Nai Jesus nia Liafuan Diak
tuir
Saun Marcos
11 Nee istoria diak ida, kona ba Maromak nia Oan,+ 1:1 Dokumentu antigu ho lian Gregu ( Yunani ) barak loos. Balu hakerek, balu la hakerek liafuan “Maromak nia Oan” nee. Jesus Kristu. Maromak hili kedan Nia hori uluk ona. Nia istoria komesa nunee:
João Sarani Nain loke dalan ba Nai Jesus
(Mateus 3:1-12; Lucas 3:1-18; João 1:19-28)
2 Antes Jesus atu halao Nia servisu, Maromak haruka ema ida mai uluk tiha ona. Ema nee naran João. João nee tenki mai uluk loke dalan hodi hein Nai Jesus. Maibee molok João mai, Maromak haruka tiha ona Nia profeta ida, naran Isaias. Hori uluk liu, nia hakerek ona nunee:
“Hotu-hotu rona mai!
Hau sei haruka Hau nia ema ida baa uluk, hodi loke dalan ba O.+ 1:2 Malakias (Maleakhi) 3:1
3 Ema nee sei baa iha rai ida nebee la iha ema.
I nia koalia ho lian makaas dehan nunee:
‘Hotu-hotu tenki prepara, hamoos dalan hodi simu Nai.
Hadia dalan halo kabeer hodi simu Nia.’ ”+ 1:3 Isaias (Yesaya) 40:3
4 João nee, ema sempre bolu, Sarani Nain. Nia hela iha rai fuik. Nia ropa halo hosi kuda kamelu nia fulun. I nia sintu halo hosi animal nia kulit. Nia hahaan mak gafanhotu ho bani been.+ 1:4-6 2 Liurai sira (Reis, Raja-raja) 1:8
Nia hatete dehan, “Imi tenki foo sai imi nia sala hotu, i la bele halo tan, atu Maromak hamoos imi nia sala. Depois imi tenki sarani uluk, hanesan sinal ida katak imi diak malu fali ona ho Maromak.”
Ema hosi sidade Jerusalém, ho provinsia Judeia, sira hotu mai hasoru João iha nia fatin. Sira hakarak haree nia i rona rasik nia liafuan. Sira foo sai sira nia sala, depois João foo sarani sira iha mota Jordaun.
7 Nia hatete, “La kleur tan, iha ema ida sei mai, i Nia boot liu hau. Atu sai deit Nia atan mos, hau la serve.+ 1:7 Liafuan Gregu ( Yunani ) antigu dehan, ‘Atu hakruuk hodi kore Nia sapatu talin deit mos, hau la serve.’ Nunee João dehan katak, nia ema kiik ida. Atu bele sai deit Nai Jesus nia atan mos, nia la serve.8 Hau sarani imi hodi bee deit, maibee Nia sei halo liu fali hau. Nia sei foo Maromak nia Espiritu Santu ba imi.”
João sarani Nai Jesus
(Mateus 3:13-17; Lucas 3:21-22)
9 Iha tempu nee, Jesus mai hosi aldeia Nazaré iha Galileia hodi hasoru malu ho João. Depois João sarani Nia iha mota Jordaun. 10 Sarani tiha hotu, bainhira Jesus sai hosi bee laran nee mai, derepenti Nia haree lalehan nakloke. I Maromak nia Espiritu tuun mai Jesus, hanesan manu pombu ida. 11 Depois Maromak nia lian tuun hosi lalehan, hatete nunee,
“O mak Hau nia Oan Doben;
O sempre halo Hau nia laran kontenti.”+ 1:11 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 22:2; Salmus (Mazmur) 2:7; Isaias (Yesaya) 42:1; Mateus 3:17; 12:18; Marcos 9:7; Lucas 3:22
Diabu sira nia boot koko Jesus iha rai fuik
(Mateus 4:1-11; Lucas 4:1-13)
12 Nee liu tiha, Maromak nia Espiritu obriga Jesus baa iha rai fuik maran ida. 13 Nia hela iha nebaa, durante loron haat-nulu, kalan haat-nulu. Nia hela hamutuk ho animal fuik sira. Iha nebaa, diabu sira nia boot mai intenta Jesus para tuir nia hakarak, maibee Nia la tuir. Depois Maromak nia anju sira hosi lalehan mai serbi Nia.
Nai Jesus baa iha Galileia para hatudu Nai Maromak nia dalan
(Mateus 4:12-17; Lucas 4:14-15)
14 Bainhira ema kaer tiha João Sarani Nain hatama ba iha kadeia, Jesus baa iha provinsia Galileia hodi foo sai Maromak nia Liafuan Diak. 15 Iha nebaa Nia hatete dehan,
“Rona mai! Agora, Maromak nia tempu too ona.
Agora, ema hotu-hotu bele hatene katak Maromak mak ukun.
Tanba nee, imi tenki husik ona imi nia sala,
i tuir deit Maromak nia dalan.”+ 1:15 Mateus 3:2
Nai Jesus bolu peskador hodi tuir Nia
(Mateus 4:18-22; Lucas 5:1-11)
16 Iha loron ida, Jesus lao tuir tasi ibun Galileia. Nia haree ema peskador nain rua. Ida, naran Simão, ho nia alin, André. Sira nain rua soe hela dai hodi kaer ikan. 17 Jesus bolu sira dehan, “Rona mai! Mai tuir Hau! Imi uluk buka ikan, maibee agora Hau hanorin imi atu buka ema hodi tuir Maromak.” 18 Rona Jesus dehan nunee, sira husik tiha sira nia dai, i baa tuir kedas Jesus.
19 Liu tiha nee, Jesus lao seidauk dook, Nia hetan tan Zebedeu nia oan sira. Maun, naran Tiago; nia alin, naran João. Sira nain rua hadia hela redi iha bero laran. 20 Jesus bolu sira nain rua tan, dehan, “Mai tuir Hau!” Nunee sira husik kedan sira nia aman, ho ema nebee servisu ho sira. I sira nain rua baa tuir Jesus.
Nai Jesus duni sai espiritu aat hosi ema ida iha sidade Kafarnaum
(Lucas 4:31-37)
21 Depois Jesus ho sira nain haat nee, lao baa too iha sidade ida, naran Kafarnaum. Iha loron Sabadu, ema Judeu sira sempre baa harohan.+ 1:21 Ema Judeu sira nia loron harohan, ou loron deskansa, sira dehan ‘loron Sabadu’. I Jesus mos tama ba uma kreda laran, hodi hanorin sira. 22 Ema hotu admira, bainhira rona Nia koalia, tanba Nia hatene duni buat hotu nebee Nia hanorin. Nia hanorin oin seluk, la hanesan mestri Judeu sira.+ 1:22 Mateus 7:28-29
23 Iha fatin nee, iha ema ida, espiritu aat tama iha nia laran. Kuandu Jesus hanorin hela, ema nee tama ba iha uma kreda laran. I nia hakilar, dehan, 24 “Hoi, Jesus, ema Nazaré! Nusaa? O hakarak saida?! O mai estraga ami ka? Ami konhese O! O Ema La Iha Sala. O mak Maromak promete ona hori uluk atu haruka mai.”
25 Maibee Jesus koalia makaas ba espiritu aat nee dehan, “No-nook! Taka o nia ibun! Sai ona hosi ema nee!”
26 I espiritu aat nee soe ema nee ba rai. Nia sai hosi ema nee, i hakilar makaas. 27 Liu tiha nee, ema hotu iha uma kreda laran nee, hakfodak. I sira komesa husu ba malu, “Saida mak nee? Nee hanorin foun ka? Senhor nee, Nia liafuan makaas duni. Nia haruka espiritu aat sira sai, i sira mos rona.”
28 Entaun ema hotu konta ona ba-mai, hosi uma ba uma, too iha aldeia hotu iha provinsia Galileia tomak.
Nai Jesus kura Simão nia banin feto ho ema barak nia moras
(Mateus 8:14-17; Lucas 4:38-41)
29 Bainhira sira foin sai hosi uma kreda nee mai, Jesus baa iha Simão ho André nia uma. 30 Simão nia banin feto isin manas, toba hela. Kuandu Jesus tama ba uma laran, ema foo hatene kedas, dehan, “Simão nia banin feto isin manas.”
31 Entaun Jesus baa haree ferik nee. I Nia kaer nia liman, hodi foti halo hadeer. Nunee nia moras lakon kedas. Depois ferik nee sai ba liur hodi serbi sira.
32 Loron atu besik monu ona, ema lori tan ema moras, ho ema nebee mak espiritu aat tama iha sira nia laran. Sira lori ba Jesus, hodi husu ajuda. 33 Ema hotu iha sidade laran mai hamutuk iha uma oin. 34 Sira iha moras oi-oin, i Jesus kura tiha hotu. I Nia duni sai mos espiritu aat hosi ema barak. Maibee Jesus la foo lisensa ba espiritu aat sira koalia, tanba sira konhese see mak Nia.
Nai Jesus lao lemo sidade iha rai Galileia, hodi foo sai Nai Maromak nia Liafuan Diak
(Lucas 4:42-44)
35 Dadeer-saan nakukun, Jesus hadeer ona. Nia sai tiha hosi uma, baa iha fatin ida nebee ema la iha. Iha nebaa, Nia harohan ba Maromak. 36 Kuandu Simão sira hadeer, sira la haree tan Jesus ona, i sira baa buka Nia. 37 Bainhira sira hetan ona Nia, sira dehan, “Senhor, mai ita fila ona. Tanba ema barak mak buka Ita.”
38 Maibee Jesus hataan, “Diak liu ita baa iha aldeia-aldeia nebee besik. Para Hau bele foo sai mos Liafuan Diak ba sira. Tanba Hau nia servisu mak nee duni.”
39 Liu tiha nee, Nia lao lemo iha provinsia Galileia tomak, hodi hatoo Maromak nia liafuan, hosi uma kreda ba uma kreda. I Nia mos duni sai espiritu aat hosi ema sira nia laran.+ 1:39 Mateus 4:23; 9:35
Nai Jesus kura ema moras lepra ida
(Mateus 8:1-4; Lucas 5:12-16)
40 Iha tempu nee, iha ema moras lepra ida, mai hasoru Jesus. Nia hakneak iha Jesus nia oin, hodi husu tulun ba Jesus, nunee, “Senhor, ajuda hau lai! Se Senhor hakarak, bele kura lai hau nia moras nee. Atu ema la hakribi tan hau.”
41 Entaun Jesus hadomi ema nee, i Nia lolo liman ba kona ema nee, hodi dehan, “Hau hakarak. Agora, o diak ona!” 42 Derepenti deit, ema nee nia moras lakon tiha. I nia diak kedan. 43 Depois Jesus foo hanoin ba nia, dehan, 44 “Hanoin di-diak! O diak ona. Maibee o keta konta ba ema seluk. O tenki tuir Moisés nia lei hori uluk nian. Nunee o baa uluk nai lulik Judeu sira, para nia bele haree lai o nia moras nee, lakon tebes ka lae. Depois o tenki foo oferta hanesan obrigadu ba Maromak, para ema hotu hatene katak o diak tebes ona.”+ 1:44 Levítiku (Imamat) 14:1-32
45 Maibee ema nee sai, i nia baa konta iha fatin ba fatin. Depois ema barak baa buka Jesus, too Nia la hatudu oin tan iha sidade. Nunee Nia baa hela tiha dook hosi sidade, iha fatin nebee hakmatek. Maibee ema hosi fatin hotu-hotu, nadodon mai nafatin atu hasoru Nia.
2Nai Jesus kura ema ain aat ida
(Mateus 9:1-8; Lucas 5:17-26)
1 Liu tiha loron ida-rua, Jesus fila fali ba Kafarnaum. Ema nebee haree Nia, baa foo hatene iha sidade laran katak, Jesus mai fali iha uma ona. 2 Nunee ema mai hosi sidade tomak. Sira nadodon mai hamutuk, too sena malu metin iha uma laran; too iha odamatan oin mos, ema nakonu. Depois Jesus hatoo ba sira, Maromak nia liafuan.
3 Nia sei koalia hela, ema nain haat hulan ema ain aat ida ba Jesus. 4 Maibee, tanba ema barak liu, sira la konsege lori ema nee tama ba Jesus. Nunee sira sae ba iha uma leten, i sira halo kuak ida. Depois sira hatuun ema nee hodi biti iha Jesus nia oin.+ 2:4 Sira nia biti, halo hosi buat nebee ke la naklees.5 Bainhira Jesus haree sira, Nia hatene katak sira fiar tebes duni ba Nia. I Nia hatete ba ema ain aat nee, “Alin, o nia sala hamoos tiha ona.”
6 Maibee iha fatin nee, iha mos mestri relijiaun balu tuur hela. Bainhira sira rona Jesus koalia nunee, sira senti la diak, 7 tanba sira hanoin nunee, “Nusaa mak Nia koalia fali nunee? Nai Maromak mesak deit mak bele hamoos ema nia sala. Maibee Nia halo nia aan hanesan fali Nai Maromak. Nia liafuan nee kontra ona Nai Maromak!”
8 Maibee Jesus hatene tiha ona sira nia laran. I Nia dehan, “Imi keta hanoin hanesan nee! 9 Ida nebee mak fasil liu? Se Hau hatete ba ema ain aat nee dehan, ‘O nia sala hamoos tiha ona,’ imi la hatene se sai nunee ka lae. Maibee, se Hau hatete dehan, ‘Hadeer ona! Foti o nia biti, hodi fila ona.’ Se nia hamriik duni, imi foin hatene katak Hau./ I Hau mos iha direitu para bele hamoos ema nia sala.”
Depois Jesus hatete ba ema ain aat nee dehan, 11 “Rona mai! Agora o diak ona. Hadeer ona, foti o nia biti, hodi fila ona.”
12 Rona nunee, nia hadeer kedan, foti nia biti, hodi sai ba liur. Ema hotu-hotu iha fatin nee, haree ho matan rasik. Sira hotu admira, i dehan, “Ita foin mak haree buat hanesan nee. Nai Maromak nee boot tebe-tebes!”
Nai Jesus bolu Levi hodi tuir Nia
(Mateus 9:9-13; Lucas 5:27-32)
13 Nee hotu tiha, Jesus fila ba iha tasi Galileia. Ema barak mai hasoru Nia, i Nia foo sai Nai Maromak nia hakarak.
14 Iha fatin nee, iha ema ida, naran Levi, Alfeu nia oan. Nia servisu mak kobra osan impostu ba estadu Roma. Natoon Jesus liu hosi nebaa, Nia hetan Levi tuur hela, Nia hatete, “Mai tuir Hau!”
Nia rona Jesus dehan nunee, nia hamriik, i tuir kedan Jesus.
15 Depois Jesus baa iha Levi nia uma. Iha uma nee, Levi nia kolega kobrador impostu sira, ho ema seluk tan nebee ema Judeu sira dehan, sira ema aat. Sira hotu haan hamutuk ho Jesus. Hosi sira nee, ema barak mak gosta rona Jesus nia liafuan.
16 Iha tempu nee, iha mestri relijiaun balu hosi grupu Farizeu, haree Jesus tuur haan hamutuk hela ho ema kobrador impostu sira, ho ema hahalok aat sira. Depois sira husu ba Jesus nia eskolante sira dehan, “Tanba saa, mak imi nia Mestri tuur haan hamutuk ho ema kobrador ho ema aat sira?”
17 Kuandu Jesus rona sira husu hanesan nee, Nia hataan kedan, dehan, “Rona mai! Ema moras mak presiza doutor, maibee ema isin diak la presiza. Hau mai atu halibur ema sala nain sira para tuir Hau. Laos ema nebee foti aan katak sira mak loos liu.”
Nai Jesus koalia kona ba jejun, ho hanorin foun
(Mateus 9:14-17; Lucas 5:33-39)
18 Iha loron ida, ema hosi grupu Farizeu sira halo jejun. João Sarani Nain nia eskolante sira mos jejun. Maibee ema la haree Jesus nia eskolante sira jejun. I sira mai husu ba Jesus, “Senhor, ema hosi grupu Farizeu sira halo jejun. João nia eskolante sira mos jejun. Nusaa mak Ita Boot nia eskolante sira la jejun?”
19 Depois Jesus hataan, “Imi hatene ona, bainhira iha festa kazamentu ida, ema la jejun, maibee ema tenki haan too bosu. Bainhira noivu sei iha, sira hotu-hotu haan ho rame-rame. 20 Maibee too iha loron ida, se ema seluk mai lori lakon tiha noivu nee, foin nia kolega sira senti laran susar tebes. Nunee sira foin halo jejun hodi harohan.”
21 Jesus foo tan komparasaun nunee, “Kuandu ropa kuak, ita la taka ho hena foun. Tanba kuandu fasi, hena foun nee sei dada ropa bosan nee, halo naklees liu tan.
22 Nunee mos, ema la uza au lahuk hodi tau tua foun, tanba tua bele turu sai hotu. Se tua nee foun, ita tenki uza au foun, para bele rai kleur.”+ 2:22 Nunee, Jesus hanorin ba sira katak, Nia liafuan foun, la bele kahur hamutuk ho ema Farizeu sira nia liafuan uluk. Lian Gregu ( Yunani ) katak, “la bele tau uvas nia been foun iha garafaun hosi animal kulit bosan. Lae, bele naklees.”
Nai Jesus nia eskolante sira korut trigu iha loron nebee la bele servisu
(Mateus 12:1-8; Lucas 6:1-5)
23 Iha loron Sabadu, ema Judeu sira nia loron hodi harohan, i sira la bele servisu. Iha loron nee duni, Jesus ho Nia eskolante sira lao liu hosi toos rohan. Nia eskolante sira korut dadauk trigu.+ 2:23 Deutoronómiu (Ulangan) 23:2524 Depois ema hosi grupu Farizeu nian haree, i sira kesar ba Jesus, dehan, “Nusaa mak O nia eskolante sira kontra ita nia relijiaun nia hanorin?! O nia eskolante sira korut fali trigu iha loron nebee la bele servisu. Imi la bele halo nunee!”
25 Jesus hataan, “Imi la hanoin kona ba David nia istoria ka? Tempu nee, amu Abiatar hanesan nai lulik boot. Avoo David ho nia ema sira hamlaha atu mate. Depois sira tama ba iha Nai Maromak nia Tenda Harohan Nian, i sira baa foti paun ida nebee nai lulik sira foo tiha ona ba Nai Maromak, i sira haan tiha. Tuir lo-loos, nai lulik sira mak bele haan; ema seluk la bele. Maibee David sira haan tiha, i la iha ema ida foo sala ba sira.”+ 2:25-26 1 Samuel 21:1-6; Levítiku (Imamat) 24:9
27 I Jesus dehan tan nunee, “Imi la bele haluha katak Nai Maromak foo ona loron deskansa, atu halo diak ba ita ema. Nia halo ita ema laos para hodi tuir deit loron deskansa nia hanorin. 28 Hau Mane Maksoin. Hau mak iha direitu atu hatete ba ema, saida mak sira bele halo iha loron deskansa, i saida mak sira la bele halo.”
3Nai Jesus kura ema ida, iha loron la bele servisu
(Mateus 12:9-14; Lucas 6:6-11)
1 Iha loron Sabadu ida, Jesus fila fali ba iha uma kreda laran. Iha nebaa, Nia haree ema ida, nia liman sorin mate tiha. 2 Iha mos ema balu buka hela dalan atu foo sala ba Jesus. Sira sempre haree tu-tuir Nia, hodi buka hatene Nia atu kura ema iha loron la bele servisu, ka lae.
3 Nunee Jesus bolu ema liman sorin mate nee, dehan, “O mai hamriik iha nee.”
4 Nia husu ba ema sira hotu, dehan, “Tuir ita nia lei relijiaun nian, ita bele halo saida iha loron deskansa? Ita bele halo buat diak ka, buat aat? Ita bele ajuda ema ka, oho ema?” Maibee sira hotu nonook hela.
5 I Jesus nia laran susar tebe-tebes, tanba sira interese mak sira nia lei deit, i la hanoin ema liman sorin mate nee. Depois Nia fihir sira ho hirus. I Nia haruka ema nee, “Lolo liman mai!” Ema nee foo nia liman ba, i derepenti deit nia liman nee mos diak kedan.
6 Liu tiha nee, ema Farizeu sira sai hosi uma kreda laran. Depois sira baa kombina ho ema partidu Herodes sira, atu buka dalan hodi oho Jesus.
Nai Jesus kura ema barak iha tasi ibun
7 Iha loron ida, Jesus ho Nia eskolante sira baa fali iha tasi ibun Galileia. Ema barak rona ona buat nebee mak Nia halo. Tanba nee, sira hotu mai hosi aldeia-aldeia hodi tuir Nia. Sira mai hosi provinsia Galileia, Judeia, ho Idumeia. Balu mai hosi sidade Jerusalém, Sidon, ho Tiru. Ho mos hosi mota Jordaun nia sorin. 9 Tanba ema barak tebes, nunee Jesus haruka Nia eskolante sira baa buka bero ida, atu Nia bele sae iha bero leten, para ema la bele sena malu ho Nia.
10 Tanba uluk Nia kura ema barak nia moras, nunee agora ema moras hotu hadau malu atu kona Nia.+ 3:10 Marcos 4:1; Lucas 5:1-311 Iha fatin nee mos, iha ema sira nebee espiritu aat tama iha sira nia laran. Momentu sira hetan Jesus, sira monu iha Nia oin. I sira hakilar, dehan, “O Nai Maromak nia Oan duni!”
12 Maibee Nia bandu makaas sira, dehan, “Imi keta foo hatene ba ema kona ba see mak Hau.”
Nai Jesus hili Nia apostolu nain sanulu resin rua
(Mateus 10:1-4; Lucas 6:12-16)
13 Depois Jesus sae ba iha foho leten ida. Nia bolu ema nebee Nia hakarak. I sira mai ba Nia. 14 Nunee Nia hili ema nain sanulu resin rua. I Nia dehan ba sira, “Hau hili ona imi atu imi tuir Hau. Hau sei haruka imi baa foo sai Nai Maromak nia Liafuan Diak ba ema hotu. 15 I Hau sei foo poder ba imi, para imi bele duni sai espiritu aat hosi ema nia laran.”
16 Ema nain sanulu resin rua nee, sira nia naran mak nee:
Simão (nebee Jesus foo tan naran Pedro),
Tiago,
João (Tiago nia alin. Sira nain rua, Zebedeu nia oan. Jesus tau sira nia naran ‘Boanerjes’, nee katak ‘hanesan rai tarutu’.)+ 3:16-19 a: Lian Gregu dehan, ‘rai tarutu nia oan’, nee katak, ‘maneira hanesan rai tarutu’. Matenek nain Biblia nian balu, hanoin dehan, Tiago ho João sira nia lian makaas hanesan rai tarutu, ou sira gosta koalia ho hirus hanesan rai tarutu.
André,
Filipe,
Bartolomeu,
Mateus,
Tomé,
Tiago (Alfeu nia oan),
Tadeu,
Simão (nia tuir partidu Zelote),+ 3:16-19 b: Partidu Zelote nee buka dalan para ema Judeu sira sai hosi estadu Roma hodi ukun aan. Partidu nee mos naran ‘Patriota’.
ho Judas Iscariotes (nia mak traidór, i faan Jesus).
Mestri relijiaun sira foo sala ba Nai Jesus, dehan, diabu sira nia boot mak foo forsa ba Nia hodi duni sai diabu
(Mateus 12:22-32; Lucas 11:14-23; 12:10)
20 Nee liu tiha, Jesus ho Nia eskolante sira tuun fila fali hosi foho mai, i sira tama ba uma laran. Ema barak mak mai hobur Nia, too Jesus mos la iha tempu atu haan. 21 Haree nunee, ema dehan, “Haree took Jesus! Nia la interese tiha Nia aan deit.” Nia familia sira rona ema konta nunee. Nee duni, sira mai atu lori tiha Nia.
22 Iha tempu nee, mestri relijiaun balu mai hosi sidade Jerusalém. Sira dehan ba ema nebee rona Jesus, “Rona mai! Imi la bele tuir Jesus nee. Tanba diabu sira nia boot, nebee ema bolu Belzebu, tama ona iha Nia laran. I nia mak foo forsa ba Jesus para duni sai diabu sira.”+ 3:22 Mateus 9:34; 10:25
23 Jesus rona nunee, Nia bolu sira mai, dehan, “Nee la tama Hau nia laran! Halo nusaa diabu nia boot bele duni sai nia aan rasik?!” I Nia foo komparasaun nunee, 24 “Se iha estadu ida, ninia povu sira haan malu, estadu nee la bele dura. 25 I se iha familia ida mak sobu malu, familia nee la iha tan futuru. 26 Nunee mos diabu sira, kuandu sira kontra malu, sira namkari, i rahun.
27 Kuandu ema atu mai naok sasaan iha ema forti ida nia uma, nia tenki kesi metin ema nee uluk lai. Depois foin bele foti nia sasaan.+ 3:27 Nunee Jesus hatete dehan, Nia mak forsa liu diabu nia boot, ida nebee sira bolu ‘Belzebu’.
28 Tanba nee, mak Hau dehan kedan ba imi: Nai Maromak sempre prontu atu hamoos ema nia sala. Se ema koalia aat ema seluk, Nai Maromak bele hamoos nia sala. 29 Maibee kuandu ema koalia aat Espiritu Santu, Nai Maromak la hamoos tan nia sala nee ona, too tinan ba tinan.”+ 3:29 Lucas 12:10
30 Jesus hatete nunee, tanba ema balu dehan, “Ema nee, espiritu aat tama ona iha Nia laran.”
See mak Nai Jesus nia familia lo-loos?
(Mateus 12:46-50; Lucas 8:19-21)
31 Nee liu tiha, Jesus nia inan ho alin sira mai iha uma nee, atu hasoru Nia. Too iha uma, sira hamriik deit iha liur, i haruka bolu Jesus atu sai mai. 32 Momentu nee, Jesus tuur koalia hela ho ema barak. Iha ema balu foo hatene ba Jesus, dehan, “Senhor, Ita nia inan ho alin sira hein hela iha liur. Sira hakarak atu hasoru Senhor.”
33 Maibee Jesus husu fali, “Hau nia familia lo-loos, mak see?”
34 Depois Jesus haree ba ema lubuk boot tuur haleu Nia. I Nia hatete nunee, “Tuir lo-loos, imi sira nee Hau nia familia hotu. 35 Tanba see mak halo tuir Nai Maromak nia hakarak, sira mak Hau nia familia.”
4Nai Jesus halo komparasaun kona ba fini iha rai oi-oin
(Mateus 13:1-9; Lucas 8:4-8)
1 Iha loron ida, Jesus baa fali tan iha tasi Galileia. Ema barak mai hobur Nia. Iha fatin nee, bero ida para hela iha bee laran. Depois Jesus sae tiha ba bero leten, i Nia tuur, hodi komesa hanorin. Ema iha bee ibun nee, rona hotu Nia koalia.+ 4:1 Lucas 5:1-32 Jesus hanorin sira buat barak liu hosi komparasaun, dehan,
3 “Rona di-diak! Iha ema ida baa kari fini iha nia toos. 4 Momentu nia kari fini nee, iha fini balu monu iha dalan klaran. I manu fuik mai hili tiha hotu. 5 Iha fini balu tan, monu iha rai fatuk. Fini nee tubun lailais. Maibee, tanba rai uitoan deit, abut la tama too laran. Kuandu loron manas ona, tubun nebee foin moris nee, namlaik too maran tiha hotu.
7 Iha fini balu tan, monu iha duut tarak laran. Fini nee moris duni. Maibee duut tarak habit hela deit, too nia la foo isin. 8 Maibee iha fini balu tan, monu iha rai bokur. Fini nee moris diak, buras, too foo isin barak. Iha fini balu, bote ida bele foo fali too bote tolu-nulu, i balu foo too bote neen-nulu, i balu tan foo too bote atus ida.
9 See mak rona, hanoin di-diak ba.”
Tanba saa mak Nai Jesus hanorin uza komparasaun?
(Mateus 13:10-17; Lucas 8:9-10)
10 Bainhira Jesus mesak hela, Nia eskolante nain sanulu resin rua, ho ema balu nebee rona ona Jesus nia hanorin nee, sira mai husu hatene kona ba saida mak komparasaun nee. 11 Depois Jesus hataan fali ba sira, “Tanba imi hakarak duni atu hatene Nai Maromak nia Dalan, Hau sei foo sai ba imi. Maibee, ba ema seluk, Hau hanorin deit hosi komparasaun. 12 Nai Maromak nia profeta ida hakerek ona hori uluk, kona ba ema hanesan sira nee, dehan,
‘Sira haree ona, maibee lakohi hatene.
Sira rona ona, maibee lakohi komprende.
Se sira lakohi nunee, diak liu sira lalika fiar Nai Maromak!
Para Nai Maromak mos lalika hamoos sira nia sala.’ ”+ 4:12 Isaias (Yesaya) 6:9-10
Nai Jesus foo hatene komparasaun kona ba fini nee
(Mateus 13:18-23; Lucas 8:11-15)
13 Depois Jesus dehan, “Se imi la komprende komparasaun ida nee, halo nusaa mak imi bele komprende komparasaun sira seluk? 14 Komparasaun nee nunee: Ema ida nebee kari fini nee, hanesan ema nebee mak foo sai Nai Maromak nia liafuan. 15 I fini nebee monu iha dalan klaran, too manu fuik mai hili tiha hotu, hanesan ema nebee rona Nai Maromak nia liafuan. Maibee diabu sira nia boot mai hadau tiha Liafuan nee hosi ema nia laran. 16 I fini nebee monu iha rai fatuk, hanesan ema nebeel rona ona Nai Maromak nia liafuan, i simu liafuan nee ho laran kontenti. 17 Maibee Liafuan nee la hela metin iha nia laran. Tanba nia simu Liafuan nee, ema seluk ameasa nia, i nia husik tiha kedan. 18 I fini nebee monu iha duut tarak laran, hanesan mos ema nebee rona ona Nai Maromak nia liafuan. 19 Maibee nia fadigadu demais ho nia servisu oi-oin, hanesan nia buka riku, nia buka sai ema boot, ho nia goza tuun-sae. Too nia la interese Nai Maromak. Nunee nia husik tiha Nai Maromak nia liafuan. 20 Maibee fini nebee monu iha rai bokur, hanesan ema nebee rona ona Nai Maromak nia liafuan, i halo tuir Nai Maromak nia hakarak. Tanba nee, nia sempre halo buat diak deit, hanesan fini nebee foo isin barak.”
La bele doku ahi-oan ho bote
(Lucas 8:16-18)
21 Jesus koalia nafatin iha bero leten. Nia aumenta tan komparasaun ida, nunee, “Nusaa? Kuandu ema sunu ahi-oan, sira doku tiha ho bote ka? Ou sira tau iha kama okos ka? Lae! Se tau iha fatin hanesan nee, ahi-oan nee la foo tan naroman. Ema tenki tau ahi-oan nee iha fatin nebee aas, atu bele naroman ba hotu-hotu.+ 4:21 Mateus 5:15; Lucas 11:3322 Buat nebee mak agora subar hela, aban-bainrua sei bele hetan. Buat nebee mak agora ita la hatene, aban-bainrua sei bele hatene.+ 4:22 Mateus 10:26; Lucas 12:223 See mak rona, hanoin di-diak ba.”
24 Depois Jesus kontinua hanorin, dehan, “Hanoin di-diak ba Hau nia Liafuan. Se imi la hanoin di-diak, imi sei laduun komprende. Maibee se imi hanoin di-diak, imi sei komprende barak, i Hau sei hanorin imi barak liu tan.+ 4:24 Versikulu ida nee, ita bele komprende mos hanesan nee: “Depois Jesus kontinua hanorin, dehan, ‘Hanoin di-diak! Se imi tetu ema seluk nia hahalok, ema mos sei tetu imi nia hahalok. Nai Maromak mos sei tetu fali imi nunee, i Nia sei tetu imi liu fali ida nee!’ ”+ 4:24 Mateus 7:2; Lucas 6:38
25 Ema nebee buka tebe-tebes Nai Maromak nia hakarak, nia sei hatene liu tan. Maibee ema nebee la interese Nai Maromak nia hakarak, nia sei beik liu tan.”+ 4:25 Mateus 13:12; 25:29; Lucas 19:26
Komparasaun kona ba fini nebee mesak moris
26 Depois Jesus dehan nunee, “Nai Maromak nia reinu aumenta barak ba beibeik, hanesan mos fini nebee ema kari iha nia toos laran. 27 Bele ema nee fila tiha ba uma, halo fali buat selu-seluk, i la hanoin tan nia toos. Maibee fini nee buras i boot ba beibeik. 28 Fini nee mesak tubun. Depois komesa iha sanak, funan, too nia iha isin. 29 Kuandu tasak ona, toos nain hatene mai koa deit. Nunee mos, Nai Maromak mak halo Nia reinu aumenta barak liu tan.”+ 4:29 Joel (Yoel) 3:13
Komparasaun kona ba ai musan nebee kiik-oan liu
(Mateus 13:31-32, 34; Lucas 13:18-19)
30 Liu tiha nee, Jesus dehan tan, “Hau foo sai tan komparasaun ida. Imi bele hanoin Nai Maromak nia reinu sira hanesan nee: Sira komesa hosi uitoan liu, maibee kleur-kleur tan, sira aumenta ba beibeik too barak tebe-tebes. 31 Nee hanesan ai musan ida kiik-oan liu. 32 Kuandu ai musan nee ita kuda ona, nia moris sai ai huun boot la halimar. Too manu fuik sira mos mai hamahon, i halo knuuk iha ai leten nee.”
33 Jesus nia hanorin hanesan nee, tuir buat nebee sira bele komprende. 34 Nia baibain hanorin ema barak ho komparasaun. Maibee ba Nia eskolante sira, Nia foo hatene komparasaun sira nee nia signifikadu, para sira bele komprende di-diak.
Nai Jesus halo hakmatek anin boot
(Mateus 8:23-27; Lucas 8:22-25)
35 Too loro tuun ona, Jesus sei iha bero leten nafatin, hodi hanorin ema sira nee. Depois Nia hatete ba Nia eskolante sira, “Mai ita baa tasi nia sorin ba.”
36 Entaun sira sae tan baa hamutuk ho Jesus. I sira husik hela ema barak iha bee ninin nee. Maibee iha ema balu sae bero seluk hodi tuir Jesus. 37 Jesus tau ulun iha sumasu, i Nia toba dukur loos iha bero laran. La kleur, anin boot mosu.+ 4:37-38 Tasi Galileia nia naruk kilometru 19, i nia luan kilometru 12. Kuandu anin boot huu, laloran mos boot. Laloran baku bero baa-mai, i bee tama bero laran nebee Jesus sae nee, too bee besik nakonu. Nunee Jesus nia eskolante sira tauk atu mate. Depois sira mai fanu Nia, hodi dehan, “Mestri, hadeer lai! Ita atu mate ona! Maibee Mestri la interese.”
39 Rona nunee, Jesus mos hadeer, hodi hatete ba anin ho laloran nee nunee, “Para ona!” Anin mos para, i bee mos hakmatek kedan. 40 Depois Jesus hatete makaas ba Nia eskolante sira, “Nusaa mak imi tauk demais hanesan nee? Imi la fiar Hau ka?”
41 Sira hotu tauk ho admira. Depois sira koalia ba malu, dehan, “Ema nee see loos? Nia koalia deit mos, anin ho laloran rona ona!”
5Nai Jesus duni sai espiritu aat barak hosi ema ida
(Mateus 8:28-34; Lucas 8:26-39)
1 Nee liu tiha, Jesus ho Nia eskolante sira too iha tasi Galileia nia sorin ba, iha ema Gerasa nia rain. 2 Iha fatin nee, iha mane ida, espiritu aat domina nia hori uluk kedas. Nia hela iha rate laran.
Loron-kalan nia lao tuun-sae foho, i hakilar beibeik. Loro-loron nia tuku nia aan rasik ho fatuk, too kanek tiha hotu. Mane nee forti la halimar. Ema kesi beibeik nia liman-ain ho korenti. Maibee korenti besi mos, nia rasta kotu hotu kedan. I argola iha nia ain mos, rahun.
Bainhira Jesus tuun hosi bero, ema espiritu aat hela iha nia laran nee, haree Nia hosi dook. Depois nia sai kedan hosi rate laran, i nia baa iha Jesus nia oin, hodi hakneak i hahii ba Nia. 7 Kuandu Jesus haree ema nee, Nia hatete, “Espiritu aat, sai hosi ema nee!”
Depois ema nee hakilar, “O atu halo saida mai hau?! Hau hatene katak, Nai Maromak Mak Boot Tebes. I O Jesus, Nai Maromak nia Oan. Hau husu ba O atu la bele halo susar hau.”
9 Depois Jesus husu ba nia, “O naran saa?”
Ema nee hataan, “Hau nia naran, Lejiaun . Tanba ami espiritu barak tebe-tebes, hanesan tropas sira nia lejiaun.”+ 5:9 Iha tropas estadu Roma nian, lejiaun ida, maizoumenus ema rihun lima.
10 I espiritu aat sira uza ema nee hodi husu ba Jesus, atu keta duni sira sai hosi rai nee.
11 Besik fatin nee, iha ema balu hein hela fahi rihun rua iha foho lolon. Nunee espiritu aat sira husu ba Jesus, “Haruka deit ami baa tama iha fahi sira nebaa.”
Rona nunee, Jesus mos konkorda. I espiritu aat sira sai kedan hosi ema nee, baa tama fali iha fahi sira. Fahi sira halai saruntu malu too iha rai naruk ida, i monu hotu ba bee laran. Nunee fahi rihun rua nee mout too mate hotu.
14 Haree hanesan nee, fahi atan sira tauk atu mate. I sira halai baa foo hatene iha aldeia-aldeia. Too ema barak mai haree saida mak mosu. 15 Kuandu sira hetan Jesus, sira mos haree mane nebee uluk espiritu aat tama nee, tuur hakmatek hela, i hatais fali hena ona. Nia hanoin normal fali ona. Entaun ema sira tauk, tanba sira hatene ona, ema ida nebee duni sai espiritu aat nee, Nia forsa tebe-tebes. 16 Depois fahi atan sira konta ba ema nebee mai hosi aldeia-aldeia nee, dehan, sira haree rasik ho matan ema bulak nee diak tiha ona, i fahi sira nee mout too mate tiha hotu. 17 Depois ema iha rai nee husu ba Jesus atu sai tiha hosi sira nia rain.
18 Bainhira Jesus atu sae fali ba bero nee, ema nebee espiritu aat sai ohin nee, mai husu ba Jesus para nia mos atu tuir.
19 Maibee Jesus lakohi. Nia dehan, “Diak liu, o fila baa konta ba o nia familia sira hotu, saida mak Nai Maromak halo ona ba o. I foo hatene mos katak, Nai Maromak hadomi tebes o.”
20 Nunee ema nee lao lemo-lemo iha rai ida naran ‘Dekápolis’. (Nee katak, rai nee iha sidade sanulu.) I nia konta saida mak Jesus halo ba nia. Ema hotu nebee rona nia koalia nee, sira admira tebe-tebes, dehan, “Nai Jesus nee forsa duni!”
Nai Jesus halo moris fali Jairo nia oan. Ho mos iha feto ida nebee nia fulan mai la para. Nia mai kona kois Jesus nia hena
(Mateus 9:18-26; Lucas 8:40-56)
21 Nunee Jesus sae fali bero hodi baa iha tasi sorin ba. Bainhira Nia foin tuun hosi bero, ema barak mai hobur Nia. 22 Iha mos ema ida naran Jairo. Nia toma-konta uma kreda iha sidade nee. Bainhira nia haree Jesus, nia baa hakruuk to-rai iha Jesus nia oin, 23 hodi husu dehan, “Senhor, tulun hau lai! Hau nia oan feto moras todan, besik mate ona. Nia foin tinan sanulu resin rua.”+ 5:23 Lian Gregu dehan, “Senhor, favor ida, mai tau lai liman ba nia, para nia bele diak fali, i bele moris.” Iha nebaa, ‘tau liman’ nee katak ‘halo diak’. Labarik feto nia idade nee, iha lian Gregu tama iha versikulu 42.
24 Nunee Jesus tuir kedan Jairo ba iha nia uma.
Maibee bainhira sira lao ba, ema barak mos tuir Nia, too sena malu.
25 Iha ema sira nee, iha feto ida, nia fulan mai la para, durante tinan sanulu resin rua. 26 Nia gasta osan barak too nia faan nia sasaan hotu hodi selu deit doutor barak. Maibee la iha ema ida mak bele kura nia. Nia moras nee aumenta ba beibeik. 27 Feto nee rona ona buat barak kona ba Jesus. Nunee nia sena malu hosi ema barak nia leet, atu baa besik Jesus nia kotuk. Nia hanoin iha nia laran dehan, “Naran katak hau kona kois deit Nia hena mos, hau diak ona.”
Nunee nia foin kona Jesus nia hena, derepenti nia raan mos para. Nia senti diak kedan. 30 Iha momentu nee, Jesus senti iha forsa ida sai hosi Nia laran. I Nia fila ba kotuk, hodi haree ema barak nee. Nia husu, “See mak kona Hau nia hena nee?”
31 Nia eskolante sira hataan, “Senhor rasik haree deit ba. Ema iha nee barak la halimar! Halo nusaa mak Senhor husu fali, ‘See mak kona Hau nia hena nee?’!”
32 Maibee Jesus haree ba-mai, atu buka hatene see loos mak kona Nia hena. 33 Rona Jesus koalia hanesan nee, feto nee tauk atu mate. Depois nia baa hakruuk iha Jesus nia oin, hodi foo sai, “Senhor, hau mak ohin kona Senhor nia hena.”
34 Depois Jesus dehan, “Tanba ita fiar tebe-tebes mai Hau, nee duni mak ita diak ona. Ita la hetan tan terus ida nee ona. Agora ita fila ona ho paz.”
35 Jesus sei koalia hela nunee, iha ema ida mai hosi Jairo nia uma, foo hatene, “Koitadu! Oan feto mate tiha ona. Nee duni, lalika halo kole tan mestri. Senhor lalika baa tan uma ona.”
36 Maibee Jesus lakohi rona ema nee nia koalia. I Nia hatete ba Jairo, “La bele laran susar! Ita fiar deit.” 37 Nunee Jesus lao husik hela Nia eskolante balu. I Nia lori deit Pedro, Tiago ho João. Sira mesak deit mak baa ho Jairo. 38 Bainhira sira too iha Jairo nia uma, sira haree ema barak rungu-ranga hela ho tanis hakilar. 39 Jesus tama ba iha uma laran. I Nia husu ba sira dehan, “Tanba saa mak imi hotu fadigadu i tanis loos hanesan nee? Labarik nee la mate ida. Nia toba deit.”
40 Rona Jesus dehan hanesan nee, sira hotu goza ho hamnasa fali Nia.
Depois Nia haruka sira hotu sai. Nunee Nia bolu labarik nee nia inan-aman, ho Nia eskolante nain tolu nee, para sira tama hamutuk ba iha labarik nee nia kuartu laran. 41 Depois Jesus kaer labarik nee nia liman, hodi dehan ho sira nia lian nunee, “ Talita kum! ” Nee dehan katak, “Noi, hadeer ona!”
42 Derepenti deit, anoi hadeer i lao kedan. Nunee Jesus hatete ba labarik nee nia inan dehan, “Foo hahaan ona ba labarik nee.”
Ema hotu admira tebes. Maibee Jesus bandu makaas ba sira dehan, “Imi la bele konta sai ba ema seluk, dehan Hau mak halo moris fali labarik nee.”
6Ema Nazaré sira la simu Nai Jesus
(Mateus 13:53-58; Lucas 4:16-30)
1 Hotu tiha, Jesus ho Nia eskolante sira fila fali ba iha Nia aldeia Nazaré. 2 Too ona loron Sabadu, ema Judeu sira nia loron hodi harohan. I Jesus tama ba iha uma kreda laran hodi hanorin. Iha loron nee, ema barak mak baa harohan. Bainhira sira rona Jesus nia hanorin, sira hotu admira loos, i dehan, “Ema nee matenek tebes. Nia mos iha forsa! Nusaa mak Nia bele hanesan nee? 3 Afinal Nia badaen ai ida. Ita hotu konhese Nia inan Maria ho Nia alin sira: Tiago, José, Judas ho Simão. Ita konhese mos Nia alin feto sira. Ita hotu hela iha aldeia nee.” Tanba nee, sira laran moras, too lakohi rona tan Nia.
4 Rona nunee, Jesus hatete, “Nee loos duni! Ema respeita liu Nai Maromak nia ema nebee mai hosi fatin seluk, duke sira rona ema hosi sira nia aldeia rasik.”+ 6:4 João 4:44
5 Maibee ema sira nee ulun toos liu, too lakohi fiar tan Jesus. Tanba nee, Jesus hakfodak, i doko ulun. I Nia la uza tan Nia forsa iha aldeia nee, so kura ema uitoan deit.
Nai Jesus haruka Nia eskolante nain sanulu resin rua
(Mateus 10:5-15; Lucas 9:1-6)
6b Liu tiha nee, Jesus lao tama-sai ba aldeia-aldeia nebee besik, hodi hanorin kona ba Nai Maromak nia hakarak. 7 Nia bolu Nia eskolante nain sanulu resin rua nee, i haruka sira lao nain rua-rua baa foo sai Nai Maromak nia Liafuan Diak ba ema hotu. Nia mos foo forsa para bele duni sai espiritu aat. 8 Nia haruka sira nunee, “Imi la bele lori buat ida iha dalan. La bele lori bukae, osan, ou pasta. Tau deit xinelus iha ain, ho hena tahan ida iha isin. I kaer deit ai tonka ida. 10 Se iha ema ruma simu imi iha sira nia uma, imi tenki hela nafatin iha uma nee, too imi sai fali ba fatin seluk. 11 Maibee se ema lakohi simu imi, i lakohi rona buat nebee mak imi hanorin ba sira, imi tenki sai kedas hosi fatin nee. I baku rai rahun hosi imi nia ain okos, hanesan sinal ida katak, ‘Tanba imi lakohi rona Nai Maromak nia liafuan, nee duni, imi rasik mak lori todan nee.’ ”+ 6:11 Lucas 10:4-11; Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 13:51
12 Nunee sira lao baa hatoo Nai Maromak nia Liafuan Diak, hodi hanorin, “Imi tenki husik imi nia sala ona, i tuir Nai Maromak nia dalan.” 13 I sira duni sai espiritu aat hosi ema. Sira mos tau mina ba ema moras sira nia ulun, hodi halo orasaun, i sira mos diak.+ 6:13 Tiago (Yakobus) 5:14
Ema tesi tiha João Sarani Nain nia kakorok
(Mateus 14:1-12; Lucas 9:7-9)
14 Iha tempu nee, ema iha fatin hotu-hotu hatene ona kona ba Jesus. I liurai Herodes mos rona kona ba Jesus nia forsa. Iha ema balu dehan, “Jesus nee João Sarani Nain. Nia moris fali iha Jesus nia Aan. Tanba nee mak Nia bele halo milagre barak.”
15 Iha ema seluk hatete, “Laos! Jesus nee Nai Maromak nia profeta Elias mak moris fali ona.” Iha ema balu tan dehan, “Jesus nee profeta ida, hanesan Nai Maromak nia profeta sira uluk.”+ 6:15 Mateus 16:14; Marcos 8:28; Lucas 9:19
16 Bainhira liurai Herodes rona sira koalia hanesan nee, nia dehan, “Loos duni! Jesus nee João Sarani Nain. Foin dadauk nee, hau haruka tesi tiha nia kakorok. Agora nia moris fali ona!”
17 Liurai Herodes hatete nunee, tanba iha problema boot ho João. Nia istoria hanesan nee: Liurai Herodes kaben fali ho nia alin Filipe nia kaben, naran Herodias, maski Filipe ho Herodias seidauk soe malu. Nunee João kritika liurai Herodes dehan, “Liurai, tuir loos Ita boot la bele kaben fali ho Ita nia alin nia feen. Nee bandu makaas!” Maibee liurai Herodes la interese, i haruka ema baa kaer João baa hatama iha kadeia.+ 6:17-18 Lucas 3:19-20
19 Tanba João kritika beibeik hanesan nee, feto nee odi João, i buka dalan atu oho nia. Maibee seidauk bele, tanba liurai Herodes lakohi. 20 Bainhira nia hatama João ba iha kadeia, nia haruka soldadu sira hein halo di-diak. Liurai Herodes sei laran susar hela ba João. Tanba nia hatene João nee, Nai Maromak mak haruka mai, i nia mos laran diak. Liurai Herodes gosta rona João nia koalia. Maibee dalaruma, kuandu nia rona João nia koalia, nia laran la hakmatek.
21 Too iha loron ida, feto Herodias hetan tempu diak hodi halo lakon João. Iha loron nee, ema halo liurai Herodes nia tinan. Sira konvida ema bo-boot mai iha festa nee. Konvidadu sira nee, balu hosi estadu nian, balu komandante tropas sira, ho mos nai ulun sira hosi rai Galileia. 22 Iha festa klaran, senhora Herodias nia oan feto tama baa dansa. I nia dansa kapaas tebe-tebes, halo liurai Herodes ho konvidadu sira laran haksolok. Depois liurai Herodes bolu menina nee, hodi promete ba nia, “O hakarak husu saida ba hau, husu deit! Hau sei foo duni. 23 Bele o husu hau nia riku balu mos, hau foo. Hau jura hodi Aman Maromak nia naran!”
24 Depois menina nee baa husu ba nia inan, “Amaa! Amaa hakarak hau husu saida mak diak liu?”
Nia inan hataan, “O baa husu deit João nia ulun fatuk.”
25 I menina nee baa iha liurai Herodes hodi husu, “Amu, hau husu deit João nia ulun, tau iha bandeja ida ba hau. Agora kedas!”
26 Rona nunee, liurai Herodes laran lakon kedan. Maibee nia tenki halo tuir deit, tanba nia jura tiha ona, i ema barak mos rona. 27 Depois nia foo orden ba komandante ida baa lori João nia ulun hosi kadeia mai. 28 Nunee sira tesi tiha João nia kakorok, i depois tau nia ulun iha bandeja ida, hodi mai foo ba menina nee. Nia simu tiha bandeja nee, nia kous hodi baa foo nia inan. 29 Kuandu João nia eskolante sira rona dehan ema mai lori tiha João nia ulun, sira mos baa foti tiha João nia isin baa hakoi.
Nunee mak João nia mate.
Nai Jesus foo hahaan ba ema rihun lima resin
(Mateus 14:13-21; Lucas 9:10-17; João 6:1-14)
30 Iha loron ida, Jesus nia eskolante sira nebee Nia haruka baa nee, sira fila fali mai hamutuk ho Nia. I sira konta ba Jesus buat hotu-hotu nebee mak sira halo ona, ho mos buat nebee mak sira hanorin ona ba ema. 31 Maibee momentu nee, ema barak mai buka Jesus. Too Nia ho Nia eskolante sira mos la konsege haan. Nee duni, Jesus hatete ba Nia eskolante sira, “Mai ita baa buka fatin ida nebee dook hosi ema, para ita bele deskansa uitoan.”
32 Nunee sira hotu sae bero hodi baa dook tiha hosi aldeia laran.
33 Maibee ema barak haree sira nia bero liu hosi tasi ibun. Entaun ema hosi aldeia-aldeia halai liu hosi rai maran, i sira too uluk Jesus. 34 Jesus foin too ho bero, Nia haree ema barak nee hein hela ona Nia. Nunee Nia mos hadomi sira, tanba sira la hatene atu halo saida, hanesan bibi malae nebee la iha atan. I Jesus hanorin Nai Maromak nia liafuan ba sira,+ 6:34 Númerus (Bilangan) 27:17; 1 Liurai sira (Reis, Raja-raja) 22:17; 2 Krónikas (Tawarikh) 18:16; Ezekiel (Yehezkiel) 34:5; Zacarias 10:2; Mateus 9:3635 komesa meiu-dia too lokraik. Depois Nia eskolante sira hatete ba Nia, “Senhor, diak liu Senhor haruka ema sira nee baa sosa hahaan iha aldeia nebee bes-besik iha nee. Tanba lokraik ona, i la iha hahaan iha nee.”
37 Maibee Jesus hataan, “Lalikan! Imi deit mak foo hahaan ba sira.”
Maibee sira hataan fali, “Se ita foo hahaan ba ema barak nunee, ita tenki hasai osan barak tebe-tebes, hanesan ema badaen simu osan iha tinan ida nian. Halo nusaa ita bele hetan osan barak ida nee?!”+ 6:37 Dokumentu Gregu antigu nian hakerek “osan mutin denari atus rua”. Denari ida hanesan badaen ida simu nia osan iha loron ida nian.
38 Maibee Jesus hataan, “Imi baa husu took, see mak lori bukae iha nee.”
Nunee sira baa buka hatene, depois sira mai dehan fali, “Iha paun fuan lima ho ikan rua deit.”
39 Depois Jesus haruka ema sira tuur tiha ba rai.
40 I sira tuur tiha hotu tuir grupu-grupu. Grupu balu iha ema nain atus ida, i balu iha nain lima-nulu.
41 Depois Jesus foti paun fuan lima ho ikan rua nee. I Nia hateke ba leten hodi foo agradese ba Nai Maromak. Tuir mai Nia silu fahe paun sira nee, halo rohan-rohan, i Nia foo ba Nia eskolante sira, hodi fahe ba ema barak nee hotu. Sira lori mos ikan rua nee baa fahe. 42 I sira hotu haan too bosu. 43 Haan hotu tiha, Nia eskolante sira baa aruma paun restu nee, tau iha bote, too bote sanulu resin rua nakonu.
44 Ema sira nee maizoumenus rihun lima. Nee mane deit. Feto ho labarik seidauk sura.
Nai Jesus lao iha bee leten
(Mateus 14:22-33; João 6:16-21)
45 Nee liu tiha, Jesus haruka Nia eskolante sira baa sae bero hodi baa uluk iha aldeia Betsaida, iha tasi sorin. Maibee Nia sei hela iha fatin nee, hodi haruka ema barak nee fila ba ida-idak nia uma. 46 Ema sira fila hotu ona, Jesus sae ba foho ida hodi harohan ba Nai Maromak.
47 Rai atu besik kalan ona, Jesus haree Nia eskolante sira ho bero too ona iha tasi klaran. Sira hean bero nee ho forsa tebe-tebes, tanba anin boot. Atu besik loron ona, Jesus tuir ba sira, lao deit iha bee leten. Nia atu foin lao liu bero nee, sira mos haree Nia. Sira hakfodak, ho tauk atu mate. I sira husu ba malu, “Saida mak nee? Klamar ka, saida?”
Maibee Jesus bolu ba sira, “Imi la bele tauk! Hau nee Jesus!”
51 Jesus foin sae ba bero laran, anin boot nee mos para kedas. Nia eskolante sira admira tebe-tebes. 52 Sira foin haree Jesus uza Nia forsa hodi foo hahaan ba ema rihun lima resin. Maibee sira seidauk komprende di-diak Nia forsa, tanba sira nia ulun toos.
Jesus kura ema moras sira iha Genesaré
(Mateus 14:34-36)
53 Sira too iha tasi sorin, sira para iha aldeia ida naran Genesaré. 54 Sira foin tuun hosi bero, ema barak haree kedan sira. I ema hotu nee haklalak, “Jesus mai ona!” 55 Sira baa foo hatene ba ema hotu. I ema lori moras sira mai Jesus.
Depois Jesus lao hosi fatin ba fatin. Kuandu ema hatene ona katak Jesus iha fatin ida, sira rame-rame hulan ema moras hodi baa hatoba iha nebaa. Tanba sira hanoin: “Naran katak ema moras nee kona kois Jesus nia hena, sira diak kedas.” Nee loos duni. See mak kona deit Nia hena, diak kedas.
7Ema nia kostumi la bele halakon Nai Maromak nia hakarak
(Mateus 15:1-9)
1 Iha ema hosi grupu relijiaun Farizeu, ho mestri relijiaun balu mai hosi Jerusalém atu hasoru Jesus. 2 Ema Farizeu sira halo tuir lo-loos kostumi Judeu nian. Sira hanorin nunee: Kuandu atu haan, tenki fasi liman uluk tuir kostumi. I kuandu fila hosi merkadu, tenki hariis lai. I kuandu atu uza sasaan dapur nian, tenki fasi uluk. Hanesan bikan, kopu, buli, ou sanan. Nee hotu tenki halo tuir kostumi.
Se iha ema Judeu ruma mak la tuir kostumi nee, ema Farizeu sira hirus.
Tanba nee mak sira hirus kuandu sira haree Jesus nia eskolante sira haan la fasi liman tuir kostumi nia hanorin. Nee duni, sira foo sala ba Jesus, dehan, “Nusaa mak O nia eskolante sira haan la fasi liman uluk? Imi kontra ita nia kostumi hosi bei-ala sira!”
6 Maibee Jesus hataan, “Imi koalia oin seluk, hahalok oin seluk! Hori uluk Nai Maromak nia profeta Isaias hakerek ona dehan,
‘Ema sira nee adora Hau ho ibun deit,
maibee la ho laran.
Adora hanesan nee, la iha folin ida.
Sira la interese Hau nia hakarak.
Maibee sira hanorin deit mak ema nia lei.’+ 7:6-7 Isaias (Yesaya) 29:13
Imi mos nunee. 8 Imi husik tiha ona Nai Maromak nia orden, i imi tuir deit ema nia kostumi. Para atu halo tuir ema nia hakarak, imi matenek la halimar!
10 Hori uluk kedas, Moisés foo sai Nai Maromak nia orden dehan, ‘Respeita imi nia inan-aman.’ I Moisés hatete tan, ‘See mak tolok nia inan-aman, ema nee tenki mate.’+ 7:10 Ézodu (Keluaran) 20:12; 21:17; Levítiku (Imamat) 20:9; Deutoronómiu (Ulangan) 5:1611 Nai Maromak hanorin nunee, maibee imi hanorin oin seluk fali. Kuandu ema promete atu foo nia sasaan ida ba Nai Maromak, maski nia inan-aman susar atu mate, imi dehan la bele foo nia sasaan nee ba sira, tanba nia promete tiha ona atu foo ba Nai Maromak. 13 Tanba nee mak ohin Hau hatete ona, imi la moris tuir Nai Maromak nia hakarak. Maibee imi troka tiha ona ho lei foun. Iha lei barak mak imi troka tiha ona hanesan nee.”
Hanoin aat mak sai hosi ema nia laran
(Mateus 15:10-20)
14 Liu tiha nee, Jesus bolu tan ema barak hodi hatete, “See tilun mai, para imi bele komprende. 15 Buat nebee mak tama ba ema nia laran la halo foer nia. Maibee buat nebee mak sai hosi ema nia laran, nee mak halo foer nia. 16 [See mak rona, hanoin di-diak ba!]”+ 7:16 Versikulu 16 nee la tama iha dokumentu Gregu antigu liu.
17 Depois Jesus ho Nia eskolante sira husik hela ema barak nee. I sira baa tama iha uma ida. I Nia eskolante sira husu ba Nia, “Komparasaun ohin nee dehan saida?”
18 Jesus hataan, “Imi beik ka? Komparasaun nee dehan nunee: Buat nebee mak ema haan, la halo foer ema. Maibee buat nebee sai hosi ema nia laran, nee mak halo foer nia. 19 Tanba buat saida mak ema haan, tama ba kabun, depois sai fila fali. (Nunee Nai Jesus hatete dehan ema bele haan hahaan hotu-hotu. La iha bandu.)
20 Buat nebee mak sai hosi ema nia laran, nee mak halo foer ema, too Nai Maromak mos hakribi i lakohi hamutuk ho nia. 21 Tanba buat aat barak mak sai hosi ema nia laran. Hanesan: hanoin aat; halo sala ho feto, halo sala ho mane; naok; oho ema; 22 halo sala ho ema nia kaben; kaan-teen, halo buat aat; han-matak ema; halo tuir deit nia hakarak rasik; laran moras ema; hatete aat Nai Maromak, hatete aat ema; foti aan; ukun la iha, i lakohi rona ema seluk.
23 Buat aat sira nee hotu sai hosi ema nia laran. Nee mak halo foer ema. I Nai Maromak mos hakribi.”
Jesus ajuda feto ida, maski nia laos ema Judeu
(Mateus 15:21-28)
24 Liu tiha nee, Jesus baa iha sidade ida, naran Tiru. Too iha nebaa, Nia tama liu ba iha uma ida, tanba Jesus lakohi atu ema hatene katak Nia iha fatin nee. Maibee Nia subar aan la bele.
25 Iha fatin nee, iha feto ida, maibee nia laos ema Judeu. Nia moris iha rai Fenísia iha provinsia Síria nebaa. Kuandu nia rona dehan Jesus mai, nia baa hasoru kedas, i nia husu ba Jesus atu duni sai diabu hosi nia oan feto.
27 Maibee Jesus soe lia deit hodi dehan, “Oan sira tenki haan uluk, foin nia restu foo ba asu.” [Nee katak, Jesus tenki ajuda uluk Nia ema Judeu sira, mak foin bele ajuda ema seluk.]
28 Maibee feto nee hataan fali dehan, “Nee loos, Amu! Maibee asu nee iha hela meza okos. Nia mos haan hahaan restu nebee mak monu hosi oan nia bikan.” [Nee katak, kuandu oan sira haan, asu mos bele haan. Jesus bele ajuda Nia ema, maibee Nia mos tenki ajuda ema seluk.]
29 Rona nunee, Jesus hataan feto nee dehan, “O dehan nee, loos duni! Tanba o hataan nunee, diabu nee sai tiha ona hosi o nia oan. O bele fila ona.”
30 I feto nee fila ona ba nia uma. Too iha uma, nia haree nia oan toba hela. Diabu nee sai tiha ona.
Jesus kura ema ida nebee tilun diuk ho monok
31 Liu tiha nee, Jesus sira husik tiha sidade Tiru, i baa fali iha sidade Sidon. Depois Nia lao too iha tasi Galileia. Depois Nia baa iha rai Dekápolis.+ 7:31 ‘Dekápolis’ nee katak ‘Sidade Sanulu’.32 Iha fatin nee, iha ema ida monok ho tilun diuk. Nia maluk sira lori nia ba Jesus. I sira husu ba Nia, “Senhor, favor ida, ajuda lai. Tau liman ba nia, hodi kura nia.” 33 Nunee Jesus husik hela ema barak nee, i Nia sai ho ema monok nee mesak deit. Depois Jesus hatama nia liman fuan ba iha ema nee nia tilun rua. I Nia mos tau kabeen iha Nia liman, i tau ba ema nee nia nanaal. 34 Depois Jesus hateke ba leten. Nia dada iis, hodi hatete, “ Efata! ” (Nee katak, “Nakloke ona ba!”)
35 Nia hatete deit nunee, ema nee nia tilun mos rona. I nia nanaal toos nee mos sai mamar, i nia koalia diak kedan.
36 Nee tiha hotu, sira nain rua fila fali ba ema lubuk ida ohin nee. Jesus bandu ba sira dehan, “Rona mai! Imi la bele konta ba ema, dehan Hau mak kura ema nee.” Bele Jesus bandu makaas, maibee sira baa konta iha fatin hotu-hotu. 37 I ema sira nebee rona novidade nee, sira hakfodak tebe-tebes. Sira foo hatene ba malu dehan, “Ema nee laos halimar! Ema ida nee bele halo buat hotu-hotu sai diak. Ema tilun diuk bele rona. Ema monok mos bele koalia.”
8Nai Jesus foo hahaan ba ema rihun haat
(Mateus 15:32-39)
1 Iha loron ida, ema barak mai hamutuk hodi rona Nai Jesus nia koalia. Ema sira nee hamutuk ho Nia loron tolu kalan tolu ona, too sira nia bukae mos hotu ona. Tanba nee, Jesus bolu Nia eskolante sira, dehan, “Hau hadomi ema sira nee. Sira iha nee loron tolu kalan tolu ona, too sira la iha hahaan tan ona. Sira la bele fila ho kabun mamuk, tanba balu mai hosi rai dook. Keta halo be sira oin nakukun iha dalan, tanba hamlaha.”
4 Jesus nia eskolante sira hataan, “Senhor, fatin nee dook hosi aldeia. Halo nusaa mak ita bele foo hahaan ba ema barak ida nee?!”
5 Maibee Jesus husu ba sira, “Imi iha paun fuan hira?”
Sira hataan, “Senhor, ami iha paun fuan hitu deit.”
6 Depois Jesus haruka ema barak nee tuur tiha iha rai. Tuir mai Nia foti paun fuan hitu nee, foo agradese ba Nai Maromak. Nia silu fahe paun nee, depois Nia foo ba Nia eskolante sira hodi baa fahe ba ema barak nee. 7 Sira mos iha ikan uitoan. Jesus foo tan agradese ba Nai Maromak ba ikan nee, depois Nia haruka Nia eskolante sira fahe tan ikan ba ema barak nee. 8 Ema sira nee maizoumenus rihun haat. Sira hotu haan too bosu. Haan tiha, Nia eskolante sira baa aruma paun restu nee. Iha bote boot hitu kedan. Hotu tiha, Jesus haruka sira fila ona. 10 Sira fila tiha, Jesus ho Nia eskolante sira, baa sae bero, liu hosi tasi ba iha rai ida naran Dalmanuta.
Ema Farizeu sira husu ba Nai Jesus atu halo milagre, maibee sira husu ho intensaun aat
(Mateus 16:1-4)
11 Jesus foin too iha Dalmanuta, iha ema balu hosi grupu Farizeu mai hasoru Nia. Sira mai ho intensaun atu koko Nia. Sira husu ba Nia nunee, “Senhor, halo milagre ruma para hatudu katak O simu forsa hosi Nai Maromak.”+ 8:11 Mateus 12:38; Lucas 11:16
12 Jesus dada iis, hodi dehan, “Tanba saa mak imi husu milagre ba Hau?! Milagre iha duni, maibee Hau la halo ba imi.”+ 8:12 Mateus 12:39; Lucas 11:29
13 Hotu tiha, Jesus husik hela sira. Nia ho Nia eskolante sira sae fali bero, hodi baa iha tasi sorin.
Nai Jesus dehan, “Kuidadu di-diak ho ema Farizeu sira”
(Mateus 16:5-12)
14 Jesus ho Nia eskolante sira too tiha ona iha tasi klaran, foin Nia eskolante sira hanoin katak sira haluha tiha lori bukae. Sira lori deit paun fuan ida. 15 Rona sira koalia kona ba paun, Jesus dehan, “Imi tenki kuidadu ho liurai Herodes ho ema Farizeu sira. Imi la bele fiar liu sira! Tanba sira bele domina imi i halo imi konfundi tiha, hanesan mos fermentu domina halo trigu sae.”+ 8:15 Lucas 12:1
16 Rona Nia koalia kona ba fermentu, Nia eskolante sira mos laran rua-rua. Sira dehan ba malu, “Senhor dehan saida mak nee? Karik Nia dehan nunee, tanba ita la lori paun.”
17 Maibee Jesus hatene saida mak sira hanoin. Nia dehan, “Nusaa mak imi koalia deit kona ba paun?! Imi seidauk komprende ka? Imi nia laran toos tebe-tebes. 18 Imi haree ona ho imi nia matan rasik, maibee imi la komprende nee dehan saida. Imi rona ho imi nia tilun rasik, maibee imi la komprende buat ida. Imi haluha ona+ 8:18 Jeremias (Yeremia) 5:21; Ezekiel (Yehezkiel) 12:2; Marcos 4:1219 paun fuan lima nebee Hau silu fahe hodi foo haan ema rihun lima nee, ka? Loron ida nee imi aruma paun restu bote hira?”
Sira hataan, “Senhor, resin bote sanulu resin rua.”
20 Jesus dehan tan, “Hanesan mos foin dadauk, Hau silu fahe paun hodi foo haan ema rihun haat. Imi haluha ka? Imi aruma paun restu bote boot hira?”
Sira hataan, “Senhor, resin bote boot hitu.”
21 Jesus dehan, “Nee loos duni! Imi haree ona ho matan rasik, maibee nusaa mak imi seidauk komprende Hau nia forsa nee?”
Nai Jesus kura mane matan aat ida iha Betsaida
22 Depois Jesus ho Nia eskolante sira too iha aldeia Betsaida. Iha fatin nee ema lori ema matan aat ida, hodi baa aprezenta ba Jesus. Sira husu ba Jesus para bele kura nia. 23 Nunee Jesus kaer ema matan aat nee nia liman i lori sai hosi aldeia. Nia tafui kabeen ba ema nee nia matan, i tau liman ba. Depois Nia husu, “Nusaa? O bele haree ona buat ruma?”
24 Ema nee foti oin hodi haree ba karuk-loos, i nia hataan, “Wei! Hau haree ema lao! Maibee hanesan ai huun mak lao.”
25 Depois Jesus tau tan nia liman ba ema nee. Nunee nia matan mos diak, i bele haree kedas buat hotu-hotu ho moos. 26 Hotu tiha, Jesus haruka ema nee fila ba nia uma, dehan, “O bele fila ona, maibee liu hosi dalan seluk. La bele baa fali Betsaida.”
Pedro foo sai dehan Jesus nee mak Kristu, nebee Nai Maromak hili kedan hori uluk ona
(Mateus 16:13-20; Lucas 9:18-21)
27 Jesus ho Nia eskolante sira baa iha aldeia-aldeia iha Sezareia Filipi. Iha dalan klaran, Nia husu ba sira: “Tuir ema konta, Hau nee see?”
28 Sira hataan, “Ema balu dehan, ‘João Sarani Nain’. Balu tan dehan, ‘Profeta Elias’. I seluk tan dehan, ‘Amu nee, Nai Maromak nia profeta ida seluk.’ ”+ 8:28 Marcos 6:14-15; Lucas 9:7-8
29 Depois Jesus husu tan ba sira, “Maibee tuir imi nia hanoin, see mak Hau?”
Pedro simu hodi hatete, “Ita Boot nee Kristu, nebee Nai Maromak hili hori uluk kedan.”+ 8:29 João 6:68-69
30 Maibee Jesus bandu sira, “Imi la bele konta ba ema seluk!”
Jesus foo hatene kona ba Nia terus ho Nia mate
(Mateus 16:21-28; Lucas 9:22-27)
31 Nee liu tiha, Jesus komesa foo hatene ba Nia eskolante sira dehan, “Hau Mane Maksoin. La kleur tan, Hau tenki hetan terus tebe-tebes, hosi nai ulun sira, nai lulik nia ulun sira, ho mestri relijiaun sira. Sira hotu sei lakohi simu Hau. Sira sei oho mate Hau, maibee iha loron tolu,+ 8:31 Liafuan Gregu ( Yunani ) antigu dehan, “iha loron tolu”, maibee sira konta komesa hosi ohin loron (ida), aban (rua), bain rua (tolu), loron tolu (haat). Ema Timor konta seluk, komesa hosi aban (ida), bain rua (rua), loron tolu (tolu). Nunee, liafuan Gregu “iha loron tolu” nee dehan katak, iha bain rua. Nunee mos, Nai Jesus mate iha Sesta Feira Santa (konta ida). Aban, loron Sabadu (konta rua). Depois, Nai Jesus moris fali ona iha Domingu Paskua (konta loron tolu, tuir sira nia dalan konta). Hau sei moris fali.”
32 Jesus hatete mo-moos deit, depois Pedro dada Jesus ba sorin hodi hirus, “Amu la bele koalia nunee! Hau la husik ema foti liman hasoru Amu.”
33 Jesus fila oin ba Nia eskolante sira hodi hirus Pedro. Tanba nia koalia nee, la tuir Nai Maromak nia hakarak. I Nia hatete ba Pedro, “Nee, diabu nia boot mak koalia. Satanás, sai hosi nee! O hanoin deit ema nia hakarak, laos Nai Maromak nia hakarak.”
34 Depois Jesus bolu Nia eskolante sira ho tan ema seluk, hodi hatete ba sira, “See mak hakarak tuir Hau, nia tenki tuir nafatin. Nia tenki husik tiha buat nebee mak nia hakarak, hodi tuir deit mak Nai Maromak nia hakarak. Bele ema atu oho nia, nia tenki tuir deit, hanesan ema nebee hasaan krus too mate.+ 8:34 Mateus 10:38; Lucas 9:23; 14:2735 Ema nebee mak mate tanba tuir Hau ho foo sai Hau nia Liafuan, nia sei hetan moris nafatin ho Nai Maromak. Maibee ema nebee mak moris deit ba nia aan rasik, nia sei lakon nia moris.+ 8:35 Mateus 10:39; Lucas 17:33; João 12:2536 Rona di-diak! Bele ema manaan buat hotu iha mundu nee, maibee se Nai Maromak soe nia, nia manaan saida loos? 37 La iha buat ida iha mundu nee, mak ema bele uza hodi troka nia klamar.
38 Agora nee, ema mesak aat deit. Sira la interese atu tuir Nai Maromak. Nee duni, see mak moe tanba Hau, i la brani foo sai Hau nia Liafuan, Hau mos sei la simu nia. Tanba Hau, Mane Maksoin sei mai fali ho Nai Maromak nia anju sira hosi lalehan. Ami sei tuun mai ho Nai Maromak nia forsa. Foin ema hatene see mak Hau.
91 Imi keta haluha Hau nia liafuan nee: Hosi imi nee hotu, balu sei moris too haree Nai Maromak tuur kaer hela ukun ho forsa.”
Nai Jesus fila aan tiha iha foho ida, i Nia hena mos nabilan
(Mateus 17:1-13; Lucas 9:28-36)
2 Liu tiha loron neen, Jesus lori Pedro, Tiago, ho João, sae ba iha foho aas ida. Iha nebaa la iha ema. Kuandu sira too iha foho, sira hakfodak, tanba sira haree Jesus fila aan tiha. 3 Nia hena mos mutin nabilan tiha. Iha mundu nee, la iha buat ida mak mutin nabilan liu Nia hena nee. 4 Derepenti deit sira haree Jesus koalia hela ho Elias ho Moisés, Nai Maromak nia profeta hori uluk nian.
5 Sira nain tolu tauk atu mate, too Pedro koalia arbiru deit nunee, “Amu, sorti ami iha nee. Diak liu ami halo uma oan tolu. Ida foo ba Amu, ida ba Moisés, ho ida tan foo ba Elias.”
7 Depois kalohan tuun mai falun tiha sira. I sira rona lian ida sai hosi kalohan nee dehan, “Rona mai! Jesus nee Hau nia Oan doben. Imi tenki rona di-diak ba Nia!”+ 9:7 2 Pedro 1:17-18; Mateus 3:17; Marcos 1:11; Lucas 3:22
8 Kuandu Pedro sira rona liafuan nee, sira haree ba-mai, maibee la haree ema ida. Sira haree mak Jesus mesak deit.
9 Nee liu tiha, Jesus ho Nia eskolante sira tuun fila fali hosi foho nee mai. Jesus bandu sira hodi hatete, “Buat nebee ohin imi haree nee, imi la bele konta sai ba ema. Hau Mane Maksoin. Hau tenki mate. Kuandu Hau moris fali ona, foin imi bele foo hatene ba ema.”
10 Sira kaer metin liafuan nebee Jesus hatete nee. Sira la konta ba ema. Maibee sira nain tolu husu ba malu dehan, “Nia dehan Nia sei mate i moris fali. Halo nusaa mak nee?”
11 Nunee sira husu ba Jesus, “Tuir mestri relijiaun sira dehan, ‘Avó Elias tenki mai uluk, foin Kristu mai.’ Maibee tuir Amu nia hanoin, oinsaa?”+ 9:11 Malakias (Maleakhi) 4:5; Mateus 11:14
12 Jesus hataan, “Loos duni. Avoo Elias tenki mai uluk hodi loke dalan ba Kristu. Kristu mak Nai Maromak hili hori uluk kedan. Nai Maromak nia liafuan hakerek ona kona ba Mane Maksoin, dehan nunee: Kuandu Nia mai, ema sei halo terus i oho mate Nia. Nusaa mak imi seidauk komprende? 13 Imi tenki rona di-diak! Avoo Elias mai tiha ona. Maibee ema halo susar nia, tuir sira nia hakarak. Buat sira nee hotu hodi kumpri saida mak Nai Maromak nia profeta sira hakerek tiha ona hori uluk.”
Nai Jesus duni sai espiritu aat hosi labarik monok ida
(Mateus 17:14-21; Lucas 9:37-43)
14 Kuandu Jesus ho Nia eskolante nain tolu nee, hasoru malu fali ho Nia eskolante sira seluk, sira haree ema barak mak halibur malu hela. I Jesus nia eskolante balu diskuti hela ho mestri relijiaun sira. 15 Bainhira ema barak nee haree Jesus, sira hakfodak, tanba sira hanoin Nia sei iha hela foho leten. Nunee sira halai baa hasoru Nia.
16 Depois Jesus husu ba sira, “Imi diskuti saida nee?”
17 Maibee iha ema ida dehan, “Amu, favor ida. Hau lori hau nia oan mane atu Amu kura. Nia monok, tanba espiritu aat tama iha nia. 18 Kuandu espiritu aat nee ataka ona, nia riba labarik nee ba rai. Nia kabeen mutin sai, i halo nia ruun nehan. Depois nia isin toos tiha, hanesan ai. Hau husu ona ba Amu nia eskolante sira, para duni sai tiha espiritu aat nee. Maibee sira la bele halo buat ida.”
19 Rona nunee, Jesus koalia makaas ba Nia eskolante sira, “Imi nee demais ona! Hau hanorin beibeik ba imi, maibee imi la komprende nafatin deit. Imi seidauk fiar deit Hau. Hau tenki pasiensia ba imi too bainhira?! Lori labarik nee mai iha nee!” 20 Nunee sira lori labarik nee ba Jesus. Maibee espiritu aat nee foin hetan Jesus, nia riba kedan labarik nee ba rai, too nia duir ba duir mai, i kabeen mutin mos sai hosi ibun.
21 Haree nunee, Jesus husu ba labarik nia aman, “O nia oan moras nunee, kleur ona ka?”
Nia aman hataan, “Komesa nia sei kiik. 22 Kleur ona espiritu aat nee atu oho labarik nee. Nia soe hau nia oan beibeik ba ahi ho ba bee laran. Nee duni Senhor, ajuda lai. Se bele, Senhor hadomi ami, kura labarik nee.”
23 Jesus hataan, “Nusaa mak o dehan ‘se bele’? Hau bele halo buat hotu-hotu, naran katak ema fiar.”
24 Nee hotu tiha, katuas nee hataan ho laran susar, “Amu, hau fiar ona. Maibee tulun hau para hau nia fiar nee bele makaas liu tan.”
25 Kuandu Jesus haree ema barak halai mai hamutuk iha fatin nee, Nia hatete ba espiritu aat nee, “Espiritu aat nebee halo labarik nee diuk ho monok, sai ona hosi nia! I o la bele tama tan ba nia ona.”
26 Rona Jesus koalia nunee, espiritu aat nee hakilar makaas. Nia halo labarik nee monu ba rai, i tebe liman tebe ain. Depois nia sai kedan hosi labarik nee. I labarik mos dezmaia, sai hanesan tiha ema mate ida. Too ema koalia ba malu dehan, “Nia mate tiha ona!”
27 Maibee Jesus kaer labarik nia liman hodi foti nia. I nia hadeer kedan.
28 Depois Jesus ho Nia eskolante sira husik hela tiha fatin nee, i baa tama iha uma ida. Kuandu sira mesak ona, sira husu ba Jesus, “Amu, tanba saa mak ami la bele duni sai espiritu aat nee?”
29 Jesus hataan, “Rona di-diak. Espiritu aat sira, aat duni. Tanba nee, se imi la harohan husu ajuda ba Nai Maromak, mak imi la iha forsa hodi duni sai espiritu hanesan nee.”+ 9:29 Dokumentu Gregu ( Yunani ) balu, dehan tan “imi mos tenki halo jejun”.
Nai Jesus foo hatene tan kona ba Nia mate
(Mateus 17:22-23; Lucas 9:43-45)
30 Hotu tiha nee, Jesus ho Nia eskolante sira husik hela tiha uma nee, i sira baa iha provinsia Galileia. Jesus lakohi atu ema hatene katak Nia iha fatin nee, 31 tanba Nia atu hanorin deit Nia eskolante sira. Nia hatete ba sira, “La kleur tan, ema sei faan Hau ba ema seluk. Depois sira sei oho mate Hau, Mane Maksoin nee. Hau mate duni. Maibee iha loron tolu,+ 9:31 Liafuan Gregu antigu dehan, “iha loron tolu”, maibee sira konta komesa hosi ohin loron (ida), aban (rua), bain rua (tolu), loron tolu (haat). Ema Timor konta seluk, komesa hosi aban (ida), bain rua (rua), loron tolu (tolu). Nunee, liafuan Gregu “iha loron tolu” nee dehan katak, iha bain rua. Nunee mos, Nai Jesus mate iha Sesta Feira Santa (konta ida). Aban, loron Sabadu (konta rua). Depois, Nai Jesus moris fali ona iha Domingu Paskua (konta loron tolu, tuir sira nia dalan konta). Hau moris fali.”
32 Jesus foo hatene nunee, maibee Nia eskolante sira konfundi hela. Sira la brani husu tan Jesus kona ba Nia koalia nee.
Nai Jesus nia eskolante sira diskuti malu kona ba see mak boot
(Mateus 18:1-5; Lucas 9:46-48)
33 Liu tiha nee, Jesus ho Nia eskolante sira too iha sidade Kafarnaum. Sira tama iha uma laran, i Jesus husu ba Nia eskolante sira, “Ohin iha dalan, imi diskuti saida?”
34 Maibee la iha ema ida brani atu hataan. Sira moe, tanba iha dalan sira diskuti malu kona ba see mak boot.+ 9:34 Lucas 22:24
35 Depois Jesus tuur tiha hodi hanorin sira nunee, “See mak atu sai boot, nia tenki sai ema kiik, i serbi ema hotu-hotu.”+ 9:35 Mateus 20:26-27; 23:11; Marcos 10:43-44; Lucas 22:26
36 Depois Jesus baa kous tiha labarik oan ida, hodi baa iha sira nia klaran. I Nia hatete, 37 “See mak tuir Hau, nia tenki simu ema kiik, hanesan labarik oan nee. Kuandu halo hanesan nee, nia mos simu Hau. I see mak simu Hau, nia simu mos Nai Maromak, ida nebee haruka Hau mai iha mundu nee.”+ 9:37 Mateus 10:40; Lucas 10:16; João 13:20
See mak bele sai ita nia ema
(Lucas 9:49-50)
38 Depois Jesus nia eskolante ida, naran João, hatete, “Amu, iha loron ida, ami haree ema duni sai espiritu aat hodi Amu nia naran. Maibee ami bandu ema nee, tanba nia laos ita nia ema.”
39 Maibee Jesus hataan, “Imi la bele bandu nia! Tanba see mak uza Hau nia naran hodi halo milagre, nia sei la hatete aat Hau nia naran. 40 See mak la kontra ita, nia ita nia ema.+ 9:40 Mateus 12:30; Lucas 11:2341 Nee duni, hanoin di-diak. Se ema hatene katak imi tuir Kristu, mak nia ajuda imi, Nai Maromak mos la haluha ema nee nia kole. Bele nia foo deit bee kopu ida, Nai Maromak la haluha nia.”+ 9:41 Mateus 10:42
Keta halimar ho sala
(Mateus 18:6-9; Lucas 17:1-2)
42 Depois Jesus hatete tan ba sira, “Se ema ruma halo labarik oan ida tuir dalan sala, too labarik nee la fiar tan Hau, kuidadu, é! Diak liu ba ema nee, kesi foti fatuk boot ida+ 9:42 Dokumentu Gregu antigu nian hakerek dehan ‘fatuk tuku’, ida nebee sira uza hodi halo uut. Sira nia fatu tuku boot liu ema. ba nia kakorok, hodi baa soe tiha ba tasi laran.
43 Se o halo sala ho o nia liman, tesi soe tiha liman nee! Tanba diak liu o tama lalehan ho liman ida deit, duke o iha liman rua, maibee o tama ba infernu.+ 9:43 Mateus 5:3044 [Infernu nee fatin terus nian. Iha nee, ular sira nunka mate. I ahi mos nunka mate.]+ 9:44 Dokumentu Gregu nebee antigu liu tan, la hakerek versikulu 44 nee.45 Se o halo sala ho o nia ain, tesi soe tiha ain nee! Tanba diak liu o tama lalehan ho ain ida deit, duke o iha ain rua, maibee o tama ba infernu. 46 [Infernu nee fatin terus nian. Iha nee, ular sira nunka mate. I ahi mos nunka mate.]+ 9:46 Dokumentu Gregu nebee antigu liu tan, la hakerek versikulu 46 nee.47 Se o halo sala ho o nia matan, sukit soe tiha matan nee! Tanba diak liu o tama ba lalehan ho matan ida deit, duke o iha matan rua, maibee o tama ba infernu.+ 9:47 Mateus 5:29
48 Infernu nee fatin terus nian.
Iha nee, ular sira nunka mate.
I ahi mos nunka mate.+ 9:48 Isaias (Yesaya) 66:24
49 Hau nia hanorin nee, todan tebes. Nee duni, see mak atu tuir Hau, nia tenki tuir nafatin. Hanesan ema tau masin ba naan, i tamun ba ahi, para naan nee bele rai kleur.
50 Masin nee diak duni, tanba halo hahaan furak. Maibee se masin nee, nia meer la iha tan ona, nia la folin ona. Soe tiha deit! Imi mos tenki hanesan masin. Imi tenki moris paz ho ema hotu-hotu.
Nee duni, para ona ho imi nia diskuti kona ba see mak boot, see mak kiik.”+ 9:50 Mateus 5:13; Lucas 14:34-35
10Kona ba feen ho lain soe malu
(Mateus 19:1-12; Lucas 16:18)
1 Liu tiha, Jesus baa iha provinsia Judeia, ho fatin-fatin iha mota Jordaun nia sorin balu ba. Ema barak mai haleu Nia, i Jesus hanorin sira hanesan baibain.
2 Iha mos ema Farizeu balu mai ho intensaun atu hamonu Nia. Sira husu nunee, “Tuir ita nia relijiaun nia hanorin, se mane ida kaben tiha ona, nia bele soe nia kaben, ka lae?”
3 Jesus hataan, “Hanoin lai! Lei kona ba feto ho mane, nebee Moisés foo ba ita, dehan halo nusaa?”
4 Sira hataan, “Lei Moisés nian dehan, ‘Ema bele fahe malu, naran katak foo uluk surat soe malu nian ba nia kaben.’ ”+ 10:4 Deutoronómiu (Ulangan) 24:1-4; Mateus 5:31
5 Jesus hataan fila fali, “Tanba imi nia ulun toos, mak Moisés hakerek hanesan nee. 6 Imi keta haluha istoria uluk liu kona ba Nai Maromak halo lalehan ho rai. Istoria nee hatete katak,
‘Nai Maromak halo ema, mane ho feto.+ 10:6 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 1:27; 5:2
7 Nee duni, mane sei husik hela nia inan-aman,
i baa moris neon ida laran ida ho nia kaben,
8 i sira nain rua, hamutuk ida deit.’+ 10:8 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 2:24
9 Tanba Nai Maromak hatete ona dehan, sira nain rua hamutuk ida deit, nee duni, ema la bele fahe sira.”
10 Liu tiha nee, Jesus ho Nia eskolante sira tama ba iha uma ida. Iha nee, sira husu ba Jesus kona ba nia liafuan ohin nee.
11 Jesus hataan, “Se mane ida soe nia kaben, i kaben fali ho feto seluk, ema nee halo sala. 12 I feto mos hanesan. Se nia soe tiha nia kaben, i kaben fali ho mane seluk, nia mos halo sala.”+ 10:12 Mateus 5:32; 1 Korintu 7:10-11
Nai Jesus foo bensaun ba labarik oan sira
(Mateus 19:13-15; Lucas 18:15-17)
13 Iha loron ida, ema lori sira nia oan ba Jesus, i sira husu ba Nia atu tau liman hodi foo bensaun ba sira. Maibee Jesus nia eskolante sira bandu netik.
14 Jesus haree nunee, Nia hirus Nia eskolante sira hodi dehan, “Husik labarik sira mai Hau. Keta bandu! Tanba ema hanesan sira nee, mak Nai Maromak nia ema. 15 Imi hanoin di-diak! See mak atu sai Nai Maromak nia ema, nia tenki hanoin Nai Maromak hanesan labarik sira hanoin sira nia inan-aman. Se lae, sira la serve atu sai Nai Maromak nia ema.”+ 10:15 Mateus 18:316 Nunee Jesus hakuak labarik oan sira nee, i tau liman ba ida-idak nia ulun, hodi foo bensaun ba sira.
Ema riku ida buka dalan hodi moris hamutuk ho Nai Maromak
(Mateus 19:16-30; Lucas 18:18-30)
17 Kuandu Jesus atu sai ona, ema riku ida halai mai hasoru Jesus. Nia hakruuk iha Jesus nia oin, hodi husu, “Mestri mak hau respeita, Ita Boot mak diak. Hau atu husu buat ida nunee: Hau atu halo saida, para hau bele hatene lo-loos katak, hau bele tama lalehan i moris hamutuk ho Nai Maromak?”
18 Jesus hataan, “Tanba saa mak o dehan, Hau ema diak? La iha ema ida mak diak, so Nai Maromak deit. 19 O hatene ona, Nai Maromak nia ukun fuan nebee dehan:
‘La bele oho ema.
La bele halo sala ho ema nia feen ou lain.
La bele naok.
La bele foo testemunha falsu.
La bele han-matak ema nia sasaan.
I respeita o nia inan-aman.’ ”+ 10:19 Ézodu (Keluaran) 20:12-16; Deutoronómiu (Ulangan) 5:16-20
20 Ema nee hataan, “Loos, mestri! Dezde hau sei kiik, ukun fuan sira nee, hau tuir hotu ona.”
21 Jesus hadomi ema nee, i dehan, “Nee loos! Maibee sei falta tan buat ida. Agora o fila ona, i baa faan tiha o nia rikusoin hotu. Nia osan nee, o fahe ba ema kiak ho ema susar sira. Foin o mai tuir Hau. Depois Nai Maromak sei foo fali ba o, riku seluk iha lalehan.”
22 Ema nee rona Jesus dehan nunee, nia laran susar tebe-tebes. Nia fila ho laran tristi atu mate, tanba nia ema riku boot.
23 Entaun Jesus haree ba-mai, i hatete ba Nia eskolante sira dehan, “Rona mai! Ema riku, susar tebe-tebes atu tama ba lalehan.”
24 Rona nunee, Nia eskolante sira mos hakfodak. Maibee Jesus hatete tan, “Rona mai! Atu sai Nai Maromak nia ema, susar tebe-tebes. Keta hanoin dehan ‘fasil’. 25 Kuda kamelu tama ba nia luhan liu hosi daun kuak, susar liu! Maibee susar liu tan, ema riku atu sai Nai Maromak nia ema, i tama ba lalehan.”
26 Jesus dehan nunee, halo sira bilaan liu tan. Depois sira husu ba malu, “Se nunee tebes, Nai Maromak salva see?”
27 Jesus haree ba sira ida-idak, hodi dehan, “Ba ema, la bele duni. Maibee, ba Nai Maromak, buat hotu-hotu bele!”
28 Depois Pedro hatete ba Jesus, “Amu, ami husik tiha ami nia sasaan hotu-hotu ona, hodi tuir Amu. Maibee ami simu saida?”
29 Jesus hataan, “Hau hatete ba imi nunee: See mak tuir Hau, i husik hela nia inan-aman, nia maun-alin, nia oan sira, nia toos, nia servisu, i nia uma laran tomak, hodi foo sai Nai Maromak nia Liafuan Diak, Nai Maromak sei foo fali dala atus ida. Buat hotu-hotu nebee nia husik nee, nia sei simu fali barak liu tan. Nia mos sei hetan terus, tanba nia tuir Hau. Maibee kuandu mundu nee remata, nia sei moris hamutuk ho Nai Maromak tinan ba tinan. Ida nee mak nia simu. 31 Hanoin di-diak! See mak foti aan boot, tuir Nai Maromak nia hanoin, nia ema kiik liu. Maibee see mak haraik aan hanesan ema kiik, tuir Nai Maromak nia hanoin, nia ema boot.”+ 10:31 Lian Gregu katak, “Ema barak nebee agora primeiru, sei sai fali ikus. I ema nebee agora ikus, sei sai fali primeiru.” Maibee iha sira nia lian ‘ema primeiru’ dehan ‘ema boot’. I ‘ema ikus’ dehan ‘ema kiik’. Haree mos Mateus 20:16, Lucas 13:30
Nai Jesus foo sai dala tolu ona kona ba Nia mate
(Mateus 20:17-19; Lucas 18:31-34)
32 Iha tempu nee, Jesus ho Nia eskolante sira lao dadauk ba iha Jerusalém. Jesus lao iha oin. I Nia eskolante sira ho ema seluk tuir Nia. Sira hanoin buat nebee Nia koalia tiha ona uluk, i sira laran rua-rua i tauk. Nunee Jesus bolu deit Nia eskolante sira mesak, hodi foo hatene tan ba sira, saida mak ema atu halo ba Nia iha Jerusalém. 33 Nia hatete, “Imi rona di-diak! Ita agora atu baa Jerusalém, tanba Hau Mane Maksoin. Maibee iha nebaa, ema sei faan Hau, foo ba mestri relijiaun ho nai lulik nia ulun sira. Depois sira sei tesi lia dehan, Hau tenki mate. Depois sira entrega Hau ba ema sira nebee la konhese Nai Maromak. 34 I ema sira nee tarata Hau. Sira tafui kabeen ba Hau. Sira baku Hau nia isin hodi sikoti too kanek. Nee hotu tiha, sira oho mate Hau. Hau mate duni. Maibee iha loron tolu,+ 10:34 Liafuan Gregu antigu dehan, “iha loron tolu”, maibee sira konta komesa hosi ohin loron (ida), aban (rua), bain rua (tolu), loron tolu (haat). Ema Timor konta seluk, komesa hosi aban (ida), bain rua (rua), loron tolu (tolu). Nunee, liafuan Gregu “iha loron tolu”, nee dehan katak, iha bain rua. Nunee mos, Nai Jesus mate iha Sesta Feira Santa (konta ida). Aban, loron Sabadu (konta rua). Depois, Nai Jesus moris fali ona iha Domingu Paskua (konta tolu, tuir sira nia dalan konta). Hau sei moris fali.”
Tiago ho João husu atu sai ema boot
(Mateus 20:20-28)
35 Iha tempu nee, Zebedeu nia oan, Tiago ho João, mai ba Jesus. Sira husu, “Amu, ami presiza Ita Boot.”
36 Jesus husu, “Imi presiza saida?”
37 Sira hataan, “Amu, aban-bainrua, kuandu Amu tuur kaer ona ukun, ami husu atu Amu foo fatin ba ami: ida tuur iha Amu nia sorin loos, ida iha sorin karuk. Para ami mos bele kaer ukun.”
38 Jesus hataan ba sira, “Imi nain rua nee la komprende saida mak imi husu. La kleur tan, Hau hetan terus tebe-tebes. Nunee oinsaa? Imi hanoin katak imi bele terus hamutuk ho Hau too mate ka?”+ 10:38 Lucas 12:50
39 Sira hataan, “Ami bele, Amu!”
Jesus hatete tan ba sira, “Loos duni. La kleur tan, imi mos hetan terus hanesan Hau. 40 Maibee kona ba tuur iha Hau nia sorin loos ka sorin karuk, nee laos Hau nia direitu. Nee Nai Maromak nia direitu. Nia desidi tiha ona, see mak bele tuur iha fatin nee.”
41 Kuandu Jesus nia eskolante sira seluk rona dehan Tiago ho João husu nunee, sira hirus. 42 Depois Jesus bolu sira hotu, hodi dehan, “Ema boot sira iha mundu nee, ukun nunee: Sira sempre hanehan sira nia reinu, too reinu sira book aan la diak. Ulun sira hosi nasaun nebee la konhese Nai Maromak, sira mos foo orden todan liu, too sira nia reinu la bele halo buat ida. 43 Maibee imi la bele halo nunee! See mak atu sai boot, nia tenki haraik aan, i serbi ema seluk.+ 10:43 Lucas 22:25-2644 I see mak atu sai nai ulun, nia tenki haraik aan, i sai atan ba ema hotu.+ 10:44 Mateus 23:11; Marcos 9:35; Lucas 22:2645 Tanba Hau Mane Maksoin. Hau mai iha mundu laos para ema serbi Hau; maibee Hau mai hodi serbi ema, i foo Hau nia aan hodi salva ema barak.”
Nai Jesus kura ema matan aat ida
(Mateus 20:29-34; Lucas 18:35-43)
46 Depois Jesus ho Nia eskolante sira too iha sidade Jerikó. Kuandu sira lao sai hosi sidade nee, ema barak mos tuir. Iha dalan ninin, ema matan aat ida, tuur hela hodi husu ezmola. Nia naran Bartimeu, Senhor Timeu nia oan. 47 Kuandu nia rona dehan, ema ida liu nee, Jesus hosi Nazaré, nia bolu kedas, “Senhor Jesus, liurai David nia jerasaun! Hanoin lai hau!”
48 Rona nia bolu nunee, ema hirus nia hodi bandu, dehan, “He! No-nook!”
Maibee nia bolu ho lian makaas liu tan, “Senhor Jesus, liurai David nia jerasaun! Hadomi hau lai!”
49 Nunee Jesus mos para tiha, hodi dehan, “Imi bolu nia mai!”
I sira dehan ba ema matan aat nee, “Senhor Mestri rona o ona, i Nia bolu o. Hamriik ona!”
50 Rona nunee, Bartimeu soe tiha nia manta, hamriik kedan, i baa hasoru Jesus.
51 Jesus husu, “O hakarak saida?”
Ema matan aat nee hataan, “Mestri, hau husu atu hau bele haree.”
52 Jesus hatete tan, “Tanba o fiar katak Hau bele kura o, agora o nia matan diak ona.”
I nia matan mos diak kedan. Hotu tiha, nia tuir kedan Jesus.
11Nai Jesus tama ba Jerusalém, i ema hahii Nia hanesan ema boot ida
(Mateus 21:1-11; Lucas 19:28-40; João 12:12-19)
1 Kuandu sira besik ona sidade Jerusalém, sira too iha aldeia Betfage ho Betánia, iha Foho Oliveira nia lolon.+ 11:1 Foho nee naran ‘Oliveira’, tanba iha ai oliveira barak iha nebaa. Nia fuan hodi halo mina. Foho Oliveira nee maizoumenus kilometru ida hosi Jerusalém. Jesus haruka Nia eskolante nain rua baa uluk, 2 dehan, “Imi nain rua baa uluk iha aldeia ida nebaa. Too iha nebaa, imi sei haree kuda buru oan ida kesi hela, nebee ema seidauk sae. Imi baa kore tiha, i lori mai iha nee. 3 Maibee se ema husu karik, ‘Nusaa mak imi lori tiha kuda buru nee?’ Imi hataan nunee, ‘Nai presiza nia. Hotu tiha, Nai haruka fila fali kedan.’ ”
4 Entaun, ema nain rua nee baa ona. Sira hetan kuda buru oan nee kesi hela iha uma oin, iha dalan ibun. Kuandu sira kore hela kuda oan nee, 5 ema husu, “Nusaa mak imi kore tiha ema nia kuda buru oan nee?”
6 Sira hataan, “Nai presiza nia. Hotu tiha, Nai haruka fila fali kedan.” Nunee ema husik sira baa. 7 Sira lori kuda buru nee ba Jesus. Sira kahe sira nia manta ba kuda nia kotuk, ba Jesus sae.
8 Kuandu sira tama iha sidade, ema barak hasai sira nia manta hodi nahe iha dalan. Balu mos baa taa ramus tahan hodi tau iha dalan.+ 11:8 Marcos hakerek dehan ‘ai sanak’. Maibee ita hatene hosi João 12:13 katak, ai nee ai ramus. Sira halo nunee hatudu katak sira simu Nai Jesus ho respeita, hanesan sira simu ema boot ida. 9 I sira balu lao iha Jesus nia oin, balu iha Nia kotuk. Sira komesa haklalak,
“ Hosana! Ami hahii Nai Maromak!+ 11:9 ‘Hosana’ katak ‘hahii’. Liafuan ida nee, sira kostumi uza hodi hahii Nai Maromak.
Nia foo bensaun ba Ema nebee mai hodi Nia naran!+ 11:9 Salmus (Mazmur) 118:26
10 Hosana! Ami hahii Nai Maromak!
Nia atu harii fali liurai David nia ukun.
Hosana! Ami hahii Nai Maromak iha fatin aas liu!”
11 Too iha sidade Jerusalém, Jesus tama ba iha Nai Maromak nia uma kreda boot. Iha nebaa, Jesus haree fatin sira nee hotu. Maibee, tanba tempu la iha tan, maka Jesus ho Nia eskolante sira fila fali ba aldeia Betánia.
Ai huun nebee la iha fuan
(Mateus 21:18-19)
12 Aban fali, sira sai hosi Betánia, baa fali iha sidade Jerusalém. Iha dalan klaran, Jesus senti hamlaha. 13 Nia haree ai figeira ida. Ai figeira nee, ema sempre haan nia fuan. Nunee Jesus baa besik ai huun nee, hodi haree took, iha fuan ka lae. Maibee Nia too iha ai huun nee, la haree ai fuan ida. Tanba laos tempu nia foo fuan. Ai nee foin dikin. 14 Jesus hatete ba ai nee, “Tanba o la foo fuan ba Hau haan, nee duni, komesa agora, o la foo tan fuan ona!”
Nia eskolante sira mos rona Jesus nia liafuan nee.
Nai Jesus tama ba iha uma kreda boot. I Nia sobu sasaan nebee ema faan iha nebaa
(Mateus 21:12-17; Lucas 19:45-48; João 2:13-22)
15 Sira too iha Jerusalém, Jesus baa tama iha Nai Maromak nia uma kreda boot. Iha Uma oin, ema halo hanesan basar. Sira faan manu pombu, nebee ema hodi foo oferta ba Nai Maromak. Jesus haree nunee, Nia duni sai ema sira nee hotu. Meza sira nebee ema uza hodi troka osan, Nia halo baku-fila hotu. Banku hodi faan manu pombu mos, Nia halo baku-fila hotu. 16 Nia mos bandu ema hotu la bele lori sasaan tama-sai liu hosi uma kreda boot nia oin. 17 Depois Nia hanorin sira nunee, “Nai Maromak nia ema uluk hakerek tiha ona dehan ‘Hau halo Hau nia Uma nee, para ema hosi nasaun hotu-hotu bele mai harohan iha nee.’ Maibee imi halo tiha Uma nee, hanesan ema naok-teen sira nia fatin.”+ 11:17 Isaias (Yesaya) 56:7; Jeremias (Yeremia) 7:11
18 Bainhira mestri relijiaun ho nai lulik nia ulun sira rona katak Jesus halo hanesan nee, sira hirus tebe-tebes. Nunee sira mos buka dalan hodi bele oho mate Nia. Maibee sira la brani, tanba ema barak mak sei gosta rona Nia liafuan.
19 Rai komesa kalan ona, Jesus ho Nia eskolante sira sai hosi Jerusalém, i fila baa toba iha Betánia.
Se imi fiar tebes katak Nai Maromak bele foo buat nebee mak imi husu, Nia sei foo duni ba imi
(Mateus 21:20-22)
20 Aban dadeer-saan, sira fila ba Jerusalém. Iha dalan klaran sira haree ai figeira horiseik nee. Ai nee maran tiha ona, komesa hosi tutun too abut. Pedro hanoin too Jesus nia liafuan horiseik nee. Nia dehan, “Amu, haree took ai ida horiseik Amu foo malisan nee. Mate tiha ona!”
22 Jesus hataan dehan, “Loos duni! Imi mos tenki fiar ba Nai Maromak nunee. 23 Se imi fiar tebe-tebes, imi bele haruka foho ida soe aan tiha ba tasi laran. I Nai Maromak sei muda foho nee, naran katak imi fiar tebes.+ 11:23 Mateus 17:20; 1 Korintu 13:224 Hanoin di-diak! Buat hotu nebee imi husu ba Nai Maromak, se imi fiar tebes katak Nia sei foo, Nia sei foo duni. 25 Maibee se imi harohan, i imi hirus hela ema ruma, imi tenki baa diak lai ho ema nee. Nunee foin Nai Maromak iha lalehan mos diak ho imi, i sei hamoos imi nia sala. 26 [Se imi hirus hela ema ruma, i lakohi diak ho ema nee, Nai Maromak mos la diak ho imi, i la hamoos imi nia sala.]”+ 11:26 Dokumentu Gregu nebee antigu liu, la hakerek versikulu 26 nee.+ 11:26 Mateus 6:14-15
Ema kritika Nai Jesus kona ba Nia direitu
(Mateus 21:23-27; Lucas 20:1-8)
27 Sira kontinua lao too iha Jerusalém, i tama fali ba uma kreda boot. Iha nebaa, ema barak mak hein hela sira: nai lulik nia ulun sira, mestri relijiaun sira, ho nai ulun sira. 28 Sira koko Jesus nunee, “See mak haruka O mai halo rungu-ranga horiseik iha nee? See mak foo direitu ba O?”
29 Maibee Jesus hataan, “Hau mos atu husu ba imi. Se imi hataan uluk Hau, mak Hau foin hataan ba imi. 30 Hau husu nunee: Imi hotu konhese João Sarani Nain. See mak haruka nia baa sarani ema? Nai Maromak ka, ema?”
31 Rona nunee, sira hanoin ba-mai, i koalia ba malu dehan, “Ita la bele koalia tan ona! Se ita hataan, ‘Aman Maromak mak haruka,’ mak Nia sei hataan fali, ‘Se nunee, nusaa mak imi la fiar ba João?’ 32 Ita mos la brani dehan, ‘Ema mak haruka,’ tanba ema hotu bele hirus. Tanba sira fiar katak João nee, Nai Maromak nia profeta.”
33 Entaun sira hataan deit ba Jesus nunee, “Ami la hatene.”
Jesus hataan fali, “Se nunee, Hau mos lakohi foo hatene, see mak foo direitu nee ba Hau.”
12Komparasaun kona ba ema servisu iha toos uvas nian
(Mateus 21:33-46; Lucas 20:9-19)
1 Jesus koalia nafatin ho nai lulik nia ulun, ho mestri relijiaun, ho nai ulun sira. Nia dehan, “Hau konta istoria ida nunee: Loron ida, iha ema ida baa lere nia rai hodi kuda ai uvas. I nia halo lutu haleu, ho tanki ida hodi sama uvas fuan para hasai nia been. I nia halo mos uma oan ida hodi hein. Depois nia foo toos nee ba ema aluga. Sira promete atu fahe uvas been ho toos nain. Depois toos nain nee baa tiha rai dook.+ 12:1 Isaias (Yesaya) 5:1-2
2 Kuandu too ona tempu kuu uvas, toos nain haruka nia ema ida baa husu ona nia uvas been. 3 Maibee nia foin too, ema aluga toos nee, kaer nia i baku nia. I sira haruka nia fila ho liman mamuk.
4 Tuir fali mai, toos nain nee haruka tan ema ida baa. Maibee ema aluga toos nee, kaer nia i baku nia ulun too kanek. Sira tarata nia, i duni sai hosi nebaa. 5 Tuir fali mai, toos nain haruka tan nia ema ida baa. Maibee sira oho tiha nia. Bele sira halo nusaa deit mos, toos nain haruka nafatin nia ema baa. Maibee ema aluga toos nee, baku balu, i oho balu. 6 Agora hela ema ida deit, toos nain nia oan mane. Nia oan mesak ida deit, i nia hadomi tebe-tebes. Tanba la iha tan dalan seluk, nee duni nia haruka nia oan rasik mak baa. Nia hanoin katak, ‘Hau nia oan rasik nee, sira tenki simu ho diak, i tenki rona nia.’
7 Nunee nia haruka nia oan rasik baa. Maibee kuandu ema aluga toos nee, haree nia oan nee mai, sira koalia ba malu dehan, ‘Haree lai! Aman katuas haruka nia oan rasik mak mai. Se aban-bainrua, aman katuas mate, nia oan nee mak hetan nia riku hotu. Mai ita oho tiha nia, para ita bele hetan nia riku nee!’ 8 Nunee sira rame-rame kaer tiha nia, i oho tiha nia. Depois sira soe sai tiha nia toos. Istoria nee too iha nee deit.”
9 Depois Jesus husu ba ema boot sira, “Tuir imi nia hanoin, toos nain nee atu halo saida ba ema aluga toos nee? Tuir Hau nia hanoin, toos nain sei baa iha toos nee, i sei oho tiha sira hotu. Depois nia foo fali nia toos nee ba ema seluk aluga.
10 Ita hotu lee tiha ona iha Livru Sagradu dehan,
‘Iha fatuk ida mak badaen sira soe tiha ona.
Maibee agora, fatuk nee sai fali fatuk nebee prinsipal liu.
11 Nai Maromak rasik mak hili fatuk nee.
Tanba nee, mak ita admira, “Nee diak tebe-tebes!”’ ”+ 12:11 Salmus (Mazmur) 118:22-23
12 Rona nunee, ema boot sira komprende ona katak, Jesus koalia kona ba sira liu hosi komparasaun. Sira hanesan ho ema aluga toos nee. Tanba nee, sira buka dalan hodi kaer Nia. Maibee sira la brani, tanba ema barak mak gosta rona Nia. Nunee sira baa ona, husik hela Nia.
Ema mai atu kasa Jesus kona ba selu osan impostu
(Mateus 22:15-22; Lucas 20:20-26)
13 Liu tiha nee, nai lulik ho ema boot sira haruka ema Farizeu balu ho liurai Herodes nia ema balu, ba Jesus ho intensaun aat atu koko Nia. 14 Too ba Jesus, sira hatete, “Senhor, ami hotu hatene katak Senhor nia liafuan loos, i Senhor la fihir ba ema kiik ka boot, maibee haree deit ba ema nia laran. Ita la fila lia tuun-sae, maibee Ita hanorin Nai Maromak nia liafuan ho lo-loos deit. Ami atu husu liafuan ida. Tuir ita nia relijiaun, ita tenki selu osan impostu ba estadu Roma nia liurai boot,+ 12:14 Estadu Roma nia liurai boot, sira bolu ‘Sesar’. ka lae?”
15 Maibee Jesus hatene ona sira mai ho laran makerek, para halo Nia koalia kontra estadu Roma. Entaun Nia hataan ba sira, “Nusaa mak imi kasa Hau? Foo lai osan moeda ida mai Hau haree took.”
16 Depois sira foo osan moeda ida ba Jesus, i Nia husu ba sira, “Figura nee, see nia oin? Naran nee, see nian?”
Sira hataan, “Nee Sesar, estadu Roma nia liurai boot.”
17 Entaun Jesus dehan tan ba sira, “Se nunee, imi foo ba estadu buat nebee mak estadu nian. I foo ba Nai Maromak buat nebee mak Nai Maromak nian.”
Rona Nia hataan nunee, sira hotu admira, tanba Nia koalia nee loos. Nunee sira kasa Jesus mos, la hetan.
Ema mate bele moris fali? Iha lalehan, ema kaben ka lae?
(Mateus 22:23-33; Lucas 20:27-40)
18 Nee hotu tiha, iha ema hosi grupu relijiaun seluk baa koko tan Jesus. Sira hosi grupu Saduseu. Sira hanorin katak, ema mate la bele moris fali.+ 12:18 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 23:819 Sira koalia ho Jesus, dehan, “Senhor, Moisés hakerek hela liafuan nee ba ita: ‘Se mane ida mate husik hela nia kaben feto, maibee la iha oan, mane nia alin tenki kaben fali ho feto faluk nee, para bele foo jerasaun ba nia maun.’+ 12:19 Deutoronómiu (Ulangan) 25:520 Agora ami konta istoria ida ba Senhor. Iha maun-alin mane nain hitu. Maun boot kaben uluk, depois nia mate, la iha oan. 21 Depois nia alin ida tuir nia nee, kaben fali ho feto faluk nee. La kleur nia mos mate, la iha oan. Nunee mos ho alin ida terseiru. Nia kaben ho feto faluk nee, maibee nia mos mate, la iha oan. 22 Nunee nafatin, too nain hitu nee mate hotu, la iha oan. Tuir mai feto nee mos mate tan.
23 Agora ami husu nunee: Feto nee kaben ho mane nain hitu. Kuandu Nai Maromak halo moris fali ema mate sira, feto nee kaben loos ho mane ida nebee?”
24 Jesus hataan, “Se imi husu nunee, nee hatudu katak imi la komprende Nai Maromak nia liafuan iha Livru Sagradu. I imi mos la komprende Nia forsa. Nunee imi sala duni.
25 Rona di-diak! Nai Maromak nia anju sira iha lalehan la kaben. Bainhira Nai Maromak halo ema mate moris fali, sira mos la kaben ona.
26 Agora, Hau koalia fali kona ba ema mate bele moris fali ka lae. Iha Moisés nia liafuan, iha istoria ida kona ba ahi lakan iha ai huun badak ida, maibee ahi la haan. Imi hatene ka? Tempu nee, Nai Maromak foo hatene ba Moisés katak, ‘Hau mak Nai Maromak, nebee o nia bei-ala sira adora. Avoo Abraão, avoo Isac ho avoo Jacó. Sira hotu adora nafatin Hau too agora.’+ 12:26 Ézodu (Keluaran) 3:627 Se ita lee nunee, ita hatene avoo sira uluk nee moris hela. Tanba Nai Maromak hatete sira adora Nia too agora. Ema mate la bele adora Nai Maromak, maibee ema moris deit mak bele. Nunee, se imi fiar katak ema mate la bele moris fali, imi sala duni.”
Hadomi Nai Maromak ho ema seluk
(Mateus 22:34-40; Lucas 10:25-28)
28 Iha loron nee, mestri relijiaun ida rona Jesus diskuti hela ho ema hosi grupu relijiaun Saduseu sira. Nia rona Jesus hataan loos duni sira nia liafuan. Nunee nia husu ba Jesus, “Senhor, hau atu husu liafuan ida. Tuir ita nia relijiaun, iha orden barak tebe-tebes hosi Moisés. Orden ida nebee mak prinsipal liu?”
29 Jesus hataan, “Orden prinsipal liu mak ida nee:
‘Ema hotu-hotu iha rai Israel, rona di-diak!
Nai Maromak nee, ita nia Maromak, i ita nia Liurai Boot.
La iha tan seluk,
Nia mesak deit!
30 Nunee ita tenki hadomi Nai Maromak ho neon ho laran tomak.
Ita tenki hanoin nafatin Nia.
Ita tenki rona nafatin Nia Liafuan,
i hakaas aan hodi tuir Nia hakarak.’+ 12:30 Deutoronómiu (Ulangan) 6:4-5
31 I orden segundu mak ida nee:
‘Ita tenki hadomi ema seluk,
hanesan ita hadomi ita nia aan rasik.’
Orden rua nee mak boot liu orden hotu-hotu.”+ 12:31 Levítiku (Imamat) 19:18
32 Depois mestri relijiaun nee dehan tan ba Jesus, “Nee loos duni, Senhor! Nai Maromak nee ida deit. La iha tan Maromak seluk.+ 12:32 Deutoronómiu (Ulangan) 4:3533 Tanba nee, ita tenki hadomi Nia liu buat hotu-hotu. Ita tenki hanoin nafatin Nia. Ita tenki rona nafatin Nia Liafuan, i hakaas aan hodi tuir Nia hakarak. I ita mos tenki hadomi ema seluk hanesan ita hadomi ita nia aan rasik. Nee mak Nai Maromak hakarak, duke ita tuir deit relijiaun nia hanorin. Hadomi nunee diak liu, duke ita oho animal hodi halo sakrifisiu i foo oferta ba Nia.”+ 12:33 Hoseia 6:6
34 Rona nia hataan nunee, Jesus hanoin katak, mestri relijiaun nee komprende duni Nai Maromak nia liafuan. Nunee Nia dehan, “O besik ona atu sai Nai Maromak nia ema.”
Hotu tiha, la iha ema mak brani atu koko tan Jesus.+ 12:34 Lucas 10:25-28
Kristu nee liurai David nia jerasaun, maibee Nia mos liurai David nia Liurai
(Mateus 22:41-46; Lucas 20:41-44)
35 Jesus sei hanorin hela ema sira iha Nai Maromak nia uma kreda boot. Nia husu ba sira, “Oinsaa? Mestri relijiaun sira hanorin kona ba Kristu nebee Nai Maromak hili ona hori uluk kedan. Sira hanorin dehan, Kristu nee liurai David nia jerasaun deit. Maibee nee seidauk too. 36 Tanba hori uluk Nai Maromak nia Espiritu Santu uza liurai David hodi hakerek nunee:
‘Nai Maromak hatete ona ba hau nia Liurai dehan,
“Mai tuur iha Hau nia sorin loos, fatin ema boot nian.
Hau sei halo o nia inimigu sira, hakruuk ba o.’ ”+ 12:36 Salmus (Mazmur) 110:1
37 Nunee liurai David rasik bolu Kristu, ‘hau nia Liurai’. Nee duni, se ema dehan Kristu nee, liurai David nia jerasaun deit, nee seidauk too. Tanba Nia mos liurai David nia Liurai!”
Jesus dehan kuidadu ho mestri relijiaun sira, tanba sira gosta fila lia tuun-sae
(Mateus 23:1-36; Lucas 20:45-47)
37b Ema barak nebee rona Jesus nia hanorin nee, sira gosta loos. 38 Depois Jesus hatete tan ba sira nunee, “Imi tenki kuidadu di-diak ho mestri relijiaun sira. Sira gosta pasiar ho batina naruk, para ema haree sira, i komprimenta sira hanesan ema boot. 39 Kuandu sira baa iha uma kreda ka, baa iha festa, sira sempre buka tuur iha fatin ida diak liu, para ema hotu bele gaba sira, i hodi dehan sira, ema boot. 40 Maibee imi tenki kuidadu! Tanba sira fila lia hodi han-matak feto faluk sira, too hadau sira nia uma hotu. Maibee iha ema barak nia oin, sira finji harohan nar-naruk, hodi taka falta sira nia hahalok aat nee. Para ema bele dehan, sira ema moos. Maibee Nai Maromak sei foo kastigu todan liu ba sira.”
Feto faluk kiak ida foo oferta boot liu ema riku sira
(Lucas 21:1-4)
41 Liu tiha nee, Jesus tuur hela besik kaixa oferta iha uma kreda boot laran, hodi haree ema baa tau osan oferta ba kaixa. Iha ema riku barak baa tau osan boot ba kaixa nee. 42 Iha mos feto faluk kiak ida mai harohan. Nia baa tau doit rua ba iha kaixa laran. Osan nee folin kiik liu.
43 Depois Jesus bolu Nia eskolante sira hodi hatete, “Imi haree took feto faluk kiak nee. Nia foo osan doit rua deit, maibee nia foo boot liu ema hotu-hotu. 44 Ema sira seluk foo oferta hosi sira nia osan resin. Maibee feto faluk kiak nee, foo tiha nia osan hotu ba Nai Maromak. Hodi hola hahaan mos, la iha ona.”
13Nai Jesus foo hatene antes kedan katak, Nai Maromak nia uma kreda boot sei rahun
(Mateus 24:1-2; Lucas 21:5-6)
1 Liu tiha nee, Jesus ho Nia eskolante sira sai hosi uma kreda boot. Sira foin sai nunee, Nia eskolante ida hatudu ba uma kreda nee, hodi dehan, “Senhor, haree took ba! Uma kreda nee kapaas loos. I fatuk boot ema hada nee, kapaas tebe-tebes.”
2 Maibee Jesus hataan, “Uma kreda nee kapaas duni. Maibee la kleur tan, ema sei baku rahun tiha hotu.”
Sinal kona ba fin du mundu
(Mateus 24:3-14; Lucas 21:7-19)
3 Liu tiha nee, Jesus baa iha foho Oliveira. Nia tuur hodi hateke hela ba Nai Maromak nia uma kreda boot. Depois Nia eskolante nain haat baa koalia ho Nia. Ema nain haat nee, Pedro, Tiago, João ho André. 4 Sira husu, “Senhor, halo favor, foo hatene fali kona ba Ita nia liafuan ohin nee. Bainhira mak tempu nee too? Ho sinal-sinal saida mak sei mosu?”
5 Jesus hataan, “Imi tenki kuidadu di-diak, para ema la bele bosok imi. 6 Tanba ema barak sei mai dehan, ‘Hau nee Kristu, ida nebee Nai Maromak promete hori uluk ona.’ Nunee sira sei bosok ema barak. 7 Se imi haree ema funu, ou imi rona lia kontadu dehan ema funu iha fatin-fatin, imi keta tauk. Tanba buat sira nee tenki mosu uluk, molok mundu nee remata. 8 Suku sei funu hasoru suku. Nasaun sei funu hasoru nasaun. Rai sei nakdoko iha fatin-fatin. I rai sei hamlaha boot. Buat sira nee hotu sinal, hanesan feto ida foin komesa kanotak moras, atu besik tuur-ahi.
9 Nee duni, imi tenki atensaun di-diak! Tanba ema sei mai kaer imi, hodi baa iha tribunal relijiaun nian. Ema sei baku imi iha uma kreda laran, i sei kesi imi lori ba iha ukun nain sira, tanba imi tuir Hau. Maibee imi tenki foo sai Hau nia Liafuan Diak ba sira. 10 Tanba ema hosi suku hotu-hotu iha mundu tomak tenki rona uluk Hau nia Liafuan Diak, foin mundu nee remata. 11 Hanoin di-diak! Kuandu ema kesi i lori imi ba tribunal, imi lalika hakfodak. La bele tauk kona ba saida mak imi atu koalia. Imi tenki koalia deit tuir saida mak Espiritu Santu foo hatene ba imi.+ 13:11 Mateus 10:17-20; Lucas 12:11-12
12 Iha uma laran ida, se iha ema balu fiar ba Hau, nia maun-alin rasik mak sei buka dalan hodi oho nia. I se oan mak fiar, nia aman rasik mak sei oho. Nunee mos, se inan-aman mak fiar ba Hau, nia oan mak sei oho. 13 Nunee ema sei odi makaas imi, tanba imi fiar ba Hau. Maibee see mak fiar nafatin ba Hau too mate, Nai Maromak sei salva nia.”+ 13:13 Mateus 10:22
Atensaun di-diak, tanba mundu nee besik remata ona
(Mateus 24:15-28; Lucas 21:20-24)
14 Jesus koalia tan, “Iha Ema Aat Liu sei mai. Nia sei tama baa hamriik iha Nai Maromak nia uma kreda boot laran, iha fatin ida nebee lulik liu. Tuir loos, nia la iha direitu atu tama iha fatin nee. Nee duni, tanba nia tama ona, ema hotu sei hakribi fatin nee, i Nai Maromak mos fila kotuk tiha. Se imi haree nunee, kuidadu di-diak! (See mak lee ida nee, nia mos tenki komprende i kuidadu.) Sinal nee hatudu katak, loron terus besik ona. Se haree ona nunee, ema iha provinsia Judeia tenki halai ona ba foho.+ 13:14 Daniel 9:27; 11:31; 12:1115 Sira tenki halai lailais, para la bele hetan susar. Ema nebee sai ona hosi uma, la bele fila fali baa foti sasaan. 16 Nunee mos ema nebee mak iha toos, la bele fila fali baa foti tan nia hena. Nia tenki halai ba oin nafatin.+ 13:16 Lucas 17:3117 Tempu nee susar liu ba feto sira nebee mak sei isin-rua, ho sira nebee mak sei foo susu ba sira nia oan. Tanba sira halai la bele. 18 Nee duni, diak liu imi harohan hodi husu tempu aat nee, la bele monu iha tempu udan. 19 Tanba tempu terus nee, susar atu mate. Komesa Nai Maromak halo mundu nee too agora, ema seidauk hetan terus boot ida nunee. Nee liu tiha, ema sei la haree tan terus boot ida hanesan nee.+ 13:19 Daniel 12:1; Apokalipse (Wahyu) 7:1420 Se Nai Maromak mak la halo badak tempu terus nee, la iha tan ema ida atu moris. Maibee tanba Nia hadomi Nia ema sira nebee Nia hili ona, nunee Nia habadak tempu terus nee.
21 Iha tempu nee, imi sei rona ema dehan, ‘Haree took! Kristu iha nee!’ I ema seluk dehan, ‘Kristu iha nebaa!’ Maibee imi keta rona. 22 Tanba ema sei mai foti aan, dehan, ‘Hau nee mak Kristu!’ Iha seluk tan dehan, ‘Hau nee Nai Maromak nia profeta nebee tatoli Nia liafuan. Imi rona mai!’ Sira sei halo milagre oi-oin ho diabu nia forsa hodi bosok ema. Sira mos hakaas aan atu halo Nai Maromak nia ema sira monu. 23 Nee duni, imi tenki kuidadu di-diak! Tanba tempu terus nee seidauk too mai, maibee Hau foo hatene kedan ba imi ona.”
Mane Maksoin sei mai fali hosi lalehan
(Mateus 24:29-31; Lucas 21:25-28)
24 Depois Jesus foo hatene tan ba Nia eskolante sira nunee, “Kuandu tempu terus nee hotu tiha ona,
‘Loro matan sei nakukun,
fulan mos la naroman tan.+ 13:24 Isaias (Yesaya) 13:10; Ezekiel (Yehezkiel) 32:7; Joel (Yoel) 2:10, 31; 3:15; Apokalipse (Wahyu) 6:12
25 Fitun sira monu hosi lalehan,
i forsa hotu-hotu iha lalehan sei nakdoko arbiru.’+ 13:25 Isaias (Yesaya) 34:4; Joel (Yoel) 2:10; Apokalipse (Wahyu) 6:13
26 Nee liu tiha, foin ema haree Hau, Mane Maksoin, tuun mai ho kalohan. Nunee ema sei haree Hau nia naroman nabilan, ho Hau nia forsa boot.+ 13:26 Daniel 7:13; Apokalipse (Wahyu) 1:727 I Hau sei haruka Nai Maromak nia anju sira hosi lalehan baa halibur ema hotu-hotu nebee Hau hili tiha ona, hosi mundu tomak. Hosi rai ulun too rai ikun, hosi loro-sae too loro-monu, hosi tasi feto too tasi mane.”
Tempu terus boot nee, hatudu katak Jesus atu mai fali ona
(Mateus 24:32-35; Lucas 21:29-33)
28 Hau halo komparasaun hosi ai huun ida. Kuandu ai tahan kinur ona, nee hatudu katak besik ona bailoro. 29 Nunee mos, kuandu tempu terus nebee Hau hatete ba imi, too ona, nee hatudu katak Hau besik fila ona. 30 Agora, rona di-diak! Hosi ema hotu nebee moris agora, iha balu sei moris too tempu terus nee too mai. 31 Lalehan ho mundu nee sei remata, maibee Hau nia Liafuan sei la lakon.
Nai Jesus nia loron fila mai sei segredu
(Mateus 24:36-44)
32 Agora, Hau foo hatene kona ba tempu nebee Hau fila mai: la iha ema ida mak hatene loron ho oras nee. Nai Maromak nia anju sira iha lalehan mos la hatene. Hau rasik mos la hatene. So Hau nia Aman deit mak hatene.+ 13:32 Mateus 24:3633 Nee duni, imi tenki neon moris matan moris! Tanba imi la hatene loron nebee mak Hau sei fila mai.
34 La kleur tan, Hau husik hela imi ona, maibee Hau sei fila fali mai. Hanesan ema ida baa rai dook. I nia haruka nia ema uma laran tau matan ba nia uma nee. I nia fahe servisu ba ema ida-idak. I nia foo orden ba ema seguransa atu hein uma nee di-diak too nia fila.+ 13:34 Lucas 12:36-3835 Nunee mos, imi tenki hein loron-kalan, tanba imi la hatene bainhira mak uma nain fila. Fila lokraik ka, kalan boot ka, dadeer-saan nakukun ka, meiu-dia ka, imi la hatene. 36 Keta halo be nia fila derepenti, imi toba nakoron hela.
37 Nunee, saida mak Hau hatete ba imi nee, Hau hatete mos ba ema hotu-hotu, ‘Imi tenki neon moris matan moris, hodi hein Hau mai.’ ”
[Too iha nee, Nai Jesus mos para ona koalia ho Nia eskolante sira iha foho Oliveira.]
14Ema boot sira buka dalan atu kaer nonook Nai Jesus
(Mateus 26:1-5; Lucas 22:1-2; João 11:45-53)
1 Nee liu tiha, nai lulik nia ulun sira ho mestri relijiaun sira buka tempu diak hodi kaer Jesus ho nonook para oho. Maibee sira dehan, “Hein lai. Ita la bele kaer lai Nia, tanba loron boot besik ona. Keta halo be ema barak halo rungu-ranga.”
Sira koalia nunee, tanba loron rua tan, ema Judeu sira nia loron boot, ida nebee sira bolu festa ‘Paskua’, ho ‘Festa Paun la Tau Fermentu’. Iha loron festa nee, sira hanoin fali tempu uluk, nebee sira nia bei-ala sira sai hosi Rai Ejiptu.+ 14:1-2 Ézodu (Keluaran) 12:1-27
Feto ida fui mina morin karu ba Nai Jesus
(Mateus 26:6-13; João 12:1-8)
3 Iha aldeia Betánia, iha ema ida naran Simão. Uluk ema hotu hakribi nia, tanba nia hetan moras lepra. Maibee agora nia diak tiha ona.
Antes loron boot too, Jesus baa haan iha Simão nia uma. Momentu sira haan hela, iha feto ida mai hasoru Jesus. Nia lori mina morin botir ida. Mina morin nee folin karu tebe-tebes.+ 14:3 Lian Gregu dehan, mina nee folin ‘denari’ 300. Mina nee nia naran ‘nardos’ . Uluk ema halo mina nee hosi ai abut morin ida. Botir mina nian nee, ema bahat hosi fatuk. Botir nee nia folin mos karu. Lian Gregu dehan, botir nee halo hosi fatuk ida naran ‘alabastros’ . Lucas 7:37-38. Depois nia baku rahun tiha botir nia ibun, i fui mina morin nee ba Jesus nia ulun. Nee hatudu katak nia respeita Jesus hanesan ema boot.
4 Maibee iha fatin nee, iha mos ema seluk. Kuandu sira haree nia halo nunee, sira hirus nia. I sira dehan ba malu, “See mak feto ida nee? Nusaa mak nia bele fui saugati tiha mina morin ida karu tebe-tebes nee?! 5 Diak liu nia faan deit mina morin nee. I nia osan hodi baa foo ba ema kiak sira. Tanba mina morin nee folin karu, hanesan badaen ida manaan osan iha tinan ida nia laran.”
6 Maibee Jesus hataan, “Imi keta hirus feto nee. Husik ba. Hau kontenti, tanba nia tau ona mina morin nee ba Hau nia isin. 7 Ema kiak sira sempre hamutuk ho imi. Nunee imi bele ajuda sira iha loron nebee deit. Maibee la kleur tan, Hau la hamutuk ho imi ona. Tanba Hau nia mate besik ona.+ 14:7 Deutoronómiu (Ulangan) 15:118 Ema atu hakoi Hau. Maibee feto nee tau kedan ona mina morin ba Hau. Nunee, nia halo buat diak ida. 9 Hanoin di-diak! Bainhira ema foo sai Nai Maromak nia liafuan iha mundu tomak, sira mos sei konta kona ba feto nee nia hahalok diak nee. Nunee, ema hotu bele hanoin kona ba nia.”
Judas hanoin aat atu faan Jesus
(Mateus 26:14-16; Lucas 22:3-6)
10 Nee liu tiha, Jesus nia eskolante ida hosi sira nain sanulu resin rua nee, sai hosi Simão nia uma. Nia Judas Iscariotes. Nia baa buka nai lulik nia ulun sira, atu faan Jesus ba sira. 11 Hasoru tiha sira, nia kontratu atu entrega Jesus ba sira. Kuandu sira rona nia koalia nunee, sira gosta tebes. I sira promete dehan, “Se o halo nunee, ami sei foo osan.” Depois Judas sai baa buka dalan hodi foo Jesus ba sira.
Nai Jesus haan hamutuk ho Nia eskolante sira iha festa Paskua
(Mateus 26:17-25; Lucas 22:7-14, 21-23; João 13:21-30)
12 Depois ema Judeu sira nia loron boot komesa. Iha loron primeiru sira tunu paun, maibee la tau fermentu. I sira mos oho bibi malae hodi halo festa. Nunee Jesus nia eskolante sira mai husu ba Nia, “Senhor, ita hakarak ami baa prepara festa Paskua iha nebee?”
13 Jesus haruka Nia eskolante nain rua dehan, “Imi baa uluk iha sidade Jerusalém. Imi sei hetan mane ida hasaan bee iha sanan rai ida. Imi tuir deit nia. 14 Nia tama ba uma nebee, imi tuir deit nia. Depois imi hatete ba uma nain nunee, ‘Senhor, ami nia Mestri husu fatin ida, para nia uza hodi halo festa Paskua ho Nia eskolante sira.’ 15 Depois ema nee sei hatudu kuartu boot ida iha uma andar leten. Nia prepara kompletu tiha fatin nee ona. Hela deit imi nain rua baa prepara hahaan.”
16 Nunee sira nain rua baa ona iha sidade. Iha nebaa sira hetan buat hotu-hotu tuir Jesus hatete ona ba sira. I sira prepara hahaan festa Paskua nian. Depois sira baa bolu Jesus.
17 Lokraik ona, Jesus ho Nia eskolante nain sanulu resin rua baa iha nebaa. 18 Sira tuur hodi haan hamutuk. Sira sei haan hela, Jesus komesa koalia, “Imi rona mai! Iha ema ida hosi imi mak sei faan Hau ba ema seluk.”+ 14:18 Salmus (Mazmur) 41:10
19 Rona nunee, sira laran susar tebe-tebes. I sira ida-idak husu ba Jesus dehan, “Senhor, laos hau, to?”
20 Jesus hataan, “Ema nebee hoban nia paun hamutuk ho Hau iha manko nee, nia mak sei faan Hau. 21 Rona di-diak! Hau, Mane Maksoin. Hau tenki mate duni tuir saida mak sira hakerek ona iha Nai Maromak nia liafuan. Maibee imi tenki kuidadu! Ema nebee faan Hau nee, nia rasik sei lori nia todan. Diak liu nia inan la bele hahoris nia iha mundu nee.”
Nai Jesus foo hatene katak paun ho tua hanesan sinal hodi hanoin Nia
(Mateus 26:26-30; Lucas 22:14-20; 1 Korintu 11:23-25)
22 Sira sei haan hela, Jesus foti paun fuan ida, hodi foo agradese ba Nai Maromak. Depois nia silu paun nee i fahe ba Nia eskolante sira. Nia hatete, “Paun nee Hau nia isin. Simu hodi haan ba.”
23 Depois Nia foti fali tua kopu ida. Nia foo tan agradese ba Nai Maromak. Depois Nia foo tua kopu nee ba Nia eskolante sira hemu. 24 I Nia hatete, “Tua nee Hau nia raan. Raan nee, sei fakar hodi salva ema barak. Raan nee hatudu katak buat nebee mak Nai Maromak promete ona, agora mosu tiha ona. Simu hodi hemu ba.+ 14:24 Ézodu (Keluaran) 24:8; Jeremias (Yeremia) 31:31-34
25 Rona di-diak! Komesa kalan nee, Hau la hemu tan tua ona. Too Hau tuur hodi ukun ho Hau nia Aman iha lalehan, foin Hau hemu fali.”
26 Nee hotu tiha, sira kanta hamutuk hodi hahii Nai Maromak. Depois sira sai, hodi baa iha foho Oliveira.
Nai Jesus foo sai uluk katak, Pedro sei nega Nia
(Mateus 26:31-35; Lucas 22:31-34; João 13:36-38)
27 Iha dalan klaran, Jesus hatete ba sira, “Orsida kalan, imi hotu-hotu sei halai husik hela Hau mesak. Nee tuir Nai Maromak nia liafuan nebee ema hakerek tiha ona:
‘Hau sei oho tiha bibi atan.
Nunee nia bibi sira sei halai namkari.’+ 14:27 Zacarias 13:7
28 Hau sei mate duni. Maibee kuandu Hau moris fali, Hau baa uluk imi iha provinsia Galileia.”+ 14:28 Mateus 28:16
29 Rona nunee, Pedro kontra kedas Jesus hodi dehan, “Amu, bele ema hotu halai husik hela Amu, maibee hau mak lae duni. Hau sei la husik Amu hela mesak.”
30 Jesus hataan, “Apeu, hanoin di-diak! Orsida kalan, molok manu kokoreek dala rua, o sei nega Hau dala tolu.”
31 Pedro simu tan, “Lae, Amu! Bele ema atu oho hau mos, hau sei la nega Amu!”
Pedro nia kolega sira mos hatete nunee.
Nai Jesus harohan iha Getsemani
(Mateus 26:36-46; Lucas 22:39-46)
32 Nee liu tiha, Jesus ho Nia eskolante sira lao nafatin too iha plantasaun ida iha foho Oliveira. Fatin nee naran Getsemani. Jesus hatete ba Nia eskolante sira, “Imi tuur lai iha nee. Hau sei baa harohan iha nebaa.”
33 Nia lori deit Pedro, Tiago ho João ba hamutuk ho Nia. Momentu nee, Nia laran komesa susar i tristi tebe-tebes. 34 Nia hatete ba sira, “Hau nia laran susar liu! Too Hau senti atu mate deit. Imi hein lai iha nee.”
35 Depois Jesus lao ba oin uitoan. Nia monu ba rai, i harohan ho laran susar. Nia dehan nunee, “Apaa doben. Se Apaa hataan, Hau lalika simu terus too mate hanesan nee. Apaa bele halo buat hotu-hotu. Nunee, se bele, Apaa hasai tiha terus nee hosi Hau. Maibee la bele tuir Hau nia hakarak. Tuir deit Apaa nia hakarak.”
37 Liu tiha, Nia fila ba Nia eskolante nain tolu nee, maibee sira toba dukur hela. I Nia fanu sira, hodi dehan ba Pedro, “Apeu,+ 14:37 Liafuan Gregu dehan ‘Simão’. Nee Pedro nia naran uluk nian. o toba ka?! Hau iha nebaa la kleur ida. Nusaa mak imi la bele hein uitoan?! 38 Hadeer ona! Imi nia laran hakarak duni halo buat diak, maibee imi nia isin mak fraku. Tanba nee, imi tenki harohan, para kuandu hetan tentasaun ruma, imi la monu.”+ 14:38 1 Korintu 10:13
39 Depois Jesus baa harohan dala ida tan. Nia husu fali ba Nai Maromak para Nia la bele simu terus boot nee. 40 Depois Nia mai, haree Nia eskolante nain tolu nee. Maibee sira toba hela tan, tanba sira matan dukur atu mate. I Nia fanu fali sira, maibee sira la hatene saida mak sira atu hataan ba Nia.
41 Nee liu tiha, Jesus husik hela sira, hodi baa harohan tan. Nee dala tolu ona. Liu tiha, Nia mai fanu sira. Nia dehan, “Imi sei toba tan ka?! Too ona! Hau Mane Maksoin. Agora, ema mai kaer Hau, hodi entrega ba ema aat sira nia liman. 42 Hadeer ona! Loke imi nia matan hodi haree took. Ema ida atu faan Hau nee, mai ona. Mai ita baa hasoru sira.”
Ema kaer Nai Jesus
(Mateus 26:47-56; Lucas 22:47-53; João 18:3-12)
43 Jesus sei koalia hela, Judas mos mai ho ema barak. Sira lori ai dona ho punhal hodi kaer Jesus. Sira tuir orden hosi nai lulik nia ulun sira, mestri relijiaun sira, ho nai ulun sira. 44 Antes sira mai, Judas foo sinal kedas dehan, “Imi haree di-diak! Ema ida hau baa rei nee, Nia mak nee. Imi kaer kedan Nia i lori ba.”
45 Nunee, kuandu Judas too ba, nia baa kedas Jesus hodi hatete, “Mestri!” I nia mos rei Jesus. 46 Haree Judas nia sinal, ema barak mai kaer Jesus.
47 Maibee Jesus nia eskolante ida losu espada, hodi tesi tiha ema ida nia tilun. Ema kanek nee, nai lulik boot nia atan. 48 Jesus mos hatete ba ema sira nebee kaer Nia, “Nusaa! Imi hanoin Hau ema naok-teen ka? Nee mak imi mai atu kaer Hau lori ai dona ho espada! 49 Loro-loron Hau hanorin hela imi iha Nai Maromak nia uma kreda boot laran, maibee la iha ema ida atu kaer Hau. Agora, mai kaer Hau ona ba! Tanba nee, hakerek tiha ona iha Livru Sagradu.”+ 14:49 Lucas 19:47; 21:37
50 Jesus nia eskolante sira tauk atu mate. I sira hotu halai namkari soe hela Jesus mesak deit.
51 Iha nee mos, iha ema klosan ida tuir iha Jesus nia kotuk. Nia falun aan ho deit hena rohan ida. Ema sira nee atu kaer mos nia, 52 maibee sira kaer deit mak nia hena, i nia halai ho isin molik deit, tanba nia tauk atu mate.
Ema boot sira foo justisa ba Nai Jesus dehan Nia tenki mate
(Mateus 26:57-68; Lucas 22:54-55, 63-71; João 18:13-14, 19-24)
53 Liu tiha nee, sira lori Jesus ba iha nai lulik boot nia uma. Iha uma nee, ema Judeu nia ema boot sira halibur malu hodi foo justisa ba Jesus. Sira nai lulik nia ulun sira, mestri relijiaun sira, ho nai ulun sira. 54 Kuandu ema kaer ona Jesus hodi ba, Pedro mos tuir subar hosi kotuk, too iha nai lulik boot nia uma. Nia mos tama ba iha kintal laran, i baa haneruk ahi hamutuk ho ema sira iha nebaa.
55 Iha uma laran, nai lulik nia ulun sira koalia ho membru sira hosi Konselhu Relijiaun Judeu nian. Sira hotu buka Jesus nia sala atu hamonu Nia, para bele kastigu mate Nia. Maibee sira buka Jesus nia sala, la hetan. 56 Sira bolu ema barak mak mai foo testemunha. Maibee testemunha sira nee, liafuan la haan malu.
57 Iha ema balu hamriik foo testemunha falsu, hodi hatete, 58 “Ami rona ema nee dehan, ‘Hau sei halo rahun tiha Nai Maromak nia uma kreda boot, nebee ema halo ho liman. Depois, iha loron tolu,+ 14:58 Liafuan Gregu antigu dehan, “iha loron tolu”, maibee sira konta komesa hosi ohin loron (ida), aban (rua), bain rua (tolu), loron tolu (haat). Ema Timor konta seluk, komesa hosi aban (ida), bain rua (rua), loron tolu (tolu). Nunee, liafuan Gregu “iha loron tolu”, nee dehan katak, iha bain rua. Nunee mos, Nai Jesus mate iha Sesta Feira Santa (konta ida). Aban, loron Sabadu (konta rua). Depois, Nai Jesus moris fali ona iha Domingu Paskua (konta tolu, tuir sira nia dalan konta). Hau sei harii fila fali uma nee, maibee la uza ona ema nia liman.’ ”+ 14:58 João 2:1959 Maibee sira nia liafuan nee mos, la haan malu.
60 Depois nai lulik boot hamriik iha ema barak sira nia oin, hodi husu ba Jesus, “Ema barak foo sala ba o. Nusaa mak o nonook deit?”
61 Maibee Jesus la hataan liafuan ida. Nai lulik boot husu dala ida tan ba Nia, “O hatete lai! Nai Maromak promete ona hori uluk atu haruka Kristu mai. O mak Kristu, Nai Maromak nia Oan, ka lae?”
62 Jesus hataan, “Loos duni! Hau mak Kristu. Imi sei haree Hau, Mane Maksoin, tuur iha Nai Maromak nia liman loos hodi ukun hamutuk ho Nia, Ida nebee Forsa tebe-tebes. I imi sei haree Hau tuun ho kalohan hosi lalehan mai.”+ 14:62 Daniel 7:13
63 Rona Jesus koalia nunee, nai lulik boot hirus aat liu, too nia lees tiha nia hena. Depois nia hatete ba ema barak nee, “Ita la presiza tan testemunha ona. 64 Imi rona ona ho tilun rasik, Nia rasik dehan, Nia mak Nai Maromak nia Oan rasik. Hanesan nee, Nia hatete aat Nai Maromak. Tuir ita nia lei relijiaun, see mak foti aan hanesan ho Nai Maromak, ema nee tenki oho mate. Agora, ita tesi halo nusaa?”
Sira hotu-hotu tesi nunee, “Ema ida nee sala duni. Nia tenki mate!”+ 14:64 Levítiku (Imamat) 24:16
65 Depois ema balu tafui kabeen ba Jesus. Sira taka tiha Nia matan, i tuku Nia hodi husu, “He! O siik took. See mak tuku O nee?” Depois sira foo orden ba ema seguransa sira hosi uma kreda boot atu mai lori Jesus. I ema seguransa sira mos baku Nia.
Pedro nega dala tolu katak, nia la konhese Nai Jesus
(Mateus 26:69-75; Lucas 22:56-62; João 18:15-18, 25-27)
66 Iha momentu nee, Pedro sei tuur hela iha kintal laran hodi haneruk ahi. Nai lulik boot nia kriada ida, baa fihir di-diak Pedro nia oin, hodi hatete, “Ohin o mos hamutuk ho Jesus, ema Nazaré nee. Loos ka lae?”
68 Pedro hataan, “Lae ida! Nusaa mak o husu nunee?! Hau la konhese Nia.” Depois Pedro hamriik, baa tiha iha portaun. [Iha momentu nee duni, manu mos kokoreek.]+ 14:68 Dokumentu Gregu balu hakerek, balu la hakerek liafuan nee.
69 Depois kriada nee haree tan Pedro. Feto nee komesa hatete ba ema hotu-hotu iha kintal laran, “Nia nee hosi sira nia ema.”
70 Pedro hataan ho makaas, “O bulak karik! Ema ida nee, hau la konhese duni.”
La kleur, ema ida tan hatete ba Pedro nunee, “He! Nusaa mak o sei fila lia tuun-sae, dehan o la konhese ema nee?! Hau hatene imi hotu ema Galileia.”
71 Maibee Pedro nega tan, dehan, “Hau jura! Hau la konhese ema nee.”
72 Nia foin koalia nunee, manu mos kokoreek dala ida tan. Pedro hanoin too Jesus nia liafuan nebee dehan, “Molok manu kokoreek dala rua, o sei nega Hau dala tolu.”
Nunee Pedro tanis.
15Ema lori Nai Jesus ba Governador Pilatus
(Mateus 27:1-2, 11-14; Lucas 23:1-5; João 18:28-38)
1 Rai huun mutin, ema boot sira tesi dehan Jesus tenki mate. Depois sira kesi tiha Jesus, i lori ba governador Pilatus. 2 Kuandu sira too iha Pilatus, nia husu ba Jesus, “Nusaa? O mak ema Judeu sira nia liurai duni ka?”
Jesus hataan, “Loos. Ita Boot dehan nee, loos duni.”
3 Depois nai lulik nia ulun sira koalia ho governador Pilatus, dehan, “Ema ida nee halo sala barak ona.” I sira foo sai Nia sala ida-idak.
4 Depois governador Pilatus husu dala ida tan ba Jesus, “O la rona sira nia koalia nee? Sira foo sala barak ba o. Nusaa mak o la defende aan?”
5 Maibee Jesus la hataan liafuan ida, too halo governador nee mos admira.
Governador Pilatus foo kastigu mate ba Jesus
(Mateus 27:15-26; Lucas 23:13-25; João 18:39—19:16)
6 Kuandu ema Judeu sira halo festa Paskua, tuir sira nia kostumi, povu sira bele husu ba governador atu hasai ema ida hosi kadeia. 7 Iha loron nee, iha ema kastigu ida iha kadeia, naran Barabás. Uluk ema kaer nia, tanba nia kontra estadu Roma, i nia mos oho ema. 8 Tanba festa Paskua besik ona, ema barak baa iha governador Pilatus. Sira husu dehan, “Senhor governador, loron Paskua too ona. Se bele, senhor governador hasai ema ida hosi kadeia hanesan baibain.”
9 Governador hataan fali dehan, “Hau atu hasai see? Imi hakarak hau hasai mak ema Judeu sira nia liurai nee? Imi hataan ka lae?” 10 Governador koalia nunee, tanba nia hatene ona katak nai lulik nia ulun sira odi tebe-tebes Jesus.
11 Maibee nai lulik nia ulun sira, tau lia ba ema barak nee, atu sira husu ba governador, “Ami lakohi simu Nia. Hasai mak Barabás.”
12 Rona nunee, governador husu tan fali, “Se nunee, hau tenki halo saida ba Jesus nee, ida nebee imi bolu liurai Judeu?”
13 Sira hotu-hotu hakilar hodi dehan, “Oho tiha Nia! Prega tiha Nia ba krus!”
14 Depois governador husu tan, “Maibee Nia sala saida? Tuir hau nia hanoin, Nia la iha sala ida.”
Maibee sira hotu-hotu hakilar makaas liu tan dehan, “Oho tiha Nia! Prega tiha Nia ba krus ona!”
15 Tanba governador atu halo ema barak laran kontenti, nia hasai Barabás hosi kadeia, tuir sira nia hakarak. Depois nia foo orden ba soldadu sira baku Jesus ho sikoti.+ 15:15 Tropas Roma sira halo sikoti hosi animal nia kulit. Sira tesi halo saren-saren, depois iha nia tutun ida-ida sira kesi buat kroat. Kuandu sira baku ema beibeik hodi sikoti nee, ema nia kulit sei sai naklees hotu. Baku tiha hotu, sira lori Jesus atu prega iha krus too mate.
Soldadu sira halo trosa ba Nai Jesus
(Mateus 27:27-31; João 19:2-3)
16 Nee liu tiha, soldadu sira lori Jesus ba iha sira nia akampamentu.+ 15:16 Soldadu sira nia fatin nee, ema bolu hodi lian Latin dehan praetorium . Depois sira bolu soldadu hosi batalhaun tomak mai hamutuk. 17 Sira foo batina kor mean ida ba Jesus hatais. Batina hanesan nee, liurai sira mak hatais. I sira halo mos koroa ida hanesan liurai sira mak tau. Maibee koroa ida atu tau ba Jesus nee, sira halo hosi ai tarak. I sira hanehan koroa nee ba Nia ulun. Nunee, sira halo Jesus hodi halimar hanesan atu foti Nia sai liurai.
18 Tuir mai sira halo trosa ba Nia hodi hatete, “Ita Boot, mak ema Judeu sira nia liurai.” 19 Sira mos finji hakneak ho hakruuk iha Jesus nia oin. I sira tafui kabeen fila-fila ba Nia oin. I sira baku Nia ulun beibeik ho ai. 20 Sira tarata tiha hotu Nia, sira hasai tiha batina, i foo hatais fali ho Nia hena rasik. Tuir mai, sira lori Jesus sai hosi sidade Jerusalém atu baa prega iha krus too mate.
Ema prega Nai Jesus iha krus
(Mateus 27:32-44; Lucas 23:26-43; João 19:17-27)
21 Iha loron nee, iha ema ida hosi sidade Sirene, atu tama ba iha Jerusalém. Nia naran Simão, Alexandre ho Rufo sira nia aman. Kuandu soldadu sira lori Jesus sai hosi Jerusalém, sira hasoru Simão nee. Sira kaer tiha nia, hodi obriga nia hasaan Jesus nia krus.+ 15:21 Roma 16:1322 Sira lori Jesus baa iha fatin ida naran Golgota. Nee katak, ‘fatin ulun ruin nian’. 23 Too iha fatin nee, sira atu foo tua siin ho ai moruk ba Jesus hemu, para Nia bele aguenta terus. Maibee Nia lakohi hemu. 24 Depois soldadu sira latan Jesus iha ai krus hodi prega Nia. Depois sira harii tiha ai krus nee, iha tuku sia dadeer-saan. I sira halo rifa para hatene see mak bele hetan Jesus nia hena.+ 15:24-25 Salmus (Mazmur) 22:1926 Depois sira hakerek iha ai kabelak ida, dehan nunee,
Ema ida nee Judeu sira nia liurai.
I sira prega ai kabelak nee iha Jesus nia ulun leten. Sira hakerek nunee, hodi hatudu tan saa mak sira iha direitu atu oho Jesus. 27 Iha fatin nee, sira prega mos ema naok-teen boot nain rua. Ida iha krus iha Jesus nia liman loos, ida iha Nia liman karuk. 28 [Nunee tuir Nai Maromak nia liafuan nebee hakerek ona: “Ema sei halo Nia hanesan ema aat ida.”]+ 15:28 Versikulu ida nee la hakerek iha dokumentu Gregu nebee antigu liu.+ 15:28 Isaias (Yesaya) 53:12
29 Iha mos ema nebee liu hosi fatin nee. Kuandu sira haree Jesus prega hela iha krus, sira doko ulun, hodi hatete aat, atu halo moe Nia, “He! O mak dehan atu halo rahun tiha Nai Maromak nia uma kreda boot, i depois O atu harii fali iha loron tolu.+ 15:29 Liafuan Gregu antigu dehan, “iha loron tolu”, maibee sira konta komesa hosi ohin loron (ida), aban (rua), bain rua (tolu), loron tolu (haat). Ema Timor konta seluk, komesa hosi aban (ida), bain rua (rua), loron tolu (tolu). Nunee, liafuan Gregu “iha loron tolu”, nee dehan katak, iha bain rua. Nunee mos, Nai Jesus mate iha Sesta Feira Santa (konta ida). Aban, loron Sabadu (konta rua). Depois, Nai Jesus moris fali ona iha Domingu Paskua (konta tolu, tuir sira nia dalan konta).+ 15:29 Salmus (Mazmur) 22:8; 109:25; Marcos 14:58; João 2:1930 O tuun took hosi krus nee. Salva O nia aan rasik. Nunee ami bele fiar katak, O Nai Maromak nia Oan duni.”
31 Nai lulik nia ulun sira ho mestri relijiaun sira mos hatete aat Jesus dehan, “Nia bele salva ema seluk. Maibee Nia la bele salva Nia aan rasik. 32 Uluk Nia hatete ona, Nia mak Kristu, ema ida nebee Nai Maromak promete ona hori uluk. Nia mos dehan, Nia ema Judeu sira nia liurai. Se loos nunee, husik Nia mesak tuun hosi krus nee. Ita tenki haree rasik ho ita nia matan, foin ita fiar ba Nia.”
Sira nain rua nebee prega hamutuk ho Nia mos, tarata Nia.
Nai Jesus mate
(Mateus 27:45-56; Lucas 23:44-49; João 19:28-30)
33 Nee liu tiha, fatin nee hotu nakukun tiha, komesa meiu-dia too tuku tolu lokraik. 34 Iha lokraik tuku tolu, Jesus hakilar ho Nia lian, “Eloi! Eloi! Lama sabaktani!” Nee katak, “Hau nia Nai! Hau nia Maromak! Nusaa mak O husik hela Hau nunee?”+ 15:34 Jesus nia lian nee, lian Aram.+ 15:34 Salmus (Mazmur) 22:2
35 Ema balu besik krus nee, rona Jesus nia lian. I sira dehan ba malu, “Imi rona took. Nia bolu Elias, Nai Maromak nia profeta uluk.” 36 I iha ema ida halai baa foti esponza, halo bokon ho tua siin. Depois nia tuu iha ai naruk ida, i halolo ba Jesus nia ibun, para Nia hemu. I ema nee dehan, “Mai ita haree took! Elias keta mai hatuun Nia hosi krus karik.”+ 15:36 Salmus (Mazmur) 69:22
37 Depois Jesus hakilar dala ida tan, i Nia mate.
38 Iha kortina ida iha uma kreda boot hodi haketak Nai Maromak nia fatin santu. Natoon loos Jesus mate, kortina nee mos naklees ba rua, hosi leten too kraik.+ 15:38 Ézodu (Keluaran) 26:31-33
39 Iha Golgota, iha komandante ida hamriik besik Jesus nia krus. Bainhira nia haree Jesus nia mate, nia admira hodi hatete, “Tebes duni! Ema ida nee Nai Maromak nia Oan.”
40 Iha mos feto barak mak haree Jesus nia mate hosi dook deit. Sira mos tuir Jesus. Uluk sira serbi Jesus iha Galileia, depois sira mai iha Jerusalém hamutuk ho Nia. Entre feto sira nee, iha Salome, Maria hosi rai Madala, ho Maria ida tan (Tiago kiik ho José sira nia inan).+ 15:40-41 Lucas 8:2-3
Ema hatama Nai Jesus iha rate
(Mateus 27:57-61; Lucas 23:50-56; João 19:38-42)
42 Liu tiha nee, iha ema ida buka dalan atu hatuun Jesus nia isin hosi krus. Ema nee naran José, hosi sidade Arimateia. Nia mos membru hosi Konselhu Relijiaun Judeu nian. Nia laran diak. I nia sempre hein Nai Maromak nia ukun atu mai.
Jesus mate iha loron Sesta. Aban fali, ema Judeu sira nia loron hodi harohan. Loron nee, sira la bele halo buat ida. Tanba nee mak José atu tau kedan Jesus nia isin ba rate. Nia foo brani nia aan, hodi baa husu lisensa iha governador Pilatus atu hatuun Jesus nia isin. 44 Kuandu governador rona José husu nunee, nia hakfodak hodi dehan, “Nusaa mak ema nee mate lailais nunee?! Hau hanoin katak, Nia seidauk mate.”
Nunee nia haruka ema baa bolu komandante mai, hodi husu, “Oinsaa? Jesus nee mate tiha ona ka, seidauk?”
45 Komandante nee hataan, “Nia mate tiha ona, senhor.” Governador rona nunee, nia foo lisensa ba José para bele baa hatuun Jesus nia isin.
46 Nunee José sosa hena foun ida nebee karu tebes. Depois nia baa iha Golgota, i baa hatuun Jesus nia isin hosi krus. Nia falun mate nee halo di-diak hodi hena foun nee. Iha rate ida, ema foin bahat hotu iha fatuk lolon. José sira lori Jesus nia isin baa hatama iha fatuk kuak nee. Depois sira duir fatuk boot ida, hodi taka netik fatuk kuak nee. Hotu tiha, José sira fila ona.
47 Maria hosi rai Madala, ho Maria (José nia inan), sira nain rua haree José sira hatama Jesus nia isin ba fatuk kuak nee. I sira haree di-diak hodi hatene dalan ba fatin nee.
16Nai Jesus moris fali
(Mateus 28:1-8; Lucas 24:1-12; João 20:1-10)
1 Aban fali, loron Sabadu, ema Judeu sira nia loron hodi deskansa. Kalan nee kedas, Salome, ho Maria hosi rai Madala, ho Maria ida tan (Tiago nia inan), sira baa hola mina morin. Tanba aban fali, sira atu baa hisik Jesus nia isin, tuir Judeu sira nia kostumi. 2 Iha loron Domingu, dadeer-saan nakukun, sira nain tolu baa iha rate. 3 Iha dalan klaran, sira hatete ba malu, “Orsida see mak atu duir fatuk hosi rate ibun ba ita? Ita nain tolu la iha forsa atu dudu fatuk nee, tanba todan tebe-tebes.”
Maibee bainhira sira too iha fatin nee, sira haree fatuk boot nee muda sees tiha ona. 5 Depois sira tama ba fatuk kuak laran. I sira hakfodak tebe-tebes, tanba sira haree mane klosan ida tuur hela iha sira nia liman loos. Nia hena, mutin loos. 6 I mane nee hatete ba sira nunee, “Imi keta tauk. Hau hatene imi mai buka Jesus hosi rai Nazaré, ida nebee ema oho iha krus. Nia la iha nee tan ona. Tanba Nia moris fali ona. Mai imi haree rasik fatin nebee sira latan Nia isin. Mamuk tiha ona. 7 Imi fila lailais ona! Imi baa foo hatene ba Pedro sira katak, Jesus moris fali ona. Nia baa uluk sira iha Galileia, i sira sei hasoru Nia iha nebaa. Tuir buat nebee uluk Nia promete ona ba sira. Agora, imi fila ona.”+ 16:7 Mateus 26:32; Marcos 14:28
8 Bainhira feto sira nee baa haree fatin nee mamuk duni, sira hakfodak! Sira halai sai kedas, i fila lailais. Iha dalan, sira la foo hatene ba ema ida, tanba sira tauk atu mate.
[Dokumentu Gregu balu hakerek tan hanesan tuir mai nee
9 Kuandu feto nain tolu nee too ba iha Pedro sira, sira foo hatene kona ba mane klosan ida ohin koalia ho sira iha rate laran.+ 16:8 Iha dokumentu Gregu nebee antigu liu, istoria Marcos nian too iha versikulu 8 deit. Maibee dokumentu balu aumenta tan versikulu 9-20, i balu aumenta versikulu 9-10 seluk. 10 Liu tiha nee, Jesus rasik foo orden ba Nia eskolante sira, para sira baa foo sai Nia Liafuan Diak nee iha fatin hotu-hotu, hosi rai ulun too rai ikun. Liafuan Diak nee katak, Nai Maromak mak salva ema hosi sira nia sala.
Liafuan nee loos tebe-tebes, i nafatin too tinan ba tinan.]
[Nai Jesus hasoru Maria hosi Madala
(Mateus 28:9-10; João 20:11-18)
9 Iha loron Domingu dadeer-saan, Jesus hatudu aan ba Maria hosi Madala. Feto nee, uluk Jesus hasai espiritu aat hitu hosi nia laran.+ 16:9 Iha dokumentu Gregu nebee antigu liu, istoria Marcos nian too iha versikulu 8 deit. Maibee dokumentu balu aumenta tan versikulu 9-20, i balu aumenta versikulu 9-10 seluk.10 Nia haree tiha Jesus, nia baa foo hatene kedas ba ema sira uluk tuir Jesus nee. Ema sira nee sei tristi ho tanis hela, hanoin Jesus nia mate. 11 I Maria foo sai ba sira dehan, “Lalikan tristi ona, tanba Jesus moris fali ona! Hau foin hasoru malu ho Nia!”
Maibee sira hataan, “O bosok!”
Nai Jesus hatudu aan ba Nia eskolante nain rua tan
(Lucas 24:13-35)
12 Liu tiha nee, Jesus nia eskolante nain rua lao ba iha aldeia ida. Iha dalan klaran, Jesus hatudu aan ba sira. Maibee Jesus oin seluk tiha ona. 13 Depois sira nain rua fila fali hodi foo hatene ba sira nia kolega sira, “Imi rona lai. Foin dadauk nee, ami hasoru Jesus iha dalan.”
Maibee sira nia kolega hataan, “Bosok! Ami la fiar ida.”
Nai Jesus hatudu aan ba Nia eskolante sira
(Mateus 28:16-20; Lucas 24:36-49; João 20:19-23; Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 1:6-8)
14 Nee liu tiha, Jesus hasoru malu ho Nia eskolante nain sanulu resin ida, natoon sira haan hela. Nia hatete, “Imi nee ulun fatuk toos duni! Ema hatete ona ba imi katak, sira haree Hau ho sira nia matan rasik, maibee imi la fiar! Imi dehan, sira bosok. Agora, Hau rasik mak mai nee. Hau mate tiha ona, maibee Hau moris fali ona. Imi haree rasik ba.
15 Nee duni, imi tenki baa iha mundu tomak, i foo sai Hau nia Liafuan Diak nee ba ema hotu-hotu.+ 16:15 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 1:816 See mak fiar ba Hau, i sarani, Nai Maromak sei salva nia, i nia sei moris hamutuk ho Nai Maromak iha lalehan. Maibee see mak la fiar, Nai Maromak sei kastigu nia, i sei la simu nia iha lalehan. 17 I ema sira nebee fiar ba Hau, sira sei halo milagre oi-oin, too ema hotu hatene katak, sira nia forsa nee mai hosi Nai Maromak. I sira sei duni sai espiritu aat, hodi Hau nia naran. I Nai Maromak sei halo sira koalia lian oi-oin nebee sira nunka aprende. 18 I se sira kaer samea nebee iha veneno, ou sira hemu sala veneno, sira la hetan susar. I kuandu sira tau liman ba ema moras, ema moras nee sei sai diak.”
Nai Jesus sae ba lalehan
(Lucas 24:50-53; Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 1:9-11)
19 Jesus koalia tiha hotu, Nai Maromak hasae Nia ba lalehan. Nia tuur iha Nai Maromak nia liman loos hodi ukun hamutuk.+ 16:19 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 1:9-11
20 Nee liu tiha, Nia ema sira halo tuir Nia orden. Sira baa iha mundu tomak, hodi foo hatene kona ba Jesus nia Liafuan Diak. I Nai Maromak foo poder ba sira, para sira bele halo milagre, tuir Jesus hatete ona. Nunee ema barak fiar ba Jesus, tanba sira hatene katak Liafuan Diak nee, loos duni.]