LIPE MUNDURUMU YEMA
Yesusini “Nanga Kongonomo Tenjipai.” Nimbe Lipe Mundurumu Yemanga Bokumu
I Bokumunge Ungu Pulu Mare
Ye kisene Yesusinge temanemo toringimenga te LLuku. Pe LLukuni Yesusinge temanemo topa pora sipelie i bokumu torumu. Boku talo pea ye nomi Tiopillasi simbendo torumu (LLuku 1:1-4, Lipe Mundurumu Yema inie 1:1-2). Inie 1:1 paa kanani. Akuna boku ou torumu bokumunge “Yesusini pulu monjipe terimu mele torundu.” nirimu (Mako 1:1 mele). Aku liemo i bokuna molemo temanema Yesusinge temanemala, Yesusinge ungumala. Nakolo Yesusi mana molopalie terimu mele molo. Yesusini yu lombili andoli yema yunge tondolomo ‘ene simbu kinie nanga ungumu ninjiku, nanga kongonomo tenjingí.’ nimbe yunge Minimu ene sirimu (1:3-9, 2:1-3). Yesusinge Minimu enenga konopuna molopa tondolo purumu kinie enene Jerusalleme sukundu Yesusinge ungumu pulu monjiku ningu sinjikulie (2:1-8:1), pe kolea aisilinge anju anju ningu sinjiliku puringi. Pe Pollo kepe “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumula. Kanu yema Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane ulu mare aisili teringi. (Enenga imbimunge ungu pulu te boku ambolkonomonga alsena anjukundu “1. aposel” molemo.) Pita kinie Pollotolonga temane aisili molemo. Pitanga temanema 1:15-5:11,29-32, 8:14-25, 9:32-11:18, 12:1-19 molopa, Pollonga temanema 7:58 pulu monjipe nimbe, 28:31 nimbe pora silimo. Nakolo kamu koloringili mele naa nimbe silimo.
Ou Juda yambomane mindi ungumu pilku Kirasinge yamboma moloringi. Nakolo pe Juda yambo aisilini “Ungumu naa pilimulú.” niringi kinie Juda yambo naa molko yambo lupe moloringime ningu siringi kinie ene aisili “Sike.” ningu tondolo munduku pilku Kirasinge yamboma moloringi. Yesusi Kirasi yunge yambo talapemo wendo wendo oringi mele i bokuna molemo (1:15, 2:41,47, 8:1,4-8,26-40, pe aisilila).
Temane mare LLukuni we pilipelie boku torumunje. Nakolo wale mare yu yuyu Pollo kinie andopa kanopalie torumula. (Yu pea andoringi kinie “Olio i sipu sipu terimulu.” nimbe boku torumu mele 16:10-17, 20:5-21:18, 27:1-28:16 molemo. Pillimono 23-24, Kollosi 4:10-17 kananila.)
Ungu pulu mare boku ambolkonomonga alsena anjukundu “8. bilip”, “2. arapela lain”, “14. Grik” mimi siku kanani.
Ya ungu pulumu pora nikimu.
11Ye Aili Tiopillasi, Yesusini pulu monjipe uluma tepa yamboma ungu mane sipe terimu mele ou boku tenga torundu kanumu. 2Ou uluma pulu monjipe telipe pupelie, pe yandopa ‘Kelepo mulu koleana altopo nondopo pumbu.’ nimbe pilipelie nirimumuni, “Nanga kongono tenjipai.” nimbe mako topa lipe mundurumu yema, Mini Kake Telimu yu kinie molopa lipe taponjirimuna Yesusini enendo “Ene i siku i siku teangi.” nimbe ungu mane sirimu. 3Yesusi yu mindili nomba kolopa lomboropa ola molopalie nirimumuni, yu ‘Lombili andolime na paa sike lomboropo ola molondu mele kanangi.’ nimbe ene moloringine yu pupe ene kanoko molangi ulu mare terimu. Yu walse walse nimbe ene moloringine omba mona molopa, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa kolea nokolemo nokomba mele ene nimbe sirimu. Aku sipe tepa molopili wale paono talo omba purumu.
4Walse ene kinie molopalie Yesusi yuni nimbendo: “Ene ou kolea aili Jerusalleme munduku naa keleangi. Ou Tarane “Simbu.” nirimu Minimu ‘Ou opili pe pamili.’ ningu inie we nokoko molangi. Akumu nane ene ou nimbu sirindu piliringi kanumu. 5Nane enendo ou nimbundu: “Jonone yamboma no linjirimu liringi nakolo wale aisili omba naa pupili ene nanga yamboma Pulu Yemone Mini Kake Telimu simbe lingí.” nirindu kanumu.” nirimu.
6Kanu kinie Yesusi lombili andolime yu kinie maku toko molkolie niringimuni, enene Yesusindu ningindu: “Ailimu, kinié walemonga nuni “Isirele yamboma altoko eneno molangi, Romo gapomano manie pupili, eneno gapomano liengi, na enenga ye nomi kingimu molopo ene nokambo.” nininje?” ningu walsiku piliringi.
7Yuni enendo nimbendo: “Tarane ulu lupe lupe “Tembo.” nimbe mako tolemo walema kinie melema inge teli walema kinie enenga kongono molo. Tarane uluma temba walema Tara yuyu akuma pilipe molemo. 8Nakolo ene molongena Mini Kake Telimu ombalie ‘Ene tondolo pupili molangi.’ nimbé. Kanu kinie pe ene tondolo pupili molkolie kolea aili Jerusalleme kinie, kolea Judia disiriki lemo taonona kinie kolea kangama pali kinie, kolea Sameria disiriki lemo koleama pali kinie, kelko ma koleama pali kinie yambomando enene na terindu mele kepe “Tembo.” nirindu mele kepe kanoko piliringi mele ningu siliku pungí.” nirimu.
9Yuni aku sipe nimbe molopalie, ene kanoko molangi yu ma koleamo mundupe kelepa muluna olando purumu kinie kupe te omba yu pipi sirimu, pe altoko naa kanoringi. 10Yu ola pumbe purumu kinie ene olando siku nemo nemo ningu kanoko angiliringi kinie ene angiliringine ye talo mulu wambale kake pakokolo tamburembu ongo angilkululie niringilimuni, 11eltene enendo ningilindu: “Kolea Gallilli yema, ene muluna olando siku nambemuna kanoko angilkimiliye? I Yesusi, Pulu Yemone kinié mulu koleana olando likimu yemo, yu kinié pukumu kanokomele mele pe walse aku sipe kelepa manie ombá.” niringili.
12Kanu kinie ene ma pangi Unju Ollipi Poniemo munduku kelko Jerusallemendo kelko yando oringi. Aku ma pangimu kinie kolea aili ˻Jerusalleme˼ kinie paa nondopa mele lerimu, aulke ponjilimu, ˻Juda yamboma koro moloringi˼ wale Sambatemonga Isirele yamboma andoringi aku mele.
13Yesusi mulu koleana olando purumu kinie yu lombili andolime Jerusallemendo yando ongo suku pukulie niringimuni, ulkena puku ulke olakondo peringine ola puringi. Akuna peringi yemanga imbime i sipe: Pita keme Jono keme Jemisi keme Enderu keme, Pillipu Tomasitolo kinie, Batollomiu Mateyutolo kinie, Allapiasi malo Jemisi keme “Olio Isirele yamboma oliolio gapomano molamili.” ningu karaye teringi talape ‘Sellote’ nili ye Saimono keme elte kinie, Jemisi malo Judasi yu kinie, aku ye rureponga yepoko aku ulkena peringi. 14Kanuna ene pali liku maku toko, konopu teluna pupili Pulu Yemo kinie ungu ningu mindi moloringi. Ambo mare kinie Yesusinge anumu Maria kinie Yesusinge angenupili kinie akuma pea pali Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
15Kanu walemanga Yesusinge lombili andoli yambo wane anderete tuwendi moloringi kinie Pitane ola angilipe enendo nimbendo: 16“Angokeme, Mini Kake Telimuni ˻ye nomi kingi˼ Depisinge kere punduna pe wendo ombá mele nirimu yuni bokuna torumu mele yu paa sike aku sipe wendo ombámondo nirimu. Akumu paa sike wendo orumu. Kanu ungumu Judasini Yesusi yu opa touma lipe simbe Depisini ou nirimu kanu ungumunge pulumu talko wendo orumu. 17Judasi olio kinie pea molopo kongono pea tepo molorumulu kanumu. Akumunge ye te yunge kolo wangopa molopili” nirimu.
18(Aku ye Judasi yu tepa kenjirimumunge kou siringi kanumuni ma te topo topa lirimu kinie yu mana manie topa mundupe yunge olomo suku nimbe yunge oloma pali wendo omba purumu. 19Pe Jerusalleme moloringi yamboma pali Judasi aku terimu pilkulie enenga umbu unguna kanu koleamo imbi lelko ‘Akeltama’ niringi. ‘Akeltama’ akumunge pulumu ‘Meme Ondo Lenjili Mamo’.)
20“I ungu wendo ombá nirimu Depisini bokuna torumu ungumu Konana bokuna molemo mele i sipe:
‘Yunge ulkemo we angilipili,
Akuna yambo te naa peangi.’
nimbe molemo kanumu. Konana tene i sipe nikimula:
‘Yambo te yunge kongonomo kolo wangopa tepili.’
nimbe molemo kanumu.
21-22“Kapola, i ungutolonga te ou kamu talko wendo orumu, kinié te kamu wendo opili teamili. Ou olio ye engaki rurepo molorumulu i nikirumunge te manie purumumunge kolo wangopo te mako tamili. I ye mako tomolomo yu i sipe ye te molopili: Ou Jonone pulu monjipe yambo no linjirimu mele kepe, pe kelepa yandopa yandopa Yesusini uluma tepa unguma nimbe molopalie, yu olio mundupe kelepa mulu koleana olando purumu mele kepe, aku uluma pali wendo orumu mele, olio kinie tapu topa andopa kanorumu ye te mako tamili. Kanu yemo yuni Yesusi lomboropa ola molorumu mele kanorumumunge olio pea manda andopo nimbu simulú.” nirimu.
23Pitane aku nirimu kinie pilkulie enene ye talo mako toringi. Ye tenga imbi Josepo, kanumundu ‘Basipasi’ niringila, (yunge imbi te ‘Jasitasi’ niringila;) ye te Matayasi. 24-25Aku yetolo mako tokolie Pulu Yemo walsikulie ningindu: “Ailimu, nu yambomanga pali konopuna kanoleno kene Yesusini “Nanga kongono tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye rureponga kongonomo Judasi mundupe kelepa yunge koleando purumu, kanu kongonomo Judasi yu kolo wangopa temba ye te nuni i yetolonga te mako tonumu olio liku ora si.” niringi. 26Kanu kinie pepá gomo talonga yetolonga imbitolo toko manie mundukulie mingimu ambolko lope lope tenjikulie wendo liringi kinie Matayasinge imbimu wendo orumu, kinie “Yesusini ou lipe mundurumu ye rureponga yepoko kinie pea kongono tapu toko teangi.” niringi. Kanu kinie kanu lipe mundurumu yema altoko engaki rurepo moloringi.
21˻Yesusi kolorumu koro yepoko pakara omba purumu kinie˼ Juda yamboma mako toko Pulu Yemo kinie ulu te teringi wale ‘Pendikosi’ nilimu wendo orumu. Aku walemonga Yesusi lombili andoli yamboma kolea teluna maku toko moloringi. 2Walsikale ungu te, poporome aili ungu nilimo mele, muluna ola manie orumu, kanu melemo ulkena moloringi yambomane pali piliringi. 3Melema, tepe alimbelu mele, wendo orumu kanoringi, aku melema pupe yambomanga pali pengena telu telu nimbe pupe molorumu. 4Kanu kinie Mini Kake Telimu Yesusi lombili andoli yambomanga konopuna sukundu omba molopa kapola terimu. Kanu kinie Minimuni ene yu mele mele ambolopa ‘Umbu ungu lupe lupe kerena niengi.’ nirimu kinie ene umbu ungu ou naa niringi lupe lupema pulu monjiku ningí niringi.
5Juda yambo mare ou ongo kolea aili Jerusalleme maku toko moloringi kinie aku ulumu wendo orumu. Ene Pulu Yemonga ungu pilili yamboma. Ene ma koleana yambo lupe lupema pea pali molkolie kanu yamboma munduku kelko Jerusalleme sukundu oringi. 6Kanu poporome aili mele ungumu pilkulie kanu yamboma maku tokolie enenga umbu ungu lupe lupema Yesusi lombili andolimene niringi pilkulie ene konopu aisili liku munduringi. 7Ene suru ningu konopu aisili lelkolie ningindu:
“A, i yamboma umbu ungu lupe lupe nikimilime ene kolea Gallilli disiriki yamboma mindinje? ˻Gallilli yambomane ungu telumu mindi nilimele kanumu.˼ 8Pe kinié olionga ya yu mele mele umbu ungu lupe lupe nilimoloma nambe teko pilkulie nikimiline olio pilkimuluye?
9-11“Olio kolea Patia kinie, kolea Midia kinie, kolea Illame kinie, kolea Mesipotemia kinie, kolea Judia kinie, kolea Kapadosia kinie, kolea Pondasi kinie, kolea Esia kinie, kolea Pirisia kinie, kolea Pambillia kinie, kolea Isipi kinie, kolea LLipia sukundu Sairini nondopa lemo koleama kinie, kolea aili Romo kinie, kolea Kiriti kinie kolea Arepia kinie, aku kolea lupe lupemanga pali molopo ómulu yamboma molemolo. Olio Juda yamboma kinie yambo lupe molopo Juda yambomanga ulu pulu alowa tepo telemolo yamboma kinie, olio yu mele mele olionga umbu ungumane Pulu Yemone ulu tondoloma telemo ulumando nikimili pilkimulu.” niringi.
12Ene suru ningulie ‘Pilipu sundukumulunje?’ ningu pilkulie, anju yando kerepali ningulie “Imunge ulu pulumu nambolkamoye?” niringi. 13Nakolo yambo marene ungu taka tonjikulie ningindu: “I yema no tondolo nongolie kekelepa tokomele.” niringi.
14Kanu kinie Pita, ˻Yesusini lipe mundurumu ye˼ rureponga yepoko wema kinie pea ola angilkulie yambomando tondolo mundupe nimbendo: “Olionga Judia yamboma kinie, ene Jerusalleme molemele yamboma kinie, i wendo okomo tekemolo ulumunge pulumu ene nimbu siembo, mimi siku komu tenjiku piliengi!” nirimu. 15“‘Olio kekelepa tokomolo.’ ningu pilkimili akumu molo. Kinié ipulueli ou nani killoko mindi, aku kinie yamboma no naa nolemele kanumu. 16Kinié wendo okomo ulumundu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Joelene pe wendo ombá mele ou nirimu. Yuni nirimu mele i sipe:
17“Pulu Yemone nimbendo:
“Kolea pora nimbé walema wendo ombá kinie
nane nanga Minimu yamboma pali simbu.
Kanu kinie enenga lemenali marenalini
nanga ungu umbu tonjimbuma pilku
yamboma ningu siku,
enenga ye andamane uru kumbu teko,
enenga ye kangoma ongo angilili none temba
kumbikere lipe pinjimbe uluma kanonge.
18Nanga kendemande ambo yema kepe
nanga Minimu simbu kinie nanga ungu umbu
tonjimbuma pilku yamboma ningu singí.
19-20Ailimunge wale ailimu ou wendo naa opili
nane muluna ola kinie mana manie kinie
˻walema pora nimbé˼ lipe ora simbe ulu tondoloma
‘Ene kanangi.’ nimbu tembo.
‘Mana meme kinie tepe kinie ikilie aili kinie,
aku ulu tondoloma tepili.’ nimbú.
‘Muluna enamo sumbulu topa olimu meme tepili.’ nimbula.
21Kanu kinie Ailimunge wale ailimu
kamu wendo ombá kinie yambomane isili ou
Ailimunge imbi lelko walsingí yamboma
nane lipu taponjipu
mindili nolemelka aulkena wendo lipu
na kinie molko konjingí aulkena
lipu monjimbu.” nimbe
Pulu Yemone nimu.”
nimbe Joelene nirimu.
22“Ene Isirele Yamboma, ene i ungu nimbú tekeromo pilieyo. ‘Kolea Nasarete ye Yesusi ‘Yu sike Pulu Yemone mako topa lipe mundurumu.’ ningu kanangi.’ nimbe Pulu Yemone yu lipe taponjirimu kinie ene moloringine yamboma lipe ora sirimu ulu tondoloma terimu. Akumu ene kanoko piliringi. 23Enene kanu yemo kinie pe tenge mele Pulu Yemone ou pilipe molorumu. Pulu Yemone ‘I sipe wendo opili.’ nimbe pilipelie i yemo ene Juda Yamboma sirimu kinie ‘Teko kenjiringi yambomane olio liku taponjiku yu tangi.’ ningu ene siringi, enene ‘Yu kolopili.’ ningu unju perana pirimuni toko uku toko panjiringi kolorumu. 24˻Aku teringi˼ nakolo Pulu Yemone ‘Yu kamu mana naa pepili.’ nimbe topa makinjirimu. Kololi ulu pulumuni yu ka sipe kamu manda naa ambolombamonga mindili nongo kolemele mindilimenga pali Pulu Yemo yuni yu lipe taponjipe wendo linjirimu.
25“Depisi yuni kepe yu i yemo pe temba mele ou ungu te nirimu mele i sipe:
“Ailimu nanga kumbikerena
alieli molorumu kanorundu.
Yu na lipe taponjimbendo
nanga ki umbukundu molemomonga
meltene umbuni na manda naa simbe.
26-27Akumunge na kamele akopo molopo,
nanga kerena konopu sipu unguma nilio.
Nuni nanga minimu yambo kolko pulimele koleana
munduku naa kelko, nunge Ye Kake Teli onomo
‘We purupili.’ naa nini akumunge pilipulie,
‘Nanga kangimu kinie minimu kinie
na mele peangamo limbu.’ nimbu nokopo molio.
28Nuni na konde molopo mindi pumbu aulkemo
liku ora sirinu,
nu na kinie tapu toko molonimunge
na konopu aisili simbu.”
nimbe Depisini aku sipe nirimu.
29“Angokeme, i ungumu sike nikiru. Olionga anda kolepa Depisi koronga ou kolorumu ono teringi, yunge ono koleamo olionga koleana lerimu lemo. Aku liemo yuni ‘Nunge Ye Kake Teli onomo ‘We purupili.’ ni naa nini.’ nirimumu yu yuyundu naa nirimu lemo. 30Nakolo yu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu yemo molopalie, Pulu Yemone “Nuni kalko lini ye te nu kolo wangopa ye nomi kingimu molomba.” nimbelie “Paa sike aku tembo.” nimbe tondolo mundupe nirimu mele pilirimu. 31Depisi ˻yu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu yemo molopa˼ pe wendo ombá mele ou pilipelie nimbendo:
‘Pulu Yemone yunge minimu
yambo kolko pulimele koleana
mundupe naa kelepa,
yunge onomo naa purumbe.’
nirimu akumu Pulu Yemone mako topa lipe mundurumu ye nomi Kirasimu kolopalie kelepa lomboropa ola molombamondo nirimu. 32Pulu Yemone i ye Yesusi sike topa makinjirimu, akumu olio kanorumulu mele nikimulu.
33“Topa makinjipelie yunge ki umbukundu lipe monjirimu. Akuna molopalie Lapane ou “Simbu.” nirimu Mini Kake Telimu yu sirimu, lipelie, kinié yando sikimu. Kinié kanoko pilkimilimu yuni sikimumu kanoko pilkimili. 34-35Depisi mulu koleana olando naa purumu nakolo yuni nimbendo:
“Aili ˻Pulu Yemo Yawene˼
nanga Ailimundu nimbendo:
“‘Nunge opa touma nuni nokani.’ nimbu,
pe ene topo manie mundunjimbu kene
isili ou nu ˻na kinie pea tapu topolo
ye nomitolo molopolo melema nokambili˼
nanga ki umbukundu ongo molani.” nirimu.”
nimbe Depisini nirimu.
36“Akumunge Isirele yamboma ene pali i siku piliengi: I ye Yesusi enene unju perana toko uku toringimu Pulu Yemone “Yu Ye Ailimu kinie, yu ‘Yamboma nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbu mako torundu ye nomi Kirasimu molopili.” nirimu yemo molemo.” nimbe Pitane nirimu.
37Pitane enene aku siku teringi mele nirimu ungumu pilkulie yamboma mini wale mundukulie enene Pita kinie Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye wema kinie enendo ningindu: “Angokeme, kinié olio nambe teamiliye?” niringi.
38Pitane enendo nimbendo: “Ene ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kanopa konde tenjipili.’ ningu teko kenjilimele mele pilku keri pilku, konopu alowa teko, ‘Na Yesusi Kirasinge yambomo molambo.’ ningu no liengi. Aku tenge kinie Pulu Yemone Mini Kake Telimu ene we simbe lingíla. 39Pulu Yemone ‘Mini Kake Telimu simbu.’ nirimu akumu ene kinie enene kalko lingí yamboma kinie yambo kolea sulumanga molemele molongema kinie enendo pali nirimu. Ailimu olionga Pulu Yemo yuni ‘ ‘Nanga yamboma molangi wai.’ nimbú yamboma pali Mini Kake Telimu simbu.’ nirimu.” nimbe Pitane nirimu.
40Pitane ungu lupe lupe aisili tondolo mundupe ene lepi lepi topalie nimbendo: “Ya mana yambo molko kenjilimelemenga Pulu Yemone ene mongo simbe tekemo kene yuni ‘Olio mongo naa sipili.’ ningu, pilku konjiku molai.” nirimu.
41Kanu kinie Pitane nirimu ungumu pilku liringi yamboma no liringi. Kanu walemonga Yesusinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi yambo talapemonga sukundu yambo tere tausini mele olandopa purumu. 42Kanu kinie ungumu pilku liku no liringi yamboma Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane ungu mane siringime pilku, angenupili kinie teluna kapola kapola molko, pea tapu toko langi nongo, Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
43Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema Pulu Yemone lipe taponjirimuna lipe ora sirimu ulu tondoloma teringimunge kanokolie yamboma pali pipili koloringi. 44‘Yesusi yu sike ˻Pulu Yemone “Lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’˼ ningu tondolo munduku piliringi yamboma pali teluna molko, enenga melema eneno yu mele mele naa nosiku, ‘Olionga pea’ ningu nosiku moloringi. 45Enenga ma kinie mele nosiringime makete teko kou liku mele molo torumu yamboma kou moke teko siringi. 46Alieli ˻Pulu Yemo popo toko kaloringi˼ ulke tembelena puku maku toko, enenga ulkemanga pali pea andoko ‘Langi pea namili.’ ningu, konopu peanga pepili konopu siku langi nongo, 47Pulu Yemo kapi ningu imbi ambolko ola linjiku, moloringi. Yambomane pali ene kanoko peanga kanoringi. Ulu pulu keri kanoko keri kanoko konopu alowa teko Yesusindu “Mindili nolka aulkena naa pambo kene liku taponji.” niringi yamboma Ailimuni ‘Yunge yamboma molangi.’ nimbe taki taki sukundu sukundu lirimu.
31Yamboma ˻Pulu Yemo popo toko kaloringi˼ ulke tembelena ena tere killoko Pulu Yemo kinie alieli ungu niringi mele walse Pita kinie Jonotolo kanu enamonga Pulu Yemo kinie ungu ningilindu puringili. 2Kimbu keri lerimu ye te akuna molorumu. Anumuni merimu kinie kimbu keri lelimu merimu. ‘Yu yambo ongo ulke tembelena sukundu pungíme mawa tepa “Kou mone siei.” nipili.’ ningu alieli mengo ongo ulke tembele kerepulu te ‘Paa Peanga’ ningu imbi leringine monjiringi. 3Yu akuna molopili Pita Jonotolo ongo ulke tembelena sukundu pungilí puringili kinie yuni elte mawa tepa “Kou mare siele.” nirimu. 4Pita kinie Jonotolone yu nemo nemo ningu kanokololie Pitane nimbendo: “Nuni olto kanoi.” nirimu. 5Kanu kinie ‘Kou singilindu nikimbili.’ konopu lepalie elte kanorumu.
6Kanu kinie Pitane nimbendo: “Na kou telu kepe paa naa mendu nakolo melte mekeromo nu siembo. Akumu kolea kanga Nasarete Ye Yesusi Kirasinge tondolomone ‘Nu ola angilku andoi.’ nikiru.” nirimu. 7Aku nimbelie yunge ki umbukundu ambolopa lipe ola anjirimu kinie walsikale yunge kimbutolo enge nirimu. 8Yu pukue topa ola pupe ola angilipe pulu monjipe andopa molorumu. Aku tepalie yetolo kinie pea tapu toko ulke tembelena sukundu puringi. Yu kimbu kambilipe pukue tolipe Pulu Yemo kapi nilipe sukundu purumu.
9Yu kimbu kambilipe Pulu Yemo kapi nilipe orumu yambomane pali kanoringi. 10Enene kanokolie, ‘Yu alieli ulke tembele kerepulu ‘Paa Peangamo’ niline manie molopa kou mawa telemo ye kanumu okomo lemo.’ ningu kanoko pungu pungu ningu mini wale munduringi.
11Kimbu keri lerimu yemo ola angilipe Pita Jonotolo ambolorumu kinie kanokolie yamboma pali mini wale munduku lkisiku ongo ulke tembelena ‘Sollomononga’ ningu ulke kerepulu takoko yando liringine Pita Jonotolo kinie kimbu keri lerimu yemo kinie moloringine ene ongo maku toringi. 12Aku teringi kinie Pitane kanopalie enendo nimbendo:
“Isirele yamboma, nambemuna i ulu wendo okomomo kanoko konopu aisili liku mundukumiliye? Nambemuna enene olto nemo nemo ningu kanokomeleye? Oltone oltonga tondolo tene “I yemo ola angilipe pupili.” níngili konopu lekemeleye? Paa molo. Molo oltone Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu pulu telembolomone i yemo teko konde língili konopu lekemeleye? Paa molola. 13Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme olionga anda kolepalimene “Olionga Pulu Yemo.” ningu popo toringi Pulu Yemo, yuni yunge kendemande Yesusinge imbi ambolopa ola linjirimu. Aku yemo ene Isirele yambomane “Yu tangi.” ningu yu Romo gapomano yema liku siringi. Kanu kinie Romo ye nomi Paillatene “Yu ulu te temu nimbu naa kanokoro. Yu pupili.” nirimu nakolo enene “Yu tangi.” ningu liku bulu siringi. 14Ye Kake Tepa Sumbi Nilimu liku bulu siku, “Yu kolopili tangi.” ningu, yamboma topa konjili ye Barapasi ka ulkena “‘Kolo wangopa wendo pupili.’ ni.” niringi. 15Konde mololi ulumunge pulu yemo toko konjiringi nakolo Pulu Yemone yambo ono koleana topa makinjirimu. Oltone aku terimu mele kanorumbulu. 16‘Yesusini manda lipe taponjimbe.’ nimbu tondolo mundupu pilímbulumunge i ye ene kanoko imbi silimele yemo konde pukumu. ‘Yesusi kinie tondolo pelemo.’ nimbu pilipu yu imbi lepo walsipulu, yuni i yemo manda ‘Konde pupili.’ nimbé.’ nimbu tondolo mundupu pilímbulumunge i yemo konde pumu mele enene kanokomele.
17“Sike, angokeme, ene kinie enenga nokoli yema kinie pilku sundukulie Yesusi toringi. 18Nakolo talko wendo orumu mele ou Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ nirimu mele wendo orumu. Yuni pe wendo ombá mele yunge ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemando nimbendo: “Nane ene nokopa konjimbe ye te mako topo lipu mundumbu ye nomi Kirasimu mindili nombá.” nirimu kanu mele ene nanga ungumu pilkimilimene paa sike talko teringi wendo orumu.
19“Akumunge, kinié teko kenjiringi mele pilku keri pilku konopu alowa teko, Pulu Yemo molemona wangi. ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kamu mundupe kelenjipili.’ ningu aku teangi. Aku tenge kinie Ailimuni ene konopu pe nimbe enge nipili molonge walema sipe, 20ene molongena yuni “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu ene simbe. Simbe ye akumu Yesusi.
21“Pulu Yemone ‘Melema pali konde pupili.’ nimbé walemo wendo ombámonga kinié isili ou Yesusi yu mulu koleana nokopa molemo. Ou Pulu Yemone aku sipe nimbe panjirimu mele yunge ungu umbu tonjirimuma piliringi ye kake telimene aku siku yando ningu siringi kanumu. 22Akumunge Mosisini nimbendo:
“Ailimu enenga Pulu Yemone
ungu umbu tonjilimoma pilipu
ene nimbu silio yemo molio mele
pe enenga ye te na mele
‘Pulu Yemone ungu umbu tonjimbema
pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe
mako tomba.
Aku ye ombámo yuni nimbé mele ene paa pilku liengi.
23Aku yemonga ungumu naa pilingí yamboma
Pulu Yemo yunge talapena ‘Naa molangi.’ nimbe
Pulu Yemo yuni ene topa konjimbe.”
nimbe Mosisini nirimu.
24“Kinié wendo okomo akumu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane pali ungu ningu siringi mele kinié wendo okomo. Ye Samuele kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu yandopa yandopa moloringi ye wemane pali aku siku niringi. 25Pe kinié Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane ou wendo ombá niringi unguma kinie wendo okomomo ‘Enenga.’ nimbe wendo okomo. Ou enenga anda kolepalime kinie Pulu Yemone nimbe panjipe mi lerimu ungumu kinie ‘Enenga.’ nimbe wendo okomo. Pulu Yemo yuni enenga ou pulu pulu anda kolepa Eporayamondo nimbendo:
“Nuni kalko lini ye tene tembamonga
mana yamboma pali molko konjingí.”
nirimu. 26Pulu Yemone yunge kendemande yemo mana manie lipe mundumbendo ‘Ene Juda yamboma lipe taponjipili.’ nimbe ‘Ene Juda yamboma teko kenjilimele uluma kanoko keri kanoko munduku keleangi. Ene yu mele mele konopu alowa tenjipili.’ nimbe ene molongine yunge kendemande yemo yu ou kumbi lepa lipe mundumu. ‘Kanu yemone ene aku sipe sewe anjipili.’ nimbe Pulu Yemone aku terimu.” nimbe Pitane nirimu.
41Pita Jonotolo yamboma ungu ningu sikulu molangili Pulu Yemo popo tonjiringi yema kinie, ulke tembele nokoringi ele yemanga nokoli yemo kinie, Sadusi tapu yema kinie, kanu Juda yambomanga ye ailime elte ungu ningu siku moloringiline oringi. 2Eltene Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele ningu sikulu yu aku terimu mele yamboma pali lomboroko ola molonge mele ningu siringili pilkulie ene mumindili koloringi. 3Enene elte ka siku, ‘Kinié ipu lemu kene opali kote tenjemili.’ ningu elte liku ka ulkena panjiringi. 4Nakolo ungu niringili piliringi yambomanga aisili ‘Sike nikimbili. ˻Yesusi yu paa sike ye nomi Kirasimu˼.’ ningu tondolo munduku piliringi. Kanu kinie ou ‘Sike’ ningu tondolo munduku piliringi yema kinie pe tondolo munduku piliringi yema kinie lipe tere lepa pape tausini mele moloringi.
5Opalikundu ye ailime kinie tapu yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie kolea aili Jerusalleme maku toringi. 6Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopa ou molorumu ye Anasi kinie pe yunge kolo wangopa aku sipe molorumu ye Kayapasitolo, elte kinie, ‘Jono’ nili ye te kinie, Allekesanda kinie, Anasi yunge pulu lerimu ye mare kinie, ene pea maku toringi. 7Maku tokolie niringimuni Pita Jonotolo kote tenjingindu enenga kumbikerena liku ola anjiku walsikulie ningindu: “Elte kinie nambolka engemo pelemo, molo naenga imbimunge walsikulie eltene kanu ulu tondolomo tengiliye?” ningu walsiringi.
8Kanu kinie Mini Kake Telimu Pitanga konopuna pupe molopa kapola terimu kinie Pitane enendo nimbendo: “Ene Juda ye ailime kinie, tapu yema kinie, 9enene olto walsikimilimu, oltone ye kimbu keri lelimu kondo kolopo lipu taponjímbulumunge walsikimili konopu lekero. Akumu nambe tepa konde pumu konopu lelkolie walsikimilinje? 10Aku liemo ene kote pilkimili Isirele yema kinie enenga yamboma pali i ungumu piliei! Kolea kanga Nasarete ye Yesusi Kirasi, enene unju perana uku toko panjiringi, Pulu Yemone topa makinjirimu, kanu ye Yesusinge engemone yunge imbi lepo ˻“Konde pui.” nímbulu kinie˼ i yemo konde pupe enenga kumbikerena angilkimu ene kanokomele. 11Konana te tokolie ungu iku toko niringi mele i sipe:
‘Ulke takoringi yemane
kanoko keri kanoringi toko ele teringi kou kanumu
kinié kelepa ulke simu mele
ulke enge sinjili kou aili peangamo.’
niringi kanu koumu yu. Kanu koumu ele teringi yema ene Isirele yema. 12Yambo tene lupe olio manda naa lipe taponjimbe. Ma koleamanga pali yambo tene lupe ‘Olio lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe, molopo konjimulú aulkena lipe monjipili.’ nimbu imbi lepo walsimulú yambo te lupe molo. ˻Yesusi Kirasi yuyu mindi.˼” nirimu.
13Pita Jonotolo pipili naa kolkolo unguma sumbi siku niringili kanoko, elte sukuli naa tekolo we umbu yetolo moloringili kanokolie ene konopu aisili liku mundukulie, ‘I yetolo ou Yesusi pea tapu toko andoringili yetolo lepamo.’ ningu piliringi. 14Nakolo ye konde purumu kanumu elte pea tapu toko angiliringi kanokolie ene ungu te manda pundu toko naa niringi. 15Akumunge “Elte kanjollo ulkena pena pale.” niringi pena puringili kinie ene eneno kerepali ningulie ningindu: 16“I yetolo olio nambe teamiliye? Eltene ˻Pulu Yemo kinie tapu toko molemele mele˼ lipe ora silimo ulu tondolo paa peanga te tengili Jerusalleme molemele yambomane pali pilku kanongi ulumu olione “Naa tengili.” nimbu manda aki naa tomolo. 17Nakolo i ungu nikimbilimu koleamanga pali niliku pungí pilingí kinie kapola naa temba kene “Kelko i ye ˻Yesusi˼ nge temanemo yamboma toko siku yunge ungumu koleamanga anju anju naa niengili! Níngili liemo ‘Elte mongo liengili.’ nimulú.” nimbu “Molo” niemili.” niringi.
18Aku siku ningu panjikulie, “Elte wale.” ningulie eltendo ningindu: “Paa ungu wallo kolte kepe, Yesusinge temanemo tokolo yamboma ungu mane naa siele! Molo!” niringi.
19Nakolo Pita Jonotolo eltene enendo pundu toko ningilindu: “Pulu Yemone olto “Teale.” nilimo mele mundupu kelepo, enene “Teale.” nikimili mele tembulu liemo Pulu Yemone kanopa peanga kanombanje? Ene eneno pilieme! 20Nakolo olto ulu kanorumbulu mele kepe pilirimbulu mele kepe oltonga keremo pipi manda naa simbulú.” niringili.
21Enene elte altoko tondolo munduku ningu pipili konjikulie “Elte pale.” niringi. Eltene ulu tondolo teringili mele yambomane pali kanokolie, Pulu Yemo kapi ningu imbi ambolko ola linjiringine ene kanokolie elte mongo singí aulke te koroko keleringi. 22˻Ulu te˼ lipe ora sirimu ulu tondolomone teko konde liringili ye kanumu yunge ponie tu paono omba purumu.
23Pita Jonotolo “Wendo pale.” niringi kinie eltenga yamboma moloringine sumbi siku pukululie, Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Juda yambomanga tapu yema kinie kanu yemane eltendo niringi mele eltenga Yesusinge ungumu pilili yamboma temane toko siringili. 24Niringili mele pilkulie ene liku tere lelko molko Pulu Yemo kinie ungu ningulie ningindu: “Ye Aili Tondolo Olandopamo, nuni mulumu kepe mamo kepe nomu kusamo kepe mele lemoma pali terinu. 25Nuni ungu te ninindu nunge Minimuni olionga anda kolepa, nunge kendemande Depisi nimbe sirimu kinie yuni pilipe yando nimbe sirimu mele i sipe:
“Isirele yambo naa molko
yambo umbu lupe molemelema
nambemuna mumindili kolkomeleye?
Yambomane pali uluri manda naa tenge mele
nambemuna “Teamili.” ningu, ningu panjikimiliye?
26Pulu Ye Ailimu kinie yuni
‘Nanga yamboma nokopa konjimbe ye te
lipe mundumbu.’ nimbe mako torumu
ye nomi ˻Kirasi˼ mu kinie
koleamanga pali ye nomi kingime
‘Elte kinie opa teamili.’ ningu molemele.
Yambo nokoli yemane
‘Elte topo manie mundumulú.’ ningu molemele.
Aku siku ulu manda naa tenge mele
nambemuna ‘Teamili.’ ningu molemeleye?”
nimbe Depisini nirimu. 27Sike i kolea ailine ye nomi kingi Erote kinie Romo ye Pondiasi Paillatetolo Isirele yamboma kinie Isirele yamboma naa molko yambo umbu lupe mololi yamboma kinie ene maku toko, nunge kendemande kake teli ye ou mako torunu ye Yesusi ‘Tamili.’ ningu wa toringi. 28Ou nunge tondolomone nunu konopuni pilku “I siku teangi.” ningu panjirinu mele aku siku teringi. 29Kanumunge Ailimu, kinié olio kinie enene “Temolo.” ningu olio ningu pipili konjikimili mele nuni pilkulie, nunge kendemandema nunge ungumu ningindu pipili naa kolko sumbi siku niengi kene liku taponjiyo. 30Nunge kendemande kake teli ye Yesusinge imbi lepo yu walsimulú kinie kuru tomba yamboma ‘Konde pangi.’ ningu ulu tondoloma teko, nunge kongono tekemolo mele ‘Yamboma “Sike akumu Pulu Yemonga kongono lepamo!” ningu kanangi.’ ningu lipe ora simbe ulu tondoloma tei.” niringi.
31Aku siku Pulu Yemo kinie ungu ningu pora siringi kinie ulke moloringimu jimi jimi mele tepa, Mini Kake Telimu ene kinie molopa kapola terimuna pipili naa kolko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku yamboma andoko ningu siringi.
32‘Yesusi yu sike ˻Pulu Yemone “Lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’˼ ningu tondolo munduku piliringi yamboma kapola kapola molko ene konopu teluna pupili moloringi. Yambo te yunge mele nosirimuma ‘nanga manjipe’ naa nimbe, ‘olionga pea’ ningu tere lelko nosiringi. 33Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane Aili Yesusi lomboropa ola molorumu kanoringi mele temane peangamo munduku naa kelko tondolo munduku toko siliku andoringi kinie Pulu Yemone ene we kondo kolopa paa sewe anjipe ‘Molko konjengi.’ nirimu. 34Ene moloringine yambo te langi kepe melte molo torumu yambo te naa molorumu. Walse walse nimbe yambo te ma lepa ulke aisili angilipe terimumane ma we lepa ulke we angilirimuma kou mone liku mengo ongo, 35Yesusini lipe mundurumu yema moloringine ongo siringi, enene yambo te mele molo torumu yamboma moke teko siringi.
36Aku siku teringi mele ‘Josepo’ nili ye tene aku sipe terimu. Kanu yemo Yesusini lipe mundurumu yemane yunge imbi te ‘Banapasi’ niringi. Banapasinge ungu pulumu ‘Yamboma nimbe toembo tonjili yemo’. Yu LLipai yemo, yunge pulu kolea Saipirasi. 37Yunge ma te lerimu kanumu kou mone lipelie memba omba Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema sirimu.
51Kirasinge yamboma aku siku teko moloringi nakolo ulu teringi mele sumbi sipe naa terimu ye te molorumu, yunge imbimu Ananayasi. Yunge menunge imbi Sapaira. Ananayasini yunge ma te kou mone lipelie nirimumuni, 2menu kanopa molopili kou lirimumunge paki sipe, ekendo yuyu nosipe, ekendo Yesusini lipe mundurumu yema pupe sipelie nimbendo: “Nane ma te kou lipulie, aku kouma membo ombo i sikiru.” nirimu.
3Kanu kinie Pitane yundu nimbendo: “Ananayasi, nambemuna nunge konopuna ‘˻Kurumanga nomi˼ Setene omba molopili.’ ningulie, Mini Kake Telimu kolo toko siku, mamonga kou linuma paki siku mare anju nosiku mare mengo ongo olio kolo toko sikinuye? 4Ou kou naa linu kinie mamo nunge kanumu. Kou linuma nunu nokonu kanumu. ‘Mamo kou mone naa liembo.’ nilinanje yambo tene unguri naa nilke. Mamo nungemo. Kou mone likulie ‘Ekendo nanu nosipu, ekendo yamboma siembo.’ nilinanje unguri molola. Mélemo nungemo. Akumunge nambolka konopu lelkolie kou mone likulie ekendo mindi kolo toko sinuye? Nuni yema kolo toko naa sinu, molo. Pulu Yemo kolo toko sinu.” nirimu.
5-6Pitane aku sipe nirimu ungumu Ananayasi pilipelie, yu kolorumu kinie yunge onomo topa manie mundurumu. Ye kangoma ongo yunge onomo liku mulu wambalene kulupi toko mengo puku ono tepuringi. Aku sipe ulu terimu temanemo yamboma pilkulie paa mini wale munduringi.
7Ananayasi menu yu i ulu wendo orumumu naa pilipelie, pe ena mongo yepoko omba purumu kinie yu orumu.
8Pitane yu walsipelie nimbendo: “I kou mone omba simu ambolkoromo elte mamonga aku siku língili meleye? Na piliembo ningu si.” nirimu.
Yuni nimbendo: “Sike. Aku sipu límbulu.” nirimu.
9Pitane yundu nimbendo: “Nambemuna eltene Ailimunge Minimu “Kolo topo siembili.” níngiliye? Nunge emenanga onomo mengo puku ono tepúngi yema ongo kerepuluna angilimele akumane nunge onomo liku mengo pungíla.” nirimu.
10Kanu kinie walsikale ambomo Pitanga kumbikerena kolorumu kinie yunge onomo topa manie mundurumu. Kolorumu kinie ye kangoma ongo yunge onomo kanoko likulie, menu ono teringine nondoko yu mengo puku ono teringi. 11Kanu kinie Kirasinge talapena yamboma, i ulu wendo orumu piliringime pali kinie ene paa mini wale munduringi.
12Yamboma moloringine Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema andoko ˻ulu te wendo orumu˼ lipe ora sirimu ulu tondolo lupe lupe aisili teringi. (‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi) yamboma pali ˻ulke tembelena˼ ‘Sollomononga’ ningu ulke kerepulu takoko yando liringine ou alieli maku toringi. 13Yambo lupemane ene kanoko peanga kanoringi nakolo pipili kolkolie ‘Kirasinge yamboma kinie maku tamili.’ ningu naa oringi. 14Akumu sike nakolo yambo aisilini ‘Aili ˻Yesusi˼ yu sike.’ ningu tondolo munduku pilkulie sukundu sukundu ongo yunge yamboma moloringi. 15Yesusini lipe mundurumu yemane teringi mele kanokolie yambomane yambo kuru torumuma mengo wendo ongo aulkena nosiku moloringi. ‘Pita omba pumbe kinie enana yunge minimu ene lemelena omba aki tomba kinie konde pungínje.’ ningu aku siku nosiku moloringi. 16Kolea aili Jerusalleme lerimuna nondopa lerimu koleamanga moloringi yambo aisili kuru torumu yamboma kinie kuru keri konopuna perimu yamboma kinie mengo oringi kinie ene pali konde puringi.
17Kanu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo kinie Sadusi talapena sukundu ye mare yu pea tapu toko moloringi yema kinie ˻we yamboma ene munduku kelko Yesusini lipe mundurumu yema aku siku lombili puringi mele kanokolie˼ ene paa konopu keri panjiringi. ‘Aku yemane teringi mele naa teangi.’ ningulie 18Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema ambolko liku, we yamboma panjiringi ka ulke ailine ka siku panjiringi. 19Nakolo ipulueli Ailimunge angello te omba ka ulke nambune topa ene lipe memba pena ombalie nimbendo: 20“Ene ˻Pulu Yemo popo toko kalemele˼ ulke tembelena puku angilku yamboma konopu alowa teko molko konjingí mele unguma pali ningu siei.” nirimu.
21Yuni nirimu mele pilku likulie kolea tangorumu kinie ulke tembelena puku yamboma ungu mane siringi.
Kanu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo kinie, yu pea tapu toko moloringi yema ongo, kanjolloma kinie, Isirele yambomanga tapu yema kinie “Maku tamili wai.” niringi. Ongo maku tokolie ungu te ningu mundukulie ningindu: “Ka ulkena panjímulu pelemele yema mengo wai.” niringi.
22Nakolo enenga ele yemane puku Yesusini lipe mundurumu yema lingíndu ka ulkena puringi kinie kanu yema naa moloringine kanokolie kelko yando ongolie ningindu: 23“Ka ulke kunema pali nambune sili pemu, nokolemele yema kerepuluna nokoko angiliengi kanomulu nakolo olio nambune topo ulke suku kanomulu kinie ye telu kepe naa molomu.” niringi.
24Ulke tembele nokoringi ele yemanga ye ailimu kinie, Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie enene ongo niringi mele pilkulie, “I ulu wendo omu nambolka uluri wendo ombando tekemonje?” ningu ene pilku sunduringi.
25Kanu kinie ye te ombalie enendo nimbendo: “Pilieme! Enene ka síngi ye kanuma ulke tembelena yamboma ungu mane siku molemele.” nirimu. 26Aku nirimu pilkulie ulke tembele ele yema kinie enenga ye ailimu kinie Yesusini lipe mundurumu yema lingí puringi. Nakolo ‘Yambomane olio kouni toko konjingí.’ ningulie ene kopene naa toko taka lelko mengo oringi.
27Ye kanjolloma moloringine ele yemane Yesusini lipe mundurumu yema liku mengo oringi kinie Pulu Yemo popo tonjiringi yemanga ye aili olandopamone enendo nimbendo: 28‘Enendo ou nirimulu mele i sipe: “Paa ungu wallo kolte kepe naa ningu, i ye ˻Yesusi˼ nge temanemo toko yamboma unguma mane naa siei.’ nirimulu kanumu. Pe kinié enene Jerusalleme koleamanga pali ungu kanumu andoko ningu siku keliengi. ‘Yambomane ‘Olio Juda yambomanga tapu yemane ye kanumu toko konjiringi.’ ningu piliengi!’ ningu enene i unguma mane silimelela.
29Pita kinie, Yesusini lipe mundurumu ye wema kinie, enene enendo pundu toko ningindu: “Yambomane ‘Teai.’ nilimele mele olio pilipu lipu manda naa temolo. Pulu Yemone ‘Teai.’ nilimo mele mindi pilipu lipu tenge panjipu temolo. 30Enene ‘Yesusi kolopili.’ ningu unjuna uku toko panjiringi kolorumu kanu yemo, olionga anda kolepalimenga Pulu Yemone yu kelepa topa makinjirimu. 31‘Yuni olio Isirele yamboma konopu alowa tenjipe olionga ulu pulu kerime siye kolopili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Yesusi yu Ye Nomimu molopa, yamboma Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Limo Yemo molopili.’ nimbe yunge ki umbukundu lipe monjirimu molemo. 32Olio kinie Mini Kake Telimu kinie yu aku sipe terimu mele andopo nimbu silimolo. ‘Mini Kake Teli’ nikimulumu Pulu Yemo yunge unguma pilku liku telemele yamboma Mini Kake Telimu silimo kanumundu nikimulu.” niringi.
33Niringi mele pilkulie mumindili paa aisili kolko ‘Ene topo konjemili.’ niringi. 34Nakolo Parisi ye kanjollo te, yunge imbi Gamelliele, yu Pulu Yemonga ungu manema pilipe yamboma mane sirimu ye te, yu pilipe konginjili paa perimuna yambomane kanokolie yu kapi niringi ye te, yu kanjolloma maku toringine ola angilipelie ele yemando nimbendo: “Yema ou laye kolte pena mengo pai.” nirimu. 35Kanu kinie mengo pena puringi kinie yuni kanjollo yemando nimbendo: “Ene Isirele Yema, enene i yema tenge mele ou pilku konjeyo. 36Ou walse ye Tudasi omba yuni nimbendo: “Na ye aili te, na enge pelemo.” nirimu kinie ye po anderete yu lombili puringi. Nakolo gapomanomone yu toko konjiku, yu lombili puringi yema toko bulu balu siringi. ‘Teamili.’ niringi mele kamu manie purumu.
37“Pe aku sipe gapomanomone yambo imbi torumu walema kinie Gallilli ye Judasi kepe “Oliolio gapomano molamili.” nirimu kinie ye mare yu lombili puringi kinie gapomanomo kinie opa teringi nakolo yu toko konjiku yu lombili puringi yema toko bulu balu siringila. 38Ou aku terimu kene kinié enene i yema kinie tenge mele niembo. Enene i yema kinie ulu te naa teko, we pangi keleayo. I yema ene eneno konopuni pilkulie ‘Teamolo.’ ningu tengi liemo uluri naa tepa we pora nimbé. 39Molo tekemele mele Pulu Yemone “Teai.” nimuna tengi liemo ene kanjollomane akumu manda “Molo.” naa ningí. Molo “Molo.” níngi liemo Pulu Yemo kinie opa mele tenge kapola naa temba.” nirimu.
40Aku nirimu kinie ene pilkulie ‘Aku teamili.’ ningulie “Yema altoko ulkendo wai.” ningu, ene ka pulsene tokolie ningindu: “Yesusinge temanemo altoko yamboma ningu siliku naa andai.” ningulie “Ene pai.” niringi.
41Yesusini lipe mundurumu yemane kanjolloma munduku kelko ulsu puringi. Pulu Yemone enendo ‘Ene Yesusinge yema molongemonga yambomane ene teko pipili konjíngi liemo mandala.’ nirimuna pilkulie ene paa konopu siringi. 42Walemanga pali ulke tembelena kepe yambomanga ulkemanga pali pipili naa kolko andoko temane peangamo toko siringi. Koronga ou Pulu Yemone ‘Ene lipe taponjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye Kirasimu Juda yambomane ‘Opili.’ ningu nokoko moloringi kanu ye Kirasimu Yesusi yu kanu yemo omba molopa ene lipe taponjirimu lipe taponjimbe mele temanemo andoko toko siringi.
61Aku walemanga Yesusinge lombili andoli yambo kambu paa aisili olando purumu. Kanu kinie Giriki ungu niringi Juda yambomane ulu te kanoko keri kanokolie iri toko ningindu: “Ambo wayema alieli langi moke teko singíndu Ipuru ungu nilimele Juda yambomanga ambo wayema mindi siku, olionga ambo wayema naa silimele.” niringi. 2Akumunge, ˻Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu˼ ye rurepone Yesusinge lombili andoli yamboma pali liku maku tokolie enendo ningindu: “Olio Pulu Yemonga ungu nimbu silimolo kongonomo mundupu kelepo langi kongono temolo kinie kapola naa temba. 3Angokeme, enenga ye yepoko pakara, Mini Kake Telimu kinie pilipe konginjilimu kinie pepa, yambomane kanoko peanga kanolemele yema kanoko mako tangi. ‘Langi kongono olio telemolomo enene tenjengi.’ nimbu siye kolopo, 4olio alieli Pulu Yemo kinie ungu nimbu, yamboma Pulu Yemonga ungumu ‘Piliengi!’ nimbu lipu taponjimulú.” niringi.
5Aku niringi yamboma pali pilku peanga pilkulie, Sitipene mako toringi. Yu Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe paa tondolo mundupe pilirimu yemo; yu Mini Kake Telimu konopuna pepa kapola terimu yemo. Ye pokore mako toringimenga imbime i sipe: Pillipu keme, Porokorasi keme, Naikena keme, Taimono keme, Pamenasi keme, Nikollasi keme. Nikollasi kolea aili Andiyoko ye te, yu Juda ye te molo. Yu ye te lupemo molopalie, ou Juda yambomanga ulu pulu teringi mele alowa tepa terimu yemo. 6Aku yema Yesusini lipe mundurumu yemanga kumbikerena liku ola anjiringi kinie enene yemanga pengena ambolkolie Pulu Yemo kinie ungu mare ningu mawa teringi.
7Aku teringi kinie yambo moloringi koleamanga pali Pulu Yemonga ungumu pupe kapola terimu. Jerusalleme yambo aisili ˻‘Yesusi yu sike Ye Kirasimu.’ ningu˼ yu lombili puku, Pulu Yemo popo tonjiringi ye aisili pea ˻Yesusini lipe mundurumu yemane ungu niringi mele˼ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku liringi.
8Sitipene, yu Pulu Yemone yamboma we kondo kololi ulu pulumu kinie Pulu Yemonga engemo kinie perimuna yambo moloringimenga andopa ˻ulu te˼ lipe ora sirimu ulu tondolo aisili terimu. 9Nakolo ye marene “Teko kenjikinu. Aku siku naa tei.” ningu Sitipene kinie ungu aisili niringi. Kanu yema ene ou kendemande yamboma molkolie pe we ulsu moloringi yamboma, enenga Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke te lupe angilirimu. Ene kolea Sairini kinie Allekesandia kinie Sillisia kinie Esia kinie moloringi yamboma molko, Juda yamboma moloringi. Aku yema Sitipene kinie kerepali niringi 10nakolo Mini Kake Telimuni Sitipene paa pilipe konginjilimu sirimuna yuni nirimu mele pilkulie yambo tene pangá akuku ungu te manda naa niringi.
11Ungu te ningindu koroko kelkolie enene ye marendo kiyongo ningu kondi tokolie ningindu: “Enene “Mosisi kinie Pulu Yemotolonga unguma Sitipenene ungu taka tonjimu pilímulu.” niei.” niringi.
12Enene aku siku kondi toringimunge yamboma kinie Juda yambomanga tapu yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie enene mumindili kolko Sitipene ambolko liku kanjollo yema maku toko moloringine mengo puringi. 13Enene ye mare ungu umbu tonjikulie “Kotena puku Sitipene terimu mele kolo toko ‘I sipe i sipe temu.’ niei.” niringi kinie ene kotena pukulie ningindu: “I yemone ˻Pulu Yemo popo topo kalemolo˼ ulke ˻tembele˼ kakemo kinie, Pulu Yemonga ungu manema kinie, alieli ungu taka tonjilimo. 14Yuni nimu pilímulu mele i sipe: “I kolea kanga Nasarete ye Yesusini i ulke tembelemo tekisimbe.” nimbe; Mosisini nimbe panjirimu yandopa yandopa ningu siringi telemolo ulu puluma “Pe altoko naa teko akuma munduku kelko Yesusini “Teai.” nirimu uluma teai.” nimula.” niringi.
15Kanjollo maku toko moloringimene pali Sitipene nemo nemo ningu kanoringi kinie, yunge kumbikeremo angello tenga kumbikere none terimu kanoringi.
71Kanu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamone kote tenjipelie Sitipene walsipelie nimbendo: “I ungu nikimilime sikeye?” nirimu.
2Sitipenene pundu topa nimbendo: “Ango Tara keme, nanga ungumu pilieme. Olionga pulu pulu anda kolepa Eporayamo i kolea ou naa omba kolea Arano ou naa pupe kolea Mesipotemia ou we molopili tondolo pupe olandopa molemo Pulu Yemo yu molorumuna ombalie nimbendo: 3“Nunge ma koleamo kinie pulu lemo yamboma kinie munduku kelko nane nu “Pui.” nimbu lipu ora simbu koleana pani.” nirimu.
4“Aku ungumu pilipelie Eporayamo yunge pulu kolea Kaltia taono mundupe kelepa kolea kanga Arano pupe molorumu. Kanu kinie yunge lapa kolorumu kinie Pulu Yemone olio i molemolo koleana yando lipe mundurumu. 5I koleana ma kanga kolte kepe ‘Eporayamo yu kamu ambolopili.’ nimbe naa sirimu. Nakolo Pulu Yemone ungu te yundu nimbendo: “Nu kinie nunge kalko lini yamboma kinie i koleamo lingí.” nirimu. Eporayamo yu ambolango teluri kepe ou naa mepili aku sipe nirimu. 6Pulu Yemone yundu nirimu mele i sipe: “Nunge kalko lini yamboma kolea tenga lupe yambo ponenge mele molonge. Akuna molonge yambomane enendo “Olionga kendemandema.” ningulie teko kenjiku ka kongono singí, mindili nongo teko molangi ponie po anderete omba pumbe. 7Kanu kinie ene ka kongono singí yamboma mongo simbu kinie pe ene kanu koleamo munduku kelko ulsu ongo i koleana ongo na popo tonge.” nirimu. 8Aku nimbelie Pulu Yemone “Tembo.” nirimu unguma ‘Eporayamone ‘Na kinie kamu pepili.’ nipili.’ nimbe yu kinie yunge kalopa limbe kangoma kinie “kangi te kopisiku wendo liku ele teangi.” nirimu. Pulu Yemone “Aku siku teai.” nirimumunge Eporayamone kango Aisake membalie, yunge wale engaki omba purumu kinie yunge kangi te kopisipe wendo lirimu. Kanu kinie pe Aisakene Jekopo merimu. Pe Jekopone olio Isirele yambomanga talape rurepo molemolomanga anda kolepama merimu.
9“Kanu kinie olionga anda kolepa Jekopone merimu yema enenga angenu Josepo kinie konopu keri panjikulie kolea Isipi pungí puringi ye mare kinie yu kou mone liringi. Josepo kou mone likulie “Yu yambo tenga kendemande yemo molopili mengo pai.” niringi. Nakolo Pulu Yemo yu kinie molopalie nirimumuni, 10yu lipe taponjipe umbuni wendo orumumanga pali wendo lirimu. Yuni yu pilipe konginjilimu sipe, kolea Isipi ye nomi kingimu ‘Yu kanopa peanga kanopili.’ nirimu kinie ye nomi kingimuni ‘Josepo yu Isipi gapomano ye nomimu molopa, yunge ulkemo kinie Isipi koleamanga mele lemoma pali nokopili.’ nirimu.
11“Pe kolea Isipi kinie ˻i kolea molemolo˼ kolea Kenane kinie engele aili te lerimu, yamboma umbuni perimu. Olionga anda kolepalime langi lingí aulke te naa lerimu. 12Jekopone “Kolea Isipi ga maku toko nosilimele.” niringine pilipelie yunge malopili olionga anda kolepalime pulu pulu Isipi mundurumu. 13Wale talo siku Isipi puringi kinie Josepone angenupilindu “Na Josepo.” nimbe yunge imbi lepa sirimu, pe kingimuni Joseponga yamboma kanopa imbi sirimu. 14Kanu kinie Josepone yunge lapa Jekopo kinie Jekopo yunge yamboma kinie “‘Yando wangi.’ niei.” nimbe, enendo nimbe mundurumu. Jekopo yunge yamboma lipe tere lepa sependi pape moloringi. 15“Yando wai.” nirimu kinie pilipelie Jekopo kolea Isipi purumu, kanuna yu kinie yunge malopili kinie anda lelko koloringi. 16Enenga onoma kelko kolea Kenane mengo ongo Sekemo taono mengo ongo, ou Eporayamone kolea kanga Sekemo ye Emonga malopilinge ma te topo topa lipe ou yunge ambomo ono terimu kanuna mengo puku ene ono teringi.
17“Pulu Yemone ou Eporayamondo “Tembo.” nirimu kanu walemo nondopa wendo ombá terimu kinie olionga yambo kolea Isipi moloringi mele anjupe anjupe aisili kalko liku moloringi. 18Aku sipe telipe pupe pupelie, ponie aisili omba pupe Isipi ye nomi kingi te kolo wangopa molorumu kanumuni Josepo yunge temanemo mimi sipe naa pilirimu. 19Yuni olionga yamboma kolo topa sipe tepa kenjipe, anda kolepalime mindili lipe sipe, “Ambolango mengema ‘Kolangi.’ ningu ulkemanga pea naa molko pena nosei.” nirimu.
20“Aku siku teko molangi Mosisi meringi. Yu we kango te naa meringi. Pulu Yemone kanopa peanga kanorumu kangomo meringi. Oli yepoko yunge lapanga ulkena nosiku moloringi. 21Kanu kinie pe pena nosiringi kinie ye nomi kingimunge lemenu kanopa lipe “Nanga kangomo.” nimbe yunge ulkena memba pupe nokorumu. 22Isipi yambomanga pilipe konginjili perimu mele pali Mosisi mane siringi kinie yu pilipe konginjili pepa unguma sumbi sipe nimbe uluma enge nimbe tepa molorumu. 23Mosisinge ponie tu paono pora nirimu kinie yunge Isirele yamboma ‘pupu kanopambo.’ konopu lerimu. 24Pupe kanopurumu kinie Isipi ye tene Isirele ye te tepa kenjirimu. Kanopalie yuni Isirele yemo lipe taponjipe Isipi yemo topa konjirimu.
25“(Mosisini pilipelie, ‘Yunge yamboma ‘Pulu Yemone ‘Ene liku taponjeni pui.’ nirimu.’ ningu pilingí.’ konopu lerimu nakolo ene aku siku ningu naa piliringi.)
26“Opalikundu Isirele ye talo opa teringili kinie Mosisi pupe kanopalie, yu pupe opa teringili yetolo ambolopalie eltendo nimbendo: “Angenungulutolo, nambemuna opa tekembeleye? Angenungulu opa tekembele kapola naa tekemo.” nirimu.
27“Kanu kinie tepa kenjirimu ye kanumuni Mosisi paka topa anju mundupelie nimbendo: “Naene nu ‘Olio nokani.’ nimbe mako tomuye? 28Bonongo nu Isipi yemo toko konjinu mele kinié na ‘Topo konjembo.’ ningu nikinuye?” nirimu. 29Aku nirimu kinie Mosisi pilipelie ‘Kingimuni na tomba.’ nimbe kowa pupelie kolea Midiane pupe molorumu. Yu akuna molopalie kango talo merimu.
30“Kanu kinie Mosisi kolea Midiane molopili ponie tu paono omba purumu kinie walse yu kolea ku leline andopa mulu Sainai lerimuna nondopa molorumu kinie Pulu Yemonga angello te yu molorumuna omba unju tenga tepe nomba perimuna omba molorumu. 31Mosisini akumu kanopalie yu konopu aisili lipe mundupe, terimu mele mimi sipe kanombando nondopa purumu kinie Ailimunge ungu te unjuna wendo orumu pilirimu mele i sipe: 32“Na nunge kolenalini popo toringi Pulu Yemo molio. Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme akumane popo toringi nokorundu Pulu Yemo molio.” nirimu. Kanu kinie Mosisi pungu pungu nimbe pipili kolopalie lipe wekendo kanopa tepemo naa kanorumu. 33Kanu kinie Ailimuni yundu nimbendo: “Nu i ma angilkinumu nanga kene nunge kimbu su kulku wendo li! 34Nanga yambo Isipi molemelema mindili nolemele mele kanopo pora sipu molio. Ene kola tengi pilipulie kinié ene lipu taponjimbundu manie ondu kene ‘Nu kolea Isipindu kelko pani.’ nimbu lipu mundumbu tekero.” nirimu.
35“I ye Mosisi yu ou Isipi molorumu kinie Isirele yambomane ningindu: “Naene ‘Nu olio nokani.’ nimbe mako tomuye?” ningu yunge ungumu liku su siringi kanu ye Mosisi Pulu Yemone yu yuyu mako topa ‘Nanga yamboma nokoko, ene liku taponjiku mindili nolemelema wendo lieni.’ nimbe unjuna tepe nomba perimumunge angello tenga keremone ‘Mosisi nimbe sipili.’ nirimu. 36Kanu ye Mosisi yuni yamboma kolea Isipi memba ulsu orumu. Ene kolea Isipi sukundu moloringi kinie kepe, Nomu Kondoline oringi kinie kepe, kolea ku leline ponie tu paono andoko moloringi kinie kepe, yuni ˻yu yuyu molorumu mele˼ lipe ora sirimu ulu tondolo mare aisili terimu. 37Ye tene Isirele yambomando nimbendo:
“Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma
pilipu ene nimbu silio yemo molio mele
pe enenga ye te na mele
‘Pulu Yemone ungu umbu tonjimbema
pilipe nimbe simbe ye te molopili.’ nimbe
Pulu Yemone lipe mundumbe.”
nirimu ye kanumu i Mosisi telumu mindi. 38Isirele yamboma kolea ku leline moloringi kinie kanu ye Mosisi ene pea moloringi. Yu olionga kolepalime kinie mulu Sainai molopa ungu nimbe sirimu angellomo kinie pea moloringi. Pulu Yemone we pepa mindi pupe naa pora nimbé unguma Mosisini ‘Olio nimbe sipili.’ nimbe Mosisi ungu umbu tonjirimu kanu unguma yuni pilipelie yando olio nimbe sirimu.
39“Aku sipe terimu nakolo olionga anda kolepalimene ˻Pulu Yemone yundu “Ene nokoi.” nimbe mako torumu ye Mosisinge˼ ungumu ‘tenge panjipu naa pilimulú.’ ningu yu bulu siku, ene ‘Kolea Isipindu kelepo pamola!’ ningu waka kolko moloringi. 40˻Mosisi mulu Sainaine ola pupe welea maniendo naa orumu kinie Isirele yambomane enenga ningu Pulu Yemo popo tonjiringi yemanga pulu pulu ye aili olandopa˼ Eronondo enene ningindu: “Olio mengo puku nokonge pulu ye popo tomolo pokore nuni unjuni molo kouni teko mimi tenjiyo. Olio kolea Isipi yando lipe memba orumu ye Mosisi welea naa okomo kene nambe temunje?” niringi. 41Kanu walemonga enene kongi pirimu kao walo none teli te teko mimi teko, ‘Imu olionga pulu yemo.’ ningu popo toko melema kalko siku, ene eneno teko mimi teringi mele pilkulie konopu siku kongi kaloringime kinie langi nongo moloringi. 42Aku teringimunge Pulu Yemo ene lipe bulu sipe, oli kinie ena kinie kombukandipi kinie muluna angilimoma enene ‘Olio nokolemele pulu yamboma.’ ningu popo toko melema kalko singí teringi kinie kanopalie ‘Kapola, enenga aku siku teangi.’ nimbe siye kolorumu. Aku teringi mele Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye tene ungumu bokuna torumu mele kapola telemo. Akumu i sipe:
‘Pulu Yemone nimbendo: “O Isirele yamboma,
ou ponie tu paono yambo naa peli kolea ku leline
ene kongi pirimu kao kinie sipisipi kinie
meme kinie popo toko kaloringime
popo toko kalko na siringiye?
43˻Molo.˼ Ene sele ulke mengo puringimu
‘Pulu ye Mollokonga tamandu ulkemo.’ ningu
mengo puku,
‘Repane olionga pulu ye te.’ ningu
yunge kombukandipi none teli te teko anjiku,
kanu melema ‘Olionga pulu yamboma.’ ningu
kapi ningu popo toringi.
Aku teringimunge nane ene mindili lipu simbundu
‘Ene kolea sirinduna naa molangi.’ nimbu makoropo,
ene kolea aili Bapillono nekendo
kolea anjupe tenga lipu mundumbu.” nirimu.’
nimbe bokuna torumu. Aku sipe nimbe bokuna torumu mele ene sike aku siku teringi.
44“Kolea ku leline olionga anda kolepalimene Pulu Yemo ene kinie molorumu sele ulke kanumu kanoko ‘Pulu Yemo olio kinie molemo.’ ningu enene yu popo toko melema kaloringi sele ulkemo takoko anjiringi. Pulu Yemone Mosisindu “I siku i siku takangi.” nimbe ulkemo angilimbe mele lipe ora sirimu aku siku enene takoko anjiringi. 45Pe yandopa Josuane olionga anda kolepalime nokorumu kinie ene kanu sele ulkemo tekisiku, Pulu Yemone sirimu koleana mengo ongo anjiringi. Pulu Yemone kanu koleana yambo talape lupe peringime olionga anda kolepalime “Kolo wangoko molangi, aku mamo liengi, kanuna pelemele yamboma kamu pangi.” nirimu kinie kanu koleana ou peringi yambo talapema enene toko munduku, sele ulkemo mengo ongo kanuna takoringi, yandopa ye nomi kingi Depisi molorumu kinie we angilirimu.
46“Pulu Yemone Depisi yu kanopa peanga kanopa konopu monjirimuna yuni Pulu Yemondo walsipelie nimbendo: “Na kalopa lirimu ye Jekopo popo torumu Pulu Yemo molomba ulke te, ou sele ulkemo angilirimu mele, manda lepo takonjemboye?” nirimu. 47Nakolo Pulu Yemone “Molo.” nirimu kinie Depisinge malo Sollomono, yu Depisi kolo wangopa ye nomi kingimu molopalie, Pulu Yemonga ulke tembelemo takonjirimu.
48“Nakolo Imbi Paa Olandopa Mololi Pulu Yemo yambomane takolemele ulkemanga naa molemo. Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma yamboma nimbe sirimu ye tene aku sipe nirimu kanumu. Kanu yemone nimbendo:
49“Pulu Ye Ailimuni nimbendo:
“Mulu koleamo nanga manie molopo
koleama nokolio polomo,
ma koleamo nanga kimbu mundulio koleamo.
Pe enene nanga nambolka ulkemo takonjingíye?
Molo na tena manda koro molomboye?
50Nanga kimuni i melema pali naa terinduye?” nirimu.”
nimbe ˻Aisayane˼ aku sipe nirimu kanumu.” ˻nimbe Sitipenene nirimu.˼
51“Ene karaye teli yamboma, enene nando “Pulu Yemo teko kenjiku yu ungu taka tonjikinu.” nikimili nakolo akumu molo. Ene ‘Pulu Yemonga yamboma molamili.’ ningu kangi te kopisiku wendo limele nakolo yambo Pulu Yemonga ungu naa pilili yamboma mele molko enenga komuma pipi siku konopuma pipi siku molemele. Ene enenga anda kolepalime teringi mele teko, enene Mini Kake Telimunge ungumu liku bulu siku “Naa pilimulú.” niringi mele ene aku siku nilimele. 52Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye te enenga anda kolepalimene mindili liku naa siringi ye te molorumuye? Te naa molorumu kanumu. Kanu yemane Pulu Yemonga Ye Sumbi Nilimu ombá mele ningu siringime kepe enenga anda kolepalimene toko konjiringila. Kanu kinie Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane “Ombá.” niringi ye kanumu kamu orumu kinie ene nanga ungumu pilku molemele yemane ‘Yu toko konjengi.’ ningu opa touma liku siringi kinie yu toko konjiringi. 53Ene Isirele yamboma, ene angellomane Pulu Yemonga ungu manema siringi yando likulie tenge panjiku naa teringi yamboma, enene Pulu Yemonga Ye Kake Teli Yesusi aku siku toko konjiringi.” nimbe Sitipenene nirimu.
54Yuni enendo aku sipe nirimu pilkulie, yu kinie paa mumindili kolko enenga kerema kongilku pulue toringi. 55Nakolo Mini Kake Telimu Sitipene yunge konopuna omba molopa kapola terimuna yuni olando sipe kanopa mulu koleana sukundu kanorumu kinie Pulu Yemonga tondolo pa telimu kinie yunge tondolomo kinie akuma kanopa, Yesusi Pulu Yemonga ki umbukundu ola angilirimu kanorumu. 56Aku sipe kanopalie nimbendo: “Mulu koleamo kune lipe anju yando pukumu kanokoro kinie Manie Omba Mana Ye Au Lerimu Yemo Pulu Yemonga ki umbukundu ola angilkimu kanokoro.” nirimu.
57Yuni aku sipe Pulu Yemo kinie Yesusi kinie kapola kapola moloringili mele nirimu pilkulie, “Pulu Yemo kinie ungu taka tonjikimu lepamo.” ningu ‘Yunge ungu nikimumu naa piliemili.’ ningu komu pipi siku ene ungu lupe mare tondolo munduku niliku yu molorumuna lkisiku ongo 58yu ambolko kunduku kanu kolea ailimunge palana ulsu munduku, yu kouni tonge toringi. Ou kotena “I sipe i sipe temu kanomulu.” ningu kondi toringi yemane yu kouni tongendo enenga wale pakolime kulkulie, ye kango te kanopa angilirimuna ‘Nokopili.’ ningu nosiringi. Kanu yemonga imbimu Sollo.
59Enene yu kouni toko konjingí toringi kinie Sitipenene Yesusi kinie ungu nimbendo: “Aili Yesusi, na mini pukuru. Nu molenona wambo ni.” nirimu. 60Kanu kinie yu kouni toko manie munduringi kinie koporongo langopa ru nimbelie nimbendo: “Ailimu, i teko kenjikimili ulumu pundu naa toko munduku kelei.” nimbelie yu kolorumu.
81Sollone Sitipene toko konjiringi kanopalie ‘Papu tokomele.’ nimbe yu konopu peanga lerimu.
Sitipene kouni toko konjiringi kanu walemonga Kirasinge yambo talape kolea aili Jerusalleme moloringime enenga opa toumane pulu monjiku teko kenjiku paa mindili aili teko siringi kinie ene pali bulu balu ningu puku, mare kolea Judia disirikindu puku molko, mare kolea Sameria disirikindu puku moloringi. Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema mindi Jerusalleme we moloringi. 2Pulu Yemonga ungumu pilku moloringi ye marene Sitipene ono teko kola aisili teringi.
3Nakolo Sollone ‘Kirasinge yambo talapemo kamu manie pangi.’ nimbe pulu monjipe yambomanga ulkemanga pupe, yambo moloringime ki kundupe lipe memba pupe ka sirimu.
4Kirasinge yambo bulu balu ningu puringimene Yesusinge temanemo kolea lupe lupemanga pali toko siliku puringi. 5Kirasinge yambomanga lipe taponjili kusikusi ye Pillipu Sameria disiriki lerimu taono tenga maniendo pupelie nirimumuni, Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimunge temanemo topa sirimu. 6Pillipu yuni ungu nirimu mele pilku, ˻Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili˼ lipe ora sirimu ulu tondoloma terimu kanokolie, yamboma pali komu tenjiku pilku moloringi. 7Yambo aisili kuru konopuna moloringime Pillipuni “Ongo ulsu pai!” nirimu kinie ru ningu wendo ongo puringi. Kimbu kolopa pora sirimu yamboma kinie, kimbu pange tepa karaye tepa perimu yamboma kinie tepa konde lirimu. 8Pillipuni aku sipe ulu tondoloma terimuna aku taonona moloringi yamboma konopu aili teko siringi.
9Kanu taonona ye te molorumu, yemonga imbimu Saimono. Pillipu ou naa opili kurumane Saimono yu liku taponjiringi kinie yuni “Na ye ailimu. Na imbi molemo.” nimbe ulu tondoloma terimu. Kolea Sameria yambomane pali ulu tondoloma terimu mele kanokolie konopu aisili liku munduringi. 10Yambo kamakoma kinie koropama kinie yunge ungumu komu tenjiku pilkulie ningindu: “I yemo Pulu Yemo tondolo pelemo mele yu tondolo aku sipe pelemo yemo. Yu Tondolo Pelemo Pulu Yemo molemo.” niringi. 11Saimono alieli ulu tondolo aisili terimuna kanoko konopu aisili liku mundukulie yunge ungumu pilku yu lombili puringi. 12Nakolo Pillipuni Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo nokomba mele temane peangamo topa sipe, Yesusi yu yamboma lipe taponjipe kolo wangopa mindili norumu yemo molopa, yu Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu mele nimbe sirimu kinie yambo aisilini ‘Sike nikimu.’ ningu tondolo munduku pilkulie ˻Saimono munduku kelko konopu alowa teko˼ no liringi. 13Saimono kepe Pillipuni nirimu mele ‘Sike nikimu.’ nimbe tondolo mundupe pilipelie no lirimu. Lipelie Pillipu molorumuna lombili pupe, Pillipuni ˻Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili˼ lipe ora sirimu ulu tondolo aisili terimu mele kanopalie konopu aisili lipe mundurumu.
14Kanu kinie kolea Sameria disiriki yambomane Pulu Yemonga ungumu konopu siku pilku liringi mele Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye kolea aili Jerusalleme moloringi yemane pilkulie niringimuni, enenga ye Pita kinie Jonotolondo “Sameria yamboma liku taponjengili pale.” ningu elte liku munduringi. 15-16Akuna pukululie niringilimuni, Sameria yamboma moloringine Mini Kake Telimu ou naa orumuna kanu liku munduringi yetolone ‘Ene Mini Kake Telimu liengi.’ ningululie, ‘enenga’ ningu Pulu Yemo mawa tenjiringili. Ou Aili Yesusinge imbi lelko no mindi liringi. 17Kanu kinie pe Pita kinie Jonotolo pukulu enenga pengena amboloringili kinie ene Mini Kake Telimu liringila.
18Kanu kinie eltene yambomanga pengena amboloringili kinie ene Mini Kake Telimu liringi mele Saimonone kanopalie yu elte moloringiline kou mone memba ombalie eltendo nimbendo: 19“‘Nane yambo tenga pengena ambolombo kinie Mini Kake Telimu lipili.’ ningulu eltene i tekembele tondolomo ‘na siengili.’ nimbu kou mone membo okoro.” nirimu.
20Nakolo Pitane pundu topa nimbendo: “Nuni ‘Pulu Yemone we silimo melte kou monene manda topo toko limele.’ konopu lekenomonga nunge kou monema mengo kolea kerine pani. 21Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo mele nu aku sipe molo, akumunge i kongono telembolo mele nunge kongono te paa molo. 22-23Nuni olto telembolo mele kanoko kumu panjilinomonga nu molko kenjiku, ulu pulu kerimene nu ka silimo kene ‘I konopu lekero mele Ailimuni ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolombanje.’ ningu, kinié aku teko kenjilino ulu puluma kanoko keri kanoko konopu alowa teko, yu kinie ungu ningu mawa teani.” nirimu.
24Aku nirimu pilipelie Saimonone pundu topa nimbendo: “Na kinie wendo ombá nikimbili uluma wendo naa opili kene eltene na liku taponjiku Ailimu kinie ungu ningu mawa tenjengili.” nirimu.
25Pita kinie Jonotolone Yesusi kinie molkolo kanoringili mele ningu sikulu, Ailimunge ungumu ningu sikululie, elte kelko Jerusalleme puringili. Pungilí pukulie kolea Sameria disiriki sukundu taono lerimumanga temane peangamo toko siliku puringili.
26Pulu Ye Ailimunge angello tene Pillipundu nimbendo: “Jerusalleme munduku kelko Gasa taono pungí pulimele aulke akuna kolea ku leline pani pui.” nirimu. 27Kanu kinie Pillipu akuna purumu. Pupe kanorumu kinie Itiopia ye te aulkena omba purumu kanorumu. Kanu yemo yu ambo Kandasi, kolea Itiopia yambomanga Ambo Nomi Kuinimunge kou mone nokonjirimu ye ailimu. Pillipuni yu aulkena ou naa kanopa lipili yu Pulu Yemo popo topa imbi ambolopa ola linjimbendo ou Jerusalleme purumu. 28Pe kelepa ulkendo pumbendo kongi otene kundurumu karona ola molopa Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanolipe ulkendo pumbe purumu. 29Kanu kinie Mini Kake Telimuni Pillipundu nimbendo: “Nu puku kongi otene karo kundupe memba omba pukumumu lombili pui.” nirimu.
30Kanu kinie Pillipu karo omba purumuna lkisipe pupe pilirimu kinie ye karona molorumu kanumu yu Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye Aisayane torumu bokumu kanopa nilipe purumu pilipelie, walsipelie nimbendo: “Nu bokuna ungu kanoko nikinumunge ungu pulumu pilkinu molo moloye?” nirimu.
31Ye kanumuni pundu topa nimbendo: “Yambo tene na nimbe naa simbe kinie na nanu nambe tepo pilimbuye?” nirimu.
Aku nimbelie Pillipundu nimbendo: “Nu karona tapu topo molambili oi.” nirimu.
32Pulu Yemonga ungumu yemone kanorumu mele i sipe:
“Kongi sipisipi waloma mengo puku tolemele mele
yu aku siku mengo puku toringi. Aku kinie
kongi sipisipi indi porongendo ambolemele kinie
ungu naa nimbe we tenjipe lemo mele
yu tonge teringi kinie
aku sipe ungu naa nimbe molorumu.
33Yu ulu te tepa naa kenjirimu nakolo
kote we tenjiku ka sikulie toko konjiringi.
Yu ambolango te naa mepili yu toringimunge
yunge kalopa lirimu yambo talape te naa molemo.”
nimbe, bokuna aku sipe molorumu ungumu kanorumu.
34Itiopia yemone Pillipu walsipelie nimbendo: “I bokumu torumu yemone naendo i ungumu nirimuye? Yu yuyundu nirimu molo yambo te lupendo nirimuye?” nimbe walsirimu. 35Kanu kinie Pillipuni kanu yemondo unguma nimbendo yemone kanorumu ungumanga pulumu pulu monjipe nimbe sipe Yesusinge temane peangamo topa sirimu.
36Aulkena pungilí pukulu no kélo tenga puringili kinie Itiopia yemone Pillipundu nimbendo: “I no omba pukumumu kana. Meltene na no limbu aulkemo manda pipi simbe molo no manda limbuye?” nirimu.
37(Pillipuni pundu topa nimbendo: “Yesusinge ungu nimbu sikirumu ‘Akumu sike lemo.’ ningu tondolo munduku pilinu liemo no manda lini.” nirimu.
Itiopia yemone pundu topa nimbendo: “‘Yesusi Kirasi yu sike Pulu Yemonga Malo.’ nimbu pilkiru.” nirimu.)
38Kanu kinie karo kanumu ‘Lepili.’ nimbe Pillipu kinie elte pukue tokolo nona manie pukululie Pillipuni Itiopia ye kanumu no linjirimu. 39Nomo munduku kelkolo wendo oringili kinie Ailimunge Minimuni Pillipu walsikale lipe memba purumu kinie nema terimuna Itiopia yemone yu altopa naa kanopa, konopu silipe yunge ulkendo purumu.
40Minimuni Pillipu memba pupe Asitote taonona monjirimu kinie yu akuna molopalie koleamanga pali temane peangamo topa silipe andopa kolea aili Sisaria wendo purumu.
91Sollo ou pulu monjipe Ailimunge lombili andoli yamboma mindili lipe sirimu mele mundupe naa kelepa, ‘Ene kolangi.’ nimbe we mindili lipe sipe molorumu. Aku sipe tepa molombando Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopamo molorumuna pupe 2mawa tepa walsirimu kinie ye nomimuni pepá te topa sipelie nimbendo: “I ye Sollo kolea aili Damasikasi pupe, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga pupe, Yesusini terimu mele pilku molemele yamboma kanopa ka sipe, Jerusalleme yando memba opili.” nirimu.
3Kanu kinie Sollo yu kolea aili Damasikasi nondopa pumbe purumu kinie walsikale mulú koleana pa teli te manie omba yu molorumuna pa aili tepa terimu. 4Yu topa manie mundurumu lepa pilirimu kinie ungu te yundu nimbendo: “Sollo, Sollo, nambemuna nuni na mindili liku silinoye?” nirimu.
5Sollone nimbendo: “Ailimu, nu naeye?” nirimu.
Yuni pundu topa nimbendo: “Na Yesusi nuni mindili liku silino yemo. 6Kinié ola molko ne kolea ailine sukundu pani. Akuna puni kinie nu teni mele ye tene nimbe simbe.” nirimu.
7Sollo pea puringi yema poporome ungu mele pilku yambo te naa kanokolie, ene ungu naa ningu we angiliringi. 8Sollo mongo makilipe ola molorumu nakolo mongone melte naa kanorumu. Akumunge yu pea puringi yemane yu ki ambolko mengo kolea aili Damasikasi sukundu puringi. 9Wale yepoko yu mongone melte naa kanopa langi kepe no kepe naa nomba we molorumu.
10Kolea aili Damasikasi sukundu Yesusinge lombili andoli ye te molorumu, yunge imbimu Ananayasi. Ailimuni Ananayasi molorumuna omba kumbu mele sipelie “Ananayasi.” nimbe walsirimu.
Yuni pundu topalie nimbendo: “Ailimu, na ya molio.” nirimu.
11Ailimuni yundu nimbendo: “Aulke imbi lelko ‘Aulke Sumbi Nilimu’ nilimele kanuna nu pukulie ninimuni, Judasinge ulkena puku walsiku, kolea aili Tasisi ye te, yemonga imbi Sollo, yu akuna na kinie ungu nimbe molemo kene puku kanani. 12Sollo yu kumbu mele tepa kanomu kinie ye te, yemonga imbimu Ananayasi, yu omba yunge kimuni mongona ambolomu kinie yunge mongotolo peanga lemu kanomu.” nimbe Ailimuni nirimu.
13Ananayasini pundu topa nimbendo: “Ailimu, ye kanumuni nunge yambo kake teli Jerusalleme moloringime tepa kenjipe mindili lipe sirimu mele yambo aisilini temane toko nilimele pilio. 14Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailimene yu pepá toko siringi lipe memba ombalie, nunge imbi lelko nu kinie ungu nilimele yamboma ka simbendo orumu.” nirimu.
15Nakolo Ailimuni yundu nimbendo: “Molo. Ye nikiru akumu ‘Yu nanga kongono tenjipili.’ nimbu mako torundu yemo. Yu nanga ungumu Isirele yamboma naa molko umbu lupe mololi yamboma kinie enenga ye nomi kingime kinie molongemanga kepe Isirele yambo molongemanga kepe pupe nanga ungumu nimbe simbe kene nikiru mele tepani. 16Yuni nanga ungumu andopa nimbe sipelie umbuni memba mindili nombá mele nane lipu ora simbu.” nirimu.
17Kanu kinie Ananayasi pupe ulke nirimu kanuna sukundu pupe Sollo ambolopalie nimbendo: “Ano Sollo, nu aulkena oni orunu kinie Ailimu nuni kanorunu, kanu ye Yesusini ‘Nu mongone altoko kanoko Mini Kake Telimu nunge konopuna omba molopa kapola tepili.’ nimbe na “Pui.” nimuna okoro.” nirimu. 18Kanu kinie tamburembu yunge mongotolonga melte pipi sirimu kanumu omba wendo purumu kinie yu kelepa mongone melema manda kanopalie nirimumuni, yu ola molopa ‘Kirasinge yemo kamu molambo.’ nimbe no lirimu. 19Aku tepalie, langi pokore norumu kinie yu kelepa enge perimu.
Sollo yu wale mare kolea aili Damasikasi molopa Yesusinge lombili andoli yamboma kinie molorumu. 20Yu sumbi sipe pupe Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga pupe Yesusi molorumu mele nimbe sipelie nimbendo: “I yemo Pulu Yemonga Malo.” nirimu.
21Yunge ungu piliringi yambomane mini wale mundukulie walsiku pilkulie ningindu: “Ne aku nikimu yemo, Yesusinge imbimu lelko Pulu Yemo kinie ungu niringi yambo Jerusalleme moloringime tepa kenjipe topa bulu balu sipe mundupe mindili lipe sirimu ye kanumu moloye? Pe kinié ya omba aku siku teko molemele yamboma ka sipe Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime molemelena memba pumbe yemo imu lepamo.” niringi.
22Nakolo Sollo yunge engemo paa olandopa perimu, Pulu Yemone ‘Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu Yesusi yu kanu yemo molorumu mele tondolo mundupe nimbe sirimuna Juda yambomane yundu ungu te pundu toko manda naa niringi.
23Wale aisili omba purumu kinie Juda yambomane Sollo tongendo langi niringi, 24nakolo yu pilirimu. Yu tongendo tangoli kepe ipulueli kepe pala kerepulumanga nokoko moloringi. 25Nakolo walse ipulueli yu lombili puringi yambomane ‘Yu naa tangi.’ ningu mengo puku, kou palana ola mengo puku wale basiketena lakilku ka moko toko ˻kolea aili Damasikasi˼ ulsu munduringi.
26Sollo ˻Damasikasi mundupe kelepa pupe˼ kolea aili Jerusalleme ombalie nirimumuni, Yesusinge lombili andoli yamboma kinie pea molomba terimu nakolo enene ‘Yuni lipe lou sipelie we nikimu. Yu paa sike Yesusinge ungumu pilili ye te molo.’ ningu pilkulie yu pipili koloringi. 27Nakolo Banapasini yu lipe Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema moloringine memba pupelie enendo nimbendo: “I yemo aulkena pupe Ailimu kanorumu, Ailimuni yundu ungu te nirimu kinie yu kolea aili Damasikasi pupe “Yesusinge ungumu nikiru.” nimbe pipili naa kolopa unguma nimbe sirimu.” nimbe aku sipe mele nirimu. 28Aku nirimumunge Sollo yu ene kinie pea molopa, Jerusalleme we andopa molopa, “Ailimunge ungumu nikiru.” nimbe pipili naa kolopa andopa nimbe sirimu. 29Yu kinie Giriki ungu niringi Juda yamboma kinie kerepali niringi nakolo enene yu toko konjingí teringi. 30Tonge teringi mele ˻Yesusi pilku moloringi˼ angenupilimene pilkulie, yu kolea aili Sisaria maniendo mengo pukulie “Kolea aili Tasisi pui.” ningu munduringi.
31Kanu kinie Sollone yamboma tepa kenjirimu mele mundupe kelerimu kinie Judia kinie Gallilli kinie Sameria kinie kanu disirikimenga Kirasinge yambo talapemo kinie umbuni te wendo naa orumu, molko konjiringi. Ailimu pipili kolko ‘Yunge ungumu pilipu lipu teamili.’ ningu moloringine Mini Kake Telimuni ene lipe taponjirimu kinie yunge talapemo enge nimbe yambo aisili yunge talapena sukundu sukundu puringi.
32Pita koleamanga pali andopalie, walse LLida taono ˻Pulu Yemonga˼ yambo kake teli moloringime pupe kanopurumu. 33Akuna ye te molorumumunge imbimu Iniasi, yu kimbu ki kolopa pora sirimuna ponie engaki aniembo lerimu. 34Pitane yundu nimbendo: “Iniasi, Yesusi Kirasini ‘Nu konde pani.’ nikimu kene nu ola molko nunge aniembo leno kunungumu kimbú.” nirimu. Aku nirimu kinie tamburembu yu ola molorumu. 35LLida taono yamboma kinie Sarone taono yamboma kinie pali yu kanokolie konopu alowa teko Ailimunge ungumu pilku moloringi.
36Jopa taono Ailimunge lombili andoli ambo te molorumu, yunge imbimu Tapita, (Giriki Unguna “Dokasi” niringi). Yu alieli siye naa kolopa, umbuni perimu yamboma kondo kolopa koropama lipe taponjirimu. 37Pita LLida taono molorumu kanu walemanga kanu ambomo kuru torumu kinie yu kolorumu, yunge onomo no lenjiku suluminia tenga nosiringi. 38LLida taono lerimuna Jopa taono nondopa lerimu. Akumunge Ailimunge lombili andoli yambomane Pita LLida taonona molorumu pilkulie enene ye talo yu molorumuna liku munduringi kinie elte ongo yu paa mawa tekololie ningilindu: “Nu ‘Pea pamili.’ nimbu, limbulú okombolo.” niringili.
39Pita elte kinie pea pupe yu ulkena purumu kinie enene yu ulke suluminiana mengo puringi. Ambo wayema Pita angilirimuna nondoko ongo makaye teko angilku kola tekolie, Dokasi yuni konde molopalie enenga mulu wambale tenjirimuma ongo liku ora siringi.
40Pitane “Ene suluminiana naa molko, ulsu pai.” nimbelie, koporongo langopa manie molopa Pulu Yemo kinie ungu nirimu. Aku tepalie ambo onomo lerimuna topele topa kanopalie nimbendo: “Tapita, nu ola moloi.” nirimu. Kanu kinie mongo makilipelie Pita kanopa imbi sipelie ola molorumu. 41Pitane yu ki ambolopa lipe ola anjipelie, ˻Pulu Yemonga˼ yambo kake telime kinie ambo wayema pea walsipelie “Dokasi konde pumu kene ongo liei.” nirimu. 42I ulu wendo orumumu Jopa taono yamboma pali pilkulie, yambo aisilini ‘Aili ˻Yesusi˼ yu sike ˻Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu˼.’ ningu tondolo munduku piliringi. 43Pita wale aisili Jopa ye te kinie molorumu. Yemonga imbimu Saimono, yu kongi kao kangi tepa mimi tepa kou lirimu yemo.
101Romo ye te kolea aili Sisaria molorumumunge imbimu Konilliasi. Yu Romo ami ye wane anderete nokorumu yemo. Aku ami yemanga talapemonga imbimu Italli Ami Ye Talapemo. 2Yu kinie yunge pulu lemo yamboma kinie ene Juda yamboma molo. Yambo lupema molkolie Pulu Yemo pipili kolko liku ai siku yunge ungumu piliringi yamboma moloringi. Yuni mele molo torumu yamboma lipe taponjipe kou mone sipe, alieli Pulu Yemo kinie ungu nirimu.
3Walse ipupini ena tere killoko mele Konilliasi yu Pulu Yemo kinie ungu nimbe molopalie kumbu mele tepa kanorumu. Pulu Yemonga angello te omba yu molorumuna orumu sumbi sipe kanorumu. Angellomone yundu nimbendo: “Konilliasi.” nirimu.
4Konilliasi pungu pungu nimbe yu nemo nemo nimbe kanopalie walsipe nimbendo: “Ailimu, nambe temuye?” nirimu.
Angellomone pundu topa nimbendo: “Nuni Pulu Yemo kinie ungu ningu, yambo koropama liku taponjiku, telenomonga Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo. 5Kinié nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akuna ye te molemomonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili.” niengi. 6Saimono Pita yu pelemo ulke pulu yemonga imbimu Saimonola nilimele. Yu kongi kao kilu tepa mimi tepa kou mone limo yemo, yunge ulkemo nomu kusa kélona angilimo.” nirimu.
7Angello kanumuni aku sipe nimbelie yu purumu. Kanu kinie Konilliasini yunge kendemande ye talo kinie, yu lipe taponjirimu ami ye te kinie “Ene wai.” nirimu. Kanu ami yemo yu Pulu Yemonga ungumu pilirimu yemola. 8Konilliasini enendo ulu wendo orumu mele pali nimbe sipelie, “Ene Pita liku mengo wangi Jopa taonondo pai.” nimbe lipe mundurumu.
9Ene puku aulkena pekolie, opalikundu anjupe puku ai tangoli Jopa taono nondoko pungí puringi. Ai tangoli Pita Pulu Yemo kinie ungu nimbendo ulke imuna ola purumu. 10Kanu kinie Pita engelene kolopa ‘Langi te namboa!’ nimbe pilirimu. Yamboma langi kokele kaloringine nokopa molopalie, yu kumbu mele tepa kanorumu kinie, 11mulúna anju yando pupe, múlu wambale paa aili te, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopalie taka lepa mana manie mundurumu. 12Aku mulu wambalena suku kongi lopa kera wambiye mele takarama pali moloringi.
13Kanu kinie ungu te ombalie yundu nimbendo: “Pita, ola molko i mele molemelemanga te toko noi.” nirimu.
14Pitane pundu topa nimbendo: “Ailimu, paa naa nombo! Nuni kanoko keri kanoleno melema kinie, “kalaro molemo.” nilino melema kinie, olio Juda yambomando “Naa nangi.” ningu ungu mane sirinu melema na naa nolio naa nombó, molo!” nirimu.
15Wale talo sipe kanu ungumu altopa wendo omba yundu nimbendo: “Pulu Yemone kake tenjilimo melemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu.
16Elte aku siku wale yepoko kere pale niringili kinie walsikale mulu wambalemo kelepa mulúna olando purumu.
17Pita konopu kimbu sipelie ‘I kumbu mele tepo kanokoromonga pulumu nambolkarenje?’ nimbe pilipe molopili Konilliasini lipe mundurumu ye kanuma ongo yambo marendo ‘Saimononga ulkemo temoye?’ ningu walsiliku ongolie, yunge ulke kerepuluna ongo angiliringi. 18Akuna angilku walsikulie, “Saimono Pita andi molemoye?” niringi.
19Pita yu kumbu mele terimumunge ‘Pulumu nambolkarenje?’ nimbe konopu kimbu sipe molorumu kinie Minimuni yundu nimbendo: “Ye yepoko nu koroko okomele. 20Akumunge nu ola molko maniendo puku, konopu aisili liku naa munduku ene kinie pangi puyo. Nane yema lipu mundunduna okomele.” nirimu.
21Pita maniendo pupe yemando nimbendo: “Ene korokomele yemo na. Ene nambemuna ongiye?” nirimu.
22Yemane pundu toko ningindu: “Romo ami ye wane anderete nokolemo ye Konilliasini olio lipe mundumuna ómulu. Konilliasi yu ye sumbi nilimu, yu Pulu Yemo pipili kolemo yemo. Juda yambomane pali “Yu ye peangamo.” nilimele. Pulu Yemonga angello tene yundu nimbendo: “Saimono Pita ungu te nipili nu pilieni kene ‘Yu opili.’ ni.” nirimu.” niringi.
23Pitane nimbendo: “Ene pea peamili, ulkendo wai.” nirimu.
Pekolie niringimuni, ipulueli ou yu ene kinie purumu kinie ˻Yesusi pilku moloringi˼ Jopa taono Juda ye mare yu kinie pea tapu toko puringi. 24Ene puku aulkena pekolie, ipulueli ou kolea aili Sisaria suku puringi. Konilliasini ‘Kinié onge.’ nimbe yunge angenupili lapali kinie pulu lerimu yamboma kinie “Sukundu sukundu wai.” nirimu, ene liku maku toko nokoko moloringi. 25Pita ulkena sukundu pumbe purumu kinie Konilliasi omba yunge kimbuna tamalu pepa yunge imbi ambolopa ola linjipe kapi nirimu. 26Nakolo Pitane yundu nimbendo: “Na Pulu Yemo molo. Na we yemo. Nu ola moloi.” nirimu.
27Ungu nilikulu ulke sukundu puringili kinie yambo aisili maku toko moloringi kanorumu. 28Yuni enendo nimbendo: “‘Juda yamboma kinie yambo lupema kinie teluna naa molangi.’ nilimele ungu manemo ene pilkimili. Na Juda yemo molopo i ungu manemo piliomonga ene yambo lupe molemelena na naa olka, nakolo Pulu Yemone na lipe ora simu mele i sipe: Yuni nando nimbendo: “Yamboma apuruku ‘Te keri, kalaro mololimu.’ ningu teluna naa moloni kinie kapola naa temba.” nimu. 29Akumunge na ‘Oi.’ ningu walsíngi kinie enenga ungu lipu su naa sipu ondu. Nambemuna nando “Oi.” níngiye?” nirimu.
30Konilliasini pundu topa nimbendo: “Wale kise omba pukumu, kinié ena tere killoko tekemo mele, ou aku sipe ipupini tere killokona i nanga ulkena na Pulu Yemo kinie ungu nimbu molorundu kinie walsikale nanga kumbikerena yambo te mulu wambale tondolo pa telimu pakopa omba angilipelie 31nimbendo: “Konilliasi, nuni Pulu Yemo kinie ungu nilino mele yuni pilipe lipe, yambo koropama liku taponjilino mele kanopa peanga kanolemo. 32Kinié nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akuna ye te molemo, yemonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili.” niengi. Pita yu kongi kao kilu tepa mimi tepa kou mone limo ye Saimononga ulkena molemo, yunge ulkemo nomu kusa kélona angilimo.” nirimu. 33Aku nirimu pilipulie nane sumbi sipu nu molorununa ye marendo nu “Puku lipai.” nirindumunge nu ongo língi, nu papu onu. Kinié olio Pulu Yemo kinie pea ombo molemolo yamboma ‘Pulu Yemone nu ungu nimbe simuma olio ningu sieni.’ nimbu, pilimulundu ombo molemolo.” nirimu.
34-35Konilliasini aku sipe nirimu kinie Pitane pilipelie nirimumuni, Konilliasinge ulkena moloringi yambomando pulu monjipe nimbendo: “Ou na pilipulie, ‘Pulu Yemone Isirele yamboma manjipe konopu monjilimo.’ konopu lerindu. Nakolo kinié pilkiru, yuni yambo talapemanga pali yambo telu telu ningu yu pipili kolko liku ai siku ulu pulu peangama sumbi siku telemele yamboma kanopa peanga kanopa ‘Nanga kumbikerena kapola ongo molangi.’ nilimo lepamo, akumu kinié pilipero.
36“Pulu Yemone koro ou Isirele yambomando “Ene nokopa konjimbe ye te mundumbu.” nimbe mako torumu yemo talko orumu ye Kirasi Yesusi yu yambomanga pali Ailimu, akumuni olio Pulu Yemo kinie konopu teluna pupili kapola kapola molomolo aulkemo akisinjirimu temane peangamo Isirele yamboma moloringine Pulu Yemone nimbe mundurumu. 37Ou kolea Judia disiriki koleamanga pali ulu wendo orumuma ene nanga ungu nikirumu pilkimili yambomane ou pilku pora silimele. Ou Jonone yambomando “Konopu alowa tekolie no liengi.” nimbe aku unguma nimbe sirimu. Pe Yesusi kolea Gallilli disiriki yunge uluma pulu monjipe terimu. 38Kopongo wele te pengena ondoko pakonjiringi mele Pulu Yemo yunge kongonomo tembando Pulu Yemone kolea Nasarete ye Yesusi Mini Kake Telimu sipe Yesusi ‘Tondolo pupili.’ nirimu. Kanu kinie Pulu Yemo Yesusi kinie molorumuna Yesusi koleamanga andopa ulu peangama tepa, ˻kurumanga nomi˼ depelemone ambolorumu yamboma “Konde pangi.” nirimu. ˻Akumu ene pilku pora silimele.˼
39“Juda yambomanga koleama pali kinie enenga kolea aili Jerusalleme kinie yuni ulu terimuma pali olio yu lombili andorumulumane mongone kanopo molorumulu. Enene ‘Yu kolopili.’ ningu unjuna uku toko panjiringi kolorumu. 40Nakolo yu wale talo yambo ono koleana perimu yepoko sipemonga Pulu Yemone topa makinjipelie “Yambomane nu kanangi mona moloi.” nirimu. 41Yamboma pali yu lomboropa ola molorumu naa kanoringi. Ou Pulu Yemone ‘Kanangi.’ nimbe mako torumu yambomane mindi kanoringi; olio Yesusi lomboropa ola molorumu kinie yu pea langi nombo molorumulu yambomane mindi yu kanorumulu.
42“Yuni oliondo nimbendo: “Enene yamboma temane peangamo toko siku, ‘Pulu Yemone na ‘Yambo konde molemelema kinie kolemelema kinie enenga pali kote tenjipe pilimbe yemo molopili.’ nirimu.’ ningu yamboma ningu siei.” nirimu. 43Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma yamboma ningu siringi yemane pali ou yu ma koleana naa opili yunge ungumu ningu sikulie ningindu: “Yesusi ‘Yu sike ˻Pulu Yemonga Malo molopa, sike yu mana manie omba nanga nimbe kolo wangopa kolonjirimu˼’ ningu tondolo munduku pilingí yamboma Pulu Yemone Yesusi yambomanga nimbe tenjirimumunge pilipelie kanu yambomanga ulu pulu keri teringime ‘We manie pupili.’ nimbe siye kolomba.” niringi.” nimbe Pitane nirimu.
44Pitane aku sipe nimbe molopili Mini Kake Telimu omba Pitane ungu nirimu pilku moloringi yambomanga konopuna suku purumu. 45Pulu Yemone Mini Kake Telimu ou Juda yambo Kirasi pililime sirimu mele pe aku sipe kanu yambo talape lupe moloringime sirimuna kanokolie Kirasi pilili Juda ye Pita pea tapu toko oringimene paa suru niringi. 46Kanu yambo lupema Mini Kake Telimu liringimene umbu ungu lupe lupema ningu Pulu Yemo kapi niringine pilkulie kanu yemane ‘Mini Kake Telimu omba enenga konopumanga pumu lepamo.’ ningu piliringi. Ou Kirasi pilili Juda yambomanga konopuna mindi Mini Kake Telimu purumu kanumu.
Kanu kinie Pitane nimbendo: 47“Olio Kirasi pilili Juda yamboma Mini Kake Telimu lirimulu mele kinie i yambo talape lupema kepe Mini Kake Telimu likimili kene naene “Ene no naa liengi.” nimbe no manda mi tombaye?” nirimu. 48Aku nimbelie yuni nimbendo: “Ene Yesusi Kirasi yunge imbimunge no liei.” nirimu. No liku pora sikulie enene Pitando ningindu: “Nu isili ou naa pani. Wale pokore nu olio kinie pea molkolie pepani.” niringine yu ene kinie wale pokore we molorumu.
111Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema kinie ˻Yesusi pilku moloringi˼ angenupili kolea Judia disiriki pali moloringime kinie enene Juda yambomanga ulsukundu moloringi yamboma Pulu Yemonga ungumu pilku liringi mele piliringi. 2Akumunge Pita Jerusalleme olando purumu kinie kangomanga kangi te kopisiku ele teringi ungu manemo ‘Paa teamili.’ niringi Kirasi pilili yemane Pita Romo ye Konilliasinge ulkena purumuna yu iri tokolie 3ningindu: “Nu Juda yemo molko yambo kangi naa kopisilimelemanga ulkena puku, ene kinie pea molko langi noringimu, paa teko kenjirinu.” niringi.
4Nakolo Pitane ulu pali wendo orumuma ene temane topa sirimu. Yuni nimbendo:
5“Tena. Na Jopa taonona molorundu kinie na Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie nirindumuni, kumbu mele tepo kanorundu kinie mulúmu anju yando pupe, múlu paa aili te, ekendo ekendo pundu kisenga ambolopalie taka lepa mana manie mundurumu, na molorunduna omba lerimu. 6Akuna sukundu kanorundu kinie kongi lopa kera wambiye mele takarama pali akuna sukundu moloringi. 7Kanu kinie ungu te ombalie nirimu pilirindu. Yuni nando nimbendo: “Pita, ola molko i mele takara te toko noi.” nirimu.
8“Nane pundu topo nimbundu: “Ailimu, paa naa nombo. Nuni kanoko keri kanoleno melema kinie, “Kalaro molemo.” nilino melema kinie, olio Juda yambomando ‘Naa nangi.’ ningu ungu mane sirinu melema ou walse kepe te paa naa norundu.” nirimu.
9“Wale talo sipe kanu ungumu altopa muluna wendo omba nando nimbendo: “Pulu Yemone kake tenjilimo melemando nuni “Kalaro molemo.” ni naa ni.” nirimu.
10“Olto aku sipu wale yepoko kerepali nirimbulu kinie walsikale mulúmu kelepa múluna olando purumu.
11“Mulúmu kelepa olando purumu kanu wale kolea aili Sisaria ye tene “Pai.” nimbe mundurumu ye yepoko na molorundu ulkena oringi. 12Minimuni nando nimbendo: “Konopu aisili liku naa munduku i yema kinie pangi pui.” nirimu. I Kirasinge ye talo pakara ene na kinie pea tapu topo pupu, kanu Sisaria yemonga ulkena sukundu purumulu.
13“Ulkena sukundu purumulu kinie kanu yemone oliondo nimbendo: “˻Pulu Yemonga˼ angello te nanga ulkena ombalie nimbendo: “Nuni ye mare Jopa taonondo pangi liku mundukulie, akuna ye te molemo, yemonga imbimu Saimono, yunge imbi te Pita, “Yu opili.” niengi. 14Nu kinie nunge ulkena pelemele yamboma kinie Pulu Yemone ‘Ene mindili nolemelka aulkena wendo ongo yu kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nimbe lipe taponjimbe.” nimbe angellomone nando aku sipe nirimu.” nimbe kanu yemone nirimu.
15“Kanu kinie nane pulu monjipu ungu nimbú nirindu kinie ou olio molorumuluna Mini Kake Telimu manie orumu mele aku sipe ene moloringine orumu. 16Aku terimu kinie nane Ailimuni ungu te ou nirimu mele altopo pilirindu. Yuni nimbendo:
“Jonone yambo no mindi linjirimu nakolo
Pulu Yemone ene Mini Kake Telimu linjimbe.”
nirimu mele altopo pilirindu. 17Aku liemo olio Ailimu Yesusi Kirasi ‘Yu sike.’ nimbu tondolo mundupu pilirimulu kinie Pulu Yemone olio ou Mini Kake Telimu sirimu mele pe aku sipe aku yambo lupema sirimu liemo na nae molopolie na Pulu Yemondo “Molo.” nilkeye?” nimbe Pitane nirimu.
18Pitane aku sipe nirimu mele pilkulie enene ou yundu niringi mele kamu munduku kelkolie, Pulu Yemo kapi ningulie ningindu: “Akumunge Pulu Yemone ‘Yambo lupema konopu alowa tekolie manda molopa mindi puli ulu pulumu liengi.’ nimbe panjirimu lepamo.” niringi.
19Ou Sitipene toko konjikulie pe Kirasinge yamboma mindili liku siringi kinie ene bulu balu ningu puringi kinie mare kolea Pinisia puku, mare kolea Saipirasi puku, mare kolea aili Andiyoko pukulie niringimuni, Juda yamboma mindi temane peangamo toko siringi. 20Nakolo ye mare, enenga pulu kolea Saipirasi kinie Sairini kinie, ene kolea aili Andiyoko pukulie pulu monjiku Aili Yesusinge temane peangamo yambo lupema toko siringila. 21Pulu Yemone ene lipe taponjirimuna yambo aisili “I ungumu sike.” ningu tondolo munduku pilkulie konopu alowa teko ‘Ailimunge yamboma molamili.’ ningu moloringi.
22Aku teringi temanemo Kirasinge yambo talape Jerusalleme moloringimene pilkulie enene Banapasindu “Kolea aili Andiyoko pui.” niringi. 23-24Banapasi yu ye peangamo, Pulu Yemo ‘Sike.’ nimbe paa tondolo mundupe pilirimu yemo; Mini Kake Telimu konopuna molopa kapola terimu yemo. Yu kolea aili Andiyoko pupe kanorumu kinie Pulu Yemo yambo aisili we kondo kolopa tenjirimu mele kanopalie yu paa konopu sipe, ene ‘Ailimu mindi tondolo munduku pilku, mele te lupe alowa teko konopu naa monjengi.’ nimbe ungu mare nimbe sirimu. Yambo aisili Ailimunge talapena sukundu ongo moloringi.
25Kanu kinie Banapasi yu kolea aili Andiyoko mundupe kelepa, Sollo korombando Tasisi taono purumu. 26Pupe yu kanopa lipelie kolea aili Andiyoko yando memba orumu. Kanu kinie elte kolea aili Andiyoko Kirasinge yambo talapemo kinie pea molkolo yambo paa aisili ungu mane sikulu molangili ponie telu omba purumu. Kolea aili Andiyokona, Yesusinge lombili andoli yambomando we yambomane imbi lelko pulu monjiku ‘Kirasinge Yamboma’ niringi.
27Kanu walemanga Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi ye mare kolea aili Jerusalleme molkolie kolea aili Andiyoko maniendo oringi. 28Kanu ye oringimenga ye te, yunge imbimu Akapasi, yu ola angilipelie, Minimuni yu pe wendo ombá mele nimbe sirimu pilipelie nimbendo: “Romo gapomanone nokolemo koleamanga pali engele pe lemba.” nirimu. (Aku nirimu mele pe ye Lodiasi, Romo koleamanga pali nokorumu ye paa aili kumbinemo molorumu kinie, sike aku engelemo wendo orumu.) 29Ye Akapasini aku nirimu kinie pilkulie ou wendo naa opili Ailimunge lombili andoli yambomane ‘Olionga angenupili Judia disiriki molemelema lipu taponjipu kou mone i sipu mako topo siemili.’ ningu panjiringi. 30Kanu kinie kou mone popo sikulie Banapasi kinie Sollotolo “Kou mone Jerusalleme mengo puku Aili Yesusinge yambo nokolemele yema puku sipale.” niringi kinie mengo puku sipuringili.
121Ye Nomi Kingi Erotene ˻kolea aili Jerusalleme molopa˼ Kirasinge yambo talapemonga yambo mare mindili lipe sipe tombando yunge ami yemando “Mare puku ka sipai.” nirimu kinie ka siringi. 2Jononga angenu Jemisi “Tai!” nirimuna pilkulie opa teli lou pulsene yu toko konjiringi. 3Aku teringi kinie Juda yamboma pilku peanga piliringine kanopalie nirimumuni, pe “Pita puku ka sipai.” nirimu kinie yu puku ka siringila. ˻Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme ongo akuna suku Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi wale akumu imbi lelko˼ ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walemanga yuni aku terimu. 4Pita ka siku ka ulkena panjiringi kinie ami ye talape kise, talapena sukundu ye kise kise ningu moloringi ene pali lipe tere lepa tene sikisi kanumu, “Ene yu nokoko molai.” nimbelie nirimumuni, “Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi wale akumu omba pumbe kinie ‘Yamboma kanangi.’ nimbu ene molongena membo pupu kote tenjipu pilipu ami yemando “Tai.” nimbú.” nirimu.
5“Mimi siku nokai!” nirimuna kanu ami yemane Pita ka ulkena pepili nokoko moloringi. Nakolo Kirasinge yambomane Pulu Yemo kinie Pitanga ungu tondolo munduku ninjiku moloringi.
6Ipulueli oukundu Erotene Pita wendo lipe kote tenjimbe terimu kinie ipulueli mele Pitanga kitolo ami ye talo kinie ka senene ka toringi, Pita ai suku singine we uru perimu. Ka ulkena peringi yamboma nokoli ye mare kerepuluna angilku ka ulke pali nokoko angiliringila. 7Kanu kinie Ailimunge angello te Pita uru perimuna orumu kinie kanuna pa terimu. Yuni Pitanga wanguna topa makinjipelie, “Welea ola moloi.” nirimu. Kanu kinie ka senetolo yuyu moki lepa manie purumu.
8Angellomone Pitando nimbendo: “Nunge kako toko kimbu su monji.” nirimu kinie aku terimu. Kanu kinie yuni “Kinié ola ali walemo pakoko na lombili oi.” nirimu. 9Pita molorumu suluminiamo mundupe kelepa yu lombili pupelie nirimumuni, angellomone terimu mele yu naa pilipelie ‘Kumbu tepo kanokoro.’ konopu lerimu. 10Pukululie niringilimuni, ka ulkena peringi yamboma nokoli ye telu angilirimuna ongo pukulu, nokoli ye talo sipe angilirimuna ongo pukululie, kolea ailine wendo pungilindu ka ulke pala kune kapane teline puringili kinie kunemo yuyu lirimu kinie ulsu ongo pukulu, aulke pulúna wendo pukulu aulke paka maliena oringili kinie angellomo Pita tamburembu mundupe kelepa yu purumu.
11Kanu kinie Pita, ou yu ‘Kumbu tendu.’ konopu lerimu nakolo pe kinié yunge umbu konopu omba perimu kinie yuni pilipelie, “A, kinié na pilipero. Kingi Erotene nando ‘Teambo.’ nirimu mele kepe Juda yambomane nando ‘Teamili.’ ningu piliringi mele kepe ‘Aku siku naa teangi.’ nimbe Ailimuni yunge angellomo na “Ka ulkena wendo lipui.” nimbe mundumu lepamo, kinié na pilipero.” nirimu. 12Aku sipe pilipelie nirimumuni, Jono, yunge imbi te ‘Mako’ niringi, kanumunge anumu Marianga ulkena Pita yu purumu. Kanuna yambo aisili maku toko Pulu Yemo kinie ungu ningu moloringi.
13Pita aku ulkena pupelie nirimumuni kune topa kilu kilu sirimu kinie kongono teli ambo wenepo te, yunge imbimu Roda, kune limbendo ombalie nirimumuni, 14Pitanga ungumu pilipe imbi sipelie, ‘Yu okomo lepamo.’ nimbe pilipe konopu sipelie kune naa lipe yu kelepa lkisipe anju pupe yambomando “Pita omba kerepuluna angilimo.” nirimu. 15Nirimu kinie pilkulie niringimuni, ‘Pita ka ulkena pelemo.’ konopu lelkolie ambomo yundu “Nu kekelepa tokolie nikinuye?” niringi. Nakolo yuni karaye tepalie, “Molo. Sike Pita omba kerepuluna angilimo.” nirimu.
Kanu kinie enene ningindu: “Pita nokolemo angellomo omba kerepuluna angilimo lepamo. Paa sike Pita molo.” niringi.
16Aku siku kerepali ningí niringi kinie Pitane kune topa kilu kilu sipe angilirimu kinie kune wendo liku kanoringi kinie sike Pita kerepuluna angilirimu kanokolie suru ningu mini wale munduringi. 17Nakolo yuni enendo “Ungu naa niei.” nimbe kimuni pipi sipelie nirimumuni, Ailimuni yu ka ulkena wendo lirimu mele temane topa sirimu. Topa pora sipelie yuni enendo nimbendo: “I nikiru mele Jemisi keme, olionga angenupilime kinie, ene puku ningu sipai.” nimbelie yu ene mundupe kelepa kolea tenga lupe purumu.
18Kolea tangorumu kinie opa teli ami yema ola molkolie, ‘A, Pita tena pumunje?’ ningu pilku mini wale paa aili teko munduringi. 19Erotene Pita koropa naa kanopa lipelie nirimumuni, yu nokoringi ami yemanga kote tenjipe pilipelie, ami ye lupe marendo nimbendo: “Pita nokoko kénjingi ami yema ene kolangi mengo puku toko konjipai.” nirimu.
Kanu kinie kingi Erote kolea Judia disiriki mundupe kelepa kolea aili Sisaria maniendo pupe wale mare kanuna molorumu.
20Kolea aili Taya kinie Saidonotolonga yamboma Kingi Erotene mumindili kolopa molorumuna ene maku tokolie yu molorumuna oringi. Kanu yamboma Kingi Erote nokorumu koleana langi puku topo toko liku no pu opu teringimunge yu kinie ‘Taka lepo molamili.’ ningindu oringi. Erotenga ulke kinie melema pali nokorumu ye Billasitasi ‘Olio lipe taponjipe Erotendo nimbe sipili.’ ningu ou yu molorumuna puku yu kinie ungu niringi. Aku tekolie Erote molorumuna puku “Kinie olio kinie taka lepo molamili.” ningu puku mawa teringi.
21Kanu kinie “Erote kinie ‘Taka lepo molamili.’ nimbu, pupu nipumulú.” ningu panjiringi walemonga Erote yunge ye nomi kingi wale pakoli peangama lipe pakopa yunge kingi kongono tembando molorumu polona molopalie ungu aisili yamboma nimbe sirimu. 22Kanu kinie yamboma yu kapi ningu ru ningulie ningindu: “I ungu nikimu mele yambo tene nilimo mele naa nikimu. Pulu ye tene nilimo mele nikimu.” niringi. 23Kanu kinie enene “Yu pulu ye te mele molemo.” niringi mele Erotene pilipe peanga pilipe Pulu Yemo kapi naa nirimuna Pulu Ye Ailimunge angello tene yu topa nosirimu, opiye kawene yu norumu kinie yu kolorumu.
24Nakolo Pulu Yemonga ungumu koleamanga pali pilku kapola tenjiringi.
25Banapasi kinie Sollotolo kolea aili Andiyoko munduku kelko kolea aili Jerusalleme kou mone mengo puringilime yamboma siku pora sikulie niringilimuni, Jerusalleme munduku kelko Andiyokondo yando Jono liku mengo oringili. (Jononga imbi te ‘Mako’ niringi.)
131Kirasinge yambo talapemo kolea aili Andiyoko moloringimenga mare Ailimuni ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema molko, mare yamboma ungu mane siringi yema moloringi. Enenga imbime i sipe: Banapasi keme, ‘Ye Pombera’ niringi ye Simiono keme, kolea Sairini ye LLusiasi keme, (poropinji te nokorumu ye nomi kingi Erotenga ulkena ai lerimu) ye Maneyene keme, Sollo keme. 2Kirasi pilili yamboma Ailimu kapi ningu imbi ambolko ola linjiku langi naa nongo mi toko moloringi kinie Mini Kake Telimuni nimbendo: “Nane ‘Banapasi kinie Sollotolo teangili.’ nindu kongonomo teangili mako tangi.” nirimu.
3Aku nirimuna pilkulie langi naa nongo mi toko Pulu Yemo kinie ungu ningulie, elte ki ola munduku ambolkolie “Pale.” ningu munduringi.
4Mini Kake Telimuni “Elte pale.” nimbe lipe mundurumu kinie Sellusia taono maniendo pukulu, nomuna sipi lerimuna suku pukulu kolea Saipirasi puringili. 5Sallamasi taono ongolo sipine manie pukululie, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga andoko Pulu Yemonga ungu ningu siringili. Jono Mako elte lipe taponjipe pea tapu toko andoringi.
6Kolea Saipirasi nomu kusa suku singine lerimu kolea te. Akuna kimbu kongono tekolo kolea kangamanga ungu ningu siliku pukululie, Peposi taono nomu kelona lerimuna wendo puringili. Kanuna Juda ye te molorumu kanoringili. Kanu yemo kurumanga nomi Setenene lipe taponjirimuna ulu tondoloma tepa, yu kolo topa “Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilipu ene nimbu sikiru” nimbe yamboma kolo topa sirimu yemo. Yemonga imbimu Josua Malo. Imbi te Ellimasi niringila. 7Ellimasi yu Saipirasi poropinji nokorumu Romo gapomano ye Sesiasi Pollasi kinie tapu toko moloringili yemo. Sesiasi Pollasi yu pilipe konginjili paa perimu yemo. Yuni ‘Pulu Yemonga ungu piliembo.’ nimbe yuni Banapasi kinie Sollotolo “Wale.” nirimu. 8Nakolo kurumanga nomi Setenene lipe taponjirimu kinie ulu tondoloma terimu ye kanumu, yunge imbi te Ellimasi niringi, kanumuni “Naa wangili.” nimbe pipi simbe tepa, gapomano ye endisimuni ‘Eltenga ungu pilipelie ‘Sike.’ nimbe konopu alowa naa tepili.’ nimbe, endisimu pilimbe aulkemo pipi simbe terimu. (Imbi Ellimasi kanumu Giriki ungu te, kanumunge pulumu kurumanga nomi Setenenga ulu tondoloma tenjili yemo.)
9Kanu kinie Sollo, yunge imbi te Pollo niringila, yu Mini Kake Telimu konopuna molopa kapola terimu kinie yuni Ellimasi nemo nemo nimbe kanopalie nimbendo: 10“Nu depelemonga malo te, nu mele sumbi silimenga opa tou te moleno. Kiyongo nimbe andopa wa nomba kolo topa tepa kenjili ulumanga pali puluma nu kinie pelemo. Ailimuni yamboma lipe taponjilimo aulkemo pipi siku, ‘Yamboma aulke tenga lupe pamili.’ ningu kolo toleno uluma manda munduku naa keleniye? 11Aku kapola, Ailimuni nu kinie ‘Opa tou molambili.’ nikimu.
Nunge mongotolo tambulumbe kinie nu kolea pa temba mele naa kanoko, wale mare sumbulu toline moloni.” nirimu.
Pollone aku nirimu kinie tamburembu kupe mele tene Ellimasinge kumbikeremo pipi sipe sumbulu torumuna yu andopa pererimu. Yambo tene yu ‘ki ambolopa aulke lipe ora sipe memba pupili.’ nimbe kororumu. 12Gapomano ye endisimuni ulu wendo orumu kanumu kanopalie, Aili Yesusi molopa terimu mele Pollo Banapasitolone mane siringili kanumu pilipe mini wale mundupe “I nikimbili mele sike nikimbili lemo.” nimbe tondolo mundupe pilirimu.
13Pollo kinie tapu toko puringi yema kinie Peposi taono munduku kelko sipine Peka taono puringi. Peka akumu Pambillia poropinji lerimu taono te. Kanuna Jono Mako elte mundupe kelepa Jerusallemendo kelepa purumu. 14Kanu kinie Pollo kinie Banapasitolo Peka taono munduku kelkolo kolea Pisidia poropinji Andiyoko taono puringili. Pukululie ˻Juda yamboma koro moloringi˼ wale Sambate kinie Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena puku moloringili. 15Yambo maku toringime nokoringi tapu yemane ˻boku lipe˼ Mosisini Pulu Yemonga ungu manema pilipelie boku torumu ungu te kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane boku toringi ungu te kinie kambu toko pora sikulie, elte walsikulie ningindu: “Angenungulutolo, ‘Yamboma ungu mane te simbulú.’ konopu léngili liemo piliemili ongo ningu siele.” niringi.
16Kanu kinie Pollo ola angilipelie nimbendo:
“Ene Isirele yamboma kinie Pulu Yemonga imbi ambolko ola linjili yambo lupema kinie ungu te niembo piliei.” nimbelie yuni nimbendo:
17“Olio Isirele yambomanga Pulu Yemone olionga anda kolepali mako topa “Ene kinie enene pe pe kepe kalko lingíme kinie na nokopo molombo.” nirimu. Kanu kinie ene kolea Isipi moloringi kinie ‘Ene yambo talape paa aisili molangi.’ nirimu. Kolea Isipi ene yambo talape paa aisili moloringi kinie yuni yunge tondolomone ene aku koleamonga ulsu memba omba, 18kolea ku lepa langi naa oli koleana memba pupelie, ene ponie paono talo omba pupili kolea ku leli akuna teko kenjiku moloringi mele yuni kanopalie, yunge konopuna umbuni tepili kanopa molorumu. 19Yunge yamboma ‘Kolea Kenane kamu molangi.’ nimbelie yambo talape yepoko pakara akuna ou moloringime topa mundupe mamo yunge yamboma lipe sirimu. 20Ene kolea Isipi puku molko, kelko yando ongo molko, kolea pulu yamboma toko mundengi ponie po anderete pipiti omba purumu.
“Kanu kinie Pulu Yemone ‘Nanga yamboma nokai.’ nimbe walse yambo tela lipe monjipe, walse yambo tela lipe monjilipe pupelie nirimumuni, pe yuni ungu umbu tonjirimuma pilipe yando nimbe sirimu ye Samuelene ‘Ene nokopili.’ nirimu. 21Kanu ye Samuelene ene nokopa molopili ene we tapu yambomane nokoringimunge siye terimuna “Ye nomi kingi tene olio nokopili mako toi.” niringi. Kanu kinie Benjaminini kalopa lirimu ye te, Kisi malo Sollo, Pulu Yemone mako torumu, yu enenga pulu pulu ye nomi kingimu molopili ponie paono talo omba purumu.
22“Pulu Yemone Sollo makoropalie “Depisi enenga ye nomi kingimu kolo wangopa molopili.” nirimu. Yuni Depisindu nimbendo: “Jesi malo Depisi nanga uluma pali pilipe lipe temba lemo na kanopolie yu kanopo peanga kanolio.” nirimu. 23Kanu kinie Pulu Yemone Isirele yambomando “Ene lipe taponjimbe ye te simbu.” ou nirimumu ‘Kamu siembo.’ nimbelie yuni kanu ye Depisini yandopa kalopa lirimu yambo tene ‘Yamboma Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Limbe Ye Yesusi mepili.’ nirimu. 24Yesusi ou naa opili No Linjili Jonone Isirele yambomando pali ungu mane sipelie nimbendo: “Ulu pulu kerime munduku kelko konopu alowa teko no liei.” nirimu. 25Jono yu aku kongonomo nondopa tepa pora sipelie yuni enendo nimbendo: “Na nae konopu lemeleye?” nirimu. “Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nirimu ye Kirasimu ‘Ombá.’ ningu nokoko molemele ‘Akumu na.’ konopu lekemeleye? Na aku yemo molo. Ombá yemo paa peangamo na paa kerimu, yunge we kongono kepe manda naa tepo yunge kimbu su ka pilke manda naa tonjilke.” nirimu.
26“Angokeme, ene Eporayamone kalopa lirimu yamboma kinie, ene Pulu Yemo pipili kolko liku ai silimele yambo lupema kinie, i temane peangamo, Pulu Yemone olio lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molopo konjimulú aulkena lipe monjirimu temane peangamo olionga.
27“Jerusalleme moloringi yamboma kinie enenga ye ailime kinie enene Yesusi kanoko imbi naa siku, ‘Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te mundumbu.” nimbe mako torumu ye Kirasimu yu.’ konopu naa lelko, yunge imbi we lelko ‘Yu we yere.’ konopu leringi. Nakolo olionga ye nomi kanumane “Yesusi toko konjengi.” niringimunge Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane “I siku i siku tenge.” koronga ou niringi aku mele wendo orumu. Kanu unguma kanu yemane bokuna toringi molemo unguma “Yesusi tangi.” niringi yambomane ˻ene koro molemele˼ wale Sambatemanga pali boku kanoko piliringi nakolo kanu ungu taki taki bokuna kanoko piliringimenga pulumu naa piliringi. 28Yu ulu te tepa kenjirimumu kanokolie ‘Yu kolopili.’ ni naa niringi nakolo Romo ye nomi Paillatendo mawa tekolie “Kolopili, ˻unjuna ola uku toko panji˼.” niringi.
29“Ou yambomane ene pe tenge mele ningu boku toringi uluma pali Jerusalleme yambomane Yesusi kinie teko pora siringi yu kolorumu kinie yambo marene yu ongo unjuna manie liku yambo ono teli kou kande tenga mengo puku nosiringi. 30Nakolo Pulu Yemone “Yu yambo ono koleana kelepa lomboropa ola molopili.” nirimu. 31Kanu kinie yu lomboropa ola molorumu kinie ou yu naa tangi yamboma yu kinie kolea Gallilli disiriki munduku kelko kolea aili Jerusallemendo olando puringi kanu yambomane enamanga taki taki yu kanoringi. Kinié kanu yambomane kanoringi mele olionga Isirele yamboma ningu siliku andolemele.
32-33“Pulu Yemone pe wendo ombá mele olionga anda kolepalimendo nirimu kanu ulumu olio kalko liringime molamili kamu wendo omu, kanumu Banapasi oltone kinie ene temane peangamo topo sikimbulu. Pulu Yemone Yesusinge onomo topa makinjirimu kanu ulumuni ou yuni “Tembo” nirimu mele wendo omu. Kanumundu Pulu Yemone yunge konana talo sipemonga suku nirimu nimbe molemo mele i sipe:
“Nu nanga malo; kinié na nunge lanie.”
nirimu. 34-35Pulu Yemone ‘Yu paa pe kepe naa purupili.’ nimbe yu topa makinjirimu kanumu ou naa tepili ungu talo pea ou nirimula. Kanu ungutolonga te i sipe:
“Depisindu tepo konjipu ulu peanga paa sikema
simbu nirindu mele nu simbu.”
nirimula. Te Depisini i sipe nirimu:
“Pulu Yemo, nunge Ye Kake Telimu kolomba kinie
nuni ‘We purupili.’ naa nini.”
nirimu. 36Depisini Pulu Yemondo aku nirimu Depisi yuyu temba mele naa nirimu. Pulu Yemone yundu “Tei.” nirimu kongonoma pali tepa lipelie yu kolorumu, ono teringi kinie pururumu. 37Nakolo ye kolorumu ono teringi kinie Pulu Yemone topa makinjipe “Lomboroko ola moloi.” nirimu kanu yemo yu puru naa pururumu. Aku yemo Yesusi.
38“Angokeme, aku terimuna ‘Ene piliengi!’ nimbu nimbú tekero mele i sipe: Yesusini terimumunge yuni olionga ulu pulu kerime pali ‘Kamu manie pupili.’ nimbe akuma siye kolomba. 39Mosisini ungu mane ou sirimumane ‘Yambomanga ulu pulu kerime kamu omba manie pumbe, ene konopu sumbi nimbe peli yamboma molonge.’ manda naa nirimu nakolo kinié Yesusi olionga nimbe tenjirimu uluma “Sike aku terimu.” ningu tondolo munduku pilingí yamboma Pulu Yemone ene kanopalie, enenga ulu pulu kerime siye kolopa, ene ‘konopu sumbi nimbe peli yamboma.’ nimbe kanomba.
40“Akumunge ou Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane ulu wendo ombá niringi mele ‘Olio kinie wendo naa opili.’ ningu, pilku konjiku molangi. 41Kanu yemanga tene nimbendo:
“Ene ungu taka tonjilimele yamboma pilieme.
Konopu aisili liku mundukulie kolangi.
Ene molemele walemanga nane ulu te tembo,
kinié yambo tene akumu kanopa
“I sipe i sipe wendo omu kanondu.” nimbe
ene temane topa simbe kinie
‘Ulu te aku sipe manda wendo naa ombá.’ ningu pilku
“Kolo tokono.” ningu, naa pilingí kene
ene ungu taka tonjilimele yamboma pilieme.
Konopu aisili liku mundukulie kolangi.”
nirimu.” nimbe Pollone nirimu.
42Pollo Banapasitolo Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo munduku kelkolo pungilí teringili kinie yambomane elte mawa tekolie ningindu: “I ungu ningu sikimbilimu pe ˻koro molomolo˼ wale Sambatemo kinie altoko ongo ningu siele.” niringi. 43Bulu balu ningu pena puringi kinie Juda yamboma kinie yambo lupe Pulu Yemonga ungu piliringime kinie enenga yambo aisili Pollo Banapasitolo lombili puringi. Eltene ene ungu ningu sikulu, “Ene ‘Pulu Yemone we kondo kolopa tepa konjilimo ulu pulumu olio kinie pelemo mele pepa mindi pupili.’ ningu molangi.” niringili.
44Pe Sambate walemo wendo orumu kinie aku taonona yambo paa aisili Pulu Yemonga ungu pilingindu maku toringi. 45Nakolo yambo aisili Pollonga ungu pilingindu maku toringine Juda yambomane kanokolie konopu keri panjiku Pollone ungu nirimuma ungu taka tonjiku “Nimbe kenjikimu.” niringi.
46Kanu kinie Pollo Banapasitolone enendo tondolo mundukulu ningilindu: “Pulu Yemone ‘Ene Juda yamboma yunge ungumu ou piliengi!’ ou nirimuna ene kumbi lepo ombo nimbu sirimbulu. Nakolo enene ‘Olio molopo naa konjilimolomonga alieli konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu manda naa limulú.’ ningu ungu nimbu sikimbulumu liku bulu siku naa pilimelemonga oltone ene Juda yamboma mundupu kelepo yambo lupema molemelena pumbulú. 47Ailimuni oltondo “Aku teale.” nirimu kanumu. Yuni nimbendo:
“‘Koleamanga pali yamboma
mindili nolemelka aulkena manda wendo ongo
Pulu Yemo kinie molko konjingí mele
ningu sieni.’ nimbu
‘Nu Isirele yambomanga ulsu molemele yambomanga
pa tenjilimu molani.’ nikiru.” nirimu.
niringili.
48Juda yambo naa moloringi yambomane aku niringili pilkulie konopu siku “Ailimunge ungumu peanga.” niringi. Pulu Yemone ‘Alieli konde molko konjiku mindi pangi.’ nimbe mako torumu yambomane ‘Ungu nikimbili mele sike.’ ningu tondolo munduku pilku liringi.
49Elte moloringili koleamanga pali Ailimunge ungumu pupe kapola terimu. 50Nakolo Juda yambomane Pulu Yemo pipili kolko piliringi ambo nomime kinie kanu koleana ye ailime kinie teko mumindili konjiringi, kinie enene yamboma pali teko mumindili konjiku, Pollo Banapasitolo ‘Enenga koleana naa molangili.’ ningu toko makoroko ulsu munduringi.
51Aku teringimunge ‘Teko kenjikimili kanangi.’ ningulu eltenga kimbuna ma kulu tokolo Akoniamo taono puringili. 52Andiyoko taonona moloringi Yesusinge lombili andoli yamboma paa konopu aisili siku, Mini Kake Telimu ene kinie molopa kapola tepili moloringi.
141Pollo Banapasitolo Akoniamo taono pukululie niringilimuni, alieli taono tenga sukundu pukululie teringili mele aku siku Akoniamo kepe Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena sukundu pukulu ungu mane siringili. Ningu konjiringiline pilkulie Juda yamboma kinie yambo lupema kinie enenga yambo aisili ‘Yesusi molopa terimu mele nikimbili ungumu paa sike.’ ningu tondolo munduku piliringi. 2Nakolo ‘Kolo tokombele.’ ningu ungu naa piliringi Juda yambomane yambo lupema teko mumindili konjiku kondi toringi kinie yambo lupemane Pollo kinie Banapasitolo konopu keri panjiringi. 3Pollo Banapasitolo wale aisili Akoniamo taono molko ‘Ailimunge’ ningulu ungu pipili naa kolkolo tondolo munduku niringili kinie, Pulu Yemone ‘Nane yambo we kondo kololi ungu ninjikimbilimu ‘Paa sike nikimbili.’ ningu, pilku liengi!’ nimbe ‘Eltene ˻aku sipe mele˼ lipe ora simbe ulu tondolo aisili teangili.’ nimbe lipe taponjirimu kinie ulu tondolo aisili teringili. ‘Eltene ulu tondoloma tengele kinie yambomane kanokolie, ‘Paa sike Pulu Yemonga ungumu nikimbili lepamo.’ ningu piliengi!’ nimbe Pulu Yemone ‘Aku siku ulu tondoloma teangili.’ nirimu.
4Kanu kinie aku taonona yamboma konopu talo teko panjiku moloringi. Marene “Juda yambomane nikimilimu sike nikimili.” niringi, marene “Pollo Banapasitolone nikimbilimu sike nikimbili.” niringi. 5Juda yamboma kinie yambo lupema kinie enene ‘Pollo Banapasitolo tepo kenjipu kouni tamili.’ ningu langi niringi 6nakolo langi niringi mele pilkululie elte kowa pukulu kolea LLikoniya poropinji pukulu kanuna LLisira taono kinie Depi taono kinie kolea nondopa lerimu koleamanga pali andokolo 7temane peangamo we toko siliku andoringili.
8LLisira taono ye te kimbu tambululimu molorumu. Anumuni merimu kinie kimbu tambululimu merimu, walsikale kepe aulke naa andorumu. 9Pollone ungu nirimu mele pilipe molorumu. Pollone yu nemo nemo nimbe kanopalie, ‘Pulu Yemone na manda tepa konde limbe.’ nimbe pilipe molorumu kanopalie, 10tondolo mundupelie yundu nimbendo: “Nu kimbu kambilku ola angili!” nirimu. Kanu kinie ye kanumu walsikale kimbu kambilipe ola angilipe purumu.
11Pollone ye kimbu tambulurumumu tepa konde lirimu kanokolie yambo maku toko moloringimene enenga LLikoniya ungu lelko ningindu: “Olio popo tolemolo pulu yemanga ye talo manie ongo mana ye au lelkolo olio molemolona okombele lepamo.” niringi. 12Pollo ungu aisili nirimuna kanokolie ‘Yu pulu ye Emisi’ niringi. Banapasi Pollo kinie tapu toko oringiline kanokolie ‘Yu pulu ye Susi.’ niringi. 13Kolo toli pulu ye Susi kanumunge tamandu ulkemo kanu taonona ulsukundu angilirimu, yunge ala yemo kongi kao pelea pokore kinie pillawa sindi mulkewe pokore kinie lipe ‘Elte au sipu popo topo kongime kalopo siemili.’ nimbe taono pala kerepuluna memba orumu.
14Nakolo Yesusini “Nanga kongonomo tenjipale.” nimbe lipe mundurumu ye Banapasi kinie Pollotolone tenge teringi mele pilku keri pilkululie eltenga wale pakolime liku sungu sikulu, yamboma maku toringine lkisiku ru niliku pukululie ningilindu: 15“Yema, aku ulumu nambemuna tekemeleye? Olto ene mele, mana yetolo mindi. Temane peangamo ene topo simbulú ombulu. Ene pulu ye kolo toli koropama munduku kelko, kanu mele koropama bulu siku, mulu kinie ma kinie nomu kusa kinie melema pali tepa, yu yuyu konde molemo Pulu Yemonga ungumu ‘Pilku liengi!’ nimbululie, nimbu simbulú ombulu kanumu. 16Ou sike yambo lupe lupema enenga konopuni pilku ulu teringime Pulu Yemone kanopa we siye kolopa, teko molonge kinie yu kanopa peanga kanomba mele kamu naa nimbe para sirimu. 17Nakolo ou Pulu Yemone ‘Na molio mele naa piliengi!’ nimbe melema pali lopi naa terimu. Yuni olio ‘Nane ene kondo kolopo tepo konjilio mele kanangi.’ nimbe ‘Lo manie omba langi peangama wendo opili, ene nongo kapola tenjiku konopu siku molangi.’ nimbe aku sipe terimu.” nirimu. 18Eltene aku niringili nakolo yambomane ‘Elte pulu yetolo.’ ningu popo toko kongime kalonge teringi uluma ‘Munduku keleangi.’ ningulu tondolo munduku karaye teko “Molo!” niringili kinie munduku keleringi.
19Kanu kinie Akoniamo taono kinie kolea Pisidia poropinji lerimu Andiyoko taono kinie moloringi Juda yambo mare LLisira taono ongolie ene kondi toringi kinie enene Pollo kouni tokolie, ‘Kolomu.’ konopu lelko yunge onomo kunduku liku mengo puku taonona ulsukundu toko ele teringi. 20Nakolo Yesusinge lombili andoli yamboma yu lerimuna ongo kakapu teringi kinie yu ola angilipe kelepa taonona sukundu purumu.
Opalikundu Banapasi kinie Depi taono puringili. 21Akuna temane peangamo toko siringili kinie yambo aisili Yesusinge ungumu pilku liringi.
Pe elte kelko LLisira taono yando ongolo, Akoniamo taono ongolo kolea Pisidia poropinji lerimu Andiyoko taono oringili. 22Kanu taonomanga Yesusinge lombili andoli yamboma “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo koleana ou naa pupu ya mana molopolie Kirasinge yamboma molemolomonga mindili nombo umbunime memolo nakolo ‘Paa sike Pulu Yemo nokopa molemo koleana pambo.’ ningu yunge ungumu munduku naa kelko, tondolo munduku pilku molai.” ningu silikulu oringili. 23Pollo Banapasitolone taonomanga pali Kirasinge yambo talapemanga tapu yema mako tonjikulu, Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tengelendo langi mi toko naa nongololie ningilindu: “‘Aili ˻Yesusi Pulu Yemone ‘Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu omba sike lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lirimu.˼ Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yemo ene nokopa konjipili.” niringili.
24Kolea Pisidia poropinji ongololie, pe kolea Pambillia poropinji sukundu ongolo, 25kanuna Peka taono ongo yamboma ungumu ningu silikulu, Atelliya taono oringili.
26Atelliya taono munduku kelko, sipine kelko kolea Siria poropinji lerimu kolea aili Andiyoko kamu oringili. I kongono teko liringili kongonomo ou pulu monjiku tengele mele yambomane “Pulu Yemone i kongonomo sikimu yuni elte kondo kolopa lipe taponjipili i kongonomo tepale.” ningu liku munduringi kolea aili kanuna kongono teko pora sikululie kelko sukundu oringili kanumu. 27Kanuna ongo molkololie, Kirasinge yambo talapemo liku maku tokolo, Pulu Yemone elte lipe taponjirimu kinie teringili mele kepe, Pulu Yemone Juda yambomanga ulsukundu molemele yambo lupemane yunge ungumu pilku liku yunge koleana manda pungí aulkemo akisinjirimu mele kepe, temane toko siringili. 28Kanu kinie elte akuna Yesusinge lombili andoli yamboma kinie wale aisili pea moloringi.
151Juda ye mare kolea Judia disiriki molko kolea aili Andiyoko maniendo ongolie Kirasi pilku moloringi yambo lupema ungu mane siku moloringi. Enene ningindu: “Kirasinge ungumu manjiku pilimele kapola naa temba. Enene Mosisinge ungu manemo pilku yemanga kangi te kopisiku makaye teko wendo naa língi liemo mindili nolemelka aulkena wendo ongo molko konjingí pungí aulkemo Pulu Yemone naa lipe taponjimbe.” niringi. 2Aku niringimunge Pollo Banapasitolone ene kinie kerepali ningu irinele teringi. Akumunge Kirasinge yambomane Pollo Banapasitolo kinie Kirasinge ye mare kinie “Ene kolea aili Jerusalleme puku Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema kinie ˻Kirasinge yambo talape moloringimenga˼ tapu yema kinie puku kanoko, i irinele tekemolomonga ningu sumbi sinjengi puku walsipai.” ningu liku munduringi.
3Kirasinge yambo talape Andiyoko taonona moloringimene “Ene pai.” ningu munduringi kinie Jerusalleme pungindu kolea Ponisia poropinji kinie kolea Sameria poropinji kinie puku, ou kolea lupe lupema temane peangamo toko siliku andoringili kinie Juda yambo naa molko yambo lupe moloringi yamboma konopu alowa teko Pulu Yemonga ungumu pilku liringi mele temanemo toko siliku puringi. Kirasinge yambo temanemo piliringimene paa konopu siringi. 4Jerusalleme kamu suku puringi kinie Kirasinge yamboma kinie, enenga tapu yema kinie, Yesusini lipe mundurumu yema kinie enene “Papu okomele.” niringi. Kanu kinie Pollo Banapasitolone Pulu Yemone elte lipe taponjirimu kinie teringili mele pali temane toko siringili.
5Kanu kinie Parisi ye Kirasinge ungumu pilku liringi yema ola angilkulie ningindu: “Juda yambo naa molemele yambo lupemane ‘Yesusi Kirasinge yamboma molamili.’ ningu yemanga kangi te kopisiku makaye teko, Mosisinge ungu manema pali pilku liku tenge panjiku teangi.” niringi.
6Kanu kinie Yesusini lipe mundurumu yema kinie tapu yema kinie ‘I ungu wendo okomomo lipu sumbi siemili.’ ningu maku toringi. 7Ene ungu aisili kerepali ningu moloringi kinie Pita ola angilipelie enendo nimbendo: “Angokeme, ene ou ulu te wendo orumu mele pilku molemele. Pulu Yemone ene molemelemanga na mako topalie, “Kirasinge temane peangamo Juda yambo naa molemele yambo lupema pilku liengi nu puku toko sipui.” nirimu. 8Pulu Ye yambomanga pali konopumanga kanolemo Pulu Yemone kanu yambo lupema konopu alowa teko yunge ungumu pilku liringi kinie kanopalie ‘Aku tekemelemonga na konopu peanga pekemo mele Juda yamboma kanangi.’ nimbe Mini Kake Telimu, ou olio Juda yamboma sirimu mele, kinié ene yambo lupema aku sipe sirimu. 9Yuni ene yambo lupema ulu te lupe tepa, olio Juda yamboma ulu te lupe tepa, naa terimu. Ene ‘Yunge ungumu sike ungumu.’ ningu tondolo munduku piliringi kinie ‘Enenga konopuma kake tepili.’ nirimu.
10“Akumunge kinié ene nanga ungumu pilku molemele Juda yema, enene “Yambo lupema aku siku teangi.” nikimilimu nambemuna ‘Pulu Yemo olio kinie mumindili kolomba molo molonje.’ ningu aku siku nikimiliye? Ou olionga anda kolepalime kinie olio umbuni manda naa merimulu umbunimu kinie enene i yambo lupe Yesusinge lombili andoli yambo molemelema nambemuna ‘meangi.’ nikimiliye? Pulu Yemone olio Juda yamboma “Teangi.” nimbe ungu mane sirimuma Mosisini pilipe yando nimbe sirimu ungu manema temolondo perelemolo aku unguma “Yambo lupema teangi.” nikimilimu paa kapola naa tekemo. 11Aku siku paa naa niengi, molo! Olio pilimolo mele i sipe: Aili Yesusini kanu yambo lupema we kondo kolopa lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjimbe mele olio Juda yamboma kepe aku sipela we kondo kolopa lipe taponjilimo. ˻Pulu Yemo kinie kapola kapola molomolo aulke te lupe paa molo.˼” nimbe Pitane aku sipe nirimu.
12Kanu kinie Banapasi kinie Pollotolone Pulu Yemone elte lipe taponjirimu kinie kolea lupemanga andoko ˻Pulu Yemo kinie tapu toko moloringili˼ lipe ora sirimu ulu tondoloma teringili mele temane toko siringili kinie maku toringi yamboma pali ungu naa ningu we pilku moloringi. 13Eltene temane tokolo pora siringili kinie Jemisini nimbendo: “Angokeme, na ungu te niembo piliei. 14Pulu Yemone yambo lupemanga ‘Mare nanga yamboma molangi kene lipu taponjembo.’ nimbe molemo mele ou kumbi lepa lipe ora sirimu mele Saimono Pitane ene nimbe simu. 15Nimbe simu kanu mele kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane ou ungu ningu bokuna toringi mele kinie, telu sipe. Aku bokuna toringi molemo mele i sipe:
16‘Pulu Ye Ailimuni ungu iku te topalie nimbendo:
“Na pe kelepo yando ombolie,
ye nomi kingi Depisinge ulke toko tekisinjiringimu
altopo ombo takombo.
Ulke melema keri lerimuma kondenga lipu
ou angilirimu mele altopo takombo.
17Akumunge yambo lupema pali
Pulu Ye Ailimu andoko koronge.
‘Nanga yamboma.’ nimbu mako torundu yamboma
na andoko koronge.”
18nimbe koronga ou i unguma
nimbe para sirimu Pulu Ye Ailimu yuni
aku sipe nikimu.’
nimbe bokuna aku sipe nimbe molemo.
19“Akumunge nanga konopuni pilkiru mele i sipe: ‘Yambo lupe konopu alowa teko ‘Pulu Yemo pilipu molamili.’ ningí yamboma mindili lipu simulú kinie kapola naa temba.’ konopu lekero. 20Aku ulumu mundupu kelepo ulu te lupe teamili konopu lekero mele i sipe: ‘Pepá te topo mundupulie i sipu niemili: ‘Melema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo, wa ulu kerinele naa teko, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, melemanga meme naa nangi.’ nimbu pepá tamili.’ konopu lekero. 21‘Mosisini Pulu Yemone sirimu ungu manema nimbe sirimuma koleamanga pali paa koronga ou ningu siringi mele yandopa yandopa kinié kepe ningu silimele, alieli Juda yambomane Sambate walemanga pali koro molko Pulu Yemonga ungumu maku toko pilimele ulkemanga kanu unguma Mosisini torumu bokumanga kambu tolemele ˻pilimele kinie i yambo lupe Kirasinge yambo molemelema ‘naa teangi.’ nikiru mele pea maku toko pilkulie naa tenge˼ kene aku siku ‘naa teangi.’ nimbu pepá topo siemili.’ konopu lekero.” nirimu.
Aku nirimu kinie enene “E.” niringi.
22Kanu kinie Yesusini lipe mundurumu yema kinie ˻Kirasinge yamboma nokoringi˼ tapu yema kinie Kirasinge yamboma pea pali kinie enene ningindu: “Pollo Banapasitolo kinie olionga ye mare kolea aili Andiyoko pea tapu toko pangi lipu mundemili.” niringi. Aku ningulie, Judasi, yunge imbi te Basipasi, yu kinie, Saillasi kinie mako toringi. Kanu yetolo yambomanga pali kumbine moloringilitolo. 23Kanu yetolo mako tokolie, ‘Elte mengo pangili.’ ningu pepá te i siku toringi:
‘Olio, Yesusini lipe mundurumu yema kinie,
tapu yema kinie,
olio enenga angenalini i pepámo topo,
ene kolea aili Andiyoko molemele yambo lupema kepe
kolea Siria poropinji molemele yambo lupema kepe
kolea Sillisia poropinji molemele yambo lupema kepe
kolea lupe lupemanga molemele yambo lupema kepe
ene pali pepá topo
‘Angokeme, ene kapola molemeleye?’ nikimulu.
24Olio pilirimulu, olionga ye mare olio
molorumuluna munduku kelko puku, olione
“Teai.” naa nimbu sirimulu mele teringi.
Kanu yemane niringi ungumuni enenga konopu toko
bulu balu sinjiku ene ningu embambo siringi.
25Kanumunge “Olione olionga pulu lemo ye peanga
Banapasi Pollotolo kinie ye mare mako topo,
ene elte kinie pea tapu toko pangi mundemili.”
nimbu panjirimulu.
26Banapasi Pollotolone ‘Olto toko konjingí kinie
kolombulu liemo unguri molo.’ ningulu pipili
naa kolko olionga Ailimu Yesusi Kirasinge
kongonoma tenjikulu yunge imbi
ambolko ola linjiringili.
27˻Aku sipu nimbu panjirimulu˼ akumunge,
olione Judasi Saillasitolo mako topo,
‘Pepá tokomolomo ene kanoko pilingí kinie
i yetolone ungu ningu singilí kinie
‘Enene aku siku paa sike
ningu panjiringi lepamo.’ ningu piliengi!’
nimbu elte mako topo lipu mundukumulu.
28Mini Kake Telimuni olio lipe taponjirimu kinie
olio pilipulie nimbu panjirimulu mele i sipe:
Olione umbuni lupe aisili ene simulú
kapola naa temba. I siku mindi pilku teangi:
29Melema liku ola anjiku, “Olionga pulu yema.”
ningulie popo toko kalko silimele langime
‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo,
melemanga meme naa nongo,
kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’
ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo,
wa ulu kerinele naa teangi.
Aku uluma naa tenge kinie akumu papu.
Aku pea.
Kapola, ene molko konjeyo.’
˻ningu aku siku pepá te toringi.˼
30Pepá toko pora sikulie, “Mengo puku kolea aili Andiyoko maniendo pai.” niringi kinie yema akuna puku Kirasinge yamboma liku maku toko pepá kanumu siringi. 31Pepá toko ungu niringi mele yambomane kanokolie ‘Ungu paa peanga.’ ningu kanoko konopu siringi. 32Judasi kinie Saillasitolo elte Pulu Yemonga ungu umbu tonjirimuma pilkulu yamboma ningu siringili yetolo moloringilimunge Kirasinge yamboma ‘Molko konjengi.’ ningulu ungu peanga aisili ningu siringili. 33Kanu yetolo wale aisili mele Andiyoko moloringili kinie pe Kirasinge yambomane “Elte yando ‘pale.’ ningu liku munduringime molemelena elte kelko konopu pe nipili pale.” niringi. 34(Nakolo Saillasi yu ‘Andiyoko we molambo.’ nimbe naa purumu.) 35Pollo kinie Banapasitolo kolea aili Andiyoko molkolo, ye mare lupe aisili pea Ailimunge ungumu yamboma mane siku temane peangamo toko siringi.
36Pe wale aisili omba purumu kinie Pollone Banapasindu nimbendo: “Olto kelepo ou Ailimunge ungumu nimbu silipu andorumbulu koleamanga altopo pupu, Kirasinge yamboma kapola molemelenje, nambe telemelenje, kanopambolo.” nirimu.
37Banapasini nimbendo: “Jono Mako pea tapu topo pamili.” nirimu.
38Pollone nimbendo: “Molo. Ou pea tapu topo kolea Pambillia purumulu kinie olto mundupe kelepa kongono naa tepa yu purumu kanumu. Kinié pea naa pumulú.” nirimu.
39Aku nirimu kinie kerepali ningulu kongono tere lelko naa tepuringili. Banapasini Makondo “Pea tapu topo pambili oi.” nimbe memba pupe, sipi tenga kolea Saipirasi puringili.
40Pollone Saillasindu “Pea tapu topo pambili.” nirimu. Pungilí teringili kinie Kirasinge yambomane ningindu: “Pulu Ye Ailimuni elte we kondo kolopa nokopa konjipili pangili.” niringi kinie elte kolea aili Andiyoko munduku kelkolo puringili. 41Elte kolea Siria poropinji kinie kolea Sillisia poropinji kinie Kirasinge yambo talapema taonomanga lupe lupe moloringi yamboma ‘Ene molko konjiku Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku pilku molangi.’ ningulu ungu mane siliku andoringili.
161Pollo Saillasitolo kolea Depi taono pukulu LLisira taono puringili kinie kanuna Yesusinge lombili andoli ye te molorumu, yemonga imbimu Timoti. Yu Juda ambo tenga malo. Anumu Kirasi pilili ambomo molorumula, nakolo lapa Juda ye te molo, yu ye te lupe. 2LLisira kinie Akoniamo taonotolonga ˻Kirasi pilku moloringi˼ angenupilimene ningindu: “Timoti yu ulu peangama tepa, yu paa molopa konjilimo yemo.” niringi. 3Pollone ‘Timoti pea pamili.’ konopu lepalie yunge kangi te kopisipe wendo linjirimu. Juda yambo aku koleana peringimene ‘ ‘Timoti lapa yu Juda ye te molo,’ ningu ‘Timoti kepe ye lupemo.’ ningu yunge ungu nimbéma liku su singí.’ nimbelie Pollone Timotinge kangi te kopisinjirimu. 4Kanu kinie ene koleamanga puku, Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema kinie Kirasinge yambomanga tapu yema kinie enene ou Jerusalleme maku toko Kirasi pilili yambo lupemane tenge mele, ungu mane siku ningu panjiringi ungu akumu, koleamanga pali ningu siliku andoringi. 5Aku teringimunge Kirasi yambo talapemanga yambomane ‘Sike.’ ningu piliringi mele tondolo pupe, enenga yambo talapemanga yambo aisili taki taki sukundu sukundu oringi, yambo kambumu olandopa purumu.
6Pollo yu kinie pea tapu toko puringili yetolo kinie ene Mini Kake Telimuni ‘Kolea Esia poropinji ungu naa ningu sipai.’ nirimuna ene kolea Pirisia poropinji kinie kolea Gallesia poropinji kinie suku singi owena koleamanga puku ˻yamboma ungu ningu siringi˼. 7Ningu siliku puku kolea Misia poropinji kinie kolea Bitinia poropinji kinie owena pukulie ‘Kolea Bitinia poropinji pamolo.’ niringi nakolo Yesusinge Minimuni ‘Molo.’ nimbe aulkemo pipi sirimu. 8Yuni “Molo.” nirimu pilkulie kolea Misia munduku kelko ongo puku nomu kusa kélona Toroasi taono puringi.
9Kanu kinie akuna moloringi kinie ipulueli Pollo kumbu mele tepa kanorumu kinie kolea Masedonia poropinji ye te omba ola angilipe Pollondo mawa tepalie nimbendo: “Nu nomu kusa lumbilku yakondo ongo olio kolea Masedonia yamboma liku taponjeni oi.” nirimu. 10Pollone aku sipe kanorumu kinie olione nimulundu: “Kapola, kolea Masedonia poropinji pamolo.” nirimulu. ‘Pulu Yemone olio walsipe ‘Akuna nanga temane peangamo yamboma toko siei.’ nikimu lepamo kene’ nimbu pilipulie “Sumbi sipu pamolo.” nimbu pumulú terimulu.
11Olio sipine pupu Toroasi taono mundupu kelepo sumbi sipu kolea Samoteresi purumulu. Kanuna pepolie opalikundu Niapollisi taono pupu sipine wendo purumulu. 12Niapollisi taono mundupu kelepo kolea aili Pillipai purumulu. Pillipai Romo yambo aisili moloringi taono aili te; yu kolea Masedonia poropinji sukundu taono aili te. Akuna wale mare molorumulu. 13Kanu kinie ˻Juda yambomanga koro moloringi˼ wale Sambatemonga kolea aili Pillipai pala kerepuluna ulsu pupu no kélona purumulu. Olio konopuni pilipulie ‘Akuna ˻Juda yamboma puku maku toko˼ Pulu Yemo popo toko yu kinie ungu ningí kolea te lemonje.’ konopu lepo purumulu. Akuna pupu kanorumulu kinie ambo mare maku toko moloringi kanopolie manie molopo kanu amboma ungu nimbu sirimulu. 14Ungu pilku moloringi ambomanga te, ambomonga imbimu ‘LLidia’ niringi, kanu ambomonga kolea Tayatara taono; yu mulu wambale kondolimene bisinete terimu; yu Juda ambo te molo, nakolo yu Pulu Yemonga ungu pilipe popo topa molorumu ambomo. Kanu ambomo Ailimuni ‘Pollo ungu nimbema pilipe lipili.’ nimbe yunge konopuna ungu pilimbe aulkemo sumbi sinjirimuna ungumu pilipe lirimu. 15Kanu kinie ambo LLidia kinie yunge ulkena moloringi yamboma kinie ene no liringi. No lipe pora sipelie yuni oliondo nimbendo: “‘Yu ‘Ailimu sike.’ nimbe tondolo mundupe pilimo.’ konopu lengi liemo nanga ulkena molamili wangi.” nirimu. “Yuni olio karaye tepa walsikimu kene olio yunge ungu tenge panjipu pamolo.” nimbu purumulu.
16Walse olio ˻Juda yamboma puku maku toko˼ Pulu Yemo popo toko yu kinie ungu niringi koleana pumulú purumulu kinie ye marenga kongono kendemande tenjirimu ambo wenepo te aulkena kanorumulu. Yunge konopuna kuru te molorumumuni yu yamboma kinie pe ulu mare wendo ombá mele nimbe sirimu mele pilipe yamboma nimbe sirimu kinie yu nokoringi yemane kou mone aisili liringi. 17Pollo kinie olio purumulu kinie kanu ambomo olio lombili omba tondolo ru nimbelie nimbendo: “I yema Paa Olandopa Pulu Ye Ailimunge kendemandema. Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe mindili naa nongo molko konjingí aulkemo liku ora singí okomele.” nirimu. 18Alieli kanu ambo wenepomo aku sipe mindi nirimu kinie Pollone pilipe keri pilipelie, topele topa, ambo wenepomonga konopuna kuru molorumu kanu kurumundu nimbendo: “Nane Yesusi Kirasi walsipu yunge tondolomone nundu nikiru: ‘Nu i ambo wenepomo munduku kelko ongo wendo pui.’ nikiru.” nirimu. Kanu kinie kurumu ambo kanumu walsikale mundupe kelepa omba wendo purumu.
19Ambomo nokoringi yemane kanokolie, enenga kou mone liringi aulke kanumu omba wendo purumu kanokolie niringimuni, Pollo kinie Saillasitolo ongo ambolko liku, ‘Ye ailimene kote tenjengi.’ ningulie, ki kunduku yamboma taki taki maku toko moloringi koleana mengo puringi. 20Elte kote pilili yema moloringine mengo pukulie ningindu: “I yetolo Juda yetolo. Eltene olionga yamboma teko mini wale mundunjingiline membo okomolo. 21‘Olio Romo yamboma manda naa pilipu, manda naa temolo.’ nilimolo ulu mare “Teangi.” níngili.” niringi.
22Yambo moloringimene ‘Paa mongo liengili.’ ningu “Elte paa sike aku siku tengili.” niringi. Kanu kinie kote piliringi yemane ningindu: “Eltenga wale pakolime wendo linjiku, ka pulsene elte tai.” niringi. 23Kanu kinie enene ka pulsene elte toko toko ka sikulie, ka ulke nokorumu yemondo ningindu: “I yetolo mimi siku nokoi.” niringi. 24Ka ulke nokorumu yemo enene aku siku ungu tondolo munduku niringi pilipelie, elte lipe memba paa suluminiana sukundu pupe eltenga kimbutolo unju pellangene talapu lipe lloko torumu.
25Kanu kinie ai burumi Pollo kinie Saillasitolo Pulu Yemo kinie ungu ningulu ‘Pulu Yemonga imbi ambolopo ola linjembili.’ ningulu konana niringili kinie ka ulkena pea peringi yambomane pilku moloringi. 26Kanu kinie walsikale ma jimi jimi aili te tepalie, ka ulke kanumu kolkalu sipe nambune kanuma topa bulsupe bulu balu terimu. Ka ulkena peringi yamboma ka senene ka toringime pali wendo orumu, ka yamboma we moloringi. 27Kanu kinie ka ulke nokorumu yemo makilipe ola molopa kanorumu kinie nambune kanuma pali bulsupe lerimu kanopalie ‘Ka yamboma ongo púngi lepamo.’ konopu lepalie, yunge opa teli lou pulse kanumu kulu topa wendo lipe yu yuyu ‘Kolambo.’ nimbe nomi karu lemba terimu. 28Nakolo Pollone yundu ru nimbelie nimbendo: “Nu nunu uluri naa tei! Olio pali ya we molemolo.” nirimu.
29Kanu kinie ene nokorumu yemone ru nimbe “Kiye kandoko mengo wai!” nimbe, yu omba Pollo kinie Saillasitolo moloringiline lkisipe sukundu omba, yu pungu pungu nimbe mini wale mundupelie, eltenga kumbikerena tamalu perimu. 30Kanu kinie elte lipe memba pena pupelie, walsipelie nimbendo: “Yetolo, na nambe tembo kinie manda we molopo mongo naa limbuye?” nirimu.
31Eltene yundu ningilindu: “Nu Aili Yesusi ‘Yu sike Pulu Yemonga Malo molopa na manda lipe taponjimbe.’ ningu tondolo munduku pilini kinie yuni nu lipe taponjipe mindili nolena aulkena wendo lipe yu kinie molko konjini aulkena lipe monjimbe. Nu kinie nunge yamboma kinie ene aku sipe lipe taponjimbe molko konjingí.” niringili. 32Kanu kinie eltene yu kinie yunge yamboma kinie enendo Ailimunge ungumu ningu siringili. 33Sike ai burumi aku siku teko moloringi nakolo yuni elte lipe memba pupe elte toringi ereli kanuma kulumiye tonjirimu. Kanu enamonga yu kinie yunge yamboma kinie no liringi. 34Kanu kinie pe yuni elte lipe memba yunge ulke pupe elte langi sirimu. Yunge yamboma kinie ene ˻konopu alowa teko˼ Pulu Yemo ‘Yu telumu mindi sike molemo.’ ningu tondolo munduku pilku konopu siringi.
35Kolea tangorumu kinie kote piliringi yemane enenga ele yema ka ulkena liku mundukulie ningindu: “Yetolo wendo liku munduku ‘Pangili.’ niei.” niringi. 36I ungu niringime ka ulke nokorumu yemone Pollo nimbe sipelie nimbendo: “Kote pilimele yemane ‘Elte pangili.’ ningu mundungi kene pangili. Elte konopu pe nipili pangili.” nirimu.
37Nakolo Pollone ele yemando nimbendo: “Olto Romo yetolo nakolo kote naa pilkulie yambo aisilini kanoko molangi olto we ka pulsene toko ka síngi kanumu. Pe kinié ‘Yamboma naa kanangi kiyongo nimbu lipu mundumulú.’ ningu nikimiliye? Paa manda molo. Olto ka síngi yema eneno ongo olto ‘Pale.’ niengi.” nirimu.
38Kanu kinie ele yema Pollone aku nirimu pilkulie kelko anju puku kote piliringi yema ningu siringi. Kanu kinie kote piliringi yemane ungu niringilimu pilkulie ‘Elte Romo yetolo lepamo.’ ningu mini wale mundukulie niringimuni, 39elte moloringiline ongo “Tepo kénjimulu lepamo.” ningu ka ulkena wendo liku mengo ulsu ongolie ningindu: “I kolea ailimu munduku kelkolo pangili.” niringi. 40Kanu kinie Pollo kinie Saillasitolo ka ulkemo munduku kelko pukululie niringilimuni, ambo LLidianga ulkena pukulu Yesusinge yambo talape akuna maku toringimendo ningilindu: “Ungu nímbuluma munduku naa kelko tondolo munduku pilku molangi.” ningulu, ungu mare ningu sikululie elte puringili.
171Pollo Saillasitolo Pillipai taono munduku kelko pukulu, kolea Ambipollisi kinie Apollonia kinie kanu taonotolo ongo munduku kelko anju pukulu, Tesallonaika taono puringili. Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulke te akuna angilirimu. 2Kanu kinie Pollo yu ou alieli terimu mele tembando Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena purumu. Kanuna yambo koro moloringi wale Sambate yepoko Pulu Yemonga bokuna ungu ou toringi molorumuma ‘Ene piliengi!’ nimbe paa mimi sipe nimbe sipe, 3Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mindili nomba kolopalie kelepa lomboropa ola molomba mele, bokuna aku sipe wendo ombá mele ou toringi molorumu mele pilipelie, ene nimbe sirimu. Pe yuni nimbendo: “I ye Yesusi temane topo sikiru aku yemo kinie Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu kinie akumu ye telumundu nikiru.” nirimu. 4Juda yambo mare yuni nirimu ungumu pilkulie, ‘Yu paa sike nikimu.’ ningu Pollo Saillasitolo lombili puringi. Juda yamboma pea Pulu Yemonga ungu piliringi yambo lupe aisili lombili puringila. Ye ailimenga menupili aisili aku siku lombili puringila.
5Nakolo yambo aisili Juda ye ailime munduku kelko Pollo Saillasitolo lombili puringine kanokolie Juda yema ene elte kinie konopu keri panjiringi. Konopu keri panjikulie yamboma maku to pu opu teringi koleana mongo kondoringi ye mare moloringime liku maku toko, yamboma pali teko mumindili konjiku “Andoko ru niengi.” niringi kinie, lkisiku puku Jesononga ulkena ‘Elte molongele.’ ningu koroko, yamboma liku singíndu kororingi. 6Pollo Saillasitolo naa moloringiline koroko kelkolie, Jesono kinie Kirasinge ye mare kinie liku mengo kanu koleamonga tapu yema moloringine mengo ru niliku pukulie ningindu: “Koleamanga pali teko kenjiringili yetolo kinié ya olionga taonona ongili. 7Ongili kinie Jesonone “Elte pea molamili wale.” nimbe yunge ulkena memba pumula. Enene “Olionga Romo koleamanga pali nokolemo Ye Paa Aili Kumbine Sisamonga ungu manema kamu manie pupili, ye te, imbi Yesusi, kolo wangopa ye nomi kingimu molemo.” nilimele.” niringi. 8Aku niringi pilkulie yambo maku toringime kinie ˻Tesallonaika taono˼ tapu yema kinie paa mini wale munduku ‘Nambe temolonje?’ ningu, pilku sunduringi. 9Kanu kinie Jesono kinie ye liku mengo oringime kinie, ye kanuma “Pame kote teko ene pai.” niringi.
10‘Pollo kinie Saillasitolo kamu liku ka naa siengi.’ ningu ipu lerimu kinie Kirasinge yambomane tamburembu elte “Kolea Beriando pale.” ningu liku munduringi.
Pollo Saillasitolo Beria taono suku pukululie, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena puringili. 11Eltene Beria taono yamboma temanemo toko siringili kinie ou Tesallonaika taono yambomane teko kenjiringi mele Beria yambomane aku naa teringi. Ungu niringili mele paa pilku peanga pilku, ‘Sike nikimbilinje, molo kolo tokombelenje, kanamili.’ ningu taki taki Pulu Yemonga boku nosiringimenga mimi siku kanoko moloringi. 12˻Kanoko pilkulie˼ Juda yambo aisilini ‘Yesusi yu sike ˻Pulu Yemone ‘ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu˼’ ningu tondolo munduku piliringi. Yambo lupe aisilini aku sikula ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliringi. Yambo lupemanga ambo imbi molorumu ambo aisili kinie kanu ambomanga ye aisili kinie aku teringi.
13Juda yambo Tesallonaika taonona moloringimene Pollone Beria taonona moloringi yamboma Pulu Yemonga ungumu nimbe sirimu pilkulie, Beria taonondo yando ongo Beria yambomanga konopuma toko bulu balu sinjiku ‘Pollone nirimu ungumu pilku liringi yamboma kinie Pollo yu kinie we yambomane ene mumindili kolangi.’ ningu kondi toringi. 14Aku teringi kinie Kirasinge yambomane Pollo liku nomu kusa kélona maniendo mengo puku mundupuringi, nakolo Saillasi kinie Timotitolo Beria taonona we moloringili.
15Pollo mundupuringi yema Atene taono mengo puku mundukulie niringimuni, kelko yando onge teringi kinie Pollone ungu te enendo nimbe mundupelie nimbendo: “Saillasi kinie Timotitolo na moliona welea yando wangili niei.” nirimu kinie Beria yema yando oringi.
16Pollo Atene taono pupe Saillasi kinie Timotitolo nokopa molopalie nirimumuni, kanorumu kinie kolea akuna unju kinie kou kinie akumane pulu ye kolo toli none telime teko anjiringi kanopalie yu paa konopu keri panjirimu. 17Aku siku teringi kanopalie yuni ‘Ungu mare nimbú.’ konopu lepa, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena pupe, Juda yamboma kinie, Pulu Yemonga ungu piliringi yambo lupema kinie anju yando ungu mare niringi.
Atene yamboma maku toringi koleana yu alieli pupelie yambo akuna ongo moloringime kinie ungu mare pea niringila. 18Epikurina yamboma kinie Sitoke yamboma kinie akumane ‘Yamboma molko konopu lemelemanga pulumu pilimulú.’ ningu mane siringi, kanu yambo talapetolonga ye mare kinie ene Pollo kinie kerepali niringi. Pollone Yesusinge temane peangamo topa sipelie Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele nimbe sirimumunge pilkulie enenga ye marene ningindu: “I ye ungu aisili nikimumuni nambolka ungu mare nimbendo nikimunje?” niringi. Marene ningindu: “Olio pulu ye naa pilipu imbi silimolo pulu yemando nikimunje?” niringi. 19Kanu kinie enene Pollo liku Ariopakasi kanjollo yema maku toko moloringine mengo puringi. Akuna mengo puringi kinie enene yundu ningindu: “Nuni ungu konde te yamboma mane sinu akumu nambolka unguri ninuye? Olio piliemili ni.” niringi. 20“Nuni ungu nikinumu olio pilipu sundukumulu. I ungumu paa konde toko nikinumu. Olio ungu pulumu piliemili ningu si.” niringi. 21(Atene yamboma kinie yambo ponenge ongo Atene moloringime kinie ene pali kongono te lupe naa teko enamanga pali ungu konde wendo orumuma mindi pilku anju yando kerepali ningu moloringi. Pollo kanjolloma moloringine mengo puringi yemane i ungu wendo orumumu pilingindu mengo puringi.)
22Ariopakasi kanjolloma maku toko moloringi penana ongolie Pollondo “I ungu nikinumunge pulumu piliemili ningu si.” niringi kinie yu ola angilipelie nimbendo:
“Atene yamboma, ‘Ene pulu ye lupe lupemanga unguma tondolo munduku pilimele yamboma molemele.’ nimbu kanokoro. 23Ou ombó orundu kinie Atene yamboma enenga popo tolemele melema andopo kanorundu. Mimi sipu kanorundu kinie enenga popo tolemele polo tenga ungu mare toko monjiringi kanorundu mele i sipe:
PULU YE NAA PILIPU IMBI SILIMOLOMONGA POLOMO
aku sipe ungu nimbe molorumu kanorundu. Kanu pulu yemo, ene naa pilku we popo tolemele akumunge ungu pulumu nane nimbu simbu tekero.
24“Ma kinie melema pali terimu Pulu Yemo yu mulumu kinie mamo kinie melema pali nokolemo Ye Nomi Ailimu. Yambomane ‘Olio ku naa pepo, kapola molamili.’ nimbu ulke takopo pelemolo mele yu aku sipe molo. ‘Pulu Yemo olio kinie molopili.’ ningu takonjingí ulke akuna manjipe yu manda naa molomba. 25Yu melte manda molo naa tolemo, yu yambo tene manda lipe naa taponjimbe, molo. Yuni yu yuyu konde mololi ulu pulumu yamboma sipe, múlu limele múlumu sipe, melema pali yamboma silimo. Akumunge yambomane yu nambe teko manda liku taponjingíye? Manda molo. 26Pulu Yemone olionga anda kolepa telu mindi terimu kanumuni olio mana yamboma pali kalopa lirimu. Olio ‘koleamanga pali molangi.’ nimbe aku terimu. Yu yuyu yambomanga walema nimbe panjipe, yambo talape lupe lupe molonge mama mako torumu. 27‘Mana yamboma yu waka lembama yu kanoko lingí uluma teangi.’ nimbe Pulu Yemone aku terimu. Yu koroko lingí uluma pali teliku pungí kinie manda temu liemo ene yu manda lingí. Nakolo yu olio kinie sulu tepa naa molemo. Olio yamboma kinie telu telu nimbe nondopa molemo. 28Akumunge enenga ye konopuni pilku konana toringi yemanga ye tene torumu konanamonga sukundu nimbe pelemo mele i sipe:
‘Yu kinie molopa, yuni mindi
olio konde mololi ulu pulumu kinie,
aulke andopo uluma telemolo tondoloma kinie,
yuni mindi olio silimo.’
nimbe pelemo kanumu. Ye tene konana te torumu, kanu konanamonga ungu te nimbe pelemo mele i sipe:
“Olio kepe yunge kalopa lirimuma molemolo.”
nimbe pelemo. ˻Enenga yemane ou konana pilku niringi mele kinie, nane kinié nikiru mele kinie, telu sipe.˼
29“Sike olio Pulu Yemonga kalopa lirimu yamboma molemolo kene ‘Yu kou gollo kinie kou sillipa kinie umbu kou kinie yu aku sipe mele.’ konopu naa leamili. Pilipe konginjili pelemo yambo tene konopuni pilkulie melte kini telemele mele Pulu Yemo yu aku sipe molo. 30Ou yambomane Pulu Yemo yunge imbi naa pilku walu molko we melema popo toringi kinie Pulu Yemo yu ene aku siku ulu teko kenjiringime pundu topa mongo naa sirimu, kanopa siye kolopa molorumu. Nakolo kinié “Yamboma pali konopu alowa teko molko konjengi.” nikimu. 31Yuni mana yamboma pali kote tenjipe apurumbe wale te mako torumumu wendo ombá kene “Kinié ene konopu alowa teai.” nikimu. Yuni mako torumu ye kanumuni kanu kotemo sumbi sipe tenjimbe. ‘Yambomane ‘I walemo sike wendo ombá.’ ningu piliengi!’ nimbe yuni kanu yemo ono koleana topa makinjirimu.” nimbe Pollone nirimu.
32“Yambo te kolkolie lomboroko ola molonge.” nirimu kinie ene pilkulie, marene “Kolo tokomo.” ningu ungu taka tonjiringi. Nakolo marene ningindu: “I ungu temba nikimu mele walse altopo piliemili nipili.” niringi. 33Aku niringi kinie Pollo ene mundupe kelepa yu purumu. 34Yambo pokore yuni nirimu unguma ‘Sike unguma.’ ningu tondolo munduku pilkulie Pollo lombili puringi. Te Diyonisasi, yu Ariopakasi kanjollo te; te ambo te, ambomonga imbimu Damarisi; yambo mare lupe pea yu lombili puringi.
181Pe Pollo Atene taono mundupe kelepa kolea aili Korini purumu. 2Akuna Juda ye te molorumu, yemonga imbimu Akuwilla. Yunge pulu kolea Pondasi. Yu kinie yunge menu Pirisilla kinie elte kolea Italli poropinji molkololie nondoko mele kolea aili Korini yando ongo molangili Pollo yu pe orumu. Romo koleamanga pali nokorumu ye nomi kingimuni ou nimbendo: “Juda yamboma pali kolea aili Romo munduku kelko pangi.” nimbe panjirimuna oringili. Pollo elte moloringiline pupelie nirimumuni, 3elte sele ulke tambuluringili mele yu aku sipe ou tambulurumumunge yu elte kinie tapu toko molko kou mone lingí kongono teringi. 4‘Juda yamboma kinie Pulu Yemonga ungu piliringi yambo lupema kinie enene ˻Yesusi yu Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molopa, olionga nimbe kolonjipe, lomboropa ola molorumu mele˼ ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku piliengi.’ nimbe Pollo yu ˻Juda yambomanga koro moloringi˼ wale Sambatemanga pali ene maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena pupe ene kinie kerepali nimbe tondolo mundupe nimbe sirimu.
5Nakolo Saillasi kinie Timotitolo kolea Masedonia poropinji munduku kelkolo kolea aili Korini oringili kinie Pollo ˻sele ulke kongono terimumu mundupe kelepa,˼ walemanga pali Juda yamboma ungu nimbe sipe tondolo mundupe nimbendo: “Yesusi yu Pulu Yemone ‘Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.” nimbe molorumu. 6Nakolo yuni nirimu mele Juda yambomane pilku naa liku, ungu taka tonjiringi kinie ‘Teko kenjikimilimenga nane ene mundupu kelkero mele kanangi.’ nimbe yuni yunge wale pakoline nurupulu lerimuma tanda sipe ele tepalie enendo nimbendo: “Ene mongo língi liemo nanga ungu te molo. Enene ungumu liku su siku “Molo.” nikimilimunge mongo lingí kinie ulu enengamo. ‘Kirasinge ungumu naa pilimulú.’ nikimiline kinié na ene Juda yamboma mundupu kelepo yambo lupema molemelena pukuru.” nirimu.
7Kanu kinie Pollo Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo mundupe kelepa ulke te nondopa angilirimuna purumu, kanu ulke pulu yemo, yemonga imbimu Tisiasi Jasitasi, yu Pulu Yemonga imbi ambolopa ola linjirimu yemo. 8Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo nokorumu ye nomimu, yemonga imbimu Kirisipasi, yu kinie yunge ulke moloringi yamboma pali kinie Pollone nirimu ye Aili ˻Yesusi˼ ‘Yu sike ˻Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimbe ou mako torumu ye nomi Kirasimu˼.’ ningu tondolo munduku piliringi. Korini yamboma Pollone ungu nirimumu piliringi yambo aisili aku sikula ‘Sike nikimu.’ ningu ˻konopu alowa teko˼ no liringi.
9-10Walse ipulueli Pollo kumbu mele tepa kanorumu kinie Ailimuni yundu nimbendo: “Nu kere pipi siku pipili naa koloi.” nirimu. “Nanga yambo molongema aisili i taono ailimunge molemelemonga na alieli nu kinie molombo, yambo tene nu tepa kenjipe mindili manda naa simbe. Akumunge nuni alieli nanga ungumu yamboma ningu sieni.” nirimu. 11Akumunge Pollo Korini yamboma Pulu Yemonga ungumu mane sipe molopili ponie telu oli talo pakara omba purumu.
12Ye Gallio yu kolea Akaya poropinji Romo gapomano endisi molorumu kinie Juda yamboma Pollo kinie mumindili kolko maku toko ongo yu ambolko likulie, Gallio molorumuna mengo puku kote tenjikulie ningindu: 13“I yemone olio ungu mane pilipu telemolo mele naa nimbe, Pulu Yemonga ungu mane sipe, Pulu Yemo kapi nimbu imbi manda ambolopo ola linjimulú mele nilimomo kapola naa telemo.” niringi.
14Pollone pundu topa ungu te nimbé terimu kinie Gallione Juda yemando nimbendo: “I yemone Romo gapomano ungu mane te pulue tolka molo yambo te tepa kenjilkenje ene Juda yemane kote papu tenjilimelka, nane enenga ungumu pilke. 15Nakolo enene enenga unguma kinie imbime kinie ungu manema kinie nilimele puluma akumanga ongo yu kote tenjikimilimu kapola naa tekemo. Ene eneno anju puku piliengi! Nane i kotemo naa pilimbu.” nirimu. 16Aku nimbelie, yuni ene kotena makoropa pena mundurumu. 17Akumunge yambo lupemane pali Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemo nokorumu ye nomi Sotenisi ambolko liku, Gallio kanopa molopili yu toringi. Nakolo Gallio yu aku teringi mele kanopalie siye kolorumu.
18Pollo wale aisili kolea aili Korini we molopalie nirimumuni, pe Kirasinge yambomando nimbendo: “Na pukuru. Ene konopu pe nipili molko konjei.” nimbelie yu pupe, Sengiria taono nomu kélona pupe, sipine kolea Siria poropinji purumu. Akuwilla kinie Pirisillatolo Pollo pea tapu toko puringi. Sipine ou naa pupe Sengiria taono we molopalie yuni Pulu Yemo kinie “Ulu te paa sike tembo.” nimbe mi lepalie yunge penge indi ye tendo “Poronji.” nirimu. 19-21Ene Epesasi taono puringi kinie Pollo Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena pupe Juda yamboma kinie ungu aisili kerepali niringi. Enene yundu “Wale pokore pea molamili.” niringi nakolo ene niringi mele naa pilirimu. Nakolo pumbe tepalie enendo nimbendo: “Pulu Yemone “Pui.” nimu liemo walse kelepo yando ombó.” nimbe “Ene molai.” nimbelie nirimumuni, Akuwilla kinie Pirisillatolo Epesasi taonona molangili mundupe kelepa sipine yu purumu.
22Sipimu pupe kolea aili Sisaria lerimu kinie Pollo manie pupelie, Kirasinge yambo talape ˻kolea aili Jerusalleme˼ moloringine olando pupe “Ene manda molemeleye?” nimbelie, kelepa ˻kolea aili Sisaria maniendo omba sipi tenga kolea˼ aili Andiyokondo kamu purumu.
23Kolea aili Andiyoko molopili wale aisili omba purumu kinie pe yu kelepa kolea aili Andiyoko mundupe kelepa, kolea Gallesia poropinji kinie Pirisia poropinjitolonga pupe aku koleatolonga lerimu koleamanga pali andopa “Yesusinge lombili andoli yamboma yunge ungumu komu naa siku, siye naa kolko mimi siku pilku molai.” nimbe, nimbe silipe purumu.
24Juda ye tenga imbi Apollosi, kanu yemonga pulu kolea Allekesandia, yu Epesasi taono orumu. Yu ungu paa nimbe konjipe, Pulu Yemonga bokuna molemo unguma pali pilirimu yemo. 25Ailimuni yamboma molko konjingindu tenge aulkemo akisinjirimu mele ou yu mane siringi pilipelie, Yesusinge temanemo yamboma sumbi sipe topa sipe, paa tondolo mundupe nirimu, nakolo yu No Linjili Jonone yamboma no linjimbendo mane sirimu mele mindi pilipelie mane sirimu. 26Apollosi yu Epesasi taono ombalie, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena pulu monjipe ungumu nimbe simbendo pipili naa kolopa tondolo mundupe nirimu. Akuwilla kinie Pirisillatolo yu ungu nirimu mele pilkululie eltenga ulkena mengo pukulu, Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe paa mindili naa nongo molko konjingí aulkemo akisinjirimu mele pali kamu mimi siku ningu siringili.
27Pe Apollosi “Na kolea Akaya poropinji pambo.” nirimu kinie Kirasinge yambo Epesasi taonona moloringimene yundu ningindu: “Papu nikinu. Nu Kirasinge kongono kolea Akaya poropinji puku tepani.” ningu, ‘Yesusinge lombili andoli yambo kolea Akaya moloringimene yu kanoko imbi sikulie ‘Pea molamili.’ niengi.’ ningu pepá toko siringi. Yu pepámo memba kolea Akaya poropinji pupelie nirimumuni, Pulu Yemone we kondo kolorumumunge Aili Yesusinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku Kirasinge yamboma moloringime Apollosini ene paa lipe taponjirimu. 28Yamboma kanoko molangi Apollosi tondolo mundupe, Juda yambo “Yesusinge ungumu nikimili akumu kolo tokomele.” niringime kinie yu kinie kerepali niringi, Yesusi yu sike Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu Pulu Yemonga bokuna nimbe molorumu mele mimi sipe lipe ora sipe mane sirimu.
191Ye Apollosi kolea Akaya poropinji pupe akumunge kolea aili Korini molopili, Pollo ma pangi aulkena pupe Epesasi taono maniendo purumu. Akuna pupelie Yesusinge lombili andoli yambo mare kanorumu. 2Kanopalie nirimumuni, ene walsipelie nimbendo: “Enene ungumu piliringi mele ‘Sike.’ ningu pilkulie Mini Kake Telimu liringi molo moloye?” nirimu.
Enene pundu toko ningindu: “Molo, Mini Kake Teli te molemo mele olio naa pilimolo.” niringi.
3Aku niringine pilipelie Pollone enendo nimbendo: “Aku liemo ene no nambe teko liringiye?” nirimu.
Enene ningindu: “Jonone nirimu unguma pilipulie no lirimulu.” niringi.
4Pollone nimbendo: “Jonone yambomando nimbendo: “Ulu pulu kerime munduku kelko konopu alowa teko no liei.” nirimu nakolo i ungumu mindi naa nirimu. Ungu te pea nimbendo: “Akilipe ombá ye Yesusi ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!” nirimu.” nimbe Pollone nirimu. 5Aku sipe nirimu mele pilkulie, ene “Aili Yesusinge yamboma molomolo.” ningu Yesusinge imbi lelko no liringi. 6Kanu kinie Pollone enenga pengena ambolorumu kinie ene moloringine Mini Kake Telimu orumu kinie enene umbu ungu lupe lupema lelko, Ailimuni ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi. 7Aku teringi ye rurepo mele moloringi.
8Pollo Epesasi molopalie nirimumuni, Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkena pupe, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema pali nokomba mele pipili naa kolopa tondolo mundupe nimbe sirimu. ‘Ene paa pilku ‘Sike.’ niengi.’ nimbe oli yepoko aku sipe nimbe sipe molorumu. 9Nakolo Juda yambo mare karaye teko ungu liku su siku, “Ungu imu kolo tokomo, naa pilimulú.” ningu, yamboma pilku molangi “I Pollone ungu nikimuma nimbe kenjikimu.” ningu ungu taka tonjiringi. Aku teringine Pollone ene mundupe kelepa purumu. Yesusinge lombili andoli yamboma lipe memba pupe, Tiranasini ungu ningu si pu opu teringi ulke nokorumu kanuna memba purumu, akuna alieli kerepali ningu moloringi. 10Aku teko molangi ponie talo omba purumu kinie Juda yamboma kepe yambo lupe kolea Esia poropinji moloringime pali Ailimunge ungumu piliringi.
11Pulu Yemone Pollo lipe taponjirimu kinie ulu tondolo paa te lupe mele terimu. 12Pollo kongono tembando mulu wambale panjirimuma yamboma sirimu kinie liku mengo puku kuru torumu yamboma simbi tonjiringi kinie enenga kuru torumuma pora nimbe, enenga konopuna kuru moloringime ongo wendo puringi.
13Juda ye mare andoko yambomanga konopuna kuruma toko makoroko “Wendo pai!” ningu kou kongono andoko teringi. Ene mare Aili Yesusinge imbi lelko walsiku kuruma ‘Ongo wendo pai!’ ningindu i siku niringi: “Pollone ungu mane silimo ye Yesusinge imbi lepo walsipulie ‘Ene ongo wendo pai!’ nikimulu.” niringi. 14Ye Sipa yunge malopili yepoko pakara aku siku teringi. Sipa yu Pulu Yemo popo tonjiringi yemanga ye aili te. Aku yemonga malopilini aku siku Yesusinge imbi lelko walsiku kurumando “Ongo wendo pai!” niringi kinie 15kurumane pundu toko ningindu: “Olio Yesusi kanopo imbi silimolo. Pollo kanolemolo. Nakolo ene nameleye?” niringi 16kinie kuru konopuna molorumu yemone ene moloringine pukue topa pupe enenga mulu wambalema ambolopa sungu mangu sinjipe ene paa torumuna kanu ulkemo munduku kelko mulu wambale te naa pakoko meme pakoko we kowa puringi.
17Pe Epesasi taonona moloringi Juda yamboma kinie yambo lupema kinie aku ulu wendo orumumu pilkulie ene mini wale munduku, Aili Yesusinge imbimu ambolko ola linjiku yu kapi niringi. 18Akumunge yambo aisili ou Yesusi ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku piliringime kanu ulumu wendo orumu kinie ongo ou ulu keri teringime ningu para siringi. 19Aku siku teringimenga yambo mare ou kuru ala toko teko kenjiringi kanu yambomane yamboma kanoko molangi enenga ala toringi bokuma pali tepena kaloringi. Boku kaloringimenga kou mone purumu mele kou sillipa pipiti tausini mele purumu. 20Aku sipe mele Ailimunge ungumunge tondolomone kanu ulu kerime topa manie mundurumuna ungumu enge nimbe koleamanga pali pupe kapola terimu.
21Kanu uluma pali ou teringi kinie pe Pollo konopuni pilipelie ‘Kolea Masedonia poropinji pupu kolea Akaya poropinji pupulie, kolea aili Jerusalleme pumbu. Jerusalleme pupulie, pe kolea aili Romo pumbu.’ konopu lerimu. 22Pollo yu liku taponjiringi yemanga Timoti kinie Erasitasitolo “Kolea Masedonia pale.” nimbe lipe mundupelie yu wale mare kolea Esia poropinji we molorumu.
23Aku walemanga Epesasi taono kanuna Ailimunge temane peangamo toko siringimunge umbuni aili te wendo orumu. Wendo orumu mele i sipe: 24Ye te, yunge imbi Demitiasi, yuni yamboma popo toringi pulu ambo kolo toli Atemisi none teli melema kou sillipane tepa mimi tepa nosirimu. Yamboma kanu none telime enenga ulkemanga anjiku popo tongendo kou mone siku liringimunge Demitiasi kou mone aisili lipe yunge kongono tenjiringi yema mele aisili kalorumu. 25Kanu yemone yunge kongono tenjiringi yema kinie ye Atemisinge kongono lupema tenjiringi yema kinie “Ene wai.” nimbe, lipe maku topalie nimbendo: “Yema, pulu ambo Atemisinge kongono tenjilimolomonga kou mone paa olandopa limulú. 26Aku ye Pollone ungu nilimomone yambo aisili kondi topa anju limo mele ene pilku kanolemele. Yuni nimbendo: “I kini telemele pulu yamboma kolo toko telemele.” nilimo ungumu Epesasi taono yamboma kinie kolea Esia poropinji pali kepe yamboma pilku liku yu lombili pulimele. 27Yuni nilimo ungumuni olionga kou mone kongonomo mindi topa manie naa mundumbe. Pulu ambo Atemisi molemo popo tolemolo tamandu ulkemo kepe yambomane “Akumu uluri molo.” ningu kanoko keri kanonge. Atemisi yu kepe yunge imbi paa ola molemomo topa manie mundunjimbe tekemo. Pollone kanu temanemo we topa molomu liemo kolea Esia poropinji kepe we koleamanga pali kepe i pulu ambomo popo toko imbi ambolko ola linjilimele mele munduku kelenge lemo.” nirimu.
28Enene kanu ungumu pilkulie paa mumindili kolkolie ru ningulie ningindu: “Olio Epesasi yambomanga pulu ambo Atemisi paa aili olandopamo molemo.” niringi. 29Aku niringi kinie yamboma pali ru ningu naka lelko sukundu sukundu lkisiku ongo maku tokolie, Gayasi kinie Arisitakasitolo ambolko liku mengo puku, enenga maku toringi koleana puringi. Kanu yetolo elte kolea Masedonia poropinji yetolo, Pollo kinie pea tapu toko andoringi. 30Pollo ene maku toringine ungu nimbé pumbe terimu nakolo Yesusinge lombili andoli yambomane “Molo.” niringi. 31Kolea Esia poropinji ye nomi mare Pollo kinie perene niringimene kepe ningu mundukulie ningindu: “Pollo nu maku tokomelena paa naa pui.” niringi.
32Maku toringi yamboma konopu naa pepa bulu balu nirimu. Enene ru ningu, ungu lupe lupe niringi. Yambo aisilini ene maku toringimunge pulumu naa piliringi. 33Juda yambomane enenga ye nomi Allekesanda yambo moloringine suku singine liku munduringi. Kanu kinie yu “Ungu te niembo.” nimbe ki ola mundupe, ungu te nimbé terimu. 34Nakolo enene yu ˻Atemisi popo naa torumu˼ Juda ye te ningu kanokolie ene ru ningulie ningindu: “Atemisi yu olio Epesasi yamboma nokolemo pulu ambo ailimu.” ningu molangi ena mongo talo omba purumu.
35Kanu kinie Epesasi taono kusikusi yemo ola angilipe “Ungu naa niei!” nirimu. Yamboma taka lelko moloringi kinie yuni nimbendo: “Epesasi yema nameleye, olio kolea Epesasi yambomane pulu ambo aili Atemisi molemo tamandu ulke olionga taonona angilimomo kinie akuna yu none teli kou muluna manie orumu kou akuna angilimotolo olione nokolemolo, yambo naene naa kanolemoye? 36Akumunge, yambo tene “Kolo tokomele.” manda naa ningí kene ene taka lelko molko ulu te popenge teko naa teangi. 37Andi ye mengo ongitolone ulu te teko naa kenjiku, olionga pulu ambomo ungu taka tonjiku yunge tamandu ulkemonga melte wa naa língili nakolo we mengo ongi. 38Demitiasi kinie yunge kongono yema kinie ene yambo te kinie ungu te pemu liemo kapola, kote wale te wendo ombá kinie kote tenjengi, gapomano ye aili endisimene kotena manda lipe sumbi sinjimbe. 39Ungu te lupe ningí liemo yambo maku tonge wale tenga ningu sumbi siengi. 40Kinié we maku toko opa teko ungu aisili kerepali ningu ru nikimilimunge olio mongo pemba. Endisimene olio kinié ulu tekemolomonga kote tenjilimelkanje olio kotena ungu te pundu topo nimulú aulke te naa lelka. Tekemolomonga pulu te naa pekemo.” nirimu. 41Aku nimbelie, taono kusikusimuni yambomando “Bulu balu ningu pai!” nirimu kinie pilku liku puringi.
201Epesasi taono yamboma ungu aisili ningu Pollo kinie mumindili koloringi mele pora nirimu kinie Pollone Yesusinge lombili andoli yamboma “Wai.” nimbe, ene nimbe mundupelie nirimumuni, ‘Ene enenga konopu enge nipili molko konjengi.’ nimbe ungu mare nimbe sipelie, “Ene molai.” nimbe yu Epesasi taono mundupe kelepa kolea Masedonia poropinji pumbe purumu. 2Kanu koleana andopa ‘Konopu enge nipili molko konjengi.’ nimbe yamboma ungu nimbe silipe pupelie, kolea Akaya poropinji suku pupe, 3akuna oli yepoko molorumu. Yu kelepa kolea aili Andiyoko taono yando ombando ‘Kolea Siria pambo.’ nimbe sipine pumbe terimu nakolo Juda yambomane “Yu topo konjemili.” ningu langi niringi pilipelie, yu ‘Kolea Masedonia poropinji kelepo yando pambo.’ nirimu. 4Yu pea tapu toko puringi yemanga imbime i sipe: Beria taono molorumu ye Pirasi malo Sopata kinie, Tesallonaika taono molorumu ye Arisitakasi Sekandasitolo kinie, Depi taono molorumu ye Gayasi kinie, akuma pea puku, Timoti kinie kepe, kolea Esia poropinji ye Tikikasi Toropimasitolo kepe, aku yema Pollo kinie pea tapu toko puringi. 5Olio Pillipai taono molamili ene kumbi lelko puku Toroasi taono pukulie olio nokoko moloringi. 6˻Juda yambomane ponie tenga tenga kolea aili Jerusalleme puku akuna suku Pulu Yemone enenga anda kolepalime Naa Topa We Omba Purumu mele piliringi walema, akumu imbi lelko˼ ‘Pillawa Akoli Mele Isimu Naa Munduku Pillawa We Kalko Noringi Walema’ niringila, aku walema omba purumu kinie olio kolea aili Pillipai mundupu kelepo sipine pupu molamili wale te pakara omba purumu kinie Toroasi wendo pupu, ye ou kumbi lelko puringime akuna kanopo lipu koro te ene kinie pea tapu topo Toroasi molorumulu.
7˻Sambate walemo omba pupe,˼ koro konde tenga pulu pulu kongono walemo wendo orumu kinie, olio Yesusinge lombili andoli yamboma pea langi nombo Yesusini “Pilku nangi.” nirimu mele pilipu nombo tapu topo molomolondo maku torumulu. Pollone yamboma ungu mane sirimu. Yu ‘Opali pumbu.’ nimbe yamboma ungu mane sipe molopili kolea ai burumi lerimu. 8-9Olio ulke olakondo polo yepoko sipemonga suluminiana maku torumuluna tepe llame aisili kandopo nosipu molorumulu. Akuna kango ye te molorumu, yunge imbi Yutikasi. Yu ‘Ulke pa tepili.’ ningu suru toringine ola molorumu. Pollo we ungu nimbe mindi molorumu kinie Yutikasi yu uruni sumbili tambili nirimuna yu kamu uru perimu kinie topa ulke sumbiliana manie mundurumu. Yu lingí puku kanoringi kinie yu ou kolopa pora sirimu. 10Pollo manie pupe kango onomo lerimuna pupe tamalu pepa kangulupelie enendo nimbendo: “Ene mini wale naa mundei. Yu we konde molemo.” nirimu.
11Aku tepalie kelepa suluminiana olando pupe, ene kinie langi liku nongolie, altoko ungu ningu molangi kolea tangorumu kinie yu purumu. 12Ye kango kolorumu kanumu yu altopa konde molorumuna ene paa konopu peanga pepili yu konopu siku mengo puringi.
13Pollo Toroasi taonona we molopili olio sipine Asosi taono kumbi lepo purumulu. Pollone “Na kolea Asosi nendo manie aulke ombó.” nirimuna olio kumbi lepo pupulie ‘Yu kolea Asosi ombá kinie sipine pea pamili.’ nimbu nokopo molorumulu. 14Pe Pollo kolea Asosi orumu kinie kanopo lipu yu pea sipine pupu Mitillini taono pupu pepo, 15ipulueli ou anju pupu, kolea Kiosi purumulu kinie ipu lerimu. Pupu molamili kolea tangorumu. Kelepo kolea Semosi purumulu kinie altopa ipu lerimu. Pupu molamili kolea tangorumu kinie pupu Maillitasi taono purumulu. 16Pollo ‘Sumbi sipu kolea aili Jerusalleme pupu, Pendikosi walemo ou wendo naa opili na akuna sukundu pumbu.’ konopu lepalie, ‘Kolea Esia poropinji pumbu kinie walema we pora nimbé kinie manda naa pumbu.’ konopu lepa ‘Epesasi taono mundupu kelepo Jerusalleme sumbi sipu pumbu.’ konopu lerimu.
17Pollone ‘Epesasi naa pumbu.’ konopu lepalie nirimumuni, kolea Maillitasi molorumulu kinie Pollone Epesasi taono Kirasinge yambo talape moloringimenga tapu yemando nimbe mundupelie “Na moliona wai.” nirimu. 18Kanu kinie ene yu molorumuna oringi kinie yuni enendo nimbendo:
“Na kolea Esia poropinji ou pulu pulu ombo, akuna sukundu koleamanga pali andopolie kongono tepo ulu terindu mele ene kanoko pilku, kinié telio mele pilimele. 19Kolea Esia poropinji sukundu lemo koleamanga temane peangamo tolipu andorundu kinie Juda yambomane nanga kongonomo alieli teko kenjinjiku pipi singí teringi akumunge na umbuni aisili lipu mindili silio nakolo nanga imbimu ambolopo ola naa lipu, Ailimunge kongonomo taka lepo tenjirindu mele tenjipulie niliomone, ‘Ungumu paa piliengi!’ nimbu kolama omba manie manie pupili molorundu. 20‘Ene temane peangamo topo simbundu mundupu naa keleambo.’ nimbu, ‘Ene lipu taponjembo.’ nimbu temane peangamo pipili naa kolopo topo silipu andopo, maku toringimenga kepe enenga ulkemanga kepe ene unguma pali mane sirindu kanumu ene kanoko pilimele. 21Juda yamboma kinie yambo lupema kinie tondolo mundupu nimbundu: “Ulu pulu kerime munduku kelko, konopu alowa teko Pulu Yemo molemona puku, olionga Aili Yesusi molopa tenjirimu molemo mele ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilku molangi.” nimbu alieli ene nimbu silipu andorundu kanumu.
22“Akumunge kinié Minimuni ka mele sipe lipe mundukumuna na Jerusallemendo pukuru. Na Jerusalleme pumbu kinie nambolka uluri kamu wendo ombanje naa pilkiru, 23nakolo koleamanga pali andolio kinie Mini Kake Telimuni unguma tondolo mundupe na nimbe silimo mele i sipe: “Nu ka ulkena peko mindili noni.” nilimo akumu mindi pilio. 24Nakolo ‘na molopo konjipu, mindili naa nombo, na naa kolambo.’ nimbu kele topo ulu te manda naa telio. ‘Aili Yesusini na kongono sirimu kongonomo tepo lipulie mindi na konopu simbu.’ nimbu pilipu molio. Kanu kongonomo i sipe: Pulu Yemone olio mana yamboma we kondo kolemo mele temane peangamo topo silio kanumu.
25“Kapola, na altopo ungu te nimbú tekero. Nane ou enenga koleamanga andopolie Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemo nokomba mele ene nimbu sirindu piliringi yambomanga telurini kepe na altoko naa kanonge. 26Aku tembamonga nane kinié ene sike i nimbu sikiru: Yambomanga te molopa kenjipe kolea kerine pumu liemo nanga ulu te molo, yu ungu lipe su simbemonga pumbe. 27Nane ene pilku molangi Pulu Yemone “Tembo.” nimbe panjirimu mele uluma pali ‘Mundupu naa keleambo.’ nimbu pipili naa kolopo sumbi sipu ene nimbu sirindu kanumu. 28Mini Kake Telimuni ene tapu yema mako topa ‘Kongi sipisipi nokangi.’ nirimu sipisipime nokoko konjiku ene eneno nokoko konjengi. Pulu Yemone yunge meme ondo lenjirimumuni ene lirimu Pulu Yemo yunge yambo talape molemelemanga tapu ye peangama molangi.
29“Na pilkirumu ene mundupu kelepo pumbu kinie ene molongena owa takara paa kerime ongo Yesusinge kongi sipisipime toko bulu balu singí lemo. 30Enenga yambo mare kepe pe unguma alowa teko kolo toko, Yesusinge lombili andoli yambo mare kondi toko ‘Olio lombili wai.’ ningu aku tenge. 31Aku sipe uluma wendo ombá kene ene alieli nokoko konjiku molayo. Ene pilku molonge mele i sipe: Nane ‘I unguma piliengi!’ nimbu ipulueli tangoli enamanga pali kolama omba manie manie pupili tondolo mundupu ene lipu taponjipu lepi lepi topo nimbu sipu, walse kepe siye naa kolopo, we nimbu molambo ponie yepoko pora nikimu. Aku sipu terindu mele pilku komu naa siku, nimbu sirindu unguma paa pilku molangi.
32“Kinié ene Pulu Yemonga kíne lipu monjipu, ‘Pulu Yemone we kondo kololi ungu ˻ene nimbu sirindu˼ akumane ene enge sipe, Pulu Yemone ‘nanga yambo manjiku molko, yambo kake telime molangi’ nilimo yamboma yu mele peangama simbe kinie ene aku sipe simbe lingí, aku we kondo kololi ungumu ene kinie pepili.’ nimbu nikiru.
33“Na yambomanga kou mone gollo sillipama kinie mulu wambale melemanga te kanopo kumu naa panjirindu. 34Na kinie, na pea tapu topo andorumulu yamboma kinie, olio melema molo torumu kinie nanga kitolone enge nimbu kongono tepo melema lipulie lipu taponjirindu. 35‘Nanga kongonoma pali ene aku siku teangi.’ nimbu, lipu ora sirindu. Olione aku sipu tepolie pange teli yamboma lipu taponjipu tondolo mundupu teamili. Aili Yesusini nirimu mele pilku molangi. Yesusi yuni nimbendo: “Yambo tene yambo te lipe taponjipe melema sipelie konopu silimo mele olandopa; yu yuyu melema lipelie konopu silimo mele maniendopa.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu.
36Aku unguma nimbe pora sipelie nirimumuni, yu Epesasi tapu yema kinie koporongo langopa enenga nimbe Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tenjirimu. 37Kanu kinie ene pali kola teko Pollo kangulku kondo koloringi. 38Ene kamelena mindili aili tepa tepili moloringi. Pollone “Na kelko naa kanonge.” ou nirimu akumu pilkulie ene aku siku mindili pulumu koloringi. Kanu kinie yu liku mengo sipine puku mundupuringi.
211Epesasi taono tapu yemando “Olio pukumulu kene ene molai.” nimbulie kamelena mindili tepa pepili ene mundupu kelepo sipine pupu, kolea Maillitasi mundupu kelepo wale tenga sumbi sipu purumulu. Kolea Kosi pupu, ipulueli ou Kosi mundupu kelepo kolea Rosi pupu, ipulueli ou Rosi mundupu kelepo kolea Patarando purumulu. 2Akuna pupulie nirimulumuni, sipi te kolea Pinisia poropinji lemo kolea aili Taya pumbe terimuna kanopolie akuna ola purumulu. 3Nomuna purumulu kinie kolea Saipirasi ki tarokondo lerimu kanopo mundupu kelepo ombo pupu, kolea Siria poropinji pupu, kolea aili Taya purumulu kinie ‘Sipine meringi melema manie liengi.’ nimbu olio we nokopo molorumulu.
4Akuna Yesusinge lombili andoli yambo mare moloringi kanopolie ene pea koro telu molorumulu. Mini Kake Telimuni ene tondolo sirimumuni enene Pollondo “Jerusalleme kelko paa naa pui.” ningu karaye teringi. 5Aku niringi nakolo walema pora nirimu kinie “Olio pukumulu.” nimbu pumulú terimulu. Kirasinge yema kinie enenga ambo ambolangoma kinie tapu topo ombo taonona ulsu pupu nomu kélona mundupuringi kinie no kélona koporongo langopo manie molopo Pulu Yemo kinie ungu nirimulu. 6Kanu kinie oliondo “Pai.” niringi kinie olione “Ene molai.” nimbu sipine ombo suku purumulu kinie ene kelko ulkendo puringi.
7Sipine kolea aili Taya mundupu kelepo Tollemesi taono purumulu. Akuna Kirasinge yamboma moloringine pupulie, kangulupu “Ene molongi lemo.” nimbu wale te ene kinie molorumulu. 8Ipulueli oukundu Tollemesi taono mundupu kelepo kolea aili Sisaria pupu sipine kamu manie pupulie, temane peangamo andopa topa sili ye Pillipunge ulkena pupu molorumulu. ˻Ou Jerusalleme liku taponjili˼ ye yepoko pakara ˻mako toringi˼ yemanga te yu. 9Pillipu lemenupili ambo wenepo kise moloringi, kanu amboma Ailimuni ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu sili amboma moloringi.
10Olio kolea aili Sisaria wale mare molorumulu kinie Ailimuni ungu umbu tonjirimuma pilipe yando nimbe sirimu ye te, yemonga imbi Akapasi, yu kolea Judia disiriki molopalie Sisaria maniendo orumu. 11Olio molorumuluna omba Pollonga kako torumumu posipe lipe yunge kimbu kime yuyu ka topalie nimbendo: “Mini Kake Telimuni nimbendo: “Jerusalleme molemele Juda yambomane i kako pulu yemo ambolko liku i siku ka toko mengo puku yambo lupema singí.” nikimu.” nirimu.
12Aku sipe nirimuna olio pilipulie olio kinie akuna moloringi yamboma kinie olione Pollondo paa tondolo mundupulie nimulundu: “Nu Jerusalleme olando paa naa pui.” nirimulu.
13Nakolo Pollone pundu topa nimbendo: “Ene nambemuna nanga konopu toko embambo sinjiku kola tekemeleye? Na Jerusalleme pumbu kinie ka síngi liemo uluri molo. Molo Aili Yesusinge imbimu ambolopo ola linjiliomonga kamu toko konjíngi liemo uluri molola. Kowa naa pumbu.” nirimu. 14Karaye tepo “Paa molo. Naa pui.” nimbu molorumulu nakolo olionga ungu nirimuluma naa pilirimuna kanopolie olione nimulundu: “Aku kapola. Ailimuni pilipelie ‘Wendo opili.’ nimbé mele wendo opili.” nimbu siye kolorumulu.
15Wale pokore Sisaria molopolie nirimulumuni, olionga melema lipu undu undu sipu molopolie, pe Jerusalleme olando purumulu. 16˻Jerusalleme pumulú purumulu kinie˼ Yesusinge lombili andoli Sisaria yambo mare pea tapu topo pupu, Nesononga ulkena olio puku mundupuringi. Nesono yu kolea Saipirasi ye te, yu koronga ou Yesusinge lombili andoli yemo molorumu. Ou ningu panjiku ‘Yunge ulkena pemolo.’ niringi.
17Jerusalleme kamu sukundu purumulu kinie Kirasinge yambomane konopu siku “Papu okomele.” niringi.
18Ipulueli oukundu Pollo keme olio Jemisi kanomolo purumulu kinie tapu yema pali yu kinie moloringi. 19Pollone “Ene molongiye?” nimbelie Pollo yu Juda yamboma mundupe kelepa yambo lupema moloringine andopa kongono terimu kinie Pulu Yemone yu lipe taponjipe terimu uluma pali ene temane topa sirimu.
20Yuni aku sipe nirimu pilkulie ene Pulu Yemo kapi niringi. Aku tekolie Pollondo ningindu: “Ango, Juda yambo tausini aisili ‘Yesusi yu sike ˻ye nomi Kirasimu˼’ ningu tondolo munduku pilku ˻yunge yamboma molemele˼ nu kanoleno. Mosisini ungu mane sirimuma ‘Paa pilipu teamili.’ ningu molemele mele nu kanolenola. 21Nakolo Juda ye marene ongolie nu teleno mele olionga Juda yambo Kirasi pilili yambomando ningu siringi ene pilku keri pilku molemele. Nuni teleno mele ongo niringi mele i sipe: “Juda yamboma yambo lupema kinie molemele yambomane Mosisini ungu mane sirimuma naa pilku munduku kelko, enenga kangomanga kangi te kopisiku makaye teko naa ele tenjiku olio Juda yambomanga ulu puluma naa teangi.” ningu nuni aku siku nilino nilimele. 22Ene pilku keri pilku molemele akumunge olio nambe teamiliye? Nu yando onu mele ene sike pilingí. Nu kanoko keri kanonge kene 23olione “Nu tei.” nimulú mele teani. Olio kinie ye kise molemele akumane ‘Pulu Yemo kinie wale marenga ulu mare temolo.’ ningu mi lelko ningu panjiringi. 24Aku yema nu kinie pea tapu toko pukulie, enenga mi leringi walema pora nimbendo nu kinie pea Pulu Yemone ene kake tepili molonge kanomba uluma teko, enenga penge poronjingí kinie nuni kou mone sinjeni. Aku teni kinie yambomane kanokolie, ‘Nu kepe Mosisinge ungu manema pilku teko moleno, nuni ulu mare teko kenjilino niringi temanemo kolo toko bulkundu ninjiringi lemo.’ ningu kanonge. 25Nakolo Juda yambomanga ulsukundu yamboma ‘Yesusi yu sike ˻ye nomi Kirasimu˼’ ningu tondolo munduku pilku ˻yunge yamboma molemele˼ mane tenge mele pepá te ou topo sirimulu kanumu. Aku pepána “Teai.” nirimulu mele i sipe: “Unju kou melema liku anjiku “Olionga pulu yema.” ningulie popo toko langi kalko silimele langime ‘Kalaro mololi langime.’ ningu naa nongo, melemanga memema naa nongo, kongi kepe melema ‘Meme naa omba pupili.’ ningu nomi kolomongo naa tengema naa nongo, wa ulu kerinele naa teangi. Ulu akuma naa tenge kinie aku papu.” nimbu aku sipu pepá torumulu kanumu.” niringi.
26Kanu kinie ipulueli oukundu tapu yemane “Tei.” niringi mele tembando Pollone ye kise kanuma lipe memba pupelie, ene pea Pulu Yemone kake tepili molonge kanomba uluma teringi. Yu aku tepalie, ˻Pulu Yemo popo toko kaloringi˼ ulke tembelena sukundu pupelie ‘Olio kake tepili molomolo uluma tepo molomolo walema pora nimbé mele nimbu sipu Pulu Yemo popo topo kalomolo melema nane simbu walemo nimbu siembo.’ nimbe ulke tembelena purumu.
27Pollo kinie ye kise kanuma Pulu Yemone ene kake tepili molonge kanomba uluma teko moloringi wale yepoko pakara pora nimbé terimu kinie kolea Esia poropinji Juda yambo marene Pollo ulke tembelena molorumu kanokolie, ulke tembelena maku toko moloringi yamboma teko mumindili konjiku Pollo ambolko liku, 28ru ningulie ningindu: “Isirele yema, olio ongo liku taponjeyo. I yemone koleamanga pali andopa yamboma temane topa silimo mele i sipe: “Olionga yamboma kinie, olionga ungu manema kinie, i ulkemo kinie, kanoko keri kanoko, olio Juda yamboma telemolo mele naa teai.” nimbe mane silimo yemo imu. Aku uluma mindi naa telemo. Ulu te kinié ya tekemola. I ulke kake telimunge Juda yambomanga ulsu yambo lupe mare memba omu akumunge i ulkemo tepa kenjimu.” niringi. 29(Enene Epesasi taono ye Toropimasi Pollo kinie Jerusalleme sukundu tapu toko andoringili kanokolie, ‘˻Olio Juda yamboma Pulu Yemo popo topo kalemolo˼ ulke tembelena sukundu pea púngili.’ konopu lelkolie aku siku niringi.)
30Kanu kinie Jerusalleme moloringi yamboma pali mumindili kolko lkisiku sukundu sukundu ongo Pollo ambolko liku ulke tembelena ulsu kunduku mengo pukulie tamburembu ulke kunema pipi siringi.
31Yu tonge teko moloringi kinie Romo ami yema nokorumu ye nomimu Jerusalleme yamboma pali teko kenjiku moloringi mele temanemo pilirimu. 32Pilipelie yu ami ye mare kinie kanu yemanga nokoli yema kinie popenge tepa lipe memba yambo maku toko moloringine lkisipe memba purumu. Amime kinie enenga ye nomimu kinie oringi kanokolie teko kenjiku moloringi yambomane Pollo altoko kopene naa toko we siye koloringi.
33Ami ye nomimu Pollo molorumuna omba yu ka sipelie ami yemando nimbendo: “Yu ka sene talone ka tai.” nirimu. Aku nimbelie yuni yamboma walsipelie nimbendo: “I yemo naeye? Yu nambe temuye?” nirimu.
34Maku toringi yambomanga marene “I sipe i sipe temu.” ningu yu mele mele ungu aisili niringine ami ye nomimu ulumunge pulumu naa pilipe imbi sipelie, yuni nimbendo: “Yu ami yemanga ulkena mengo pai.” nirimu. 35Mengo puringi kinie Pollo ulkena ola puringi polona nondopa purumu kinie yamboma nondoko nondoko ongo yu tonge teringimunge ami yemane yu taropola teko mengo puringi. 36Yambo lombili puringimene ru ningu “Kolopili toko konjei.” niliku lombili puringi.
37Ami yemane Pollo enenga ulkena sukundu mengo pungí teringi kinie Pollone ami ye nomimu mawa tepalie “Nane nu ungu te niembo.” nirimu.
Ye nomimuni pundu topa nimbendo: “Nu Giriki ungu pilino lepamo. 38Aku liemo ou kolea Isipi ye tene “Romo gapomano tamili.” nimbe yamboma toko konjili ye po tausini lipe kolea ku leline memba purumu kanu yemo nu molo lepamo.” nirimu.
39Pollone pundu topa nimbendo: “Na Juda yemo, kolea Sillisia poropinji lemo kolea aili Tasisi nanga koleamo. Nanga koleamo we te molo. Imbi molemo kolea ailimu. ‘Nane yamboma ungu nimbu siembo.’ nimbulie nu mawa tekero.” nirimu.
40Ami ye nomimuni “Manda, ni.” nirimu kinie Pollo polona ola angilipelie “Na ungu te niembo, ene taka lelko molai.” nimbe ki ola mundurumu.
Ene taka lelko moloringi kinie yuni Ipuru ungu lepalie enendo nimbendo:
221“Ango tara keme, kinié enenga ungu pundu tambo piliei.” nirimu.
2Yuni Juda yamboma enenga Ipuru ungu lepalie nirimuna pilkulie niringimuni, paa ungu naa nili taka lelko moloringi.
Kanu kinie Pollone nimbendo:
3“Na Juda yemo. Amane na kolea Sillisia poropinji lemo kolea aili Tasisi merimu. Nakolo na i kolea aili Jerusalleme molopo ai lerindu. Ai lepolie Gamellielene yema sukuli tenjirimu kinie na pea sukuli terimulu. Yu paa pilipe konginjili perimu yemo molopalie olionga anda kolepalimenga ungu manema pali olio mimi sipe mane sirimu. Akumunge enene kinié Pulu Yemo tondolo munduku pilkulie ‘Yambomane Pulu Yemo paa teko naa kenjengi!’ nilimele mele na aku sipu tondolo mundupu pilipu ‘Yambo tene Pulu Yemo tepa naa kenjipili.’ nimbu molorundula.
4“Aku nimbu molopolie nirindumuni, i ulu konde wendo orumumu pilku liku tenge panjiku teringi yamboma nane pilipu, ‘Pulu Yemo teko kenjikimili.’ nimbu, ene mindili lipu sipu “Kolangi.” nimbu, ambo yema ka sipu panjirindu. 5Pulu Yemo popo tonjili ye aili olandopamo kinie kanjolloma kinie aku terindu kanoringi mele, kinié nanga kote tenjikimili yema ene kanu yemane manda ningu silimelka. Kanu yemane pepá toko siringi na lipu enenga angenupili ˻kolea Siria poropinji˼ kolea aili Damasikasi moloringine membo purundu. ‘Akuna kanu ulu konde te wendo orumumu pilku teringi yamboma ka sipu, enene aku siku teko kenjilimelemonga mindili nangi.’ nimbu Jerusalleme yando membo ombondo pepámo lipu membo purundu.
6“Kanu kinie kolea aili Damasikasi nondopo pumbu purundu kinie ai tangoli walsikale mulu koleana pa teli te manie omba na molorunduna pa aili tepa terimu. 7Na topa manie mundurumu lepo pilirindu kinie ungu te omba nando nimbendo: “Sollo, Sollo, nambemuna nuni na mindili liku silinoye?” nirimu.
8“Nane walsipulie nimbundu: “Ailimu, nu naeye?” nirindu.
“Yuni pundu topa nimbendo: “Na Nasarete taono ye Yesusi, na nuni mindili liku silino yemo.” ˻nirimu.˼ 9Na kinie pea tapu topo purumulu yema pa terimumu kanoko, ye tene nando ungu nirimumu piliringi nakolo ungumu pilku imbi naa siringi.
10“Nane walsipulie nimbundu: “Ailimu, na nambe temboye?” nirindu.
‘Ailimuni nimbendo: “Ola molko kolea aili Damasikasi sukundu pani. Akuna puni kinie nu ‘Teani.’ nimbu ou nimbu panjirindu mele ye tene nu nimbe simbe.” nirimu. 11Tondolo pa telimuni nanga mongomo sumbulu tonjirimuna melte naa kanorundu. Akumunge na pea tapu topo purumulu yemane na ki ambolko mengo, Damasikasi sukundu puringi.
12“Kanu kinie ye te, yemonga imbimu Ananayasi, na molorundu ulkena na kanombando orumu. Pulu Yemonga ungu mane Mosisini yando nimbe sirimuma yu paa pilipe lipe terimu yemo; Damasikasi moloringi Juda yambomane ‘Yu ye peangamo.’ ningu kanoringi. 13Yu na molorunduna omba angilipelie nimbendo: “Ango Sollo, nu mongone kelko kanoi.” nirimu. Kanu kinie walsikale na mongo makilipu yu kanorundu.
14“Kanu kinie yuni nimbendo: “Olionga anda kolepalimene pilku popo toringi Pulu Yemone ‘Nu pilku teani.’ nimbe nu ou mako torumu mele i sipe: ‘Yuni nu ‘Teani.’ konopu lemo mele pilku, Ye Sumbi Nilimu ningu kanoko, kanu yemo yunge ungumu pilieni!’ nimbe nu mako torumu. 15Nuni melema kanoko unguma pilirinu mele yamboma pali ningu sini akumunge nu yunge unguma ningu sinjili yemo moloni. 16Kapola, nu kinié we naa moloyo. ‘Nanga ulu pulu kerime yuni kulumiye tonjipili.’ ningu yunge imbi lelko walsikulie, no li.” nirimu.
17“Kanu kinie na pe Jerusalleme yando kelepo ombo ˻Pulu Yemo popo topo kalemolo˼ ulke tembelena Pulu Yemo kinie ungu nimbu molopolie kumbu mele tepo 18Ailimu kanorundu kinie yuni nando nimbendo: “Pílie. Nuni nanga ungumu ya Jerusalleme ningu sini kinie molemele yambomane naa pilku lingí kene nu Jerusalleme isili welea munduku kelko pui.” nirimu.
19“Nane pundu topo nimbundu: “Ailimu, ou nane Juda yamboma maku toko nunge ungumu piliringi ulkemanga andopo, yambomane nu ‘Sike olionga Ailimu.’ niringi yamboma ka sipu ka pulsene torundu kanumu ya molemele yambomane pilku molemele. 20Ulu te lupe terindula. Ou Sitipenene nunge ungu nimbe sirimumunge yu toko konjiringi kinie nane kanopolie ‘Papu tokomele.’ nimbu na konopu peanga panjipu, yu toringi yemanga wale pakolime nokonjipu, angilirindu. Aku terindu uluma ene kanoko konopu siringi kanumu. ˻Pe kinié nambemuna nane ungu nimbúma ‘naa pilingí.’ konopu lelkolie “welea pui.” nikinuye?˼” nirindu.
21“Nakolo yuni nando nimbendo: “Pui.” nirimu. “Nane ‘Juda yambomanga ulsu molemele yamboma nanga ungumu piliengi!’ nimbu ene molemele kolea sulumanga “Nu pani.” nimbu lipu mundumbu tekero.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu.
22Juda yambo maku toringime Pollone ungu nirimuma ou we pilku angiliringi nakolo yuni “Ailimuni na Juda yambomanga ulsu molemele yamboma molemelena “Lipu mundumbu.” nirimu.” nimbe Pollone nirimu kinie pilkulie niringimuni, pilku keri pilkulie tondolo ru ningulie ningindu: “Ya ma koleana yu we konde molomba kinie kapola naa temba. Yu kolopili toko konjei.” niringi. 23Ene tondolo ru ningu, enenga wale pakolime kulku liku ambolko wako wako kulku, ma nurupulu ambolko liku toko ola munduringi. ˻‘Yu kinie mumindili kolkomolo mele Romo ami yemane paa piliengi!’ ningu aku teringi.˼
24Aku teringi kinie ami yemanga ye nomimuni nimbendo: “Yemo enenga ulkena liku mengo pai.” nirimu kinie mengo sukundu puringi. Kanu kinie ye nomimuni ami yemando nimbendo: “Yambomane nambemuna yu kinie mumindili kolko aku siku ru nikimilinje piliemili nimbe para sipili kene yu ka pulsene toko walsiku piliei.” nirimu. 25Nakolo enene Pollo ka pulsene tongendo yu unjuna ka toko panjiringi kinie ami ye wane anderete nokorumu yemo, nondopa kanopa angilirimu, kanumundu Pollone nimbendo: “Kote naa pilkulie Romo ye te ka pulsene we tonge kinie Romo gapomanomone “Teai.” nimbe mane silimo ungu mane te pulue tongenje konopu lekero. Sikeye?” nirimu.
26Yuni aku nirimuna ami ye wane anderete nokorumu yemone pilipelie, yu pupe ami ye nomimundu nimbendo: “I yemo Romo ye te lepamo. Pe kinié nambe teniye?” nirimu.
27Kanu kinie ami ye nomimu Pollo molorumuna omba walsipelie nimbendo: “Nu sike Romo yemoye? Na ningu si.” nirimu.
Pollone pundu topalie nimbendo: “Na sike Romo yemo.” nirimu.
28Ami ye nomimuni nimbendo: “‘Na Romo yemo molambo.’ nimbulie kou mone paa aisili sipu pepá lirindu.” nirimu.
Pollone nimbendo: “Aku sike lepamo nakolo na amane merimu kinie Romo yemo molorundu.” nirimu.
29Ami ye Pollo ka pulsene toko walsingí teringi yema yuni “Romo yemo molio.” nirimuna pilkulie mini wale munduku anju puringi. Ami ye nomimuni kepe ‘Nane Romo ye te “Ka sene toko panjiku ka pulsene tai.” nindumunge na mongo pembanje.’ konopu lepa mini wale mundurumu.
30Romo ami ye nomimuni ‘Pollo nambolka uluri tepa kenjimuna Juda yemane yu tonge tekemelenje piliembo.’ nimbelie nirimumuni, ipulueli ou ‘Pollo ka ulkena wendo pupili.’ nimbe, “Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie Juda kanjollo wema kinie ene maku tamili wai.” nimbelie, kanjolloma maku toringi kinie Pollo lipe memba omba enenga kumbikerena anjirimu.
231Kanu kinie Pollone kanjolloma nemo nemo nimbe kanopalie nimbendo: “Angokeme, na Pulu Yemo kanopa molopili yuni “Tei.” nilimo mele andopo telio kinie ‘Na Pulu Yemone kanopa keri kanolemo ulu te tepo kenjikiru lemo.’ nimbu naa pilirindu.” nirimu.
2Aku nirimu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopa Ananayasini Pollo kinie nondoko angiliringi yemando nimbendo: “Yu kerena laruwe tai.” nirimu.
3Ananayasini aku nirimu kinie Pollone yundu ˻ungu iku topalie˼ nimbendo: “Ulke kengelena peneme kake teli kanjíngimu, nu Pulu Yemone laruwe tomba. ‘Pulu Yemone “Teai.” nimbe mane silimo mele pilkulie na kote tenjembo.’ konopu lekeno nakolo “Na laruwe tai.” nikinumunge nu nunu Pulu Yemonga ungu manema pulue tokono lemo.” nirimu.
4Pollo kinie nondoko angiliringi yemane ningindu: “Nu Pulu Yemo popo tonjili ye aili olandopa kake telimu pipili naa tekemona ungu taka tonjikinuye?” niringi.
5Pollone nimbendo: “Angokeme, yu kanu ye nomimu kanopo imbi naa sipulie aku sipu nindu. Ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo mele i sipe:
‘Enenga ye nomimu ungu taka naa tonjengi.’
nimbe molemo, akumu na pilio. ‘Yu aku ye nomimu molemo.’ nimbu kanopo imbi silkenje yu ungu taka naa tonjilke.” nirimu.
6Pollone aku nimbelie nirimumuni, yu yuyu konopu kimbu sipelie ‘I kanjollo ye mare Sadusi yema, mare Parisi yema lemo.’ konopu lepalie, yuni nimbendo: “Angokeme, na Parisi yemo moliola. Tara Parisi yemo molorumula. ‘Yamboma kolkolie lomboroko ola molonge.’ nimbu pilio. Na aku sipu konopu leliomonga na kote tenjikimili.” nirimu. 7Yuni aku nirimu pilkulie, Parisi yema kinie Sadusi yema kinie kerepali ningulie, kanjollo yema talape talo mele moloringi. 8(Kerepali niringimunge pulumu i sipe: Sadusi yemane ningindu: “Yambo te kolopalie lomboropa ola naa molomba. Angelloma kinie minime kinie kuruma kinie naa molemele.” niringi nakolo Parisi yemane ningindu: “Yamboma lomboroko ola molonge. Angelloma kinie minime kinie kuruma kinie paa sike molemele.” niringi.)
9Aku ningu piliringi mele Pollone pilipelie ungu nirimu pilkulie kanjolloma mumindili kolko tondolo kerepali ningu anju yando ungu panjiringi. Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi ye mare, ene Parisi yema moloringi, kanumane ola angilku tondolo mundukulie ningindu: “I yemo ‘Ulu te tepa naa kenjimu.’ nimbu pilkimulu. Yu mini tene molo angello tene ungu te nimbe simunje?” niringi. 10Ene tondolo irinele teko paa mumindili koloringine Romo ami ye nomimuni mini wale mundupelie, ‘Pollo anju yando kundukulie yu toko konjingí.’ konopu lepalie, ami yemando nimbendo: “Ene maniendo puku, yu tondolo munduku liku mengo ulkendo wai.” nirimu.
11Opalikundu ipulueli Ailimu Pollo molorumuna nondopa ombalie nimbendo: “Nu pipili naa kolko toembo toko moloi. Kinié ya kolea aili Jerusalleme nanga ungumu ningu sinu, aku siku mele nuni kolea aili Romo ungumu ningu sini lemo.” nirimu.
12Ipulueli ou Juda ye ailimene ungu te ningu panjikulie ningindu: “Pollo topo konjemili. Ou naa topo konjipulie, no kinie langi naa nomolo.” ningu mi leringi. 13Pollo tongendo langi niringi ye tu paono mele moloringi. 14Aku siku ningu panjikulie, ene Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie Juda yambomanga tapu yema kinie moloringine pukulie ningindu: “Olio ungu te nimbu panjipu mi lemulu mele i sipe: “Pollo ou naa topolie nimulúmuni, langi wallo kolte kepe paa naa nomolo.” nímulu. 15Aku temulu kene kanjolloma kinie enene ami ye nomimu molemona ningu mundukulie kolo toko yundu “Pollo ungu mare altopa omba nimbe sipili. Puluma paa mimi sipu piliemili, memba maniendo opili.” niei.” niringi. “Pe yu mengo onge kinie ene molongena ou naa opili aulkena nokopo molopo yu topo konjimulú.” niringi.
16Nakolo Pollo kemulunge malone, enene yunge kepa tongendo langi niringi mele pilipelie, yu ami yema peringi ulkena Pollo molorumuna pupe nimbe sirimu.
17Kanu kinie Pollone ami ye wane anderete nokorumu ye te “Oi.” nimbelie yundu nimbendo: “I kango yemo enenga ye nomimu ungu te pelemomo nimbe sipili, yu molemona mengo pani.” nirimu. 18Pollone aku nirimu pilipelie kanu yemo yunge ye nomimu molorumuna kango yemo memba purumu.
Memba pupelie ami ye nomimundu nimbendo: “Ya ka ulke pelemo ye ‘Pollo’ nili kanumuni nando “Oi.” nimbelie nimbendo: “I kango yemo nunge ye ailimundu ungu te nimbé kene yu molemona mengo pui.” nimuna membo okoro.” nirimu.
19Ye nomi kanumuni kangomo ki ambolopa memba tenga lupe pupe eltelte molkololie yu walsipelie nimbendo: “Nuni nambolka unguri ninindu onuye?” nirimu.
20Kangomone yundu nimbendo: “Juda ye ailimene ‘Opali nu walsiku, “Ene Pollo ungu mare altopa omba nimbe sipili, puluma paa mimi sipu piliemili, nuni olio kanjolloma molomolona mengo maniendo wani.” kolo topo aku sipu niemili.’ ningu ou ningu panjíngi. 21Nakolo enenga ungu ningí mele naa pilieni! Enenga ye tu paono mele “Olio ou Pollo topo naa konjipulie langi kepe no kepe naa nomolo.” ningu mi lengi. Nuni “E.” ningu mengo oni kinie toko konjingindu aulkena nokoko molonge.” nirimu.
22Ami ye nomimuni kango yemondo nimbendo: “Kinié na ningu sikinu mele anju yambo tendo lupe paa naa ningu sikulie we pui.” nirimu.
23Kangomo purumu kinie ami ye nomimuni ami ye wane anderete wane anderete ningulu nokoringili yetolo “Wale.” nimbelie nimbendo: “Elte ami ye tu anderete kinie kongi otena andolemele ami ye tere paono tene kinie tólo mengo andolemele ami ye tu anderete kinie liku maku tokolie, kinié ipulueli ena nani killoko Pollo mengo kolea aili Sisaria pangi. 24Pollo aulkena tonge kene yu kongi otena molopili kolea Pellisitane disiriki Romo gapomano ye Pillikisi kolea aili Sisaria molemona mengo pangi. Yu aulkena ulu te wendo naa opili nokoko konjiku mengo pangi.” nirimu.
25Aku nimbelie ye nomimuni ‘Pillikisi puku siengi.’ nimbe pepá te topalie nimbendo:
26‘Na Lodiasi LLisiasini i pepámo
nu gapomano ye paa aili Pillikisi topo sikiru.
“Nu molko konjikinuye?” nikiru.
27I ye mengo okomelemo Juda yambomane
ambolko liku toko konjingí tengi nakolo
na kinie nanga ami yema kinie ombolie
‘Yu Romo yemo.’ nimbu pilipulie na kinie
ami yema olione yu wendo lipu membo púmulu.
28“Yu tepa kenjimu.” ningu
tonge tengimunge pulumu pilimbundu
enenga kanjollo yema molongine membo pundu.
29Membo pupulie pilindu kinie
enenga ungu manema pulue tomuna
aku siku níngi pilindu. Yu kote tenjikulie
“Kolopili.” ningí molo “Ka siemili.”
ningí aulke te naa lemu.
30Kanu kinie pe yu tongendo langi níngi mele
yambo tene na nimbe simu pilipulie, tamburembu
ami yemando “Nu molenona mengo pai.” nindu.
“Yu kote tenjemili.” níngi yemando “Yu tepa
kenjimu kene kolopili.” níngimunge pulumu
‘Nu pilieni.’ nimbu “Sipai.” nindu.’
nimbe yu pepá te topa aku sipe nirimu.
31Kanu kinie ami ye nomimuni “Teai.” nirimu mele tengendo ipulueli Pollo liku mengo Andipatirisi taonona puku pekolie niringimuni, 32ipulueli ou ‘Kongi otena andoli ami yema Pollo lkisiku mengo pangi.’ ningu ami ye wema kelko yando oringi. 33Otena andoli ami yema Pollo mengo kolea aili Sisaria suku ongolie, gapomano ye ailimu molorumuna Pollo mengo pukulie pepámo siringi.
34Gapomano ye ailimuni pepámo lipe kanopalie, Pollo walsipelie nimbendo: “Nunge poropinji tenaye?” nirimu.
Pollone nimbendo: “Na kolea Sillisia poropinji yemo.” nirimu kinie pilipelie nirimumuni,
35yuni nimbendo: “Nu ‘kote tenjemili.’ nikimili yema onge kinie nunge kotemo piliembo.” nirimu. Aku nimbelie yuni nimbendo: “Pollo ye nomi kingi Erotene ou takopa perimu gapomano ulkena pepili mengo puku nokai.” nirimu.
241Pollo kolea aili Sisaria mengo puringi pe wale te pakara omba purumu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopa Ananayasi kinie Juda yambomanga tapu ye mare kinie Juda yambomanga ungu manema pilirimu ye Tetallasi kinie kolea aili Sisaria maniendo ongolie niringimuni, gapomano ye aili Pillikisindu Pollo kote tenjingí mele ningu siringi.
2-3Kanu kinie yuni Pollondo “Oi.” nirimu orumu kinie Juda ye ailimenga lipe taponjipe kote tenjili ye Tetallasini Pollo kote tenjipelie Pillikisindu nimbendo:
“Ye Paa Aili Pillikisi, nuni olio nokoleno kinie opa te wendo naa opili molopo konjilimolo. Ou olio molopo kenjirimulu nakolo nuni olio nokoko “I sipe i sipe wendo opili.” nilinomonga kinié olio molopo konjilimolo. Akumunge kinié olio konopu peanga pekemona nu kinie “Paa ange.” nikimulu. Paa papu teleno. 4Nakolo olione we ungu aisili nimulú kinie nu siye temba kene ponjipu niemili pilku molani.
5“I yemo ‘Yamboma mongo liku molko kenjengi.’ nimbe, Juda yamboma molemele koleamanga pali andopa ‘Ene anju yando konopu keri panjiku irinele teko molko kenjengi.’ nilimo yemo. Yu olio Juda yambomanga ungu manema munduku kelko ‘Nasarete yemonga yamboma’ nilimelemanga ye nomi te. 6Yu aku sipe mindi tepa naa kenjilimo. ˻Olio Juda yamboma Pulu Yemo popo topo kalemolo˼ ulke tembelemo tepa kenjimbe terimula. Aku sipe tepa molorumu kinie yu pupu ambolorumulu. Ambolopolie ‘Olionga ungu manema pilipu yu kote tenjemili.’ nirimulu, 7nakolo Jerusalleme nokoringi Romo ami yemanga ye nomi LLisiasini omba tondolo mundupe wendo lipe memba pupelie 8nimbendo: “Yu kote tenjingí yema Pillikisi molombana puku kote tenjengi.” nirimu. Kinié nuni yu sumbi siku walsini kinie, olione kote tenjilimolo mele yuni nimbé pilkulie nuni ungu pulumu sumbi siku pilini.” nirimu.
9Tetallasi pea angiliringi Juda yemane “Pollo sike aku sipe temu mele nikimu.” niringi.
10Kanu kinie gapomano ye ailimuni Pollondo “Sike aku siku terinuye?” nirimu kinie Pollone pundu topa nimbendo:
“Nu ponie aisili olio Juda Yambomanga kote ailime pilino yemo molenomonga nanga kote, kinié pilinimunge na konopu pe nipili kote tembo. 11Na Pulu Yemo popo topo kapi nimbundu Jerusalleme olando purundu kinie pe kinié koro talo mele mindi omba pukumu. Pe kinié yamboma walsinu liemo ‘Sike aku sipe terimu.’ ningí. 12Na ulke tembelena suku yambo te kinie irinele tepo, ene maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulke tenga pupu yamboma tepo mumindili konjipu, kolea aili ˻Jerusalleme˼ sukundu ulu te tepo kenjirindu mele na kote tenjikimili yemane te paa naa kanoringi, molo. 13I na kote tenjikimili yemane na ulu temu nikimili mele ‘Ye te omba “I uluma paa sike temu, na mongone kanondu.” nipili.’ ningu te paa manda naa liku mengo ongela.
14“Nakolo nane nundu ungu te paa sike nimbu para simbu. Akumu i sipe: Na olionga anda kolepalimene popo toringi Pulu Yemo popo topo imbi ambolopo ola linjimulundu ˻Yesusi kinie˼ ulu konde wendo orumu akumu na sike pilipu tepo molio. Kanumu Juda ye ailimene ‘Olionga ungu puluma lawa teko talape talo tepo molamili.’ nilimele kanu ulumu na sike pilipu tepo molio. Mosisini boku torumuma kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane boku toringime kinie, kanu bokumanga molemo unguma pali nane ‘Sike unguma.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio. 15I nanga kote tenjikimili yemane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ ningu konopu siku nokoko molemele ulumu kinie, nane ‘Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele sike temba.’ nimbu konopu sipu nokopo molio ulumu kinie, telumu. Akumu i sipe: ‘Olio mana yamboma kolopolie, tepo peanga tepo molemoloma kinie, tepo kenjipu molemoloma kinie, pali lomboropo ola molomolo.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo. 16‘Aku sipu temolo.’ nimbu pilipu moliomonga Pulu Yemone kepe mana yambomane kepe nane ulu telioma kanokolie ‘ ‘Tepo kenjikiru.’ ningu naa kanangi.’ nimbu konopuni pilipu molio.
17“Na ponie pokorenga kolea lupemanga molopolie nirindumuni, pe kelepo nanga yamboma molemelena Jerusalleme yando talko orundu. Kolea lupe yambomane Jerusalleme yambo koropama kondo kolko liku maku toringi kou monema ene simbundu membo ombo, Pulu Yemo popo topo melema kalombondo orundu. 18Olio Juda yambomane ‘Pulu Yemone olio kake tepili molomolo kanopili.’ nimbu telemolo mele tepo ulke tembelena kake tepili molorundu kinie na ongo kanoringi. Ongo kanoringi kinie na kinie yambo aisili maku naa topo, na yamboma kinie ungu aisili naa nirimulula.
19“Nakolo Esia poropinji Juda ye mare ongo yamboma teko mumindili konjiku na amboloringi kanu yemane ya kotena ongo na kinie ungu te pelemomo kote tenjilimelkanje papu. 20Na Juda yambomanga kanjollo maku toringine angilirindu kinie na kinie mongo perimu piliringi mele i ongo angilkimili yemane ningu para silimelkanje papula. 21Molo kanjolloma moloringine molopolie ungu te tondolo mundupu nirindu kanumunge ya kinié kote tenjikimilinje? Nirindu mele i sipe: “Yamboma kolkolie lomboroko ola molonge.” nirindu akumunge kinié enene na kote tenjikimilinje?” nimbe Pollone aku sipe nirimu.
22Pillikisi yu Juda yamboma kinie ulu te lupe wendo orumu enenga yambo marene pilku tenge panjiku moloringi mele ou pilirimu. Pollone ungu nimbe pora sirimu kinie yuni nimbendo: “Romo ami ye Jerusalleme moloringimenga ye nomi LLisiasi ombá kinie ene ungu nikimili mele kamu pilipu pora simbu kene isili ou we nokoko molopai.” nirimu. 23Aku nimbelie nirimumuni, ami ye wane anderete nokorumu yemondo nimbendo: “Pollo mengo puku ka ulkena panjipani. Nakolo yu tondolo ingi siku ka naa toko, yunge pulu lemo yambomane ‘Yu nokamili. Molo tomba melema nimbu pilipu yu lipu taponjemili.’ ningu onge kinie enene “Molo.” naa niei.” nirimu.
24Wale mare omba purumu kinie Pillikisi kinie yunge menu Derusillatolo oringili. Derusilla yu Juda ambomo. Oringili kinie Pillikisini “Pollo opili.” nimbe, ungu nimbe mundurumu kinie Pollo omba yambomane ‘Yesusi yu sike Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’ ningu manda tondolo munduku piliengi mele nimbe sirimu kinie pilipe molorumu. 25Kanu kinie Pollone yamboma sumbi nilime molonge mele kinie, yamboma ene eneno nokoko konjingí mele kinie, ˻Pulu Yemone˼ yamboma kote tenjimbe walemo wendo ombá mele kinie, kanu unguma nimbe molorumu kinie Pillikisi mini wale mundupelie nimbendo: “Manda ningu, pani. Pe ena te we lemba kinie nu kelko ‘Oi.’ nimbú kene pui.” nirimu. 26Kanu kinie Pillikisini ‘Pollo yu ‘Lipe taponjipili.’ nimbe kou sipili.’ nimbe alieli Pollondo “Oi.” nirimu kinie Pollo yu Pillikisi molorumuna alieli orumu, yu kinie ungu ningu moloringili.
27Pollo kolea Sisaria taono ka ulkena pepili ponie talo omba purumu kinie Posiasi Pesitasi omba Pillikisi kolo wangopa molorumu kinie Pillikisini ‘Juda yema na kinie konopu peanga panjengi.’ nimbe Pollo ka ulkena we pepili yu purumu.
251Pesitasi kolea Judia disiriki gapomano ailimu omba kolo wangopa kolea aili Sisaria molopalie nirimumuni, wale yepoko omba purumu kinie Jerusallemendo olando purumu. Pollo kolea aili Sisaria ka ulkena pepili yu Jerusallemendo olando purumu. 2Akuna purumu kinie Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie Juda yambomanga ye ailime kinie Pesitasi molorumuna ongo, Pollo kinie ungu te perimu kote tenjingí teringi mele ningu siringi. 3Enene yu tondolo munduku mawa tekolie ningindu: “Nuni olio konopu siemili liku taponjiku, ‘Pollo ya ka ulkena pepili Jerusalleme yando liku mundengi.’ ni.” niringi. Enene Pollo aulkena nokoko molko tongendo aku siku niringi.
4Pesitasini enendo pundu topa nimbendo: “Pollo kolea aili Sisaria ka ulkena pelemo, na nondopo Sisariando maniendo pumbu kene 5na pumbu kinie enenga ye aili mare pea pamili. Kanu yemo ulu mare tepa kenjirimu liemo Sisaria pumulú kinie yu kote tenjengi.” nirimu.
6Kanu kinie Pesitasi koro telu molo koro talo mele Jerusalleme molopalie nirimumuni, Sisaria maniendo ombalie ipulueli ou “Kote teamili Pollo liku mengo wai.” nirimu. 7Pollo yu kotena orumu kinie Jerusalleme molko Pesitasi kinie pea maniendo oringi Juda yema yu angilirimuna nondoko ongo angilkulie, yuni ulu te tepa kenjirimu mele naa kanoringi nakolo kolo tokolie ningindu: “Yuni ulu aisili paa tepa kenjirimu.” niringi.
8Pollone ‘Yu sike terimu mele piliengi!’ nimbelie nimbendo: “Juda yambomanga ungu manema kepe, ene Pulu Yemo popo toko kalemele ulke tembelemo kepe, Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamonga ungu manema kepe, ungu taka tonjipu tepo naa kenjirindu lemo.” nirimu.
9Nakolo Pesitasini ‘Juda yamboma na kinie konopu peanga panjengi!’ nimbelie Pollondo nimbendo: “Nunge kote Jerusalleme piliembo, olando pamiliye?” nirimu.
10Pollone yundu pundu topa nimbendo: “I kote tepo molemolomo Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamonga kotemo. Nane Juda yamboma kinie ulu te tepo naa kenjirindu mele nu pilku moleno. Akumunge Juda yambomanga kotena na nambemuna pamboye? Ya Romo gapomanomone kote pilkimumu manda. 11‘Na kolambo.’ nimbu ulu te tepo kenjirindu liemo aku manda, toko konjengi. Na ungu te naa nimbú. Nakolo kolo toko na kote tenjíngi liemo yambo tene na lipe ene simbe te naa molemo. Kolea aili Romo molopa koleamanga pali nokolemo Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamone nanga kote pilipili na akuna pambo liku mundoi.” nirimu.
12Kanu kinie Pesitasini yu kinie tapu toko molko liku taponjiringi yema kinie anju yando kerepali ningulie, pe yuni pilipelie nimbendo: “Nuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamone nanga kote pilinjipili yu molemona pambo.’ nikinumunge akuna sike puni lemo.” nirimu.
13Wale mare omba purumu kinie ye nomi kingi Akiripa kinie yunge kemulu Benasitolo ‘Pesitasi gapomano ye aili molomba omu kene kanambili pambolo.’ ningulu kolea aili Sisaria oringili. 14Elte “Wale aisili Sisaria molombolo.” niringili pilipelie Pesitasini ye nomi kingimundu nimbendo: “Pillikisini ye te ka ulkena pepili purumu kanu yemo ya ka ulkena we pelemo. 15Na talko Jerusalleme olando purundu kinie Pulu Yemo popo tonjili ye ailime kinie, Juda yambomanga tapu yema kinie, enene na molorunduna ongolie ningindu: “Yu i sipe i sipe tepa kenjimu kene yu mongo lipili ni.” niringi.
16“Nane enendo pundu topo nimbundu: “Olio Romo gapomano yemane yambo te we umbuni te naa silimolo. Kote pilipu, kote tenjilimele yambomanga unguma pilipulie, kote tenjilimele yambomo yuni yando ungu te pundu topa nilimo kinie pilipulie, yambomo mongo te pelemo kinie pilipulie mongo silimolo. We naa silimolo.” nirindu. 17Kanu kinie ene na kinie pea Jerusalleme mundupu kelepo maniendo orumulu kinie nane ipulueli oukundu sumbi sipu ‘Yu kotena opili.’ nirindu. 18Yu kote tenjiringi yema ongo angilku yu kote tenjiringi kinie ‘Yu mongo simbu ungu te ningí.’ konopu lerindu nakolo te naa niringi. 19Yu kinie mumindili koloringimunge ungu pulu talo pelemo. Enenga Pulu Yemonga ungu pulumu lupe lupe ningu pilku, ye ou kolorumu, yunge imbi Yesusi niringi, kanu yemo Pollone “Konde molemo.” nirimu kinie “Kolo tokomo.” ningulie, kerepali niringi.
20“Aku siku niringimunge ungu pulumu pilimbu pilipu sundupulie yu walsipulie nimbundu: “I kotemo Jerusalleme teamili olando pamiliye?” nirindu. 21Nakolo Pollone nimbendo: “Molo. Nanga kotemo Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamone pilipili.” nirimu kinie pilipulie nane nimbundu: “Kapola, Romo puni aulke te koronjembo kene ou ka ulkena we pei.” nirindu.” nirimu.
22Kanu kinie Pesitasini nirimu mele ye nomi kingi Akiripane pilipelie yuni yundu nimbendo: “Nane i yemonga ungumu piliembo konopu lekero.” nirimu.
Pesitasini nimbendo: “Kapola, opali pilieni.” nirimu.
23Ipulueli oukundu Kingi Akiripa kinie kemulu Benasitolo au ningu konjikulu, yambo maku toko moloringi ulkena yamboma kanokolie kolape mingi langoko imbi ambolko ola liku, taka lelko molangi elte ulkena sukundu oringili. Ami ye ailime kinie kolea aili Sisaria nokoringi ye ailime kinie oringi kinie pea maku toringi. Kanu kinie Pesitasini “Pollo mengo wai.” nirimu kinie yu mengo oringi. 24Omba angilirimu kinie Pesitasini nimbendo:
“Ye Nomi Kingi Akiripa kinie ene pea ya molemolo yamboma pali, enene i yemo kanayo. Juda yambo Jerusalleme molemelema kinie ya molemelema kinie enene pali na kanopo molambo i yemo kote tenjikulie tondolo munduku ningindu: “Yu konde molomba kinie kapola naa temba. Kolopili.” niringi. 25Nakolo yu kolomba ulu pulu te naa pilirindu. Nakolo yuni nimbendo: “Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamone nanga kotemo pilipili.” nirimune “Kapola, Kolea aili Romondo pani.” nirindu. 26Nakolo Romo Ye Ailimuni yu kote pilimbe mele pepá topo simbu ungu pulu te naa pilkiru. Akumunge, Kingi Akiripa kinie ene ya molemele yamboma pali ‘Pollone nimbé mele enene pilkulie pepá tombo mele ningu siengi.’ nimbu membo okoro. 27‘Ka ye te Romo ye ailimu molemona we lipu mundumbu kinie kapola naa temba.’ konopu lekero. Yunge kote pelemomonga pulumu pepá topo nimbu para sipulie yu lipu mundumbu kinie papu.” nirimu.
261Pesitasini aku sipe nirimu kinie Akiripane Pollondo nimbendo: “Nu ungu te pemba na ningu si.” nirimu.
Kanu kinie Pollone ‘Kolo tokolie yu kote tenjiringi mele pilipili.’ nimbe pundu topa nimbendo:
2“Ye Nomi Kingi Akiripa, Juda yemane na kote tenjiku, “Tepa kenjirimu.” nikimili, kolo toko nikimili mele nu pilieni nimbu simbumunge na konopu sikiru. 3Juda yambomanga ulu puluma kinié ene eneno konopuni pilku kerepali nilimele mele nu paa pilku konjilinomonga na konopu paa peanga pepili nu nimbu simbu. Akumunge ‘Nane ungu nimbumu toko pulue toko mumindili naa kolko, we mimi siku pilku molani.’ nimbu mawa tekero.
4“Na ou kango kinie nanga pulu koleana molopolie terindu mele kinie, pe ai lepo Jerusalleme pupu molopo terindu mele kinie, Juda yambomane pali pilku kanolemele. 5Nane terindu mele ponie aisili pilku kanokolie, nane tepo molorundu mele ‘Piliengi nimbu siemili.’ nilimelkanje nane ou Parisi molopolie terindu mele ningu silimelka. Parisi yema olio Juda yambomanga ungu manema paa mindili siku pilku telemele. Juda yambomanga ungu manema Parisi yemane pilku telemele mele olandopa; we yambomane olionga ungu manema pilku telemele mele maniendopa. 6Na kote tenjikimili yema kinie olio, Pulu Yemone olionga anda kolepalimendo “Tembo.” nirimu mele nane pilipulie ‘Paa aku sipe temba tekemo.’ konopu leliomonga na kinié kote tenjikimili. 7Nane ‘Wendo ombá.’ konopu lepo nokopo molio mele olio Juda yambomanga talape tuwellepo molemolo yambomane pali ‘I ulumu wendo opili.’ ningu, ipulueli tangoli Pulu Yemonga ungu pilku yunge imbi ambolko ola linjiku nokoko molemelela. Ye Nomimu, aku ulu telumu mindi olio Juda yamboma nokopo molemolo nakolo na aku sipu pilipu nokopo moliomonga Juda yambomane eneno na kote tenjikimili. 8Ene yambo marene nambemuna ‘Pulu Yemone yambo kolemelema manda naa topa makinjimbe.’ konopu lemeleye?
9“Ou nane kepe ‘ ‘Yamboma Nasarete ye Yesusi paa naa piliengi!’ nimbu ulu umbuni aisili siembo.’ nimbu molorundu. 10Jerusalleme nane aku sipu terindu. Pulu Yemo popo tonjili ye ailimene “Aku siku tei.” ningu namba siringi kinie ˻Pulu Yemonga˼ kake teli yambo aisili ka sirindu. “Kolangi.” niringi kinie nane “E.” nirindula. 11Juda yamboma maku toko Pulu Yemonga ungumu piliringi ulkemanga pupu Yesusi piliringi yamboma kanopo lipu “Mindili nangi.” nimbu, “ “Yesusi yu Pulu Yemone “Ene nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molo.” ningu, yu ungu taka tonjei.” nirindu. Yu pilku moloringi yamboma mumindili paa kolopolie, kolea lupemanga moloringime lipu, mindili lipu sipu ka simbundu lombili purundu.
12“Aku sipu telipu andopolie, Pulu Yemo popo tonjili ye ailimene ‘Aku siku tepui.’ ningu pepá te toko na siringi kinie lipu membo kolea aili Damasikasi purundu. 13Ye Aili Akiripa, na kolea aili Damasikasi pumbu purundu kinie, ai tangoli aulkena purundu kinie muluna pa terimu kanorundu. Akumu ena tolemo mele maniendopa. Yu tondolo pa terimu kinie na kinie tapu topo purumulu yema kinie olio molorumuluna tondolo pa terimu. 14Aku terimu kinie olio pali topa manie mundurumu kinie na manie lepo pilirindu kinie ungu te omba Ipuru unguna nimbendo: “Sollo, Sollo, na nambemuna mindili liku silinoye? Nunu tolo wisiku anjikulie lendiyé pulino.” nirimu.
15“Kanu kinie nane walsipulie nimbundu: “Ailimu, nu naeye?” nirindu.
“Ailimuni pundu topalie nimbendo: “Na Yesusi, nuni alieli mindili liku silino yemo. 16Kinié ola angili. ‘Nu nanga kendemande yemo molko, na kanonu mele kepe, nane pe lipu ora simbu mele kepe, pilku kanokolie yamboma anju ningu sieni.’ nimbu nu ongo puni pununa ombo mona angilipu, na molio mele nu lipu ora sikiru. 17-18Nunge Juda yamboma kinie yambo lupema kinie enene ‘Nu tamili.’ ningí kinie ‘Nu naa tangi.’ nimbu lipu taponjimbu. ‘Na sike molopa ene lipe taponjimbe.’ nilimele yamboma Pulu Yemone enenga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolopa, yuni ‘Nanga yamboma manjiku molko, yambo kake telime molangi.’ nirimu yamboma ‘Sike yunge yamboma molangi.’ nimbu, nu ene molemelena “Pui.” nimbu lipu mundukuru. Enenga mongo kumbulku molemele yamboma ‘Makiliengi.’ ningu, sumbulu toline molemele yamboma ‘Munduku kelko pa teline molangi.’ ningu, ˻kurumanga nomi˼ Setenenga tondolomone yamboma ambolemomo ‘Naa ambolopili. Munduku kelko Pulu Yemo molemona wangi.’ nieni. Ene kinie aku siku teni kinie sike aku siku tenge yamboma ene sike Pulu Yemonga yamboma molongena ‘Aku teani.’ nimbu ene molemelena nu lipu mundukuru.” nimbe yuni nando aku sipe nirimu.
19“Ye Nomi Kingi Akiripa, na muluna wendo omba ungu nirimu mele pilipulie, lipu su sipu mundupu naa kelerindu. 20“Tei.” nirimu mele tembondo ou pulu pulu kolea aili Damasikasi pupu ungu nimbu sipu, pe kolea aili Jerusalleme ombo nimbu sipu, Judia disiriki sukundu lerimu koleamanga pali andopo nimbu sipulie, pe yambo lupe moloringi koleamanga andopo nimbu sirindula. Nane ene nimbu sipulie nimbundu: “Enenga ulu pulu kerime kanoko keri kanoko konopu alowa teko, Pulu Yemo molemona ongolie, ‘Sike konopu alowa tendu lepamo.’ ningu Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo uluma teangi.” nirindu. 21Nane aku sipu andopo nimbu sirindumunge ˻Juda yamboma Pulu Yemo popo toko kalemele˼ ulke tembelena molorundu kinie Juda yambomane na ambolko liku toko konjingí teringi.
22“Nakolo Pulu Yemone na lipe taponjirimu mele kinié kepe aku sipe lipe taponjilimo, akumunge na ya angilipu, ene we yamboma kinie yambo ailime kinie pilipu lipu terindu mele teliomo ene nimbu silio. Mosisi kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yema kinie, enene “Wendo ombá.” niringi mele mindi ene temane topo sikiru. Te lupe naa nikiru. Akumu i sipe: 23“Pulu Yemone ‘Olio nokopa konjimbe ye te lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mana omba mindili nombalie, yambomanga pali yu kumbi lepa yambo ono koleana lomboropa ola molomba. Aku tembamonga yunge Isirele yamboma kinie yambo lupema kinie ene lipe taponjipe pa tenjimbe.” niringi mele kamu aku sipe wendo orumu. ‘Kanu ye nomi Kirasimuni sike yamboma lipe taponjimbe.’ nimbu ene temanemo topo silio.” nirimu.
24Pollone kokele aku sipe nimbé nirimu kinie Pesitasini yunge ungumu topa pulue topa ru nimbelie nimbendo: “Pollo, nu kekelepa topano. Nu sukuli aisili terinu akumuni nu lipe kekelepa mundukumu.” nirimu.
25Pollone pundu topalie nimbendo: “Ye Aili Pesitasi, na kekelepa naa tokoro. Nikiru ungumu sike nikiru, umbu konopu pepili nikiru. 26I nikiru mele ya ye nomi kingi Akiripa ou pilimomonga na pipili naa kolopo yundu manda sumbi sipu nimbú. I ulu wendo orumuma yamboma naa kanoko molangi lopi tepa wendo naa orumuna yu kepe kanorumula. 27Ye Nomi Kingi Akiripa, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane wendo ombá niringi mele “Sike aku sipe wendo ombá.” ningu pilkinuye? ‘Nuni sike aku siku ningu pilkinu.’ nimbu pilkiru.” nirimu.
28Kanu kinie Akiripane Pollondo nimbendo: “Na kinié walsikale nuni ungu ninimu pilipulie ‘Kirasinge yemo molambo.’ nimbú konopu lekenoye?” nirimu.
29Pollone pundu topa nimbendo: “Kinié walsikale kepe mandala, molo pe walse mandala. Nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa tepolie nimbundu: “Nu kepe, ungu nikiru pilkimili yamboma kepe, ene pali na molio mele molangi.” nimbu nikiru. Nakolo na ka senene ka tongi angilkiru akumundu naa nikiru. ˻‘Kirasinge yamboma molko Pulu Yemo kinie kapola kapola molonge kinie papu.’ nimbu nikiru˼.” nirimu.
30Kanu kinie kingimu ola angilirimu kinie gapomano ye ailimu kinie kingimunge kemulu Benasi kinie ene pea moloringi yamboma pali ola angilkulie niringimuni, 31pena pukulie, anju yando eneno ningindu: “I yemo ‘Ka ulkena pepili.’ nimulú aulke te kepe ‘Kolopili.’ nimulú aulke te kepe paa naa lemo. Yuni ulu te tepa naa kenjimu lemo.” niringi.
32Akiripane Pesitasindu nimbendo: “Yuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamone nanga kotemo pilipili.’ naa nilkenje yu ‘We pui.’ manda nilina.” nirimu.
271‘Olio sipine kolea Italli poropinji pamili.’ ningulie niringimuni, Pollo kinie ka yambo lupe mare kinie ami ye wane anderete nokorumu ye Julliasi “Nokoi.” ningu siringi. Julliasi yu Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamonga ami ye te. 2Kolea Aramitiamo sipi te, kolea Esia poropinji nomu kélona taono lemomanga pumbe terimu, aku sipine olio ola pupu, nomuna pumulú purumulu. Kolea Tesallonaika ye Arisitakasi pea purumulu. ˻Kolea Tesallonaika Masedonia poropinjine lerimu taono te.˼
3Ipulueli oukundu kolea aili Saidono purumulu. Akuna Julliasini Pollo kondo kolopa, ‘Yunge pulu lemo yambo ya molemelemane yu nokoko, yu molo tolemo melema liku taponjiku siengi kene,’ nimbe “Ene kanopui.” nirimu. 4Kolea aili Saidono mundupu kelepo sipine altopo pupulie, poporomene sipi kumbikundu topa memba yando orumuna kelepo makaye tepo kolea Saipirasi anjukundu purumulu. 5Nomu kusana we pupulie, kolea Sillisia poropinji kinie Pambillia poropinjitolo mundupu kelepo pupu, kolea LLisia poropinji lerimu Maira taono purumulu. 6Akuna kanu sipimu mundupu kelerimulu, ami ye ailimuni Allekesandia sipi te kolea Italli poropinji pumbe terimu kanopalie sipi akuna oliondo “Pamili wai.” nimbe lipe memba purumu.
7Wale aisili perelipu pupulie, Naidasi taono nondopo pupu, poporomene sipimu pipi sirimuna perepolie, kolea Kiriti anjukundu makapu tepo pupu, akuna lerimu taono Sallomoni mundupu kelepo, 8nomu kélona perelipu ombo pupu, LLasia taono nondopa lerimu kolea te, aku koleamo imbi lelko ‘Sipi Manda Lemo Kolea’ niringi, akuna purumulu.
9Wale aisili we omba pupe, Juda yamboma langi naa nongo mi toringi walema kepe omba purumuna kanu poniena sipime andorumu walema pora nirimu. ˻Poniemanga pali poporome aili tepa torumu walema wendo ombá orumu kinie sipime pali naa andoringi kanumu.˼ No paa aili tepa topa nondopa naa kelemba terimuna Pollone ene lepi lepi topalie nimbendo: 10“Yema, ‘Kinié púmulu liemo sipimu topa melema pali ondo lepa, olio kepe no wangopo kolomolonje.’ konopu lekero.” nirimu. 11Nakolo ami ye ailimuni Pollo ungu nirimumu pilipe, lipe su sipe, sipi pulu yemo kinie sipi kongono terimu yemo kinie eltene niringili mele pilipelie “Pamolo.” nirimu. 12“I koleana poporome tolemo kinie sipimu manda naa lemo lemba.” niringili kinie sipine moloringi yambo aisilini ningindu: “Kapola, poporome aili ou naa tokomo kinie Pinikisindu pamolo. Akuna pumulú kinie poporome aili tepa tomba walemanga sipimu manda akuna nosimulú.” niringi. Kolea Pinikisi ˻nomu suku singine lerimu ma kolea˼ Kiritine lerimu taono te.
13Pe poporome laye tepa topa, sipimu manda taka lepa memba pumbe mele ningu kanokolie “Manda pumulú.” ningu sipimu mengo puringi, kolea Kiriti nomu kélona purumulu. 14Nakolo wale talo mele omba purumu kinie poporome paa aili te topa, sipimu nomuna kelepa topa memba sukundu purumu. Kanu poporomemonga imbi ˻Giriki unguna˼ “Yurakillo.” niringi. Walse walse nimbe yunge walemo wendo orumu kinie torumu. 15Poporome yando sipe topa enge nirimuna pumulú purumulu mele manda naa terimuna ‘Kapola, olio we tenga memba pupili.’ nimbu sipine ola we molorumulu.
16Nomuna sukundu kolea kanga te lerimu, aku koleamonga imbimu Koda, akuna anju sipine pupulie, sipi purumulumuni sipi kanga kundupe merimumu nondopo lipu ka tepo panjimulundu pererimulu. 17Yemane sipi kanga kanumu sipi ailine kamu ola liku nosikulie, sipi aili purumulumu “Bulsumbe.” ningu ka marene sipimu makaye teko ka toko ingi siringi. ‘Poporomene sipimu kolea Apirika memba pumbe kinie olio tombanje.’ ningu mulu sele wendo liku nosiku, ‘We pamili.’ niringi. 18Sipimu poporomene paa torumuna opalikundu ‘Kamu keri lembanje.’ ningulie mele wale merimuluma liku nona manie manie teringi.
19Opalikundu sipi kongono teringi melema sipi pulu yema eneno liku manie manie teringi. 20Wale aisili ena kepe kombukandipi kepe melte naa kanopo, poporome mindi paa aili tepa torumu kinie ‘Yambo te omba olio lipe taponjipe wendo naa limbe. Olio sike kolomolo lemo.’ nimbu ulu te altopo naa tepo we molorumulu.
21Wale aisili yema langi te naa nongo moloringi kinie ene moloringine Pollo ola angilipelie nimbendo: “Yema, “Olio kolea Kiriti anju molamolo.” nirindu mele pilipu lipu anju we molemelkanje kinié mindili nokomolo mele naa nombo, melema naa topo ele telemelka. 22Nakolo kinié olio yambo te naa kolomolo kene konopu wayongo siku molangi. Sipimu mindi keri lemba. 23Nane nikirumunge pulumu niembo pilieyo. Na Pulu Yemonga kendemande yemo molopo alieli yunge kongonomo tenjilio, kanu Pulu Yemonga angello te kinié ipulueli na molonduna omba angilipelie 24nimbendo: “Pollo, mini wale naa munduyo. Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamone nunge kotemo sike pilimbemonga nu nona naa puni. Nu kinie pea sipine pukumili yamboma kepe Pulu Yemone kondo kolopa ‘nu pea konde molonge.’ nimu.” nimbe angellomone nimu. 25Yema, Pulu Yemone nilimo mele na pilipulie ‘Paa sike nilimo.’ nimbu tondolo mundupu pilio mele pilipulie, yuni kinié nando nimu mele paa sike aku sipe temba kene ene mini wale naa munduku konopu wayongo siku molai. 26Nakolo sipimu nomuna suku lemo kolea tenga kélona sike pupe tomba lemo.” nimbe Pollone nirimu.
27Olio sipine purumulu kinie poporome topa molopili koro talo omba purumu kanu walemanga pali poporomene mindi olio topa memba purumu kinie sipimu ye tene kongono naa tepili ‘Nomu Kusa Eria’ niringine poporomene manjipe topa memba purumu. Aku sipu purumulu kinie walse ai burumi sipimu mengo puringi yemane pilkulie, ‘Kinié nondopo kolea tenga pumulú ombamolo.’ ningu piliringi. 28Aku siku ningu pilkulie niringimuni, manda manjili kamo nona manie munduku kanoringi kinie teti sikisi mita perimu kanoringi. Laye kolte purumulu kinie altoko manda manjili kamo munduku kanoringi kinie tuwendi sepene mita perimu kanoringi. 29Akumu kanokolie, ‘Olio kou leli tenga sipimuni memba pumbe kinie olio tombanje.’ ningu mini wale mundukulie, ‘Sipimu we naa pupili.’ ningu mele umbuni teli kise kane moko toko sipi bulkundu nona manie mundukulie, ‘Ipulueli olio sipine naa topili, kolea welea tangopili.’ niringi.
30Sipi kongono teli yemane ‘Olio naa topili, sipimu mundupu kelepo pamili.’ ningu sipi kanga membo purumulumu liku nomuna manie munduringi. Enene yambomando ningindu: “Sipimu naa pupe we lepili mele umbuni teli mare sipimunge kumbikundu moko topo nona manie mundemili.” ningu aku teringi nakolo kolo toko ene eneno kiyongo ningu kowa pungindu aku siku teringi. 31Kanu kinie Pollone ami yema nokorumu yemo kinie ami yema kinie enendo nimbendo: “Sipi kongono teli yema pea sipine we naa molomulu liemo ene kinie sipine molemele yamboma pali kolonge lemo.” nirimu. 32Aku nirimuna pilkulie ami yemane sipi kangamo moko toringi kama louni karu lelko nona manie munduringi.
33Kolea nondopa tangomba terimu, muni kinie ou Pollone ‘Ene langi nangi.’ nimbe yambomando pali tondolo mundupelie nimbendo: “Koro talo ene langi te mimi siku naa nongo mini wale mindi munduku we moloringi. 34Aku kapola naa tekemo kene akumunge nane ene tondolo mundupulie nikiru: ‘Ene langi nongo enge ningu molangi.’ nimbu nikiru. Ene telu kepe paa naa kolonge. Sipimu tomba kinie enenga kimbu ki penge indi melema kepe ulu te naa temba.” nirimu. 35Aku nimbelie nirimumuni, ˻‘Ene mini wale naa munduku, konopu wayongo siku langi nangi.’ nimbelie˼ kanoko molangi yu berete te lipe pike lepa Pulu Yemondo “Ange.” nimbelie norumu. 36Aku terimu kinie yambomane kanokolie ene konopu wayongo siku langi liku noringi. 37(Olio sipine molorumulu mele yambo tu anderete sependi sikisi.) 38Ene langi noringi olo terimu kinie rasi witi wale we lerimuma ‘Sipimu umbuni naa tepili.’ ningu nona toko ele teringi.
39Kolea tangorumu kinie ene kolea te kanoringi nakolo kanoko imbi naa siringi. Ene no kélona kanoringi kinie sipimu manda pupe lemba kolea te kanoringi. Kanokolie ‘Sipimu akuna manda pupe lembanje.’ ningu pilkulie niringimuni, 40ye marene ‘Sipimu naa pupe we lepili.’ ningu mele umbuni telime moko toko nona manie munduringi kanu melema ka karu lelko melema nona lepili siye kolko, marene sipimunge mulkupiyemo liku toko monjiku ‘Sipimu kongono tepo nomu kélona membo pamili.’ niringi. Marene ‘Poporomene sipimu nomu kélona memba pupili.’ ningu sipi kumbine múlu sele te ola anjiringi kinie no kélona pumulú purumulu. 41Nakolo mengo puringi kinie ma te nomuna suku lerimuna sipimu pupe topa ingi sirimu. Sipi kumbimu mana topa ingi sipelie wendo pumbe pererimuna no topa omba sipi bulkundu topa bulsurumu.
42Sipimu ou elke naa topili ami yemane ningindu: “Ka yamboma no lelko kowa pungí kene topo konjemili.” niringi 43nakolo enenga ye ailimu ‘Pollo naa tangi.’ konopu lepalie nimbendo: “Molo, ka yamboma naa tai. No lemele yambomane ou sipimu munduku kelko no lelko no kélona pame. 44We molonge yamboma unju pellange sipine elke malke tombama liku ambolko no lelko no kélona pai.” nirimu. Aku tekolie yamboma pali no kélona ulsu puringi. Te no paa naa wangoringi.
281No lepo no kélona pupu pilirimulu kinie “I kolea kanga nomu suku singine lemo koleamonga imbimu Molta.” niringi. 2Aku kolea pulu yambomane olio paa kondo kolko liku taponjiku, lo omba ali paa terimuna unju sulku tepe kalonjikulie, tepe keku puluna nondoko mengo puku monjikulie “Pea molamili.” niringi.
3Pollone unju kola mare lipe maku topalie memba omba tepena kalorumu kinie kongi ka wambiye te tepene norumu pilipelie wendo omba Pollonga kíne kongilipe molorumu. 4Kolea pulu yambomane wambiyemo Pollonga kimu norumu kanokolie ene eneno ko likulie ningindu: “I yemo yambo te topa konjirimu lemo. Yu no naa wangomu nakolo Sumbi Nili Pelemo Yemone “Yuni aku terimumunge we konde naa molopili. Sike kolopili.” nikimu lemo.” niringi. 5Nakolo Pollone ‘Wambiyemo pupili.’ nimbe kimu tanda sirimu kinie wambiyemo tepena suku purumu, Pollo kolou naa kolopa we konde molorumu. 6Kolea pulu yambo kanumane ˻‘Wambiye tene yambo te kongilimo kinie tomo memena sukundu pulimo kinie yambo kanumu kolemo.’ ningu pilku,˼ ‘Pollonga kimu akombanje, molo yu topa mundumbe kinie kolombanje?’ ningu ena aisili omba purumu kanoko moloringi nakolo yu aku sipe ulu te naa tepa we kapola molorumu kanokolie, ene kelko konopu alowa tekolie ningindu: “I yemo pulu ye te lepamo.” niringi.
7Aku koleamo nokorumu ye nomimu yunge ulke paa ailimu nondopa angilirimu. Yemo yunge imbi Papillasi. ‘Ene nanga ulkena molamili wai.’ nirimu kinie purumulu, wale yepoko yuni olio langi sipe nokopa konjirimu. 8Yunge lapa kangi nomba olo omba pupe kuru torumuna we aniembo lerimu. Yu aniembo lerimuna Pollo pupe, Pulu Yemo mawa tepa yu ambolopa tepa konde lirimu. 9Aku sipe terimu kinie yu konde purumuna kanokolie, aku koleana kuru torumu yamboma pali Pollo molorumuna oringi, yuni ene tepa konde lirimula. 10Pollone aku terimuna kanokolie olio nokoko konjiku mele aisili siringi. Pe olio sipine pumulú terimulu kinie olio mele mare molo torumuma enene sipine mengo puku nosinjiringila.
11Aku koleana oli yepoko molorumulu kinie sipi te, poporome torumu walema wendo orumu kinie aku koleana omba nokopa lerimu, kanu sipimunge purumulu. Kanu sipimu Allekesandia taono sipimu. Sipimunge kumbine pulu ye kolo toli Susini kango talo olo pakilieme merimu ningu popo toringi pulu yetolonga none teli meletolo teko sipi kumbine monjiringi. 12Olio sipine pupu kolea Molta mundupu kelepo kolea Sairakusi taonona pupu wale yepoko molorumulu. 13Sairakusi taono mundupu kelepo pupu Risiame taonona purumulu. Opalikundu poporome peanga te topalie sipimu paka topa melipe purumuna olio wale te we pupu wale talo sipemonga Putolli taonona pupu sipimu kamu mundupu kelerimulu.
14Aku taonona Kirasinge yambo mare moloringi, kanopo lirimulu kinie enene oliondo ningindu: “Ene ya molamili.” niringine koro telu ene kinie molopolie, kolea aili Romo kamu manie aulke pumulú purumulu. 15Kirasinge yambo kolea aili Romo moloringime ‘Yema okomele.’ niringi pilkulie niringimuni, ene kolea aili Romo munduku kelko, mare ‘Apiasi Makete’ niringi koleana ongo olio kanoko liku, mare ‘Yambo Ongo Pe Pu Opu Teringi Ulke Yepoko Angilirimu Koleamo’ niringi koleana ongo olio kanoko liringi. Pollone kanu Kirasinge Romo yamboma oringi kanopalie Pulu Yemondo “Ange.” nimbe konopu wayongo sirimu.
16Olio kolea aili Romo kamu suku purumulu kinie Romo gapomanomone “Pollo yuyu ulke tenga pepili, akuna ami ye tene nokopili.” nirimu.
17Pollo wale yepoko Romo molopalie Romo moloringi Juda ye ailime “Wai.” nirimu. Ongo maku toringi kinie enendo nimbendo: “Nanga angokeme, nane olionga Juda yamboma kinie olionga anda kolepalimenga ungu manema kinie lipu su sipu ulu te naa terindu nakolo na Jerusalleme molorundu kinie Juda yambomane na ka siku Romo ami yema siringi. 18Enene nanga kote tenjiringi mele Romo gapomano yemone pilipelie, “‘Yu toko konjengi.’ nimbú ungu te naa pilkiru. Yu we pupili.” nirimu. 19Juda yemane “Molo.” ningu karaye teringi kinie nane nimbundu: “Kapola, Romo Gapomano Ye Paa Aili Kumbine Sisamone nanga kotemo pilipili. Romo pambo.” nirindu. Nakolo nane nanga Juda yambomanga kote tenjimbundu ungu te aku sipu naa nirindu. Ene karaye teko na tonge teringine aku sipu nirindu. 20‘Na Romo yando ondumunge pulumu ene nimbu siembo piliengi!’ nimbu “Ene wai.” nimbu walsindu. Olio Isirele yamboma Pulu Yemone “Tembo.” nirimu mele ‘Tepili.’ nimbu nokopo molemolomonga ka senene nanga kíne ka tongine molkoro.” nirimu.
21Romo moloringi Juda ye ailimene pundu toko Pollondo ningindu: “Judia molemele Juda yemane nu terinu mele olio piliemili pepá te toko yando naa siringi. Yando oringi yemane nuni ulu te teko kenjirinu mele ungu te naa ningu siringila. 22Nakolo olio Juda yambomane ungu manema pilipu telemolo mele Juda yambo marene munduku kelko ulu te wendo orumu mele pilku telemele akumu koleamanga pali yambo aisilini “Teko kenjikimili.” nilimele kene nu konopuni pilino mele olio piliemili ningu sieni.” niringi.
23Enene aku ningulie Pollo kinie maku tonge wale te mako toringi. Kanu walemo wendo orumu kinie ˻Juda˼ yambo paa aisili Pollo perimu ulkena sukundu sukundu ongo maku toringi kinie yuni ipulueli ou pulu monjipe ungu nimbe molopili ipupini lerimu. Yuni Pulu Yemo yamboma nokopa kingimu molomba mele nimbe sipe, Mosisini torumu bokuma kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilku yamboma ningu siringi yemane toringi bokuma kinie, aku bokumanga ye te omba temba mele niringi, kanumu Juda yamboma pilku ‘Wendo ombá.’ ningu nokoko moloringi mele we nokoko molemele, ‘Kanu yemo Yesusindu niringi.’ nimbe ‘Enene “Sike lepamo.” ningu piliengi!’ nimbe tondolo mundupe ene nimbe sirimu. 24Kanu kinie maku toko moloringi yambo marene “Sike nikimu.” ningu piliringi, nakolo marene “Kolo tokomo.” ningu piliringi.
25-29Pollone ene ungu te ‘Paa piliengi!’ nimbe enendo ungu te kamu nimbendo: “‘Enenga anda kolepalime piliengi!’ nimbe Mini Kake Telimuni ye Aisayando ungu umbu tonjipe nimbe sirimu ungumu pilipe ene yando nimbe sirimumu sike nirimu. ˻Mini Kake Telimuni Aisayando nirimu mele i sipe:˼
“Nu i yambo molemelena puku i siku nipani:
“Pulu Yemone nimbendo:
“Ene komu tenjiku unguma pilingí nakolo
ungu pulumu naa pilingí;
melte nemo nemo ningu kanonge nakolo
melemo kanoko imbi naa singí.
Enenga konopuma kamu pipi silimele;
komuni pilingindu siye kolemele;
‘Melte mongone naa kanomolo.’ ningu
mongo kumbulimelemonga aku siku tenge.
Aku naa telemelkanje
mongone sike kanoko,
komuni sike pilku,
konopuni sike ungu pulumu pilkulie,
konopu alowa teko na moliona olemelka
nane ene tepo konde lilke.”
nikimu.” ni.”
nirimuna ˻pilipelie Aisayane aku sipe nirimu˼. Mini Kake Telimuni Aisayanga kerena nirimu mele ene Juda yambomanga anda kolepalimene ou aku siku teringi mele ene sike kinié aku siku telemelemonga ene i ungumu piliengi: Pulu Yemone yamboma lipe taponjipe, ene mindili nolemelka aulkena wendo lipe, yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjimbe mele ‘Juda yambo ulsu molemele yambo lupema piliengi!’ nimbe Pulu Yemone olio ˻Juda˼ ye mare ˻yambo lupema˼ moloringine lipe mundurumu. Kanu yambomane kanu ungumu sike pilku lingí.” nirimu.
Pollone aku sipe nirimu kinie Juda yamboma eneno kerepali niliku konopu aisili liku munduliku puringi.
30Pollo ponie talo pali Romo ulke tenga yuyu perimu. Yamboma alieli yu molorumuna oringi kinie “Molamili wai.” nirimu. 31Yambo tene Pollone ungu nimbé aulkemo pipi naa siengi yuni Pulu Yemo melema pali nokopa ye nomi kingimu molemo molomba mele kinie, Aili Yesusinge temanemo kinie, Yesusi Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu mele kinie, yamboma pipili naa kolopa tondolo mundupe nimbe sirimu.
˻Aku pea.˼