Maaron Igham Mulin Yes Israela Pa Pataŋani Todi

Kisim Bek—Eksodus

1

Yes Israela to tizila Isip ne izadi

1 Yes Israela to yesŋa tamandi Yakop, ve ndizwadi ve ndinatudi tizila pa Isip ne izadi tovene: Ruben, Simeon, Levi, Yuda, Isakar, Zebulun, Benyamin, Dan, Naptali, Gat ve Aser. Yakop iza ite Israel. Papaghu toni to yesŋa tizila Isip, yes irau tamoot tol saaŋgul (70). Ve natu Yosep, ye imuuŋ ila ineep pataghaaŋ wa. Mbnp 46:8+

6 Yosep imaat, ve tazi toman nditogha ve tamtoghon todi pida to yesŋa tizila Isip pa sawa tonenen, tineep tonowe le tisob timatmaat paam. 7 Eemoghon yes Israela tipopoop, ve papaghu todi timasa le tinim ival kat ve taan to yes Isipa ivon padi. Tovenen tapiridi ighaze ilib padi. Mbaŋ 7:17

Kinik paghu to Isip ighur pataŋani pa yes Israela

8 Yes Israela tineep tonowe irau ndaman ndaman, ghoro kinik paghu eez ivot ve igham pooz izi Isip. Kinik paghu tonowen, ye iwatag Yosep uraat toni rita maau. Mbaŋ 7:18

9 Tovenen isaav pa yes Isipa ighaze: “O, aghita ghiit wa? Aazne, yes Israela timasa tinim naol ve paam tapiridi ilib pait. 10 Tovenen iit irau tagham ŋgar pooi, ve takaal ataam eta pa tatatan tapiridi. Pa vene, tivot tinim ival kat ve tilib pait. Ve ighaze malmal eta imundig, nene pale tila toman koiaad, ve tiparab toman ghiit ve tilib pait, ghoro tipul taan toit ve tighau tila.” Mbaŋ 7:19

11 Tovenen yes Isipa tigham yes Israela tinim mbesooŋa sorok padi, ve tighur ŋginiiŋa ariaŋadi pa tiŋgin di. Yes ŋginiiŋa tonowen tighur uraat pataŋani kat padi, leso titatan di. Tigham di tipamundigin ndug papaghu ru, leso tilup aniiŋ toman mbeb pida to kinik tila tonowe. Ndug eez, iza Pitom, ve ite iza Ramses. 12 Yes Isipa tigham samin yes Israela ve tighur uraat pataŋani naol padi. Leso titatan di ve tapiridi isob. Eemoghon tiraua maau. Yes Israela tivotvot tinim naol le naol kat, ve tila tineep irau taan isob to yes Isipa. Tovenen yes Isipa timatughez padi. 13 Tauto tiŋgal matadi pa uraat pida paam to pataŋani le pataŋani kat. Lolodi isamin di rita maau. Mbnp 15:13

14 Tigham le yes Israela nepooŋadi isami kat. Pasa, tighurghur uraat pataŋani kat padi. Tigham di tigharaat brik ve tirei ruum, ve tigham uraat ariaŋa pa uum paam. Ve sawa isob to yes Israela tighamgham uraat, yes Isipa lolodi isamin di rita maau.

15 Ghoro kinik to Isip ipoi Hibru tidi ru tinim. Eez iza Sipra, ve ite iza Pua. Yesuru uraat todi to tipapopan ndiliva to yes Hibrua. Kinik isaav padi ighaze: “Alooŋ. Sawa to apapopan Hibru tidi, aghita ndinatudi. Ighaze nditamoot, arab di timaat. Ve ighaze ndiliva, ghoro apul di tineep.” 17 Eemoghon ndiliva ru tonowen timatughez pa Maaron. Tovenen titaghon kinik aliŋa maau, ve tipul ndipain nditamoot tineep. Mbaŋ 5:29

18 Tovenen kinik ipoi yesuru timuul tinim, ve ighason di ighaze: “Pughu vena to yamru azoor aliŋag, ve apulpul ndipain nditamoot to yes Hibrua tineep?”

19 Yesuru tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, Hibru tidi, popaaŋ todi, inimale Isip tidi maau. Pasa, yes ndiliva ariaŋadi, ve tipopoop rikia moghon. Sawa to yeru nilaghlaagh sone, yes tipoop wa!” 20 Ndiliva ru tonenen timatughez pa Maaron ve titaghon ŋgar toni. Tovenen ye igham poian di, le anadi tipoop ledi ndinatudi paam. Ve yes Israela tivotvot le tinim ival le ival kat. Ve tapiridi paam ivot inim tiina kat.

22 Tovenen kinik + 1:22 Yes Isipa tiwatwaat saveeŋ ‘kinik’ ila taudi aliŋadi tighaze ‘Paro.’ Tauto Baibol pida tiwaat kinik to Isip ‘Paro.’ ‘Paro’ nene kinik to Isip iza maau. Nene isavia uraat toni to ye kinik. Ŋgara katindi matadi iŋgal tighaze kinik to igham samin yes Israela ne, ye iza Ramses.

isaav ariaŋa pa ival tiina to Isip ighaze: “Ndipain nditamoot to Hibru tidi tipoop di, yam apiyaav di tisob tila ya Nil. Ve ighaze ndiliva, ghoro apul di tineep.” Mbaŋ 7:19

2

Mose tina ipoopa

1 Sawa tonenen, tamoot eez ve liva eez to Israel, yesuru tivai. Pughudi ee moghon. Yesuru tivot ila to Levi. 2 Liva apo, ve ipoop tamoot. Ye ighita natu poia kat. Tovenen iŋgooza ineep irau kaiyo tol le inim olman ris. Hib 11:23

3 Ghoro irau iŋgooza muul maau. Tovenen igham ti to tivavaii pa mbeb inimale vivib, ve iŋgal mbeb inimale ndimir ma bagil ila ipoon ti tonowen sambudi, leso ya ilooŋ ila sob. Ghoro ipagheen natu ilooŋ ila, ve ighami ila ighuri ila vivib lolo to titub titaghon ya Nil dige. 4 Pain tonowen livu iyooŋ saguan, ve mata ilala pani ighaze ighita sa mbeb pale ivot pani.

5 Sawa tonenen kat, kinik to Isip natu liva toman ndiliva mbesooŋa toni pida, tizila pa ya Nil, leso kinik natu liva iririu. Tovenen ndiliva mbesooŋa toni tilaghlaagh taghon ya dige, ve ye iriririu. Mata ila le ighita ti tonowen ipotpot ila vivib lolo. Tovenen imbaaŋ liva mbesooŋa toni eez ila ighami inim. 6 Kinik natu liva ikaak ti avo, ve ighita pain kainaŋen ighengheen ve itaŋtaŋ. Tovenen lolo isamini, ve isaav ighaze: “Alei, nene avaat Hibru tidi eta natu!”

7 Rikia moghon ve pain kainaŋen livu inim peria todi, ve ighason kinik natu liva ighaze: “Vena? Irau nala nakaal liva eta to yes Hibrua, ve naghami inim? Leso iŋgin pain tonanan payom, ve igham payamyam pani.”

8 Kinik natu liva iyok pa ŋgar toni ighaze: “Poia kat. Ula.”

9 Tovenen ye ila igham pain tiina ve yesuru timuul tila to kinik natu liva. Ghoro kinik natu liva isaav pa pain kainaŋen tiina ighaze: “Ugham pain tonene ula, ve uŋgini payou ve ugham payamyam pani. Pale nagharaat ghom.” Tovenen pain kainaŋen tau tiina ighami ila, ve igham payamyam pani. 10 Pain tonowen itub le inim olman ris, ghoro tiina ighuri imuul ila to kinik natu liva, ve ighami inim natu. Kinik natu liva iwaat pain tonenen iza Mose. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Pain tonene ineep ya dige, ve naghami iza.” + 2:10 Ila Hibrua aliŋadi, tiwaat Mose iza ‘Moshe.’ Pisis tonene igharau pa saveeŋ waaro ‘masha’ to pughu ‘ighami iza.’ Mbaŋ 7:21

Mose ighau ila ineep toman yes Midiana

11 Mose itub inim olman, ve sawa eez, ye ila ighaze ighita ndita Hibrua. Ila ivot todi ve ighita uraat pataŋani to tighamghami. Ve ighita ŋgeu eez to Isip irab toŋvetaz toni eez to Hibru. 12 Mose mata ines, le ighita tamtoghon eta maau. Tovenen ila ivool to ita ite, ve irab Isip taamdi tonowen imaat. Ghoro italaaz magargaar ve izeev paatu ila ve ilalai, leso iŋgooza.

13 Mboŋ ndugizau, ve ila ighaze iŋgig ndita tonowen muul. Ilaghlaagh ila le ighita Hibrua ru tipaparab. Tovenen ighason ŋgeu to igham sosor ve ipamundigin malmal ighaze: “Wai, urab sorokin itam ite pasa?”

14 Ye ipamuul aliŋa ighaze: “Yom sei ighur ghom unum tiina pa uŋgin ghei ve ugharaat pataŋani tiei? Ma vena? Yom ughaze urab ghou namaat nanimale Isip taamdi to noor urabi imaat ne?”

Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve mata iŋgal ighaze: “Wai, ŋgar to you naghami, tamtoghon avaat tiwatagi wa.” Tovenen imatughez ve ighau.

15 Sawa to kinik to Isip ilooŋ Mose varu pa ŋgar to ighami, ikaala ighaze irabi imaat. Eemoghon Mose ighau ila pa yes Midiana taan todi wa. Ila ivot tonowe, ve ate izi igharau ya taiŋ eez dige. Mbaŋ 7:29

16 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep, iza Reguel. [Reguel iza ite Yetro.] Ye ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana, ve ndinatu liva irau liim ve ru. Sawa to Mose ineep igharau ya tonowen dige, Reguel ndinatu liva tinim tighaze titib ya ve tipaghun sipsip ve mekmek todi. 17 Mala maau ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tivot, ve tighaze tizurun ndiliva tonowen tighau. Eemoghon Mose imundig ivool todi, ve ipaghun sipsip toman mekmek todi.

18 Ghoro ndiliva tonowen timuul tila pa tamandi Reguel. Ye ighita di, ve ighason di ighaze: “Wai, pughu vena to ŋgaramus ala ve rikia moghon amuul anim?”

19 Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Yei nila nivot izi ya, ve ŋginiiŋ ŋgaia pida tinim tighaze tizurun ghei. Eemoghon ŋgeu eez to Isip ivool tiei, ve iuul ghei pa tibuuŋ ya, ve ipaghun sipsip ve mekmek toit paam.”

20 Tamandi ilooŋ saveeŋ todi, ve ighason di ighaze: “Wai, tau sine? Pughu vena to apuli ineep? Aghami ve yamŋa anim maau? Rikia moghon amuul ala, ve aghami inim. Leso itiŋa taghan.” Tovenen tila tigham Mose, ve yesŋa timuul tinim.

21 Reguel ighaze Mose ineep toman di. Tovenen Mose iyok pa ŋgar toni, ve Reguel igham natu liva eez pa Mose ve ivaii. Iza Sipora. 22 Yesuru tineep le Sipora apo, ve ipoop natu tamoot. Mose iwaat iza Gersom. Pasa, mata iŋgal ighaze: “Muuŋ, naneep nanim loom tonowe.” + 2:22 Ataam ite to tatoor saveeŋ waaro tonene, nene vene: “You naneep nanim loom.”

Maaron ighita pataŋani to yes Israela

23 Ndaman katindi inim ila, ghoro kinik to yes Isipa imaat. Eemoghon yes Isipa tighamgham samin yes Israela, ve tighurghur uraat pataŋani padi sone. Tigham le matadi siŋi iyaat. Tovenen yes Israela titaŋtaŋ ve tikausim pa ledi ulaaŋ. 24 Maaron ilooŋ taŋiiz todi, ve mata iŋgal imuul ila pa saveeŋ to muuŋ ye imbua toman nditimbudi Abaram, Isak ve Yakop. Mbnp 15:13+, 26:24, 28:13

25 Ye ighita yes Israela tineep ila pataŋani tiina lolo. Tovenen igham ŋgar tiina padi.

3

Maaron ivot to Mose ve ighur uraat pani

1 Mose iŋginŋgin sipsip ve mekmek to rawa Yetro. Yetro, ye ŋgeu to ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana. Sawa eez, Mose igham sipsip ve mekmek to Yetro, ve ila pa ndug balim. Ipul ndug to moghon moghon ilaghlaagh pani, ve isakia laghooŋ ila ivot lolooz Orep pughu. Lolooz tonowen, nene lolooz patabuaŋ to Maaron. Iza ite Sinai.

2 Mose inepneep tonowe, ve Mbaŋooŋa to Yoova + 3:2 Mbaŋooŋa to Yoova igham Yoova nagho ve ivotvot to tamtoghon. Baibol pida tiwaata tighaze ‘ensel bilong Bikpela,’ ma ‘angel of the LORD.’ Saveeŋ to mbaŋooŋa tonowen, nene inimale Yoova tau isavsaav. Tovenen ŋgara pida matadi iŋgal tighaze mbaŋooŋa tonenen, nene Krisi.

ivot toni inimale yab ighan ila ai kainaŋen eez. Mose ighita yab tonowen iyaryaar kat, eemoghon ighan ai maau. Mbaŋ 7:30+

3 Tovenen igham ŋgar naol ighaze: “Wai, nowe sa? Mbeb tonowen, ghitooŋa ite kat. Pughu vena to yab iyaryaar ila ai tonowen, eemoghon ighani maau? You pale nala nagharaui, ve naghita poiani.”

4 Tovenen Mose ilaagh iŋarua ai tonowen ila ighaze ighita poiani. Eemoghon Yoova ineep ila ai tonowen, ve ighita Mose inim, ve ipoii ighaze: “Mose, Mose!”

Mose iyok pa aliŋa ighaze: “Taug nene.”

5 Yoova isaav ila pani ighaze: “Unum ugharau malep! Uyoon tonanan, ve upas duduuŋa to aghem izi. Pasa, taan to yom uyondyood izala na, nanan patabuaŋ. Yos 5:15; Mbaŋ 7:33

6 You Maaron to tamam. Ve you Maaron to Abaram, Isak, ve Yakop.” Mt 22:32; Mk 12:26; Lu 20:37

Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve rikia moghon imbotoon nagho. Pasa, imatughez pa ighita Maaron. 7 Yoova isaav pani muul ighaze: “Tamtoghon tiou to tineep izi Isip we, you naghita pataŋani todi wa. Yes daba to tiŋgin di pa uraat, tighamgham samin di, le matadi siŋi iyaat ve titaŋ tiina. Eemoghon taŋiiz todi, you nalooŋa wa. Tovenen pataŋani todi, you nakankaan pani maau. Nawatagi le isob. Mbaŋ 7:34

8 “Tauto aazne, nazi nanim naghaze nagham mulin di ila yes Isipa nimadi. You pale nagham di tipul Isip, ve tila tineep izi taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Peresa, Hivia, ve Yebusa. Pasa, taan tonowen soso tiina, ve ŋgoreeŋa tiina kat. Ve igham mbeb naol titub pooi. 9 Tovenen taŋiiz to yes Israela inim ivot tiou ve nalooŋa wa. Ve pataŋani to yes Isipa tighurghuri padi pa titatan di, you naghita wa. 10 Tovenen aazne, you naghaze nambaaŋ ghom umuul ula pa Isip ve ughita kinik todi, leso ugham tamtoghon tiou Israela tipul taan Isip ve tinim.”

11 Eemoghon Mose isaav pa Maaron ighaze: “Wai! You sa ŋgeu, to irau nala nayoon ila kinik mata, ve nagham yes Israela tipul Isip? You irau nagham uraat tovene maau.”

12 Maaron isaav pani muul ighaze: “You taug pale naneep toman ghom ve napalot ghom. Tovenen yom pale ugham tamtoghon tiou Israel tipul Isip, ve yamŋa anim avot sualen, ve asuŋ ve ambees payou izi lolooz tonene pughu. Sawa to mbeb tonenen ivot, ghoro uwatag ughaze you taug to nambaaŋ ghom.”

Maaron ivotia iza pa Mose

13 Mose ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “Nene poia. Ve ighaze namuul nala, ve nasaav pa yes Israela naghaze: ‘Maaron to nditimbuud, to imbaaŋ ghou nanim tiam,’ yes pale tighason ghou tighaze: ‘Sa Maaron tonanan. Iza sei?’ Pale napamuul ghasoniiŋ todi vena?”

14 Maaron isaav pani ighaze: “You Taug Nanepneep. + 3:14 Maaron iza kat, nene yes Yuda timbooda tovene: YHWH. Tiwaat iza tonene tovene: ‘Yahweh.’ Eemoghon tiroron pa tiwaat Maaron iza kat. Tovenen tiwatwaat Maaron tighaze ‘Adonai.’ Saveeŋ Adonai, pughu tovene: ‘Tiina’ ghoro ‘Ŋgeu Tiina.’ Ila saveeŋ English tighaze ‘Lord.’ Saveeŋ ‘nanepneep,’ nene yes Israela tisavia ila taudi aliŋadi tighaze: ‘Ehyeh.’ Tovenen igharau ris pa Maaron iza Yahweh. Ighaze uwaat Baibol ila English aliŋadi, Baibol katindi titaghon ŋgar to yes Yuda, ve tiwaat Maaron iza kat maau. Tighaze ‘LORD’ (timbood leta tintina). Tauto Tok Pisin Baibol paam iwaat Maaron ighaze ‘Bikpela.’ Eemoghon ‘Ŋgeu Tiina’ nene Maaron iza kat maau. Nene isavia uraat toni, to ye tiina toit ve iŋgin mbeb tisob. English Baibol muŋginadi pida tiwaat Maaron iza tighaze ‘Jehovah.’ Sawa pida, iit tawaat Maaron iza ila aliŋaad taghaze ‘Yoova.’ Eemoghon iza kat, nene Yahweh.

Nene you izag ve gabuag. Tovenen usaav pa yes Israela ughaze: ‘YE TO INEPNEEP’ tauto imbaaŋ ghou nanim tiam.” Syg 1:4,8

15 Ve Maaron isaav pa Mose muul ighaze: “Usaav pa yes Israela tovene: ‘Yoova, Maaron to nditimbuud Abaram, Isak, ve Yakop, to imbaaŋ ghou nanim tiam. Ye iza “YOU TAUG NANEPNEEP.” ’ Izag tonene pale ineep le alok. Tovenen tamtoghon to muri pale tivot, irau matadi iŋgal izag tonene itaghoni taghoni gha ila.

16 “Tovenen yom ula ulup ndolman to yes Israela, ve usaav padi tovene: ‘Yoova, Maaron to nditimbuud Abaram, Isak, ve Yakop timbesmbees pani, tauto ivot tiou, ve aliŋa ilat payam ighaze: Mata payam irau sawa isob. Tovenen ŋgar samsamia naol to yes Isipa tighamgham di payam, ye ighita di wa. 17 Ve ye isaav tovene: Taan Isip to aazne andeeŋ pataŋani tiina pani, ye pale igham gham apuli, ve ala aneep izi taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Peresa, Hivia, ve Yebusa. Taan tonowen ŋgoreeŋa tiina, ve igham mbeb naol titub pooi.’

18 “Tovenen yom ula usavia aliŋag tonene pa ndolman to yes Israela. Yes pale tilooŋ ghom. Ghoro ugham di ve yamŋa ala avot to kinik to yes Isipa, ve asaav pani aghaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, ivot tiei wa. Tovenen nighaze uyok payei leso nila ndug balim, ve nigham watooŋrau pani izi tonowe. Pale nilaagh irau mboŋ tol, ghoro nila nivot.’

19 “Eemoghon you nawatag: Kinik to Isipa, ye irau iyok payam sorok maau. You irau napatooŋ tapirig pani le isob, ghoro iyok payam. 20 Tovenen you pale napatooŋ tapirig pa yes Isipa, ve nagham mbeb gharatooŋadi tintina to ite kat tivot ila lolodi. Leso natatan tapiridi, ve kinik todi ipul gham ala. 21 Sawa to yam apamundigin laghooŋ, you pale nagham yes Isipa lolodi payam, ve tirei lemim mbeb pida. Leso ala toman nimamim ŋginiŋa sob. 22 Tovenen ndiliva tiam irau tisob tila ve tighason yes Isip tidi to tineep toman di ne, pa tigham ledi nonogiiŋa popoiadi toman mbaliiŋ todi pida to tigharaat di pa gol ve silva. Yes pale tigham payam. Mbeb todi tonowen pale tisob tinim ndinatumim ledi pa tindud di pani. Tovenen yam pale ayou mbeb todi le isob, ghoro amundig ala.” Mbnp 15:14; Igham 12:35+

4

Maaron ighur tapiri ila to Mose leso igham mbeb gharatooŋadi pida

1 Yoova isavsaav le isob, ve Mose isaav pani ighaze: “Poia. Eemoghon ighaze yes Israela tighur ila saveeŋ tiou maau, ve tilooŋ ghou maau, ve tisaav payou tighaze: ‘Waa, Yoova ivot tiom onoon, ma ugham kaarom?’ Nene pale nasaav padi vena?”

2 Tovenen Yoova ighasoni ighaze: “Yom ukiskis sa tonanan?”

Mose isaav pani ighaze: “Nene titi tiou.”

3 Yoova isaav pani muul ighaze: “Upiyaava izi taan.” Tovenen Mose ipiyaav titi toni izi taan, le itoora inim moot. Mose ighita moot tonowen, le ruŋa iza pani ve ighau ila saguan.

4 Yoova isaav pani muul ighaze: “Nimam izi ukis uvu.” Sawa to Mose nima izi ikis moot uvu, nene itoora inim titi muul ila nima. 5 Ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Ulooŋ. Sawa to yom ula uvot to yes Israela, ugham tovene. Leso tighur ila tighaze you Yoova, Maaron to nditimbumim Abaram, Isak ve Yakop, to navot tiom, ve tilooŋ aliŋam.”

6 Ve Yoova isaav pani muul ighaze: “Uzeev nimam ilooŋ ila nonogiiŋa tiom.” Mose igham tovene, ve sawa to ipas nima ivot, ighita kolekole igham nima, le isami ve ipisosooŋ. 7 Yoova isaav pani muul ighaze: “Uzeev nimam imuul ilooŋ ila.” Tovenen Mose izeev nima ilooŋ ila nonogiiŋa toni muul. Ve sawa to ipasi ivot, ighita nima poia muul.

8 Ghoro Yoova isaav pani tovene: “Ighaze yes Israela tighur ila saveeŋ tiom maau, ugham mbeb gharatooŋa ivot pa titi muuŋ, leso ipatooŋ ghom ighaze you naneep toman ghom. Ve ighaze tighur ila sone, upatooŋ mbeb ite tonanan padi, leso tighita ve tighur ila. 9 Ve ighaze mbeb gharatooŋadi ru tonanan igham di tighur ila saveeŋ tiom maau, ghoro utib ya Nil rita, ve uliŋi izi taan mamaasa. Ya tonanan pale itoora inim siŋ.”

10 Ghoro Mose isaav pa Yoova ighaze: “O Tiina, you tonene, ŋgeu to savsaveeŋ maau. Muuŋ ve inim, avog ipataŋan pa savsaveeŋ. Ve aazne paam, yom uvot tiou ve usavsaav toman ghou, eemoghon avog ipapataŋan sone.” Igham 6:12; 1Kor 2:1+

11 Tovenen Yoova isaav pani ighaze: “Sei ighur tamtoghon avodi? Ve sei igham tamtoghon taliŋadi ipam ve avodi ivool? Ve sei igham tamtoghon matadi iyaryaar ve tighita ndug, ve igham matadi ipis? You Yoova moghon. Ite paam maau. Mbo 94:9

12 Tovenen aazne, umundig ve ula. You taug pale naneep toman ghom, ve napariaaŋ ghom pa savsaveeŋ, ve napatooŋ ghom pa sa saveeŋ to naghaze usavia.” Mt 10:19

13 Eemoghon Mose ipamuul Maaron aliŋa ighaze: “Aa Tiina tiou, you naraua maau. Umbaaŋ tamtoghon ite paam ila.” 2Kor 3:5+

14 Tovenen Yoova ate yabyab pa Mose, ve isaav pani ighaze: “Ve vena pa togham Aron? Ye siŋ to Levi paam. You nawatagi: Ye ŋgeu to savsaveeŋ. Ulooŋ. Ye ilaagh itaghon ataam inim ighaze ighita ghom. Sawa to inim peria ve ighita ghom, ye pale lolo poia kat. 15 Tovenen sa saveeŋ to nasavia payom, yom irau usavia pani ve ilooŋa. Ghoro ana igham avom, ve ivotia aliŋam pa tamtoghon. You taug pale napariaaŋ gham pa savsaveeŋ, ve napatooŋ gham pa sa ŋgar to pale aghami. 16 Tovenen Aron pale igham avom ve ivotia aliŋam pa ival tiina. Yamru pale ataghon ŋgar inimale you Maaron naghamgham pa yes propeta tiou. Pasa, yom pale usavia aliŋam ila toni, ghoro ana isavia ila pa ival tiina.

17 “Ve matam iŋgal titi tiom paam. Ukisi ve ula. Pasa yom pale ugham mbeb gharatooŋadi pida tivot pani. Mbeb tonanan pale tinim ghilalooŋ payom tighaze you naneep toman ghom.”

Mose imuul

18 Mose yesuru Yoova tisavsaav le isob, ghoro imuul ila to rawa Yetro, ve ighasoni ighaze: “Olman, naghaze namuul nala Isip ve naŋgig toŋvetaz tiou. Tisob tinepneep, ma pida timatmaat wa?”

Rawa iyok pani ighaze: “Poia. Ula toman lolom poia.”

19 Sawa to Mose ineep izi Midian, Yoova isaav pani ighaze: “Umuul ula pa Isip. Pasa, ndiran to muuŋ tighaze tirab ghom umaat, yes tisob timatmaat wa. 20 Tovenen Mose igham azuwa toman ndinatu, ighur di tizala esele, ve ikis titi to Maaron, ve tipamundigin laghooŋ todi tighaze tizila pa Isip. 21 Tilaghlaagh tila, ve Yoova isaav pani ighaze: “You naghur tapirig iza tiom, leso ugham mbeb gharatooŋadi naol naol. Sawa to yom ula uvot Isip, ugham mbeb gharatooŋadi tonanan tisob tivot ila kinik todi mata. Eemoghon you pale nagham ŋgar toni iyaryaaŋ kat. Leso ipul yam Israela ala rikia sob. 22 Ghoro uvotia aliŋag pani ughaze: ‘Yoova isaav payom tovene: Tamtoghon to Israel, yes tinimale natug aidaba. 23 You nasaav payom wa naghaze upul ndinatug tinim, leso timbees payou ve tisuŋ payou. Eemoghon yom uzoor aliŋag, ve uŋguruut di. Tovenen you pale narab natum aidaba imaat.’” Igham 12:29

24 Mose yesuru azuwa ve ndinatu tilaghlaagh tila le mboŋ izi, ghoro tineep izi ndug eez ve atedi izi. Sawa tonenen, Yoova ivot to Mose, ve ighaze irabi imaat. 25 Eemoghon Mose azuwa Sipora rikia moghon igham gharghar ve ighorot natu waar toni uli, ve ighuri ila Mose aghe, ve isaav pani ighaze: “Yom azuwag kat. Pasa, siŋ izala poghom wa.” Mbnp 17:9+

26 Yoova ighita mbeb tonenen, tauto irab Mose imaat maau, ve ipuli ineep. [Ghoro tipamundigin laghooŋ todi muul ve tila.]

27 Mose togha Aron inepneep izi Isip, ve Yoova ila ivot toni, ve isaav pani ighaze: “Umundig ula pa ndug balim, ghoro ughita tazim Mose tonowe.” Tovenen Aron imundig ila, ve ivot to Mose izi lolooz to Maaron pughu. Ye ighita tazi Mose, le lolo poia kat ve iyaŋin pani. 28 Ghoro Mose ipaes pani pa saveeŋ isob to Yoova imbaaŋa pa ivotia. Ve ipaesia mbeb gharatooŋadi to Yoova isaav pani pa ighami ne paam.

29 Ghoro yesuru tilaagh muul. Tila tila le tivot Isip, ghoro tipoi ndolman tisob to yes Israela tinim ve yesŋa tilup di, ve Aron ipaes padi pa saveeŋ isob to Yoova isavia pa Mose. Ve ipatooŋ mbeb gharatooŋadi pida tonenen paam ila ival tiina matadi ve tighita, leso tighur ila tighaze Yoova ineep toman di pa uraat todi. 31 Tovenen ival tiina tighur ila saveeŋ todi. Sawa to ival tiina tilooŋ tighaze Yoova ighita pataŋani todi ve ighaze iuul di, yes tiput aghedi, ve tipait Maaron iza.

5

Mose yesuru Aron tila tighita kinik to Isip

1 Mose yesuru Aron tilup yes Israela le isob, ghoro tila tighita kinik to Isip, ve tisaav pani tighaze: “O kinik, ulooŋ. Yoova, ye Maaron to yei Israela, aliŋa ilat payom ighaze: Upul tamtoghon toni tila pa ndug balim. Leso tilup di tonowe, ve tigham suŋuuŋ tiina pani.”

2 Eemoghon kinik isaav padi ighaze: “Yoova, ye sei, to pale nalooŋ aliŋa ve napul yam Israela ala? You nawatag Yoova maau. Tovenen irau nalooŋ aliŋa, ve napul yam Israela ala ne maau.”

3 Tovenen yesuru tisaav pani muul tighaze: “Yoova, Maaron to yei Hibrua, ivot tiei wa. Tovenen nighaze upul ghei nila pa ndug balim. Leso nilup ghei pa suŋuuŋ tonowe, ve nigham watooŋrau pani. Pale nilaagh irau mboŋ tol, ghoro nila nivot. Ighaze nila toni maau, ye pale igham moroghooŋ samia eta ivot payei ve iwaghamun ghei, ma igham malmal ivot ve timbut ghei pa buza.” Igham 3:18

4 Eemoghon kinik ipamuul aliŋadi ighaze: “Pughu vena to yamru aghaze agham tamtoghon tipul uraat todi? Rikia moghon ve amuul ala pa uraat tiam! 5 Aazne, yam loomba sorok amasa anim ival kat. Tauto yamru aghaze agham nditamim tipul uraat todi ne?”

Kinik to Isip ighur pataŋani ite paam pa yes Israela

6 Ndag ee moghon tonenen, kinik to Isip imundig ve isaav ariaŋa pa tau uraata toni pida to tighurghur uraat pa yes Israela, toman Israela pida to tiŋgin nditadi pa uraat, ighaze: “Alooŋ. Wit ve bali ayadi to Israela titoor taan tomani ve tigharaat brik pani, auul di pani muul malep. Aneep, ve taudi tila tikaala ve tighami. 8 Eemoghon uraat to aghuri padi, anduura izi malep. Ineep toman ina. Pasa, yes maatedi kat pa uraat. Tauto titaŋ roran ghou tighaze napul di tila leso tigham watooŋrau pa Maaron todi. 9 Tovenen yam aghur uraat pataŋani kat padi. Leso tigham ŋgar pa saveeŋ kaarom muul sob.”

10 Kinik isavsaav toman di le isob, ghoro yes uraata toni tonowen yesŋa yes Israela to tiŋgin nditadi pa uraat, tila tivot to ival tiina to Israel, ve tipaes padi tighaze: “Kinik aliŋa ilat payam tovene: Ye irau iuul gham pa wit ve bali ayadi muul maau. 11 Aazne ve ila, ye ipul uraat tonenen ila yam taumim nimamim. Tovenen yam ala pa sa ndug to irau andeeŋ mbeb ayadi, ve ayou lemim. Eemoghon uraat to yei nighuri payam, nene irau ninduura izi maau. Brik piiz to yei nighur di payam pa agharaat di, yam irau apasob di raraate inimale muuŋ.”

12 Tovenen yes Israela timbiriis tirau taan isob to Isip, ve tiyouyou wit ve bali ayadi to timbut motmotin di. Leso titoor taan tomani ve tigharaat brik pani. 13 Yes daba to tighurghur uraat padi, tipasul di tighaze: “Ai, yam awaghamgham kat pa uraat! Ndag to naol ne, brik piiz to yei nighur di payam pa agharaat di, yam irau apasob di inimale muuŋ, sawa to niuluul gham pa mbeb ayadi.” 14 Ve yes daba tonowen tila to yes Israela to tiŋgin nditadi pa uraat, ve tilos di, ve tisaav padi tighaze: “Muuŋ, brik piiz to yei nighur di payam pa agharaat di, yam aghagharaat di rikia ve apasob di. Pughu vena to noor ve aazne, ninin brik tiam le imbool?”

15 Tovenen yes Israela to tiŋgin nditadi pa uraat, tila to kinik ve titaŋ rorani tighaze: “Tiina tiei, yei mbesooŋa tiom. Pughu vena to ugham ŋgar tonene payei? 16 Aazne, tilos katin ghei le tinimai isami. Pasa, tighaze yei nigham uraat iraua maau. Ve sei inim pughu pani? Nene yes uraata tiom. Pasa, yes tisaav pa yei mbesooŋa tiom tighaze nigharaat brik inimale muuŋ. Eemoghon tiuul ghei pa mbeb ayadi muul maau. Tauto nigharaat naol maau.”

17 Kinik iyaan di ighaze: “Yam maatemim pa uraat! Arau uraat maau! Tauto anoknok saveeŋ payou aghaze napul gham ala, leso agham watooŋrau pa Maaron tiam Yoova. 18 Eemoghon pale maau. Rikia moghon amuul ala pa uraat tiam. Irau tiuul gham pa mbeb ayadi muul maau! Ve brik piiz to tisaav payam pa agharaat di, yam irau apasob di.”

19 Yes tilooŋ saveeŋ tonene, ve tighilaal tighaze yes tineep ila pataŋani tiina lolo wa. Pasa, kinik isaav padi ighaze: Brik piiz to tighuri padi to tigharaat di, irau tinduura izi maau. Yes irau tipasob di le tisob.

20 Ghoro tipul kinik ve tivot tila, le tindeeŋ Mose yesuru Aron. Pasa, yesuru tineep pumuri ve tisasaŋan di. 21 Tighita di, ve tiyaan yesuru tighaze: “Ŋgar to agham payei, Yoova ighita wa. Ve ye tau pale ighur atia payam! Pasa, yamru to agham kinik yesŋa uraata toni atedi yabyab kat payei. Yes tighita ghei tighaze yei samsamiamai kat. Aazne, yamru aghur buza ila nimadi, leso timbut ghei nisob nimatmaat.”

Mose lolo ipataŋan ve itaŋ roran Maaron

22 Tovenen Mose imuul ila, ve ighason Yoova ighaze: “O Tiina, pughu vena to yom ugham pataŋani tiina tonene ivot pa tamtoghon tiom? Yom umbaaŋ ghou nanim sualen pasa? 23 Sawa inim mata to nala navotia aliŋam pa kinik to Isip, ve inim aazne, ye ighurghur pataŋani naol pa yes Israela. Eemoghon yom uul di rita pa pataŋani todi maau.”

6

Maaron ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toni muul

1 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Aazne, yom pale ughita katin ŋgar to you pale nagham pa kinik to Isip. You pale napatooŋ tapirig tiina pani, leso ipul yes Israela tila. Ye pale ighita katin you tapirig le isob, ghoro izurun gham aghau pa ndug toni.”

2 Ve Maaron isaav pa Mose muul ighaze: “You Yoova nanepneep. 3 Muuŋ, sawa to navot to Abaram, Isak, ve Yakop, navotia taug padi naghaze: You Maaron Ariaŋag To Nalib Pa Ndimaronŋa Tisob. Eemoghon izag Yoova, nene navotia padi maau. Mbnp 17:1, 26:24, 28:13+

4 Ve nambua saveeŋ toman di naghaze yeiŋa pale nilup ghei ninim ee moghon, ve nagham taan to yes Kanaana to tineep tinim loomba pani ne, inim ledi. Mbnp 12:7; Hib 11:8+

5 “Aazne, yes Israela titaŋ tiina pasa, yes Isipa tighamgham samin di, ve tighurghur pataŋani naol padi. Eemoghon taŋiiz todi, you nalooŋa wa. Ve matag iŋgalŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiou. Igham 2:24

6 “Tovenen yom ula ve uvotia aliŋag pa yes Israela ughaze: ‘You Yoova nanepneep. Aazne, yam anim mbesooŋa sorok pa yes Isipa, ve titatan gham pa tapiridi, ve lemim ataam eta maau. Eemoghon you pale nagham mbeb gharatooŋadi tintina pida, leso nagham mulin gham ila yes Isipa nimadi. Pale napatooŋ tapirig tiina ivot ighazooŋ, ve naghur atia iŋarua yes Isipa pa sosor todi. Leso napas gham avot pa pataŋani tiam.

7 Ve you pale nagham gham anim tamtoghon tiou, ve you Yoova nanim Maaron tiam. Ve yam pale awatag katin ghou, ve aghazooŋ pa gabuag toman ŋgar tiou. Pasa, uraat to naghaze nagham payam, nene pale ipatooŋ gham pa ŋgar tiou. Onoon, aazne yes Isipa titatan gham pa tapiridi. Eemoghon you pale nagham mulin gham ila nimadi, ve nagharaat ataam payam, leso apul ndug todi ve ala. 8 Muuŋ, you nambua saveeŋ ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghaze you pale nagham taan to yes Kanaana inim Abaram, Isak, ve Yakop ledi. Tovenen you pale nagham gham ala avot taan tonowen, ve naghami inim lemim, leso aneep tonowe itaghoni taghoni gha ila. Pasa, you Yoova nanepneep.’”

9 Yoova isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro Mose ila ipaesia Yoova aliŋa pa yes Israela. Eemoghon uraat pataŋani to yes tighamghami, nene itatan di le tapiridi isob kat. Tovenen lolodi pa tilooŋ saveeŋ toni maau. 10 Ghoro Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Ula ughita kinik to Isip, ve usaav pani ughaze iyok pa yes Israela, leso tipul taan toni ve tila.”

12 Eemoghon Mose ipamuul Yoova aliŋa ighaze: “You ŋgeu to savsaveeŋ maau. Ighaze yes Israela tilooŋ saveeŋ tiou maau, nene kinik paam, irau ilooŋ ghou maau.” Igham 4:10

13 Ghoro Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighaze timuul tila to yes Israela ve kinik to Isip. Ve ighur uraat pa yesuru ighaze tigham yes Israela tipul Isip ve tila.

Pitiiŋ to Mose yesuru Aron

14 Nene yes Israela pughudi.

Yakop natu aidaba iza Ruben. Ve Ruben ndinatu, nene Anok, Palu, Ezron, ve Karmi. Yes tonene tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai paaŋ.

15 Yakop natu Simeon ndinatu, nene Yemuel, Yamin, Oat, Yakin, Zoar, ve Saul. (Saul tina, ye Kanaan tidi.) Yes tonene to tivot ila to Simeon. Yes tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai liim ve eez.

16 Yakop natu Levi ndinatu izadi, nene Gerson, Koat, ve Merari. Levi ineep irau ndaman 137, ve imaat. 17 Gerson ndinatu, nene Libni ve Simei. 18 Koat ndinatu, nene Amram, Izar, Ebron, ve Usiel. Koat ineep irau ndaman 133, ve imaat. 19 Merari ndinatu, nene Mali ve Musi. Yes tonene to tivot ila to Levi. Nene pitiiŋ to Levi toman papaghu toni. Yes tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai tol.

20 Amram ivai wagha liva Yokopet. Ve Yokopet ipoop Aron yesuru Mose. Amram ineep irau ndaman 137, ve imaat. 21 Izar ndinatu, nene Kora, Nepek, ve Zikri. 22 Ve Usiel ndinatu, nene Misael, Elzapan, ve Sitri.

23 Aron ivai Eliseba to Aminadap natu liva, ye Nason livu. Eliseba yesuru Aron tipoop paaŋ: Nadap, Abiu, Eleasar, ve Itamar. 24 Kora ndinatu, nene Asir, Elkana, ve Abiasap. Kora ndinatu tol tonene tivot tinim ival, ve muri ghoro tinim rumai tol. 25 Aron natu Eleasar ivai Putiel natu liva, ve tipoop Pineas.

Yes tonene to Levi papaghu toni, ve tinim daba pa rumai todi todi.

26 Nenen Aron yesuru Mose pughudi. Yoova ighur yesuru pa timuuŋ pa yes Israela, ve tigham di tipul Isip, ve tilaagh ila rouŋ rouŋ itaghon rumai todi todi, ve tila pa taan Kanaan. Ve yesuru to tisaav pa kinik to Isip tighaze iyok padi leso tigham yes Israela tipul Isip ve tila.

28 Sawa to Mose inepneep izi Isip, Yoova isaav pani ighaze: “You Yoova nanepneep. Saveeŋ isob to you nasavia payom, yom irau usavia pa kinik to yes Isipa leso ilooŋa.”

30 Eemoghon Mose isaav pa Yoova ighaze: “You ŋgeu to savsaveeŋ maau. Pale kinik ilooŋ ghou vena?” Igham 4:10, 6:12

7

Maaron ipaesia ŋgar to ye pale ighami izi Isip

1 Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Ulooŋ. You Maaron to naghur ghom pa ugham naghog, ve uyoon ila kinik to Isip mata. Ve togham Aron pale inim propet tiom, ve ivotia aliŋam pa kinik. 2 Tovenen sa saveeŋ to you nasavia payom, yom irau usavia pa Aron. Leso ana isavia aliŋag ila to kinik. Ye pale isaav pa kinik leso iyok pa yes Israela ve tipul ndug toni. 3 Eemoghon you pale nagham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ kat. Leso leg soso pa napatooŋ tapirig izi taan to yes Isipa, ve nagham di tighilaal tighaze you nanepneep. Pale nagham mbeb gharatooŋadi naol to ite kat. Mbaŋ 7:36; Ro 9:17+

4 Tovenen kinik to Isip irau ilooŋ gham rikia maau. Pale ikis gham ris. Eemoghon muri, you pale napatooŋ nimag pa yes Isipa, ve naghur pataŋani tintina iza todi inim atia pa sosor todi. Ghoro nagham tamtoghon tiou Israela tipul taan to Isip ve tila. Pale tilaagh ila rouŋ rouŋ tinimale yes ndaaba.

5 “Sawa to napatooŋ tapirig ivot ighazooŋ pa yes Isipa, ve nagham yes Israela tipul ndug todi, nene yes Isipa paam pale tighilaal tighaze: You Yoova nanepneep, ve tighazooŋ pa gabuag toman ŋgar tiou.”

6 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose yesuru Aron tila ve titaghon katin saveeŋ to ye isavia padi. 7 Sawa tonenen, Mose ndaman toni irau tamoot paaŋ (80). Ve Aron ndaman toni irau tamoot paaŋ ve tol (83).

Titi to Aron inim moot

8 Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighaze: 9 “Alooŋ. Ighaze kinik to Isip isaav pa yamru pa agham mbeb gharatooŋa eta, ghoro usaav pa Aron igham titi toni, ve ipiyaava izi taan ila kinik mata. Titi toni pale itoora inim moot.”

10 Tovenen yesuru tila tivot to kinik, ve titaghon katin saveeŋ to Yoova isavia padi. Aron ipiyaav titi toni izi taan ila kinik toman uraata toni matadi, ve titi toni itoora inim moot. 11 Kinik ighita mbeb tonenen, ve ipoi tamtoghon ŋgara pida yesŋa mura pida to Isip tinim, ve yes paam tigham mur todi le ivot inimale Aron ighami. 2Tim 3:8

12 Yes eŋaeŋa tipiyaav titi todi todi tizi taan, ve titi todi titoor di tinim moot paam. Eemoghon titi to Aron to inim moot, itoon moot todi tonowen tisob.

13 Kinik ighita mbeb gharatooŋa tonenen pa tau mata. Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze izoor Maaron aliŋa. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa saveeŋ to muuŋ Yoova isavia pa yesuru.

Pataŋani to ivot pa yes Isipa muuŋ: Ya inim siŋ

14 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Kinik to Isip, ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze ye irau ipul yes Israela tila maau. 15 Bozo mboŋmaagh, ye pale izila ya Nil. Tovenen yom ugham titi to itoora inim moot, ve umuuŋ uzila usaŋani izi ya dige. Sawa to ye ilat peria, 16 ghoro usaav pani ughaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, imbaaŋ ghou nanim, ve nasavia aliŋa payom wa. Ye ighaze yom upul tamtoghon toni Israel tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani izi ndug balim. Eemoghon sawa tonenen ve inim aazne, yom ulooŋ aliŋa rita maau. 17 Tovenen Yoova aliŋa ilat payom muul ighaze ye pale igham ŋgar ite paam. Leso uwatag ughaze ye inepneep, ve ughazooŋ pa gabua toman ŋgar toni. Ughita. You pale nalos ya Nil pa titi tiou to nakiskisi ne, ghoro ya Nil pale itoora inim siŋ, ve iigh to tineep ila ya lolo tisob timatmaat. Ve ya pale vuzi mbuuza kat. Tovenen tamtoghon to Isip pale lolodi pa tighuni muul maau.’”

19 Ve Yoova isaav muul pa Mose ighaze: “Usaav pa togham Aron igham titi toni, ve ipatooŋa iŋarua ya tisob to yes Isipa. Ya tintina, ve ya gegegeu to tirereer taghon uum lolodi, ya naliu, ve ya todi to ghunuuŋ to ineep ila uur ve rubruub lolodi ne paam. Ya tonowen pale tisob tinim siŋ moghon. Tovenen siŋ pale irau taan isob to Isip.”

20 Tovenen Mose yesuru Aron tila ve titaghon katin saveeŋ to Yoova isavia padi. Aron ila iyoon ila kinik to Isip yesŋa uraata toni matadi, ve iit titi toni iza, ghoro ilos ya Nil pani, ve ya Nil itoora inim siŋ. 21 Tovenen iigh to tineep ila ya lolo, tisob timatmaat le ya vuzi. Ya to yes Isipa, eta poia muul maau. Tisob tinim siŋ moghon. Tovenen yes Isipa irau tighun ya Nil muul maau.

22 Eemoghon yes mura to Isip timundig, ve anadi tigham mur todi pa ya, le ivot inimale Mose yesuru Aron tighami. Tovenen kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul, ve ilooŋ yesuru saveeŋ todi maau. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa saveeŋ to Yoova isavia pa Mose yesuru Aron muuŋ. 23 Ghoro kinik itoora, ve imuul ila pa ruum toni, ve mata ila pa mbeb tonenen muul maau. 24 Yes Isipa irau tighun ya Nil muul maau. Tovenen titai saambu katindi itaghon ya Nil dige, leso titib adi ya pa tighun. 25 Yoova iwaghamun ya Nil, ve ineep tovene irau mboŋ liim ve ru.

8

Pataŋani inim ru: Ŋgob katindi tivot

1 Mboŋ liim ve ru tonenen isob, ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ula ughita kinik to Isip muul, ve usaav pani ughaze: ‘Yoova aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni Israel tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani. 2 Ighaze uŋguruut di, upatum ghom. Pasa, ye pale nawaghamun taan dodoli to Isip pa ŋgob. 3 Ŋgob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ pale tivot pa ya Nil, ve tipul ya, ve tiŋarua ruum tiom tilat. Ghoro tilooŋ tila ruum, ve tiyatov di tizala inam to ghenooŋ paam. Ve tilooŋ tila ruum to uraata tiom, ve tiyatov di tizala ival tiina to Isip poghodi paam. Ve ŋgob pale tilooŋ tila inamim to naznazuuŋ, ve tiyatov di tilooŋ tila uur to toraaŋ mberet lolodi paam. 4 Tovenen yamŋa uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam, ŋgob pale tiyatov di tizala poghomim.’” [Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ila ipaesia aliŋa tonenen pa kinik. Eemoghon kinik ilooŋa maau.]

5 Tovenen Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Usaav pa Aron iit titi toni iza, ve ipatooŋa iŋarua ya tisob to Isip: Ya tintina, ve ya gegegeu to tirereer taghon uum lolodi, ve ya naliu paam. Leso ŋgob tivot pa ya to naol, ve tineep irau taan isob to Isip.”

6 Tovenen Aron iit titi toni iza, ve ipatooŋa iŋarua ya tisob to yes Isipa. Ghoro ŋgob ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot, le tineep irau taan isob to yes Isipa. 7 Eemoghon yes mura to Isip tigham mur todi, ve yes paam tigham ŋgob katindi tivot izi taan to Isip.

8 Ghoro kinik to Isip ipoi Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Yamru aghason Yoova pa indiir ŋgob tonene tighau payou ve tamtoghon tiou paam! Leso napul yes Israela tila tigham watooŋrau pa Yoova.”

9 Mose isaav pani ighaze: “Poia. Yom taum ughur sawa eta pa nasuŋ pa Yoova. Leso lolo isamin ghom toman yes uraata tiom ve ival tiina to Isip, ve indiir ŋgob tighau pa ruum tiam. Eemoghon ŋgob to tineep ya Nil dige, pale tinepneep tovene.”

10 Tovenen kinik isaav pani ighaze: “Bozo, ghoro usuŋ.”

Mose isaav pani ighaze: “Poia. Pale nataghon aliŋam. Leso uwatag kat ughaze Yoova, Maaron to yei Israela, ye Maaron tau. Ye raraate inimale ndimaronŋa pida maau. Bozo ghoro, ŋgob tisob tipul ghom toman ruum tiom, ve tipul yes uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam, ve tisob tighau tila. Eemoghon ŋgob tau tineep ya Nil dige, pale tinepneep tovene.”

12 Tovenen Mose yesuru Aron tipul kinik, ve timuul tila. Ghoro Mose itaŋ roran Yoova ighaze ŋgob to iŋgal kinik mata pani ne, indiir di tighau tila. 13 Ve Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni. Tovenen ŋgob tisob to tineep ila ruum to yes Isipa lolodi, ve taghon ruum digedi ve uum lolodi, nene tisob timatmaat. 14 Ghoro yes Isipa tindou di ila ndouŋ ndouŋ, ve timbuuz le vuzidi ikau ndug.

15 Sawa to kinik to Isip ighita pataŋani to ŋgob isob, ye isaav ighaze: “Suleem! Aazne ghara, atemai izi!” Eemoghon ŋgar toni iyaryaaŋ muul ighaze izoor Yoova aliŋa. Tovenen ilooŋ Mose yesuru Aron aliŋadi maau, ve iŋguruut yes Israela muul. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa saveeŋ to Yoova isavia pa Mose yesuru Aron.

Pataŋani inim tol: Suum tivot

16 Sawa pida inim ila, ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Usaav pa Aron igham titi toni, ve ilos taan. Leso ghavuur irau taan isob to Isip itoora inim suum.” 17 Tovenen yesuru titaghon Maaron aliŋa. Sawa to Aron igham titi toni ve ilos taan pani, ghavuur isob to Isip itoora inim suum, ve tiŋut yes Isipa toman ŋgai todi le tisami kat. Ghoro yes mura anadi tighaze titoov tapiridi leso tigham suum pida paam tivot. Eemoghon tiraua maau. 19 Tovenen tila tipaes pa kinik tighaze: “Wai, mbeb tonene ivot ila Maaron tau nima.” Eemoghon kinik ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze izoor Maaron aliŋa. Tovenen ilooŋ Mose yesuru Aron maau. Nene deŋia kat pa Yoova aliŋa to muuŋ isavia.

Pataŋani inim paaŋ: Raaŋ samsamiadi tivot

20 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Bozo ndoromaaŋa, ve umundig uzila ya Nil dige, ve usaŋan kinik to Isip. Ighaze inim ivot, ghoro uŋarua ula, ve usaav pani ughaze: ‘Yoova aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani. 21 Ighaze uŋguruut di, upatum ghom. Pasa, ye pale imbaaŋ raaŋ tintina ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tilat, ve tiŋut ghom toman yes uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam. Ndug tiam toman ruum tiam pale tivon pa raaŋ tintina. 22 Eemoghon ye pale ipoon taan suruvu to Gosen to tamtoghon toni Israel tineep ila, ve raaŋ eta irau ivot padi maau. Leso yom uwatag ughaze ye ineep izi taan tiom paam. Pasa, ye pale itaghon ŋgar eez pa tamtoghon toni, ve ŋgar ite pa tamtoghon tiom. Bozo, ghoro igham mbeb gharatooŋa tonene ivot, leso ipatooŋ tapiri payom.’”

24 Yoova itaghon aliŋa tonene, ve igham anoŋa ivot. Ye igham raaŋ tintina ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot. Raaŋ tonowen tilooŋ tila kinik ruum toni, ve ruum to yes uraata toni, ve tineep irau taan isob to yes Isipa. Tiwaghamun yes Isipa le tisami kat. 25 Tovenen kinik imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Iraua lak! Yam Israela ala agham watooŋrau pa Maaron tiam. Eemoghon ala ndug mala malep. Aneep tataŋgan izi taan to yei Isipa, ve agham uraat tonanan.”

26 Eemoghon Mose isaav pani ighaze: “Vana maau. Ighaze nirab ŋgai tiei tinim watooŋrau pa Maaron tiei Yoova ila yes Isipa matadi, nene pale irau ŋgar todi maau, ve timundig ve tirab ghei pa yaam. 27 Tovenen nighaze yom uyok payei, leso nila ndug balim, ve nigham watooŋrau pa Maaron tiei Yoova tonowe itaghon saveeŋ to ye tau isavia payei. Pale nilaagh irau mboŋ tol, ghoro nila nivot.”

28 Kinik ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighaze: “Poia. You nayok. Yam irau ala ndug balim ve agham watooŋrau pa Maaron tiam Yoova. Eemoghon ala ndug mala malep. Ve matamim iŋgal ghou paam ila suŋuuŋ tiam.”

29 Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Ulooŋ. You naghaze namundig nala tonene. Sawa to napul ghom ve nala, you pale nasuŋ pa Yoova, leso bozo indiir raaŋ tonene tighau payam. Yamŋa uraata tiom, ve ival tiina to Isip paam, raaŋ pale tighau pa yam asob. Eemoghon kinik, you nasaav payom: Ugham kaarom payei ve uŋguruut ghei muul malep. Upul ghei nila nigham watooŋrau pa Yoova.”

30 Ghoro Mose ipul kinik, ve ila isuŋ pa Yoova. 31 Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni, ve indiir raaŋ tisob tighau pa kinik toman uraata toni ve ival tiina to Isip, le raaŋ eta ivot muul maau. 32 Eemoghon kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul ighaze ikis yes Israela tineep. Tauto ipul di tila maau.

9

Pataŋani inim liim: Maaron ighur moroghooŋ iŋarua ŋgai to yes Isipa

1 Sawa pida inim ila, ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ula to kinik to Isip, ve usaav pani ughaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani. 2 Ighaze uzoor saveeŋ, ve upul di tila maau, ve unoknok ŋgurutaaŋ di, upatum ghom. 3 Pasa, ye pale ipatooŋ tapiri payom, ve ighur moroghooŋ samia kat pa ŋgai tiam to tilaghlaagh pumuri. Hos, esele, kamel, makau, sipsip, ve mekmek tiam pale timatmaat. 4 Eemoghon ŋgai to yes Israela, eta irau imaat maau. Pasa, Yoova pale igham ŋgar eez pa yes Israela ŋgai todi ve ŋgar ite pa yam Isipa ŋgai tiam. 5 Ve Yoova ighur sawa ighaze bozo, ghoro igham mbeb tonene ivot izi taan tonene.’”

6 Ve onoon, mboŋ ndugizau, ghoro Yoova igham mbeb tonenen ivot, le yes Isipa ŋgai todi katindi timatmaat. Eemoghon yes Israela, ŋgai todi eta imaat maau. 7 Kinik to Isip imbaaŋ tamtoghon pida tila titiir ndug, ve tighita ŋgai to yes Isipa moghon to timatmaat. Ve Israela todi, popoiadi moghon. Eta imaat maau. Eemoghon mbeb tonowen ipamundigin ŋgar to kinik maau. Ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze iŋguruut yes Israela tineep. Tauto ipul di tila maau.

Pataŋani inim liim ve eez: Mbotmboot samsamia igham yes Isipa

8 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose yesuru Aron muul ighaze: “Yamru ala ndug to tipatuntun uur, ve akor avab le nimamim borokia, ghoro ala aghita kinik to Isip. Ala avot toni, ghoro Mose iyoon ila kinik mata, ve itir avab iza. 9 Avab tonanan pale imbiriis irau taan isob to yes Isipa. Ve sawa to itap izala tamtoghon ve ŋgai poghodi, nene pale sambor toman mbotmboot samsamia igham di.”

10 Yoova isavsaav le isob, ghoro yesuru tila ndug to tipatuntun uur, ve tikor avab. Yesuru tila tiyoon ila kinik nagho, ve Mose itir avab iza le imbiriis. Sawa to avab ghavuura tonowen itap izala tamtoghon ve ŋgai poghodi, sambor toman mbotmboot samsamia igham di. Syg 16:2

11 Yes mura paam, sambor igham di le tisami kat tinimale ival tiina to Isip. Tovenen tapiridi irau Mose maau.

12 Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tovenen ye ilooŋ Mose yesuru Aron maau. Ŋgar to kinik ighami, nene deŋia pa Yoova aliŋa to muuŋ isavia pa Mose.

Pataŋani inim liim ve ru: Ais patu patu titaptap tizi

13 Pataŋani to mbotmboot isob ve muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Bozo mboŋmaagh, ghoro umundig ula ve usaŋan kinik to Isip. Sawa to inim ivot, ghoro usaav pani ughaze: ‘Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliŋa ilat payom ighaze upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani. Ighaze upul di tila maau, upatum ghom. Pasa, ye pale iŋgal yamŋa uraata tiom ve ival tiina to Isip matamim pa pataŋani pida to tintina kat. Leso yom uwatag kat ughaze: Maaron eta to taan raraate inimale ye maau. 15 Inimale ye ipatooŋ katin tapiri payom, tone iwaghamun ghom toman tamtoghon tiom pa moroghooŋ tiina, ve ipasob gham pa taan alok wa. 16 Eemoghon igham tovene maau. Pasa, ye ighur ghom pa pughu tonene: Ye ighaze ipatooŋ tapiri ivot le ighazooŋ payom, leso muri tamtoghon tivotia varu irau taan isob. Ro 9:17

17 Aazne, yom upakur ghom, ve utatan tamtoghon toni, ve uŋguruut di ughaze tila malep. 18 Tovenen bozo mboŋmaagh, sawa tovene, ye pale igham ais patu patu titaptap tizi. Sawa to nditimbum tipamundigin Isip inim ndug paghu, ve inim imuul aazne, ais patu patu tovene titap tizi ndug tiam pa eta sone. 19 Tovenen usaav pa uraata tiom tigham ŋgai tiom toman mbeb tiom to tineep pumuri, ve tighur di tisob tilooŋ tila ruum, leso ruum ipoon di. Mbeb eta ineep pumuri malep. Pasa, ais patu patu to pale tizi, nene pale tirab mbeb tisob to tineep pumuri, le timatmaat.’” [Yoova isavsaav pa Mose le isob, ghoro Mose ila ipaesia Yoova aliŋa pa kinik.]

20 Yes uraata to kinik to tighur ila Yoova aliŋa ve timatughez pani, rikia moghon tighur ŋgai ve mbesooŋa todi tisob tilooŋ tila ruum. 21 Eemoghon yes to tighur ila maau, tipul mbesooŋa ve ŋgai todi tineep pumuri.

22 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ukaak nimam iza, leso ais patu patu titaptap tizi irau taan isob to yes Isipa, ve tirab mbeb tisob to tineep pumuri: tamtoghon, ŋgai, ve aniiŋ isob to uum paam.” Mbo 78:47+, 105:32

23 Tovenen Mose iit titi toni iza, ghoro Yoova igham ndug milia, ve lalaav kiliŋia izizi pa taan toman avolutu tiina, ve ais patu patu titaptap tizi irau taan isob to yes Isipa. 24 Ais patu patu tintina kat titaptap tizi, ve ndug milia le ndug isami kat. Sawa to yes Isipa nditimbudi tipamundigin Isip inim ndug paghu ve inim, mbeb tovene ivot pa ndug todi pa eta maau. Syg 8:7, 16:21

25 Tovenen ais patu patu titaptap tizi irau taan isob to yes Isipa, ve tirab mbeb tisob to tineep pumuri: tamtoghon, ŋgai, ve aniiŋ isob to uum. Ve tirab ai paam le bogadi tipolpol. Tovenen mbeb tisob tisami.

26 Ndug ee moghon kat to ais izi pani maau. Nene taan suruvu to Gosen to yes Israela tineep pani.

27 Tovenen kinik to Isip imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Iraua lak! Aazne, you naghilaal naghaze nagham sosor wa. Yoova ŋgar toni, nene deŋia. Ve yeiŋa tamtoghon tiou nisosor. 28 Tovenen yamru ala ve asuŋ pa Yoova. Pasa, ais patu patu ve lalaav tonene iwaghamun ghei le nisami kat. You pale napul gham ala. Irau naŋguruut gham muul maau.”

29 Mose isaav pani ighaze: “Poia. You pale napul ndug tiina ve navot nala pumuri, ghoro nakaak nimag iza, ve nasuŋ pa Yoova. Leso ipasob lalaav, ve ais patu patu titap muul sob. Sawa to mbeb ru tonenen putia, yom pale uwatag ughaze: Taan to naol ne, nene taan to Yoova. Mbo 24:1; 1Kor 10:26

30 Eemoghon you nawatag: Yamŋa uraata tiom amatughez pa Maaron tiei Yoova sone.”

31 Sawa to ais patu patu tonowen titaptap tizi, tirab aniiŋ bali ve mbeb ite to tighagharaat nonogiiŋa toman mbeb pida pani ne, le tisami. Pasa, bali itub iza ve anoŋa ighaze ivot, ve mbeb ite tonowen irug paam. 32 Eemoghon aniiŋ wit toman aniiŋ todi ite to tiwaata tighaze ‘spelt,’ nene tipaar sone. Tauto ais patu patu tonenen tiwaghamun di maau.

33 Mose ipul kinik, ve ivot ila pa ndug tiina dige, ghoro ikaak nima iza, ve isuŋ pa Yoova. Tovenen Yoova ipasob uman toman lalaav ve ais, ve titap muul maau. 34 Eemoghon sawa to kinik ighita uman toman lalaav ve ais putia, ye igham sosor muul. Yesŋa uraata toni ŋgar todi iyaryaaŋ muul tighaze tiŋguruut yes Israela tineep. Lolodi pa tilooŋ Maaron aliŋa maau. 35 Kinik ŋgar toni iyaryaaŋ kat. Tauto iŋguruut yes Israela muul. Ŋgar to ye ighami, nene deŋia kat pa Yoova aliŋa to Mose isavia.

10

Pataŋani inim liim ve tol: Isis tivot

1 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ula ughita kinik to Isip muul. Pasa, you taug to nagham yesŋa uraata toni ŋgar todi iyaryaaŋ. Leso nagham mbeb gharatooŋadi tintina tivot ila lolodi, ve napatooŋ tapirig padi. 2 Ve muri inim kamos pa yam Israela, leso asavia pa ndinatumim ve nditimbumim, ve asaav padi aghaze: ‘Muuŋ, Yoova ipatooŋ tapiri pa yes Isipa. Ye igham mbeb gharatooŋadi tintina tivot ila lolodi, ve ipamogheran di le tiwaghamgham kat.’ Ve yam asob pale awatag aghaze you Yoova nanepneep, ve aghazooŋ pa gabuag toman ŋgar tiou.”

3 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose yesuru Aron tila tivot to kinik, ve tisaav pani tighaze: “Yoova, Maaron to yei Hibrua, aliŋa ilat payom muul ighaze: Yom ukaria zoraaŋ saveeŋ wa. Pale ŋeez o uput aghem pani ve uneep ila samba? Upul tamtoghon toni tila, leso timbees pani ve tisuŋ pani. 4 Ighaze uŋguruut di muul, upatum ghom. Pasa, bozo mboŋmaagh, ye pale igham isis tivot, ve tiwaghamun ndug tiom. 5 Isis to pale tivot, nene sorok maau. Pale titatab taan tiam, le aghita taan maau. Tovenen aniiŋ eŋaeŋa to ais iwaghamun di maau, isis pale tipasob di le tisob kat. Ve ai tisob to titub ila uum tiam lolodi ne paam, isis pale tighan suvun rauadi. 6 Yamŋa uraata tiom ve ival tiina to Isip paam, ruum tiam pale tivon kat pa isis. Muuŋ kat, sawa to nditimbumim tinim tigham ndug tonene, ve inim imuul aazne, aghita isis tovene tivot pa eta sone.”

Mose isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro itoora, ve ipul kinik, ve ivot ila pumuri. 7 Yes uraata to kinik tisaav pani tighaze: “Wai kinik, pa piiz to yom ughaze upul ŋgeu tonowen igham pataŋani pait? Yom uwatag maau? Ndug to Isip isami wa. Upul nditamoot to Israel tila tisuŋ pa Maaron todi Yoova.” 8 Tovenen tila tigham Mose yesuru Aron timuul tinim, ve kinik isaav padi ighaze: “Aazne, you nayok payam pa ala asuŋ pa Maaron tiam Yoova. Eemoghon naghaze nawatag: Sei masin kat to pale tila?”

9 Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Yei nisob pale nila. Ndolman, ndipain, ndinatumai nditamoot ve ndiliva, toman sipsip, mekmek, ve makau tiei tisob paam. Pasa, nighaze nila nigham lupuuŋ tiina ve nisuŋ pa Yoova.”

10 Tovenen kinik isaav pani muul tovene: “Ighaze nayok payam pa ala, nene avaat Yoova ineep toman gham ve poia toni iza tiam. Eemoghon irau napul ndizwamim ve ndinatumim tila toman gham ne maau. Maau le maau kat! Pasa, ŋgar samia eta avaat ineep ila lolomim. 11 Tovenen yam nditamoot moghon irau ala ve asuŋ pa Yoova. Pasa, mbeb tonenen, to yamru azorzoorndug pani.” Ye isavsaav padi le isob, ghoro izurun Aron yesuru Mose tighau pa mata, ve tivot tila pumuri.

12 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ukaak nimam iza, ve upatooŋa iŋarua taan isob to yes Isipa. Leso isis ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ tivot, ve tiwaghamun aniiŋ toman mbeb pida to titub ila taan todi. Sa mbeb to ais iwaghamuni maau, nene pale isis tipasobi.” 13 Tovenen Mose iit titi toni iza, ve ipatooŋa iŋarua taan isob to yes Isipa. Ghoro Yoova igham yaghur tiina ilaagh pa taan dige to ineep ila pa ndag iza, ve inim. Yaghur ilaagh pa ndag le mboŋ mboŋ ve ndugizau. Tauto iviviir isis tivot. 14 Isis to tivot ne, sorok maau. Katindi kat. Ve tineep irau taan isob to Isip, ve tiwaghamun ndug todi. Muuŋ ve inim, isis tovene tivot izi Isip pa eta sone. Ve muri paam, irau tivot muul maau. 15 Tovenen isis titatab taan isob to yes Isipa, ve tigham taan iyasosooŋ. Ve tighan suvun mbeb tisob to ais iwaghamun di maau ne le tisob kat. Tighan kikiliiŋ, ndoor, aniiŋ, ai rauadi, ve anoŋadi paam. Taan isob to yes Isipa, mbeb mbiti eta ineep muul maau.

16 Tovenen rikia moghon kinik to Isip imbaaŋ pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “You nagham sosor tiina kat pa Maaron tiam Yoova, ve nagham sosor pa yamru paam. 17 Lolomim isamin ghou muul, ve apul sosor tiou tonene. Irau nagham sosor muul maau. Ve asuŋ Maaron tiam Yoova pa indiir pataŋani tonene payei. Pa vene, nisob nimatmaat.”

18 Tovenen Mose ipul kinik ineep, ve ila isuŋ pa Yoova. 19 Yoova ilooŋ suŋuuŋ toni, ve itoor yaghur ve ilaagh pa ndag izila ve inim toman tapiri, le iviviir isis tonowen tisob tila pa Te Kaviaaŋa. Eta ineep muul izi Isip maau. 20 Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul. Tovenen ipul yes Israela tila maau. Igham 4:21

Pataŋani inim liim ve paaŋ: Ndoroom tiina ivot izi Isip

21 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ukaak nimam iza, leso ndoroom tiina ivot izi Isip. Ndoroom tiina to pale ivot, nene ite kat. Yes Isipa pale tiyamaana tighaze nene poia maau, ve igham di titaŋtaaŋ ve tiwandabndab tinimale yes to matadi pisi.” 22 Tovenen Mose ikaak nima iza, ve ndoroom tiina ikau Isip, le ineep irau mboŋ tol ve ndag tol. + 10:22 Maaron kaarom eez to yes Isipa, iza Ra. Yes Isipa tighur ila tighaze ye maaron to iŋgin ndag. Ŋgeu Tiina igham ndoroom tiina ikau Isip, leso yes Isipa tiwatag tighaze ye tapiri ilib pa maaron todi tonowen. Syg 16:10

23 Ndoroom tiina tonowen ivot le yes Isipa irau tiwaghiton di maau. Tovenen mboŋ tol ve ndag tol tonenen, yes irau tilaagh maau. Tineep ila ruum todi moghon. Eemoghon ndug to yes Israela tineep pani, nene ghazooŋa. 24 Tovenen kinik to Isip ipoi Mose imuul inim, ve isaav pani ighaze: “Yam Israela ala asuŋ pa Yoova. Yamŋa ndizwamim ve ndinatumim asob ala. Eemoghon yam irau apul makau, sipsip, ve mekmek tiam tineep izi Isip.”

25 Eemoghon Mose isaav pani ighaze: “Ee-e, vana maau. Pale nimundig toman ŋgai tiei tisob. Irau nipul eta ineep maau. Pasa, yei taumai nikankaan pa sa mbeb to pale nigham di tinim watooŋrau pa Maaron tiei Yoova. Tovenen yei irau niyou di tisob tila toman ghei. Nila nivot sa ndug to Yoova ighaze nineep pani ve nisuŋ, ghoro ye tau pale isaav payei pa sa mbeb to pale nigham di tinim watooŋrau pani. Mbeb pida, pale nimoz suruvu moghon inim watooŋrau. Ve pida, yab pale ighan suvun di.”

27 Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ muul. Tovenen lolo pa ipul yes Israela tila maau.

28 Ve izurun Mose ighaze: “Ughau pa matag. Ve umuul unum sualen malep! Ighaze naghita ghom muul, yom pale umaat.”

29 Tovenen Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Poia. Saveeŋ tauto usavia. Irau ughita ghou muul maau.”

11

Mose ipaes pa kinik ighaze Maaron pale irab Isipa ndinatudi aidaba tisob timatmaat

1 Muri ghoro, Yoova isaav pa Mose ighaze: “You pale naŋgal kinik toman ival tiina to Isip matadi pa pataŋani ite paam. Muri pa pataŋani tonene, ye pale iyok payam ve ala. Ye pale izurun gham, ve ipasul gham ighaze rikia ve asob ala. Irau tiam eta ineep maau. 2 Tovenen aazne, yom ula ve usaav pa Israela tisob, nditamoot ve ndiliva, tovene: Yes irau tila to yes Isipa to tineep tigharau di, ve tighason di pa tigham ledi mbaliiŋ pida to tigharaat di pa gol ve silva.” Mbnp 15:14; Igham 3:21+

3 Yoova isaav tovene pasa, ye igham yes Isipa lolodi poia pa yes Israela. Ve Mose paam, yes uraata to kinik toman ival tiina to Isip tighita tighaze ye ŋgeu tiina eez, ve titandag pani.

4 Tovenen Mose isaav pa kinik ighaze: “Ulooŋ! Yoova aliŋa ilat payom tovene. Ighaze: ‘Mboŋ anoŋa, you pale nazi nanim, ve nalaagh irau taan isob to Isip. 5 Ve ndinatumim aidaba tisob pale timatmaat. Irau napul eta ineep maau. Yom to unepneep ila inam to ghamuuŋ pooz, taum natum aidaba pale imaat. Ve itaghoni tovene ila ila le yes ndiliva mbesooŋa to ledi izadi maau ve timumum wit inim palawa ne ndinatudi paam. Tamtoghon tisob to Isip ndinatudi aidaba, toman ŋgai todi ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ ne, pale tisob timatmaat. 6 Tovenen taŋiiz tiina pale ivot irau taan isob to Isip. Muuŋ ve inim, taŋiiz tovene ivot izi ndug tiam pa eta sone. Ve muri paam, irau ivot muul maau. 7 Eemoghon yes Israela toman ŋgai todi tisob pale tineep pooi. Ŋgavuun eta irau isuul maau. Leso yom uwatag kat ughaze you Yoova nagham ŋgar raraate pa yam Isipa ve tamtoghon tiou Israel maau. Nagham ŋgar ite ite payam.” Igham 8:22, 10:23, Syg 7:3, 9:4

8 Ve Mose isaav muul ighaze: “O kinik, mbeb tonene ighaze ivot, uraata tiom tonene pale tisob tinim tiput aghedi payou, ve titaŋ roran ghou tighaze: ‘Yamŋa tamtoghon tisob to titaghon ghom, apul ghei ve aghau ala!’ Muri pa mbeb tonenen, you pale napul ghom.” Mose ate yabyab kat. Tovenen ipul kinik ineep, ve ivot ila pumuri.

9 Ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Kinik to Isip irau ilooŋ aliŋam maau. Ve nene poia. Pasa, ighur soso payou, leso nagham mbeb gharatooŋadi naol izi Isip.” Igham 7:3

10 Tovenen Mose yesuru Aron tigham mbeb gharatooŋadi naol ila kinik to Isip mata. Mbeb tonowen ite kat. Eemoghon Yoova igham kinik ŋgar toni iyaryaaŋ le iyaryaaŋ kat. Tauto iyok pa yes Israela tipul taan toni ve tila ne maau.

12

Tutuuŋ to Pasova

1 Mose yesuru Aron tinepneep izi taan to Isip, ve Yoova isaav padi ighaze: 2 “Kaiyo tonene, nene ilib pa kaiyo tisob. Pasa, kaiyo tonene, you pale nagham mbeb paghu ivot payam. + 12:2 Mbeb paghu to ivot pa sawa to Pasova, nene vene: Maaron igham mulin yes Israela, ve ilup di tinim ee moghon, ve igham di tinim lupuuŋ toni. Muri, ye isavia tutuuŋ toni padi paam. Tovenen sawa tonenen ve ila, nepooŋ todi inimale muuŋ maau. Nepooŋ todi ite.

Tovenen yam Israela irau aghur kaiyo tonene imuuŋ pa ndaman tiam tisob. 3 Yamru ala alup Israela tisob, ve asaav padi tovene: Mboŋ inim saaŋgul to kaiyo tonene, ghoro nditamoot tisob irau timbit sipsip ma mekmek papaghu eŋaeŋa irau ruum todi todi. 4 Yam eŋaeŋa irau aŋgabiiz poian sipsip to ambit di: Tamtoghon piiz kat to irau tighani le tipasobi? Ighaze ruum eta tamtoghona naol maau, ve tigham ŋgar tighaze eŋgendi irau tighan suvun sipsip todi maau, yes irau tisaav pa nditadi to tineep tigharau di tinim, ve yesŋa tilup di ve tighanghan. Leso tipasobi. 5 Yam irau aghita sipsip ma mekmek nditamoot to popoiadi moghon, ve ndaman todi eŋaeŋa, ghoro ambit di. 1Pe 1:19

6 Aŋgin poian di le mboŋ inim saaŋgul ve paaŋ (14) to kaiyo tonene, ve rabrab izi, sawa to taghita sapirin ghiit, ghoro arab di. Ve ruum sine to aneep ila, agham mbeb to arab di ne siŋidi, ve apeli ila ataam avo dige ru, ve izala pa sala paam. Leso inim ghilalooŋ payam ighaze yam tamtoghon to Yoova to alup gham pa ghanghaniiŋ ila ruum tonanan lolo.

8 “Mboŋ ee moghon tonenen, amoz sipsip tonanan izala yab, ve aghani toman mberet to le yis maau, ve ndoor papaii. 1Kor 5:8

9 Sipsip minda to ighaze mbiti ma nazuuŋ, yam aghani malep. Aghan moziiŋ moghon. Tovenen amoz sipsip anoŋa dodoli, toman daba, ŋgoi, ve kodkoda izala yab, ve aghan suvuni. 10 Apul pida ineep inim ŋaar malep. Ighaze aghan le apomim isuŋ, ve pida ineep, aghuri ila yab ighan suvuni le isob, ghoro ndugizau.

11 Ve agharaat taumim pataghaaŋ pa laghooŋ. Apool nonogiiŋa tiam ila tuku, aghur duduuŋa to aghemim, ve akis titi tiam paam. Ghoro mbolemim izi ve aghanghan. Eemoghon aghan rikia. Aniiŋ tonanan, nene aniiŋ to Pasova. Yam irau aghani, leso matamim iŋgal sawa to you Yoova nasalib payam, ve nala narab yes Isipa ndinatudi timatmaat.

12 “Mboŋ tonenen, you pale nalaagh irau taan isob to Isip, ve narab ndinatudi aidaba, toman ŋgai todi ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ, le tisob timatmaat. Leso naghur atia pa maaron kaaromŋa todi, ve natatan tapiridi. Pasa, you Yoova nanepneep. 13 Tovenen siŋ to apeli ila ataam to ruum tiam avodi dige, nene pale ipatooŋ ruum tiam payou. Sawa to nalaagh pa narab yes Isipa, ve naghita siŋ tonanan, you pale nasalib payam, ve navool pa ruum ite. Leso nawaghamun gham sob.

14 “Sawa tonene, sawa tiina ve sawa patabuaŋ. Tovenen yam Israela yamŋa papaghu tiam to muri pale tivot, irau apakur sawa tonene, ve matamim iŋgali irau sawa isob. You naghur tutuuŋ payam tovene: Ndaman isob, ighaze sawa tonene ivot, yam irau agham lupuuŋ tiina, ve asuŋ payou toman lolomim poia. Tutuuŋ tonene pale iyaryaaŋ tovene itaghoni taghoni gha ila.

Lupuuŋ to mberet to le yis maau

15 “Sawa to lupuuŋ tiina tonene, ighaze lolomim pa aghan mberet, ghoro aghan mberet to tighur yis ila maau ne. Yam pale aghan mberet tovene moghon irau mboŋ liim ve ru. Tovenen sawa to lupuuŋ tiina tonene ighaze imundig, yam agham yis + 12:15 Yes Yuda tigharaat mberet tovene: Tigham palawa ris, ve titoora toman ya, ghoro tipuli ineep sawa mala ris, leso iŋaraaŋ. Palawa ŋaraaŋa tonenen, nene igham palawa isar inimale yis. Ila saveeŋ English tiwaata tighaze ‘leven.’ Ghoro tigham palawa ŋaraaŋa tonenen, ve titoora toman palawa paghu, leso ighami isar. Ghoro tigham palawa tonenen ŋgiira ris, ve tighuri ila saguan, leso iŋaraaŋ ve isaŋan pa sawa to tigharaat palawa paghu muul.

isob to ineep ila ruum tiam lolodi, ve apiyaava ilale. Apul rita ineep malep. Mboŋ liim ve ru to lupuuŋ tiina tonene, ighaze tamtoghon tiam eta izoor saveeŋ ve ighan mberet to titoora toman yis, yam azuruni ighau ila saguan pa yam Israela. Ilup toman gham muul malep. 1Kor 5:6-8

16 Sawa to lupuuŋ tiina tonene imundig, ve sawa inim liim ve ru to isob pani, yam Israela asob irau alup gham ve agham suŋuuŋ tiina. Sawa ru tonenen, nene umbom patabuaŋ. Agham uraat eta malep. Eemoghon aniiŋ, ghoro yam irau agharaata.

17 “Lupuuŋ tiina to mberet to le yis maau ne, ndaman isob, yam irau matamim iŋgali ve ataghoni. Pasa, sawa tonene kat, to you nagham gham alaagh ila rouŋ rouŋ animale yes ndaaba, ve apul taan to yes Isipa. Tauto naghur tutuuŋ ariaŋa pa yam ve papaghu tiam to muri pale tivot ne tovene: Ndaman to naol ne, yam irau matamim iŋgal sawa tonene, ve alup gham ve agham suŋuuŋ tiina payou. Tutuuŋ tonene pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Igham 23:15, 34:18

18 “Tovenen ndaman tisob, kaiyo to ivot muuŋ, mboŋi inim saaŋgul ve paaŋ, ve rabrab toni, nene sawa to lupuuŋ tiina tonene imundig. Ve ila isob pa rabrab to mboŋ inim tamoot ee ve eez (21). Mboŋ liim ve ru tonenen, ighaze aghan mberet, ghoro aghan mberet to tighur yis ila maau. Tovenen sawa tonenen, yis eta ineep ruum tiam lolodi malep. Ighaze taumim eta, ma loom eta to ineep ila lolomim izoor saveeŋ ve ighan mberet to titoora toman yis ila sawa tonenen lolo, azuruni ighau ila saguan pa yam Israela. Ilup toman gham muul malep. 20 Tovenen mboŋ liim ve ru tonenen, ndug sine to yam aneep pani, aghan mbeb eta to yis ineep ila malep. Agharaat mberet to le yis maau ne moghon.”

Mose ipaesia tutuuŋ pida to Pasova pa yes Israela

21 Yoova isavsaav toman Mose le isob, ghoro Mose ila ve ilup ndolman tisob to Israel, ve isaav padi ighaze: “Ala rikia moghon, ve apas lemim sipsip papaghu irau ruum tiam tiam, ve arab di. Leso agharaat aniiŋ to Pasova. 22 Sipsip tonanan siŋidi, awato ila oon, ve agham ai ‘isop’ boga, ve azeeva ila siŋ tonanan. Ghoro apeli ila ataam tiam avodi dige. Ila dige ru, ve izala pa sala paam. Tiam eta ivot ila pumuri malep. Yam asob aneep ila ruum tiam tiam lolodi le ndugizau. 23 Sawa to Yoova izi inim, ve ilaagh pa irab yes Isipa ndinatudi ve mbeb todi, ighaze ighita siŋ tonanan ineep ataam tiam avodi dige, ye pale isalib payam, ve ila ivool ruum ite. Irau ipul aŋela to rabuuŋ tamtoghon ilooŋ ilat ruum tiam ve irab gham maau. Hib 11:28

24 “Tutuuŋ to aazne nasavia di payam ne, nene ariaŋadi. Pale tinepneep tovene irau sawa isob. Tovenen yamŋa papaghu tiam to muri pale tivot ne matamim kisin di, ve ataghon katin di itaghoni taghoni gha ila. 25 Sawa to ala avot taan to Yoova imbua saveeŋ pani ighaze igham payam, matamim iŋgal lupuuŋ tiina to Pasova, ve ataghon katin ŋgara izi tonowe. Apuli malep. 26 Ve sawa to ndinatumim tighason gham pa lupuuŋ tonene pughu, ghoro apaes padi tovene. 27 Aghaze: ‘Iit tarab mbeb tonene inim watooŋrau pa Yoova. Leso tapaiti, ve mataad iŋgal sawa to Pasova to Yoova isalib pa ruum toit izi Isip, ve ipul ghiit taneep, ve ila irab yes Isipa ndinatudi.’”

Yes Israela tilooŋ saveeŋ tonene, ve tiput aghedi ve tipait Yoova iza. 28 Ghoro tila ve titaghon katin tutuuŋ tisob to Yoova isavia di pa Mose yesuru Aron.

Pataŋani inim saaŋgul: Maaron irab Isipa ndinatudi aidaba tisob timatmaat

29 Yes tineep le mboŋ anoŋa, ghoro Yoova izi inim, ve irab yes Isipa ndinatudi aidaba tisob timatmaat. Ipul eta ineep maau. Kinik to igham pooz pa taan Isip ne natu aidaba, ve ila ila le yes to tineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo ne ndinatudi aidaba paam, tisob timatmaat. Ve Isipa ŋgai todi paam. Ye irab ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ ne, le tisob timatmaat. 30 Tovenen mboŋ tonenen, kinik yesŋa uraata toni ve ival tiina to Isip, timundig le tighita ndinatudi timatmaat. Ghoro taŋiiz tiina imundig irau ruum ruum to yes Isipa. Pasa, mateeŋ irau ruum tisob.

Yes Isipa tizurun yes Israela tila

31 Mboŋ tonenen, kinik imbaaŋ ila pa Mose yesuru Aron tinim, ve isaav padi ighaze: “Rikia moghon ve amundig apul ndug tiou, ve aghau ala! Ve yamru moghon maau. Ival tiina to Israel paam. Yam asob ayou sipsip, mekmek, ve makau tiam, ve ala agham suŋuuŋ pa Yoova itaghon ghasoniiŋ tiam. Apul tamtoghon tiou, ve aghau ala! Ve aghason Maaron tiam pa igham poian ghou.”

33 Yes Isipa tipasul yes Israela tighaze tipul ndug todi rikia moghon. Pasa, tigham ŋgar tovene: “Ighaze yes Israela tineep toman ghiit, nene pale tasob tamatmaat.” 34 Ghoro yes Israela tigham oon todi to palawa ineep ilooŋ ila, ve tindun di pa uli, leso timbaad di ila avaradi. Palawa tonowen, titoora toman yis sone. 35 Ve titaghon Mose aliŋa ve tighason yes Isipa pa ledi mbaliiŋ naol naol to tigharaat di pa gol ve silva, ve tighason di pa ledi nonogiiŋa paam. Mbnp 15:14; Igham 3:21+

36 Yoova igham yes Isipa lolodi poia pa yes Israela. Tovenen mbeb tisob to yes Israela tighason di pani, yes Isipa tigham padi moghon. Tauto yes Israela tikarasim di kat.

Yes Israela tipul Isip

37 Tovenen yes Israela timundig ve tipul ndug Ramses, ve tila tivot ndug eez iza Sukot. Yes ival le ival kat. Nditamoot todi to tirau malmal, yes irau 600,000 ma venen. Ve yes ndiliva toman ndinatudi, tinin di maau. 38 Yes Israela ledi sipsip, mekmek, ve makau katindi kat. Tauto tiyou di tisob, ve tilaagh toman di. Ve ndug pida to Israela maau ne timundig tila toman di paam. 39 Tilaagh tila le tivot ndug eez, ghoro atedi izi. Tineep tonowe, ve tigham palawa todi to tigharaata izi Isip, ve timozi inim adi taman. Palawa tonowen, titoora toman yis maau. Pasa, sawa to timundig, yes Isipa tipasul di. Tauto ledi sawa eta pa tigharaat poian taman todi maau.

40 Yes Israela tineep izi Isip irau ndaman 430, ghoro tipul Isip ve tila. Mbnp 15:13; Ga 3:17

41 Tovenen sawa kat to ndaman 430 tonenen isob, ghoro yes Israela tisob timundig tipul Isip ve tila. Tilaagh ila rouŋ todi todi tinimale yes ndaaba. + 12:41 Yes Israela tinim ndaaba (o ami) to Maaron. Tovenen yes irau tiwalaghlaagh maau. Yes irau tilaagh deŋia itaghon rouŋ todi todi. Ughita Namba 10:11-33.

42 Mboŋ tonowen, Yoova mata iŋgal yes Israela, ve igham di tipul Isip itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni. Tauto ndaman isob, sawa to Pasova ighaze ivot, yes Israela tisob irau tipamaat ve matadi iŋgal mbeb to ivot pa mboŋ tonowen, ve tipait Yoova. Ŋgar tonene pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.

Tutuuŋ pida to iŋarua Pasova

43 Yoova isaav pa Mose yesuru Aron ighaze: “Nene tutuuŋ pida to iŋarua ghanghaniiŋ to Pasova.

Ndug ndug to ighaze tinim tineep ila yam Israela lolomim, todi eta irau ighan sorokin aniiŋ to Pasova maau. 44 Ve ighaze agham tamtoghon to ndug ite inim lemim uraata, nene ye paam irau ighan sorokin aniiŋ to Pasova maau. Eemoghon ighaze aghol tamtoghon to ndug eta inim lemim mbesooŋa ve aziri, nene ye irau ighan.

46 Ighaze alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova ila ruum eta lolo, yam aghan suvun sipsip tiam tonanan. Agham minda rita ivot ila pumuri malep. Ve tua tovene paam, aŋgoor eta malep. Yo 19:36

47 Tamtoghon to Israel tisob irau matadi iŋgalŋgal lupuuŋ tiina to Pasova ve titaghon katin ŋgara.

48 “Ighaze ŋgeu eta to ndug ite ilat ineep toman gham, ve ighaze ilup toman gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, yam irau aziri toman ndita nditamoot tisob to tineep ila ruum toni. Leso aghita di aghaze yes raratedi tinimale yam to Israela kat. Le isob, ghoro yes irau tighan aniiŋ to Pasova. Eemoghon sei to ighaze tiziri maau, nene irau ighan aniiŋ to Pasova maau. 49 Tutuuŋ tonene pale igham pooz pa yam asob. Yes to siŋ kat to Israel, ve yes loomba to tineep ila lolomim ne paam.”

50 Tovenen yes Israela tisob titaghon katin tutuuŋ tisob to Yoova isavia pa Mose yesuru Aron. 51 Ve sawa kat tonenen, Yoova igham di tipul Isip. Tilaagh ila rouŋ todi todi, ve tila.

13

Yes Israela irau tighur ndinatudi aidaba tinim Maaron le

1 Yoova isaav pa Mose muul ighaze: 2 “Yam Israela irau aghur ndinatumim aidaba toman ŋgai tiam ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ tisob tinim leg.” Igham 22:28+, 34:19; Lu 2:23

Lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau

3 Mose isaav pa yes Israela ighaze: “Matamim iŋgal sawa tonene. Muuŋ, yam anim mbesooŋa sorok izi taan Isip. Eemoghon aazne, Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve ipas gham ila yes Isipa nimadi, ve apul ndug todi wa. Tauto aazne, anim mbesooŋa muul maau. Tovenen ndaman isob, sawa tonene ighaze ivot, yam aghan mbeb eta to yis ineep ila ne malep. 4 Matamim iŋgal kaiyo Abib + 13:4 Kaiyo Abib ivotvot pa Mas ve Epril. Nene inimale kaiyo Tabogar.

tonene. Pasa kaiyo tonene, to yam apul taan to yes Isipa. 5 Muuŋ, Yoova imbua saveeŋ toman nditimbumim ighaze ye pale igham taan to yes Kanaana, Hita, Amora, Hivia, ve Yebusa inim lemim. Taan tonowen ŋgoreeŋa ve poia pa mbeb naol titub pani. Tovenen muri, sawa to Yoova igham gham ala avot tonowe, matamim iŋgal pa ataghon ŋgar tovene: Ndaman to naol ne, ighaze kaiyo Abib ivot, ghoro alup gham ve asuŋ pa Yoova. Mboŋ liim ve ru, yam irau aghan mberet to le yis maau ne moghon. Ve mboŋ inim liim ve ru to lupuuŋ tiina tonenen isob pani, yam alup gham ve agham suŋuuŋ tiina, ve apait Yoova iza toman lolomim poia. Igham 34:18

7 Mboŋ liim ve ru tonenen, ighaze aghan mberet, aghan mberet to le yis maau. Tovenen sawa tonenen, yis eta ineep ila yam Israela ndug tiam lolo malep.

8 “Ighaze sawa to lupuuŋ tiina tonene ivot, yam eŋaeŋa apaesia pughu pa ndinatumim aghaze: ‘Iit tataghon ŋgar tonene, leso mataad iŋgal sawa to Yoova iuul ghiit, ve igham ghiit tapul Isip ve tanim.’

9 “Lupuuŋ tiina tonene pale inim ghilalooŋ to ineep ila nimamim ve ndamomim, ve ipei mulin ŋgar tiam pa sawa to Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve igham gham apul ndug to yes Isipa ve anim. Leso lolomim imaagh pani sob, ve avomim imbesmbees pa saveeŋ to ye igham pait ne irau sawa isob. 10 Tovenen Yoova ighur tutuuŋ payam tovene: Ndaman to naol ne, ighaze sawa to lupuuŋ tonene ivot, yam alup gham pa suŋuuŋ ve ataghon ŋgar tonene.”

Ataam to yes Israela tighur ndinatudi aidaba tinim Maaron le

11 Mose isaav muul ighaze: “Yoova pale igham gham ala avot izi taan Kanaan. Taan tonowen, ye ighaze ipuli inim lemim itaghon saveeŋ mbuaaŋ toni ariaŋa to imbua toman nditimbumim. Saveeŋ tonenen iŋarua gham paam. 12 Sawa to ala aneep izi taan tonowen, yam irau ataghon ŋgar tovene: Ndinatumim aidaba, toman ŋgai tiam ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ, yam aghur di tisob tinim Yoova le. Tovenen ŋgai tiam ndinatudi nditamoot to tipoop di muuŋ, arab di tisob timatmaat tinim watooŋrau pa Yoova. 13 Eemoghon esele ndinatudi nditamoot to tipoop di muuŋ, arab di tinim watooŋrau pa Yoova malep. Arabolin di pa sipsip, ve arab sipsip tonenen tinim watooŋrau. Ve ighaze arabolin di pa sipsip maau, ghoro aŋgoor luadi ve timaat. Ve ndinatumim aidaba nditamoot tovene paam. Arabolin di tisob pa sipsip ma mbeb pida, ve agham mbeb tonenen pa Maaron tinim watooŋrau. Nam 18:15-18, Lu 2:22-23

14 “Muri, ighaze ndinatumim tighason gham pa ŋgar tonene pughu, ghoro apaes padi aghaze: ‘Muuŋ, iit tanim mbesooŋa sorok izi Isip. Eemoghon Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve igham ghiit tapul ndug tonowen. 15 Sawa tonenen, kinik to yes Isipa, ŋgar toni iyaryaaŋ kat ighaze tapul ndug toni malep. Eemoghon Yoova irab yes Isipa ndinatudi aidaba toman ŋgai todi ndinatudi to nditinandi tipoop di muuŋ, le tisob timatmaat. Tauto aazne, iit tarab ŋgai toit ndinatu nditamoot to tipoop di muuŋ ne, tisob timatmaat tinim watooŋrau pa Yoova. Ve ndinatuud aidaba tinim Yoova le paam. Eemoghon tarab di tinim watooŋrau maau. Tarabolin di pa sipsip ma mbeb pida, ve tagham mbeb tonenen pa Yoova tinim watooŋrau. 16 Ŋgar tonene, nene inim ghilalooŋ to ineep ila nimaad ve ndamood ve ipei mulin ŋgar toit pa sawa to Yoova ipatooŋ tapiri tiina, ve igham ghiit tapul ndug to yes Isipa ve tanim. Leso lolood imaagh pani sob, ve mataad iŋgali irau sawa isob.’”

Maaron ipatooŋ ataam pa yes Israela

17 Sawa to kinik to Isip ipul yes Israela tila, Yoova imuuŋ ve ipatooŋ di pa ataam. Eemoghon ye igham di titaghon ataam tuku to itaghon taan to yes Pilistia ne maau. Pasa, igham ŋgar tovene: “Ighaze yes Israela titaghon ataam tuku tonowen, ve tivot to koiadi rikia ve malmal imundig, nene pale titoor ŋgar todi, ve tighau timuul tila pa Isip.” 18 Tauto ipamuul di tilaagh titaghon ataam mala to itaghon ndug balim ve ila ivot Te Kaviaaŋa.

Sawa to yes Israela tipul Isip, tigharaat di pataghaaŋ pa malmal ve tilaagh. Ve Mose igham Yosep tua ve tilaagh tomani. Pasa muuŋ kat, Yosep isaav pa yes Israela nditimbudi tovene: “Muri, Maaron pale igham mulin gham ve apul ndug to yes Isipa. Sawa tonenen ighaze ivot, ghoro agham tuag ve alaagh tomani. Leso atavia izi Kanaan.” Ve yes Israela timbua saveeŋ ariaŋa toman Yosep tighaze yes pale titaghon ŋgar toni tonenen. Tauto Mose mata iŋgal saveeŋ mbuaaŋ todi tonowen, ve itaghoni. Mbnp 50:25

20 Yes Israela tipul ndug Sukot, ve tila tivot ndug balim dige, ghoro atedi izi ndug eez, iza Etam.

21 Ndag to naol ne, Yoova ineep ila yaghur tae lolo ve imuuŋ padi, leso ipatooŋ di pa ataam. Yaghur tae tonowen mala. Iza ve izi. Ve mboŋ to naol ne, ye inim yab yama to iyaryaar iza ve isul, leso ipatooŋ di pa ataam. Tovenen yes irau tilaagh pa mboŋ ve ndag. 22 Yaghur tae ve yab yama tonowen tipulpul di maau. Timuŋmuuŋ padi pa mboŋ ve ndag.

14

Yes Isipa tigham taghon yes Israela

1 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: 2 “Usaav pa yes Israela titoor di, ve timuul tila tivot naari to ndug Pi Airot. Ndug tonowen ineep ndug Migdol dige to ineep ila pa te, ve igharau ndug Bal Zepon. Tila tivot, ghoro tigharaat inadi izi tonowe ve atedi izi. 3 Leso kinik to Isip igham ŋgar ighaze yam asosor pa ataam, ve awalaghlaagh izi ndug balim, ve lemim ataam eta pa aghau maau. 4 You pale nagham ŋgar toni iyaryaaŋ muul, leso itaghon gham. Sawa to inim peria tiam, you pale napatooŋ tapirig pani, ve natatani toman ndaaba toni le tisob tilaledi. Leso nagham izag ivot inim tiina, ve yes Isipa tighilaal tighaze: You Yoova nanepneep.” Tovenen yes Israela titaghon saveeŋ to Yoova isavia padi.

5 Sawa to tipaes pa kinik to Isip tighaze yes Israela tighau tila wa, yesŋa uraata toni titoor ŋgar todi muul, ve tighaze: “Wai, iit tagham ŋgar to borouŋa! Tapul yes Israela tila pasa? Aazne, sei masin pale tinim mbesooŋa pait?”

6 Tovenen kinik isaav, ve tigharaat hos toman karis toni to malmal. Ve iyou ndaaba toni, leso tila tomani. 7 Ve igham karis ariaŋadi to malmal toman hos irau 600, ve igham karis toman hos pida paam to yes Isipa, ve yes ndiran to malmal to tindandaloov karis. Ghoro toman ndaaba toni tisob timundig ve titaghon yes Israela tila. 8 Sawa to yes Israela tipul Isip, lolodi poia kat, ve tigham ŋgar tighaze Maaron todi ilib pa yes Isipa wa. Tovenen tilaagh toman pakuruuŋ. Eemoghon Yoova igham kinik to Isip ŋgar toni iyaryaaŋ muul. Tauto iyou ndaaba toni, ve titaghon yes Israela tila. 9 Tovenen yes ndaaba to Isip tigham karis toman hos, ve ndiran pida to malmal, ve titaghon yes Israela tila le tivot todi igharau ndug to yes Israela atedi izi pani. Ineep izi naari to ndug Pi Airot ve ndug Bal Zepon.

10 Yes Israela matadi ila le tighita kinik to Isip yesŋa ndaaba toni tiŋarua di tinim. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di, ve titaŋ roran Yoova pa iuul di. 11 Ve tiŋooŋ pa Mose tighaze: “Ugham ghei nipul Isip pasa? Vena, naal to yes Isipa irau ghei maau, tauto ughereb ghei ninim ndug balim tonene, leso nimatmaat izi sualen? Igham 16:3-4

12 Ŋgar tonene to nimatughez pani. Tauto sawa to tanepneep izi Isip, yei nisaav payom nighaze: ‘Tambaŋa. Upul ghei nineep, ve nigham uraat pa yes Isipa.’ Eemoghon yom ulooŋ ghei maau. Inimale nineep izi Isip ve nimbesmbees padi, tone poia. Eemoghon maau. Aazne, pale nisob nimatmaat izi ndug balim tonene.”

13 Eemoghon Mose irab motin saveeŋ todi ighaze: “Amatughez malep. Ayoon ariaŋa! Aazne, yam pale aghita katin ulaaŋ to Yoova. Pasa, ye tau pale ivool tiam, ve igham mulin gham. Yes Isipa to aazne matamim ila padi we, muri pale aghita di muul maau. 14 Tovenen atemim izi ve aghur matamim moghon. Pasa, Yoova tau pale iparab payam.”

15 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Pughu vena to yom utaŋ roran ghou ne? Usaav pa yes Israela timundig tila. 16 Ghoro uit titi tiom iza, ve upatooŋa iŋarua te. Leso te ivalagi. Pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan, ve ighur ataam pa yes Israela, ve tilaagh ila taan mamaasa, ve tivool tila pa dige ite. 17 You pale nagham yes Isipa ŋgar todi iyaryaaŋ ve titaghon gham. Ghoro napatooŋ tapirig pa kinik to Isip toman ndaaba toni to tilaagh taan, ve yes to tilaan pa hos ve karis, ve natatan di le tisob kat. Leso nagham izag ivot inim tiina, ve yes Isipa tighilaal tighaze you Yoova nanepneep.”

19 Ghoro aŋela to Maaron to imuŋmuuŋ pa yes Israela, ipul ina to muŋgaaŋ, ve imuul ila pa muridi. Ve yaghur tae mala to imuŋmuuŋ padi ne paam, imuul ila iyoon izi muridi, 20 ve ineep bodbodaaŋ pa yes Israela ve yes Isipa. Mboŋ izi, ve yaghur tae tonowen ndorooma tiina ila pa yes Isipa, ve ghazooŋa ila pa yes Israela. Tovenen mboŋ tonenen, yes Isipa irau tila tigharau yes Israela maau.

Mbeb gharatooŋa to Maaron ighami izi Te Kaviaaŋa

21 Ghoro Mose iit nima iza, ve ipatooŋa ila pa te, ve Yoova igham yaghur tiina ilaagh pa taan dige to ila pa ndag iza ve inim. Yaghur ilaagh pa mboŋ mboŋ le ndugizau, ve iviviir te le ivalagi inim ru. Pida ila pa waan, pida ila pa ŋas, ve taan mamaasa ivot. Te dige ru tonowen tiyoon deŋia tinimale didiiŋ, ve yes Israela tilaagh ila bodbodaaŋ. Tovenen tilaagh titaghon taan mamaasa tonowen, ve tivool tila pa dige ite. 1Kor 10:1+; Hib 11:29

23 Ghoro ndaaba tisob to Isip toman hos ve karis todi titaghon di tinim tivot izi bodbodaaŋ.

24 Ndag iza ris, ve Yoova ineep ila yaghur tae mala ve yab yama lolo, ve mata izi pa yes Isipa, ve ighamun ŋgar todi le tiwaghamgham. 25 Ve igham hos toman karis todi aghedi tiptipia, leso tizuar pa landooŋ. Ve igham karis aghedi ipaspas ve titaptap tizizi. Tovenen yes Isipa tisaav tighaze: “Ee-e, tala malep! Tamuul! Nene Yoova tau, to ivool to yes Israela ve iparab toman ghiit ne!”

26 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Uit nimam iza, ve upatooŋa ila pa te. Leso te ila ivool muul, ve itatab yes ndaaba to Isip tonowen toman karis ve hos todi, le tisob timatmaat.” 27 Tovenen ndag ipul te ve iza ris, ghoro Mose iit nima iza muul, ve ipatooŋa ila pa te. Ghoro te ipol inim ilupi muul. Yes Isipa to titaghon yes Israela, titoova pa tighau timuul tila. Eemoghon tiraua maau. Te itatab ndaaba to kinik toman karis ve hos todi, le tisob tilaledi. Eta ineep maau. Ataam tonene, to Yoova ipandalin ndaaba tisob to Isip tizila te lolo ve timatmaat. 29 Eemoghon yes Israela tilaagh ila taan mamaasa to ineep bodbodaaŋ to te, le tivool tila pa dige ite. Te dige ru tonowen tiyoon kat tinimale didiiŋ. Pida ila pa waan ve pida ila pa ŋas.

30 Nene ataam to Yoova igham mulin yes Israela ila yes Isipa nimadi. Yes Isipa to timatmaat, yes Israela tighita patudi tiwaghengheen taghon naari. 31 Onoon kat, Yoova ipatooŋ tapiri tiina pa yes Isipa, ve yes Israela tighita pa matadi. Tauto timatughez pa Yoova, ve tighur ila toni. Ve tighur ila to mbesooŋa toni Mose paam.

15

Yes Israela tipait Maaron iza ila mbouŋ

1 Ghoro Mose yesŋa Israela timbou mbouŋ tonene pa tipait Yoova.

“You pale nambou ve napait Yoova.

Ye iza tiina le tiina kat.

Ye iparab ariaŋa le ilib pa koia.

Ye ipiyaav hos todi toman yes to tilaan padi ne tizila te lolo ve tilaledi. Syg 15:3

2 You naghamgham tapirig ila to Yoova. Tovenen nambou mbouŋ pa napaiti.

You irau nalaleg. Eemoghon ye igham mulin ghou.

Ye moghon to Maaron tiou.

Tovenen naghaze napait iza pa poia toni.

Muuŋ, tamaŋ imbesmbees pani.

Ve you paam napait iza izala le izala kat. Mbo 118:14

3 Tiina tiou, ye ŋgeu ariaŋa to malmal.

Iza Yoova. Ye inepneep irau sawa isob. Igham 3:14

4 Ye ipiyaav kinik to Isip ndaaba toni toman karis todi tisob tizila te lolo ve tilaledi.

Ve yes daba to tiraua kat pa malmal, yes paam tighun te ve tisob timatmaat izi Te Kaviaaŋa.

5 Te itatab di ve tindal tizila tinimale yaam.

Tizila kat to mazovan bibiliiŋa lolo we.

6 O Yoova, nimam waan, nene tapiri tiina le tiina kat.

Nimam waan irab mbirisan koiamŋa le tilaledi.

7 Yom izam tiina kat. Ulib pa mbeb tisob.

Koiamŋa to timundig tighaze tizoor ghom, yom ureu mbirisan di.

Upatooŋ mbalmbali tiom padi, ve iwaghamun di inimale yab ighan kikiliiŋ gorgori.

8 Yom atem yabyab padi kat. Tauto ugham yaghur tiina imundig ve ivalag te. Pida ila pa ŋas, ve pida ila pa waan.

Dige ru tonowen tiŋgud tiza ve tiyoon kat tinimale didiiŋ.

Te to mazovan iyoon le iyaryaaŋ.

9 Koiamai tigham tinidi tighaze:

‘Yei pale nigham taghon yes Israela le nikis di.

Ghoro niyou mburuguuŋ todi tisob, ve nirei di irau ghei.

Sa pataŋani to nighaze nigham padi, nene pale nighami moghon.

Tovenen yei pale nipas buza tiei, ve nipatooŋ tapirimai padi, ve nireu mbirisan di.’

10 Eemoghon Yoova, yom uvib avuvum inim yaghur ve iviviir te.

Tauto itatab di le tisob tindal tizila mazovan lolo rikia moghon tinimale yaam to pataŋani le pataŋani kat.

11 Yoova, sa maaron to irau ghom? Eta maau.

Yom paghunam ve patabuaŋ kat.

Ve ugham uraat tintina toman mbeb gharatooŋadi.

Tauto tamtoghon timatughez payom, ve tipait izam. Igham 8:10; Mbo 86:8; Syg 4:8

12 Yom urab koiamŋa pa nimam waan, ve ugham taan avo ikaak, ve itoon di tisob.

13 Yoova, yom lolom ineep tuŋia ila to tamtoghon tiom, ve uluul di itaghon saveeŋ mbuaaŋ tiom.

Tauto uvool todi, ve ugham mulin di pa pataŋani todi.

Ve yom umuuŋ ve upatooŋ ataam padi.

Tovenen yom pale uŋgin di pa tapirim ve ugham pooz padi, le tila tivot izi inam patabuaŋ to nepooŋ.

14 Yes ndug ndug tilooŋ uraat tiom varu, le ruŋadi iza pani ve lolodi imbumbu.

Matughezaaŋ tiina igham yes Pilistia ve tisaŋeeŋ.

15 Ve daba tisob to Edom paam, matughezaaŋ tiina igham di.

Yes pooza to Moap tilooŋ varum, le tinidi irur, ve lolodi imbumbu.

Ve yes Kanaana tapiridi isob kat ve tinidi imatmaat.

16 O Yoova, yes tiwatag: Tapirim, nene tiina kat.

Tauto matughezaaŋ tiina igham di, ve lolodi imbumbu.

Yom taum ugham mulin yei Israela ve ninim lem kat.

Tovenen ndug ndug tineep moghon tinimale yaam,

ve timbatut ghei, ve nimbut naghodi ve nila nigham taan tiei.

Irau tigham mbeb eta payei maau.

17 O Yoova, yom ugham ghei ninim nineep pooi izi lolooz tiom. + 15:17 Maaron lolooz toni, nene lolooz Zion to ndug Yerusalem ineep izala.

Lolooz tonene, nene inam patabuaŋ to nepooŋ.

Pasa, yom upayoon rumai tiom izala. Mbo 78:54+, 80:8

18 Yoova, ye kinik tiina kat.

Ye pale igham pooz itaghoni taghoni gha ila.”

Mbouŋ to Miriam

19 Tovenen Yoova ivalag Te Kaviaaŋa, ve pida ila pa ŋas ve pida ila pa waan, ve yes Israela titaghon taan mamaasa to ineep bodbodaaŋ, ve tivool tila pa dige ite. Eemoghon sawa to ndaaba to kinik tigham hos ve karis todi, ve titaghon di, Yoova igham te ila ivool muul, ve itatab di. 20 Aron livu Miriam, ye propet liva eez. Ye igham kakaap toni ve imuuŋ, ve ndiliva tisob to Israel anadi tigham kakaap todi ve titaghoni, ve yesŋa tigham narogho. 21 Ve Miriam iit mbouŋ tonene padi ighaze:

“Ambou ve apait Yoova.

Ye iza tiina le tiina kat.

Ye iparab ariaŋa le ilib pa koia.

Hos todi toman yes to tilaan padi, ye ipandalin di tizila te lolo ve tilaledi.”

Ya papaii

22 Muri ghoro, Mose isaav pa yes Israela, ve timundig tilaagh muul. Tipul naari to Te Kaviaaŋa, ve tilaagh tilooŋ tila pa ndug balim to tiwaata tighaze ‘Sur.’ Tilaagh izi tonowe irau mboŋ tol, eemoghon tindeeŋ ya eta maau. 23 Ghoro tivot ndug kainaŋen eez, iza Mara. Ndug tonowen, ya inepneep. Eemoghon ya tonowen papaii. Tovenen yes Israela irau tighuni maau. Pughu tonene to tiwaat ndug tonowen iza tighaze ‘Mara.’ + 15:23 Saveeŋ ‘mara,’ pughu tovene: ‘papaii.’

24 Yes Israela timundig ve tiŋooŋ pa Mose tighaze: “Ai, ŋgarsuamai imamaas kat wa. Pale nighun sa?”

25 Tovenen Mose itaŋ roran Yoova pa ulaaŋ, ve Yoova ipatooŋ ai suruvu eez pani. Mose igham ai tonowen ve ipiyaava izila ya, le ya ipapa muul maau, ve yes irau tighun.

Tinepneep tonowe, ve Yoova ighur tutuuŋ pida padi ve ipatooŋ di pa ataam to titaghoni leso tilaagh deŋia ila mata. Ye igham tovene pa itoov di. Leso ighita: Pale titaghon katin aliŋa, ma maau? 26 Ye isaav padi ighaze: “You Yoova, Maaron tiam. Alooŋ aliŋag ve ataghoni, ve agham ŋgar to deŋia moghon ila matag. Ighaze aghur poian taliŋamim pa tutuuŋ tisob to naghur di, ve ataghon katin di, nene you irau naghur moroghooŋ samia eta payam inimale nagham pa yes Isipa ne maau. Pasa, you Yoova to nagharaat gham pa moroghooŋ tiam ve tinimim popoia.” Mbo 103:3

27 Ghoro yes Israela tilaagh tila tivot izi ndug Elim. Ndug tonowen, le taan saambu saaŋgul ve ru to ya ivotvot padi. Ve ai det tamoot tol saaŋgul (70) titub tonowe paam. Ai tonowen anoŋadi poia pa ghaniiŋ. Tovenen tigharaat inadi tonowe, ve atedi izi.

16

Yes Israela pitool di ve tiŋooŋ pa Mose yesuru Aron

1 Muri ghoro, yes Israela timundig ve tipul ndug Elim, ve tilaagh tila tivot ndug balim to iza ‘Siin.’ Ndug tonowen ineep bodbodaaŋ pa Elim ve Sinai. Sawa to tipamundigin laghooŋ todi izi Isip ve tila tivot izi Siin, yes tilaagh irau kaiyo eez ve mboŋ saaŋgul ve liim wa.

2 Tinepneep tonowe, ve ival tiina to Israel tiŋooŋ pa Mose yesuru Aron muul tighaze: 3 “Inimale Yoova irab ghei nimaat izi Isip pataghaaŋ, tone poia! Pasa, sawa to nineep tonowe, nepooŋ tiei poia kat. Nindaad ghei ninepneep, ve nighanghan aniiŋ tiina toman ziga le apomai isuŋ. Vena, yamru aghaze arab ghei nimatmaat pa pitool, tauto aghereb ghei ninim ndug balim tonene?” Igham 14:11

4 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Aazne ve ila, you pale nagham aniiŋ itap sambam ve izilat payam. Mboŋmaagh to naol ne, pale itap sambam ve izilat. Tovenen ighaze yam ala ayou amim, ayou tiina malep. Ayou irau to aghan pa ndag ee moghon. You nagham tovene pa natoov gham. Leso naghita: Pale ataghon aliŋag, ma maau? Yo 6:25+

5 Ighaze uraat inim liim ve eez, ghoro ayou tiina ris, irau to aghani pa ndag ru, ve anazi pataghaaŋ ve ineep.”

6 Tovenen Mose yesuru Aron tisaav pa tamtoghon tisob to Israel tighaze: “Yei nigham sa, to atemim yabyab ve ayou avomim payei? Yei nisaav to tanim ne? Yam aŋooŋ payei, eemoghon Yoova ilooŋ ŋoŋaaŋ tiam wa. Tovenen rabrab izi, ghoro ye pale igham ŋgar eta payam. Leso awatag kat aghaze ye tau, to igham gham apul Isip ve anim sualen. Ve ndugizau, ghoro ipatooŋ tapiri ve poia toni payam, ve aghita pa taumim matamim.”

8 Ghoro Mose isaav padi muul ighaze: “Yei sei, to aŋooŋ payei? Sawa to ayou avomim payei, yam aŋooŋ payei maau. Aŋooŋ pa Yoova. Ve ŋoŋaaŋ tiam tonanan, ye ilooŋa wa. Tovenen rabrab izi, ghoro ye tau pale igham amim man pa aghan. Ve mboŋmaagh, ghoro igham amim aniiŋ, leso aghan ve apomim isuŋ.”

9 Ghoro Mose isaav pa Aron ighaze: “Ula usaav pa yes Israela tovene: ‘Yoova ilooŋ ŋoŋaaŋ tiam wa. Tovenen yam asob anim alup gham ila Yoova nagho.’” 10 Aron isavsaav pa ival tiina to Israel, ve matadi ila pa ndug balim, le tighita Yoova ŋguruba isul ila yaghur tae lolo.

11 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: 12 “Ŋoŋaaŋ to yes Israela, you nalooŋa wa. Tovenen usaav padi: Rabrab ndag izila goroŋia, ghoro adi aniiŋ ziga izilat. Ve bozo pale aniiŋ izilat, ve tighan le apodi isuŋ. Leso tiwatag kat tovene: You Yoova, Maaron tiam, nanepneep.”

Yoova ipan yes Israela pa aniiŋ manna ve man

13 Yes Israela tineep le rabrab izi, ghoro man katindi tivot le ndug to tineep pani ne man moghon. Mboŋ le ndugizau, ve waam izi irau ndug to tineep pani. Mbo 78:27+

14 Waam imamaas, ve yes Israela tighita mbeb pisosooŋa itatab ndug todi. Ghitooŋa inimale iigh anuvu. 15 Tighita mbeb tonowen, ve tikankaan pani. Tovenen tiwaghasonin di tighaze: “Nene sa?”

Mose isaav padi ighaze: “Nene aniiŋ to Yoova igham payam pa aghani.” Yo 6:31; 1Kor 10:3

16 Ve ye ighur tutuuŋ payam tovene: Tamtoghon piiz to tilup di ila mbeez ee moghon, nene tipavonin uur gegegeu eŋaeŋa le irau di. Atedi imot pa youŋ aniiŋ malep.

17 Tovenen yes Israela tila, ve tiyou adi aniiŋ. Pida tiyou tiina, ve pida tiyou ris. 18 Eemoghon sawa to titoov aniiŋ ve tighita piiz to tigham di, nene tighita yes tisob adi aniiŋ irau di. Tovenen yes to tiyou tiina, tighan le tipasobi. Avodi alulu rita ineep maau. Ve yes to tiyou rismoghon, tovene paam. Timbool maau. Tighan le apodi isuŋ. Tovenen aniiŋ to tiyou di, nene irau di. 2Kor 8:15

19 Mose isaav padi ighaze: “Aniiŋ tonene, aghani le isob. Aghur pida inim ŋaar pa bozo malep.” 20 Eemoghon tamtoghon pida tizoor Mose aliŋa, ve tighur aniiŋ pida inim ŋaar. Ŋaar todi tonowen ineep le ndugizau, ve iŋaraaŋ. Ve tighita motmoot tineep ila. Mose ighita ŋgar to tighami, le ate yabyab kat.

21 Tovenen mboŋmaagh to naol ne, yes Israela tilala ve tiyouyou adi aniiŋ irau di. Ve aniiŋ pida to tipuli izi ineep ila taan, sawa to ndag iza inim ve ndug ituntun, nene ireer ve ilale. 22 Ve ndag inim liim ve eez, nene tiyou aniiŋ irau to tighan pa ndag ru. Tovenen ŋginiiŋa to yes Israela tila tighita Mose, ve tipaesia mbeb tonenen pani. 23 Ye isaav padi ighaze: “Alooŋ. Yoova isaav tovene: Bozo, nene umbom patabuaŋ. Tovenen iit irau ateed izi. Irau tagham uraat eta maau. Tovenen aazne, yam atar taumim pa amim aniiŋ pataghaaŋ. Ighaze anazi, ma amozi, nene ineep to yam taumim. Aghan pida aazne, ve pida ineep pa bozo.” Igham 20:8+

24 Tovenen yes Israela titaghon Mose aliŋa, ve tighur aniiŋ todi pida inim ŋaar. Mboŋ le ndugizau, ghoro tighita ŋaar todi tonowen poia. Iŋaraaŋ maau, ve motmoota maau.

25 Mose isaav padi ighaze: “Aazne, yam irau aghita aniiŋ eta ineep izala taan pogho maau. Pasa, nene umbom patabuaŋ to Yoova ighuri pait leso ateed izi. Tovenen aghan aniiŋ to noor aghuri inim ŋaar ne. 26 Ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, aniiŋ pale ivotvot tovene, leso ayou amim. Eemoghon ndag inim liim ve ru, nene pale maau. Pasa, nene umbom patabuaŋ to Yoova ighuri pait, leso ateed izi.”

27 Eemoghon tamtoghon pida tizoor Mose aliŋa. Ndag inim liim ve ru to umbom patabuaŋ, yes tila tighaze tiyou adi aniiŋ. Eemoghon matadi ines le maau. 28 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Yam taliŋamim maau? Pale ŋeez o apul ŋgar tiam to zoraaŋ saveeŋ, ve ataghon katin saveeŋ tiou toman tutuuŋ tiou? 29 Aghita. You naghur umbom patabuaŋ payam, leso inim lemim sawa to atemim izi. Tovenen wik to naol ne, ndag inim liim ve eez, ghoro you pale nagham amim aniiŋ to irau pa ndag ru pataghaaŋ. Ve ndag to inim liim ve ru, ghoro yam asob aneep moghon ila inamim. Ala ndug eta malep.” 30 Tauto ndag inim liim ve ru, yes Israela titaghon Maaron aliŋa tonenen, ve atedi izi.

31 Aniiŋ to Yoova igham pa yes Israela, tiwaata tighaze ‘manna.’ + 16:31 Saveeŋ ‘manna,’ pughu tovene: ‘Nene sa?’

Aniiŋ manna, nene pisosooŋa ve ghitooŋa inimale mbeb pida uvedi. Ve ghaniiŋa poia kat, inimale palawa to titoora toman bagil suru.

32 Mose isaav pa yes Israela muul ighaze: “Yoova isaav ariaŋa pait ighaze tagham uur eez, ve tapavonini pa aniiŋ manna tonene, ve takisi ineep. Leso inim matamuri pa papaghu toit to muri pale tivot. Ighaze tighita, yes pale tiwatag: Sawa to Yoova igham nditimbudi tipul Isip ve tilaghlaagh izi ndug balim, ye ipanpan di pa aniiŋ tovene.”

33 Tovenen Mose isaav pa Aron ighaze: “Ugham uur eta, ve ula upavonini pa aniiŋ manna. Le isob, ghoro ughuri ineep izi Yoova nagho. Leso takisi ineep tovene itaghoni taghoni gha ila.” 34 Tovenen Aron itaghon saveeŋ tonenen, ve ighur manna pida ila uur, ve tighuri ineep izi Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ nagho inim matamuri. Hib 9:4

35 Yes Israela tighanghan aniiŋ manna irau ndaman tamoot ru. Tineep ila manna moghon le irau tila tivot taan Kanaan dige. Ghoro aniiŋ tonenen izi muul maau.

17

Yoova igham ya ivot ila yaam

1 Ghoro ival tiina to Israel tipamundigin laghooŋ todi muul. Tipul ndug balim to iza ‘Siin,’ ve tilaghlaagh titaghon Yoova aliŋa. Tighamgham tovene le tila tivot ndug eez, iza Repidim. Ghoro atedi izi tonowe. Eemoghon ndug tonowen, ya maau.

2 Tovenen tiŋooŋ pa Mose tighaze: “Ughita amai ya ve nighun lak!”

Mose ipamuul aliŋadi ighaze: “Pughu vena to atemim yabyab ve aŋooŋ payou? Yam aghaze atoov Yoova tapiri?” Nam 20:2+

3 Eemoghon Israela murun di le tisami kat. Tovenen tiyou avodi pa Mose tighaze: “Pughu vena to ugham ghei nipul Isip, ve ughereb ghei ninim sualen? Ughaze yeiŋa ndinatumai ve ŋgai tiei nisob nimatmaat pa ya izi sualen?”

4 Tovenen Mose itaŋ roran Yoova ighaze: “O Yoova, ughita. Paam tamtoghon tonene tirab ghou pa yaam! Pale nagham vena padi?”

5 Yoova ipamuul Mose aliŋa ighaze: “Ugham ndolman pida to yes Israela, ve yamŋa amuuŋ anim tiou izi lolooz Sinai pughu. Sawa to unum, matam iŋgal titi tiom to ulos ya Nil pani, ve ukisi. You pale naneep izala yaam tiina eez pogho, ve nasaŋan gham. Yam anim avot, ghoro ugham titi tiom ve ulos yaam to nanepneep izala pogho. Ya pale ireer ivot pani, leso ival tiina to Israel tighun.” Tovenen Mose igham ndolman pida ve yesŋa tila, ve tighita Mose ilos yaam tiina tonowen pa titi toni itaghon Yoova aliŋa, ve ya ireer ivot. Yo 4:14; 1Kor 10:4

7 Ndug tonowen, Mose iwaat iza ighaze ‘Masa’ ve ‘Meriba.’ + 17:7 Saveeŋ ‘Masa’ pughu: ‘tovaaŋ.’ Ve saveeŋ ‘Meriba’ pughu, nene ‘ŋoŋaaŋ.’

Pasa, sawa to yes Israela tineep tonowe, tiŋooŋ pani, ve titoov Yoova tighaze: “Ye ineep toman ghiit onoon, ma maau?” Hib 3:8

Yes Israela tiparab toman yes Amaleka

8 Yes Israela tinepneep izi ndug Repidim, ve yes Amaleka tinim tighaze tiparab toman di. 9 Tovenen Mose isaav pa Yosua ighaze: “Uvureer tamtoghon toit pida to tiraua kat pa malmal, ve yamŋa agharaat gham. Leso bozo ala aparab toman yes Amaleka. You pale nakis titi to Maaron, ve nazala nayoon izala ndug mbuŋa tonowen.”

10 Tovenen Yosua itaghon Mose aliŋa, ve igham yes Israela ve tila tiparab toman yes Amaleka. Ve Mose yesuru Aron ve ŋgeu ite, iza Hur, yes tol tizala tiyoon ila ndug mbuŋa. 11 Sawa to Mose ikaak nima ru iza, yes Israela tilib pa yes Amaleka. Eemoghon sawa to nima ipaspas ve izi, ghoro yes Amaleka anadi tilib pa yes Israela. 12 Mose ikaak nima iza ila ila le nima ipaspas kat. Tovenen Aron yesuru Hur tighita yaam eez, ve tighur Mose mbole izala. Ghoro tiit nima ru iza, ve eez ipalot nima waan, ve ite ipalot nima ŋas. Tipaloti tuŋia ve nima inepneep sala tovene le ndag izila. 13 Tauto Yosua yesŋa yes Israela tiparab ariaŋa pa buza todi le tilib pa yes Amaleka.

14 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ulooŋ. Muri, you pale napasob yes Amaleka pa taan, le irau tamtoghon matadi iŋgal di muul maau. Aliŋag tonene, umbooda ila rau. Leso yes Israela matadi iŋgali itaghoni taghoni gha ila. Ve usaav ariaŋa pa Yosua, leso mata kisini paam.”

15 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose igharaat artaal eez, ve iwaat iza ighaze: “Yoova, ye pilak tiou.” + 17:15 Ndaaba, yes ledi uli bodeeŋa (o pilak) to inim ghilalooŋ padi. Sawa to tila pa malmal, tikis pilak todi tonowen, ve tilaagh tomani. Ighaze tiparab toman koiadi le tilib padi, ve timuul tinim, nene titirtir pilak todi toman tinidi iza, leso ival tiina tiwatag tighaze tilib pa koiadi wa.

16 Ve Mose isaav muul ighaze: “Yes Amaleka tigham tinidi ve tipatooŋ nimadi pa Yoova. Tovenen ye tau pale iparab toman di itaghoni taghoni gha ila.”

18

Yetro iŋgig rawa Mose

1 Mose rawa Yetro, ye ŋgeu to ighamgham uraat pa watooŋrau to yes Midiana. Ye ineep izi ndug toni, ve ilooŋ Mose yesŋa tamtoghon toni Israela varudi pa uraat tintina naol to Maaron igham padi, ve ataam to Yoova igham di tipul taan to yes Isipa. 2 Tovenen ighaze ila ighita Mose. Sawa tonenen, Mose azuwa Sipora toman ndinatu ru tinepneep toman Yetro. Pasa, Mose ighur di tila tineep tomani muuŋ wa. Tovenen sawa to Yetro imundig ila pa ighita rawa, ye igham di ve yesŋa tila.

Mose ndinatu ru. Eez iza Gersom, ve ite iza Eliezer. Izadi tonene, ledi pughudi. Sawa to natu aidaba izi, Mose isaav ighaze: “Muuŋ, naneep nanim loom to ipul tau ndug toni.” Tovenen iwaat natu olman iza Gersom. Ve sawa to tipoop natudi ite, Mose isaav ighaze: “Maaron to tamaŋ iuul ghou ve ipaghau ghou pa kinik to Isip buza toni mata.” Tauto iwaat natu muria iza Eliezer. + 18:2-4 Pisis Gersom, pughu tovene: ‘loom to nowe.’ Ve pisis Eliezer, pughu tovene: ‘Maaron iuul.’ Igham 2:21+; Mbaŋ 7:29

5 Tovenen Yetro igham Mose azuwa toman ndinatu ru, ve yesŋa tila tivot to Mose izi ndug balim to igharau Maaron lolooz toni. Sawa tonenen, yes Israela atedi izi tonowe. 6 Yetro imbaaŋ ila pa rawa Mose ighaze: “You nagham azuwam toman ndinatum ru ve yeiŋa ninim nivot wa.”

7 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve imundig ila ighaze ighita rawa. Ila ivot todi, ve itud pa Yetro inimale pakuruuŋi. Ghoro iyaŋin pani, ve tiwaghasonin di pa nepooŋadi, Le isob, ghoro Mose igham di tila pa mbeez toni. 8 Mose ipaes pani pa pataŋani naol to Yoova ighur di pa kinik toman ival tiina to Isip, pa iuul yes Israela. Ve ipaes pani paam pa pataŋani naol to tivot pa yes Israela izi ataam luvuŋa, ve ataam to Yoova igham mulin di pa pataŋani todi.

9 Yetro ilooŋ saveeŋ toni, le lolo poia kat pa ŋgar popoia naol to Yoova ighamgham pa yes Israela, ve ataam to igham mulin di ila yes Isipa nimadi. 10 Tovenen isaav pa Mose ighaze: “You napait Yoova pa poia toni! Muuŋ, sawa to yam aneep ila kinik to Isip toman tamtoghon toni sambadi, yes titatan gham ve tigham samin gham kat. Eemoghon Yoova igham mulin gham ila nimadi wa. Tovenen aazne, you naghilaal kat naghaze: Yoova, ye ilib pa ndimaronŋa tisob!” Igham 15:11

12 Ghoro Mose rawa Yetro igham mbeb pida, ve irab di tinim watooŋrau pa Maaron. Ye igham dodoli eez ila yab ighan suvuni, ve imoz pida, leso tamtoghon tighan ve yesŋa Maaron tilup di tinim ee moghon. Tovenen Yetro, Mose ve Aron toman ndolman to yes Israela tisob tilup di ila Maaron nagho pa suŋuuŋ toman ghanghaniiŋ. Igham 24:5

Tighur tamtoghon pida leso tiuul Mose pa uraat to ghamuuŋ pooz

13 Mboŋ ndugizau, ghoro Mose ipamundigin uraat toni to gharatooŋ pataŋani to tamtoghon. Ival tiina tiyondyood luvutini, ve tisasaŋani pa igharaat saveeŋ todi to mboŋmaagh le ila rabrab izi. 14 Yetro ighita uraat to rawa Mose ighamghami pa iuul yes Israela, nene tiina kat. Tovenen isaav pani ighaze: “Wai, yom ughamgham sa pa yes tamtoghon tonene? Pughu vena to eŋgengom ugharaat saveeŋ todi? Ughita. Ival tiina tonene tiyondyood luvutin ghom ve tisasaŋan mboŋmaagh le ila rabrab izi.”

15 Mose ipamuul aliŋa ighaze: “Tamtoghon tighaze tiwatag ŋgar to Maaron lolo pani. Tauto tinim tiou. 16 Ve ighaze tiwazoran di pa saveeŋ eta, nene tinim tiou, leso nalooŋ pataŋani todi ve nagharaata. Ve you leg uraat to napatoot di pa Maaron aliŋa ve tutuuŋ toni paam.”

17 Tovenen rawa Yetro isaav pani ighaze: “Nene poia. Eemoghon naghita ataam to utaghoni pa uraat tiom, nene pataŋani. 18 Pasa, uraat tonene, tiina kat. Eŋgengom irau uraua maau. Pale unoknoki tovene le tapirim isob. Ve tamtoghon paam, pale tisaŋan tisaŋan le saŋaniiŋ isooŋ di.

19 “Ulooŋ. You naghaze nauul ghom pa ŋgar pida, leso uraat tonene iraurau payom. Ataam to naghaze nasavia payom, ighaze utaghoni, nene pale Maaron ineep toman ghom, ve iuul ghom pa uraat tiom. Yo, ighaze tamtoghon pida tiwazoran di pa mbeb eta, yom irau ugham naghodi, ve usavia pataŋani todi ila to Maaron. Ve sa saveeŋ to ighaze ye isavia payom, ghoro upaesia padi. 20 Ve yom irau upatoot di pa Maaron aliŋa ve tutuuŋ toni. Ve upasaluŋgan di, leso laghooŋ todi poia ila Maaron mata, ve titaghon ŋgar to ye lolo pani. 21 Ve yom irau uŋgabiiz poian tamtoghon tisob to Israel, ve uvureer tamtoghon popoiadi pida, leso tiuul ghom pa uraat to ŋginiiŋ ival tiina tonene. Yes to avodi kaarom, ma matadi mbeb, ughur di malep. Ughita yes to avodi onoon, ve timatughez pa Maaron ve titaghon ŋgar toni, ghoro ughur di tiuul ghom pa uraat. Ughur pida tiŋgin tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ eez (1000), pida tiŋgin tamoot liim (100), pida tiŋgin tamoot ru saaŋgul (50), ve pida tiŋgin tamtoghon saaŋgul moghon. Mbaŋ 6:3

22 Uraat to gharatooŋ saveeŋ ve pataŋani to tamtoghon, nene pale inim daba tisob tonenen ledi uraat, ve tighamghami tovene itaghoni gha ila. Yes pale tigharaat saveeŋ rauraua, leso tiuul ghom pa uraat tonene ve iraurau payom. Eemoghon saveeŋ pataŋani, nene yes irau tipuli ilat nimam, leso taum ugharaata. 23 Ŋgar tonene, Maaron ighaze yom utaghoni. Ighaze ugham tovene, nene pale uraat ipataŋan payom kat maau. Ve tamtoghon tisob to tilat toman pataŋani todi, pale timuul tila pa inadi toman lolodi poia.”

24 Mose ilooŋ rawa aliŋa, ve itaghon ŋgar isob to ye isavia. 25 Ye iŋgabiiz tamtoghon tisob to yes Israela, ve ivureer yes to ledi ŋgar popoia ve tirau uraat to ghamuuŋ pooz, ve ighur di tinim daba, leso tiuuli pa uraat to gharatooŋ saveeŋ. Pida tiŋgin tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ eez (1000), pida tiŋgin tamoot liim (100), pida tiŋgin tamoot ru saaŋgul (50), ve pida tiŋgin tamtoghon saaŋgul moghon. 26 Tovenen ndag to naol ne, yes tiloŋlooŋ saveeŋ to tamtoghon, ve tighagharaat pataŋani todi ŋgiira ŋgiira. Eemoghon pataŋani tintina, nene tipul di tila Mose nima, leso tau igharaat di.

27 Yetro ineep ris toman Mose, ghoro Mose ighuri imuul ila pa ndug toni.

19

Yes Israela tila tivot lolooz Sinai pughu

1 Yes Israela timundig muul ve tipul ndug Repidim, ve tilaagh tila tivot izi ndug balim Sinai. Laghooŋ todi to tipul Isip ve tinim, nene tigham kaiyo ru wa. Ve ite inim tol pani, ndag inim mata, ghoro tila tivot izi lolooz Sinai pughu, ve atedi izi tonowe.

3 Mose ipul di tineep, ve izala pa lolooz, leso yesuru Maaron tisavsaav. Yoova ineep lolooz daba, ve imboob izila pani ighaze: “Usaav pa yes Israela to papaghu to Yakop ne tovene: Mbaŋ 7:38

4 ‘Ŋgar to you nagham pa yes Isipa, yam Israela aghita pa taumim matamim wa. Yam awatag: You nambaad gham inimale manbog imbaad ndinatu izala bage, ve nagham gham anim avot tiou izi sualen. 5 Aazne, ighaze yam alooŋ aliŋag, ve matamim iŋgal saveeŋ mbuaaŋ tiou, ve ataghon katin tutuuŋa, nene pale anim leg kat, ve itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Onoon, taan isob toman tamtoghona, nene you tiou moghon. Ve yam ghoro, taug nasia gham, ve nagham gham anim leg kat. You naghaze yam asob aneep ila pooz tiou samba, ve ambees payou animale ndiran to watooŋrau. Leso anim tamtoghon tiou patabuaŋa.’” Tit 2:14; 1Pe 2:9; Syg 5:10

7 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose imuul izila to yes Israela. Ila ivot todi, ve ipoi ndolmana todi tinim tilup di, ve ipaesia Yoova aliŋa isob tonenen padi. 8 Yes tilooŋ saveeŋ toni, ve tisob tilup avodi tighaze: “Poia, saveeŋ isob to Yoova isavia, yei pale nitaghoni.” Tovenen Mose imuul izala to Yoova, ve ipaesia yokiiŋ todi pani. Igham 24:3

9 Yoova isaav pani ighaze: “Ulooŋ! You pale naneep ila yaghur tae asosooŋa lolo ve nalat tiom, ve nasavsaav toman ghom ve ival tiina tilooŋa. Leso tighur ila saveeŋ tiom ve titaghoni taghoni gha ila.”

10 Mose ipaesia yes Israela aliŋadi pa Yoova le isob, ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Umuul uzila, ve usaav padi tovene: Aazne ve bozo, yes irau timen nonogiiŋa todi ve tigharaat di, leso tiŋgalaaŋ ila matag, ve tisasaŋan. Pasa mboŋru, ghoro yes Israela pale tisob tighita ghou nazi nanim ve naneep izala lolooz Sinai daba.

12 “Tovenen uŋgun saŋguyaŋ iluvut lolooz pughu, leso tamtoghon tineep saguan. Ve usaav ariaŋa padi, leso tiza tinim lolooz sob, ve titut lolooz pughu rita malep. Ighaze tamtoghon eta ilaagh inim le ivazag lolooz pughu, yam arabi imaat. 13 Ve ataam to rabuuŋ, nene arabi pa nimamim malep. Aneep saguan, ve arabi pa yaam, ma avanegi. Tovenen ighaze tamtoghon eta, ma ŋgai eta itut lolooz pughu, nene irau ineep maau. Yam arabi imaat. Saveeŋ tonene pale ineep tovene le irau alooŋ tavuur itaŋ le mala, ghoro yam irau azala lolooz.” Hib 12:20

14 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ipul lolooz daba, ve imuul izila to yes Israela, ve isaav padi ighaze timen nonogiiŋa todi ve tigharaat taudi, leso tiŋgalaaŋ ila Yoova mata, ve tisasaŋan. 15 Ve ipaes padi ighaze: “Aazne ve bozo, yam agharaat taumim ve asasaŋan. Agheen toman ndiliva malep. Pasa mboŋru, ghoro Yoova izi inim.”

Maaron ivot to yes Israela

16 Tinepneep le mboŋ ru isob, ve mboŋmaagh, ghoro yaghur tae asosooŋa inim ikau lolooz daba. Ve ndug milia, ve lalaav irabrabi. Ve mbeb eez itaŋ inimale tavuur, eemoghon avolutu tiina kat. Tovenen yes Israela tisob timatughez le tapiridi isob. 17 Mose igham di tipul ndug todi to nepooŋ, ve tila tiyoon tigharau lolooz pughu, leso yesŋa Maaron tilup di.

18 Ghoro Yoova izi inim toman yab tiina izala lolooz Sinai daba, ve mbuas tiina ikau lolooz le tighita muul maau. Ve yoŋgyoog tiina itok, le lolooz katkatia ilala inimnim. Ve mbeb to itaŋ inimale tavuur, itaŋtaŋ ve indurnduur inim inim le avolutu ivot inim tiina kat.

Ghoro Mose isavsaav toman Maaron. Ve sawa to Maaron ipamuul saveeŋ toni, aliŋa inimale lalaav avolutu. Mbo 29:3+; Hib 12:18+

20 Tovenen Yoova izi inim ineep izala lolooz Sinai daba, ve ipoi Mose ighaze izala toni tonowe. 21 Tovenen Mose izala toni, ve Yoova isaav pani ighaze: “Umuul uzila, ve uveivei pa ival tiina tovene: Tizoorndug pa tiza tinim tighita ghou malep. Pasa, ighaze tiza tinim, nene pale tamtoghon katindi timatmaat. 22 Yes ndiran to watooŋrau paam. Ighaze lolodi tighaze tinim tigharau ghou, nene yes irau tigharaat taudi le tiŋgalaaŋ kat. Le isob, ghoro tinim tivot tiou. Ighaze tigharaat taudi maau, nene pale ateg yabyab padi, ve narab di tilaledi.”

23 Mose isaav pa Yoova ighaze: “Tamtoghon eta irau iza inim lolooz tonene maau. Pasa, yom taum usaav ariaŋa payei ughaze niŋgun saŋguyaŋ iluvut lolooz pughu, leso tamtoghon tighita lolooz tonene inimale ndug patabuaŋ ve tiroron pani.”

24 Yoova isaav pani muul ighaze: “Poia. Umuul uzila ugham togham Aron, ve yamru moghon aza anim. Eemoghon yes ndiran to watooŋrau toman ival tiina to Israel tizoorndug pa tiza tinim tighita ghou malep. Ighaze tiza tinim, nene pale ateg yabyab padi, ve narab di tilaledi.”

25 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose imuul izila, ve ipaesia aliŋa pa yes Israela.

20

Tutuuŋ Saaŋgul

1 Maaron isavia saveeŋ isob tonene iŋarua yes Israela eŋaeŋa ighaze:

2 “You Yoova, Maaron tiom. Muuŋ, yom unum mbesooŋa sorok izi taan to Isip. Eemoghon you nagham mulin ghom, tauto upul ndug to pataŋani tonowen. 3 Yom irau umbees pa you eŋgengou. Ughur maaron ite paam imuuŋ payou ve umbees pani malep. Mk 12:30; Lu 10:25+

4 “Ve ugharaat mbeb eta ve ughuri inim Maaron payom malep. Sa mbeb to tineep sambam, taan, ve te lolo, ugharaat eta nagho, ve ughuri inim maaron payom, ve umbees pani malep. + 20:4 Tutuuŋ tonene, ŋgara tovene: Iit irau tagharaat mbeb eta, ve taghaze Maaron nagho raraate tovene ne maau. Pasa, mbeb eta to taan nagho inimale Maaron maau. Yesu moghon to ipatooŋ katin Maaron nagho pait (Yo 14:9). Igham 34:17; 1Kor 10:14; 1Yo 5:21; Syg 21:8

5 Uput aghem pa mbeb eta tovene ve umbees pani malep. Pasa, you Yoova moghon, to Maaron tiom. Matag pariuuŋ. Naghaze tamtoghon tiou timbees pa you eŋgengou moghon. Yes to tighur koi payou, nene pale matag kisin sosor todi, ve naghur atia iza to yes taudi, toman ndinatudi, nditimbudi, ve saas todi. Eemoghon yes to tighur lolodi payou ve titaghon tutuuŋ tiou, nene pale lolog ineep tuŋia ila todi ve papaghu todi, ve poia tiou izaza todi itaghoni taghoni gha ila. Igham 34:7

7 “You Yoova, Maaron tiom. Uwaat sorokin izag malep. Pasa, tamtoghon to ighaze iwaat sorokin izag, ma ipariaaŋ saveeŋ kaarom ila you izag, nene irau naghurghuri maau. Pale naghur atia iŋarua pa sosor toni. Mt 5:33+

8 “Matam iŋgal umbom to Maaron ve upatab pani. Igham 16:23+

9 Tovenen ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, nene sawa to ugham uraat tiom. Ve ndag inim liim ve ru, ghoro yom irau upul uraat tiom tisob tineep, ve upatab pani. Pasa, nene umbom patabuaŋ to Yoova, Maaron tiom. Tovenen yamŋa ndinatum, mbesooŋa tiom, ŋgai tiom, ve yes loomba to tineep toman ghom ne paam, yam asob irau apul uraat tiam ineep, ve atemim izi. Igham 23:12, 34:21

11 Pasa, sawa to you Yoova naghur sambam, taan, ve te, toman mbeb tisob to tineep ila, nagham uraat irau mboŋ liim ve eez moghon, ve napasob uraat tonenen. Ve sawa to inim liim ve ru, ateg izi. Tauto napait sawa tonenen, ve naghuri inim umbom patabuaŋ, ve naghur poia tiou ineep izala. Mbnp 2:1+

12 “Matam loŋloŋaiŋa pa tamam ve tinam, ve utandag padi. Leso uneep mala izi taan to you Yoova, Maaron tiom, pale nagham payom. Mt 15:4; Mk 7:10; Ep 6:2+

13 “Urab tamtoghon imaat malep. Mt 5:21; 1Yo 3:15; Syg 21:8

14 “Ughur maat malep. Mt 5:27+; 1Kor 6:15+; Ep 5:5; Hib 13:4; Syg 21:8

15 “Uyub malep. Mt 19:18; Ro 13:9; Ep 4:28

16 “Upariaaŋ saveeŋ kaarom pa uwaghamun itam ite malep. Mk 10:19; Lu 18:20; Syg 21:8, 22:15

17 “Lolom igham pa nditam ruum todi malep. Lu 12:15

“Ve lolom igham pa ndizwadi, mbesooŋa, ŋgai, ma mbeb todi ite paam malep.” Ro 7:7, 13:9

Yes Israela timatughez pa Maaron

18 Yes Israela tilooŋ lalaav avolutu, ve tighita ndug milia, ve tilooŋ mbeb to itaŋtaŋ inimale tavuur, ve tighita yab mbuasa asosooŋa ikau lolooz, le timatughez ve tinidi irur. Tovenen tiyoon saguan pa lolooz pughu, 19 ve tisaav pa Mose tighaze: “Yom irau ugham Maaron avo, ve upaesia aliŋa payei. Pasa, yei nimatughez. Ighaze ye tau isavsaav toman ghei, nene pale nisob nimatmaat!” Hib 12:18+

20 Mose isaav padi ighaze: “Amatughez malep. Aazne, Maaron izi inim itaghon ataam tonene, pa ipatooŋ tapiri payam, leso awatag katini ve amatughez pani, ve agham sosor muul sob.” 21 Tovenen ival tiina to Israel tiyoon saguan pa lolooz pughu, ve Mose eŋgeni imuul izala, le ila igharau yaghur tae asosooŋa to Maaron ineep ila.

Tutuuŋ pida to artaal

22 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze ipaesia aliŋa pa yes Israela tovene: “Yam taumim aghita wa. You naneep sambam, ve aliŋag izilat payam. 23 Ambees pa you moghon. Alup ghou toman maaron kaarom eta malep. Tovenen agharaat maaron kaarom eta pa silva ma gol ve ambees pani malep.

24 “Yam irau andou taan, ve agharaata inim artaal payou, leso agham watooŋrau tiam izala. Sipsip ve makau tiam to arab di tinim watooŋrau, aghur pida tizala yab, leso yab ighan suvun di. Ve pida, amoz di ve taumim aghan di, leso itiŋa talup ghiit tanim ee moghon. Ndug sine to ighaze you naghuri payam inim inamim to suŋuuŋ, yam irau alup gham pa suŋuuŋ ve apait izag tonowe. Leso matamim iŋgal ghou, ve nanim naneep toman gham, ve naghur poia tiou iza tiam. 25 Ve ighaze andou yaam inim artaal payou, ayou yaam dodolidi moghon. Yaam to ighaze agharaata ve asap dige, nene aghami pa artaal tiou malep. Yaam tovene, poia pa artaal maau. Pasa, nene ndug patabuaŋ. 26 Ighaze agharaat artaal eta, izala kat malep. Pasa, ighaze ataghon ndeet azala, nene pale tighita mbolemim.”

21

Tutuuŋ pida to iŋarua yes mbesooŋa ve daba todi

1 Maaron iseeŋ saveeŋ toni muul ighaze: “Nene tutuuŋ pida to naghaze usavia pa yes Israela. Leso ipatooŋ di pa sa ŋgar to pale titaghoni.

2 “Ighaze ughol Hibru taamdi eta inim lem mbesooŋa, ye pale imbees payom irau ndaman liim ve eez. Ve ighaze ndaman inim liim ve ru, ghoro upuli ila. Ve upoi pa lem atia malep. Pasa uraat toni, tauto iyat mulin yaam to yom ugholi pani. 3 Ighaze muuŋ ye ivai maau, ve yom ugholi inim lem, sawa to ighaze upuli ila, ghoro upul eŋgeni ila. Ve ighaze muuŋ ye ivai, ve yom ughol yesuru azuwa tinim lem, upul yesuru tila. 4 Ve ighaze mbesooŋa eta daba toni igham liva eta pani inim azuwa, ve liva tonenen ipoop, sawa to ighaze mbesooŋa tamoot uraat toni isob, nene pale eŋgeni ila. Azuwa toman ndinatu pale tineep toman daba toni. 5 Eemoghon ighaze mbesooŋa tonenen isaav ghazooŋa ighaze: ‘You lolog pa daba tiou, azuwag, ve ndinatug. Irau napul di tineep, ve eŋgengou nala ne maau.’ 6 Nene pale daba toni ighami ve yesuru tila tivot Maaron nagho ila ndug to tisuŋsuŋ pani, ve ipaak mbesooŋa tonenen taliŋa ila ataam, ma ataam avo dige. Ghoro igham kiruuŋ, ve irab purusan mbesooŋa tonenen taliŋa. Leso inim ghilalooŋ pani ighaze muri, ye irau ipul uraat maau. Pale ineep toman daba toni, le irau sawa toni to mateeŋ.

Tutuuŋ pida to iŋarua ndiliva mbesooŋa ve daba todi

7 “Ighaze tamoot eta igholia natu liva ila pa ŋgeu ite inim mbesooŋa pani, nene liva tonowen pale ineep toman ŋgeu tonenen. Ighaze muri daba toni ighaze ipuli ila, ye irau itaghon ŋgar to tighamgham pa yes mbesooŋa nditamoot ne maau. 8 Ighaze ŋgeu to igham liva tonenen inim le ne, lolo pani muul maau, ye irau igholia ila ndug ite paam maau. Ye irau igholia imuul ila to liva tonenen tau siŋ toni. Pasa, saveeŋ mbuaaŋ toni toman liva tonenen, ye itaghoni maau. 9 Ighaze ŋgeu tonowen igham liva tonenen pa natu eta, ye irau igham poiani inimale ye tau natu liva. 10 Ve ighaze ŋgeu tonowen ivai liva tonenen, ve muri ivai liva ite paam, ye irau mata iŋgal liva to ighami muuŋ ne pa a aniiŋ, ve le oliŋa, ve yesuru tilup di pa ghenooŋ paam. Ipuli ineep sorok malep. 1Kor 7:3+

11 Ighaze ye itaghon ŋgar tol tonene maau, ye irau ipul liva tonenen ila. Ve irau ipoi pa le atia maau.

Atia to yes to tiwaghamun tamtoghon

12 “Ighaze tamtoghon eta irab ita ite imaat, yam arabi imaat paam. Mbnp 9:6

13 Eemoghon ighaze ye iwaat rabuuŋi maau, yam arabi malep. Pasa, you Maaron to napul pataŋani tonenen ivot. Tamtoghon tovene irau ighau ila pa ndug pida to yoŋgaaŋ to muri pale napatooŋ di payam, leso ineep pooi. 14 Eemoghon ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa ita ite, ve iwaat rabuuŋi ve imaat, ve muri ighau ila pa artaal pughu, leso artaal ndamo pani ve ineep pooi, yam aghurghuri malep. Ala asasaara ivot ila pumuri, ve arabi imaat.

15 “Ighaze tamtoghon eta irab tama ma tina, arabi imaat.

16 “Ve ighaze ŋgeu eta ikis tamtoghon ite, ve igholia ila to tamtoghon ite paam, ma tau ikisi inim le mbesooŋa, arabi imaat. Mbnp 37:28; 1Tim 1:10

17 “Ighaze tamtoghon eta ate yabyab pa tama ma tina, ve ipiyaav saveeŋ samia padi, arabi imaat. Mt 15:4; Mk 7:10

18 “Ighaze nditamoot ru tiparab, ve eez irab katin ita ite pa yaam ma nima, le tini isami kat. Eemoghon imaat maau. Inim narape moghon. Ŋgeu to irabi, pale ighol ita ite tonenen pa sawa to ye inim narape ve irau igham uraat maau. Ve ye irau iŋgini ve imbees pani le tini poia muul. Ighaze ita ite tonenen ikis titi ve tau imundig ilaagh, ghoro isob. Sosor toni, ye igharaata wa.

20 “Ighaze tamtoghon eta ilos mbesooŋa toni tamoot ma liva eta pa ai, ve mbesooŋa toni imaat pataghaaŋ, yam aghur atia pa tamtoghon tonenen. 21 Eemoghon ighaze mbesooŋa toni imaat rikia maau, ve ineep mboŋ eez ma ru, ghoro imaat, yam aghur atia pani malep. Pasa mbesooŋa tonowen, ye ineep ila daba toni tonenen nima.

22 “Ighaze liva eta apo, ve sawa toni to popaaŋ sone. Ve ighaze nditamoot pida tiparab, ve todi eta ipiyaav nima le irab sorokin liva tonenen, ve muri ipoop le natu imazug, ve ye tau poia. Nene pale atia piiz to azuwa toman yes pooza tighuri pa ŋgeu tonenen, ye irau igholi.

23 “Eemoghon ighaze liva to apo igham samia, yam irau aghur atia pa ŋgeu tonenen itaghon sosor to ye ighami. Tovenen ighaze ye irab liva tonenen imaat, yam arab ŋgeu tonenen imaat paam. 24 Ve ighaze iwaghamun mata, yam awaghamun ŋgeu tonenen mata. Ve ighaze iwaghamun livo, ma nima, ma aghe, yam paam agham ŋgar raraate moghon pani. Mt 5:38

25 Ve ighaze ye itun liva tonenen pa yab, yam anamim atun ŋgeu tonenen paam. Ve ighaze imbuti, ma irabi le tini imburmburtaaŋ, ataghon ŋgar raraate moghon pa ŋgeu tonenen.

26 “Ighaze ŋgeu eta irab mbesooŋa toni tamoot ma liva eta le mata isami, ma livo ipol, ye irau ipuli ila. Irau inim mbesooŋa pani muul maau. Nene ataam to ŋgeu tonenen igharaat sosor toni.

Tutuuŋ to iŋarua ŋgai taudi

28 “Ighaze makau tamoot eta iŋgal tamoot ma liva eta pa ndooŋa le imaat, yam arab makau tonenen paam pa yaam le imaat. Eemoghon aghani malep. Ve aghita makau tama aghaze ye inim pughu pa pataŋani tonenen malep. 29 Eemoghon ighaze makau eta moghon moghon iŋgalŋgal tamtoghon pa ndooŋa, ve makau tama iwatagi wa. Eemoghon ye iŋgin poian makau toni maau, ve igham tovene muul pa tamtoghon eta, yam arab makau tonenen pa yaam le imaat. Ve makau tama paam, arabi imaat. 30 Eemoghon ighaze ye to imaat ne ndita lolodi isamin makau tama, ve tiyok pani pa igharaat sosor toni, nene atia piiz to tighuri pani, ye irau igholi. Leso igham mulin tau, ve imaat sob. 31 Ighaze makau eta iwaghamun pain kainaŋen ma liva kainaŋen eta, yam ataghon ŋgar raraate moghon. 32 Ve ighaze makau tamoot eta iŋgal mbesooŋa tamoot ma liva eta pa ndooŋa, makau tama irau ighol yaam silva tamoot ee saaŋgul (30) + 21:32 Yaam silva to saveeŋ waaro tonene isavia ne, iza ‘sekel.’ Sekel eez, nene inimale 12 Kina. Tovenen 30 sekel, nene inimale 360 Kina ma venen.

ila pa daba to mbesooŋa tonenen. Ve yam irau arab makau tonenen pa yaam le imaat.

33 “Ighaze ŋgeu eta itai puura ve ipoona maau, ma ireu mbeb to tipoon saambu avo pani, ve ighaze makau ma esele eta itap izila le imaat, nene ŋgeu tonenen irau igharaat ŋgai tama. Ve ŋgai pale ineep ve inim ye to igham sosor ne le. 35 Ighaze makau to ŋgeu eta iwaghamun makau to ita ite eta ve imaat, ndiran ru tonenen irau tigholia makau to poia ne, ve tivalag yaama. Ve makau to imaat, nene yesuru irau tipaal balagini inim ru, ve pida ila to ŋgeu eez, ve pida ila to ita ite. 36 Eemoghon ighaze makau tonenen moghon moghon ighamgham tovene, ve makau tama iŋgin poiani maau, ve igham tovene muul, ye pale irabolin makau to imaat ne, pa toni eta to raraate, ve makau maate tonenen ineep inim a.

22

Tutuuŋ pida to iŋarua ŋgar to paraboliiŋ mbeb

1 “Ighaze ŋgeu eta iyub makau ma sipsip eta, ve irabi ve ighani, ma igholia ila pa tamtoghon ite, ye pale iyat mbeb to iyubi ne, ve igham pida paam izala pogho. Leso igharaat sosor toni. Ighaze iyub makau, ye pale iyati, ve igham makau paaŋ paam izala pogho. Ve ighaze iyub sipsip, ye pale iyati, ve igham sipsip tol paam izala pogho. Lu 19:8

2 “Ighaze ŋgeu yubyub eta ireu ruum pa mboŋ ve ilooŋ ila, ve tamtoghon eta ighita ve irabi imaat, nene ye le saveeŋa maau. 3 Eemoghon ighaze ŋgeu eta irab yubyub eta le imaat pa ndag, nene ye igham sosor. Tovenen yam irau aghur atia pani inimale moghon moghon aghuri pa yes to tirab tamtoghon imaat.

“Ighaze tamtoghon eta iyub mbeb, ye irau igharaat mbeb to iyubi ne ila to mbeb tonowen tama. Ve ighaze ye irau igharaata maau, nene pale tigholia tamtoghon tonenen ila inim mbesooŋa pa tamtoghon pida, ve tigham yaama ila to mbeb tonowen tama. Mt 18:25

4 “Ighaze ŋgeu eta iyub esele, ma makau, ma sipsip eta, ve ighaze tindeeŋ mbeb tonowen imaat maau ve inepneep ila ŋgeu tonenen nima, ye pale ipamuula, ve igham tau toni eta ila tomani, leso igharaat sosor toni.

5 “Ighaze ŋgeu eta ipul ŋgai toni tivool tila pa uum to tamtoghon ite ve tiwaghamuni, ye irau iyat aniiŋ ve vaen to ŋgai toni tiwaghamun di ne pa aniiŋ ve vaen popoiadi kat to titub ila uum toni. 6 Ve ighaze ŋgeu eta itun ndug, ve yab ighan uum to tamtoghon ite ve iwaghamun wit toni papaghu, ma wit matua to ndouŋ ne, ye irau iyat suvun wit to yab ighani.

7 “Ighaze ŋgeu eta ipul yaam toni ma mburuguuŋ toni pida ila tamtoghon ite nima pa iŋgin di. Ve ighaze yubyub eta iyub mbeb tonowen ila ruum toni, ve muri tindeeŋa, sa mbeb to ye iyubi, ye irau ipamuula imuul ila, ve ighur ite paam izala pogho pa igharaat sosor toni. 8 Eemoghon ighaze andeeŋ yubyub tonenen maau, yam agham ŋgeu to iŋgin mbeb tonenen, ve ala apayoonda ila Maaron nagho. Ghoro asuŋ pa Maaron, leso ipatooŋ ŋgeu tonenen: Ye nima isosor pa ita ite mbeb toni, ma maau?

9 “Ve ighaze tamtoghon ru tiwazoran di pa makau, esele, sipsip, nonogiiŋa, ma mbeb ite paam. Ve eez ighaze ye toni, ve ite ighaze ye toni. Nene agham yesuru ve ala avot Maaron nagho, ve tisavia saveeŋ todi izi tonowe. Ghoro asuŋ pa Maaron, leso ipatooŋ sei to igham sosor. Tamtoghon to igham sosor, pale ipamuul mbeb to tiwazoran di pani ne imuul ila to ita ite, ve ighur ite paam izala pogho pa igharaat sosor toni.

10 “Ighaze ŋgeu eta ipul esele, makau, sipsip, ma ŋgai toni ite paam ila ita ite nima pa iŋgini. Ve ighaze mbeb tonenen imaat, ma isami, ma yubyubŋa tiyubi, ve ighaze tamtoghon eta ighita mbeb tonenen maau. 11 Nene pale mbeb tonenen tama yesuru ita ite to iŋgin mbeb toni, tila tiyoon ila Yoova nagho. Ve ighaze ye to iŋgin mbeb toni ne, isaav ighaze: ‘Onoon kat, Maaron ighita ghou ve nasaav. Nimag isosor pa mbeb to itag ite tonene maau.’ Sawa to mbeb tonenen tama ilooŋ saveeŋ ghazooŋa tovene, nene irau le saveeŋ muul maau, ve ye irau ighur mata pa ita ite tonenen pa iyat mbeb toni maau. Hib 6:16

12 “Eemoghon ighaze ita ite iŋgin poian mbeb tonenen maau, ve yubyubŋa tiyubi, ye irau iyat mbeb to ilale imuul ila to mbeb tonenen tama. 13 Ve ighaze mbeb sagsag eta ighan ŋgai tonenen ve isaas motini, nene ŋgeu to iŋgini irau igham suruvu ila, ve ipatooŋa pa ŋgai tonenen tama. Leso iwatag ighaze ita ite tonenen iyub ŋgai toni maau. Mbeb sagsag to iwaghamuni. Tovenen ita ite tonenen irau iyati maau. Pasa, ye le sosor maau.

14 “Ighaze ŋgeu eta ighason ita ite pa bapolo toni, leso iuuli pa uraat. Ve ighaze bapolo tama ineep maau, ve bapolo tonowen imaat, ma mbeb eta iwaghamuni, nene ŋgeu tonenen irau iyati. 15 Eemoghon ighaze bapolo tama inepneep, ve pataŋani tovene ivot, nene ŋgeu to igham bapolo tonenen pa uraat, irau iyati maau. Ve ighaze ye igharaat bapolo tama pataghaaŋ wa, ve pataŋani tovene ivot, nene paam irau iyati maau. Pasa, ye igharaat atia ila to bapolo tama wa.

Tutuuŋ pida

16 “Ighaze ŋgeu eta ighereb liva paghu eta to tisia sone, ve imogheer pani, ye irau ighol liva tonenen ve ivaii. 17 Ve ighaze liva tama iyok padi pa tivai maau, nene pale yesuru tivai maau. Eemoghon ŋgeu tonenen irau igharaat liva tama, raraate inimale tigholghol ndiliva papaghu.

18 “Ndiliva to tighamgham mur, apul di tineep malep. Arab di timaat. + 22:18 Saveeŋ waaro tonene iŋarua yes ndiliva moghon maau. Iŋarua yes nditamoot paam. Ughita Wok Pris 20:27.

19 “Ighaze tamoot eta imogheer pa ŋgai liva eta, ma liva eta ipatooŋ tau pa ŋgai tamoot leso ŋgai imogheer pani, arabi imaat. Wok Pris 18:23, 20:16; Lo 27:21

20 “Yam irau agham watooŋrau pa Yoova moghon. Ighaze tamtoghon eta igham watooŋrau pa maaron kaarom eta, arabi ilale.

Lolood isamin yes mbolaaŋa

21 “Loomba to tineep ila lolomim, yam agham samin di, ma agham pataŋani padi malep. Yam irau agham poian di. Pasa, matamim iŋgal: Muuŋ, yam paam anim loomba izi Isip. 22 Ve yes ndinaara ve parooŋa tovene paam. Agham samin di malep. Yems 1:27

23 Pasa, ighaze agham tovene padi, ve titaŋ roran ghou pa ulaaŋ, you pale nalooŋ taŋiiz todi ve nauul di. 24 Ve you pale ateg yabyab kat payam, ve nambut gham pa buza tiou ve amatmaat, ve ndizwamim tinim ndinaara, ve ndinatumim tinim parooŋa. Lu 18:7

25 “Ighaze tamtoghon tiou eta mbolaaŋ ighami ve igham bun ilat tiom, yom utaghon ŋgar to yes ndiran to tighamgham yaam pa tamtoghon leso tigham ledi avua izala pogho ne malep. Tovenen ye to igham bun ilat tiom, ighaze muri iyati, nene ye irau iyat yaam anoŋa moghon. Upoi pa avua izala pogho malep. 26 Ve ighaze ugham nonogiiŋa toni to moŋeŋaaŋ ineep tiom, leso mata iŋgal bun toni ve iyati, rabrab to naol ne, yom irau ugham nonogiiŋa toni imuul ila pani le isob, ghoro mboŋ izi. Ve mboŋmaagh, ghoro ye ighami imuul ilat. 27 Pasa, ye le mbeb ite paam pa itatab tau pani maau. Tovenen ighaze ukis nonogiiŋa toni pa mboŋ, nene pale moŋeŋaaŋ ighami, ve igheen pooi maau. Ve ighaze ye itaŋ roran ghou pa nauuli, nene pale nalooŋ taŋiiz toni. Pasa, yes to tineep ila pataŋani lolo, you lolog isasamin di, ve nauluul di.

Tamatughez pa Maaron ve tatandag pa yes pooza

28 “Uveleg Maaron malep, ve upiyaav saveeŋ samia pa daba eta to iŋgin gham ne malep. Igham 20:7; Mbaŋ 23:5

29 Aniiŋ toman vaen ve oliv tiom mata, uŋguruut di payou malep. Ugham di tinim payou. Ve natum tamoot aidaba tovene paam, upuli inim leg. Igham 13:2; Lu 2:23

30 Ve makau ve sipsip tiom to nditinandi tipoop di muuŋ ne paam. Upul di tineep toman nditinandi irau mboŋ liim ve ru. Ve mboŋ inim liim ve tol, ghoro ugham di tinim, ve urab di tinim watooŋrau payou. 31 Yam irau ataghon ŋgar patabuaŋ. Pasa you nagham gham anim leg wa. Tovenen ŋgai to ighaze mbeb sagsag eta isaas motini ve irabi imaat, aghani malep. Apiyaava ila ŋgavuun tighani.”

23

Tawaghamun tamtoghon izadi malep

1 “Ighaze ulooŋ mbeb eta varu, ghoro usavia pa tamtoghon rikia malep. Pa vene, saveeŋ kaarom ma venen. Ve ighaze tamtoghon eta igham ŋgar samia ve tipayoonda pa savsaveeŋ, uvool toni ve usavia saveeŋ kaarom pa uuli malep. Igham 20:16; Mbo 15:3; Mt 19:18

2 “Ighaze ival tiina tilup di pa tigham ŋgar samia eta, yom ula toman di malep. Ve sawa to gharatooŋ saveeŋ, ighaze ival tiina tisavia saveeŋ kaarom pa tighamun saveeŋ, yom ula toman di ve upariaaŋ kaarom todi tonowen malep. Yom irau usavia saveeŋ onoon moghon.

3 “Ighaze tipayoon mbolaaŋa eta pa savsaveeŋ, uvool toni sorok malep. Ulooŋ poian saveeŋ toni pughu le isob, ghoro uŋgabiiza itaghon ŋgar deŋia.

Tauul koiaad

4 “Ighaze ughita makau ma esele to koiam eta ilaghlaagh pumuri, ughami imuul ila to tama. 5 Ve ighaze ughita esele to koiam eta to imbaad mbeb pataŋani ve itap izi igheen, upuli malep. Ula ve uul koiam tonanan ve yamru atoov agham esele toni iza iyoon.

Ataam to gharatooŋ saveeŋ

6 “Ighaze yom daba to ndug, ve mbolaaŋa eta le pataŋani, ve ighuri ilat nimam pa ugharaata, utatan saveeŋ toni malep. Ulooŋ saveeŋ toni ve ugharaat poiani. 7 Ve ighaze tamtoghon tiŋgal saveeŋ pa ŋgeu eta ve tipayoonda sorok pa savsaveeŋ, yom ula toman di pa saveeŋ todi malep. Uneep saguan padi. Tamtoghon deŋia to le sosor eta maau, urabi imaat malep. Pasa, yes to tigham sosor tovene, nene irau naghurghur di maau. Pale naghur atia padi. Igham 20:16; Lu 23:13-25; Ep 4:25

8 Ighaze tamtoghon eta ighaze ighol ghom leso uuli pa kaarom toni, uyok pani malep. Pasa, ŋgar tovene ighamun ŋgar to tamtoghon. Yes to tighazooŋ pa ŋgar poia ne paam, pale ighamun ŋgar todi. Tovenen sawa to tigharaat saveeŋ, yes pale tivool to yes to tighol di, ve tighamun saveeŋ to yes to titaghon ŋgar deŋia.

9 “Ugham samin yes loomba malep. Pasa muuŋ, yam paam aneep anim loomba izi Isip. Tovenen pataŋani to yes loomba, taumim ayamaana wa. Igham 22:21

Saveeŋ pida to iŋarua umbom patabuaŋ

10 “Uvavazog aniiŋ ila taan tiom, ve uyouyou di le irau ndaman liim ve eez. 11 Ve ighaze ndaman inim liim ve ru, ghoro upul taan tonanan ineep inim raŋgaat. Ndaman tonenen, yes mbolaaŋa to tineep ila lolomim, pale tila raŋgaat tiom tonanan, ve tikaal adi nakapoŋa pa tighan. Ve ighaze tipul aniiŋ pida ineep, nene pale inim mbeb sagsag adi. Sawa isob, ighaze ndaman inim liim ve ru, yom irau utaghon ŋgar tovene. Ve utaghon ŋgar raraate moghon pa oliv ve vaen tiom paam.

12 “Ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, nene sawa tiom to ugham uraat. Ve ndag inim liim ve ru, yom irau upul uraat tiom ineep, ve atem izi. Leso makau ve esele tiom, toman yes mbesooŋa to nditinandi tipoop di ila ruum tiom, ve yes loomba to yamŋa anepneep ne paam, atedi izi ve avuvudi ila. Mbnp 2:2+; Igham 20:8

13 “Saveeŋ isob to you nasavia payam, matamim kisini ve ataghoni kat. Ve asuŋ pa maaron kaaromŋa malep, ve izadi ivot ila avomim rita malep.

Lupuuŋ tintina tol to suŋuuŋ pale ivot irau ndaman to naol

14 “Ndaman to naol ne, lupuuŋ tintina tol to suŋuuŋ pale tivot. Sawa todi ighaze ivot, ghoro yamŋa ival tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ, ve apait ghou. 15 Lupuuŋ to ivot muuŋ, nene Pasova. Nene pale ivot pa kaiyo Abib. + 23:15 Kaiyo Abib ivotvot pa Mas ma Epril.

Pasa, kaiyo tonenen to nagham gham apul taan to yes Isipa ve avot. Sawa tonenen, yam alup gham pa suŋuuŋ, ve aghan mberet to le yis maau irau mboŋ liim ve ru, itaghon tutuuŋ to muuŋ naghuri payam.

“Tamtoghon to ighaze isuŋ payou ne, nima ŋginiŋa ve inim ivot naghog malep. Igham 12:17, 34:20

16 “Lupuuŋ inim ru, nene Sawa to Aniiŋ Mata. Uvazog aniiŋ ila uum tiom, ve usasaŋan le ighaze aniiŋ mata imatu, ghoro lupuuŋ tiina tonene ivot. Tovenen ulaagh toman aniiŋ tiom mata unum, ve yamŋa ival tiina to Israel alup gham pa suŋuuŋ.

“Lupuuŋ inim tol, nene Sawa to Taitaiŋ. Ndaman igharau ighaze isob, ve utai aniiŋ ila uum tiom, ghoro lupuuŋ tiina tonene ivot. Tovenen yam asob irau alup gham pa suŋuuŋ, ve apait ghou pa aniiŋ to nagham payam. Igham 34:22

17 “You Yoova, Maaron tiam. Tovenen ndaman to naol ne, ighaze sawa tol tonene tivot, ghoro nditamoot tiam tisob tilup di ila naghog, ve tisuŋ payou.

Tutuuŋ pida

18 “Ighaze urab mbeb eta inim watooŋrau payou, ulup mbeb to yis ineep ila ne, tomani malep. Ve sawa to yamŋa ival tiina alup gham pa suŋuuŋ ve ugham watooŋrau payou, yab irau ighan suvun watooŋrau tiom tonanan minda toman ŋgoreeŋa. Ŋgiira rita ineep mboŋ le ndugizau malep.

19 “You Yoova, Maaron tiom. Aniiŋ tiom mata to tivot ila taan tiom, yom uvureer popoia moghon ve ugham di tinim rumai tiou.

“Ighaze unaz mekmek natu eta, unazi toman tuz to tina malep.” Igham 22:29, 34:26

Aŋela to Yoova pale imuuŋ pa yes Israela ve iŋgin di pa ataam

20 “Alooŋ! You pale nambaaŋ aŋela tiou ilat, leso imuuŋ payam, ve iŋgin gham pa ataam. Ye pale igham gham ala avot izi taan to you naghuri payam pataghaaŋ pa aneep pani. Igham 32:34, 33:2

21 Aghur taliŋamim pani pooi, ve alooŋ saveeŋ toni. Azoor aliŋa malep. Pasa, ighaze yam azoor aliŋa, ye irau ighurghur gham maau. Pale ighur pataŋani iza tiam. Pasa, ye igham naghog, ve izag ineep toni.

22 “Eemoghon ighaze yam alooŋ aliŋa, ve ataghon katin saveeŋ isob to you nasavia, nene pale naghur koi pa yes to tighur koi payam, ve naparab toman yes to tiparab toman gham. 23 Tovenen aŋela tiou tonene pale imuuŋ payam, ve igham gham ala avot izi taan to yes Amora, Hita, Peresa, Kanaana, Hivia, ve Yebusa. Ve you taug pale narab di tilaledi, leso agham taan todi inim lemim. Mbnp 15:19+

Yoova ighaze yes Israela timbees pani moghon

24 “Sawa to ala aneep izi taan Kanaan, ataghon di pa ŋgar todi malep. Tovenen aput aghemim pa maaron kaaromŋa todi ve ambees padi malep. Arab mbirisan di. Ve yaam todi patabuaŋa to tiyondyood ila ndug todi to suŋuuŋ, tovene paam. Arab mbirisan di le timbiriis. Igham 20:5, 34:13

25 “You Yoova, Maaron tiam. Yam irau ambees payou moghon. Leso poia tiou iza tiam, ve nagham amim aniiŋ ve ya, ve nandiir moroghooŋ ighau payam. Igham 15:26

26 Ve ndiliva tiam tisob, popaaŋ todi pale poia moghon. Eta irau uupa maau, ve pain eta to ineep ila tiina apo lolo irau imazug maau. Ve you pale matag payam, leso aneep mala izi taan to naghaze nagham payam. Irau amaat rikia maau.

27 “Sawa to yam alaagh ala, you taug pale namuuŋ payam, ve naghur matughezaaŋ tiina ivot pa yes ndug ndug to pale ala avot todi. Leso nagham koiamimŋa ŋgar todi iwaghamgham, ve timatughez payam ve tighau. 28 Ve you pale nambaaŋ ŋguruub ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ timuuŋ payam. Leso tireu yes Hivia, Kanaana, ve Hita tighau. Mbnp 35:5

29 Eemoghon irau nandiir di tisob tighau pa ndaman ee moghon maau. Pa vene, taan todi ineep sorok, ve mbeb sagsag timasa tinim naol izi ndug todi, ve tiwaghamun gham. 30 Tovenen you pale nandiir di poipoi ve tila, le irau yam avot anim naol, ghoro agham taan todi isob inim lemim.

31 “Taan to naghaze nagham payam ne, dige eez, nene itaghon naari to Te Kaviaaŋa, le ila imuul izi naari to Te Mediterenian to yes Pilistia tineep pani. Ve dige ite, nene itaghon ndug balim to magargaar moghon, le ila imuul ya Euprates. You pale naghur taan tonowen tamtoghona tilat nimamim, leso andiir di tighau, ve agham taan todi inim lemim. 32 Tovenen yamŋa ambua saveeŋ pa alup gham anim ee moghon malep. Ve maaron kaaromŋa todi tovene paam. Ambua saveeŋ toman di pa yamŋa alup gham malep. Aneep saguan padi. 33 Ve ayok padi pa tineep toman gham ila taan tiam malep. Pale tiyes gham pa ŋgar todi samsamia, ve agham sosor ila matag. Ve aghita. Ighaze tiweu gham ve ambees pa maaron kaaromŋa todi ve asuŋ padi, nene pale inim liis payam.”

24

Yes Israela timbua saveeŋ toman Yoova

1 Yoova isaav pa Mose ighaze: “Yamru togham Aron, toman ndinatu ru Nadap ve Abiu, ve daba tamoot tol saaŋgul (70) to yes Israela aza anim tiou to lolooz daba ne. Eemoghon anim agharau ghou kat malep. Aneep saguan ris, ve aput aghemim, ve asuŋ payou. 2 Le isob, ghoro yes pida tineep tonowe, ve yom eŋgengom unum ugharau ghou. Ve yes ival tiina to Israel tovene paam. Tiza tinim tigharau ghou malep. Tineep saguan.”

3 Tovenen Mose imuul izila to yes Israela, ve ipaes padi pa saveeŋ ve tutuuŋ tisob to Yoova isavia di. Isavsaav padi le isob, ghoro tilup avodi tighaze: “Saveeŋ isob to Yoova isavia, yei pale nitaghoni.” Igham 19:8

4 Ghoro Mose imbood saveeŋ isob to Yoova ila rau.

Mboŋ ndugizau, ghoro Mose imundig, ve indou yaam pida izi lolooz pughu inim artaal, ve ipayoon yaam saaŋgul ve ru tinim ghilalooŋ pa rumai saaŋgul ve ru to yes Israela. 5 Ghoro imbaaŋ ndipain todi pida tila tigham watooŋrau pa Yoova. Yes tigham mbeb pida ve tighur di tizala yab ve ighan suvun di. Ve timoz makau papaghu pida ve tighan di, leso yesŋa Yoova tilup di tinim ee moghon. 6 Mose iwato mbeb to tirab di tinim watooŋrau ne siŋidi, ve iliŋ pida ila oon pida lolodi, ve igham pida, ve itirtiri izala artaal. 7 Ghoro igham rau to saveeŋ mbuaaŋ todi toman Yoova ineep ila, ve iraava, ve iwaata, ve ival tiina tilooŋ. Tilooŋa le isob, ghoro tisaav tighaze: “Saveeŋ isob to Yoova isavia, yei pale nitaghoni kat.”

8 Ghoro Mose igham siŋ to ineep ila oon lolodi, ve itirtiri izala ival tiina poghodi, ve isaav padi ighaze: “Aazne, Yoova imbua saveeŋ toman gham, ve yamŋa alup gham anim ee moghon. Siŋ tonene ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tiam toman Yoova. Lupuuŋ toit toman Yoova, nene iyoon izala saveeŋ to ye igham pait. Ighaze tataghoni kat, nene pale lupuuŋ toit toman Yoova inepneep tovene itaghoni taghoni gha ila.” Mt 26:28; 1Kor 11:25; Hib 9:16+

9 Ghoro Mose igham Aron, Nadap, Abiu, ve daba tamoot tol saaŋgul (70) to yes Israela, ve yesŋa tizala pa lolooz. 10 Tila tivot tonowe, ghoro tighita Maaron to Israela. Ye iyoon izala mbeb eez pogho. Mbeb tonowen babaŋa, ve bibiliiŋa inimale tata. 11 Yes daba to Israela tineep toman Maaron, ve tighan ve tighun tonowe. Onoon kat, yes tighita Maaron. Eemoghon ye iwaghamun di maau. Mbnp 32:31

Mose izala pa lolooz Sinai daba

12 Muri pa mbeb tonenen, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Malmalim uza unum tiou to lolooz daba ne, ve uneep izi sualen. Pasa, you naŋgeret saveeŋ ve tutuuŋ tiou ila yaam babaŋadi wa. Leso ipatooŋ yes Israela pa ŋgar to titaghoni. Ve naghaze naghur yaam tonene tilat nimam.”

13 Tovenen Mose isaav pa yes daba tonenen ighaze: “Yam aneep to sualen, ve asaŋan yeru Yosua. Aron yesuru Ur to tinepneep ne. Ighaze lemim pataŋani eta, yesuru irau tigharaata.” Isavsaav padi le isob ghoro igham ulaaŋa toni Yosua ve yesuru tinau tizala ris. Ghoro Mose ipul Yosua izi, ve eŋgeni malmali izala pa lolooz to Maaron daba.

15 Sawa tonenen, yaghur tae izi inim ikau lolooz Sinai daba. 16 Ve Yoova ŋguruba isul izala lolooz daba. Yaghur tae tonowen ikau lolooz irau mboŋ liim ve eez. Ival tiina to Israel to tineep sila, matadi izala pa lolooz, ve tighita Yoova ŋguruba isul inimale yab tiina ighanghan izala lolooz daba. Mt 17:5; Hib 12:18,29

Ndag inim liim ve ru, ghoro Yoova ineep yaghur tae lolo, ve isaav izila pa Mose ighaze izala toni. 18 Tovenen Mose izala lolooz daba kat, le ilooŋ ila yaghur tae lolo. Ve ineep tonowe irau mboŋ tamoot ru. Mt 4:2

25

25-31

Paesiiŋ tuku pa mbeez patabuaŋ to Maaron

Mose ineep izi lolooz Sinai daba, ve Yoova isaav pani pa mbeez patabuaŋ to ye ighaze yes Israela tigharaata. Tirei mbeez tonowen, leso inim Maaron ina to nepooŋ, ve ipatooŋ yes Israela ighaze Maaron ineep toman di.

Yoova isaav pa yes Israela pa tigham malimooŋ pa mbeez tonowen ighaze tiŋgoog mbeb tovene: yaam milmilia inimale silva ve gol, uli to tigharaata pa sipsip oro, uli to tigharaat di pa mbeb naol naol ulidi, ai ariaŋadi naol naol, ŋgoreeŋ ve naunauŋ to vuzidi popoia, ve yaam naol naol to bodeeŋadi popoia. Leso tigharaat mbeez tonenen ve tipambooda. Yoova tau isavia mbeez tonenen anunu pa Mose, leso ana isavia ila pa yes Israela, ve tigham uraat pani. (Ughita Hib 8:5.)

Tovaaŋ to mbeez tonenen, nene vene: Mala toni irau roov liim ve tol (15 mita). Ve tuku toni irau roov tol (5 mita). Ve sila ve izala, nene irau roov tol (5 mita).

Titatab mbeez patabuaŋ pa uli tintina paaŋ. Uli to ineep izila sila, bodeeŋa poia kat. Tigharaata pa teret to bodeeŋadi naol naol inimale aindan, kaviaaŋa, ve bibiliiŋa. Ve tipambooda pa aŋela anunudi. Uli ite inim ru pani, nene tigharaata pa mekmek oro. Ve inim tol pani, nene tigharaata pa mekmek ulidi to tigharaat di le kaviaaŋadi, ve tisai di tinim eemoghon. Ve uli inim paaŋ pani, nene tigharaata pa lamboi ulidi to tisai di tinim eemoghon.

Mbeez lolo

Yoova isaav pa yes Israela ighaze tindaad uli to bodeeŋadi popoia kat leso tirab motin mbeez lolo inim suruvu ru. Suruvu eez tiina, ve suruvu ite kainaŋen.

Suruvu kainaŋen

Mbeez suruvu kainaŋen, nene patabuaŋ le patabuaŋ kat. (Ughita Mt 27:51, Mk 15:38, Hib 9:3.) Bokis eez ineep ilooŋ ila. Bokis tonowen, tigharaata pa ai, ve tipaak gol ila lolo ve dige paam pa tipambooda. Ghoro tigham yaam babaŋadi ru to Yoova iŋgeret tutuuŋ toni ila, ve tizeev di tilooŋ tila. Ve tisap aŋela ru anunudi, ve tipayoon di tizala bokis tonenen pogho. Tiwaat bokis tonenen tighaze ‘Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ.’ Yes Israela tighita bokis tonenen tighaze nene Yoova ina to ghamuuŋ pooz. Tauto bokis tonenen inim ghilalooŋ padi ighaze Yoova tau ineep toman di (Ughita Syg 11:19.)

Sawa eemoghon kat ila ndaman eŋaeŋa, daba to watooŋrau eŋgeni moghon ilooŋ ila mbeez suruvu to kainaŋen, ve itir siŋ izala bokis to saveeŋ mbuaaŋ pogho. Leso Yoova ireu ival tiina to Israel sosor todi, ve yesŋa Yoova tilup di muul (Ughita Hib 9:7,24-26, 10:1-4.) Tauto tiwaat bokis tonowen avo tighaze ‘Ndug To Rewaaŋ Sosor.’ Uraata pida to watooŋrau, ma tamtoghon sorok eta irau ilooŋ ila mbeez suruvu kainaŋen to patabuaŋ kat ne maau. Maau le maau kat. (Ughita Hib 10:19-21.)

Suruvu tiina

Mbeez suruvu tiina, nene patabuaŋ paam. Eemoghon patabuaŋ kat inimale suruvu kainaŋen maau. Tovenen ndiran to watooŋrau tisob irau tilooŋ tila suruvu tiina, ve tigham uraat todi.

Toŋ to mberet patabuaŋ

Ruum suruvu tiina, mbeb tol tineep ila. Eez, nene toŋ to tigharaata pa ai ve tipaak gol izala pogho. Toŋ tonowen, tighurghur mberet patabuaŋ toman ai suru to vuzi poia ne izala pogho. Wik eŋaeŋa, titun ai suru tonowen, ve tigham mberet muŋgina izi, ve ndiran to watooŋrau tighani. Ghoro tighur paghu izala. Mberet tonowen ipatooŋ di ighaze Maaron ineep toman di. Ival tiina irau tighani maau. Yes to watooŋrau moghon to tighani. (Ughita Mk 2:26.)

Lam toman aia

Ve mbeb ite to iyoon ilooŋ ila mbeez suruvu tiina, nene lam aia to tigharaata pa gol. Mbeb tonowen pughu eemoghon, ve boga liim ve ru. Boga eŋaeŋa ledi lam ineep ila. Rabrab to naol ne, ndiran to watooŋrau tila titun lam, leso ighan pa mboŋ le ndugizau.

Artal kainaŋen to tunuuŋ mbeb to vuzidi popoia

Ve mbeb to inim tol pani, nene artaal kainaŋen to tigharaata pa gol. Yes to watooŋrau tituntun mbeb to vuzidi popoia izala artaal kainaŋen tonowen pa mboŋmaagh ve rabrab. (Ughita Lu 1:8-10.)

Mbeb tol tonenen tineep ilooŋ ila mbeez suruvu tiina. (Ughita Hib 9:2-5.) Ve tipatooŋ ghiit pa Maaron tighaze ye patabuaŋ ve paghuna kat. Ve ye ineep toman ghiit irau sawa isob, ve inim aniiŋ mata yaryaara pait, ve iŋginŋgin ghiit pa aad aniiŋ ve leed mbeb. Ve ye inim ghazooŋa pait.

Oon to ririwaaŋ

Oon tiina eez to tigharaata pa bras iyoon saguan ris pa mbeez nagho. Oon tonowen, ya ineep ila lolo. Ighaze yes to watooŋrau tighaze tigham uraat pa watooŋrau to tamtoghon, ma tilooŋ tila mbeez patabuaŋ lolo pa tigham uraat, yes irau timen nimadi ve aghedi muuŋ. Le isob, ghoro tigham uraat todi.

Artaal tiina

Artaal tiina ineep igharau ataam avo. Nene timozmoz watooŋrau to yes Israela izala. Artaal tiina ve oon tonenen ŋgara tovene: Iit irau tala tavot to Maaron sorok maau. Ye ireu sosor toit, ve igham ghiit taŋgalaaŋ kat, ghoro iit irau tala tavot toni.

Tindaad uli ariaŋadi saaŋgul tiluvut mbeez tonenen toman artaal tiina ve oon to ririwaaŋ tinim didiiŋ. Ndug to tindaad uli tiluvuti, mala toni irau 44 mita, ve tuku toni, nene 22 mita. Ve tigharaat ataam eemoghon to tilooŋ tila. Artaal tiina ineep igharau ataam tonenen.

Ndiran to watooŋrau

Yoova isavia uraat todi ŋgara, ve nonogiiŋa todi paam ila to Mose. Yes moghon to ledi izadi pa tilooŋ tila mbeez patabuaŋ to Maaron. Ve ival tiina, ghoro maau.

Tutuuŋ pida

Yoova isavia mbeez patabuaŋ mosi ila to Mose le isob, ghoro isavia tutuuŋ pani ighaze yes nditamoot tisob to ndaman todi irau tamoot ee ve iza, yes irau tighol mulin taudi pa yaam sekel alulu. Yaam tonowen, tighuri ila to yes to watooŋrau, leso tikisi pa uraat pida.

Tovenen Mose ineep toman Yoova izi lolooz Sinai daba, ve Yoova isavia ŋgar isob tonenen pani. Ghoro igham yaam babaŋadi ru to ye tau iŋgeret tutuuŋ saaŋgul ila, ve ighur di tila Mose nima.

32

Yes Israela tigharaat makau anunu inim maaron padi

1 Mose ineep mala izi lolooz Sinai daba. Tovenen yes Israela tisaŋani le maau, ghoro tila tiluvut Aron, ve tisaav pani tighaze: “Aron, ugharaat leed maaron eta! Leso imuuŋ pait ve iŋgin ghiit. Pasa, ŋgeu to igham ghiit tapul taan to yes Isipa ve tanim, yei nikankaan pani. Mbeb eta avaat ivot pani wa.”

2 Aron ilooŋ saveeŋ todi, ve isaav padi ighaze: “Poia. Yam ala aŋgoog pandood to ndizwamim ve ndinatumim to tigharaat di pa gol, ve agham di tinim.” 3 Tovenen ival tiina tipas pandood todi tizi pa taliŋadi, ve tigham di tila to Aron. 4 Ghoro ye igham gol todi tonowen, ve igharaata inim makau anunu. Ival tiina tighita makau anunu tonowen, ve tisaav tighaze: “Ai yam Israela, aghita. Nene maaron toit to igham ghiit tapul Isip ve tanim.”

5 Aron ighita ŋgar todi tonowen, ve igharaat artaal eez ila mbeb tonowen nagho, ve isaav padi ighaze: “Bozo, pale talup ghiit pa suŋuuŋ, ve tapait Yoova!”

6 Mboŋ le ndugizau, ghoro ival tiina timundig, ve tiyou mbeb todi pida tila, leso tigham watooŋrau pa maaron todi tonowen. Watooŋrau pida, yab ighan suvun di. Ve tigham pida, leso yesŋa maaron todi tonowen tilup di tinim ee moghon. Ghoro mboledi izi ve tighanghan. Tighanghan ve tighunghun, ve mala maau tipamundigin narogho, ve mogheraaŋ toman ŋgar samsamia naol tivot. 1Kor 10:7

Maaron ate yabyab kat pa yes Israela

7 Tighamgham tovene, ve Yoova isaav pa Mose ighaze: “Ai, rikia moghon uzila! Pasa, tamtoghon tiom to ugham di tipul Isip ve yamŋa anim, ŋgar todi isami, ve tiwaghamgham. Ataam to avog iyaryaaŋ padi naghaze titaghoni, nene tipuli wa. Ulooŋ. Tigharaat ledi makau anunu, ve tiput aghedi pani, ve tigham watooŋrau pani. Ve tisavsaav tighaze: ‘Yam Israela, aghita. Maaron toit to igham ghiit tapul Isip ve tanim, tau tonene!’ 9 Ndiran tonowen, you nawatag di wa. Matadi zoraaŋ saveeŋ kat. 10 Tovenen ateg yabyab padi kat, ve aazne naghaze napasob di tilaledi. Ve yom uŋgalsekin ghou malep. Pasa, naghaze naghur yamŋa papaghu tiom agham inadi. You pale nagham gham amasa anim naol, ve izamim tintina.”

11 Eemoghon Mose itoova pa irab Maaron toni Yoova ate. Ighaze: “Aa Yoova, pughu vena to atem yabyab kat pa tamtoghon tiom? Yom taum to upatooŋ tapirim ve ugham mbeb gharatooŋadi tintina, tauto ugham di tipul Isip ve tinim. 12 Ighaze uwaghamun di, nene pale yes Isipa tisaav tighaze: ‘Laak, Maaron to yes Israela ighaze iwaghamun di ve ipasob di pa taan. Tauto itombaan di, ve igham di tipul ghiit ve tila ndug to bide lolooza, leso irab di tonowe.’ Tovenen uwaghamun di malep. Onoon, atem yabyab kat. Eemoghon utatan atem, ve utoor ŋgar tiom. Ukaria tamtoghon tiom malep. Lolom imuul padi.

13 “Matam iŋgal mbesooŋa tiom Abaram, Isak, ve Yakop. Muuŋ, yom umbua saveeŋ toman di, ve upariaaŋa le iyaryaaŋ kat ughaze yom pale ugham papaghu todi timasa tinim naol tinimale pitum to sambam paroŋania. Ve ugham taan Kanaan isob inim ledi, leso tineep pani itaghoni taghoni gha ila.” Mbnp 12:7, 17:8, Mbnp 26:3+, 28:13

14 Yoova ŋgar toni iyaryaaŋ ighaze iwaghamun yes Israela. Eemoghon Mose isuŋ ariaŋa, tauto Yoova itatan ate, ve itoor ŋgar toni, ve irab tamtoghon toni maau. Yona 3:10

15 Ghoro Mose igham yaam babaŋadi ru to Maaron iŋgeret tutuuŋ toni ila, ve imuul izila to yes Israela. Yaam ru tonowen, Maaron tau igharaat di, ve iŋgeret tutuuŋ toni ila. Ve bodeeŋ ineep ila digedi ru. Tutuuŋ tonowen, nene pa ipariaaŋ yes Israela, leso matadi kisin saveeŋ to yesŋa Maaron timbua, ve titaghon ataam toni. Igham 24:12

17 Yosua to ulaaŋa to Mose, ye isasaŋani izi lolooz luvuŋa. Mose izila ivot toni, ve yesuru malmalidi tizila. Tigharau ndug to ival tiina tinepneep pani, ghoro Yosua ilooŋ oroor tiina. Tovenen isaav pa Mose ighaze: “Wai, nowe avaat malmal eta?”

18 Eemoghon Mose isaav pani ighaze: “Maau. Oroor tonowen inimale pakuruuŋ to yes ndaaba to tilib pa malmal ne maau. Ve inimale taŋiiz to ndaaba to koiadi tilib padi, nene paam maau. Mbouŋ to nalooŋa we, tamtoghon avaat tinidi iza pa mbeb eta.”

19 Mose ivot todi izi lolooz pughu, ve ighita di titortor luvutin makau anunu, le ate yabyab kat. Tovenen ipiyaav yaam babaŋadi ru to ikiskis di ne, tizila taan le berberia. + 32:19 Sawa to Mose ipiyaav yaam babaŋadi ru tizila taan le berberia, ene inim ghilalooŋ pa yes Israela ighaze lupuuŋ todi toman Maaron, yes tireua wa.

20 Ghoro ila igham makau anunu tonenen, ve ipiyaava izala yab ighani, ve itututi ila le imbiriis inim avab. Ghoro itiri izila ya, ve isaav ariaŋa pa yes Israela ve tighuni.

21 Ghoro iyaan Aron ighaze: “Laak, ndiran tonene tigham vena payom, to ulooŋ di, ve uweu di ve tigham sosor tiina tonene?”

22 Aron ipamuul aliŋa ighaze: “Wai, tiina tiou, atem yabyab payou malep. Yom uwatag: Ndiran tonene, moghon moghon lolodi ipapazaagh di pa ŋgar samsamia naol. 23 Yes tisaav payou tighaze: ‘Ugharaat leed maaron eta lak! Leso imuuŋ pait ve iŋgin ghiit. Pasa, ŋgeu to igham ghiit tapul taan to yes Isipa ve tanim, yei nikankaan pani. Mbeb eta avaat ivot pani wa.’ 24 Yes tisaav payou tovene, tauto nasaav padi naghaze: ‘Poia. Sei to ighaze ipambood tau pa gol, ghoro iduduuma izi ve ighami inim.’ Tovenen yes tila tiyou gol todi tinim tiou, ve nasuruuv di tizala yab, ve rikia moghon makau anunu ivot!”

25 Mose ighita ighaze Aron iŋgin poian yes Israela maau, ve ipul di tiwaghamgham, tauto tigham ŋgar samsamia naol. Tovenen imatughez: Ighaze koiadi tinim ve tighita di, nene pale tiveleg di ve tiŋiŋ padi. 26 Tauto ila iyoon ila ataam avo, ve imboob ighaze: “Alooŋ! Sei to ighaze itaghon Yoova, ghoro inim tiou!” Tovenen yes to rumai Levi tisob tila tilup di ila Mose mata, 27 ve Mose isaav padi ighaze: “Yoova to Maaron to iit Israela, aliŋa ilat payam ighaze agham buza tiam, ve alaagh taghon ndug lolo, ve ambut yes to tiput aghedi pa maaron kaarom tonenen, le tisob timatmaat. Ighaze toŋvetaz tiam, ma nditamim, ma yes to tineep tigharau gham, aghurghur di malep. Buza ighan di moghon.”

28 Tovenen yes Levia titaghon Mose aliŋa, ve sawa tonenen timbut nditamoot irau ndiŋndiŋ tol (3000) pa buza ve timatmaat. 29 Ghoro Mose isaav padi ighaze: “Yam rumai to Levi, alooŋ. Onoon, nene ipataŋan pa yam arab ndinatumim ve toŋvetaz tiam timatmaat. Eemoghon yam aghurghur di maau, ve ataghon katin Yoova aliŋa. Tauto aazne, ye igham gham anim uraata toni, ve ighur poia toni iza tiam.”

30 Mboŋ ndugizau, ghoro Mose isaav pa ival tiina ighaze: “Alooŋ! Sosor to yam aghami, nene tiina le tiina kat. Eemoghon you pale namuul nazala to Yoova, ve natoova pa nagharaat saveeŋ tomani, ve naghita: Pale irau ilooŋ ghou, ve ipul sosor tiam tonene, ma maau?” 31 Tovenen Mose imuul iza ila to Yoova, ve isaav pani ighaze: “O Yoova, ival tiina tonowen tigham sosor tiina kat payom. Pasa, tigharaat ledi maaron kaarom pa gol. 32 Eemoghon aazne, naghason ghom pa lolom isamin di ve upul sosor todi. Ighaze maau, ghoro izag to umbooda ila rau tiom, umusi ighau paam.” Mbo 69:28; Ro 9:3; Syg 3:5, 21:27

33 Yoova ipamuul aliŋa ighaze: “Vana maau. Tamtoghon to ighaze izoor ghou ve igham sosor payou, ye tonenen to pale namus iza ighau pa rau tiou. 34 Tovenen umundig umuul uzila todi, ve ugham di ve yamŋa ala pa ndug to muuŋ nasavia payam. Aŋela tiou pale imuuŋ payam, ve yamŋa ala. Eemoghon muri, you pale naghur atia padi pa sosor todi.”

35 Tauto muri, Yoova igham moroghooŋ samia ivot padi, ve iyat ŋgar todi to tizoorndug pa Aron tighaze igharaat ledi makau anunu inim maaron kaarom.

33

Maaron isaav ighaze ye irau ila toman yes Israela muul maau

1 Ghoro Yoova isaav muul pa Mose ighaze: “Yamŋa yes Israela to ugham di tipul Isip ve anim, amundig apul ndug tonene, ve alaagh muul ala pa taan Kanaan. Pasa muuŋ, you nambua saveeŋ toman Abaram, Isak, ve Yakop, ve napariaaŋa le iyaryaaŋ kat naghaze you pale nagham taan tonowen pa papaghu todi. Mbnp 12:7, 26:3, 28:13

2 You pale nambaaŋ aŋela tiou imuuŋ payam, pa indiir taan tonowen tamtoghona tighau. Nene yes Kanaana, Amora, Hita, Peresa, Hivia, ve Yebusa. 3 Leso agham taan todi inim lemim, ve aneep pani. Taan tonowen ŋgoreeŋa tiina, ve mbeb naol titub pooi pani. Eemoghon you taug irau itiŋa tala maau. Pasa, yam matamim zoraaŋ saveeŋ. Ighaze itiŋa tala, ve agham ŋgar samia ite paam izi ataam luvuŋa, nene pale apas ateg, ghoro napasob gham.”

4 Ival tiina tilooŋ saveeŋ ariaŋa tonene, le lolodi ipataŋan kat ve titaŋ tiina. Titiik taudi muul maau. Tipul taudi tinimale timoŋ. 5 Pasa, Yoova isaav pa Mose ighaze: “Usaav pa yes Israela tovene: ‘Yam matamim zoraaŋ saveeŋ. Irau itiŋa tala maau. Pasa, ighaze naneep toman gham pa sawa ris, ve apas ateg muul, nene pale napasob gham. Tovenen mbeb tiam popoia naol to atiik taumim pani, aduduum di tisob tizi, ghoro matag iŋgal sa ŋgar to pale nagham payam.’”

6 Tovenen sawa to yes Israela tipul lolooz Sinai ve inim, yes titiik taudi pa mbeb popoia muul maau.

Mbeez to tilup di toman Yoova

7 Sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, ve ighaze atedi izi ataam luvuŋa, ghoro Mose ipayoon mbeez eez ineep saguan pa mbeez pida. Mbeez tonowen, tiwaata tighaze: ‘Mbeez to lupuuŋ.’ Tamtoghon tisob to tighaze tighason Yoova pa mbeb eta, tilala tonowe, ve tighurghur aliŋadi ila to Mose, leso ana isavia ila to Yoova. 8 Sawa to naol, ighaze Mose ilaagh ila pa mbeez tonowen, ival tiina tisob timundig, ve tiyoon irau mbeez todi todi naghodi, ve matadi itaghoni le ilooŋ ila mbeez lolo. Ghoro yaghur tae induur izi inim ve ipoon mbeez nagho, ve Mose yesuru Yoova tisavsaav. 10 Sawa to ival tiina tighita yaghur tae tonowen izi inim ipoon mbeez nagho, yes tiput aghedi, ve tisuŋ irau mbeez todi todi. 11 Ve Yoova yesuru Mose tiwaghiton di, ve tisavsaav tinimale tamtoghon ru to avodi imbesmbees. Tisavsaav le isob, ghoro Mose ivot, ve imuul ila pa Israela inadi to nepooŋ. Eemoghon Yosua to Nun natu ne, ipulpul mbeez tonenen maau. Iŋgini irau sawa isob. Yosua, ye pain paghu ve inim ulaaŋa to Mose.

Mose ighason Maaron pa ipatooŋ tau pani

12 Tinepneep le sawa eez, ghoro Mose isaav pa Yoova ighaze: “Laak, yom usaav payou ughaze naghereb ival tiina tonene ve yeiŋa nila pa taan Kanaan. Ve ughaze tinim imot inim tiou ve ugham ghou nanim itam ite kat. Eemoghon sei to ughaze umbaaŋa inim toman ghou pa iuul ghou, nene yom upaghazoŋan ghou pani sone. 13 Ighaze onoon tinim imot inim tiou, ghoro upatooŋ ghou pa ataam toman ŋgar tiom. Leso nawatag katin ghom, ve laghooŋ tiou poia ila matam. Aa Yoova, matam iŋgal ival tiina tonowen paam. Pasa, yes tamtoghon tiom. Yom taum usia di tinim lem.”

14 Yoova ipamuul aliŋa ighaze: “Ugham ŋgar naol malep. You taug pale nalat toman ghom, leso nagham ghom lolom poia ve atem izi.”

15 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pani ighaze: “Nene poia pa unum toman ghei. Pasa, ighaze taum unum toman ghei maau, yei irau nipul ndug tonene maau. Pale nineep moghon to sualen. 16 Pasa, ighaze unum toman ghei maau, nene pale sa mbeb igham tamtoghon tighilaal tighaze yom lolom payei, ve poia tiom inepneep toman ghei? Maau. Eemoghon ighaze unum toman ghei, nene pale tamtoghon tiwatag tighaze yom usia ghei ninim lem, ve yom taum upas ghei nivot saguan pa ndug tisob to taan.”

17 Tovenen Yoova isaav pa Mose ighaze: “Poia. Mbeb to yom ughason ghou pani, you pale naghami. Pasa, tinig imot ilat tiom, ve nagham ghom unum itag ite kat.”

18 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, ve ighason Maaron muul ighaze: “Aa Yoova, ighaze venen, upatooŋ taum toman tapirim ve poia tiom payou, ve naghita katin ghom!” Yo 1:14,18; Kol 1:15; Hib 1:3

19 Yoova ipamuul aliŋa ighaze: “You pale napatooŋ suvun poia tiou payom, ve navotia izag Yoova toman gabuag ila matam. Ighaze lolog poia pa tamtoghon eta ve naghaze nagham poiani, nene pale nagham poiani. Ve ighaze lolog isamin tamtoghon eta ve lolog pa nauuli, nene pale nauuli. Ro 9:15

20 Eemoghon yom irau ughita naghog maau. Pasa, ighaze tamtoghon eta ighita katin ghou, ye irau ineep maau. Pale imaat. Mbnp 32:31

21 Ughita ndug to ineep digeg ne. Unum uyoon izala yaam pogho tonene. 22 Sawa to nanim ve naghaze napatooŋ taug toman tapirig ve poia tiou payom, nene pale naghur ghom ulooŋ ula yaam saambu tonene, ve napoon ghom pa nimag, le irau nasalib payom ve nala. 23 Ghoro nimag ighau, ve ughita ndimog. Eemoghon naghog, tamtoghon eta irau ighita maau.”

34

Yoova ipatooŋ poia toni pa Mose

1 Ghoro Yoova isaav pa Mose muul ighaze: “Ugharaat yaam babaŋadi ru, le raratedi tinimale papazogi you nagham payom ve upiyaav di tizi berberia. Leso naŋgeret saveeŋ ila raraate inimale muuŋ naŋgereti. Igham 24:12, 32:19

2 Ugharaat di pataghaaŋ, leso bozo mboŋmaagh, ugham di, ve uza unum tiou sualen izi lolooz daba. 3 Tamtoghon ite paam inim toman ghom malep. Ve lolog pa naghita tamtoghon eta ilaagh taghon lolooz dige maau. Ve ŋgai tovene paam. Tilaagh tigharau lolooz pughu malep.”

4 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ila igharaat yaam babaŋadi ru, le raratedi tinimale papazogi Yoova igham pani. Mboŋ ndugizau, ndoromaaŋa kat, ve Mose imundig, igham yaam ru tonowen, ve inau izala pa lolooz Sinai daba itaghon Yoova aliŋa. 5 Ghoro Yoova ineep ila yaghur tae lolo, ve izi inim iyoon igharau Mose, ve ivotia tau iza ve gabua. 6 Ye ilaagh imbut Mose nagho, ve isaav ighaze:

“You Yoova. Izag tau tonene: Yoova.

You Maaron to lolog isasamin mbesooŋa tiou, ve naghamgham poian di.

Ateg yabyab rikia maau.

Poia tiou, nene tiina kat. Lolog ineep tuŋia ila to tamtoghon tiou ve nauluul di, ve nataghon saveeŋ mbuaaŋ tiou irau sawa isob.

Ŋgar to lolog ineep tuŋia ila to tamtoghon tiou ve nauluul di, nene napatooŋa pa tamtoghon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ.

Ve ŋgar todi to zoraaŋ saveeŋ, toman ŋgar todi pida to iyel pa ataam tiou, sosor todi naol tonowen, moghon moghon you nareureu di.

Eemoghon yes to ledi sosor, you naghurghur di maau.

Naghurghur atia pa yes taudi,

toman ndinatudi, nditimbudi, ve saas todi.” Igham 20:5+, 33:19

8 Mose ilooŋ saveeŋ tonene, le rikia moghon iput aghe, nagho izila pa taan, ve isuŋ. 9 Ighaze: “Aa Yoova, ighaze lolom poia payou, ve ughaze ugham poian ghou, unum toman ghei ve itiŋa tala. Onoon, ival tiina tonowen, dabadi ariaŋa, ve tiloŋlooŋ saveeŋ maau. Eemoghon lolom isamin ghei, ve ureu sosor tiei. Ŋgar tiei naol to tiyel pa tutuuŋ tiom, ureu di tilaledi. Ve ugham ghei ninim lem kat.”

Maaron yesŋa yes Israela timbua saveeŋ muul

10 Mose isavsaav le isob, ghoro Yoova isaav pani ighaze: “Aazne, you naghaze nambua saveeŋ toman yam Israela, leso itiŋa talup ghiit tanim ee moghon muul. You pale nagham mbeb gharatooŋadi tintina ila tamtoghon tiom tisob matadi. Uraat to naghaze nagham di, nene pale ite kat. Muuŋ ve inim, ndug tisob to tineep irau taan isob, tighita mbeb eta tovene pa eta sone. Tovenen ndug ndug to tineep tigharau ne, ighaze tighita di, nene pale matughezaaŋ tiina igham di. 11 Tutuuŋ to aazne naghuri payam, yam asob matamim kisini, ve ataghoni kat. Leso namuuŋ payam, ve nandiir yes Amora, Kanaana, Hita, Peresa, Hivia, ve Yebusa to tineep izi taan Kanaan, tisob taghau tila. 12 Eemoghon matamim imosmoos pa taumim. Yamŋa taan tonowen tamtoghona ambua saveeŋ pa alup gham malep. Aneep saguan padi. Pasa, ighaze yamŋa alup gham, nene pale tinim liis payam, ve tiweu gham ve agham ŋgar samia. Igham 23:32; 1Kor 5:11

13 “Tovenen alup gham toman di malep. Ve mbeb todi naol to suŋuuŋ, areu mbirisan di. Artaal todi, toman yaam todi patabuaŋa to tipayoon di tigharau inadi to suŋuuŋ, yam arab babalagin di. Ve ai to tiluplup di ila sambadi ve tipait maaron liva todi Asera, nakavas ighan suvun di tizi. 14 Yam ambees pa maaron ite paam malep. Pasa, you Yoova to Maaron tiam. Matag pariuuŋ, ve naghaze yam ambees pa you moghon. Tauto tiwatwaat izag tighaze ‘Ye to mata pariuuŋ.’

15 “Tovenen ambua saveeŋ toman taan tonowen tamtoghona pa alup gham malep. Pasa, ighaze yes tigham watooŋrau pa maaron kaaromŋa todi, ve tilup di ve tighanghan, ve tipoi gham pa ala toman di, nene pale yamŋa aghan aniiŋ to watooŋrau todi tonowen. Ve ighaze agham tovene, yam anim maaron kaaromŋa todi tonowen ledi, ve apul murimim payou. 1Kor 10:20

16 Ndinatumim tovene paam. Tivai ndiran tonowen ndinatudi liva malep. Pasa, ighaze ndiliva tonowen timbees pa maaron kaaromŋa todi, nene pale tiweu ndinatumim tila timbees pa maaron kaaromŋa tonowen, ve tighur muridi payou.

17 “Agham ain, gol, ma silva, ve agharaat mbeb eta inim maaron payam ve apaiti malep. Igham 20:4,23

18 Ve matamim iŋgal lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet to le yis maau ne. Yam apul Isip pa kaiyo Abib. Tovenen ndaman isob, ighaze kaiyo tonenen ivot, yam alup gham pa ghaniiŋ mberet to le yis maau ne irau mboŋ liim ve ru itaghon aliŋag. Igham 12:17

19 “Ndinatumim nditamoot to aidaba, toman ŋgai tiam ndinatudi to tipoop di muuŋ, nene tisob tinim leg moghon. Tovenen ŋgai tiam ndinatudi nditamoot to tipoop di muuŋ, arab di tisob timatmaat tinim watooŋrau payou. Igham 13:2

20 Eemoghon esele ndinatudi to tipoop di muuŋ, arab di tinim watooŋrau payou malep. Arabolin di pa sipsip, ve arab di tinim watooŋrau payou. Leso agham mulin esele tiam. Ve ighaze arabolin di maau, ghoro arab polin luadi timaat. Ve ndinatumim aidaba tovene paam. Arabolin di pa sipsip, leso agham mulin di.

“Tamtoghon to ighaze isuŋ payou ne, nima ŋginiŋa ve inim ivot naghog malep. Igham 22:29, 23:15

21 “Ndag inim eez, ila imuul ndag inim liim ve eez, yam irau agham lemim uraat. Eemoghon ndag inim liim ve ru, agham uraat malep. Atemim izi. Sawa to vazogiiŋ ve taitaiŋ paam, yam irau matamim iŋgal sawa tonenen ve atemim izi. Igham 20:8+, 23:12

22 “Ndaman isob, sawa to Pasova ighaze isob, ve wik liim ve ru inim ila ve aniiŋ wit mata ivot, ghoro yam asob alup gham pa suŋuuŋ. Ve ighaze ndaman igharau ighaze isob, ve sawa to taitaiŋ ivot, yam asob alup gham pa suŋuuŋ muul. 23 You Yoova to Tiina to yam Israela. Tovenen ndaman isob, ighaze sawa tintina tol tonene tivot, ghoro nditamoot tiam tisob tinim tilup di ila naghog, ve tisuŋ payou. Igham 23:14

24 “You pale namuuŋ payam ve nandiir tamtoghon tisob tighau pa taan to naghaze nagham payam, leso inim lemim. Ve you pale naseeŋ taan tiam ila inim tiina. Ighaze sawa tintina tol tonene tivot, ve yam asob apul ndug tiam tiam, ve anim alup gham ila naghog pa suŋuuŋ, agham ŋgar naol pa taan tiam malep. Pasa, tamtoghon eta irau lolo ipazaagha pa ighami sorok ne maau.

25 “Siŋ to watooŋrau to yam aghaze agham payou, alupi toman mberet to yis ineep ila ne malep. Ve sawa to alup gham pa ghanghaniiŋ to Pasova, ve arab mbeb pida tinim watooŋrau, apul alulu ineep le ndugizau malep. Ighaze alulu ineep, aghuri ila yab ighan suvuni le isob, ghoro ndugizau. Igham 12:10

26 “Aniiŋ mata to tivot ila taan tiam, yam avureer popoia moghon, ve agham di tinim rumai to Maaron tiam Yoova. Igham 23:19.

“Ighaze anaz mekmek natu eta, yam anazi toman tuz to tina malep.” Igham 23:19

Yaam papaghu ru to tutuuŋ ineep ila

27 Yoova isaav muul pa Mose ighaze: “Saveeŋ tiou isob tonene, taum umbood di. Pasa saveeŋ to itiŋa tambua pa talup ghiit tanim ee moghon, nene iyoon izala saveeŋ tonene.” 28 Mose ineep toman Yoova izi lolooz daba irau mboŋ tamoot ru (40). Sawa tonenen, ye ineep sorok. Ighan aniiŋ eta maau, ve ighun ya maau. Ve iŋgeret tutuuŋ saaŋgul ila yaam babaŋadi ru. Tutuuŋ tonowen isavia ataam to titaghoni, leso lupuuŋ todi toman Maaron ineep ariaŋa. Igham 24:18; Mt 4:2

Mose nagho isul

29 Mose igham yaam babaŋadi ru to tutuuŋ saaŋgul ineep ila, ve imuul izila. Yaam ru tonowen, nene pa ipalot yes Israela, leso matadi kisin saveeŋ mbuaaŋ todi toman Yoova ve titaghoni kat. Sawa to Mose ipul lolooz Sinai daba ve izila, nagho isul kat. Eemoghon ye tau iwatagi maau. Nagho isul pasa, yesuru Yoova tilup di ve tisavsaav.

30 Mose ila ivot to yes Israela, ve Aron toman ival tiina tighita nagho isul. Tovenen timatughez pani, le tila tigharaui maau. 2Kor 3:7

31 Eemoghon ye ipoi di ighaze tinim, tauto Aron igham yes daba to Israel, ve yesŋa tila to Mose. Ghoro Mose isavsaav toman di. 32 Le isob, ghoro ival tiina anadi tinim tigharaui, ve ye ipaesia saveeŋ isob to Yoova isavia pani izi lolooz Sinai daba, ve avo iyaryaaŋ padi leso titaghon katin saveeŋ tonenen. 33 Isavsaav padi le isob, ghoro ipoon nagho pa uli. 2Kor 3:13

34 Eemoghon sawa isob to ye ighaze ilooŋ ila mbeez to Yoova, ghoro igham uli tonowen ighau pa nagho, ve yesuru Yoova tisavsaav. Tisavsaav le isob, ghoro ivot ila pumuri, ve ipaesia saveeŋ to Yoova isavia pani ne pa yes Israela ve tilooŋa. 35 Sawa to ye ivot ila pumuri, yes Israela tighita nagho isul. Tauto Mose iponpoon nagho, ve inepneep le sawa to ighaze imuul ilooŋ ila mbeez, ghoro igham uli tonowen ighau pa nagho, ve yesuru Yoova tisavsaav.

35

35-39

Mbeez patabuaŋ to Yoova ighaze yes Israela tigharaata leso inim ina to nepooŋ, ye tau isavia ŋgara pa Mose pataghaaŋ wa. Ve Yoova ighur tamtoghon ru, izadi Besalel ve Oliap, timuuŋ pa uraat to mbeez tonowen. Ve igham Avuvu izeev yesuru, ve igham ledi ŋgar, leso tigham poian uraat tonowen. Tovenen yesuru timuuŋ pa uraat, ve yes Israela timaliim pa mbeez tonowen.

40

Yes Israela tipayoon mbeez patabuaŋ to Maaron

1 Ghoro Yoova isaav pa Mose ighaze: 2 “Ndaman to naghood, kaiyo to ivot muuŋ, ve ndag inim mata, ghoro upayoon mbeez patabuaŋ. Leso inim inag to nepooŋ, ve itiŋa taluplup ghiit tonowe pa savsaveeŋ. Ugham tovene: 3 Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ to tutuuŋ tiou ineep ila lolo, ughuri imuuŋ ilooŋ ila mbeez suruvu to muŋgaaŋ we. Tutuuŋ tonenen isavia ataam to ataghoni leso lupuuŋ toit ineep tuŋia. Ghoro undaad uli tiina ila mbeez lolo, leso ipoon bokis tonowen. Mbeez suruvu tiina to ineep potla, nene patabuaŋ. Ve suruvu kainaŋen to bokis tonenen ineep pani, nene patabuaŋ le patabuaŋ kat.

4 “Undaad uli le isob, ghoro ughur toŋ to mberet patabuaŋ ilooŋ ila mbeez suruvu tiina to ineep potla, ve ughur mberet patabuaŋ izala.

“Le isob, ghoro upayoon lam aia ilooŋ ila, ve ughur lam liim ve ru tila inadi.

5 “Ghoro ugham artaal gol kainaŋen to tunuuŋ mbeb to vuzidi popoia, ve ughuri ilooŋ ila mbeez suruvu tiina. Ve utoora le nagho iŋarua Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ. Uyou mburuguuŋ to mbeez lolo tilooŋ tila le isob, ghoro undaad uli tiina ite ipoon mbeez nagho.

6 “Ghoro ughur artaal tiina to watooŋrau ineep saguan ris pa mbeez nagho, 7 ve ughur oon tiina to ririwaaŋ ineep bodbodaaŋ pa mbeez nagho ve artaal tiina, ve uliŋ ya ila lolo. 8 Ghoro undaad uli mamala iluvut mbeez, ve undaad uli ariaŋa ila sirsiir avo inim ataam pani.

9 “Upasob uraat naol tonenen le isob, ghoro ugham ŋgoreeŋ, ve uliŋi izala mbeez toman mburuguuŋ to tineep ila lolo, leso ughur di tinim leg. Mbeb naol tonanan, patabuaŋ. 10 Le isob, ghoro uliŋ ŋgoreeŋ izala artaal tiina to watooŋrau, toman mburuguuŋ to artaal, ve oon to ririwaaŋ, toman toŋ to oon tonanan ineep izala pogho ne paam. Leso ughur di tinim leg. Artaal tonanan, patabuaŋ le patabuaŋ kat.

12 “Upasob uraat naol tonenen le isob, ghoro ugham Aron toman ndinatu nditamoot tila tigharau ataam avo to mbeez patabuaŋ, ve urughuuz di. 13 Urughuuz di le isob, ghoro undud Aron pa nonogiiŋa toni patabuaŋ to uraat, ve uliŋ ŋgoreeŋ izala daba pa ughuri inim leg. Leso inim ŋgeu to watooŋrau ve imbees payou. 14 Ghoro ugham ndinatu anadi tinim, ve undud di pa nonogiiŋa todi to uraat paam. 15 Ve uliŋ ŋgoreeŋ izala dabadi inimale ugham pa tamandi. Leso tinim ndiran to watooŋrau ve timbees payou. Yesŋa papaghu todi to muri pale tivot, pale tikis uraat tonene, itaghoni taghoni gha ila.”

16 Yoova isavsaav le isob, ghoro Mose ipamundigin uraat. Ye igham mbeb tisob tonowen uraata itaghon saveeŋ to Yoova isavia pani. 17 Tovenen sawa to yes Israela tivool pa ndaman paghu, kaiyo to ivot pa ndaman tonenen muuŋ, ve ndag inim mata, ghoro tipayoon mbeez patabuaŋ to Yoova. + 40:17 Yes Israela tipul Isip, ve tilaagh tila le kaiyo inim tol pani, ghoro tivot izi lolooz Sinai. Tineep tonowe irau kaiyo liim ve paaŋ, ghoro tivool pa ndaman paghu. Sawa kat to ndaman paghu tonenen imundig, yes tipayoon mbeez patabuaŋ.

18 Tighur mbeb pa pos tiyoon izala, ghoro tipayoon pos tizala poghodi. Ve tizeev ŋgaltereniiŋ itaghon saambu to tikir di pataghaaŋ ila pos ne, leso ikis pos tiyoon tuŋia. Ve tipayoon gungun mamala paaŋ ila pa mbeez nagho, ve tiraav uli tintina pida izala mbeez pogho, itaghon Yoova aliŋa to isavia ila to Mose.

20 Ghoro Mose igham yaam ru to tutuuŋ to Yoova ineep ila, ve ighur di tila Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ lolo. Yaam ru tonowen, nene pa ipalot yes Israela, leso matadi kisin saveeŋ mbuaaŋ todi toman Yoova ve titaghoni. Ve Mose izeev sig ru itaghon inadi to ineep Bokis To Saveeŋ Mbuaaŋ dige, leso timbaada. Ve ipakud bokis avo. Bokis avo tonowen, tiwaata tighaze ‘Ndug To Rewaaŋ Sosor.’ Hib 9:4

21 Ghoro Mose ighur Bokis to Saveeŋ Mbuaaŋ ilooŋ ila mbeez lolo, ve indaad uli tiina eez ve ipoona itaghon Yoova aliŋa.

22 Le isob, ghoro ighur toŋ to mberet patabuaŋ ilooŋ ila mbeez suruvu tiina to ineep potla. Ineep dige ila pa kagu. Ve ighur mberet patabuaŋ izala, leso ineep ila Yoova nagho, itaghon Yoova aliŋa to isavia pani.

24 Ghoro igham lam aia ilooŋ ila mbeez suruvu tiina, ve ipayoonda ila dige to ila pa daudau, ve itoora le nagho iŋarua toŋ to mberet patabuaŋ. 25 Ve ighur lam liim ve ru izala, leso tisul ila Yoova nagho, itaghon Yoova aliŋa to isavia pani.

26 Ghoro ighur artaal gol kainaŋen to tunuuŋ mbeb to vuzi popoia ne ila igharau uli tiina to irab motin mbeez lolo. 27 Ve itun mbeb to vuzi popoia izala, itaghon Yoova aliŋa to isavia pani.

28 Mose igharaat mbeez toman mbeb tisob to tineep ila lolo ne le isob, ghoro indaad uli tiina ila ipoon ataam avo, ve igham uraat to pumuri. 29 Ighur artaal igharau sirsiir to mbeez patabuaŋ ataama, ve igham watooŋrau pida itaghon Yoova aliŋa to isavia pani. Ye ighur ŋgai toman wit pida tizala artaal, ve yab ighan suvun di tinim watooŋrau. 30 Le isob, ghoro ighur oon tiina ineep bodbodaaŋ pa mbeez nagho ve artaal tiina, ve iliŋ ya ila lolo. Leso sawa to ye tau, ma Aron, ma Aron ndinatu tilooŋ tila mbeez lolo, ma tigharau artaal, ghoro timen nimadi ve aghedi pa ya tonowen. 33 Igham uraat tonenen le isob, ghoro indaad uli mamala tiluvut mbeez toman artaal tiina tinim sirsiir pani, ve indaad uli ariaŋa eez inim sirsiir ataama.

Tovenen uraat naol to Yoova isavia di, Mose igham di le tisob.

Yoova ipatooŋ ŋguruba pa yes Israela

34 Ghoro yaghur tae to Yoova ineep ila, izi inim le itatab mbeez patabuaŋ, ve Yoova ŋguruba isul toman tapiri tiina irau mbeez lolo. Tovenen Mose irau ilooŋ ila maau. Yo 1:14; Syg 15:8

36 Sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, matadi ilala pa yaghur tae tonowen. Ighaze ipul mbeez patabuaŋ pogho ve induur ila, nene yes paam timundig, tiyouyou, ve tilaagh titaghoni. Ve ighaze ineep tuŋia izala mbeez pogho, nene irau tilaagh maau. Tineep ve tisasaŋan le tighita yaghur tae induur muul, ghoro timundig tilaagh.

38 Tovenen sawa to yes Israela tilaghlaagh izi ndug balim, matadi ilala pa yaghur tae tonowen ve titaghoni. Ighaze ndag, ghoro tisob tighita yaghur tae to Yoova ineep ila, inepneep izala mbeez patabuaŋ pogho. Ve ighaze mboŋ, ghoro tighita yaghur tae tonowen isul inimale yab iyaryaar. Igham 13:21; 1Kor 10:1