Hahuu
komesa hosi Nai Maromak halo lalehan ho rai
1Nai Maromak halo lalehan, rai ho buat hotu-hotu iha nia laran
1 Hahuu fo-foun Nai Maromak halo lalehan ho rai.
2 Iha tempu nebaa, mundu seidauk iha forma i buat ida seidauk iha. Bee deit mak iha. I nakukun taka metin bee nee. Maromak nia Espiritu+ 1:2 Lian Ebreu iha nee, nia signifikadu bele oi-oin, ‘Maromak nia Espiritu’, ou ‘anin hosi Maromak’, ou ‘poder hosi Maromak’. semo baa-mai iha bee nia leten.
3 I Nai Maromak hatete, “Tenki iha naroman.” Koalia tiha nunee, naroman mos iha. 4 Nia laran haksolok, tanba Nia haree naroman nee diak duni. I Nia haketak naroman nee hosi nakukun, para ida-idak ho nia oras rasik. 5 Nia foo naran ba naroman nee dehan, ‘loron’, i nakukun nee, ‘kalan’. Nee mak loron ida.
6 I Nai Maromak hatete, “Tenki iha fatin mamuk hodi haketak bee. Nee para iha bee iha parte leten, ho bee iha parte kraik.” Koalia tiha nunee, bee nee mos fahe ba rua. 8 I Nia foo naran ba fatin mamuk nee ‘loro leten’. Nee mak loron rua.
9 I Nai Maromak hatete, “Bee iha parte okos nee, tenki hamutuk iha fatin ida, para bele iha rai maran.” Koalia tiha nunee, rai maran mos iha. 10 Parte maran nee, Nia bolu ‘rai’, i bee nebee halibur hamutuk nee, Nia tau naran ‘tasi’. Nai Maromak nia laran haksolok, tanba haree buat sira nee hotu diak duni. 11 I Nai Maromak hatete, “Rai tenki foo moris duut ho ai. Tenki iha ai nebee foo fuan, duut nebee foo musan, tuir ida-idak nia modelu.” Koalia tiha nunee, duut oi-oin ho ai oi-oin mos iha. 12 Iha rai maran, duut ho ai sira foo musan ho fuan tuir ida-idak nia modelu. Nai Maromak nia laran haksolok, tanba haree buat sira nee hotu diak duni. 13 Nee mak loron tolu.
14 I Nai Maromak hatete, “Iha parte leten, tenki iha buat oi-oin para foo naroman ba rai. Tenki iha buat nebee foo naroman ba loron, ho buat nebee foo naroman ba kalan. Nee hanesan sinal hodi sura tempu, loron, ho tinan.” Koalia tiha nunee, buat naroman sira nee hotu mos iha. 16 Nunee Nai Maromak halo buat naroman boot oin rua. Ida boot liu foo naroman ba loron; ida kiik liu foo naroman ba kalan. I Nia mos halo fitun-fitun. 17 Nia tau buat sira nee iha lalehan, hodi foo naroman mai rai, 18 iha tempu loron, i iha tempu kalan. Nunee, buat sira nee haketak naroman hosi nakukun. Nai Maromak nia laran haksolok, tanba haree buat sira nee hotu diak duni. 19 Nee mak loron haat.
20 I Nai Maromak hatete, “Tenki iha ikan bara-barak ho buat oi-oin tan nebee moris iha bee laran. I tenki iha manu fuik bara-barak semo iha loro leten.” 21 I Nia halo ikan oi-oin, animal bo-boot nebee moris iha tasi laran, ho buat oi-oin tan nebee moris iha bee laran. Nia mos halo manu fuik oi-oin. Nai Maromak nia laran haksolok, tanba haree buat sira nee hotu diak duni. 22 I Nai Maromak foo bensaun ba animal sira nee hotu dehan, “Ikan sira tenki aumenta barak para halo nakonu bee iha nebee-nebee. I manu fuik sira mos tenki aumenta barak.” 23 Nee mak loron lima.
24 I Nai Maromak hatete, “Tenki iha animal oi-oin moris iha rai maran. Hanesan animal hakiak, animal fuik, i animal nebee dolar iha rai, ida-idak hahoris tuir nia modelu.” Koalia tiha nunee, animal sira nee mos iha. Nai Maromak nia laran haksolok, tanba haree buat sira nee hotu, diak duni.
26 I Nai Maromak hatete, “Mai Ita halo ema hanesan Ita nia Aan.+ 1:26 Matenek nain sira kona ba Biblia dehan, ita ema hanesan Maromak nunee: ita bele hanoin, bele koalia, ho bele foti desizaun. Para sira domina ikan hotu-hotu iha tasi, manu fuik hotu-hotu iha loro leten, animal hakiak hotu, ho animal sira seluk nebee moris iha rai.”+ 1:26 Kolose 1:16
27 Nunee Nai Maromak halo ema hanesan Nia Aan. Nia halo sira mane ho feto. 28 I Nia foo bensaun ba sira dehan, “Imi tenki iha oan barak ba, hodi halo nakonu mundu, i tau matan ba. Imi mos tenki domina ikan, manu fuik, ho animal hotu nebee moris iha rai. 29 Rona di-diak mai! Hau foo ba imi ai haan oi-oin iha rai nee, hanesan ai nebee foo fuan ho ai nebee foo musan. 30 Hau mos foo ai tahan ho duut oi-oin, ba animal sira nia hahaan. Hahaan ba animal animal fuik sira, animal sira dolar iha rai, ho manu fuik sira.” Koalia tiha nunee, hahaan oi-oin mos iha. 31 Nai Maromak haree buat sira hotu nebee nia halo ona nee, i Nia laran haksolok, tanba buat sira nee diak teb-tebes. Nee mak loron neen.
21 Nunee mak Nai Maromak halo hotu ona lalehan ho rai, ho buat hotu-hotu iha nia laran.
2 Nia servisu hotu ona, Nia para. Nee mak loron hitu. 3 Nunee, Nia halo loron hitu sai loron boot hosi loron sira seluk nee. Nia halo nunee, tanba Nia halo ramata ona Nia servisu, i iha loron hitu Nia deskansa. 4 Nai Maromak halo lalehan ho rai nia istoria hanesan nee. Nai Maromak halo lalehan ho rai nia istoria hanesan nee.
Nai Maromak halo mane ho feto
(Mateus 19:4-6; Marcos 10:4-9; 1 Korintu 6:16; 15:45, 47; Éfezu 5:31-33)
4b Tempu Nai Maromak foin halo lalehan ho rai nee, 5 seidauk iha ai ho duut oi-oin, tanba Nia seidauk foo udan. I seidauk iha ema hodi halo toos. 6 Iha tempu nee, abu-abu mak sae hosi rai hodi habokon rai. 7 I Nai Maromak foti rai uitoan, kumu halo ema mane ida. I Nia huu iis tama ba nia inus, ema nee mos moris kedas.
8 Liu tiha nee, Nai Maromak loke toos ida iha rai Eden, iha loro-sae nia sorin ba. I Nia tau ema nee hela iha toos nee. 9 Iha toos nia laran, Nia halo moris ona ai huun oi-oin mesak furak deit, nebee foo fuan di-diak para ema bele haan. Nia mos halo moris ai fuan oin rua iha toos nee nia klaran. Se ema haan ai fuan hosi ai nee ida, nia bele moris nafatin. I se ema haan ai fuan hosi ai ida seluk nee, nia bele hatene saida mak diak i saida mak aat.
10 Iha mota ida suli hosi toos nee. Mota nee fahe ba kadalak haat. 11 Nia kadalak ida naran Pizón. Kadalak ida nee haleu rai Havila, nebee iha osan mean barak. 12 Osan mean iha fatin nee, kualidade diak liu. Iha mos ai been morin, ho fatuk nabilan nebee folin karu. 13 Mota boot nee nia kadalak rua, naran Gióm. Kadalak nee haleu rai Kuxe.+ 2:13 Uluk, rai nee nia naran Kuxe. Agora rai nee halo parte nasaun Etiópia ho nasaun Sudaun, nebee iha Áfrika loro-sae.14 Mota kadalak tolu naran Tigre. Kadalak ida nee baliza ho rai Asíria iha loro-sae nia sorin ba.+ 2:14 Asíria nee agora mak nasaun Irake. Mota kadalak haat naran Eufrates.
15 NAI Maromak tau ema nee hela iha Eden, hodi tau matan ba toos nee. 16 Nia foo orden ba ema nee dehan, “O bele haan ai fuan saida deit, hosi ai fuan hotu-hotu iha toos nee. 17 Maibee iha ai huun ida nia fuan mak o la bele haan. Tanba ai fuan nee mak foo hatene kona ba saida mak diak i saida mak aat. Se o haan, o mate kedas.”
18 I NAI Maromak hatete tan, “Ema nee moris mesak deit la diak. Nunee Hau atu halo maluk ida foo ba nia.”
19 Iha tempu nee, NAI Maromak raut rai, kumu halo animal oi-oin ho manu fuik hotu-hotu. I Nia lori animal ho manu fuik sira nee ba iha ema mane nee, para tau naran ba sira. Depois ema nee tau naran ba animal sira nee ho manu fuik hotu-hotu, ida-idak ho nia naran. Maibee nia rasik seidauk iha maluk atu ajuda nia.
21 Entaun, NAI Maromak halo ema nee toba dukur tiha. Momentu nia toba, Maromak hasai nia ruin knosen ida, depois taka fila fali kanek. 22 Hosi ruin nee, Nia halo feto. I Nia lori feto nee baa entrega ba mane. 23 Haree feto nee, mane mos dehan,
“Nee mak foin par ho hau!
Nia ruin hasai hosi hau nia ruin.
Nia isin mos hasai hosi hau nia isin.
Tanba nia sai hosi mane,
nee mak hau tau nia naran ‘feto’.”+ 2:23 Iha lian Ebreu ‘mane’ dehan ish , i ‘feto’ bolu isha . Nunee iha nee dehan, “ isha (feto) mai hosi ish (mane).”
24 Tanba nee, mane sei husik nia inan-aman
hodi baa moris neon ida laran ida ho nia feen,
i sira sai ida.
25 Momentu nee, sira nain rua isin molik, maibee sira la senti moe.
3Ema lakohi rona ba Nai Maromak
1 Hosi animal sira hotu nebee NAI Maromak halo ona iha mundu, samea mak fila lia tuun-sae. Iha loron ida, samea husu ba feto dehan, “Nai Maromak bandu dehan, ‘Imi la bele haan ai fuan sira iha toos nee’, loos ka lae?”
2 Feto nee hataan, “Lae! Ami bele haan! Maibee iha ai huun ida deit iha toos nia klaran, nia fuan mak Nai Maromak bandu ami la bele haan, i la bele book nia fuan. Se lae ami mate.”
4 Maibee samea hataan fali dehan, “Nee la loos! Imi la mate! 5 Nai Maromak bandu nunee, tanba Nia hatene ona, se imi haan ai fuan nee, imi sei sai matenek hanesan Nia. Nunee imi hatene saida mak diak, i saida mak aat.”
6 I feto haree ai huun nee diak, i nia fuan mos furak para haan, nia hanoin dehan, “Se hau haan ai fuan nee, hau sei sai matenek.” Entaun nia kuu ai fuan nee, nia haan. I nia mos lori baa foo nia lain, i nia lain mos haan. 7 Haan tiha, derepenti deit sira nain rua hatene katak sira isin molik hela. Nee mak sira baa suku hamutuk ai tahan hodi taka sira nia isin molik.
8 Iha lokraik, sira rona NAI Maromak lao iha toos. Nunee sira baa subar tiha iha ai laran. 9 Maibee NAI Maromak bolu mane nee dehan, “Adão, o iha nebee?”
10 Mane nee hataan, “Hau rona Maromak nia lian iha toos. Maibee hau tauk, tanba hau isin molik hela. Nee mak hau halai baa subar.”
11 I Nai Maromak hatete, “See mak foo hatene ba o dehan o molik? O haan tiha ona ai fuan nebee Hau bandu nee ka?”
12 Adão hataan, “Feto ida nebee Nai Maromak foo mai hau nee, nia mak foo ai fuan nee mai hau haan.”
13 I NAI Maromak husu ba feto, “Nusaa mak o halo nunee?”
Feto nee hataan, “Samea mak bosok hau. Nee mak hau haan tiha ona ai fuan nee.”
Nai Maromak foo malisan ba sira
14 Nunee NAI Maromak foo malisan ba samea nee dehan,
“Tanba o halo ona nunee, Hau kastigu o todan liu animal sira seluk. Komesa agora, o sei dolar deit iha rai i haan rai rahun, iha o nia moris tomak. 15 Hau halo o ho feto nee inimigu beibeik. I imi nain rua nia bei oan sira mos nunee. O nia jerasaun sei tata ema nia ain tuban. Maibee feto nee nia jerasaun ida, sei sama rahun o nia ulun.”
16 I Nai Maromak foo hatene ba feto nee dehan,
“Hau sei aumenta o nia terus bainhira o isin rua, i aumenta moras kuandu o tuur ahi. Maibee bele nunee mos, o sei hakarak nafatin o nia lain. I nia mak sei domina o.”
17 I Nai Maromak foo hatene ba mane nee dehan,
“O la tuir Hau nia orden, maibee o tuir fali o nia kaben nia hakarak, too o haan ai fuan ida nebee Hau bandu nee. Tanba o nia hahalok nee, o hetan kastigu, i rai mos hetan malisan. Komesa agora too o mate, o tenki servisu mate aan, foin o bele hetan hahaan. Ho servisu nunee, foin o bele moris. 18 Rai sei foo duut aat ho ai tarak; maski nunee o sei hetan ai haan hosi toos. 19 O tenki servisu too kosar metan sai nunee too mate. Hau halo o hosi rai. I bainhira o mate, o fila fali ba rai.”
20 Adão tau naran ba nia kaben ‘Eva’ (nee dehan katak ‘moris’), tanba nia ema hotu-hotu nia inan.+ 3:20 Iha lian Ebreu Adão dehan katak ‘ema’.
21 Depois NAI Maromak halo hena hosi animal nia kulit, foo ba sira nain rua hatais.
Nai Maromak duni sai Adão ho Eva hosi toos Eden
22 I NAI Maromak hatete, “Agora nee ema hatene ona buat nebee mak diak, i nebee mak aat, hanesan ona Ita. Keta halo be sira haan tan ai fuan hosi ai huun nebee foo moris, i sira bele moris nafatin.” 23 Entaun Nai Maromak duni sai tiha sira hosi toos Eden, ba iha fatin seluk, atu fila rai. Ema mai hosi rai, i tenki mos moris hosi rai. 24 Duni sai tiha sira, Nai Maromak haruka Nia anju nebee iha liras+ 3:24 Lian Ebreu dehan Maromak nia anju ho liras hosi lalehan, nee kerubim . baa hein toos nee iha loro-sae nia sorin ba. Maromak tau surik kroat nebee dulas baa-mai, i lakan hanesan ahi. Maromak haruka sira taka tiha dalan tama ba toos nee, tan Nia lakohi ema baa kuu ai fuan nebee bele foo moris nafatin.
4Kaín oho nia alin Abel
1 Liu tiha nee, Adão hola malu ho nia kaben Eva. Depois feto nee isin rua, i tuur ahi, oan mane ida. Nia dehan, “Hau hetan oan mane ida, tanba NAI Maromak tulun ona hau.” I nia tau naran ba labarik nee, Kaín (nee dehan katak ‘hetan’). 2 Depois Eva tuur ahi tan, labarik mane ida, i nia tau naran Abel.
Bainhira sira nain rua boot ona, Abel sai bibi atan, i Kaín sai toos nain. 3 Iha loron ida, Kaín lori ai haan balu hosi nia toos, baa foo ba NAI Maromak. 4 Abel mos lori nia bibi inan nia oan primeiru, nebee bokur. Bibi oan sira nee nia oho tiha, i nia lori naan nebee diak liu hodi foo ba Maromak. Haree nunee, NAI Maromak nia laran haksolok ho Abel i ho nia oferta nee. 5 Maibee Maromak la gosta Kaín ho nia oferta. Kaín hirus atu-mate, too nia hanoin atu oho.
6 NAI Maromak husu ba Kaín dehan, “Kaín! Nusaa mak o hirus nunee? Tansaa mak o hanoin atu oho o nia alin? 7 Se o halo buat diak, Hau mos simu o ho diak. Maibee kuidadu! Buat aat hanesan animal siak nebee estraga. Nunee, se o hanoin atu halo buat aat, keta halo!”
8 Iha loron ida, Kaín koalia ba Abel dehan, “Alin! Mai ita nain rua baa lai toos.”+ 4:8 Kaín nia liafuan nee tama iha dokumentu antigu balu, maibee la tama iha dokumentu Ebreu nebee antigu liu. Sira foin too iha nebaa, derepenti deit Kaín baku mate tiha nia alin.
9 I NAI Maromak husu ba Kaín, “Kaín! O nia alin iha nebee?”
Kaín hataan, “Hau la hatene! Hau mak hein nia ka?”
10 Nai Maromak dehan, “Nusaa mak o halo buat aat nee? O keta hanoin o bele subar o nia alin nia raan iha rai, tan nia raan nee reklama mai Hau. 11 Agora malisan kona ona o. Tanba bainhira o oho o nia alin, rai susu tiha nia raan. Nunee agora, o tenki sai hosi nee. 12 Se o halo toos, rai la foo rezultadu ida ba o. Komesa agora, o sei la hela hakmatek, i sei lao tuun-sae buka moris iha mundu nee.”
13 Maibee Kaín protesta ba NAI Maromak dehan, “Nusaa mak Maromak foo malisan todan demais nee, too hau mos la aguenta? 14 Tanba Maromak duni sai ona hau hosi rai nee, mak hau sei dook hosi Maromak. Hau sei lao tuun lao sae, i see deit mak hasoru hau, sei oho hau.”
15 Maibee NAI Maromak hataan fali dehan, “Laos nunee! See mak oho o, Hau sei kastigu nia todan liu dala hitu.” Depois NAI Maromak tau sinal ida ba Kaín, para ema bele hatene katak sira la bele oho nia. 16 Depois nia sai hosi Maromak nia oin, i lao too iha fatin ida iha toos Eden nia sorin loro-sae. Fatin nee naran Node, nee dehan katak ‘lao rai’. I nia hela iha nebaa.
Kaín nia jerasaun
17 Liu tiha nee, Kaín kaben. Nia kaben isin rua, i tuur ahi, oan mane ida, nebee sira tau naran Enoke. I Kaín harii aldeia ida. Nia tau aldeia nee naran Enoke, tuir nia oan nia naran. 18 Enoke nia oan, Irade. Irade nia oan, Meujael. Meujael nia oan, Metusael. I Metusael nia oan, Lameke.
19 Lameke kaben ho feto nain rua. Ida naran Ada, ho ida tan naran Zila. 20 Ada nia oan ida naran Jabál. Nia jerasaun sira hakiak animal. Sira sempre muda fatin, i hela iha tenda. 21 Nia alin naran Jubál. Jubál nia jerasaun sira sai tookador muzika, sira toka arpa i huu flauta.
22 Lameke nia kaben Zila tuur ahi, Tubal-Kaín. Nia jerasaun sai badaen besi, sira halo sasaan oi-oin hosi besi ho riti. Tubal-Kaín nia alin feto naran Naama.
23 Loron ida, Lameke gaba nia aan iha nia kaben rua nee nia oin, dehan, “Imi rona mai! Ohin mane klosan ida atu baku hau, maibee hau baku mate tiha nia. 24 Ema nebee mak oho Kaín, sei hetan kastigu dala hitu. Maibee see mak vinga hau, sira hetan kastigu dala 77.”
Adão nia oan Sete
25 Adão nia kaben Eva iha oan mane ida tan. Sira tau naran ba labarik nee, Sete, tanba Eva dehan, “Nai Maromak foo oan nee mai hau iha Abel nia fatin, nebee Kaín oho tiha nee.”+ 4:25 Iha lian Ebreu liafuan Sete dehan katak ‘foo’.26 Kleur-kleur Sete iha oan mane ida, naran Enos.
Iha tempu nee, ema komesa adora ona NAI Maromak.
5Adão nia jerasaun too Noé
1 Momentu Nai Maromak halo ema, Nia halo sira nia imajen, hanesan Nia Aan rasik. Nia halo sira, mane ho feto. I Nia bolu sira ‘ema’, i Nia foo bensaun ba sira.
Ema primeiru nee naran Adão. Adão nia jerasaun sira nia naran hanesan tuir mai nee:
3 Bainhira Adão tinan 130, nia hetan oan mane ida, oin hanesan nia aman. Nia tau naran ba labarik nee, Sete. 4 Nee liu tiha, Adão sei moris tan tinan 800, i nia hetan tan oan mane ho oan feto. 5 Adão mate ho tinan 930.
6 Bainhira Sete tinan 105, nia hetan oan mane ida, naran Enos. 7 Sete sei moris tan tinan 807, i nia hetan tan oan mane ho oan feto. 8 Sete mate ho tinan 912.
9 Bainhira Enos tinan 90, nia hetan oan mane ida, naran Kenán. 10 Nee liu tiha, Enos sei moris tan tinan 815, i nia hetan tan oan mane ho oan feto. 11 Enos mate ho tinan 905.
12 Bainhira Kenán tinan 70, nia hetan oan mane ida, naran Maalalel. 13 Liu tiha nee, Kenán sei moris tan tinan 840, i nia hetan tan oan mane ho oan feto. 14 Kenán mate ho tinan 910.
15 Bainhira Maalalel tinan 65, nia hetan oan mane ida, naran Jarede. 16 Liu tiha nee, Maalalel sei moris tan tinan 830, i nia hetan tan oan mane ho oan feto. 17 Maalalel mate ho tinan 895.
18 Bainhira Jarede tinan 162, nia hetan oan mane ida, naran Enoke. 19 Liu tiha nee, Jarede sei moris tan tinan 800, i nia sei hetan tan oan mane ho oan feto. 20 Jarede mate ho tinan 962.
21 Bainhira Enoke tinan 65, nia hetan oan mane ida, naran Metuselá. 22 Tuir mai, Enoke moris neon ida ho Nai Maromak too tinan 300 tan. Nia mos hetan tan oan mane ho oan feto. 23 Enoke moris laran ida nafatin ho Nai Maromak. I kuandu nia tinan 365, nia la iha tiha, tanba Nai Maromak lori tiha nia.
25 Bainhira Metuselá tinan 187, nia hetan oan mane ida, naran Lameke. 26 Liu tiha nee, Metuselá sei moris tan tinan 782, i nia hetan tan oan mane ho oan feto. 27 Metuselá mate ho tinan 969.
28 Bainhira Lameke tinan 182, nia hetan oan mane ida. 29 Lameke tau labarik nee nia naran Noé, tanba nia dehan, “Labarik nee sei halo haksolok ita nia laran maski ita nia servisu todan iha rai nee, nebee Nai Naromak foo tiha ona malisan.”+ 5:29 Naran Noé nee, nia lian atu hanesan liafuan Ebreu ida, nebee dehan katak ‘halo haksolok’.30 Lameke sei moris tan tinan 595, i nia hetan tan oan mane ho oan feto. 31 Lameke mate ho tinan 777.
32 Bainhira Noé tinan 500, nia hetan oan mane nain tolu, mak nee: Sem, Jafé ho Kam.+ 5:32 Kam nee oan ikun. Haree Hahuu ( Jénesis ) 9:24-25.
6Ema nia hahalok aat
1 Iha tempu nee, ema aumenta barak ona. I sira moris namkari lemo rai iha mundu. Sira mos hetan oan feto. 2 Nai Maromak nia oan mane sira+ 6:2 ‘Nai Maromak nia oan mane sira’ nee, la klaru. Matenek nain Biblia nian balu hanoin katak sira nee liurai nia oan. Balu hanoin katak sira nee kriatura ruma ke laos ema. Iha balu tan dehan anju. Maibee la iha ema ida hatene lo-loos. haree ema nia oan feto sira nee oin mesak bonita-bonita deit. Nunee sira baa kaben ho feto raan sira nebee mak sira hakarak. 3 NAI Maromak hatete, “Hau baruk ona ho ema sira nee nia moris arbiru nunee. Hau nia Espiritu lakohi tu-tuir sira beibeik.+ 6:3 Lian Ebreu iha nee laduun klaru. Nunee, komesa agora, sira so bele moris too deit tinan l20.”
4 Iha tempu nee, iha ona ema rasa boot iha mundu.+ 6:4 Lian Ebreu dehan ‘ema Nefil’. Maibee ‘Nefil’ nia signifikadu laduun klaru. Kuandu Maromak nia oan mane sira kaben ho ema nia oan feto sira, sira hetan oan, nebee asuwain iha istoria uluk nian.
5 Iha tempu nee, NAI Maromak haree ema iha mundu nia hahalok aat demais ona. Sira nia laran hanoin deit mak buat aat. 6 NAI Maromak mos arepende halo ona ema hodi hela iha mundu. Nee halo Nia laran susar teb-tebes. 7 Nee mak Maromak hatete, “Hau sei halo rahun ema, nebee Hau halo ona iha mundu. Manu fuik ho animal sira mos, Hau sei halo rahun tiha hotu. Tanba Hau arepende halo tiha ona sira.” 8 So Noé deit mak halo haksolok NAI Maromak nia laran.
Noé nia istoria
9 Noé nia istoria nunee. Nia iha oan mane nain tolu, naran Sem, Jafé ho Kam. Noé nee moris loos, i la halo buat aat. Iha tempu nee, nia mesak deit mak ema diak. Nia moris besik ba Nai Maromak.
11 Maibee Nai Maromak haree ema sira seluk mesak ema aat hotu. Iha nebee-nebee deit, sira halo mak violensia. Nai Maromak haree ema iha mundu, so halo buat aat deit. 13 I Nai Maromak foo hatene ba Noé dehan, “Iha nebee-nebee Hau so haree ema nia hahalok aat deit. Nunee, Hau desidi ona katak Hau atu halo rahun tiha hotu mundu nee ho buat hotu-hotu iha nia laran. 14 Noé! Agora o halo roo boot ida ho ai diak. Nia laran, fahe ba kuartu-kuartu. I roo nia laran ho liur, taka ho alkatraun. 15 Halo nia naruk metru 130, nia luan metru 22, ho nia aas metru 13. 16 Roo nee halo mos ho nia kakuluk, i halo janela haleu iha kakuluk nia okos. Janela nee nia aas metru sorin balu. Fahe roo nee halo andar tolu. I halo odamatan ida iha roo nia sorin.
17 Hanoin di-diak! Tanba Hau sei halo rai nabeen para halo mate buat hotu-hotu nebee moris iha mundu, too restu ida mos la iha. 18 Maibee Hau sei halo promesa ho o. Nunee o sei tama iha roo nee nia laran, hamutuk ho o nia kaben, ho o nia oan sira, ho o nia feto foun sira.
19 Hosi animal sira hotu, o tenki lori par ida-ida, aman ida ho inan ida, hodi baa hatama ba iha roo nee nia laran, para sira bele moris hamutuk ho o. Hanesan animal hakiak ho animal fuik, ho mos manu fuik, para sira hotu bele moris. 21 O tenki lori tama ba roo nee, hahaan oi-oin ba imi, ho mos ba animal sira.”
22 I Noé mos halo tuir buat hotu nebee mak Nai Maromak haruka.
7Rai nabeen
1 Tuir mai, NAI Maromak hatete ba Noé, “Hau haree baa iha nebee-nebee, maibee so o mesak deit mak moris loos. Tanba nee, o ho o nia kaben ho o nia oan sira tama ona ba roo laran nee. 2 Hosi animal hotu-hotu nebee imi bele haan, ho animal hotu-hotu nebee bele lori mai foo Hau, o lori par hitu-hitu tama ba roo laran. Hosi manu fuik hotu-hotu mos lori par hitu-hitu. Maibee animal sira seluk, lori deit par ida-ida, aman ida, inan ida. Nunee animal ho manu fuik sira nee sai fini, para bele iha nafatin.
4 Hanoin di-diak! Tanba loron hitu tan, Hau haruka udan boot mai la para, too loron haat-nulu kalan haat-nulu. Ho nunee, Hau halo mate buat hotu-hotu nebee moris iha rai maran, nebee Hau halo ona.”
5 I Noé mos halo tuir buat hotu-hotu nebee mak Nai Maromak haruka. 6 Bainhira udan boot nee mai, Noé tinan 600 ona. 7 Noé ho nia kaben, ho nia oan sira, ho nia feto foun sira tama ba roo laran, para bele salva aan hosi bee boot nee. 8 Tuir NAI Maromak nia orden nee, Noé lori tama ba roo manu fuik oi-oin ho animal sira seluk, ida-idak ho nia par. Nia lori animal nebee ema bele haan, ho mos animal nebee bandu la bele haan. 10 Liu tiha loron hitu, udan boot mos fakar mai, too mundu bee nakonu.
11 Natoon Noé tinan 600, liu fulan rua loron 17, rai mos nabeen. Iha tempu nee, hanesan odamatan lalehan nakloke, udan boot mos fakar mai. I bee matan hotu-hotu iha rai okos nakfera too bee fakar sai. 12 Udan mos mai loron-kalan la para, too loron haat-nulu.
13 Maibee iha loron nee, Noé nia kaben, nia oan nain tolu nee mak, Sem, Jafé ho Kam, ho nia feto foun sira hotu tama ba roo laran. 14 Sira tama hamutuk ho animal sira, hanesan animal hakiak ho animal fuik, manu fuik ho buat sira seluk nebee mak iha liras. 15 Pár ida-ida hosi buat hotu-hotu nebee iha moris, tama ba roo laran hamutuk ho Noé, tuir Nai Maromak nia orden.
Kuandu sira tama tiha hotu ona, NAI Maromak taka tiha odamatan.
17 Udan boot mai nafatin, too loron haat-nulu. Bee sae aumenta aas too roo namlele iha bee leten. Bee sae beibeik too taka tiha foho aas sira. 20 Bee nee sae nafatin, too liu tiha foho tutun sira nee metru hitu.
21 Nunee buat hotu-hotu nebee moris iha rai maran mate mohu. Hanesan ema, animal hakiak ho animal fuik - kiik ho boot - ho manu fuik sira. So Noé ho sira nebee iha roo laran mak moris. 24 Bee nee la tuun durante fulan lima.+ 7:24 Lian Ebreu hatete ‘loron 150’.
8Rai komesa maran
1 Maibee Nai Maromak la haluha Noé sira ho animal hotu-hotu nebee hamutuk ho nia iha roo laran nee. Entaun Nia haruka anin boot mai huu halo tuun tiha bee nee. 2 Nia taka bee matan hotu-hotu iha rai, i halo para udan. 3 Entaun bee mos menus dadauk. Liu tiha fulan lima,+ 8:3 Lian Ebreu hatete ‘loron 150’. bee laduun aas ona. 4 Natoon iha loron 17, fulan hitu, roo nee para iha foho aas ida, naran Ararat. 5 Bee tuun beibeik, too iha loron primeiru, fulan sanulu, foho-foho nia tutun komesa sai.
6 Liu tiha loron haat-nulu tan, Noé loke roo nia janela. 7 Nia husik manu metan ida. Manu nee la fila mai roo, maibee semo baa-mai, too bee nee maran. 8 Nia husik tan manu pombu ida, para atu hatene bee nee tuun ona ka seidauk. 9 Maibee tanba bee sei nakonu hela iha mundu tomak, manu nee la hetan fatin hodi tuur. Entaun nia fila fali ba roo. Noé lolo nia liman, hodi simu manu nee ba roo laran.
10 Noé hein loron hitu tan, depois nia husik fali manu nee. 11 Iha lokraik, manu pombu nee fila fali ba Noé, lori oliveira tahan ida iha nia ibun. Entaun Noé hatene katak bee tuun tebes ona. 12 Nia hein loron hitu tan, depois nia husik fali manu pombu nee. Maibee dala ida nee, manu pombu nee la fila ona.
13 Kuandu Noé tinan 601, natoon iha loron ida fulan ida, bee tuun tiha ona. Nia loke roo nia janela, hodi haree baa-mai, rai maran ona! 14 Too iha loron 17, fulan rua, rai maran tebes ona.
15 Entaun Nai Maromak hatete ba nia, 16 “Noé! Agora tuun ona hosi roo, hamutuk ho o nia feen, o nia oan sira ho o nia feto foun sira. 17 Hasai animal ho manu sira nee hotu! Husik tiha sira para aumenta barak hodi halo nakonu mundu.”
18 Nunee Noé ho nia kaben, nia oan sira, ho nia feto foun sira sai hosi roo. Animal hotu-hotu mos sai, ida-idak tuir nia grupu.
Noé halo sakrifisiu ba Nai Maromak
20 Tuir mai Noé hada fatuk hodi halo meza sakrifisiu ida ba NAI Maromak. Hosi animal hotu-hotu nebee bele uza hodi halo sakrifisiu, nia hasai balu, i nia oho para tunu iha meza sakrifisiu nee, hodi agradese ba NAI Maromak. 21 Kuandu NAI Maromak horon sakrifisiu nee nia morin, Nia laran haksolok. Nia hanoin dehan,
“Hau la foo tan malisan ba mundu. Maski ema hanoin deit buat aat dezde sira kiik, maibee Hau sei la halo rahun tan buat hotu nebee moris, hanesan Hau halo tiha ona. 22 Durante mundu nee sei iha, iha tempu kuda ho tempu kuu, tempu malirin ho tempu manas, tempu bailoro ho tempu udan, loron ho kalan.”
9Nai Maromak halo promesa ho Noé
1 Nai Maromak foo bensaun ba Noé ho ba nia oan sira, hodi hatete, “Imi tenki iha oan barak ba, hodi halo nakonu mundu. 2 I animal fuik, manu ho ikan sira sei tauk ba imi. Imi mak tenki manda sira. 3 Imi bele haan animal sira nee hotu nia naan, hanesan imi haan ai haan hosi toos. Buat hirak nee hotu Hau foo ba imi.
4 So imi la bele haan naan nebee mak raan sei iha, tanba animal nia moris iha nia raan. 5 Hau halo ema tuir Hau nia imajen. Tanba nee, keta oho ema. Se iha ema ka animal mak halo mate ema, imi mos tenki oho tiha nia. 7 Imi tenki iha oan halo barak, hodi halo nakonu fali mundu.”
8 Nai Maromak hatutan tan Nia liafuan dehan, 9 “Agora Hau halo Hau nia promesa ho imi, ho mos imi nia jerasaun sira. 10 Promesa nee kona mos ba buat hotu nebee mak moris, hanesan animal hakiak, animal fuik, ho manu fuik sira, buat hotu nebee sai hamutuk ho imi hosi roo nee. 11 Hau nia promesa nunee: Hau sei la halo tan rai nabeen, para halo mate buat hotu nebee iha moris, i halo rahun buat hotu iha mundu.
12 Hau tau arkuiris iha loro leten hanesan sinal hodi foo hanoin mai Hau, kona ba Hau nia promesa nebee nunka kotu ho imi ho buat hotu nebee mak moris iha mundu. 14 Bainhira Hau halo kalohan taka rai, i arkuiris mosu iha kalohan nee, 15 entaun Hau sei hanoin Hau nia promesa ba imi ho ba animal hotu-hotu katak, bee boot sei la halo rahun tan buat hotu-hotu nebee iha vida. 16 Bainhira arkuiris mosu iha kalohan, Hau sei haree, i sei hanoin Hau nia promesa ba buat hotu-hotu nebee moris. Promesa nee sei la kotu. Nee mak sinal nebee hatudu Hau nia promesa nee.
Noé foo malisan ba nia oan Kam
18 Noé nia oan sira nebee sai hosi roo, mak nee: Sem, Jafé ho Kam. (Kam nee Kanaán nia aman.) 19 Ema hotu-hotu iha mundu nia jerasaun mai hosi Noé nia oan nain tolu nee.
20 Noé nee ema toos nain. Nia mak hahuu fo-foun kuda uvas. 21 Iha loron ida, nia hemu tua uvas too lanu todan. Nia hasai tiha nia hena hodi toba molik deit iha nia tenda laran. 22 Kuandu Kam haree nia aman isin molik, nia halai sai ba liur, konta ba nia maun Sem ho Jafé. 23 Depois sira nain rua foti manta ida, kahe iha sira nia kabaas, i hakiduk tama ba tenda laran, hodi taka sira nia aman nia isin molik. Sira hateke ba sorin para la bele haree nia. Depois sira sai ba liur.
24 Bainhira Noé nia oin komesa moos ona, nia hatene saida mak nia oan ikun halo ba nia. 25 Entaun nia hatete, “Kanaán nia aman! Hau foo malisan ba o! O sei sai atan ba o nia maun sira.
26 Hahii ba NAI Maromak tanba Sem!
Kanaán nia aman sei sai Sem nia atan.
27 Nai Maromak sei aumenta Jafé nia rain halo luan;
i nia jerasaun moris dame ho Sem nia jerasaun.
Maibee Kanaán nia aman sei sai Jafé nia atan.”
28 Komesa hosi bee boot nee hotu, Noé sei moris tan tinan 350. 29 Nia mate ho tinan 950.
10Noé ho Jafé nia jerasaun
1 Rai nabeen hotu tiha, Noé nia oan sira mos hetan oan. Nee mak jerasaun hosi Sem, Jafé ho Kam.
2 Jafé nia oan mak nee: Gomer, Magoge, Madai, Javán, Tubal, Mezeke ho Tiras. Sira ida-idak nia jerasaun ho sira nia lian, sira nia suku, ho sira nia rain rasik.
Gomer nia jerasaun mak nee: Askenás, Rifate ho Togarma.
Javán nia jerasaun mak Elisá, Tarsis, ema Kitim sira, ho Dodanim nebee hela iha tasi ibun.
Kam nia jerasaun
6 Kam nia oan mak nee: Kuse, Misraim, Pute ho Kanaán.+ 10:6 Kuse nee mak ‘Etiópia’. Misraim mak ‘Ejitu’.
7 Kuse nia oan mak nee: Sebá, Havila, Sabtá, Raamá, ho Sabteká.
Raamá nia oan mak nee: Sabá ho Dedán.
8 Kuse nia oan mane ida naran Nimrode. Nia funu nain primeiru iha mundu. 9 Nia forsa nee mai hosi NAI Maromak, too nia sai kasador diak ida. Nee mak ema baibain dehan, “O nee kasador diak ida hanesan Nimrode, ida nebee hetan forsa hosi NAI Maromak.” 10 Fo-foun nia rain komesa hosi Babel, Ereke, Akade, ho Kalné, sidade sira hotu iha Sinear.+ 10:10 ‘Sinear’ nee Babel nia naran seluk. Fatin nee agora iha Irán ho Irake.11 Depois nia ukun tan too Asíria. Iha nebaa nia harii sidade Nínive, Reobote-Ir, Kalá, 12 ho Resén mak iha Nínive ho Kalá nia klaran. Nee hotu mesak sidade boot.
13 Misraim nia jerasaun mak nee: ema Ludim, Anamim, Leabim, Naftuim, 14 Patrusim, Kasluim, i Kaftorim. Ema Kasluim nee mak ema Filistin sira nia bei-ala.
15 Kanaán nia oan boot mak Sidon. Kanaán mos bei-ala hosi ema Ete, 16 Jebusi, Amori, Girgasi, 17 Evi, Arki, Sini, 18 Arvadi, Zemari, ho Amati.
Kanaán nia jerasaun sira namkari baa dook, 19 too sira nia rai baliza komesa hosi Sidon ba iha Gerar, too iha Gaza. Hosi nee, ba iha Sodoma, Gomora, Admá, ho Zeboím, too iha Lasa.
20 Sira hotu nee Kam nia jerasaun. Ida-idak ho nia lian, nia suku, ho nia rain rasik.
Sem nia jerasaun
21 Jafé nia maun Sem, ema Eber+ 10:21 Matenek nain Biblia nian balu dehan Eber nee mak ‘Ebreu’. sira nia bei-ala.
22 Sem nia oan, mak Elam, Asúr, Arpaxad, Lude ho Aram.
23 Aram, nia jerasaun mak ema Us, Hul, Geter ho Mas.+ 10:23 Mas nia naran seluk ‘Mezeke’.
24 Arpaxad nia oan, Xela. Xela nia oan Eber.
25 Eber iha oan mane nain rua. Ida boot naran Peleg (nee dehan katak ‘fahe’), tanba iha tempu nee, ema sira fahe malu iha mundu. Nia alin naran Joktan.
26 Joktan nia jerasaun mak Almodá, Selefe, Azár-Mavé, Jerá, 27 Adoraun, Uzál, Dikla, 28 Obal, Abimael, Sabá, 29 Ofir, Havila, ho Jobabe. Sira hotu nee Joktan nia jerasaun.
30 Sira nia hela fatin nee, komesa hosi Mesá, too iha Sefar, nee mak iha foho sira iha loro-sae.
31 Sira nee hotu, Sem nia jerasaun. Ida-idak ho nia lian, nia suku, ho nia rain rasik.
32 Sira nee hotu, Noé nia jerasaun, ida-idak ho nia suku rasik. Tempu rai nabeen hotu ona, sira nee mak fahe namkari halo nakonu mundu.
11Uma aas Babél
1 Hori uluk, ema hotu iha mundu nee koalia lian ida deit. 2 Sira balu muda fatin ba iha loro-sae. Too iha rai tetuk ida iha Sinear, sira hela iha nebaa.+ 11:2 ‘Ba iha loro-sae’ iha lian Ebreu bele dehan mos ‘hosi loro-sae’. Sinear nia naran seluk ‘Babél’.
3 Sira hotu koalia ba malu dehan, “Maun-alin sira! Mai ita harii sidade boot ida. Ita tenki halo tijolu, i sunu halo forti. Ita hada tijolu sira nee, halo metin ho alkatraun. Depois ita harii uma ida aas too iha lalehan, para ita bele hetan naran boot. Nunee ita sei sai nasaun boot ida, para ita la bele namkari ba rai bara-barak.”
5 Depois NAI Maromak tuun mai haree sidade ho uma aas nebee sira halo nee. 6 I Nia hatete, “Ema sira nee hotu rai ida, i uza lian ida. Saida mak sira halo dadauk nee, foin komesa hakat ida. Aban-bainrua, se sira hotu hamutuk hanesan agora nee, sira hakarak halo buat saida deit, bele. 7 Diak liu Ita tuun baa halo sira nia lian sai keta-ketak tiha, para sira la bele kompriende malu tan.”
8 Entaun Nai Maromak tuun para halo rungu-ranga sira nia lian. Ho nunee, Nia halo ema sira nee namkari ba iha fatin hotu-hotu iha mundu nee. I sira la halo tan sidade nee ona. 9 Nee mak sira tau naran ba sidade nee, Babél. (Iha lian Ebreu, nee rona atu hanesan liafuan ida nebee dehan ‘konfuzaun’). Tanba NAI Maromak halo konfuzaun tiha sira nia lian, i halo sira namkari ba iha fatin-fatin iha mundu nee.
Hosi Sem too Abrão
10 Nee Sem nia jerasaun. Bainhira rai nabeen liu tiha ona tinan rua, natoon Sem tinan 100, nia hetan oan mane ida, naran Arpaxad. 11 Depois nia sei moris tan tinan 500, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
12 Kuandu Arpaxad tinan 35, nia hetan oan mane ida, naran Xela. 13 Tuir mai, Arpaxad sei moris tan tinan 403, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
14 Kuandu Xela tinan 30, nia hetan oan mane ida naran Eber. 15 Tuir mai, Xela sei moris tan tinan 403, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
16 Kuandu Eber tinan 34, nia hetan oan mane ida, naran Peleg. 17 Tuir mai, Eber sei moris tan tinan 430, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
18 Kuandu Peleg tinan 30, nia hetan oan mane ida, naran Reú. 19 Tuir mai, Peleg sei moris tan tinan 209, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
20 Kuandu Reú tinan 32, nia hetan oan mane ida, naran Seruge. 21 Tuir mai, Reú sei moris tan tinan 207, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
22 Kuandu Seruge tinan 30, nia hetan oan mane ida, naran Naor. 23 Tuir mai, Seruge sei moris tan tinan 200, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
24 Kuandu Naor tinan 29, nia hetan oan mane ida, naran Tera. 25 Tuir mai, Naor sei moris tan tinan 119, i nia hetan tan oan mane ho oan feto.
26 Komesa Tera tinan 70, nia hetan oan mane nain tolu mak, Abrão, Naor ho Haran.
Tera nia jerasaun
27 Nee Tera nia jerasaun sira. Tera nia oan mak Abrão, Naor ho Haran. Haran hetan oan mane ida, naran Lo. 28 Haran mate iha nia moris fatin, naran Ur, iha ema Kasdim sira nia rain. Bainhira nia mate, nia aman Tera sei moris. 29 Abrão kaben ho Sarai. Naor kaben ho Haran nia oan feto, naran Milka. Haran mos hetan oan mane ida, naran Iská. 30 Maibee Sarai oan la iha.
31 Iha loron ida, Tera lori nia oan Abrão, nia feto foun Sarai, ho nia bei oan Lo, sira sai husik hela rai Ur, atu baa rai Kanaán. Maibee too iha rai Haran sira hela deit iha nebaa. 32 Iha fatin nee, Tera mate, ho tinan 205.
12Nai Maromak haruka Abrão sai hosi nia rain
1 Depois NAI Maromak dehan ba Abrão, “O sai tiha hosi o nia familia, o nia aman nia uma, ho o nia aldeia. Baa iha fatin ida nebee Hau sei hatudu ba o.
2 Hau sei foo bensaun ba o,
i halo o nia naran sai boot.
O nia jerasaun sei aumenta barak,
i sai nasaun boot ho konhesidu.
Liu hosi o,
ema seluk sei hetan bensaun.
3 Hau sei foo bensaun ba ema nebee foo bensaun ba o.
Maibee Hau sei foo malisan ba ema nebee foo malisan ba o.
Rona di-diak mai!
Nasaun hotu-hotu iha mundu sei hetan bensaun tanba o.”
4 Iha tempu nee, Abrão tinan 75. Nia lori nia kaben Sarai, ho nia alin nia oan Lo, ho nia rikusoin hotu, ho nia atan sira nebee nia hetan iha sidade Haran. Depois sira husik tiha Haran, tuir NAI Maromak nia orden. Nunee sira lao nafatin, too iha fatin ida naran Kanaán.
6 Too iha nebaa, Abrão lao haleu tiha rai nee, too besik fatin ida naran Sikem. I sira hela la kleur besik ai huun boot ida iha Moré. Iha tempu nee, ema Kanaán sira sei hela iha rai nee. 7 Iha nee, NAI Maromak hatudu Aan ba Abrão. Nia dehan, “Hau sei foo rai nee ba o nia jerasaun.” Tuir mai, Abrão hada fatuk hanesan meza sakrifisiu ida, hodi halo sakrifisiu ba NAI Maromak, ida nebee hatudu ona Aan ba nia.
8 Liu tiha nee, Abrão sira muda ba foho iha sul, i sira hela la kleur iha aldeia Betél ho aldeia Ai nia klaran. Iha fatin nee nia halo meza sakrifisiu ida hodi adora NAI Maromak. 9 Nee liu tiha, nia muda hosi fatin ida ba fatin ida, too iha rai Negebe iha Kanaán sul.
Abrão baa iha rai Ejitu
10 Iha tempu ida, rai Kanaán hamlaha boot. Nee mak Abrão sira lao dook tiha ba iha sul,+ 12:10 ‘Sul’ ho lian Indonézia dehan ‘selatan’. too iha rai Ejitu, i sira hela lai iha nebaa. 11 Bainhira sira atu tama ba rai Ejitu, nia foo hatene ba nia kaben Sarai, dehan, “O nee oin kapaas teb-tebes. 12 Se ema Ejitu haree o bonita nunee, sira sei oho tiha hau, tanba hau o nia lain. Nunee sira bele hadau tiha o. 13 Entaun, diak liu o foo hatene ba sira dehan, hau o nia maun. Nunee sira la oho hau, maibee sira sei haree hau diak, tanba o.”
14 Kuandu Abrão sira too ona iha Ejitu, ema sira haree feto nee bonita la-halimar. 15 Bainhira liurai nia funsionariu sira haree nia, sira baa gaba feto nee iha liurai nia oin. I sira lori feto nee ba iha liurai nia uma. 16 Nunee liurai mos diak ho Abrão, tanba Sarai. Nia foo ba Abrão bibi, bibi malae, karau vaka, kuda buru ho kuda kamelu. I mos foo atan mane ho atan feto.
17 Maibee tanba liurai hola fali ema nia kaben hodi baa iha nia uma, nee mak NAI Maromak kastigu nia ho nia uma kain hotu ho moras aat oi-oin. 18 Entaun liurai bolu Abrão hodi husu ba nia, “Nusaa mak o halo hanesan nee mai hau? Nusaa mak o la foo hatene mai hau katak feto nee o nia kaben?! 19 Tan saida mak o dehan, nia o nia alin? Hela uitoan deit hau hola nia sai hau nia kaben. O nia kaben mak nee. Lori nia baa ona!” 20 Tuir mai, liurai foo orden ba nia ema sira, para lori Abrão ho nia kaben, ho sira nia sasaan hotu, sai hosi rai nee.
13Abrão ho Lo fahe malu
1 Depois Abrão sai tiha hosi Ejitu, hodi fila fali ba iha rai Negebe. Nia baa ho nia kaben ho nia rikusoin hotu. Nia alin nia oan Lo mos tuir sira. 2 Abrão nee riku teb-tebes. Nia animal, ho osan mean ho osan mutin mos barak teb-tebes.
3 Hosi Negebe nia muda beibeik too fila fali ba nia hela fatin uluk, iha aldeia Betél ho aldeia Ai nia klaran. 4 Iha fatin nee, uluk nia halo ona meza sakrifisiu ida. Agora mos nia adora fali NAI Maromak iha nee.
5 Lo, nebee tuir Abrão nee mos iha animal barak ho ema mos barak. 6 Maibee rai nee laduun luan, i la too ba Abrão ho Lo sira nia animal hotu, atu moris hamutuk. Nunee Abrão nia bibi atan ho Lo nia bibi atan sira komesa istori malu, tanba duut la too hodi foo haan sira nia animal barak nee. (Iha tempu nee, ema Kanaán ho ema Feris sei hela iha rai nee.)
8 Entaun Abrão hatete ba nia sobrinhu dehan, “Lo! Ita mesak maluk deit. Keta halo be ita ho ita haree malu la diak, i halo ita nia ema sira istori malu beibeik. 9 Diak liu ita nain rua fahe malu deit. Rai nee luan. Nunee, se o hili fatin hosi parte liman karuk, hau baa iha parte liman loos. Maibee se o hili fatin hosi parte liman loos, hau baa iha parte liman karuk.”
10 Entaun Lo haree baa-mai, nia mos haree ba rai tetuk iha mota Jordaun nia sorin, too iha aldeia Zoar. Rai nee, bee barak. Rai nee mos bokur hanesan toos NAI Maromak nian, i diak hanesan rai Ejitu. (Iha tempu nee, NAI Maromak seidauk halo rahun sidade Sodoma ho Gomora.) 11 Nee mak Lo hili hotu rai tetuk iha mota Jordaun. Depois sira nain rua fahe malu. Lo baa iha loro-sae. 12 Nunee Abrão hela nafatin iha Kanaán. I Lo hela besik sidade Sodoma iha rai tetuk mota Jordaun nian. 13 Maibee ema Sodoma sira, hahalok aat para-mate. Sira lakohi rona ba NAI Maromak.
14 Bainhira Lo ho Abrão fahe malu tiha ona, NAI Maromak hatete ba Abrão, “Foti took o nia matan hodi haree di-diak ba fatin hotu-hotu. Hateke ba oin, ba kotuk, ba liman karuk, ba liman loos. 15 Rai hotu-hotu nebee o haree nee, Hau sei foo ba o, ho ba o nia bei oan sira, para sai imi nia rikusoin nafatin too tinan ba tinan. 16 Hau sei halo o nia jerasaun barak hanesan rai henek iha tasi ibun, too sura la bele. 17 Agora o lao haleu rai nee tuir nia naruk ho nia luan. Rai nee hotu, Hau sei foo ba o.”
18 Liu tiha nee, Abrão sira muda baa hela fali besik ai huun boot sira iha Manre, besik aldeia Hebron. I nia harii meza sakrifisiu ida iha fatin nee, hodi adora NAI Maromak.
14Abrão baa salva Lo
1 Iha tempu nee, funu mosu. Iha liurai nain haat halibur hamutuk. Sira nee mak: Anrafel, liurai rai Sinear. Arioke, liurai rai Elazar. Kedorlaomer, liurai rai Elam. Ho Tidal, liurai rai Goim. 2 Iha mos liurai seluk nain lima halibur malu. Sira nee mak: Bera, liurai sidade Sodoma. Birza, liurai sidade Gomora. Sinabe, liurai sidade Admá. Semeber, liurai rai Zeboím. Ho liurai aldeia Bela (nebee ema mos hanaran Zoar). I liurai nain haat nee baa halo funu hasoru liurai nain lima nee. 3 Liurai nain lima nee halibur hamutuk ho sira nia tropas iha rai tetuk Sidim (nebee agora ema bolu Tasi Mate).
4 Funu nee nia huun nunee: uluk liurai Kedorlaomer ukun liurai nain lima nee durante tinan 12. Maibee iha tinan 13, sira hamriik hasoru nia.
5 Too tama iha tinan 14, liurai Kedorlaomer ho nia belun liurai nain tolu nee too mai ho sira nia tropas. Sira halo funu manaan rai balu. Sira manaan mak nee: ema Refaim iha rai Asterote-Karnaim, ema Zuzim iha rai Han, ema Emim iha rai Savé-Kiriataim, 6 ho ema Hori iha foho Seir too iha rai fuik maran El-Parán nia sorin. 7 Depois sira fila fali ba iha En-Mispate (nebee agora naran Kades). Liu tiha nee, sira halo rahun tiha ema Amalek nia rain, ho mos ema Amori nebee hela iha rai Hazazon-Tamar.
8 Depois liurai nain lima nee prepara sira nia tropas iha rai tetuk Sidim, hodi funu hasoru liurai nain haat nee ho sira nia tropas. 10 Iha rai nee, iha kolan barak nakonu ho alkatraun been. Funu nee, liurai Sodoma ho liurai Gomora ho sira nia tropas, halai deit. Sira balu monu mout ba alkatraun laran, i balu halai ba foho. 11 I liurai nain haat nebee manaan funu nee, baa hadau ema Sodoma ho ema Gomora nia sasaan ho hahaan hotu. Depois sira fila.
12 Abrão nia sobrinhu Lo hela iha Sodoma. Nunee liurai nain haat nee mos kaer ho lori tiha Lo sira, i hadau sira nia sasaan hotu.
13 Maibee iha ema ida mak halai liu baa foo hatene ba Abrão, ema Ebreu nee. Tempu nee Abrão hela besik iha Manre nia ai huun boot sira. (Manre nee ema Amori. Manre ho nia alin Eskol ho Aner, halo belun ho Abrão atu ajuda malu bainhira iha funu.) 14 Bainhira Abrão rona dehan ema kaer tiha ona nia sobrinhu Lo, nia halibur nia ema sira nebee hatene halo funu. Sira hamutuk ema 318. I sira duni tuir liurai nain haat nee too iha aldeia Dan.
15 Depois Abrão fahe nia ema sira ba grupu-grupu hodi asalta inimigu sira nee iha kalan. Maibee inimigu balu halai. I Abrão sira duni tuir nafatin sira, too iha aldeia Hoba besik sidade Damasku.+ 14:15 Hoba nee iha norte sidade Damasku.16 Nunee Abrão hadau fali Lo, ho nia ema sira, ho sira nia sasaan hotu, ho mos ema seluk.
Liurai Melkizedek foo bensaun ba Abrão
17 Kuandu Abrão fila hosi manaan funu hasoru liurai nain haat nee, liurai Sodoma mai simu nia iha rai tetuk Savé (nebee baibain ema bolu dehan, rai tetuk Liurai). 18 Depois liurai Melkizedek lori paun ho tua ba Abrão. Melkizedek nee liurai sidade Salém nian,+ 14:18 Iha matenek nain Biblia nian balu dehan, sidade Salém nee mak Jerusalém. ho mos nai lulik ba Nai Maromak Aas Liu. 19 I nia foo bensaun ba Abrão dehan, “Nai Maromak Aas Liu, nebee halo lalehan ho rai, foo bensaun ba o. Grasa ba Nai Maromak, ida nebee halo o manaan ona o nia inimigu.”
Depois Abrão fahe sasaan nebee nia hadau tiha ona ba parte sanulu. Parte ida nia foo ba Melkizedek.
21 Tuir mai, liurai sidade Sodoma hakruuk ba Abrão, hodi dehan, “Senhor. Sasaan sira nebee senhor hadau ona hosi ita boot nia inimigu sira nee, biar senhor nian hotu ba. Maibee hau so husu fali hau nia ema sira.”
22 Maibee Abrão hataan dehan, “Hau jura iha Nai Maromak Aas Liu nia oin, Maromak nebee halo lalehan ho rai, 23 katak, sasaan sira nee hau lakohi. Bele kabas lahan ida mos, hau lakohi. Para o la bele dehan, ‘Abrão sai riku tanba hau.’ 24 Hau la presiza buat ida. So buat nebee mak hau nia ema sira uza ona, nee hanesan buat ida ke liu ona. I husik hau nia belun nain tolu nee, Aner, Eskol ho Manre foti parte sira nian.”
15Nai Maromak promete ba Abrão
1 Nee liu tiha, Nai Maromak hatudu Aan ba Abrão. Nia hatete, “Abrão! O keta tauk. Hau mak o nia defeza ba o nia inimigu. I Hau foo ba o premiu boot.”
2 Maibee Abrão hataan, “Nai Maromak. Bele Ita Boot foo mai hau sasaan barak mos, la iha folin ida, tan hau la iha oan. Nunee, riku sira nee hotu hau nia atan Eliezer hosi Damasku mak sei hetan.”
4 Maibee Nai Maromak hataan, “Laos nunee! O nia oan rasik mak sei hetan rikusoin nee, laos atan nee.”
5 Nia lori Abrão sai ba liur hodi dehan, “Agora o haree ba lalehan. O haree took fitun sira nee, bele sura ka lae? O nia jerasaun sei sai barak hanesan fitun sira nee.”
6 Abrão fiar NAI Maromak nia liafuan, nee mak NAI Maromak simu nia hodi deklara katak nia sala moos tiha ona.
7 NAI Maromak hatutan tan, dehan, “Hau nee Nai Maromak. Hau mak lori o sai hosi sidade Ur iha ema Kasdim sira nia rain, hodi foo rai nee ba o, sai o nia rikusoin.”
8 Abrão husu, “Maibee, Nai, halo nusaa mak hau bele hatene lo-loos katak rai nee sei sai hau nia rikusoin?”
9 Nia hataan dehan, “Nunee! Mai ita halo serimonia ida, hodi hametin Hau nia promesa. Agora o baa lori animal sira nee mai Hau: karau inan ida, bibi inan ida, ho bibi malae aman ida. Animal sira nee tenki tinan tolu. Lori tan manu lakateu ida, ho manu pombu ida mai.”
10 Entaun Abrão baa lori animal sira nee hotu mai. I nia fera fahe ba rua karau, bibi, ho bibi malae nee. Nia fahe naan sira nee ba rua tau iha rai, iha linha rua, hateke ba malu. Maibee manu sira nee nia la fera fahe ba rua. 11 Depois manu fuik sira nebee baibain haan naan dodok sira nee semo tuun mai atu haan naan nee, maibee Abrão duni tiha sira.
12 Kuandu loro monu dadauk, Abrão toba dukur tiha. Nia mehi dehan, nakukun mai falun metin tiha nia, halo nia tauk atu-mate.
13 I Nai Maromak foo hatene ba nia dehan, “Abrão! O sei moris too katuas liu, i mate ho hakmatek, foin sira hakoi o ho diak.
Maibee o nia jerasaun sira sei baa hela iha ema nia rain. Ema rai nain sei halo sira hanesan atan i hanehan sira too tinan atus haat. Maibee ikus mai, Hau sei kastigu nasaun nee. I Hau sei lori o nia jerasaun sira ho sira nia rikusoin bara-barak sai hosi nebaa.+ 15:13-15 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 7:6-716 Too iha jerasaun lima foin sira fila fali mai iha fatin nee. Agora, ema Amori sira hela iha rai nee. Sira nee hahalok aat, maibee sira nia aat nee seidauk todan liu. Aban-bainrua, bainhira ema Amori sira nia hahalok nee aat demais liu ona, mak foin Hau uza o nia bei oan sira hodi halo rahun sira.”
17 Kuandu kalan ona, derepenti mosu fornu ida nebee suar hela, ho ahi lakan, liu hosi naan linha rua nee nia klaran. 18 Momentu nee, NAI Maromak mos hametin Nia promesa ho Abrão. Nia foo hatene dehan, “Hau promete, Hau sei foo rai nee ba o nia jerasaun sira, komesa hosi mota Ejitu too iha mota Eufrates, 19 ho ema Kene sira nia rain, ho Kenas, Kadmon, 20 Ete, Feris, Refaim, 21 Amori, Kanaán, Girgasi, ho Jebus.”
16Hagar ho nia oan Ismael
1 Bainhira Abrão fila fali ona hosi Ejitu, i hela iha Kanaán tinan sanulu ona, nia kaben Sarai seidauk iha oan.
Nunee, iha loron ida Sarai dehan ba Abrão, “NAI Maromak la foo oan mai hau. Diak liu ita hola hau nia atan Hagar, para nia bele kous oan mai hau.” Hagar nee ema Ejitu.
Entaun Abrão halo tuir nia kaben nia liafuan. I Sarai foo Hagar para sai Abrão nia kaben kiik. 4 Abrão mos baa toba hamutuk ho Hagar, depois feto nee isin rua. Maibee kuandu Hagar hatene ona nia isin rua, nia komesa foti aan, i la respeita ona Sarai.
5 Entaun Sarai dehan ba Abrão, “Hau mak foo atan nee ba o, para sai o nia kaben kiik. Maibee kuandu nia hatene nia isin rua ona, nia foti aan i la respeita fali hau. Nee hotu o nia sala! Husik NAI Maromak mak tesi ita nain rua nia lia!”
6 Abrão hataan, “O mak kaben boot. Nia o nia atan, o mak manda nia. O hakarak halo saida deit ba nia, konformi o.” Entaun Sarai komesa halo aat ona ba Hagar, too nia halai tiha.
7 Nia halai too iha rai fuik maran. I NAI Maromak nia anju ida hetan nia besik bee matan ida iha dalan ba Sur. 8 Anju nee hatete, “Hagar, Sarai nia atan. Nusaa mak o iha nee? O mai hosi nebee, i o atu baa nebee?”
Hagar hataan, “Hau halai sai hosi hau nia senhora.”
9 Depois NAI Maromak nia anju hamaus nia hodi hatete, “Diak liu o fila fali ba o nia senhora. I saida mak nia halo ba o, o simu deit. 10 O lalika tauk. Hau sei halo o nia jerasaun sai barak teb-tebes, too ema sura la hatene. 11 Agora o isin rua. La kleur tan o sei hetan oan mane ida. O tenki tau nia naran Ismael,+ 16:11 Ismael rona atu hanesan liafuan Ebreu ida nebee dehan katak ‘Maromak rona’. tanba NAI Maromak rona ona o nia tanis. 12 Maibee bainhira labarik nee boot ona, nia sei hela dook hosi nia maluk sira. Tanba nia hanesan kuda buru fuik, nebee lakohi rona ema nia orden. Nia sei kontra ema hotu-hotu, i ema hotu-hotu mos sei kontra nia.”
13 Rona tiha hotu nunee, Hagar dehan ba nia aan, “Hau haree ona NAI Maromak, ida nebee haree ho kuidadu hau.” Nunee nia komesa bolu NAI Maromak nia naran “Maromak nebee mak tau matan mai hau.” Rona tiha hotu nunee, Hagar dehan ba nia aan, “Hau haree ona NAI Maromak, ida nebee haree ho kuidadu hau.” Nunee nia komesa bolu NAI Maromak nia naran “Maromak nebee mak tau matan mai hau.” 14 Nee mak ema tau naran ba bee matan nee, Beer-Laai-Roi, nee dehan katak, ‘Bee matan hosi Maromak moris, nebee tau matan mai hau.’ Nia fatin iha aldeia Kades ho aldeia Berede nia klaran. Bee matan nee sei iha too agora.
15 Entaun Hagar fila. Nia tuur ahi, oan mane ida. Abrão tau nia naran Ismael. 16 Tempu Hagar hetan Ismael, Abrão iha ona tinan 86.
17Maromak halo akordu ho Abrão
1 Bainhira Abrão tinan 99, NAI Maromak mai hatudu Aan ba nia. Nia hatete, “Hau nee Nai Maromak Boot Liu. O tenki tuir nafatin Hau nia hakarak, i moris lo-loos. 2 Hau atu halo akordu ho o, i halo o nia jerasaun sai barak teb-tebes.”
3 Abrão mos hakneak ho hakruuk too rai. Nai Maromak koalia tan dehan, 4 “Hau halo akordu ho o, nunee: o sei sai nasaun barak nia bei-ala. Tanba nee, o nia naran laos Abrão tan ona (nee dehan katak ‘aman nebee konhesidu’), maibee Abraão (nee dehan katak ‘nasaun barak nia bei-ala’). 6 Hau sei halo o nia jerasaun barak teb-tebes. Hau sei harii nasaun barak liu hosi o, ho sei foti liurai barak hosi o nia jerasaun.
7 Hau kaer nafatin Hau nia akordu ho o, ho mos o nia jerasaun sira. Akordu nee rohan la iha, tan Hau nee o nia Nai Maromak ho tan o nia jerasaun sira nia Nai Maromak. 8 Rai Kanaán nee hotu, Hau sei foo ba o ho o nia jerasaun sira. Agora o hela iha nee hanesan ema lao rai. Maibee aban-bainrua rai Kanaán nee tomak sei sai o nia jerasaun sira nian, too tinan ba tinan. I Hau rasik mak sira nia Maromak. 9 Maibee o ho o nia jerasaun sira mos tenki tuir nafatin akordu nee. Mane hotu-hotu tenki sunat. 11 Komesa agora, mane hotu-hotu nebee iha ona loron walu, tenki sunat. O nia familia, ho o nia ema sira hotu, ho o nia atan sira nebee o hola ona hosi nasaun seluk, sira hotu tenki sunat. Sunat nee hanesan sinal akordu entre Hau ho imi. 14 Mane nebee mak la sunat, la tama iha Hau nia akordu, i la pertense Hau nia povu.”
15 I Nai Maromak dehan tan, “Komesa agora ba oin, o la bele bolu tan o nia kaben, Sarai, maibee bolu fali Sara.+ 17:15 Naran Sara nee dehan katak ‘nasaun barak nia bei-ala’.16 Hau sei foo bensaun barak ba Sara, para bele hetan oan mane ida foo ba o. Tebes! Sara sei sai nasaun barak nia bei-ala. I Hau sei foti liurai barak hosi nia jerasaun.”
17 Entaun, Abraão hakneak i hakruuk too rai. Maibee iha nia laran nia hamnasa. Nia hanoin dehan, “Mane katuas tinan atus ida hanesan hau nee, sei hetan tan oan? I Sara mos ferik liu ona ho tinan 90, oinsaa sei bele hetan oan?” 18 Nia mos dehan ba Maromak, “Maromak, biar Ismael deit mak hetan hau nia rikusoin mos, la buat ida.”
19 Maibee Nai Maromak hataan, “Lae! O nia kaben Sara mak sei hetan oan mane ida. O tau nia naran Isac. Hau nia akordu sei tuun ba nia, ho nia jerasaun too tinan ba tinan. 20 Hau mos rona ona saida mak o husu atu foo ba Ismael. Tanba nee, Hau mos foo bensaun ba Ismael, i Hau sei aumenta nia jerasaun halo barak. Sei iha liurai suku l2 hosi nia jerasaun. I nia jerasaun sei sai nasaun boot ida. 21 Bele nunee, maibee Hau nia akordu nee ho deit Isac. Iha tinan oin mai, maizoumenus tempu hanesan nee, Sara sei tuur ahi.” 22 Koalia hotu nunee, Nai Maromak mos baa, husik hela Abraão.
23 Iha loron nee kedas, Abraão halo tuir Nai Maromak nia orden. Nia mos sunat. Depois nia sunat Ismael, ho mane hotu-hotu iha nia familia, ho mos nia atan mane sira hotu. Iha loron sira sunat nee, Abraão tinan 99 ona, i Ismael tinan 13.
18Bainaka nain tolu mai hasoru Abraão
1 Iha loron ida, NAI Maromak hatudu Aan ba Abraão besik ai huun boot sira iha Manre. Loro manas, Abraão tuur hela iha tenda oin. 2 Bainhira nia foti oin, nia haree ema nain tolu hamriik hela iha nebaa. Nia halai lalais baa simu sira. Nia hakruuk too rai, 3 hodi dehan, “Senhor sira! Se bele karik, senhor sira mai tuur lai. Para hau serbi lai senhor sira. 4 Senhor sira mai deskansa lai iha ai mahon nee. Orsida hau nia atan sira lori bee mai fasi senhor sira nia ain. 5 Hau baa prepara hahaan ba senhor sira haan, para bele foo forsa, foin senhor sira lao baa. Hau kontente tanba hau bele serbi senhor sira.”
I sira hataan, “Diak. Obrigadu.”
6 I Abraão halai ba tenda laran, hatete ba Sara dehan, “Lalais! Foti trigu uut saka ida mai,+ 18:6 Lian Ebreu dehan ‘foti trigu seah tolu’. Seah tolu nee hanesan saku ida (kilu 20 too 25). hodi halo paun.”
7 I nia halai baa haree tan nia karau vaka sira. Nia hili karau oan bokur ida, i nia haruka nia atan oho karau oan nee baa tein. 8 Tuir mai, Abraão baa foti susu been, keiju, ho naan nebee foin tein nee, i nia lori baa foo ba bainaka sira nee. Kuandu sira haan, nia hamriik iha ai huun hodi serbi sira.
9 I bainaka sira husu ba nia, “Abraão! O nia kaben Sara iha nebee?”
Nia hataan, “Iha tenda laran.”
10 Depois ema ida hosi sira nain tolu nee, dehan, “Tinan oin mai, Hau sei mai fali. Iha tempu nee, o nia kaben Sara iha ona oan mane ida.”
Momentu sira koalia nunee, Sara rona hela hosi odamatan nia kotuk. 11 Tempu nee Abraão ho Sara katuas ho ferik liu ona, i Sara nia fulan mos para tiha ona. 12 Rona sira koalia nunee, Sara hamnasa iha nia laran. Nia hanoin dehan, “Hau ferik namkurut nunee, i hau nia lain mos katuas tiha ona. Halo oinsaa mak hau bele hetan fali oan?”
13 NAI Maromak husu ba Abraão, “Nusaa mak Sara hamnasa? Nia hanoin katak buat nebee Hau koalia nee, la bele sai, tanba nia ferik ona? 14 Hau nee NAI Maromak! La iha buat ida mak Hau la bele halo. Hanoin di-diak. Tinan oin Hau mai fali iha nee, Sara iha ona oan mane ida.”
15 Rona nunee, Sara tauk. I nia nega dehan, “Hau la hamnasa ida!”
Maibee Maromak hataan, “Ohin o hamnasa duni.”
Abraão husu boot ba Maromak atu salva Sodoma
16 Depois bainaka nain tolu nee lao liu ba sidade Sodoma. Abraão akompanha sira too iha dalan klaran. Iha fatin nee, sira bele haree sidade Sodoma. 17 I NAI Maromak koalia iha laran dehan, “Diak liu Hau foo hatene ba Abraão katak, Hau sei halo rahun sidade Sodoma. 18 Tan Abraão nia jerasaun sei aumenta barak, i sai nasaun boot ho forti. Hosi nia, nasaun hotu-hotu iha mundu sei hetan bensaun. 19 Hau hili ona nia, hodi hanorin nia oan sira ho ema seluk atu tuir nafatin NAI Maromak nia dalan, para sira bele moris loos. Se sira tuir nunee, maka Hau sei kumpri Hau nia promesa ho Abraão.”
20 Entaun NAI Maromak foo hatene ba Abraão dehan nunee, “Hau rona ona ema barak reklama kona ba ema iha sidade Sodoma ho Gomora, tanba ema sira nee aat demais liu ona. 21 Nee mak Hau tuun baa revista rasik, atu hatene buat hotu Hau rona ona nee, loos ka lae.”
22 NAI Maromak sei koalia hela ho Abraão, bainaka nain rua seluk nee kontinua lao ba sidade Sodoma. 23 Abraão besik ba Nai Maromak, hodi hatete, “Senhor! Ita Boot atu halo rahun ema nebee moris loos ho ema aat hamutuk ka? 24 Se iha ema nain 50 nebee moris loos iha sidade nee, Ita Boot sei halo rahun sira hotu ka? Ita Boot sei la salva sidade nee ka? 25 Ita Boot keta halo nunee! Keta halo be ema nebee moris loos mos mate, tanba Senhor atu harahun ema aat sira. Ita Boot mak juis iha mundu ho iha lalehan. Ita Boot rasik hatene katak nee la loos.”
26 NAI Maromak hataan, “Se Hau hetan ema nain 50 nebee moris loos iha sidade Sodoma, Hau la kastigu sidade nee, tanba sira.”
27 Abraão husu tan, “Nai, hau husu deskulpa, hau bele koalia tan uitoan, maski hau ema beik, la hatene buat ida. 28 Se la iha ema nain 50 mak moris loos, maibee iha deit 45, oinsaa? Se menus ema nain lima deit, Ita Boot sei hakarak halo rahun sidade nee ka lae?”
Maromak hataan, “Se Hau hetan nain 45, Hau la halo rahun sidade nee.”
29 I Abraão hamaus tan, “Se iha deit ema nain 40 mak moris loos, oinsaa, Nai?”
Nai Maromak hataan, “Se Hau hetan deit nain 40, Hau la kastigu sira.”
30 Abraão hamaus nafatin, “Ita Boot keta hirus, maibee se iha deit ema nain 30 mak moris loos, oinsaa?”
Nia hataan, “Se Hau hetan deit nain 30, Hau la kastigu sira.”
31 I Abraão husu tan, “Ita Boot keta hirus, hau husu tan uitoan. Se iha deit ema nain 20 mak moris loos, oinsaa?”
Nia hataan, “Se Hau hetan deit nain 20, Hau sei la halo rahun sidade nee.”
32 Abraão hataan, “Senhor! Hau koalia dala ida tan, maibee Ita Boot keta hirus. Oinsaa se hetan deit ema nain sanulu mak moris loos?”
Nai Maromak hataan, “Se iha deit ema nain sanulu mak moris loos mos, Hau la kastigu sidade nee.”
33 Koalia hotu ona nunee, NAI Maromak lao baa liu, i Abraão mos fila ba nia hela fatin.
19Ema Sodoma sira hakarak hola malu ho bainaka mane nain rua
1 Loro besik atu monu ona, Maromak nia anju rua nee too baa iha sidade Sodoma. Momentu nee, Lo sei tuur hela iha portaun sidade nian.+ 19:1 Iha tempu nebaa, ema katuas sira tesi lia iha sidade nia portaun, i mos tuur koalia iha fatin nee. Nia haree ema nain rua nee, nia baa kedas simu sira. Depois nia hakneak i hakruuk iha sira nain rua nia oin. 2 I nia koalia dehan, “Senhor sira! Mai tuur lai iha hau ata nia uma. Para senhor sira fasi ain, i toba iha nebaa. Aban dadeer-saan, mak senhor sira kontinua senhor sira nia viajen.”
Maibee sira hataan, “Obrigadu. Lalikan fadigadu! Ami baa toba iha kampu deit.”
3 Maibee Lo husu beibeik, too sira mos baa tama duni iha nia uma. Lo haruka ema tunu paun ho prepara meza, depois sira haan rame-rame. 4 Bainaka sira seidauk baa toba, mane Sodoma sira, kiik-boot hotu, mai haleu Lo nia uma. 5 Sira hakilar ba Lo, dehan, “Lo! Mane nain rua ohin nee iha nebee? Hasai sira mai, ami atu hola malu ho sira.”+ 19:5 Mane Sodoma sira nee hakarak halo relasaun omoseksual ho bainaka nain rua nee.
6 Depois Lo sai baa hasoru sira, i taka tiha odamatan. 7 Nia dehan, “Maluk sira! Imi la bele halo aat ba hau nia bainaka sira. 8 Imi rona lai. Hau iha oan feto nain rua, sira sei feto raan. Hau bele foo sira nain rua ba imi. Imi atu halo saida deit ba sira, konformi imi. Maibee imi keta halo buat ida ba hau nia bainaka, tanba tuir ita nia lisan, hau tenki haree sira halo di-diak.”
9 Maibee ema Sodoma sira hakilar dehan, “O keta tama iha klaran! O nee ema lao rai. O la iha direitu atu manda ami. Diak liu o sai hosi nee! Se lae, ami halo o aat liu fali ema nain rua nee.” Sira dudu sees Lo i nadodon baa atu baku rahun tiha odamatan.
10 Maibee bainaka rua nee lolo liman hodi dada tama tiha Lo ba uma laran, i sira taka metin tiha odamatan. 11 I sira nain rua halo ema Sodoma sira nee matan delek hotu, too sira lamas buka odamatan, la hetan.
Nai Maromak hasai Lo sira hosi Sodoma
12 Entaun bainaka nain rua nee hatete, “Lo! NAI Maromak hatene ona sidade nee nia aat. Nee duni, Nia haruka ami mai halo rahun tiha hotu sidade nee. Nunee, o sei iha maluk ruma iha sidade nee ka lae? Se o iha oan mane ka oan feto, ka mane foun, ka see deit, baa hola sira hodi sai ona hosi sidade nee.”
14 Entaun Lo baa foo hatene ba mane nain rua nebee atu kaben ho nia oan feto sira, dehan, “Rona di-diak mai! Agora imi sai lalais hosi nee ona, tanba NAI Maromak atu halo rahun sidade nee.” Maibee sira hanoin nia koalia halimar ho sira.
15 Iha aban dadeer-saan, Maromak nia anju rua nee, obriga Lo sira para sai lalais. Sira dehan, “Lo! Lao ona! Lori o nia kaben ho o nia oan sira, halai sai ona. Husik hela sidade nee. Keta halo be imi mate saugati.”
16 Maibee Lo sei demora. Nunee mak bainaka nain rua nee kaer sira nia liman hodi rasta Lo, nia kaben, ho nia oan feto rua nee, hodi lori sira sai hosi sidade. Tanba NAI Maromak hakarak duni atu salva sira. 17 Depois bainaka nee ida foo orden dehan, “Halai lalais hodi salva aan. La bele haree ba kotuk, i keta para iha rai tetuk. Halai nafatin ba iha foho nebaa, atu imi keta mate.”
18 Maibee Lo hataan fali dehan, “Senhor, keta nunee! 19 Senhor hatudu ona ita nia laran diak mai hau ata hodi foo moris mai hau. Maibee foho nee dook liu. Keta halo be hau seidauk too iha nebaa, susar kona ona hau iha dalan klaran. 20 Senhor haree lai. Iha aldeia kiik ida besik iha nee. Nunee se senhor hakarak, husik hau baa salva aan iha nebaa. Senhor rasik haree aldeia nee kiik-oan ida!”
21 Nia hataan, “Baa deit ba! Hau sei halo tuir o nia hakarak, i la halo rahun aldeia nee. 22 Halai lalais ona! Tanba imi too iha nebaa mak foin hau bele halo rahun sidade nee.” (Komesa iha tempu nee, aldeia nee ema tau naran Zoar, nee dehan katak ‘kiik’.)
Nai Maromak sunu motuk sidade Sodoma ho Gomora
23 Oras loro matan komesa sae, Lo sira too iha Zoar. 24 Derepenti deit NAI Maromak fakar ahi ho ahi klaak hosi lalehan tuun ba Sodoma ho Gomora. 25 NAI Maromak sunu motuk hotu sidade ho aldeia iha area nee, ho buat hotu-hotu nebee moris, hanesan ema, animal, duut ho ai sira.
26 Tempu sira halai nee, Lo nia kaben hateke fali ba kotuk, derepenti deit nia sai tiha masin riin ida.
27 Aban dadeer-saan, Abraão baa fali iha fatin ida nebee horiseik nia hamriik hodi hamaus NAI Maromak. 28 I nia hateke tuun ba Sodoma ho Gomora, ho rai tetuk nee hotu. Nia haree iha nebee-nebee deit, iha ahi suar sae.
29 Hanesan nee, bainhira Nai Maromak halo rahun sidade sira nee, Nia hanoin fali Nia promesa ho Abraão. Nunee mak Maromak hasai Lo hosi fatin nebee hetan kastigu nee.
Lo ho nia oan feto sira
30 Lo tauk atu hela nafatin iha Zoar. Nee mak nia ho nia oan feto rua nee muda tiha ba foho. I sira hela iha fatuk kuak ida.
31 Iha loron ida, oan feto boot dehan ba nia alin, “Iha fatin nee, la iha mane ida atu hola ita. I apaa mos la kleur tan katuas ona, i la iha oan tan. 32 Nunee diak liu, ita foo tua ba apaa hemu lanu, depois ita toba hamutuk ho apaa hanesan feen ho lain, para ita bele foo jerasaun ba apaa.”
33 Kalan nee duni, sira foo tua ba sira nia aman hemu too lanu. I nia oan feto boot baa toba halo sala ho nia aman. Tanba nia aman lanu todan, nia la hatene saida mak nia halo ho nia oan feto.
34 Aban fali, biin foo hatene ba nia alin dehan, “Alin! Hori-kalan hau toba ona ho apaa, hanesan feen ho lain. Kalan nee, o fali. Orsida ita foo hemu apaa lanu tan, i alin tama ba toba ho apaa hanesan feen ho lain. Ho nunee, ita nain rua bele hetan oan, para hatutan apaa nia jerasaun.”
35 Iha kalan nee duni, sira foo tan tua ba sira nia aman. I oan kiik tama baa toba ho nia aman. Tanba katuas lanu todan, nia la hatene saida mak nia halo ho nia oan feto.
36 Nunee sira nain rua isin rua, hosi sira nia aman rasik. 37 Depois oan feto boot tuur ahi, oan mane ida, naran Moab (nee rona atu hanesan ho liafuan ida nebee dehan katak ‘mai hosi aman’). Nia mak sai ema Moab sira agora nia bei-ala. 38 I oan kiik mos tuur ahi oan mane ida, naran Ben-Ami (nee dehan katak ‘hosi hau nia ema’). Nia mak sai ema Amon sira agora nia bei-ala.+ 19:38 Ikus mai, ema Moab ho ema Amon sira halo susar beibeik ema Israel.
20Abraão bosok liurai Abimelek
1 Liu tiha nee, Abraão muda hosi Manre, baa iha rai Negebe sul, i nia hela iha aldeia Kades ho aldeia Sur nia klaran. La kleur, nia muda fali baa hela iha aldeia Gerar. 2 Nia foo hatene ba ema sira iha nebaa nee dehan, Sara nee nia alin. Nunee mak Abimelek, liurai Gerar, haruka nia ema baa lori Sara ba iha liurai nia palasiu. 3 Iha kalan ida, Nai Maromak hatudu Aan ba liurai liu hosi mehi. Nia hatete, “O buka mate mak nee! Tanba o hadau ema nia kaben.”
4 Maibee Abimelek seidauk book Sara. Nunee nia hataan, “Nai Maromak, hau la sala ida! Nusaa mak Maromak atu harahun fali hau ho hau nia povu?! 5 Abraão rasik mak dehan, Sara nee nia alin, i feto nee mos rekonhese nunee. Tanba nee, hau haruka ema baa lori nia mai ho laran moos, i la halo sala buat ida.”
6 Nai Maromak hataan, “Loos duni, Hau hatene o nia laran moos. Nee mak Hau halo o la bele book feto nee, i o la halo sala mai Hau. 7 Agora, o haruka nia fila ona ba nia lain. Nia lain nee Hau nia profeta. Nunee o husu ba nia halo orasaun ba o, para o keta mate. Maibee se o la foo fila fali feto nee, o kuidadu! Tanba se lae, o ho o nia ema hotu sei mate.”
8 Aban dadeer, liurai bolu nia funsionariu sira hotu, hodi konta nia mehi nee, i sira hotu tauk atu-mate. 9 Depois liurai Abimelek bolu Abraão hodi husu, “Hau halo sala saida ba ita, mak ita halo susar hau ho hau nia reinu nunee? Tuir loos ita la bele halo buat nee. 10 Ita hanoin saida, too ita halo nunee?”
11 Abraão hataan, “Senhor liurai, hau hanoin imi sira nee hotu la tauk Nai Maromak. Nunee ema bele oho hau hodi hadau hau nia kaben. 12 Hau dehan katak nia hau nia alin, loos duni. Tanba ami nain rua aman ida, maibee inan keta-ketak. Nee mak ami bele kaben. 13 Nunee, kuandu Nai Maromak haruka ami baa iha ema nia rain, hau hatete ba hau nia kaben dehan, ‘Ita baa iha nebee-nebee deit, se o hadomi hau, foo hatene ba ema katak ita nain rua feton ho naan.’ ”
14 Entaun liurai Abimelek entrega fali Sara ba nia lain. Nia dehan, “Agora hau selu ba o nia maun osan mutin rihun ida, hanesan prova katak, hau la halo sala ida ho o. Para ema hotu hatene.”
I liurai dehan ba Abraão, “Hau nia rai nee nakloke ba ita. Ita hakarak baa hela iha nebee deit, konformi ita.” I nia mos foo ba Abraão, karau ho bibi malae, ho atan mane ho atan feto.
17 Iha tempu nebaa NAI Maromak la foo oan ba feto sira nebee hela iha liurai Abimelek nia uma, tanba Abimelek hadau tiha Abraão nia kaben. Maibee kuandu liurai foo fila fali Sara ba nia lain, Abraão halo orasaun, i Maromak halo feto sira nee bele hetan fali oan.
21Sara nia oan Isac moris
1 Bainhira Abraão tinan atus ida ona, NAI Maromak foo bensaun ba Sara, tuir Nia promesa uluk. Nunee Sara mos isin rua, i nia tuur ahi, oan mane ida. Labarik nee moris iha loos tempu nebee Maromak promete ona. I Abraão tau naran ba labarik nee, Isac. (Nee dehan katak ‘nia hamnasa’.)
Sara hatete, “Nai Maromak halo hau hamnasa, i kontente loos. Ema hanoin, hau ferik ona nunee, la bele hetan oan. Maski hau nia lain katuas liu ona, maibee hau sei foo oan ba nia. Nunee, see deit mak rona buat ida nee, sira sei hamnasa hamutuk ho hau.”
Bainhira Isac halo loron walu, Abraão sunat nia, tuir Nai Maromak nia orden.
Abraão duni sai Hagar ho Ismael
8 Isac boot baa dadauk. Too loron haketak nia hosi susu, Abraão halo festa boot.
9 Iha loron ida, Sara haree Abraão nia kaben kiik Hagar nia oan Ismael, goza fali Isac. Haree nunee, Sara hatete ba nia lain, “Duni sai tiha atan Ejitu nee ho nia oan. Hau lakohi labarik atan nee hetan rikusoin ida. So hau nia oan Isac deit, mak tenki hetan hotu.”
11 Rona Sara nia koalia nee, Abraão laran susar teb-tebes, tanba Ismael mos nia oan hotu. 12 Maibee Nai Maromak hatete, “Abraão! O lalika laran susar ba labarik nee ho o nia atan Hagar. Tuir deit Sara nia hakarak ba, tanba liu hosi Isac mak o sei hetan jerasaun nebee Hau promete ona. 13 Maibee Hau mos foo bensaun ba o nia kaben kiik nia oan, tanba nia o nia oan hotu. Nia jerasaun mos sei sai nasaun ida.”
14 Aban dadeer-saan, Abraão halo bukae foo ba Hagar, ho bee botir ida ba nia lori. I nia haruka feto nee ho nia oan Ismael baa ona.+ 21:14 Tempu nee, Ismael tinan l4 resin ona. Haree iha Hahuu ( Jénesis ) 16:16; 21:5, 8. Sira lao baa-mai iha rai fuik maran besik Berseba.
15 Kuandu sira nia bee hotu ona, Hagar husik hela Ismael iha ai huun kiik-oan ida nia mahon. 16 Nia hanoin dehan, “Hau la aguenta tan, haree hau nia oan mate.” Entaun nia baa tuur tiha kala metru lima-nulu hosi labarik nee, komesa tanis.
17 Nai Maromak rona Ismael tanis, i Nia anju bolu ba Hagar hosi lalehan dehan, “Hagar, nusaa mak o nia laran susar nunee? Keta tauk, tanba Maromak rona ona labarik nee nia tanis. 18 Agora o hamriik baa hiit sae labarik nee. Hamaus nia, tanba Hau sei halo nia jerasaun sai nasaun boot ida.”
19 Depois Nai Maromak halo nia matan moos, too nia bele haree bee matan ida iha nebaa. I nia baa kuru bee iha botir, lori baa foo labarik nee hemu.
20 Nee liu tiha, Ismael boot ba dadauk, i Nai Maromak hamutuk ho nia. Nia ho nia inan hela iha rai fuik maran Paran. Too nia klosan ona, nia sai hanador diak ida. 21 Depois nia inan foo kaben nia ho feto Ejitu ida.
Abraão ho Abimelek halo akordu
22 Iha tempu nee, liurai Abimelek, ho nia komandante funu, naran Fikól, mai hasoru Abraão. Liurai hatete, “Abraão! Ami hatene ona katak Nai Maromak hamutuk ho ita. Nee mak ita halo saida deit, sempre iha rezultadu. 23 Nee duni agora, hau husu ita jura hodi Nai Maromak nia naran katak, ita sei la bosok hau, ho hau nia oan ho bei oan sira. Hanesan hau halo diak ba ita, ita mos tenki diak ba hau ho rai nee.”
24 Abraão hataan, “Diak! Hau jura.”
25 Depois Abraão kesar ba liurai dehan, “Amu liurai nia ema sira hadau tiha hau nia bee posu ida.”
26 Liurai hataan, “Hau foin rona buat ida nee. Nusaa mak ita la foo hatene antes? Hau la hatene see mak halo.”
27 Tuir mai, Abraão ho Abimelek halo akordu. Abraão lori karau ho bibi malae foo ba liurai. Depois nia tau ketak bibi malae inan hitu nebee sei kiik. 29 Liurai husu ba Abraão, “Nusaa mak o haketak bibi oan hitu nee?”
30 Depois Abraão foo hatene, “Amu liurai simu bibi oan hitu nee ba, hodi hatudu katak amu liurai rekonhese katak hau mak kee bee posu nee.”
31 Tanba sira nain rua halo ona juramentu iha nebaa, maka fatin nee ema tau naran, Berseba. Nee dehan katak, ‘bee posu juramentu’.+ 21:31 Iha lian Ebreu, Berseba nia signifikadu bele oi-oin. Bele ‘posu dame’, ‘posu destinu diak’, ‘posu hitu’ ka ‘posu juramentu’.
32 Sira halo tiha juramentu hotu, liurai Abimelek ho nia komandante Fikól fila ba sira nia rain Filistin. 33 Liu tiha nee, Abraão kuda ai tamaresta huun ida iha Berseba.+ 21:33 Ai tamaresta iha Timor la iha. Ai nee moris iha rai fuik maran, maibee nia tahan buras beibeik. Nia abut tama naruk ba rai. Bibi haan nia tahan. I nia adora NAI Maromak Moris Rohan La Iha. 34 Nia hela kleur iha ema Filistin sira nia rain.
22Maromak haruka Abraão halo Isac sai sakrifisiu
(Mateus 3:17; 17:5; Marcos 1:11; 9:7; Lucas 3:22; 9:35; 2 Pedro 1:17)
1 Liu tiha nee, Maromak koko Abraão. Maromak bolu nia dehan, “Abraão!”
Nia simu, “Nai Maromak.”
2 I Nai Maromak haruka nia dehan, “O lori o nia oan mane mesak Isac, nebee o hadomi liu nee, lori nia ba iha rai Moriá, halo nia sai sakrifisiu tunu foo mai Hau. Too ona iha nebaa, foin Hau hatudu fatin ba o, iha foho ida.”
3 Aban dadeer-saan rai huun mutin, Abraão tesi ai atu tunu sakrifisiu, i kesi ai nee tula ba kuda buru ida. Tuir mai, nia ho Isac, ho nia atan nain rua, baa iha fatin nebee Maromak foo hatene ona ba nia. 4 Sira lao iha loron tolu nia laran, Abraão haree fatin nee hosi dook. 5 Nunee nia dehan ba nia atan nain rua, “Imi nain rua hein lai iha nee, ho kuda buru nee. Hau ho hau nia oan sei sae ba nebaa, para adora Maromak. Depois mak ami fila fali mai iha nee.”
6 Depois Abraão foti ai hodi tunu sakrifisiu, tau ba Isac nia kabaas. Nia rasik lori tudik ho kaer ahi. Sira nain rua lao tan, 7 Isac husu ba nia aman, “Apaa!”
Abraão hataan, “Oan.”
Isac husu, “Ita atu tunu sakrifisiu, ai ho ahi iha ona, maibee bibi oan para halo sakrifisiu iha nebee?”
8 Abraão hataan, “Oan, Nai Maromak rasik mak sei foo Nia bibi oan hodi halo sakrifisiu.”
Sira nain rua lao sae baa nafatin. 9 Bainhira sira too ona iha fatin nebee Maromak hatete nee, Abraão hada fatuk hanesan meza sakrifisiu para tunu sakrifisiu. Nia tau ai iha meza nee nia leten. Depois nia kesi tiha nia oan Isac, hatoba iha ai leten. 10 I nia foti tudik atu oho nia oan. 11 Maibee derepenti deit, NAI Maromak nia anju hakilar hosi lalehan dehan, “Abraão! Abraão!”
Nia hataan, “Nai!”
12 Depois anju nee dehan, “O la bele oho labarik nee! La bele halo buat ida ba nia! Agora Hau hatene ona katak o teb-tebes tuir Hau nia hakarak, tanba o prontu foo ba Maromak o nia oan mane mesak nee.”
13 Abraão foti matan, derepenti nia haree bibi malae aman ida nia dikur kait hela iha ai huun kiik ida nia sanak. I nia baa foti kedan bibi nee hodi tunu halo sakrifisiu foo ba Nai Maromak, troka nia oan. 14 Nunee nia foo naran ba fatin nee, ‘NAI Maromak sei foo’.+ 22:14 Lian Ebreu dehan Yahova Yere , nee dehan katak ‘Maromak sei prepara saida mak ema presiza’. Nee mak too agora ema dehan, “Iha NAI Maromak nia foho leten nee, Nia sei prepara saida mak ema presiza.”
15 I Maromak nia anju bolu dala ida tan hosi lalehan dehan, 16 “NAI Maromak rasik hatete, ‘Hau jura hodi Hau nia naran rasik, katak: Tanba o halo nunee, i prontu foo o nia oan mesak mai Hau, 17 nee mak Hau sei foo bensaun barak teb-tebes ba o, ho o nia jerasaun. Sira sei aumenta barak too ema sura la hatene, hanesan fitun iha lalehan, ho rai henek iha tasi ibun. I o nia jerasaun sei manaan funu hasoru sira nia inimigu. 18 Liu hosi o nia jerasaun, nasaun hotu iha mundu sei hetan bensaun, tanba o tuir ona Hau nia orden.’ ”
19 Nee liu tiha, Abraão sira tuun fali ba nia atan nain rua. Sira fila hamutuk ba Berseba, i hela iha nebaa.
Naor nia jerasaun
20 La kleur, Abraão rona dehan nia alin Naor nia kaben Milka iha ona oan mane nain walu. 21 Oan mane boot naran Us. Nia alin naran Bus. Tuir mai, Kemuél (mak Aram nia aman). 22 Iha mos Késede, Azo, Pildas, Jidlafe, ho Betuél. 23 Betuél nee Rebeca nia aman. 24 Naor hetan tan oan hosi nia kaben kiik, naran Reumá. Reumá nia oan mak Teba, Gaan, Taas, ho Maaka.
23Sara mate, i Abraão hakoi nia
1 Sara mate ho tinan 127. Tempu nia mate nee, Abraão sira hela iha aldeia Kiriate-Arba (mak Hebron), iha rai Kanaán. Abraão tanis hakilar ho hadeer hein nia kaben mate nee.
3 I nia baa hasoru ema Ete sira, hodi dehan, 4 “Hau ema lao rai iha imi nia leet. Hau la iha rai hodi hakoi hau nia kaben. Nunee favor ida, foo rai rohan ida mai hau hola, hodi hakoi nia.”
5 Sira hataan, 6 “Senhor! Ami respeita teb-tebes ita hanesan ema boot ida. Nee duni, senhor hili deit rai nebee mak diak liu para hakoi nia. Hili tuir senhor nia hakarak. Ami simu deit, la iha ema ida ke lakohi.”
7 Depois Abraão hakruuk hodi foo respeitu ba ema rai nain, ema Ete sira. 8 Nia hatete, “Se imi simu hau nia koalia ohin nee, hau husu tulun, imi baa koalia ho senhor Zoar nia oan mane Efron. 9 Husu took, se bele, nia faan mai hau, nia fatuk kuak Makpela, nebee iha nia toos sorin nee. Nia husu folin hira deit, hau hola. Hau hakarak selu iha imi nia oin, para rai nee sai ona hau nian. Hau hakarak hola fatin nee para sai ami nia rate fatin.”
10 Momentu nee, Efron tuur hela ho ema Ete sira nee iha portaun sidade nian, nia rona Abraão nia koalia. I nia hataan ba Abraão iha ema katuas sira hotu nia oin, dehan, 11 “Keta halo nunee, senhor! Hau foo toos nee, ho fatuk kuak Makpela, ba ita saugati deit. Senhor hakoi deit ita nia kaben iha nebaa. Hau entrega rai nee ba senhor iha hau nia ema sira nia oin, para sira hotu sai sasin.”
12 Depois Abraão hakruuk tan iha ema Ete sira nia oin, 13 i dehan ba Efron, “Imi hotu rona hau lai. Hau hakarak sosa kotu rai nee, para hau hodi hakoi ami nia mate.”
14 I Efron hataan, “Rai nee nia folin osan mutin atus haat deit! Ita nain rua kontratu osan uitoan nee hodi halo saida? Senhor baa hakoi ita nia kaben iha nebaa ona.”
16 Abraão mos konkorda. Nunee nia sura osan mutin moeda atus haat, i selu ba Efron iha ema Ete hotu nia oin, para sira sai sasin.
17 Nunee Efron nia rai nee sai ona Abraão nian rasik. Nee mak rai iha Makpela besik Manre (mak Hebron). Nia hola kotu rai nee ho nia toos, nia fatuk kuak, ho nia ai huun sira hotu. Ema katuas Ete sira hotu mak sai sasin katak rai nee ho buat hotu iha laran, Abraão nian ona.
Liu tiha nee, Abraão baa hakoi nia kaben Sara iha fatuk kuak nee, iha rai Kanaán. 20 Ho nunee ema Ete sira faan toos ho fatuk kuak nee ba Abraão, hodi halo rate.
24Abraão nia atan buka noiva ba Isac
1 Abraão katuas liu ona. NAI Maromak sempre kuidadu nia, i foo bensaun ba nia. 2 Abraão iha atan ida hodi toma konta nia rikusoin hotu. Katuas nee mak boot liu nia atan sira seluk. Iha loron ida, Abraão bolu nia, hodi dehan, “Rona di-diak! Hau husu o jura hodi NAI Maromak nia naran.+ 24:2-3 Lian Ebreu dehan “Tau o nia liman iha hau nia kelen leet”. Nee dehan katak ‘jura teb-tebes’. Nai Maromak ida nebee halo lalehan ho rai. O jura dehan, o keta buka feto raan hosi ema Kanaán sira, foo mai hau nia oan kaben. 4 Maibee o tenki baa iha hau nia rain, iha hau nia maluk sira. O buka iha nebaa, feto raan ida para kaben ho hau nia oan Isac.”
5 I katuas nee hataan, “Diak, amu! Maibee halo nusaa se menina nee lakohi mai iha nee? Hau tenki lori amu nia oan baa kaben iha nebaa ka, oinsaa?”
6 Abraão hataan dehan, “Bele halo nusaa mos, o la bele lori hau nia oan ba iha nebaa. 7 Tan NAI Maromak nebee kaer ukun iha lalehan mak lori hau sai hosi hau nia aman sira nia uma iha hau nia rain, too hau mai iha nee. I Nia jura ona mai hau dehan, ‘Hau sei foo rai nee hotu ba o nia jerasaun.’ Nee duni o lalika laran ru-rua! O baa deit. Tanba Maromak sei haruka Nia anju mai loke dalan ba o, atu o hetan feto raan ida, para sai hau nia oan nia kaben. 8 Maibee se menina nee lakohi tuir o mai iha nee, o livre hosi juramentu nee. Biar halo nusaa mos, o la bele lori hau nia oan ba iha nebaa.”
9 Entaun, katuas nee jura ba Abraão katak, nia sei kumpri Abraão nia hakarak hotu.
10 Tuir mai, katuas nee hili kuda kamelu sanulu, i tula sasaan diak oi-oin ba kuda kamelu sira nee. Nia mos baa ona Naor nia sidade iha rai Mezopotámia.+ 24:10 Iha lian Ebreu, fatin nee nia naran ‘Arán-Naharaim’. Agora fatin nee iha parte norte Síria nian.
11 Ikus mai, katuas nee too iha sidade nee. Nia para besik bee posu ida iha sidade ninin hodi husik kuda kamelu sira deskansa. Momentu nee, lokraik ona, feto raan sira mai kuru bee iha posu nee. 12 I katuas nee halo orasaun dehan, “NAI Maromak, nebee hau nia patraun Abraão adora. Hatudu Ita nia laran diak mai hau nia patraun Abraão. Nunee tulun loke dalan, para hau nia viajen nee bele hetan rezultadu diak. 13 Maromak, hau hamriik besik posu nee. I menina sira mai hosi sidade atu kuru bee iha nee. 14 Nee duni hau husu nunee: Se hau koalia ho menina ida, dehan, ‘Anoi! Halo favor hatuun o nia sana rai ho bee, para hau hemu uitoan lai.’ Se nia hataan, ‘Senhor hemu deit ba! I hau sei foo hemu mos senhor nia kuda kamelu sira.’ Nee sinal katak, menina nee mak Maromak hili ona sai Isac nia kaben. Ho sinal hanesan nee, hau hatene katak, Maromak hatudu ona Maromak nia diak ba hau nia patraun Abraão.”
Abraão nia atan hasoru Rebeca
15 Katuas seidauk ramata halo orasaun, menina ida mai, naran Rebeca. Nia Abraão nia alin Naor ho nia kaben Milka nia bei oan. Nia aman naran Betuél. Nia oin kapaas teb-tebes i sei virjen hela. Nia tuun ba posu hodi kuru bee tau ba nia sana rai, depois sae fila fali.
17 Entaun, Abraão nia atan halai ba nia hodi husu, “Anoi, favor ida foo bee uitoan hau hemu lai.”
18 I nia hataan, “Senhor, hemu deit ba!” Nia hatuun lalais nia sana hodi foo hemu katuas nee. 19 Hemu tiha hotu, menina nee dehan, “Husik hau kuru bee foo ba senhor nia kuda kamelu sira hemu too la hamrook ona.” 20 Depois nia baa lalais fui bee restu iha animal sira nia hemu fatin. I nia halai baa-mai kuru bee iha posu nee, hodi foo hemu ba kuda kamelu sira hotu, too la hamrook ona. 21 Katuas nee hamriik nonook, hodi haree nia servisu. Nia hanoin dehan, “Menina nee mak Maromak hili ka?”
22 Kuda kamelu sira hotu hemu too la hamrook ona. Depois katuas nee foti brinkus mean tau ba menina nia inus, ho kelu mean rua, tau ba nia liman rua.+ 24:22 Lian Ebreu dehan, brinkus mean nia todan ‘ syekel sorin balu’ (hanesan ho grama 6), i kelu mean rua nee nia todan ‘ syekel 10’ (hanesan ho grama 114).23 I katuas nee husu, “Anoi nia aman naran saa? Se bele karik, ami baa toba lai iha anoi nia aman nia uma.”
24 Anoi hataan, “Hau nia aman naran Betuél, Naor ho Milka nia oan. 25 Iha ami nia uma iha fatin ba senhor sira. Iha mos duut barak foo ba senhor nia animal sira.”
26 I katuas nee hakruuk hodi adora NAI Maromak. 27 Nia dehan, “Grasa ba Maromak! Maromak hatudu ona Ita nia laran diak mai hau nia patraun Abraão, i hanoin ona Ita nia promesa ho nia. Nunee, Maromak loke ona dalan ba hau hetan kedas patraun Abraão nia maluk iha nee.”
28 I menina nee halai fila lalais, hodi konta ba sira iha uma laran tomak, saida mak akontese. 29 Rebeca nia maun naran Labão. Nia haree brinkus mean nee, ho kelu mean iha nia alin nia liman, i rona hosi nia alin buat nebee katuas nee hatete ba nia. Nunee nia sai kedas ba liur, hodi baa lalais hasoru katuas, nebee sei hamriik hela ho nia kuda kamelu besik bee posu. 31 Labão dehan, “Senhor, NAI Maromak foo bensaun duni ba ita. Keta hamriik iha liur! Mai ita baa iha ami nia uma. Ami prepara tiha ona fatin. Hahaan ba senhor nia kuda kamelu sira mos iha.”
Abraão nia atan tama baa husu Rebeca
32 Nee liu tiha, Abraão nia atan tuir Labão baa tama iha Betuél nia uma. Depois Labão sira ajuda hatuun naha hosi kuda kamelu sira. I sira foo duut ba kuda kamelu sira haan. Sira mos lori bee ba katuas nee ho nia ema sira fasi ain. 33 Kuandu sira tau hahaan iha meza, katuas nee hatete, “Molok ita atu haan, hau husu lisensa atu foo sai lai liafuan ruma.”
Labão hataan, “Senhor, koalia deit ba.”
34 Entaun katuas dehan, “Hau Abraão nia atan. 35 NAI Maromak foo ona bensaun barak teb-tebes ba hau nia patraun, too nia sai ema riku boot. Maromak foo ona ba nia osan mean, osan mutin, atan mane, atan feto, ho animal barak, hanesan karau vaka, kuda kamelu, kuda buru, ho bibi. 36 Bainhira hau nia patraun sira katuas ho ferik liu ona, senhora Sara tuur ahi oan mane ida. Nia mak sei hetan patraun Abraão nia rikusoin hotu. 37 I patraun haruka hau jura dehan, ‘O la bele hili feto ida hosi rai Kanaán nee para kaben ho hau nia oan Isac. 38 Maibee o tenki buka feto hosi hau nia maluk rasik, para sai nia kaben.’
39 I hau husu ba patraun, ‘Oinsaa se feto nee lakohi tuir hau?’
40 Nia hataan, ‘NAI Maromak nebee hau sempre tuir, sei haruka Nia anju mai loke dalan ba o, para o bele hetan feto ida hosi hau nia maluk rasik para kaben ho hau nia oan. 41 Maibee se hau nia maluk sira lakohi husik menina nee mai iha nee, foin o livre hosi juramentu nee.’
42 Nunee, ohin too iha bee posu, hau harohan nunee: ‘NAI Maromak, nebee hau nia patraun Abraão adora. Tulun loke dalan atu hau nia viajen nee hetan rezultadu diak. 43 Maromak, hau hamriik besik bee posu nee, i menina sira mai hosi sidade atu kuru bee iha nee. Hau husu nunee: se hau koalia ho menina ida, dehan, “Anoi! Favor ida foo bee uitoan mai hau hemu lai.” 44 Se nia hataan, “Senhor hemu deit ba! I hau mos sei foo hemu ba senhor nia kuda kamelu sira.” Nee sinal katak, feto nee mak Maromak hili ona atu kaben ho hau nia patraun nia oan.’
45 Hau halo orasaun seidauk hotu, Rebeca sai dadauk mai lori ho sana iha nia kabaas. Nia tuun ba posu hodi kuru bee. Kuandu nia sae fali mai leten, hau mos husu ‘Anoi, foo bee uitoan hau hemu lai.’ 46 Nia hatuun lalais nia sana, hodi dehan, ‘Senhor, hemu ba! I hau sei foo hemu mos senhor nia kuda kamelu sira.’ Nunee hau hemu, ho mos hau nia kuda kamelu sira.
47 Entaun hau husu, ‘Anoi nia aman naran saa?’
Nia hataan, ‘Hau nia aman naran Betuél. Hau nia avoo mane, Naor, i hau nia avoo feto, Milka.’ Nunee hau tau brinkus ba nia inus, i tau mos kelu rua ba nia liman.
48 Depois hau hakruuk adora Maromak hodi dehan, ‘Obrigadu Nai Maromak! Ita Boot loke ona dalan mai hau, too hau hasoru rasik ho patraun Abraão nia maluk sira iha nee. I hau mos bele hasoru ho senhor Isac nia noiva.’ 49 Nunee agora, se senhor sira atu hatudu domin ba hau nia patraun Abraão, dehan mo-moos deit mai hau. I se lae, foo sai lo-loos deit, para hau bele hatene saida mak hau tenki halo.”
Rebeca nia familia simu prenda
50 Katuas nee koalia hotu ona, Labão ho Betuél hataan, “NAI Maromak desidi ona nunee, ami atu dehan tan saida? 51 Rebeca mak nee. Bele lori nia baa ona, para nia sai ita nia patraun nia feto foun, tuir buat nebee mak NAI Maromak desidi ona.”
52 Rona nunee, katuas nee hakruuk too rai hodi agradese ba NAI Maromak. 53 Tuir mai, nia hasai osan mean ho osan mutin, ho hena di-diak foo ba Rebeca. Nia mos foo ba nia maun ho nia inan, prezenti mesak karu deit. 54 Liu tiha nee, katuas nee ho nia ema sira tuur, hodi haan-hemu rame-rame. I sira mos toba iha nee. Aban dadeer-saan, sira hadeer ona, katuas nee foo hatene ba uma nain, dehan, “Hau husu lisensa, se bele karik, ami fila agora ba hau nia patraun.”
55 Maibee Rebeca nia maun ho nia inan hataan, “Husik Rebeca hela lai ho ami loron sanulu hanesan nee. Depois foin lori nia baa.”
56 Maibee katuas nee hataan, “Keta halo demora hau! NAI Maromak tulun ona hau, too hau hasoru ona ho hau nia patraun nia feto foun. Nee duni, senhora sira husik ona ami fila ba hau nia patraun.”
57 Sira hataan nunee, “Mai ita husu rasik ba Rebeca deit. Nia hakarak halo oinsaa?”
58 Entaun sira bolu nia, hodi husu dehan, “O hakarak baa ona ho senhor ka, oinsaa?”
Rebeca hataan, “Hau hakarak baa ona.”
Isac ho Rebeca kaben
59 Depois sira husik Rebeca ho nia atan feto nebee hein nia dezde kiik nee, baa ho Abraão nia atan sira. Sira mos foo bensaun ba Rebeca dehan, “Alin! Ami hein katak Maromak sei foo ba o, oan barak teb-tebes, i o nia jerasaun sei sai tookon ba tookon. I ami mos hein katak o nia jerasaun sira sei manaan funu hasoru sira nia inimigu sira hotu.”
61 Liu tiha nee, Rebeca ho nia atan feto sira haloot sira nia sasaan, i sira sae kuda kamelu, hodi baa kedas ho Abraão nia atan.
62 Iha tempu nebaa, Isac foin fila hosi bee posu iha Beer-Laai-Roi ba nia hela fatin iha rai Negebe. 63 Iha lokraik ida, nia sai hosi tenda hodi hola anin. Nia lao-lao, nia foti oin, haree kuda kamelu sira mai.
64 Kuandu Rebeca haree Isac, nia tuun hosi nia kuda kamelu. 65 Nia husu ba Abraão nia atan, “Tiu! Senhor ida lao mai nebaa nee, see?”
Katuas nee hataan, “Nee mak hau nia patraun kiik.” Rebeca foti nia veo hodi taka tiha nia oin.
66 I katuas nee konta ba Isac buat hotu-hotu nebee akontese. 67 Depois Isac lori Rebeca tama ba nia inan Sara nia tenda, i sira nain rua kaben. Nia hadomi Rebeca atu-mate, nee mak nia la tristi tan ho nia inan nia mate.
25Abraão kaben fali
1 Abraão kaben fali ho feto ida naran Ketura. 2 Ketura foo oan ba nia, mak Zinran, Joksán, Medán, Midián, Isbake, ho Suá. 3 Joksán nia oan Seba, ho Dedán. Dedán nia jerasaun mak ema Asúr, ema Letus, ho ema Leum. 4 Midián nia oan mak nee: Efá, Efer, Enoke, Abida ho Elda. Sira nee hotu Ketura nia jerasaun.
5 Kuandu Abraão sei moris, nia foo prezenti ba Hagar ho Ketura nia oan sira. Depois nia haruka sira baa hela iha rai Kanaán iha loro-sae sorin ba, dook hosi nia oan Isac. Maibee nia rikusoin hotu, nia entrega ba Isac.
Abraão mate
7 Abraão moris too katuas loos ona, depois mate ho tinan 175. 9 I nia oan Isac ho Ismael hakoi nia iha fatuk kuak Makpela, besik Manre. Uluk Abraão hola rai nee hosi ema Ete, Zoar nia oan Efron. Sara mos hakoi tiha ona iha fatuk kuak nee. 11 Abraão mate tiha, Nai Maromak foo bensaun ba Isac. Iha momentu nee, Isac hela besik bee posu, naran Beer-Laai-Roi, nee katak ‘Bee matan hosi Maromak Moris, nebee tau matan mai hau’.
Ismael nia jerasaun
12 Nee Ismael nia istoria. Nia Abraão nia kaben kiik Hagar nia oan. Hagar nee Sara nia atan hosi Ejitu. 13 Ismael iha oan mane nain sanulu resin rua. Sira nia naran tu-tuir malu hosi oan boot too oan ikun, mak nee: Nebayote, Kedar, Adbeel, Mibsaun, Misma, Dumá, Masá, Adade, Tema, Jetur, Nafis, ho Kedemá. Oan sira nee sai suku sanulu resin rua nia bei-ala, suku ida-idak ho nia rain rasik. Sira tau naran ba rai nee, ida-idak tuir sira nia bei-ala nia naran.
17 Ismael mate ho tinan 137. 18 Ismael nia jerasaun hela iha Havila ho Sur nia leet, iha dalan hosi Ejitu ba Asúr. Sira la hela ho Abraão nia jerasaun sira seluk.+ 25:18 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 16:12
Esaú ho Jacó
19 Abraão nia oan Isac nia istoria, hanesan tuir mai nee. 20 Kuandu Isac kaben ho Rebeca, Isac tinan 40. Rebeca nia aman Betuél, nia maun Labão. Sira nee ema Aram hosi Mezopotámia.+ 25:20 Lian orijinal dehan ‘Padan Arán’. Nia naran seluk Mezopotámia. Agora rai nee halo parte rai Síria norte nian, besik Irake.
21 Rebeca oan la iha. Nee mak Isac harohan ba NAI Maromak, atu foo oan ba nia. NAI Maromak rona nia orasaun, nunee Rebeca isin rua, oan kaduak. 22 Maibee labarik sira nee dudu malu beibeik iha nia inan nia kabun laran. Rebeca hanoin, “Tanba saa mak labarik rua nee nunee?” I nia husu ba NAI Maromak.
23 NAI Maromak hataan,
“Oan nain rua iha o nia kabun laran nee sei sai nasaun rua nia bei-ala.
Nasaun sira nee sei funu malu beibeik.
Oan ida ikun sei forti liu ida boot.
I maun sei serbi ba nia alin.”
24 Kuandu too ona nia loron, Rebeca mos tuur ahi, oan mane kaduak. 25 Oan boot nia isin kor mean, i nia isin fulun hotu. Nee mak sira tau naran, Esaú (nee rona atu hanesan liafuan ida nebee dehan katak ‘isin fulun barak’).
26 Depois nia alin moris mai, kaer hela nia maun nia ain tuban. Nee mak sira tau naran ba nia, Jacó (nee rona atu hanesan liafuan ida nebee dehan katak ‘ain tuban’). Bainhira sira moris mai, Isac tinan 60 ona.
Jacó hadau Esaú nia direitu hanesan oan mane boot
27 Kuandu labarik rua nee boot ona, Esaú sai kasador diak ida. Nia sempre sai ba foho. Maibee Jacó ema hakmatek, i gosta hela iha uma deit. 28 Isac hadomi liu Esaú tanba nia gosta haan naan hosi animal fuik. Maibee Rebeca hadomi liu Jacó.
29 Iha loron ida, Jacó daan hela koto mean, Esaú foin fila hosi kasa mai. Nia kole i hamlaha loos. 30 Nia dehan ba Jacó, “Hau hamlaha para-mate! Foo koto nee mai hau haan lai!” (Nee mak sira bolu nia Edom. Nee rona atu hanesan liafuan ida nebee dehan katak ‘mean’.)
31 Jacó hataan, “Diak, maun. Maibee foo lai maun nia direitu hanesan oan mane boot mai hau.”+ 25:31 Tuir sira nia lisan, oan mane boot mak troka nia aman, i nia mak iha hetan rikusoin barak liu nia alin sira.
32 Esaú hataan dehan, “Hau la interese ho direitu oan mane boot nian! O nian deit ba. Hau hamlaha atu-mate ona nee.”
33 Maibee Jacó dehan, “Maun jura uluk lai katak, ita foo ona ita nia direitu nee mai hau.” Esaú mos jura nunee. 34 I Jacó foo koto ho paun ba nia. Esaú haan-hemu tiha hotu, nia hamriik baa ona.
Nunee Esaú despreza tiha nia direitu hanesan oan mane boot.
26Isac bosok liurai Abimelek kona ba nia kaben
1 Iha tempu ida, rai hamlaha boot, hanesan rai hamlaha iha Abraão nia tempu. Nee duni, Isac baa husu lisensa ba Abimelek, ema Filistin sira nia liurai, atu nia hela iha aldeia Gerar. 2 Nia halo nunee, tanba NAI Maromak hatudu Aan ona ba nia, dehan, “O la bele baa iha Ejitu. Hela iha rai nebee Hau sei hatudu ba o. 3 Se o hela iha rai nee, Hau sei hamutuk ho o, i foo bensaun oi-oin ba o. Hau sei aumenta o nia jerasaun halo barak teb-tebes, hanesan fitun iha lalehan. I Hau mos sei foo ba o ho o nia jerasaun sira rai nee hotu. Liu hosi o nia jerasaun, nasaun hotu iha mundu sei hetan bensaun. Nunee Hau kumpri ona Hau nia promesa ho o nia aman Abraão.+ 26:3-4 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 3:25; Galásia 3:85 Hau halo buat sira nee hotu, tanba o nia aman tuir ona Hau nia hakarak, Hau nia orden, Hau nia lei.” 6 Nunee Isac hela lai iha Gerar.
7 Rebeca nee oin kapaas teb-tebes. Kuandu ema iha fatin nee haree nia, sira husu kona ba nia. Maibee Isac hataan, “Rebeca hau nia alin.” Nia tauk se nia dehan, nia kaben, ema bele oho tiha nia, hodi hadau tiha Rebeca. 8 Isac hela kleur ona iha nebaa, iha loron ida liurai Abimelek hateke hosi janela, nia haree Isac ho Rebeca hakuak malu ho rei malu hela. 9 Entaun nia haruka ema baa bolu Isac mai. Nia hatete, “Hau hatene lo-loos tiha ona katak, feto nee o nia kaben. Nusaa mak o dehan, nia o nia alin?”
Isac hataan, “Amu liurai! Hau tauk, se hau dehan nia hau nia kaben, keta halo be ema oho tiha hau.”
10 Liurai hataan, “Se ema ruma iha nee mak toba hamutuk ho o nia kaben karik, o bele foo sala mai ami. Nusaa mak o halo fali nunee mai ami?”
11 I liurai Abimelek hatete ba nia reinu tomak dehan, “Imi hotu rona di-diak! See mak brani book ema nee ka nia kaben, hau kastigu mate nia.”
Ema Filistin istori malu ho Isac kona ba bee posu
12 Iha tempu nee, Isac halo toos. I nia hetan fali nia rezultadu dala atus ida, tanba NAI Maromak foo bensaun ba nia. 13 Nia riku aumenta barak ba beibeik, too nia sai riku boot. 14 Nia karau, bibi ho bibi malae aumenta barak, i nia ema mos barak. Too ema Filistin sira laran moras nia.
15 Uluk, Isac nia aman Abraão sira kee bee posu barak. Maibee agora ema Filistin sira enxe tiha bee posu sira nee hotu ho rai.
16 I liurai Abimelek hatete ba Isac dehan, “Diak liu o husik tiha rai nee ona. Tan o iha ona poder liu ami.”
17 Nunee Isac sai hosi fatin nee, i baa hela iha rai tetuk Gerar. 18 Tuir mai, nia kee fila fali bee posu sira nebee ema enxe tiha ho rai. I nia foo naran ba bee posu sira nee, tuir naran nebee mak nia aman tau ona.
19 Isac nia ema sira kee bee posu ida iha rai tetuk Gerar nee, kona loos bee moris ida, too bee fakar sai mai. 20 Maibee bibi atan Gerar sira istori malu ho Isac nia bibi atan sira, tanba bee nee. Sira dehan, “Nee ami nia bee!” Nee mak Isac tau posu nee naran Esek, nee dehan katak ‘istori malu’.
21 Depois Isac nia ema sira kee tan posu ida. Maibee sira diskuti malu fali, tanba bee posu nee. Nee mak Isac tau posu nee naran Sitna, nee dehan katak ‘diskuti malu’.
22 Tuir mai, nia husik tiha fatin nee, baa kee fali iha fatin seluk. Iha posu nee sira la istori malu ona. Nee mak Isac tau posu nee naran Reobote, nee dehan katak ‘fatin luan’. I nia hatete, “Agora Maromak foo ona rai luan mai ita. Iha nee, ita foin bele aumenta barak.”
23 Hosi fatin nee, Isac sira sai baa hela fali iha rai Berseba. 24 Iha kalan nee, NAI Maromak hatudu Aan ba nia, hodi dehan, “Isac! Hau nee o nia aman Abraão nia Maromak. O keta tauk, tanba Hau mak kuidadu o. Hau sei foo bensaun ba o, i o nia jerasaun sei aumenta barak. Hau halo nunee, tanba Hau nia promesa ho o nia aman.”
25 Depois Isac hada fatuk halo meza sakrifisiu ida iha fatin nee, hodi agradese ba NAI Maromak. Nia hela iha fatin nee, i nia ema sira mos kee tan bee posu ida.
Isac ho Abimelek halo akordu
26 Iha tempu nee, liurai Abimelek mai hosi Gerar hamutuk ho nia belun Auzate, ho nia komandante funu Fikól, atu hasoru Isac. 27 Isac husu, “Nai liurai! Uluk, ita boot sira haruka ami sai tiha ona. Agora, imi mai halo saida tan?”
28 I sira hataan, “Agora ami hatene ona katak Nai Maromak hamutuk ho senhor. Tanba nee, ami hanoin, diak liu ita halo akordu ba malu hodi jura dehan, 29 imi sei la halo aat mai ami, nunee ami mos la halo aat ba imi. Ami halo diak duni ba imi, nee mak uluk imi sai ho dame hosi ami nia rain. Agora ami hatene, NAI Maromak foo bensaun ba imi.”
30 Tuir mai, Isac halo festa ba sira, i sira hotu haan-hemu rame-rame. 31 Iha aban dadeer-saan fali, sira halo juramentu. Depois Isac husik sira baa ho dame.
32 Iha loron nee duni, Isac nia ema sira mai foo hatene ba nia, dehan, “Senhor! Ami kee bee posu, hetan ona bee.” 33 Depois Isac foo naran ba posu nee Seba, nee dehan katak ‘juramentu’.+ 26:33 Iha lian Ebreu, Seba dehan katak ‘juramentu’ ka ‘hitu’ ka ‘destinu diak’. Ber dehan katak ‘posu’. Depois ema bolu sidade nee Berseba, too agora. Depois Isac foo naran ba posu nee Seba, nee dehan katak ‘juramentu’. Depois ema bolu sidade nee Berseba, too agora.
Esaú kaben ho feto nain rua hosi suku seluk
34 Kuandu Esaú tinan 40, nia kaben ho feto nain rua hosi suku Ete. Ida mak Beeri nia oan, naran Judite, i ida tan Elon nia oan, naran Bazemat. 35 Feto nain rua nee halo Isac ho Rebeca laran susar.
27Rebeca haruka Jacó bosok nia aman hodi simu bensaun
1 Kuandu Isac katuas ona, nia matan mos malahuk liu ona, nia bolu nia oan mane boot, ida nebee nia hadomi liu, hodi dehan, “Esaú, mai lai iha nee!”
Esaú hataan, “Saida, apaa?”
2 Isac foo hatene dehan, “Hau katuas ona. Hau la hatene bainhira mak hau mate. 3 Nee duni, baa foti o nia rama, baa kasa lai animal fuik ruma mai hau. 4 I o tein halo di-diak tuir hau nia hakarak, hodi mai hau haan. Haan tiha hotu, hau foo bensaun ba o. Depois hau mate mos, diak.”
5 Entaun Esaú sai ona baa kasa. Maibee Rebeca rona hela Isac nia koalia nee. 6 Nunee nia baa foo hatene ba Jacó dehan, “Hau nia oan! Ohin hau rona o nia aman koalia ho o nia maun dehan, 7 ‘O baa kasa animal fuik ida, tein halo di-diak, lori mai hau haan. Hau haan hotu ona, mak hau foo bensaun ba o, iha NAI Maromak nia oin, molok hau mate.’ 8 Nee duni, o rona di-diak! I tuir deit buat nebee mak hau haruka. 9 O baa kaer bibi malae bokur oan rua, lori mai hau tein tuir o nia aman nia hakarak. 10 Depois o lori baa foo o nia aman haan. I nia sei foo bensaun ba o, antes nia mate. Nunee o mak hetan bensaun, laos o nia maun.”
11 Maibee Jacó hataan, “Amaa! Maibee hau nia maun nia isin fulun, hau nia isin kabeer. 12 Keta halo be apaa lamas kona hau nia isin, nia hatene kedan katak hau bosok nia. Nunee nia bele foo fali malisan mai hau.”
13 Nia inan hatete, “Jacó! O keta laran ru-rua. Se o nia aman foo malisan ba o, kona mak amaa. Agora o baa kaer ona bibi nee foo mai hau tein ona.”
14 Jacó baa kaer bibi sira nee, oho tiha, lori baa foo nia inan. Depois Rebeca tein halo di-diak tuir Isac nia hakarak. 15 I nia baa foti Esaú nia hena diak ida foo ba Jacó hatais. 16 Nia mos falun Jacó nia liman ho nia kakorok, ho bibi nee nia kulit. 17 Depois nia foo hahaan furak nee ho paun nebee nia foin tunu ba Jacó.
18 I Jacó lori hahaan nee baa foo nia aman, hodi dehan, “Apaa! Hau mai ona.”
Isac husu, “O nee see?”
19 Jacó hataan, “Hau apaa nia oan mane boot, Esaú! Hau halo tuir tiha ona saida mak apaa haruka nee. Hadeer, haan ona. Hau tein tiha ona naan nebee hau baa kasa nee. Haan ona ba, para foo ona bensaun mai hau.”
20 I Isac dehan, “O nee la-halimar. Halo nusaa mak o bele hetan naan lalais nunee?”
Jacó hataan dehan, “Tanba NAI Maromak ida nebee apaa adora nee, mak tulun hau.”
21 Depois Isac dehan, “O bes-besik mai hau lamas took. O nee Esaú tebes ka lae?”
22 I Jacó baa besik nia aman. Katuas komesa lamas nia, i hatete, “Lian nee hanesan Jacó nia lian. Maibee liman nee Esaú nia liman.” 23 I nia la konhese Jacó, tanba nia liman fulun hanesan Esaú. Bainhira nia atu foo bensaun, 24 nia husu fali tan, “O nee Esaú tebes ka?”
Jacó hataan, “Tebes apaa!”
25 Isac hatete, “O foo naan nee mai hau haan. Depois hau foo bensaun ba o.” Nunee Jacó foo hahaan nee ba nia haan, ho tua ba nia hemu. 26 I nia aman dehan, “Hau nia oan! Mai besik iha nee, hodi rei hau.”
27 Kuandu nia baa besik hodi rei nia aman, Isac horon Esaú nia hena iis. I nia foo bensaun ba Jacó dehan nunee,
“Hau nia oan nia iis hanesan iis toos nian,
nebee NAI Maromak foo bensaun ona.
28 Nunee Nai Maromak sei hatuun mahobeen hosi lalehan,
para halo bokur o nia toos.
I Nia foo hare ho uvas barak ba o.
29 Nasaun barak sei sai o nia atan.
I povu sira sei hakruuk ba o.
O nia familia mos, o mak manda,
i sira hakneak iha o nia oin.
See mak foo malisan ba o, sira sei hetan malisan.
I see mak foo bensaun ba o, sira sei hetan bensaun.”
Esaú husu Isac foo bensaun ba nia
30 Kuandu Isac foo bensaun tiha ona ba Jacó, i Jacó foin sai husik nia aman, nia maun Esaú fila mai hosi kasa, lori naan. 31 Nia baa tein naan nee, lori ba nia aman. Nia hatete, “Apaa! Hadeer, haan ona naan nee, para foo bensaun mai hau.”
32 Isac mos hakfodak, i husu, “O nee see tan?”
Esaú hataan, “Hau Esaú! Apaa nia oan boot.”
33 Isac komesa nakdedar, i nia husu, “Se nunee, ohin see mak lori naan mai hau haan nee? Hau mos foo bensaun tiha ona ba nia. I bensaun nee la bele hasai fali.”
34 Rona nunee, Esaú laran moras, i tanis hakilar, “Apaa! Foo bensaun mos mai hau!”
35 Isac hataan, “O nia alin mai bosok tiha hau, hodi hadau tiha ona o nia bensaun.”
36 Esaú hatete, “Nia bosok hau dala rua ona. Fo-foun nia bosok hau kona ba hau nia direitu hanesan oan mane boot. Agora nia bosok tan hau hodi hadau hau nia bensaun. Nia naran Jacó nee loos duni. Apaa, sei iha tan bensaun seluk foo mai hau ka?” (Naran Jacó dehan katak ‘kaer ain tuban’. Maibee dehan mos ‘bosok-teen’.)
37 Isac hataan, “Hau nia oan! Hau foti tiha ona nia sai o nia xefi. I nia maun-alin sira hotu, sai ona nia atan. Hau foo ona ba nia, hare barak loos, ho tua nakonu res-resin. Agora bensaun saida tan mak hau atu foo ba o?”
38 Esaú dehan, “Apaa nia bensaun ida deit ka? Apaa foo mos bensaun mai hau, bele bensaun kiik deit mos, la iha buat ida.” I nia tanis hakilar.
39 Isac hataan,
“O sei moris dook hosi rai bokur,
i mahobeen la tuun hosi lalehan hodi habokon o nia rai.
40 O nia surik mak sei foo moris ba o.
Maibee bele halo oinsaa mos, o sai ona atan ba o nia alin.
So kuandu o kontra nia, foin o bele sai hosi nia liman.”
Rebeca haruka Jacó halai
41 Esaú odi Jacó atu-mate, tanba nia alin hadau tiha ona nia bensaun. Maibee nia hanoin dehan, “La kleur tan, apaa mate. Nunee hein deit. Tempu hadeer mate hotu ona, hau oho tiha nia!”
42 Kuandu Rebeca rona kona ba Esaú nia planu nee, nia bolu Jacó hodi dehan, “O rona di-diak! O nia maun rai odi ba o, i hakarak oho o. Halai lalais ba o nia tiun iha Haran. 44 Baa hela lai iha nebaa, too o nia maun laran malirin ona. 45 Bainhira nia haluha ona buat nebee o halo ba nia, hau sei haruka ema baa bolu o. Tanba hau lakohi hau nia oan rua lakon hotu iha loron ida.”
46 I Rebeca hatete ba Isac, “Esaú nia kaben ema Ete sira nee halo hau nia ulun fatuk moras ona. Se Jacó mak kaben tan ho feto Ete, diak liu hau mate deit.”
281 Entaun Isac halo tuir Rebeca nia hakarak. Nia bolu Jacó, i foo bensaun ho konselhu dehan, “Rona di-diak! O la bele kaben ho feto Kanaán. 2 Maibee o baa iha Mezopotámia, iha avoo Betuél nia uma. O baa kaben ho tiu Labão nia oan feto ida.+ 28:2 Lian orijinal dehan ‘Padan Arán’. Nia naran seluk Mezopotámia. Agora rai nee halo parte rai Síria norte nian, besik Irake. Haran aldeia ida iha Mezopotámia.3 Nai Maromak ida nebee forsa teb-tebes, sei foo bensaun ba o, i aumenta o nia oan halo barak, para nia jerasaun mos sai nasaun boot barak. 4 I Nai Maromak nia promesa ho avoo Abraão tuun ba o ho o nia jerasaun. Rai nee o nian, tuir Nai Maromak promete ona ba Abraão.”+ 28:4 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 3:25; Galásia 3:85 Koalia hotu nunee, Isac haruka Jacó ba Mezopotámia, iha nia tiun Labão ho avoo Betuél nia uma.
Esaú kaben ho Ismael nia oan feto
6 Esaú rona dehan Isac foo tiha ona bensaun ba Jacó, i bandu nia keta kaben ho feto Kanaán. I Isac haruka nia baa kaben ho nia tiun nia oan feto ida iha Mezopotámia.+ 28:6 Lian orijinal dehan ‘Padan Arán’. Nia naran seluk Mezopotámia. Agora rai nee halo parte rai Síria norte nian, besik Irake.7 Esaú mos hatene katak Jacó halo tuir nia inan-aman nia haruka, i baa ona Mezopotámia.
8 Depois nia hatene katak nia aman despreza nia kaben, ema Kanaán sira. 9 Nunee nia baa iha nia aman boot Ismael, Abraão nia oan, i nia kaben tan ho Ismael nia oan, naran Maalate. Maalate nee Nabaiote nia alin feto.
Jacó mehi iha Betél
10 Nunee Jacó sai hosi Berseba, baa iha Haran. 11 Kuandu loro tuun ona, nia too iha fatin ida, nia foti fatuk ida hodi tau ulun hanesan sumasu. Depois nia toba.
12 Nia mehi, nia haree eskada ida aas too iha lalehan. I Nai Maromak nia anju sira hosi lalehan tuun-sae eskada nee. 13 Iha mehi nee, Jacó haree NAI Maromak hamriik iha nia sorin, hodi hatete, “Hau nee NAI Maromak, o nia avoo Abraão ho o nia aman Isac nia Maromak. Hau sei foo rai ida nee ba o, ho o nia jerasaun sira. 14 O nia jerasaun sei barak hanesan rai uut, i sira sei namkari ba iha loro-sae too loro-monu, rai ulun too rai ikun. Liu hosi o nia jerasaun, nasaun hotu-hotu iha mundu sei hetan bensaun.+ 28:14 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 3:25; Galásia 3:815 O baa iha nebee deit, Hau hamutuk ho o, i tau matan ba o. I Hau sei lori fila fali o mai iha rai nee. Hau la husik o mesak. Hau sei halo sai duni buat nebee mak Hau promete ona.”
16 Jacó hadeer, i dehan, “Afinal, NAI Maromak iha fatin ida nee. Agora mak hau foin hatene!” 17 Nia tauk i nia hanoin dehan, “Fatin ida nee halo hau nia isin fulun hamriik. Tebes duni Nai Maromak nia uma iha nee! I nee odamatan ba lalehan.”+ 28:17 João 1:51
18 Iha aban dadeer-saan, Jacó hadeer, nia foti fatuk ida hodi tau nia ulun nee, nia tidin tiha fatuk nee halo hamriik. Depois nia fui mina azeiti ba fatuk nee, hodi adora Maromak. 19 Nia foo naran ba fatin nee, Betél, nee dehan katak ‘Maromak nia uma’. (Uluk fatin nee naran Lus.)
20 Depois Jacó jura dehan, “Se Nai Maromak hamutuk ho hau, i tau matan mai hau iha hau nia viajen, i foo hahaan ho hena mai hau, 21 too hau fila ho diak, NAI Maromak sei sai hau nia Maromak. 22 Fatuk nebee hau harii nee, sai fatin hodi adora Nai Maromak. I buat hotu-hotu nebee Maromak foo mai hau, hau sei fahe ba parte sanulu; parte ida hau sei foo fila fali ba Maromak.” Fatuk nebee hau harii nee, sai fatin hodi adora Nai Maromak. I buat hotu-hotu nebee Maromak foo mai hau, hau sei fahe ba parte sanulu; parte ida hau sei foo fila fali ba Maromak.”+ 28:22 Ho portugés dehan ‘dízimo’. Lian Indonézia dehan ‘perpuluhan’.
29Jacó too iha nia tiun Labão nia uma
1 Jacó lao nafatin ba iha loro-sae. 2 Iha loron ida nia haree bee posu ida besik iha aldeia ida. Bes-besik iha fatin nee, iha bibi grupu tolu, hein hela atu hemu bee. Maibee bee posu nee sei taka hela fatuk boot ida. 3 Hanesan baibain, bibi sira hamutuk ona, foin bibi atan sira muda fatuk nee hodi kuru bee foo ba bibi sira hemu. Hemu tiha hotu, sira taka fali posu nee.
4 Tuir mai, Jacó baa husu bibi atan sira, “Maluk sira! Imi mai hosi nebee?”
Sira hataan, “Ami mai hosi aldeia Haran.”
5 Jacó husu, “Imi konhese tiu Labão ka? Nia Naor nia oan.”
Sira hataan, “Ami konhese.”
6 Jacó husu fali, “Nia diak ka lae?”
Sira hataan, “Katuas diak hela. Haree took, nia oan feto mak lori bibi mai nee, naran Rakél.”
7 Jacó dehan, “Loro sei manas. Nunee diak liu foo hemu ona ba animal sira nee. Depois lori fali sira baa haan duut.”
8 Maibee sira protesta dehan, “La bele nunee! Ami tenki hein bibi atan sira halibur sira nia bibi hotu lai, foin ami muda fatuk nee, hodi foo hemu animal sira.” 9 Jacó sei koalia hela, Rakél mos too ho nia aman nia bibi. Tanba nia mak hein bibi sira nee.
10 Kuandu Jacó haree Rakél mai, nia baa muda tiha fatuk iha posu nee, hodi foo hemu nia bibi. 11 I nia mos baa hakuak ho rei Rakél, hodi tanis. 12 Nia konta, “Alin! Hau o nia aman nia feton Rebeca nia oan.” Maka Rakél mos halai baa foo hatene ba nia aman.
13 Bainhira Labão rona dehan nia feton nia oan mai ona, nia halai baa hasoru, hodi hakuak ho rei nia. Depois nia lori Jacó ba uma. Jacó konta buat hotu-hotu. 14 I Labão dehan, “Loos duni! Ita nain rua sei maluk!”
Jacó kaben ho Lea ho mos Rakél
14b Jacó hela iha nebaa durante fulan ida nia laran. 15 Depois Labão dehan, “Jacó! Hau lakohi o servisu saugati deit mai hau, maski ita nain rua sei maluk. O hakarak hau selu hira?”
16 Labão nee iha oan feto nain rua. Biin naran Lea, alin naran Rakél. 17 Lea nia matan kapaas.+ 29:17 Lian Ebreu iha nee laduun klaru. Maibee Rakél bonita liu, nia oin kapaas teb-tebes. 18 I Jacó hadomi mak Rakél. Nunee nia hataan ba Labão, “Hau servisu ba tiu tinan hitu, naran katak tiu foo kaben hau ho Rakél.”
19 Labão hataan, “Hau simu! Duké hau foo kaben Rakél ho ema seluk, diak liu ho o, hau nia maluk rasik. Nunee o hela iha nee deit, servisu mai hau.” 20 Nunee Jacó servisu tinan hitu nia laran, para bele kaben ho Rakél. Tanba nia gosta teb-tebes Rakél, maka tinan hitu nee, hanesan loron hira deit.
21 Liu tiha tinan hitu nee, Jacó foo hanoin ba Labão dehan, “Tiu! Hau servisu ba tiu tinan hitu ona, nunee agora tiu foo kaben ona Rakél ho hau.”
22 Entaun Labão halo festa kazamentu ida, i konvida ema hotu iha rai nee. 23 Iha kalan nee, Labão la foo Rakél, maibee nia foo mak Lea tama ba iha Jacó nia tenda. Nunee Jacó toba ho Lea. 24 (Labão mos foo nia atan feto Zilpa, para sai Lea nia atan.)
25 Aban dadeer fali Jacó foin hatene katak nia kaben ho Lea. Entaun Jacó baa protesta ba Labão dehan, “Nusaa mak tiu bosok fali hau nunee? Hau servisu mate aan iha tinan hitu nia laran, para hodi hetan Rakél. Nusaa mak tiu troka fali ho Lea?”
26 Labão hataan, “O keta hirus! Tuir ami nia lisan iha nee, alin la bele kaben uluk biin. 27 Nee duni, diak liu nunee deit! O hein too festa kazamentu loron hitu nee hotu lai. Depois foin o hetan Rakél, naran katak o servisu mai hau tinan hitu tan.”
28 Jacó simu. Festa loron hitu nee hotu, Labão foo kaben Rakél ho Jacó. 29 I Labão foo nia atan feto ida tan, naran Bila, para sai Rakél nia atan. 30 I Jacó toba hamutuk ho Rakél. Nia hadomi liu Rakél duke Lea. Nunee nia servisu tinan hitu tan ba nia banin mane.
Jacó nia oan sira
31 NAI Maromak hatene Jacó hadomi liu Rakél duke Lea. I Nia foo oan ba Lea, maibee Rakél oan la iha. 32 Nunee Lea isin rua, i tuur ahi, oan mane ida. Labarik nee nia tau naran Ruben (nee dehan katak ‘Haree! Iha oan’).+ 29:32 Ruben dehan katak ‘Haree! Iha oan’, i nia lian atu hanesan liafuan Ebreu ida, nebee dehan katak ‘nia haree ona hau nia susar’. Tanba nia dehan, “NAI Maromak haree ona hau nia terus. Agora, hau nia lain sei hadomi hau.”
33 Nee liu tiha, Lea isin rua tan, i tuur ahi, oan mane ida. Nia tau naran Simeão. Tanba nia dehan, “NAI Maromak rona ona katak hau nia lain la interese hau. Nee mak Nia foo tan oan mane ida nee mai hau.” ( Simeão rona atu hanesan liafuan Ebreu ida, nebee dehan ‘ema rona ona’.)
34 Depois Lea isin rua tan, i tuur ahi, oan mane ida. Nia tau naran Levi. Tanba nia dehan, “Agora hau nia lain sei la husik hau, tanba hau foo ona oan mane nain tolu ba nia.” ( Levi dehan ‘kesi’ ou ‘hakuak metin’.)
35 Lea isin rua tan, i tuur ahi, oan mane ida. Labarik nee nia tau naran Judá (nee dehan ‘hahii’). Tanba nia dehan, “Dala ida nee, hau atu hahii NAI Maromak!” Nee liu tiha, Lea la hetan tan oan.
301 Maibee Rakél seidauk hetan oan. Nee mak nia laran moras nia biin. Nia mos dehan ba nia lain, “Senhor! Foo ona oan mai hau! Se lae, diak liu hau mate deit.”
2 Jacó hirus nia hodi dehan, “O hanoin hau nee Maromak, para bele foo oan ba o?!”
3 Rakél hataan, “Diak liu senhor hola hau nia atan Bila, para nia foo oan mai hau.”
4 Nunee nia foo Bila ba nia lain, i Jacó toba hamutuk ho nia. 5 Depois Bila isin rua, i nia tuur ahi, oan mane ida. 6 Rakél dehan, “Nai Maromak rona ona hau nia orasaun. Nee mak Nia foo mai hau oan mane ida. Nai Maromak tesi ona hau nia lia ho lo-loos.” I labarik nee nia tau naran Dan (nee dehan katak ‘tesi lia’).
7 Depois Bila isin rua fali, i nia tuur ahi tan, oan mane ida. 8 Maka Rakél hatete, “Hau hadau malu ho hau nia biin, i hau mak manaan.” Nee mak nia tau naran ba labarik nee, Naftali. (Nee dehan katak ‘hadau malu’.)
9 Lea haree katak nia la hetan tan oan, entaun nia foo nia atan Zilpa ba nia lain, para kaben ho nia. 10 I Zilpa tuur ahi, oan mane ida. 11 Lea hatete, “Hau sorti.” I nia tau naran ba labarik nee, Gad. (Nee dehan katak ‘destinu diak’.)
12 Depois Zilpa tuur ahi oan mane ida tan. 13 I Lea hatete, “Agora foin hau kontenti! Feto sira sei koalia ba malu dehan, hau sorti teb-tebes ona.” Nee mak nia tau naran ba labarik nee, Asér. (Nee dehan katak ‘haksolok’.)
14 Too tempu koa hare, Ruben baa iha ai laran, nia hetan aimoruk ida para bele halo ema hetan oan. I nia lori mai foo ba nia inan Lea. Rakél mos haree, i husu ba Lea dehan, “Mana! Foo aimoruk nee uitoan mai hau.”
15 Maibee Lea hataan, “O nee demais ona! O hadau tiha ona Jacó nia domin, agora o hakarak hadau tan aimoruk nebee hau nia oan lori mai nee?”
Maibee Rakél hatete, “Entaun mana. Foo aimoruk nee mai hau, depois orsida kalan, mana mak toba hamutuk ho Jacó.” I Lea mos hataan.
16 Iha lokraik Jacó fila hosi toos. Lea baa hasoru nia hodi dehan, “Jacó! Kalan nee o tenki toba ho hau! Tanba hau aluga ona o hodi hau nia oan nia aimoruk.” Iha kalan nee, Jacó mos toba ho Lea.
17 I Nai Maromak rona Lea nia orasaun. Nee mak nia isin rua, i nia tuur ahi, oan mane numeru lima. 18 Lea tau naran ba labarik nee, Isakar (nee dehan katak ‘selu kole’). Tanba nia dehan, “Nai Maromak selu ona hau nia kole, tan hau foo ona Zilpa kaben ho hau nia lain.”
19 Tuir mai, Lea isin rua tan, i nia tuur ahi, oan mane neen ona. 20 Nia hatete, “Nai Maromak foo ona prezenti diak mai hau. Nunee agora, hau nia lain tenki respeita hau, tanba hau foo ona oan mane nain neen ba nia.” Nee mak nia tau labarik nee nia naran, Zebulón. (Nee dehan katak ‘foo respeitu’.)
21 Nee liu tiha, Lea tuur ahi oan feto ida, i nia tau naran, Diná.
22 Depois maka Nai Maromak hanoin Rakél. Nia rona Rakél nia orasaun, i foo oan ba nia. 23 Nunee nia isin rua, i tuur ahi oan mane ida. Nia hatete, “Nai Maromak hasai ona hau nia moe.” 24 Nia tau naran ba labarik nee, José (nee dehan katak ‘husik nia aumenta baa’). Tanba nia dehan, “Hau husu ba Nai Maromak para foo tan oan mane ida mai hau.”
Jacó buka meius hodi aumenta nia bibi
25 Bainhira José moris mai ona, Jacó dehan ba Labão, “Tiu! Se bele, hau fila ona ba hau nia rain. 26 Husik hau lori fila hau nia kaben ho labarik sira. Tiu hatene ona, hau servisu mate aan ba ita, hodi selu kotu ona sira. Nunee, agora sira hau nian ona.”
27 Maibee nia tiun hataan, “O rona lai. Hau baa husu matan-dook. Nia dehan, NAI Maromak foo bensaun mai hau, tanba o. 28 Agora o husu hira deit mos, hau selu. Naran katak o hela iha nee, hodi servisu nafatin ba hau.”
29 Jacó hataan, “Tiu rasik haree ona, hau servisu mate aan. I tiu nia animal sira mos aumenta barak baa beibeik. 30 Uluk hau seidauk mai iha nee, tiu nia riku seidauk barak nunee. Maibee agora, tiu sai riku tiha ona. NAI Maromak foo bensaun ona ba tiu, tanba hau nia servisu. Agora too ona tempu, para hau servisu ba hau nia kaben ho hau nia oan sira.”
31 Labão husu tan, “Hau tenki selu o, oinsaa?”
Jacó hataan, “Tiu lalika selu buat ida. Hau sei hein nafatin tiu nia animal sira, naran katak hau bele halo buat ida. 32 Foo lisensa mai hau, atu loron nee duni hau baa haketak tiu nia bibi ho bibi malae sira. Bibi nebee makerek, bibi malae nebee makerek, ho bibi malae nebee metan, hau nian, hodi selu hau nia kole. Sira seluk hotu tiu nian.+ 30:32 Iha tempu nebaa, ema hanoin katak bibi malae fulun mutin mak diak. Sira mutin nee mos barak. Bibi malae nebee kor metan baibain uitoan deit. Bibi ho bibi malae nebee makerek mos, baibain uitoan deit.33 Ikus mai, tiu sei hatene hau ema loos ka lae. Loron saida deit, tiu bele baa revista hau nia animal sira. Se ita haree bibi nebee mak la makerek ka bibi malae mutin, tiu hatene kedan katak hau naok tiu nia animal.”
34 Labão hataan, “Diak liu nunee deit ona.” 35 Iha loron nee, Labão haketak tiha animal sira nebee makerek, ho bibi malae nebee metan. I nia haruka nia oan sira hein animal sira nee. 36 Depois sira lori animal sira nee ba iha fatin ida dook hosi Jacó. Lao ain loron tolu nia laran. Maibee Jacó sei hein nafatin nia banin mane nia bibi ho bibi malae.
37 Liu tiha nee, Jacó tesi ai sanak hosi ai huun oin tolu, i nia taa ai nia kulit halo riska makerek. 38 Nia tau ai sanak makerek sira nee iha animal sira nia hemu fatin, tanba animal sira gosta hola malu iha nebaa. 39 Nunee, bainhira sira hola malu iha ai sanak makerek nia oin, kuandu sira hahoris, bibi oan sira mos isin makerek.
40 Kuandu Labão nia animal sira atu hola malu, Jacó halo see oin ba animal sira makerek nee. Nunee oan sira mos makerek. I nunee Jacó nia animal aumenta barak. I nia haketak tiha sira hosi Labão nian, tau hamutuk ho ninian rasik. 41 Bainhira animal bokur sira hola malu, Jacó baa tau ai makerek nee iha hemu fatin iha animal sira nia oin. 42 Maibee kuandu nia haree animal krekas mak hola malu, nia la tau ai makerek nee ba. Nunee Labão nian mak bibi krekas sira. I Jacó nian mak bibi bokur. 43 Ho hanesan nee, Jacó sai riku boot. Nia bibi, bibi malae, kuda kamelu, kuda buru, ho atan mos barak.
31Jacó sira halai husik hela Labão
1 Iha loron ida, Jacó rona Labão nia oan sira koalia nunee, “Jacó sai riku boot tiha ona, tanba nia hadau ita nia aman nia riku hotu.” 2 Jacó mos haree nia banin mane oin toos hela deit, i la diak ho nia hanesan uluk.
3 Tuir mai NAI Maromak hatete ba Jacó nunee, “O tenki fila ona ba o nia maluk sira, iha o nia aman sira nia rain. I Hau sei hamutuk ho o.”
4 Entaun Jacó haruka bolu Rakél ho Lea, atu hasoru malu ho nia iha kampu nebee bibi sira haan hela. 5 I nia hatete ba sira, “Ikus nee, hau haree imi nia aman nia oin to-toos deit mai hau. I nia la diak ona ho hau hanesan uluk. Maibee Nai Maromak ida nebee hau nia aman adora nee, hamutuk ho hau. 6 Imi nain rua hatene, durante nee hau servisu mate aan ba imi nia aman. 7 Maibee bele nunee, nia ha-matak hau beibeik, i hau nia salariu nia muda dala sanulu ona. Biar nunee mos, Nai Maromak tau matan nafatin mai hau. 8 Kuandu imi nia aman koalia dehan, ‘Animal makerek funan-funan sira hodi selu o nia kole,’ maka animal sira nee mos hahoris oan funan-funan hotu. Loron seluk nia dehan fali, ‘Animal makerek riska-riska sira hodi selu o nia kole,’ maka animal sira nee hahoris fali oan riska-riska hotu. 9 Nunee Nai Maromak hasai imi nia aman nia animal sira, hodi foo mai hau.
10 Dala ida, tempu bibi aman ho bibi inan tuir malu, hau mehi, haree bibi aman sira nebee hola bibi inan sira nee, makerek hotu. 11 I Nai Maromak nia anju hatete mai hau liu hosi mehi dehan, ‘Jacó!’
I hau hataan, ‘Saida, Nai?’
12 Anju nee hatete, ‘Haree took! Bibi aman sira nebee hola malu ho o nia bibi inan sira nee, so iha deit makerek. Hau mak halo nunee, tanba Hau haree ona saida mak Labão halo ba o. 13 Hau, Nai Maromak ida nebee hatudu Aan ba o iha Betél. Iha nebaa o hada fatuk, i o fui mina azeiti ba, hodi adora Hau. Iha fatin nee mos o halo promesa ho Hau. Agora o tenki husik tiha rai ida nee, hodi fila ba o nia inan-aman sira nia rain iha nebaa.’ ”
14 Entaun Rakél ho Lea hataan, “Diak! Ami tuir deit! Tanba ami la hetan ona rikusoin hosi ami nia aman. 15 Kleur ona nia konsidera ami hanesan ema fuik, nia faan kotu tiha ona ami. I sasaan nebee nia simu hanesan barlake, nia haan tiha hotu ona. 16 Riku hotu nebee Nai Maromak hasai hosi apaa, agora ami nian, ho ami nia oan sira nian. Nunee saida mak Maromak hatete ona, halo tuir deit.”
17 Liu tiha nee, Jacó haloot nia sasaan hotu. Nia mos hasae nia kaben sira ho nia oan sira ba kuda kamelu. I nia lori nia animal hotu, ho nia riku hotu nebee mak nia hetan iha Mezopotámia, hodi fila ba Kanaán.+ 31:17-18 Lian orijinal dehan ‘Padan Arán’. Nia naran seluk Mezopotámia. Agora rai nee halo parte rai Síria norte nian, besik Irake.
19 Momentu nee Labão sai tiha baa tesi nia bibi malae nia fulun. I Rakél naok tiha nia aman nia estatua lulik sira. 20 Jacó sira sai baa nonook deit, la foo hatene ba nia banin mane. 21 Nia lori nia riku sira nee hotu, i sira halai deit, hakur mota Eufrates, hodi lao ba iha foho Gileade.
Labão duni tuir Jacó
22 Liu tiha loron tolu, mak foin Labão rona dehan, Jacó sira halai tiha ona. 23 Entaun nia halibur nia ema sira, hodi duni tuir nia mane foun. Sira duni tuir durante loron hitu nia laran, foin hetan sira iha foho Gileade.
24 Kalan nee, Maromak hatudu Aan ba Labão iha mehi, hodi hatete, “Orsida se o koalia ho Jacó, o kuidadu ho o nia ibun.”
25 Momentu nee, Jacó halo tenda iha foho Gileade. Labão sira mos halo tenda la dook hosi sira.
26 I Labão baa hasoru Jacó. Nia hatete, “Nusaa mak o lori hau nia oan feto sira halai nonook nunee? Hanesan o kaer sira iha funu laran! 27 Nusaa mak o halai nonook, la despede hau tan! Se o foo hatene di-diak mai hau, maka hau halo festa, akompanha imi ho muzika,+ 31:27 Lian Ebreu dehan ‘kanta, baku tambór kiik i toka instrumentu muzika nebee uza talin’ (hanesan viola). foin husik imi baa. 28 O nia sala ida tan, mak nee, o la foo tempu mai hau rei hau nia bei oan sira lai, mak husik sira baa. Hanesan nee, o beik-teen liu. 29 La susar buat ida hau halo aat ba o! Maibee hori-kalan, Nai Maromak, ida nebee o nia aman adora nee, foo hatene mai hau dehan, kuandu hau koalia ho o, hau tenki kuidadu di-diak ho hau nia ibun. 30 Hau kompriende katak o hadomi o nia aman, nee mak o hakarak fila lalais. Maibee nusaa mak o naok fali hau nia estatua lulik sira?”
31 I Jacó hataan nunee, “Tiu keta hirus hau! Hau sai nonook deit, tanba hau tauk, keta halo be tiu hadau fali tiu nia oan feto sira.” 32 Jacó la hatene katak nia kaben Rakél naok tiha estatua lulik sira nee. Nunee nia dehan, “Tiu! Kona ba lulik sira, tiu buka deit ba! Se hetan iha see, kastigu mate nia. Sobu sasaan hotu deit ba. Se tiu hetan tiu nia riku seluk, foti fila fali. Bele ema sira nee hotu sai sasin.”
33 Entaun Labão baa revista sira ida-idak nia tenda. Primeiru nia baa revista iha Jacó nia tenda. Tuir mai nia baa iha Lea nia tenda. Depois baa iha atan feto rua nee nia tenda. Maibee nia la hetan lulik sira nee. Ikus mai, nia baa iha Rakél nia tenda. 34 Maibee Rakél subar tiha lulik sira nee iha kuda kamelu nia sela okos. I nia tuur iha sela leten. Labão revista di-diak iha Rakél nia tenda, maibee la hetan.
35 Rakél hatete ba nia aman, “Apaa keta hirus. Hau la bele hamriik, tan hau nia fulan mai.” I Labão buka maibee nia la hetan lulik sira nee.
36 Entaun Jacó komesa hirus. Nia protesta ho lian makaas dehan, “Hau halo aat saida ba tiu? Too tiu duni hau, hanesan ema aat ida. 37 Tiu sobu tiha ona hau nia sasaan hotu. I tiu hetan saida? Tau took iha oin nee, para ita hotu haree. Nunee ema sira nee hotu mak tesi, sasaan sira nee see nian. 38 Tinan rua-nulu ona, hau servisu ba tiu. Uluk hau sei hein tiu nia animal, hotu-hotu moris mai ho diak. Bibi ida mos hau la haan. 39 Se iha animal siak mak tata mate tiu nia bibi ida, hau la foo hatene ba tiu, maibee hau mak selu fali. I se ema naok tiu nia animal, tiu haruka hau mak troka fali, mezmu ke hau la sala. 40 Loro-loron, loro manas sunu hau. Kalan-kalan, hau malirin nakdedar. Hau la toba, tanba hein tiu nia animal. 41 Durante tinan rua-nulu nia laran sempre nunee! Hau servisu tinan 14, hodi hetan tiu nia oan feto sira. Liu tiha nee, hau servisu aumenta tan tinan neen, hodi hetan hau nia animal sira. Servisu kleur teb-tebes, maibee tiu muda hau nia salariu dala sanulu. 42 Sorti Nai Maromak iha! Ida nebee avoo Abraão ho apaa Isac adora. Se Nia la tau matan ba hau, maka tiu duni tiha ona hau fila ho liman mamuk. Maibee Nai Maromak la taka matan ba hau nia terus, i Nia mos haree hau nia servisu hotu. Nee mak hori-kalan, Nia mai foo hatene dehan tiu mak sala.”
Jacó ho Labão halo akordu
43 Rona hotu tiha Jacó nia koalia, Labão hataan, “Feto rua nee hau nia oan. Labarik sira nebee imi hetan nee, hau nia bei oan hotu. Animal sira nee hotu hau nian. Buat hotu-hotu nebee o haree iha nee, mesak hau nian. Maibee hau atu halo saida? Atu haruka fila mos, la bele. 44 Nunee diak liu, ita nain rua halo akordu. I ita tenki halo tuir akordu nee.”
45 Depois Jacó foti fatuk boot ida, harii iha fatin nee, hanesan sinal. 46 I nia haruka nia ema sira, baa hili fatuk halo bou. Depois sira hotu tuur hodi haan besik fatuk bou nee. 47 I Labão tau naran ba fatuk bou nee, Jegar-Saaduta. Maibee Jacó tau naran, Galeede.+ 31:47 Iha lian Aram, Jegar-Saaduta dehan katak ‘fatuk testemunha’. Galeede nia signifikadu ho lian Ebreu mos hanesan.
48 I Labão hatete, “Fatuk bou nee sai testemunha ba ita nain rua.” Nee mak fatin nee naran, Galeede. 49 Labão tau naran ba fatin nee, Mispa,+ 31:49 Mispa rona atu hanesan liafuan Ebreu ida nebee dehan katak ‘fatin aas hodi ronda’. tanba nia dehan, “NAI Maromak mak sei tau matan ba ita nain rua, bele ita nain rua dook malu mos, ita la bele kontra akordu nee. 50 Se o halo aat ba hau nia oan sira nee, ou kaben ho feto seluk, mezmu ke hau la hatene, maibee, Nai Maromak mak sai testemunha entre o ho hau. 51 Haree took fatuk nebee hamriik nee, ho fatuk bou nee. Fatuk sira nee, sai hanesan baliza. O la bele sai liu fatuk sira nee, atu halo aat ba hau. I hau mos la bele sai liu fatuk sira nee, atu halo aat ba o. 53 Ita jura hodi Nai Maromak nebee ita nia bei-ala sira adora. Maromak nee mak o nia avoo Abraão, ho hau nia avoo Naor adora. Nia mak sai ita nia juis hodi tesi ita nia lia. Ita jura katak ita sei kumpri ita nia akordu nee.”
Rona tiha nunee, Jacó jura hodi Nai Maromak nia naran, ida nebee nia aman Isac adora.
54 Nee liu tiha, Jacó oho animal ida, nia lori baa halo sakrifisiu ba Maromak iha foho nee nia tutun. Depois nia bolu nia ema sira nee hotu hodi haan rame-rame, i sira hadeer too dadeer-saan iha fatin nee.
55 Iha dadeer-saan nakukun, Labão baa hakuak hodi rei nia oan sira ho nia bei oan sira hotu. Nia foo bensaun ba sira, i fila fali ba nia rain.
32Jacó tauk hasoru malu ho nia maun Esaú
1 Liu tiha nee, Jacó kontinua nia viajen. I Maromak nia anju sira mai hasoru nia. 2 Kuandu Jacó haree sira, nia hatete, “Nee Maromak nia para fatin.” Nee mak nia tau fatin nee naran, Maanaim (nee dehan katak ‘para fatin rua’).
3 Liu tiha nee, Jacó haruka nia ema balu baa uluk iha rai Edom (mak Seir), para foo hatene ba nia maun Esaú katak, Jacó atu mai. 4 Jacó hatete ba nia ema sira, “Imi baa foo hatene ba hau nia maun Esaú nunee: ‘Amu Esaú! Amu nia atan, alin Jacó, foo kumprimentus ba ita boot. Dezde hau sai hosi nee too agora, hau hela iha tiu Labão nia uma. 5 Agora, ita boot nia atan iha ona karau, kuda, bibi, bibi malae, ho atan mane ho atan feto. Hau haruka ema sira nee baa uluk, foo hatene ba ita boot katak, hau atu mai. Hau hein katak, amu hakarak simu ami ho liman rua.’ ” Entaun ema sira nee baa ona.
6 Bainhira sira fila fali ba Jacó, sira foo hatene dehan, “Ami hasoru malu ona ho senhor nia maun Esaú. Agora, nia mai ho mane atus haat, atu hasoru malu ho ita.”
7 Rona nunee, Jacó nia laran tuk-tuku, i nia tauk atu-mate. Nunee nia fahe nia ema sira ho nia animal sira ba grupu rua. 8 Nia hanoin dehan, “Se Esaú mai asalta grupu ida, grupu ida seluk sei bele salva aan.”
9 Depois Jacó halo orasaun dehan, “Nai Maromak! Ita Boot mak hau nia avoo Abraão ho hau nia aman Isac adora. Rona hau lai! Uluk Maromak mak haruka hau fila ba hau nia familia sira iha rai nee. Maromak mak promete dehan, Ita Boot mak sei prepara buat hotu halo diak mai hau. 10 Ita Boot sempre hatudu Ita nia laran diak mai hau, i hanoin Ita nia promesa ho hau. Hau la serve atu simu nee. Uluk kuandu hau hakur liu hosi mota Jordaun, hau lori ai tonka deit. Maibee agora, hau mai fali lori ema barak ho animal barak fahe ba grupu rua. 11 Hau tauk, keta halo be maun Esaú mai oho ami hotu. Nee duni hau husu, Maromak salva hau, ho hau nia kaben ho hau nia oan sira, hosi maun Esaú. 12 Maromak mak promete atu foo bensaun barak mai hau i halo hau nia jerasaun aumenta barak, hanesan rai henek iha tasi ibun, nebee ema sura la hatene.”
13 Iha kalan, Jacó toba iha fatin nee. Aban fali, nia prepara nia animal balu atu foo ba nia maun. 14 Nia hili bibi inan 200, bibi aman 20, bibi malae inan 200, bibi malae aman 20, 15 kuda kamelu inan 30 ho sira nia oan, karau inan 40, karau aman 10, kuda buru inan 20, ho kuda buru aman 10. 16 I nia fahe animal sira nee, ida-idak ho nia grupu. Nia hili atan ida hodi lori grupu ida-idak. Nia foo hatene ba sira, “Imi lao uluk, hau tuir hosi kotuk. Maibee imi tenki haree atu grupu ida dook uitoan hosi grupu seluk.”
17 I Jacó foo orden ba bibi atan hosi grupu primeiru dehan, “Se hau nia maun Esaú hasoru o, i nia husu, ‘O atu baa nebee? O see nia atan? Animal sira nee see nian?’ 18 Maka, imi tenki hataan dehan, ‘Animal sira nee amu nia atan Jacó nian. Nia haruka foo ba nia maun, amu Esaú. I nia rasik sei tuir.’ ” 19 Nia mos foo orden ba bibi atan hotu hosi grupu sira seluk dehan, “Se imi hasoru maun Esaú, imi foo animal sira nee ba nia. Depois imi foo hatene katak hau sei tuir iha kotuk.” Jacó hanoin, se nia foo animal sira nee hotu ba Esaú, maka Esaú nia laran sei malirin ba nia. 21 Nunee nia haruka animal sira nee baa uluk. Maibee iha kalan nee, nia sei hela iha nia akampamentu.
Jacó deut malu ho Maromak
22 Iha kalan nee kedan, Jacó hadeer, haruka nia kaben rua, nia kaben kiik rua, ho nia oan nain 11, baa hakur liu mota Jabok nia sorin ba. 23 Sira too hotu iha sorin balu ona, nia haruka nia rikusoin hotu ba iha nebaa.
24 Maibee Jacó hela mesak iha nebaa. Depois mane ida mai deut malu ho nia too rai huun mutin. 25 Kuandu mane nee senti nia atu lakon ona, nia baku iha Jacó nia kidan, too nia kidan ruin naksalak tiha. 26 Depois mane nee hatete, “Husik ona hau, tan rai huun mutin ona.”
Maibee Jacó hataan, “O foo bensaun lai mai hau, foin hau husik o!”
27 Mane nee husu, “O naran saa?”
Nia hataan, “Jacó.”
28 I mane nee koalia dehan, “O nia naran laos Jacó tan ona. Maibee komesa agora, ema bolu o Israel.+ 32:28 Israel dehan katak ‘deut malu ho Maromak’. Tanba o hakaas aan ona kontra Nai Maromak, i kontra ema, i o manaan.”
29 Depois Jacó husu, “O nia naran saa?”
Maibee mane nee hataan, “O husu hau nia naran, hodi halo saida?” Depois nia foo bensaun ba Jacó iha fatin nee.
30 Jacó koalia ba nia aan rasik, “Hau haree ona Nai Maromak oin ho oin, maibee hau sei moris.” Tanba nee, nia tau naran ba fatin nee, Peniel, nee dehan katak, ‘Maromak nia oin’.
31 Bainhira Jacó lao husik hela fatin nee, loro matan sae dadauk. Maibee nia lao kudeik tanba nia kidan naksalak. 32 Nee mak too agora, ema Israel sira la haan animal nia kidan uat, tanba Maromak baku halo naksalak tiha sira nia avoo Jacó nia kidan ruin.
33Jacó hasoru malu ho nia maun Esaú
1 Iha loron nee, Jacó haree Esaú mai ho ema nain 400. I Jacó fahe nia oan sira, ida-idak ho nia inan. 2 Nia tau nia kaben kiik rua nee ho sira nia oan sira lao iha oin. Depois Lea ho nia oan sira, foin Rakél ho nia oan José iha kotuk liu. 3 Maibee Jacó lao iha sira hotu nia oin. Kuandu atu besik ona nia maun, nia hakneak ho hakruuk too rai, dala hitu.
4 Kuandu Esaú haree nia alin Jacó, nia halai baa hasoru, i nia hakuak ho rei nia. I sira nain rua tanis. 5 Kuandu Esaú haree feto sira ho labarik sira, nia husu, “Ema sira nee see?”
Jacó hataan, “Sira nee mak Nai Maromak foo ona ba maun nia atan, hau.”
6 Depois nia kaben kiik sira, ho sira nia oan sira mai hakruuk ba Esaú. 7 Tuir mai, Lea ho nia oan sira, mai hakruuk ba Esaú. Ikus liu, José ho nia inan Rakél mos mai hakruuk ba Esaú.
8 I Esaú husu, “Animal sira nebee ohin o haruka mai nee, hodi halo saida?”
Jacó hataan, “Nunee, senhor! Hau foo ba senhor, para senhor bele simu hau ho laran diak.”
9 Maibee Esaú simu fali dehan, “Alin Jacó! Hau nia riku mos barak. Nunee o lalika foo buat ida mai hau.”
10 I Jacó hataan, “Maun keta halo nunee! Maun tenki simu, para hatudu katak maun simu hau ho liman rua. Tan ohin hau haree maun nia oin hamnasa, hanesan hau haree Nai Maromak. 11 Nunee, hau husu ho respeitu, atu maun simu hau nia prezenti nee. Tan Nai Maromak diak teb-tebes ba hau, nee mak Nia foo mai hau buat hotu mak hau presiza.” Jacó hamaus nafatin nia, too Esaú simu duni prezenti sira nee.
12 Depois Esaú hatete, “Entaun, ita lao ona! Hau akompanha imi.”
13 Maibee Jacó hataan, “Lalikan, maun! Maun haree rasik ba, labarik sira nee sei kiik, i seidauk bele lao lalais. I animal sira nebee foin oan mos barak. Se ita obriga sira lao lalais, iha loron ida deit, animal sira nee bele mate mohu. 14 Nunee diak liu maun sira baa uluk deit. Mak ami lao neineik hosi kotuk. Depois mak hau baa hasoru maun iha Seir.”
15 I Esaú hatete, “Se nunee, hau husik hela hau nia ema balu ho o, para sira hatudu dalan ba imi.”
Maibee Jacó hataan, “Maun lalika fadigadu! Naran katak, hau hatene, maun simu ona hau.”
16 Depois Esaú sira fila fali ba Seir. 17 I Jacó sira baa iha Sukot. Iha nee, nia halo uma, ho halo luhan hodi sulan nia animal sira. Nee mak fatin nee, sira tau naran Sukot. (Nee dehan katak ‘baraka’.)
18 Nunee Jacó sira fila tiha ho diak hosi Mezopotámia. Ikus mai, sira baa too iha aldeia Sikem iha rai Kanaán. I sira halo tenda hodi hela besik aldeia nee.+ 33:18 Lian orijinal dehan ‘Padan Arán’. Nia naran seluk Mezopotámia. Agora rai nee halo parte rai Síria norte nian, besik Irake.19 Rai nebee Jacó sira hodi halo tenda nee, nia hola kotu hosi Hamór, Sikem nia aman. Nia selu ho osan mutin atus ida. 20 Iha fatin nee, nia hada fatuk halo meza sakrifisiu. I nia tau fatin nee naran El-Elohe-Israel, nee dehan katak, ‘Maromak nebee Israel adora’.
34Sikem estraga Jacó nia oan feto Diná
1 Iha loron ida, Lea nia oan feto, Diná, baa vizita feto klosan sira nebee hela iha rai nee. 2 Rai nee nia liurai naran Hamór, hosi suku Heveu. Bainhira Hamór nia oan mane Sikem haree Diná, nia lori halai i estraga tiha nia. 3 Sikem matan monu ba Diná, nia gosta teb-tebes. Nunee nia hamaus Diná para feto nee mos bele gosta nia. 4 Sikem foo hatene ba nia aman, dehan, “Apaa! Baa husu Diná, para hau kaben ho nia.”
5 Jacó rona dehan ema estraga tiha nia oan feto. Maibee nia seidauk halo buat ida, tanba nia oan mane sira sei hein hela bibi iha kampu. Nunee nia hein too sira hotu fila.
6 Momentu nee, Sikem nia aman Hamór mai hasoru Jacó, atu husu Diná. 7 Natoon sira nain rua koalia hela, Jacó nia oan mane sira too mai hosi kampu. Kuandu sira rona dehan Sikem estraga tiha ona sira nia alin feto, sira nia fuan moras, i hirus atu-mate. I sira dehan, “Buat ida nunee la bele akontese ba ita povu Israel. Ita la bele simu ema halo buat aat nunee.”
8 Hamór hamaus Jacó sira dehan, “Irmaun Jacó! Hau nia oan Sikem gosta teb-tebes irmaun nia oan feto. Nee duni, hau husu para foo lisensa ba hau nia oan kaben ho nia. 9 Se bele, ita nia oan sira kaben ba malu. Imi nia oan mane kaben ho ami nia oan feto. Nunee mos ami nia oan mane kaben ho imi nia oan feto. 10 Imi mos bele hela hamutuk ho ami iha nee. Imi bele hela iha nebee deit, konformi imi nia hakarak. Imi mos bele kontratu ho livre, i bele hetan riku iha nee.”
11 Depois Sikem koalia ho Diná nia aman ho nia maun sira dehan, “Imi hakarak husu saida deit, hau foo. Imi hakarak husu hira hodi taka moe nian, ho barlake hira mos, hau foo. Naran katak imi foo lisensa para hau kaben ho imi nia alin feto.”
13 Maibee Jacó nia oan sira hatene ona katak Sikem estraga tiha ona sira nia alin Diná. Nee duni, sira finji hataan ba Sikem ho nia aman Hamór, 14 “Ami la foo kaben ami nia alin ho ema nebee la sunat. Nee halo moe ami! 15 Maibee imi tenki halo nunee: Imi mane sira hotu, kiik-boot, tenki sunat hanesan ami. 16 Imi halo nunee, foin ita bele kaben malu. I ami mos bele hela hamutuk ho imi iha nee, para ita sai nasaun ida. 17 Maibee se imi lakohi sunat, maka ami lori fali ami nia alin, i ami baa ona.”
18 Hamór ho Sikem simu ho diak sira nia liafuan. 19 Maibee Sikem lakohi hein tan, tanba nia gosta teb-tebes Diná. Ema hotu-hotu iha rai nee respeita Sikem. 20 Nunee Hamór ho Sikem baa iha fatin tesi lia nian iha portaun tama ba aldeia, i koalia ho ema hotu iha rai nee dehan, 21 “Maun-alin sira hotu! Ema Israel sira nee hakarak moris dame ho ita, nunee husik sira hela hamutuk ho ita iha rai nee. Rai nee luan ba ita hotu. Nunee ita bele kaben ho sira nia oan feto, i sira mos bele kaben ho ita nia oan feto sira. 22 Sira husu buat kiik-oan ida deit hosi ita. Mak nee, ita mane hotu-hotu tenki sunat hanesan sira. 23 Se ita moris hamutuk ona, maka sira nia animal, ho sira nia riku hotu sai ita nia rikusoin. Nee duni, diak liu ita simu deit sira nia hakarak. Mai ita sunat hamutuk. Maun-alin sira hataan ka?”
24 I ema hotu nebee halibur iha fatin nee, konkorda ho Hamór ho Sikem nia koalia. Entaun mane hotu-hotu iha rai nee sunat rame-rame.
25 Liu tiha loron tolu, sira nebee sunat nee kanek sei moras, Diná nia maun Simeão ho Levi foti sira nia surik, sira baa tama nonook ba sidade, i sira oho tiha mane sira hotu. 26 Hamór ho Sikem mos sira oho. Depois sira hasai Diná hosi Sikem nia uma, i sira fila.
27 Nee liu tiha, Jacó nia oan sira seluk tama ba sidade nee, hadau sasaan hotu, tanba ema estraga tiha ona sira nia alin iha nebaa. 28 Sira hadau ema nia sasaan uma laran hotu, i sira lori mos ema nia animal iha kampu hotu. 29 Sira lori hotu feto sira ho labarik sira, i hadau hotu sasaan sira folin karun iha sidade nee.
30 Kuandu Jacó hatene tiha buat nee, nia hatete ba Simeão ho Levi, “Imi halo saida mak nee? Imi halo susar hau deit! Orsida ema Kanaán, ema Peris, ho ema hotu iha rai nee, odi mate ita. Sira ema barak, maibee ita ema uitoan deit. Se sira ataka ita, ita rahun kedas.”
31 Maibee sira hataan ho hirus dehan, “Apaa! Ami la bele husik sira halo ami nia alin hanesan feto aat!”
35Jacó sira halai ba Betél
1 Nee liu tiha, Nai Maromak koalia ho Jacó, dehan, “Hau nee Maromak ida nebee hatudu Aan ba o momentu o halai hosi o nia maun Esaú. Agora, o muda ba Betél. Too iha nebaa, halo meza sakrifisiu ida mai Hau. I hela ona iha nebaa.”
2 Depois Jacó hatete ba nia familia uma laran tomak, dehan, “Agora, ita hotu atu muda ba aldeia Betél. Iha nebaa, hau atu halo meza sakrifisiu ida hodi adora Nai Maromak. Nia mak tulun hau bainhira hau iha susar laran. I Nia sempre hamutuk ho hau iha nebee-nebee deit. Nee duni agora, imi hasai imi nia estatua lulik sira hotu. Imi hariis tiha, troka tiha imi nia hena, tanba ita atu baa adora Maromak.” 4 Depois sira entrega sira nia estatua lulik ho sira nia brinkus sira hotu.+ 35:4 Tempu nebaa, brinkus iha figura lulik nian. I Jacó hakoi sasaan sira nee hotu iha ai huun boot ida besik aldeia Sikem. 5 Kuandu Jacó sira sai hosi Sikem, Nai Maromak halo tauk ema sira nebee hela haleu sidade nee, too ema ida la brani halo aat ba sira.
6 Nunee Jacó sira hotu too ho diak iha aldeia Betél (uluk naran Lus), iha rai Kanaán. 7 Iha nebaa, Jacó halo meza sakrifisiu, i nia bolu fatin nee, El-Betél, (nee dehan katak ‘Betél nia Maromak’), tanba uluk Nai Maromak hatudu Nia Aan ba Jacó iha nebaa, momentu nebee nia halai hosi nia maun.
8 Iha ai huun boot ida besik iha aldeia Betél, nebee ema bolu Alon Bakute, nee dehan katak ‘ema tanis lelir iha ai huun nee’. Ema foo naran nee, tanba feto ida nebee hein Rebeca bainhira nia sei kiik, naran Debora, mate iha nebaa, i sira tanis lelir hodi hakoi nia iha ai huun boot nee.
9 Kuandu Jacó fila ona hosi Mezopotámia, Nai Maromak hatudu Aan tan, hodi foo bensaun ba nia.+ 35:9 Lian orijinal dehan ‘Padan Arán’. Nia naran seluk Mezopotámia. Agora rai nee halo parte rai Síria norte nian, besik Irake.10 Maromak hatete, “Komesa agora, o nia naran, laos tan Jacó. Maibee Hau tau o nia naran foun, mak nee, Israel.+ 35:10 Israel dehan katak ‘deut malu ho Maromak’.11 Hau Maromak Boot Liu. O tenki iha oan ho bei oan bara-barak. Nasaun barak sei sai hosi o nia jerasaun, i liurai barak mos sei sai hosi o. 12 Rai nebee Hau foo ona ba o nia avoo Abraão ho o nia aman Isac, agora Hau foo ba o ho o nia jerasaun sira.”
13 Koalia hotu nunee, Nai Maromak sae fali ba lalehan. 14 I Jacó harii fatuk ida hanesan sinal hodi hanoin Maromak nia promesa. I nia fui tua uvas ho mina azeiti ba fatuk leten, hodi adora Maromak. 15 Fatin nee nia tau naran Betél.
Rakél mate
16 Nee liu tiha, Jacó sira sai hosi Betél. Kuandu sira besik ona Efrata (mak Belém), Rakél nia loron tuur ahi mos too. Maibee nia tuur ahi susar. 17 Bainhira nia kanotak moras makaas, parteira dehan ba nia, “Senhora Rakél! Hakaas aan, tanba ita hetan oan mane tan.” 18 Kuandu nia iis atu kotu, nia tau naran ba labarik nee Benoni, (nee dehan katak ‘oan terus’). Depois nia mate. Maibee Jacó tau labarik nee naran Benjamim, (nee katak, ‘oan liman loos’).
19 I sira hakoi Rakél iha dalan ibun atu baa iha Efrata, (nebee agora naran Belém). 20 Jacó hada tiha rate nee. Too ohin loron, rate nee sei iha.
Jacó nia oan sira
21 Liu tiha nee, Jacó+ 35:21 Dokumentu antigu dehan ‘Israel’. Israel nee Jacó nia naran seluk. kontinua nia viajen. Dala ida, nia halo tenda iha uma aas Eder nia sorin ba. 22 Bainhira sira sei iha fatin nee, Ruben sala fali ho nia aman nia kaben kiik, Bila. Jacó rona buat nee, nia hirus teb-tebes.
Jacó nia oan mane nain sanulu resin rua.
23 Lea nia oan mak nee: Ruben (Jacó nia oan mane boot), Simeão, Levi, Judá, Isakar, ho Zebulón.
24 Rakél nia oan mak nee: José ho Benjamim.
25 Rakél nia atan Bila nia oan mak nee: Dan ho Naftali.
26 I Lea nia atan Zilpa nia oan mak nee: Gad ho Asér.
Jacó nia oan sira nee moris iha Mezopotámia.+ 35:26 Lian orijinal dehan ‘Padan Arán’. Nia naran seluk Mezopotámia. Agora rai nee halo parte rai Síria norte nian, besik Irake.
Jacó nia aman Isac mate
27 Depois Jacó baa haree nia aman Isac iha Manre besik aldeia Kiriate-Arba (nee mak agora naran Hebron). Uluk nia avoo Abraão mos hela iha fatin nee. 28 Isac moris too nia tinan 180, foin nia mate. I nia oan Esaú ho Jacó hakoi nia.
36Esaú nia jerasaun
1 Nee Esaú nia jerasaun sira, nia mos naran Edom. 2 Esaú kaben ho feto Kanaán nain rua. Ida ema Ete, mak Elom nia oan feto, naran Ada. Ida segundu ema Heveu, naran Oolibama. Nia aman naran Aná, i nia avoo naran Zibeaun. 3 Esaú mos kaben ho Ismael nia oan feto, naran Bazemat, Nebaiote nia biin.
4 Esaú nia kaben boot, Ada, hetan oan ida naran Elifaz. Bazemat nia oan naran Reuel. 5 I Oolibama nia oan mak Jeús, Jalaun ho Korá. Nee mak Esaú nia oan sira nebee moris iha rai Kanaán.
6 Iha loron ida, Esaú muda fali ba fatin seluk, dook hosi Jacó. Nia lori nia kaben sira ho nia oan sira, nia ema servisu sira, animal sira, ho nia riku hotu. 7 Esaú fahe malu ho Jacó, tanba sira nia animal ho riku sira barak demais. Nunee rai nebee sira hela ba nee, hahaan la too ba sira nia animal sira haan. 8 Tanba nee mak Esaú (nebee mos naran Edom), baa hela iha foho iha Seir.
9 Tuir mai, Esaú nia jerasaun, nebee ema dehan ema Edom. Sira hela iha foho iha Seir.
10 Esaú nia kaben Ada, iha oan mane ida, naran Elifaz. Elifaz nia kaben boot nia oan mane nain lima. Nee mak: Teman, Omar, Zefó, Gaetán, ho Kenaz. Elifaz nia kaben kiik, naran Timna. Nia iha oan mane ida, naran Amaleke.
Esaú nia kaben Bazemat, iha oan mane ida, naran Reuel. Reuel hetan oan mane nain haat. Mak nee, Naate, Zerá, Samá, ho Mizá.
14 Esaú nia kaben Oolibama, Aná nia oan, Zibeaun nia bei oan nee, iha oan mane nain tolu, mak nee, Jeús, Jalaun ho Korá.
15 Esaú nia bei oan sira fahe sai suku bara-barak. Suku ida-idak ho nia liurai. Esaú nia oan boot Elifaz nia oan sira, sai liurai suku Teman, liurai suku Omar, liurai suku Zefó, liurai suku Kenaz, liurai suku Korá, liurai suku Gaetán, ho liurai suku Amaleke. Sira nee hotu Esaú ho nia kaben Ada nia jerasaun.
17 Esaú nia oan Reuel nia oan sira, sai liurai suku Naate, liurai suku Zerá, liurai suku Samá, ho liurai suku Mizá. Sira nee hotu Esaú ho nia kaben Bazemat nia jerasaun.
18 Esaú ho nia kaben Oolibama nia oan sira, sai liurai suku Jeús, liurai suku Jalaun, ho liurai suku Korá.
19 Suku sira nee hotu Esaú nia jerasaun.
Seir nia jerasaun
20 Iha rai nee, iha ema Hori ida, naran Seir. Nia oan sira fahe sai suku bara-barak. Ida-idak ho nia liurai. I nia oan sai liurai suku Lotan, liurai suku Sobal, liurai suku Zibeaun, liurai suku Aná, liurai suku Eser, ho liurai suku Disán.
22 Lotan nia oan mak, Hori ho Homán. (Lotan nia alin feto, Timna.)
23 Sobal nia oan mak, Alván, Manaate, Ebal, Sefó, ho Onan.
24 Zibeaun nia oan mak, Aiá ho Aná. Aná nee mak hetan bee matan manas iha rai fuik maran, bainhira nia hein nia aman nia kuda buru sira.
25 Aná nia oan feto mak, Oolibama, ho oan mane mak, Dizon. Dizon nia oan mak, Hendan, Esban, Itran, ho Keran.
27 Eser nia oan mak, Bilan, Zaavan, ho Akan.
28 Disán nia oan mak, Uz ho Aran.
29 Nunee liurai ema Hori sira mak, Lotan, Sobal, Zibeaun, Aná, Dizon, Eser, ho Disán. Sira hotu hela iha rai Seir.
Edom nia liurai sira
31 Bainhira Israel seidauk iha liurai, rai Edom iha tiha ona liurai. Sira nia naran mak tuir mai nee:
32 Beor nia oan, Belá, ukun iha sidade Dinabá.
33 Bainhira Belá mate, Jobabe mak troka nia sai liurai. Nia aman naran Zerá hosi aldeia Bozra.
34 Bainhira Jobabe mate, Husaun mak troka nia sai liurai. Husaun hosi ema Teman sira nia rai.
35 Bainhira Husaun mate, Adade mak troka nia sai liurai. Nia aman naran Bedade, hosi aldeia Avite. (Nia mak manaan funu hasoru ema Midián iha Moab.)
36 Bainhira Adade mate, Samlá mak troka nia sai liurai. Samlá hosi aldeia Masreka.
37 Bainhira Samlá mate, Saul mak troka nia sai liurai. Saul hosi aldeia Reobote iha mota ninin.
38 Bainhira Saul mate, Baal-Hanan mak troka nia sai liurai. Nia aman naran Akbor.
39 Bainhira Baal-Hanan mate, Hadar mak troka nia sai liurai. Hadar hosi aldeia Paú. Nia kaben naran Meetabel. Meetabel nia aman naran Matrede. I nia avoo, Me-Zaabe.
40 Liurai sira nebee mai hosi Esaú sira mak nee: Timna, Alva, Jetete, Oolibama, Elá, Pinom, Kenas, Teman, Mibzar, Magdiel, ho Iran. Suku ida-idak foo naran ba fatin nebee sira hela, tuir sira nia naran rasik.
Nee hotu Esaú nia jerasaun, ema Edom sira nia istoria.
37Jacó hela iha rai Kanaán
1 Jacó sira nia istoria too iha nee. Sira hela iha rai Kanaán, iha nia aman nia hela fatin uluk.
José ho nia maun-alin sira
2b Jacó nia oan ida naran José. Kuandu nia tinan sanulu resin hitu ona, nia ho nia maun sira loro-loron hein bibi ho bibi malae. José ho nia maun sira, aman ida, maibee inan keta-ketak. José nia inan Rakél, nia maun sira nia inan mak Bila ho Zilpa. José nee lori-liador. Nia sempre kesar ba nia aman saida mak nia maun sira halo.
3 Jacó hadomi liu José duke nia maun sira, tanba nia katuas ona mak foin hetan José. Iha loron ida nia haruka suku ropa furak ida+ 37:3 Eskritura ho lian Ebreu, laduun klaru. Bele dehan ‘ropa ho kor kapaas oi-oin’. Bele mos ‘ropa naruk kapaas, ho liman naruk’. foo ba José. 4 Bainhira nia maun sira haree sira nia aman hadomi liu José, sira odi nia, too sira mos la koalia diak tan ho nia.
5 Iha kalan ida, José mehi. I nia konta nia mehi nee ba nia maun sira dehan, “Maun sira, rona lai hau nia mehi. Hau mehi dehan ita hotu kesi hare+ 37:5-7 Eskritura ho lian Ebreu dehan buat ida nebee atu hanesan hare, nebee ho portugés naran ‘terigo’, ho lian Indonézia ‘gandum’. halo futun. Ida hau kesi nee derepenti hamriik. Depois imi nian mos hamriik haleu, hodi hakruuk ba hau nian.” Rona nunee, nia maun sira hirus nia liu tan.
8 I sira siak José dehan, “O nee mak atu ukun fali ami ka?” Nunee sira odi nia liu tan, tanba nia foo sai mehi nee.
9 Depois José mehi fali. Nia konta ba nia maun sira dehan, “Hau mehi tan hanesan nee. Hau haree loromatan, fulan, ho fitun sanulu resin ida. Hotu-hotu hakruuk hela mai hau.” 10 Depois nia konta ba nia aman. Maibee nia aman hirus nia hodi dehan, “Mehi saida mak nee? Hau, o nia inan, ho o nia maun-alin sira, ami atu baa rei o nia ain ka? Nee demais ona!” 11 Nunee José nia maun sira laran moras liu. Maibee nia aman hanoin hela deit mehi saida mak nee.
Sira faan José ba rai Ejitu, nudar atan
12 Iha loron ida, José nia maun sira lori sira nia aman nia bibi ba besik aldeia ida naran Sikem. 13 La kleur, nia aman dehan, “Azé! O nia maun sira hein bibi besik iha Sikem. O tenki baa haree sira.”
I José hataan, “Diak, apaa.”
14 Nia aman hatutan tan, “O baa lai, haree took o nia maun sira ho hau nia bibi, diak ka lae? Depois o fila fali mai, foo hatene hau.”
Entaun José lao hosi sira nia uma iha foho leet iha Hebron, baa too iha rai Sikem. 15 Too iha nebaa, José buka sira tuun-sae. Too ema ida haree nia lao baa-mai iha kampu laran, husu ba nia, “O buka saida?”
16 José hataan, “Tiu, hau buka hau nia maun sira. Sira lori bibi mai besik iha nee. Tiu keta haree sira karik?”
17 Ema nee hatete, “Sira sai tiha ona, dehan atu baa aldeia Dotan.”
Rona nunee, José tuir nia maun sira baa, too nia haree hetan sira iha Dotan. 18 Maibee José sei dook, sira haree nia ona, i kombina atu oho nia. 19 I sira dehan ba malu, “Haree took! Ida be mehidór mai ona! 20 Mai ita oho tiha nia! I soe tiha nia tama ba rai kuak nee. Ita foo hatene ba apaa dehan animal siak mak haan tiha nia. Depois mak ita haree nia mehi sira nee atu sai saida.”
21 Maibee nia maun Ruben lakohi, i buka atu salva José. Nia dehan ba nia alin sira, “Ita keta oho nia! 22 Diak liu ita soe tiha nia ba kuak laran nee deit. Iha nee rai fuik, la iha ema ida atu hatene. Naran katak la bele halo kanek nia.” Ruben koalia nunee, tanba nia hakarak husik José para haruka nia fila ba uma.
23 Bainhira José too ba, nia maun sira kaer tiha nia, i rakut sai tiha nia ropa furak nee. 24 Depois sira rasta nia soe tama ba kuak laran.
25 I sira fila baa haan. Sira sei haan hela, derepenti haree grupu ida liu. Ema sira nee kontratu nain; sira tula sasaan ba kuda kamelu atu faan. Hanesan ai been morin, temperus, ho aimoruk oi-oin. Afinal grupu nee ema Ismael, mai hosi aldeia Gileade halo viajen ba rai Ejitu hodi faan sira nia sasaan.
26 Entaun, Judá foo hatene ba nia maun-alin sira dehan, “Diak liu nunee deit! Ita lalika oho nia, ita oho nia hodi halo saida? Bele halo nusaa mos, ita subar nia raan la diak. 27 Nia ita nia alin. Diak liu ita baa faan nia ba ema Ismael sira, para nia todan la bele ba ita.” I sira hotu tuir Judá nia koalia nee.
28 Bainhira ema kontratu nain+ 37:28 a: Eskritura ho lian Ebreu, dalaruma dehan ‘ema hosi rai Midian’, i dalaruma ‘ema Ismael’. Iha matenek nain Biblia nian balu dehan ema Midian nee ho ema Ismael nee, suku ida deit, maski naran rua. Sira nee Ismael nia jerasaun, i sira hela iha rai Midian. (Haree Juis sira 8:22-24). Iha tan ema matenek balu mak dehan ema Midian ho ema Ismael nee, hosi rai rua, maibee sira hotu ema kontratu nain. sira nee liu, José nia maun sira hasae nia hosi rai kuak. I sira faan José ba ema Ismael sira, ho folin osan mutin rua-nulu.+ 37:28 b: Matenek nain sira kona ba Biblia dehan, tempu nebaa, sira kostumi sosa ema klosan sira para halo atan, ho folin osan mutin rua-nulu. Depois sira lori José ba Ejitu.
29 Momentu sira faan José, Ruben la iha. Bainhira nia fila baa haree rai kuak nee, nia hakfodak tanba José la iha tiha ona. Nunee nia lees tiha nia ropa nebee nia hatais, tanba nia laran susar teb-tebes. 30 Nia fila ba nia alin sira hodi dehan, “Labarik nee la iha tiha ona! Agora hau susar ona. Hau atu halo saida?!”
31 Tuir mai sira oho bibi ida, i foti José nia ropa furak nee, reta ba bibi nia raan. 32 Depois sira foti ropa nee, lori baa foo sira nia aman, hodi dehan, “Apaa! Ami hili hena ida nee. Apaa haree took. Keta Azé nia ropa karik.”
33 Haree hena nee, Jacó hatene kedas. Nia hataan, “Aii! Nee hau nia oan nian duni! Animal siak lees tiha nia ona. Hau nia oan mate ona!”
34 Haree nunee, Jacó lees tiha nia ropa, i hatais fali hena aat ida, tanba nia tristi atu-mate.+ 37:34 Jacó lees tiha nia ropa nebee nia hatais, i hatais fali hena aat ida. Hena nee hanesan karoon makasar. Ema Ebreu sira hatais hanesan nee kuandu ema mate. Nia mos tanis hakilar beibeik ba nia oan nee. 35 Nia oan mane ho oan feto sira hotu mai hamaus nia, maibee nia lakohi rona. Nia dehan, “Lalika! Hau sei tristi too mate, tanba hau la bele haluha labarik nee.” Nunee Jacó laran tristi beibeik.
36 Iha tempu nee, ema kontratu nain sira+ 37:36 Eskritura ho lian Ebreu bolu ema kontratu nain sira nee ‘ema Midian’. too iha rai Ejitu. Sira lori José baa faan ba ema boot ida, naran Potifar. Nia liurai Ejitu nia xefi seguransa.
38Judá ho nia feto foun Tamar
1 Nee hotu tiha, Judá lao husik hela nia maun-alin sira, baa hela ho nia kolega ida naran Hirah iha aldeia Adulam. 2 Iha fatin nee iha ema Kanaán ida naran Sua. Judá gosta Sua nia oan feto ida, i sira nain rua kaben. Liu tiha nee, sira hetan oan mane, moris tu-tuir malu. 3 Oan primeiru, sira tau naran Er. 4 Oan segundu, sira tau naran Onan. 5 Tuir fali terseiru, naran Sela. Bainhira Sela moris mai, sira muda tiha ona ba aldeia seluk, naran Kesibe.
6 Bainhira oan primeiru Er boot ona, Judá baa husu feto ida ba nia. Feto nee naran Tamar. I sira nain rua kaben. 7 Maibee Er nee ema hahalok aat teb-tebes. Tanba nee, Nai Maromak kastigu mate tiha nia. Nee mak Er mate la iha oan.
8 Entaun Judá dehan ba nia oan segundu, “Onan! O nia maun mate la iha oan. Tuir ita nia lisan, o tenki kaben fali ho o nia maun nia feen, para o bele foo jerasaun ba o nia maun.”
9 Onan hatene ona lisan nee. Maibee nia lakohi foo jerasaun ba nia maun Er. Nunee kuandu nia toba hamutuk ho Tamar, nia soe sai nia fini, para Tamar la bele hetan oan. 10 Onan sempre halo nunee, halo Nai Maromak hirus teb-tebes. Nee mak Nai Maromak kastigu mate nia.
11 Kuandu Judá haree nia oan rua nebee kaben ho Tamar nee mate hotu, nia mos tauk ona. Nia hanoin, keta halo be nia oan ikun Sela kaben tan ho Tamar, nia mos bele mate tan. Nee mak Judá baa foo hatene ba nia feto foun dehan, “Tamar. Diak liu o fila ba o nia inan-aman deit. Bainhira hau nia oan Sela boot ona, foin o fila mai kaben ho nia.” I Tamar mos fila.
12 Depois Judá nia kaben mos mate. Bainhira tempu lutu liu tiha ona,+ 38:12 Tuir sira nia lisan, bainhira ema nia kaben feto mate, durante fulan ida-rua nia laran la bele sai ba liur, i tenki lutu. nia bolu nia kolega Hirah, i sira nain rua baa iha aldeia ida naran Timna. Iha fatin nee, ema halibur malu hodi tesi Judá nia bibi malae nia fulun, para halo faru manas.
13 Iha ema foo hatene ba Tamar dehan, “O nia banin mane baa iha Timna hodi tesi bibi malae nia fulun.”
14 Iha tempu nee, Judá nia oan ikun Sela boot ona. Maibee Tamar hatene ona nia banin mane la hataan nia kaben ho Sela. Entaun Tamar buka dalan hodi reklama nia direitu. Nia hasai nia ropa faluk nian, i hatais fali ropa kapaas. Nia uza veo hodi taka nia oin. I nia baa tuur iha dalan Timna nian, iha portaun aldeia Enaim nian. 15 Bainhira Judá liu hosi portaun, nia haree Tamar. Maibee nia hanoin feto luroon, tanba Tamar hatais vestidu kapaas, i taka nia oin. 16 Judá la hatene katak, feto nee nia feto foun. Nunee nia baa besik hodi husu atu toba ho nia.
Tamar husu, “Senhor sei foo saida?”
17 Judá dehan, “Oinsaa se hau foo bibi ida ba o?”
Tamar hataan, “Diak senhor. Naran katak senhor pinoor netik buat ruma mai hau kaer, too ita haruka bibi nee mai.”
18 Judá husu tan, “O hakarak hau pinoor hela saida?”
Tamar hataan, “Hau hakarak senhor nia karimbu nebee tara hela iha ita nia kakorok.+ 38:18-19 Iha tempu nebaa, ema ida-idak iha nia karimbu rasik, hodi prova see mak nia. Ho mos ai tonka iha ita nia liman.” Rona nunee, Judá foo kedas sasaan sira nee ba nia.
Depois sira nain rua baa toba hamutuk hanesan feen ho lain. Hotu tiha, Tamar fila ona. Depois nia hasai tiha nia vestidu kapaas ho veo, hodi hatais fali ropa faluk nian. Hakfodak mai, ema hatene katak Tamar isin rua ona.
20 Judá fila tiha, nia husu tulun ba nia kolega Hirah dehan, “O lori bibi nee foo ba feto luroon iha Enaim, hodi hola fali hau nia sasaan nebee pinoor hela iha nebaa.” Hirah too iha nebaa, nia husu baa-mai, maibee la hetan feto nee. 21 Nia husu ba ema sira iha nebaa dehan, “Imi haree feto luroon ida nebee sempre tuur iha portaun nee ka? Nia iha nebee?”
Sira hataan, “Senhor, iha nee feto luroon la iha.”
22 Nunee Hirah fila fali ba Judá. Nia foo hatene dehan, “Hau la hetan feto nee. Hau buka baa-mai, maibee ema iha nebaa hatete mai hau dehan, iha fatin nee feto luroon la iha.”
23 Judá hataan, “Husik hela sasaan sira nee ba nia ba. Naran katak ema keta halo moe ita! Hau atu selu nia, maibee ita buka nia la hetan.”
24 Liu tiha fulan tolu, ema baa hatete ba Judá dehan, “O nia feto foun Tamar halo aan hanesan feto aat. Agora nia isin rua.”
Rona nunee, Judá hirus atu-mate. I nia foo orden dehan, “Baa lori feto nee mai, para sunu mate nia!”
25 I sira baa atu lori Tamar mai. Maibee nia hasai karimbu ho ai tonka. Nia haruka sira baa foo hatene ba nia banin mane dehan, “Senhor revista took sasaan sira nee. Karimbu ho ai tonka nee nia nain mak halo hau isin rua.”
26 Haree tiha sasaan sira nee, Judá hatene kedas katak, sasaan sira nee ninian. I nia foo sai dehan, “Loos duni! Feto nee la sala. Hau mak sala. Tuir loos, hau tenki foo kaben nia ho hau nia oan Sela. Maibee hau lakohi.” Depois nia la toba hamutuk tan ho Tamar ona.
27 Too tempu atu partu ona, Tamar tuur ahi, oan mane kaduak. 28 Momentu nia tuur ahi, oan ida nia liman sai uluk mai liur. Parteira kesi kabas mean ida ba nia liman, hodi dehan, “Nee mak oan primeiru.” 29 Maibee bebee nee dada fila fali nia liman. I ida seluk mak moris uluk fali. Parteira dehan ba bebee nee, “O nee forti duni! Tanba o sena malu too o sai uluk.” Nunee bebee nee hetan naran, Peres (nee katak, ‘sena malu sai ba liur’). 30 Nee foin nia alin ho kabas mean iha liman nee moris mai. Sira tau nia naran, Sera (nee katak ‘mean lakan’).
39José ho Potifar nia kaben
1 Depois, José, ema Ismael sira lori tiha ona ba iha Ejitu. Iha nebaa iha ema boot ida naran Potifar. Nia liurai nia xefi seguransa iha palasiu. Potifar nee mak sosa José hosi ema kontratu nain sira, para sai atan iha nia uma. NAI Maromak tulun José iha nebaa, too nia servisu hotu lao ho diak. 3 Nia xefi haree José nia servisu hotu-hotu lao ho diak, i nia hatene katak NAI Maromak mak tulun. 4 Nee mak nia xefi gosta José, i konfia ba nia. I nia mos foti José sai nia mandór hodi toma konta nia uma ho nia sasaan sira hotu. 5 Tanba José hela iha uma nee, mak Nai Maromak foo bensaun ba nia xefi ema Ejitu nee. Nunee xefi nia uma laran, nia rikusoin, nia toos i nia servisu hotu-hotu lao ho diak. 6 Bainhira Potifar haree José halo servisu hotu ho diak, nia la hanoin tan buat ida; nia so hatene mak haan deit.
José nee mane bonitu ida. 7 Nia hela iha nebaa seidauk kleur, Potifar nia kaben gosta fali nia. Nia sempre hamaus José atu toba hamutuk ho nia.
8 Maibee José lakohi. Nia hataan dehan, “Keta halo nunee, senhora! Tanba hau nia xefi Potifar foo ona responsabilidade mai hau hodi toma konta buat hotu-hotu iha nee. 9 Iha uma nee, la iha tan ema seluk boot liu hau. Tanba xefi konfia ona hau toma konta buat hotu-hotu. So senhora deit mak lae. Nusaa mak hau bele halo fali buat aat ida nunee! Nee kontra Nai Maromak nia hakarak!”
10 Maibee bele nunee mos, xefi nia kaben nee loro-loron hamaus beibeik José, para atu toba hamutuk ho nia. Maibee José la interese ba nia.
11 Iha loron ida, José tama ba uma laran, atu halo nia servisu. Iha loron nee, la iha ema seluk iha uma. 12 Nia xefi nia kaben mai kaer José nia faru i dada nia hodi dehan, “Mai ona! Agora ita nain rua mesak deit. Mai ita baa toba ona.”
Maibee José lakohi. Nia dada aan halai sai ba liur, husik feto nee kaer nafatin nia faru iha uma laran.
13 Bainhira Potifar nia kaben haree José halai sai tiha ba liur husik hela nia faru, 14 nia bolu ema nebee servisu ho sira, hodi foo hatene, “Imi mai haree lai! Ohin ema Ebreu nee tama iha hau nia kuartu. Nia obriga atu toba hamutuk ho hau, maibee hau hakilar makaas. Nunee maka nia halai sai ba liur, husik hela nia faru nee. Hau nia kaben lori ema malkriadu nee mai, para halo moe deit ita.”
16 Potifar nia kaben mos kaer hela faru nee too nia lain fila. 17 Bainhira Potifar fila, nia kaben konta kedas, dehan “Ema Ebreu ita lori mai nee, ohin tama hau nia kuartu atu viola hau. 18 Hau hakilar makaas hodi bolu ema mai, mak nia foin halai sai ba liur, husik hela nia faru nee.”
19 Rona nia kaben konta nunee, Potifar hirus para-mate. 20 Nia haruka ema kaer José lori baa hatama iha kadeia, hamutuk ho liurai nia ema dadur sira seluk.
21 Maibee NAI Maromak la haluha José, i tulun nia nafatin, too xefi iha kadeia gosta teb-tebes José, 22 i konfia ba nia. Nee mak nia entrega ema hotu iha kadeia ba José nia liman, i foti nia hodi toma konta servisu tomak iha nebaa. 23 Tanba nee, xefi kadeia la ulun moras tan ho servisu iha kadeia. NAI Maromak tulun nafatin José, too servisu hotu-hotu iha kadeia lao diak.
40José siik ema dadur nia mehi
1 Iha kadeia nee, iha ema nain rua mak uluk kaer servisu iha liurai Ejitu nia palasiu. Ida toma konta liurai nia hemu, ida tan toma konta liurai nia paun. Sira nain rua halo sala hasoru liurai. Nee mak liurai hirus, too nia hatama sira nain rua ba kadeia. Nunee sira nain rua hamutuk ho José. 4 I xefi kadeia foo orden ba José para toma konta ema nain rua nee.
Sira kleur iha kadeia nee. 5 Depois, iha kalan ida, ema nain rua nee mehi. Ida-idak ho nia mehi rasik. I mehi nee nia signifikadu keta-ketak. 6 Dadeer-saan fali, José haree sira nain rua oin muroon hela. 7 Nia mos husu ba sira, “Tanba saa mak ohin loron nee, imi nia oin tristi nunee?”
8 Sira hataan, “Hori-kalan ami mehi, maibee ami la hatene mehi nee dehan saida.”
José hataan, “La iha ema ida mak bele hatene, so Nai Maromak deit. Imi konta took. Depois mak hau husu Nai Maromak atu esplika imi nia mehi.”
9 Entaun, ema ida toma konta liurai nia hemu nee, komesa konta ona, “Nunee. Hau mehi, hau haree ai uvas huun ida, 10 sanak tolu. Ai huun nee komesa moris, nia tahan, nia funan, nia fuan tasak kedas. 11 I hau haree, hau kaer hela liurai nia kopu. Hau foti uvas hodi buti ba kopu nee. Depois hau foo ba liurai hemu.”
12 Rona nunee, José foo hatene, “Irmaun, mehi nee dehan nunee: sanak tolu nee katak loron tolu. 13 Iha loron tolu mai, liurai sei hasai irmaun hosi kadeia. Depois nia sei foti fali irmaun, para hodi toma konta fali nia hemu hanesan uluk. 14 Kuandu senhor moris diak ona, senhor keta haluha hau. Se ita hadomi duni hau, favor ida foo sai ba liurai, para nia hasai hau hosi kadeia nee. 15 Tanba ema obriga lori hau hosi Ebreu sira nia rain. Iha Ejitu nee mos, hau la halo sala ida. Maski nunee derepenti ema hatama hau ba kadeia, hanesan ema aat.”
16 Rona mehi nia signifikadu diak nunee, ema ida toma konta liurai nia paun nee mos komesa konta ona nia mehi ba José, “Alin. Hau nia mehi nunee: iha lafatik tolu hada malu, hau tutur hela. 17 Lafatik ida iha leten liu, iha liurai nia dosi oi-oin. Maibee manu fuik sira mai haan tiha hotu dosi nee iha hau nia ulun.”
18 Rona nunee, José hataan, “Irmaun nia mehi nee dehan nunee: Lafatik tolu nee katak loron tolu. 19 Iha loron tolu mai nee, liurai sei haruka ema mai tesi tiha irmaun nia kakorok. Depois sira tara irmaun nia isin ba ai riin. I manu fuik sira sei mai haan hotu irmaun nia mate isin.”
20 Liu tiha loron tolu, liurai halo tinan, i nia halo festa boot ba nia funsionariu sira. Nia foo orden atu hasai nia ema nain rua nee hosi kadeia. 21 Depois liurai foti fali nia ema ida toma konta nia hemu nee, ba fali iha nia servisu ida uluk.
22 Maibee ema ida toma konta liurai nia paun nee, sira tara mate tiha nia, tuir lo-loos José nia koalia.
23 Mais too ikus, ema ida toma konta liurai nia hemu nee, la hanoin tan José, nia haluha tiha.
41José siik liurai Ejitu nia mehi
1 Liu tiha tinan rua, liurai Ejitu mos mehi. Nia mehi, nia hamriik hela iha mota Nil nia ibun. 2 Derepenti, nia haree karau vaka hitu. Karau nee bokur loos too isin nabilan. Sira sai hosi mota laran, baa haan duut iha mota ibun.
3 Depois, iha tan karau vaka hitu sai hosi mota laran. Maibee sira nia isin krekas maran loos. Sira hamriik bes-besik karau sira bokur nee. 4 I karau krekas hitu nee, tolan tiha hotu karau bokur hitu nee. Liurai hakfodak hadeer tiha.
5 La kleur nia toba fali, nia mehi fali tan. Nia haree, hare fulin hitu sai hosi huun ida. Hare nee isin nakonu i fulin kapaas. 6 I nia haree tan hare fulin hitu, maibee isin la iha, i namlaik tiha ona tanba anin bailoro. 7 I fulin namlaik hitu nee tolan tiha hotu fulin isin nakonu hitu nee. Depois liurai hakfodak tiha, mak foin hatene katak buat nee mehi.
8 Iha dadeer-saan, liurai laran susar. Nunee nia haruka baa bolu ema matan dook sira ho matenek nain sira hotu iha rai Ejitu. I nia konta nia mehi nee ba sira, maibee la iha ema ida mak bele siik.
9 Depois mak foin ema ida nebee toma konta liurai nia hemu nee, hanoin hetan José. Nia mos foo hatene ba liurai dehan, “Amu liurai, hau tenki foo sai hau nia sala. 10 Uluk, kuandu amu hirus hau ho hau nia kolega, amu hatama tiha ami ba kadeia, 11 iha kalan ida, ami nain rua mehi. Ida-idak nia mehi ho nia signifikadu keta-ketak. 12 Iha kadeia laran nee iha mos mane klosan Ebreu ida. Xefi kadeia foti nia hodi toma konta servisu hotu-hotu iha kadeia. Ami konta ami nia mehi ba nia. I nia mak siik kona. 13 Amu liurai foti fali hau ata, tau fali iha hau nia servisu ida uluk, maibee hau nia maluk nee, amu haruka tara mate tiha. Buat sira nee hotu sai tuir lo-loos ema Ebreu nee nia koalia.”
14 Rona nunee, liurai mos haruka ema baa lalais hasai José hosi kadeia. Depois José hadia aan, koi tiha nia hasarahun, troka tiha nia ropa, hodi baa hasoru liurai. 15 Nia too, liurai dehan, “José! Hau iha mehi ida. Maibee la iha ema ida mak bele siik. Mais ema hatete mai hau dehan o mak bele.”
16 José hataan, “Nai liurai, hau la hatene buat ida. So Nai Maromak deit mak bele foo sai lo-loos mehi nia signifikadu. I Nia sei hatudu duni buat diak ba amu.”
17 Entaun liurai komesa konta ona nia mehi nee dehan, “Hau hamriik hela iha mota Nil nia ibun. 18 Iha karau vaka hitu, sira nia isin bokur loos too nabilan. Sira sai hosi mota laran baa haan duut iha mota ibun. 19 Iha mos karau vaka hitu tan mak sai mai. Maibee karau sira nee mesak krekas maran deit. Hau nunka haree karau krekas hanesan nee iha rai Ejitu. 20 Maibee hau admira teb-tebes! Tanba derepenti deit, karau krekas hitu nee, tolan tiha hotu karau bokur hitu nee. 21 Sira tolan tiha hotu, maibee karau sira nee isin krekas nafatin. Depois hau hakfodak hadeer tiha.
22 Depois hau toba fali, la kleur, hau mehi fali tan. Hau haree, hare fulin hitu ho isin nakonu sai hosi huun ida. 23 I hau haree tan hare fulin hitu maibee isin la iha i namlaik hela, tanba anin bailoro. 24 Hare fulin isin la iha sira nee tolan tiha hare fulin diak sira nee hotu. Depois hau hakfodak tiha. Hau konta tiha ona mehi nee ba ema matenek sira, maibee la iha ema ida mak bele siik.”
25 I José foo hatene dehan, “Nai liurai, mehi rua nee nia signifikadu ida deit. Nai Maromak foo sai ona ba amu liurai, saida mak Nia atu halo. 26 Mehi nee dehan nunee: karau bokur hitu nee, ho hare fulin hitu nebee isin nakonu nee, dehan katak rai sei bosu durante tinan hitu nia laran. Liu hosi mehi rua nee, Nai Maromak hatoo lia ida deit. 27 I karau krekas maran hitu nee, ho hare fulin hitu nebee isin la iha nee, dehan katak rai sei hamlaha iha tinan hitu nia laran.
28 Nunee Nai Maromak foo hatene kedas saida mak Nia atu halo, hanesan ohin hau dehan ona. 29 Ita sei hetan hahaan barak durante tinan hitu nia laran, iha rai Ejitu tomak. 30 Nee liu tiha, ita hetan rai hamlaha durante tinan hitu nia laran. Rai sei hamlaha boot, too la iha tan hahaan iha rai nee. I ema hotu-hotu sei hamlaha atu-mate, too sira la hanoin tan tempu hahaan barak nee.
32 Entaun, amu liurai hetan mehi too dala rua nee, hodi hatudu katak Nai Maromak hakotu tiha ona i la kleur tan, buat nee sei sai duni.
33 Tanba nee, tuir hau nia hanoin, diak liu amu buka ema matenek ida, hodi foti nia para toma konta nasaun nee. 34 Iha tinan hitu nebee hahaan barak nee, diak liu amu mos foti funsionariu balu tan, para aruma hahaan nee. Povu nia hahaan tenki fahe ba parte lima, parte haat bele haan, parte ida tenki entrega ba funsionariu sira hodi rai. 35 Haruka sira halibur hahaan hosi Ejitu tomak, rai hamutuk iha liurai nia armazen, i hein halo di-diak. 36 Nunee, bainhira rai hamlaha tinan hitu nee too, ita sei iha hahaan. Ita halo nunee, mak la iha ema ida mate hamlaha.”
Liurai foti José atu ukun rai Ejitu
37 Rona José koalia nunee, liurai ho nia funsionariu boot sira konkorda ho José nia ideia nee. 38 I liurai dehan, “José nee, Nai Maromak nia Espiritu mak foo poder ba nia. Nee mak la iha tan ema seluk mak matenek liu nia.”
39 Depois liurai hatete ba José dehan, “Nai Maromak foo hatene buat sira nee hotu ba o. Nunee mak o matenek, i o nia hanoin liu ema hotu-hotu. 40 Entaun agora hau foti o sai hau nia visi. Hau nia reinu tomak sei kumpri o nia orden. So hau mesak deit mak boot liu o.”
41 Nunee liurai hasai nia kadeli nebee iha karimbu liurai nian, hatama ba José nia liman. I nia dehan, “Ho kadeli nee, hau foti o sai hau nia visi iha rai Ejitu tomak.” Depois nia foo batina kapaas ida ba José hatais, ho tara korenti mean ida ba nia kakorok.
43 Nia foo mos nia kuda kareta segundu ba José sae. Iha ema halai iha kareta nia oin hodi hakilar fila-fila dehan, “Loke dalan! Foo respeitu!+ 41:43 Lian orijinal Ebreu dehan ‘foo respeitu’ ou se lae ‘hakruuk too rai’. Iha ema boot atu liu!” Hanesan nee mak liurai foti José sai nia visi iha rai Ejitu.
44 Liurai dehan ba José nunee, “Hau mak liurai. Maibee iha Ejitu tomak, ema hotu-hotu la bele halo buat ida, so o foo lisensa lai.”
45 I liurai foo naran foun ba José, Safnat-Panea, tuir ema Ejitu nia naran. Nia mos foo kaben José ho feto ida naran Asenat. José nia banin mane naran Potifera. Nia mak toma konta relijiaun iha sidade On.+ 41:45 Sidade On nia naran iha lian Gregu dehan ‘Heliopolis’. Nunee José sai ema boot iha rai Ejitu.
46 José komesa nia servisu nudar visi ho idade tinan tolu-nulu. Depois nia baa haree fatin hotu-hotu iha rai Ejitu. 47 Durante tinan hitu nia laran, toos iha rai nee tomak foo hahaan barak teb-tebes. 48 I José halibur hahaan resin nee, hodi haloot. Hahaan hosi toos besik sidade ida-idak, nia rai iha sidade nee. 49 Hahaan nebee nia haruka rai nee barak teb-tebes. Hanesan rai henek iha tasi ibun, too ema la sukat tan ona.
50 Tempu hamlaha seidauk too, José nia kaben Asenat hetan oan mane nain rua. 51 José hatete, “Nai Maromak halo hau haluha tiha terus uluk bainhira hau sai hosi hau nia aman nia uma.” Nee mak nia tau naran ba nia oan primeiru nee, naran Manassés.+ 41:51 Naran Manassés rona atu hanesan ho liafuan Ebreu ida nebee dehan ‘haluha’.
52 Bainhira nia hetan oan segundu, nia hatete tan, “Hau hetan terus barak ona iha fatin ida nee. Maibee Nai Maromak foo bensaun mai hau, nee duni hau hetan tan oan ida iha nee.” Nia mos tau naran ba labarik nee, Efraim.+ 41:52 Iha lian Ebreu, Efraim bele dehan ‘hetan oan’ ka ‘aumenta barak’.
53 Liu tiha nee, rai bosu tinan hitu nee ramata. 54 Depois rai komesa hamlaha ona, tuir lo-loos buat nebee mak uluk José koalia. Iha rai seluk ema hamlaha tiha ona, maibee iha rai Ejitu laran tomak, hahaan sei iha. 55 Kleur-kleur, ema iha Ejitu mos komesa hamlaha. I sira baa husu hahaan iha liurai. Liurai mos haruka sira baa iha José, para halo tuir José nia orden.
56 Tempu nee, hamlaha aumenta liu tan, too ema iha Ejitu laran tomak hamlaha. Entaun José haruka loke armazen hotu-hotu hodi faan hahaan ba povu Ejitu. 57 Depois ema hosi nasaun selu-seluk mos mai hola hahaan hosi José iha Ejitu, tanba tempu nee, rai hamlaha boot.
42José nia maun sira baa hola hahaan iha Ejitu
1 Iha tempu nee, Jacó rona ema dehan, iha Ejitu hahaan barak. Nia hatete ba nia oan sira, “Oan sira! Nusaa mak imi tuur bilaan deit nunee! 2 Hau rona dehan iha Ejitu hahaan barak. Diak liu imi baa hola hahaan iha nebaa, para ita la bele mate hamlaha.”
3 Entaun, José nia maun nain sanulu nee hadia aan hodi baa hola hahaan iha Ejitu. 4 Maibee Jacó la foo José nia alin Benjamim baa hamutuk ho sira. Nia tauk, keta halo be labarik nee hetan azar tan. 5 Entaun, tanba hamlaha too mos iha rai Kanaán, Jacó nia oan sira baa hola hahaan iha Ejitu, hanesan mos ema hosi fatin selu-seluk.+ 42:5 Lian Ebreu hakerek ‘Israel’. Israel nee Jacó nia naran seluk.
6 Iha tempu nee, José sai tiha ona liurai Ejitu nia visi. Kuandu ema mai hosi fatin-fatin atu hola hahaan, José mak faan ba sira. Nee mak bainhira José nia maun sira too, sira baa hakneak ho hakruuk too taka oin ba rai iha José nia oin. 7 Kuandu nia haree sira, nia konhese kedas. Maibee sira la konhese nia, tanba nia hanesan ema Ejitu ona. José mos finji la hatene, i husu sira ho makaas dehan, “Imi mai hosi nebee?”
Sira hataan, “Ami mai hosi rai Kanaán. Ami mai atu hola hahaan hosi senhor visi.”
9 I José hanoin fali nia mehi uluk. Nia mos halo tauk sira hodi dehan, “Hau la fiar! Imi nee espiaun. Imi mai buka dalan oinsaa mak bele ataka ami!”
10 Maibee sira hataan, “Lae, senhor! Ami senhor nia atan, mai atu hola hahaan deit. 11 Ami laos espiaun senhor! Ami hotu aman ida deit, i mesak ema diak.”
12 Maibee José koalia ho makaas liu tan dehan, “He! Bosok-teen! Keta lohi hau! Imi espiaun duni. Imi mai buka dalan oinsaa mak bele ataka ami!”
13 Sira defende aan dehan, “Laos, senhor! Ami senhor nia atan deit. Ami mai hosi rai Kanaán. Ami maun-alin sanulu resin rua, ami hotu aman ida. Alin ikun hela ho apaa. Alin ida tan la iha ona.”
14 José hataan fali, “Laos! Ohin hau dehan nee loos! Imi espiaun duni. 15 Nee duni, imi tenki hatudu prova uluk, para hau hatene imi nia koalia ohin nee, loos ka lae. Hau jura hodi liurai nia naran! Se imi nia alin ikun la mai iha nee, imi la bele sai hosi rai nee! 16 Hili ema ida atu baa bolu imi nia alin mai. Sira seluk nee hau hatama ba kadeia lai, para hau haree took imi nia koalia nee loos ka lae. Se la loos, imi espiaun duni.” 17 I José haruka hatama sira ba kadeia loron tolu.
18 Too ona loron tolu, José baa koalia ho sira dehan, “Hau ema ida ke tauk Nai Maromak, i sempre moris tuir Nia hakarak. Nunee hau lakohi kastigu mate imi, maibee sei hasai imi hosi kadeia. Naran katak imi kumpri buat tuir mai nee, 19 hodi hatudu katak imi laran moos. Hau sei hatama ema ida iha kadeia. Sira seluk bele fila lori hahaan ba imi nia familia. Tan sira iha hamlaha laran, i hein hela imi atu lori hahaan baa. 20 Depois imi lori imi nia alin ikun nee mai, hanesan prova katak imi hatete loos, i para hau la bele kastigu mate imi.”
Rona nunee, sira mos simu. 21 Depois sira koalia ba malu dehan, “Agora ita hetan ona kastigu, tanba sala nebee ita uluk halo ba ita nia alin José. Ita haree nia terus teb-tebes, too nia husu tulun mai ita, maibee ita lakohi rona. Nee mak agora ita terus nunee.”
22 Ruben mos foo hanoin ba sira dehan, “Alin sira! Uluk hau dehan, la bele halo buat ida ba labarik nee. Maibee imi la rona. Nee mak agora José nia raan husu mai ita.” 23 Sira koalia nunee, maibee sira la hatene katak José kompriende sira nia lian. Tanba momentu José koalia ho sira, nia koalia ho lian Ejitu i durbasa foo sai fali ho lian Ebreu.
24 Rona sira koalia nunee, José mos hamriik husik hela sira, i nia baa tanis iha fatin seluk. Bainhira nia tanis tiha hotu, nia baa fali sira. I nia haruka ema futu Simeão iha nia maun sira nia oin.
José nia maun sira fila ba Kanaán
25 Liu tiha nee, José foo orden ba nia funsionariu sira, para tau foos ba nia maun sira nia karoon i hatama fali ida-idak nia osan ba iha nia karoon ibun. I nia haruka foo bukae ba sira haan iha dalan. Nia funsionariu sira halo tuir. 26 Depois José nia maun sira tula foos ba sira nia kuda buru, i sira fila.
27 Kalan ona, sira deskansa. Hosi sira nee, ema ida kore nia karoon, atu foo haan nia kuda buru, derepenti nia haree nia osan iha hela karoon ibun. 28 Nia hakfodak atu-mate! Depois nia bolu nia maun sira dehan, “Imi mai haree lai nee. Ita susar ona. Sira tau fila fali hau nia osan iha hau nia karoon.”
Haree nunee, sira nia fuan tuk-tuku i neon lakon tiha. Sira koalia ba malu dehan, “Nai Maromak halo saida ba ita nee?!”
29 Depois sira lao nafatin. Too iha Kanaán, sira konta ba sira nia aman buat hotu-hotu mak akontese ba sira. 30 Sira foo hatene dehan, “Apaa! Liurai Ejitu nia visi halo demais liu hodi koalia ho ami ho hirus deit. Nia duun dehan, ami baa hafuhu fali nia rain, nudar espiaun. 31 Maibee ami hataan dehan, ‘Lae! Ami koalia loos. Ami laos espiaun. 32 Ami maun-alin sanulu resin rua, hotu-hotu aman ida deit. Alin ida mate tiha ona, i alin ida ikun hela ho apaa iha Kanaán.’
33 I senhor nee dehan, ‘Hau atu koko imi nia koalia nee, loos ka lae! Imi ida tenki hela iha nee. Seluk bele fila, lori hahaan baa foo ba imi nia familia, para sira keta mate hamlaha. 34 Imi tenki lori lai imi nia alin ikun nee mai. So nunee mak hau hatene katak imi laos espiaun, i imi nia koalia nee, loos duni. Depois mak foin hau hasai imi nia maun hosi kadeia. I foo lisensa ba imi bele baa nebee-nebee deit iha rai nee.’ ”
35 Konta tiha hotu, sira komesa kore ona sira nia karoon. I ida-idak hetan fali nia osan iha nia karoon laran! Haree osan nee, Jacó ho nia oan sira tauk atu-mate.
36 Jacó hatete ba sira, “Imi halo lakon tiha hau nia oan sira ona. José la iha tiha ona, Simeão mos hanesan. Agora imi atu lori tan Benjamim? Buat sira nee hotu halo terus deit hau.”
37 Ruben dehan, “Apaa! Entrega ona Benjamim mai hau. Hau mak toma konta nia. Hau promete, hau sei lori fila fali mai apaa. Maibee se la sai nunee, apaa bele oho hau nia oan mane rua nee.”
38 Maibee Jacó hataan, “La bele! Imi la bele lori Benjamim, tan nia maun José mate tiha ona. Agora hela nia mesak hosi nia inan nia oan sira. Se nia hetan azar iha dalan, imi sei halo hau terus liu tan, ho laran susar too mate.”
43José nia maun sira fila fali ba Ejitu, ho sira nia alin Benjamim
1 Iha tempu nee, rai hamlaha iha rai Kanaán aumenta liu tan. 2 Hahaan nebee Jacó nia oan sira hola hosi Ejitu nee, sira haan hotu ona. Entaun Jacó hatete ba sira dehan, “Oan sira! Diak liu imi fila fali ba Ejitu, hola hahaan ba ita.”
3 Maibee Judá hataan, “Apaa! Liurai Ejitu nia visi foo hatene tiha ona ba ami dehan, ami la bele hatudu tan ami nia oin ba nia, se ami la lori ami nia alin ikun. 4 Nunee apaa tenki husik alin Benjamim baa ho ami, foin ami bele baa hola hahaan ba apaa. 5 Se apaa la foo Benjamim baa ho ami, ami lakohi baa. Tanba ema Ejitu nee dehan tiha ona nunee.”
6 I Jacó hirus sira dehan, “Nusaa mak imi hatete ba ema nee katak, imi sei iha alin ida tan?! Imi halo susar deit hau.”
7 I sira hamaus nia dehan, “Apaa! Ema nee husu beibeik, atu hatene ita ho ita nia familia sira hotu. Nia husu nunee, ‘Nusaa? Imi nia aman sei moris ka? Imi sei iha alin mane seluk tan ka?’ Hotu, ami atu dehan saida?! Ami tenki koalia lo-loos deit ona. See mak hatene dehan nia atu haruka ami lori ami nia alin baa iha nebaa?”
8 Judá mos hatutan tan dehan, “Apaa! Husik labarik nee baa ho ami. Se iha buat ruma ho nia, hau mak simu todan. Se hau la lori nia moris fila mai apaa, apaa bele foo sala nee mai hau too mate. Entaun, apaa foo labarik nee mai ona, tanba ami tenki baa lalais ona. Se lae, ita balu mate hamlaha. 10 Se ami la hein kleur hanesan nee, ami fila tiha dala rua ona.”
11 I sira nia aman hataan, “Se nunee, imi halo hanesan nee deit. Lori ita nia riku rai nian hanesan bani been, temperus, ai been morin, aimoruk pomada, kiar+ 43:11 Eskritura ho lian Ebreu dehan shaqed . Nia isin hanesan kiar. ho fore oi-oin. Hodi baa foo ba liurai nia visi nee, dehan, ‘Nee, hanesan ami nia prezenti ba ita boot.’ 12 Imi mos lori osan hodi hola hahaan, ho tan osan nebee uluk imi hetan iha imi nia karoon laran nee hodi baa foo fali. Karik sira tau sala. 13 Imi lori ho imi nia alin. Maibee tenki lori fila mai lalais! 14 Hau harohan ba Nai Maromak mak forsa teb-tebes, para halo liurai Ejitu nia visi nee bele hadomi imi. Para nia bele foo fila Benjamim ho Simeão mai hamutuk ho imi. Maibee, se hau nia oan sira tenki lakon, biar hau lori nafatin terus nee.”
15 Depois sira lori prezenti ho osan, baa ona Ejitu. Sira lori mos Benjamim. Too iha nebaa, sira aprezenta aan ba José. 16 Bainhira José haree Benjamim ho nia maun sira, nia hatete ba nia ema nebee toma konta nia uma dehan, “Lori sira ba iha hau nia uma! Oho animal ida, i tein halo di-diak, tanba orsida sira haan meiudia ho hau.”
17 I nia ema nee halo tuir hodi lori sira ba iha José nia uma.
18 Bainhira sira lao ba José nia uma, sira tauk atu-mate. Iha dalan klaran sira koalia ba malu dehan, “Tanba saa mak nia haruka lori ita mai iha nee? Keta halo nia atu halo terus ita, tanba uluk sira tau fali osan iha ita nia karoon laran. Sira finji lori ita mai iha nee, para hodi kaer ita, halo ita sai nia atan, i hadau hotu ita nia kuda buru sira nee.”
19 Nee mak sira besik ona José nia uma, sira koalia ba José nia ema nee dehan, 20 “Senhor! Ami husu deskulpa. Tanba uluk ami mai hola hahaan iha nee. 21 Bainhira ami fila ba ami nia rain, ami kalan deskansa iha dalan. Depois ami kore naha para hodi foo haan kuda. I ami haree fali ida-idak nia osan hodi hola hare nee, iha hela karoon laran. Ami la hatene see mak tau! Maibee agora ami lori fali osan nee mai hotu. Ami mos lori ho osan hodi hola tan hahaan. Tanba nee, senhor keta hirus.”
23 I José nia ema nee hataan, “Imi kalma tiha! Lalikan tauk! Karik imi nia Maromak mak foo bensaun ba imi iha imi nia karoon laran. Iha loron nebaa hau simu duni imi nia osan. Entaun imi la iha deve iha nee.” Nia mos hasai Simeão lori ba sira.
24 Depois sira hotu tama ba iha José nia uma. I José nia ema nee tau bee ba sira hodi fasi sira nia ain. Nia mos foo haan ba sira nia kuda buru. 25 I nia foo hatene dehan, “Orsida imi haan meiudia ho xefi.” Nunee sira mos prepara kedan sira nia prezenti.
26 José too iha uma, sira hotu hakneak hodi hakruuk too rai iha José nia oin. Depois sira mos foo sira nia prezenti ba nia. 27 I José husu ba sira, “Oinsaa? Imi hotu diak ka lae? Uluk imi dehan imi nia aman katuas ona. Nia oinsaa? Nia sei moris hela ka?”
28 Sira hataan, “Ita boot nia atan, ami nia aman, diak hela.” Sira mos hakruuk dala ida tan hodi hatudu respeitu ba nia.
29 Depois José foti matan, i haree nia alin Benjamim. Sira nain rua, aman ida, inan ida. Nia dehan, “Nee mak imi nia alin ikun uluk imi konta nee ka?”
I nia hatete ba Benjamim, “Oan! Hau harohan ba Nai Maromak para Nia haraik bensaun barak ba o.”
30 Haree tiha Benjamim, José hanoin teb-tebes, too nia atu tanis deit ona. Nia mos sai lalais husik hela sira, baa iha nia kuartu. I nia tanis iha nebaa. 31 Tanis tiha hotu, nia baa fasi nia oin. Nia halo kontenti nia laran, i nia sai baa hasoru fali sira. Nia haruka nia ema sira tau meza. Tanis tiha hotu, nia baa fasi nia oin. Nia halo kontenti nia laran, i nia sai baa hasoru fali sira. Nia haruka nia ema sira tau meza.
32 I sira tau meza ida ba José hodi haan mesak. Nia maun-alin sira haan iha meza seluk. Nia funsionariu ema Ejitu sira mos haan iha sira nia meza ketak, tanba ema Ejitu hakribi haan hamutuk ho ema Ebreu.+ 43:32 Ema Ejitu hakribi ema Ebreu, tanba ema Ebreu bibi atan.33 José nia ema sira prepara ona meza ba José nia maun-alin sira tuur hateke oin ba José. Nia tau sira tuur tuir ida-idak nia tinan, komesa hosi maun boot too alin ikun. Haree nunee, sira mos admira. 34 I José haruka nia ema sira foti hahaan hosi nia meza rasik tau ba iha nia maun-alin sira nia meza. Sira hotu simu hahaan hanesan, maibee Benjamim simu barak liu dala lima. I sira hotu haan-hemu too bosu di-diak.
44José nia kopu osan mutin lakon
1 Sira haan tiha hotu, José foo orden ba nia ema nebee toma konta iha uma nee dehan, “O enxe hare ba ema sira nee nia karoon halo nakonu. Tau fali sira nia osan ba ida-idak nia karoon ibun. 2 I o foti hau nia kopu osan mutin, tau iha sira nia alin ikun nia karoon.” Nia mos halo tuir José nia orden nee.
3 Iha aban dadeer-saan nakukun, José husik sira tula hahaan ba sira nia kuda buru, hodi fila ba sira nia rain. 4 Sira sai seidauk dook hosi sidade, José dehan ba nia ema nee, “O duni ema sira nee lalais. Kuandu o toman sira, o dehan nunee: ‘Senhor visi halo diak ba imi, nusaa mak imi selu fali ho aat? 5 Nusaa mak imi bele naok fali hau nia xefi nia kopu osan mutin? Nee laos xefi nia kopu hodi hemu deit! Maibee nia uza mos hodi buka hatene ema nia destinu. Imi nia hahalok nee aat duni.’ ”
6 Entaun José nia ema nee baa duni tuir kedan sira too toman. Nia mos hatete ba sira tuir José nia liafuan ohin.
7 I sira hataan, “La iha, senhor! Ami ata nunka halo buat aat ida nee! Senhor koalia saida mak nee? 8 Ita boot rasik hatene, osan sira uluk iha ami nia karoon, ami foo fila fali ba ita ona. Nunee, halo nusaa mak ami bele naok fali xefi nia osan mean ho osan mutin iha nia uma?! 9 Senhor revista deit ba! Hetan iha see nia karoon, kastigu mate nia! I halo ami seluk sai xefi nia atan deit.”
10 Maibee José nia ema nee dehan, “Laos! Se hetan kopu iha ema nebee, nia mak sai hau nia atan, sira seluk bele fila.”
11 Sira mos hatuun lalais sira nia karoon, hodi kore kedan. 12 I José nia ema nee revista di-diak sira nia karoon ida-idak, komesa hosi maun boot nian too iha alin ikun. Nia hetan kopu osan mutin nee iha Benjamim nia karoon.
13 Haree nunee, Benjamim nia maun sira laran dodok tebes too lees tiha hena iha sira nia isin. I sira tula fali naha ba kuda, hodi fila fali ba sidade.
14 Kuandu sira too iha José nia uma, nia sei iha hela nebaa. Sira hakneak iha José nia oin. 15 I José hakilar sira, “Nusaa mak imi halo fali nunee mai hau?! Imi la hatene katak ema boot hanesan hau, iha kbiit bele siik see mak halo aat hau?”
16 I Judá hataan, “Senhor, ami atu koalia saida? Nai Maromak foo sai ona ami nia sala. Ami atu defende aan oinsaa tan? Se ita boot atu kaer ami nia alin nee, diak liu senhor kaer ami hotu. Halo ami hotu sai senhor nia atan deit.”
17 Maibee José hataan, “Laos nunee! Hetan kopu nee iha see, nia deit mak sai hau nia atan! Imi sira seluk bele fila ba imi nia aman deit.”
Judá husu atu troka Benjamim
18 Depois Judá baa besik José, hodi dehan, “Senhor visi! Hau hatene ita boot nia poder hanesan ho liurai. Nunee keta hirus lai hau. Hau husu lisensa atu koalia uitoan ho ita boot. 19 Uluk ita husu ba ami dehan, ‘Imi sei iha aman ho alin tan ka?’
20 Ami hataan, ‘Ami nia aman katuas ona, i ami iha tan alin ikun ida. Apaa katuas ona mak foin hetan nia. Alin ikun nee iha maun ida, maibee nia la iha tiha ona. Sira nain rua nia inan mos mate tiha ona. Agora, hela alin ikun nee deit. I ami nia aman hadomi loos nia.’
21 Maibee senhor haruka ami lori nia mai, atu ita boot haree. 22 I ami hataan dehan, ‘Labarik nee nunka husik nia aman. Se nia sai hosi nia aman nia sorin, ami nia aman bele mate.’
23 Depois senhor hataan dehan, ‘Se imi la lori imi nia alin nee mai, imi la bele haree tan hau nia oin.’
24 Nunee ami mos fila. Too iha apaa, ami foo hatene hotu ita boot nia liafuan nee. 25 Kleur-kleur, ami nia hahaan mos hotu. I apaa haruka ami mai fali iha Ejitu hola tan hahaan. 26 Maibee ami hataan nunee, ‘Apaa! Ami la bele baa tan nebaa. Tanba liurai nia visi hatete ona, se ami la lori ami nia alin ikun baa, ami la bele haree tan nia oin. Nunee ami nia alin ikun nee tenki akompanha ami, foin ami bele lao.’
27 Ami nia aman dehan, ‘Imi hatene hau nia kaben Rakél, nia oan rua deit. 28 Oan primeiru la iha tiha ona. Animal siak haan tiha ona karik, tanba too agora hau la haree tan nia. 29 Se imi hasai tan labarik nee hosi hau, i depois nia hetan azar, imi aumenta tan susar mai hau katuas nee, too hau mate.’
30 Nee mak senhor visi, se hau fila ba apaa i la lori alin ikun nee, apaa bele mate. Tan nia klamar iha deit labarik nee, i nia mos katuas liu ona. 32 Hau mos promete tiha ona ba apaa katak, hau mak foo garantia ba labarik nee. Hau dehan, se hau la lori fali labarik nee ba nia, hau mak sei lori sala nee too mate.
33 Nee duni, senhor, hau husu nunee deit: Biar hau mak hela fali iha labarik nee nia fatin, hau deit mak sai ita boot nia atan. Husik nia fila baa ho nia maun sira. 34 Se labarik nee la fila, hau mos la fila. Tanba hau la aguenta haree apaa nia terus.”
45José foo sai nia aan, i husu nia aman sira muda ba Ejitu
1 Rona nunee, José nia laran dodok too nia la aguenta tan iha nia funsionariu sira nia oin. Nee mak nia haruka sira sai tiha, atu nia hela mesak ho nia maun-alin sira hodi foo sai, nia nee see. 2 Funsionariu sira hotu sai tiha, José mos tanis hakilar. Too ema Ejitu sira iha liur rona. I ema sira iha liurai nia uma mos rona.
3 I José foo sai ba nia maun-alin sira dehan, “Hau José, imi nia alin! Apaa sei moris ka?”
Rona nunee, nia maun-alin sira tauk atu-mate too sira la koalia liafuan ida.
4 Depois José bolu sira mai besik, i sira mos halo tuir. Nia koalia tan dehan, “Hau mak José, ida nebee uluk imi faan tiha ba ema Ejitu. 5 Maibee imi keta tauk, i la bele foo sala ba imi nia aan tanba imi faan hau. Afinal Nai Maromak mak lori hau uluk mai iha nee. Ho nunee, Nia uza hau para bele salva ema barak hosi hamlaha nia laran.
6 Agora rai hamlaha foin tinan rua, sei hela tinan lima tan. Iha tempu naruk nee, ema la fila rai, la kuda rai, i la hetan hahaan. 7 Nai Maromak lori hau mai uluk, para hau bele tau matan ba imi, i imi nia jerasaun sira bele hetan moris.
8 Hau mai too iha nee, laos tanba imi. Maibee nee Nai Maromak nia servisu. Nia mak foti hau sai liurai nia visi. Hau sai xefi iha liurai nia palasiu hodi ukun povu Ejitu tomak.
9 Agora, imi fila lalais ona ba apaa, hodi foo sai dehan nia oan José sei moris hela. I hatoo hau nia lia tatoli nunee: ‘Nai Maromak foti ona hau sai ema boot iha rai Ejitu, i hau husu apaa atu mai lalais iha nee. 10 Apaa bele hela iha rai Gosen besik ho hau, hamutuk ho ita nia oan ho bei oan sira, ho familia uma laran tomak. Lori mos apaa nia bibi, bibi malae ho karau vaka sira, ho rikusoin hotu. 11 Se apaa hela iha Gosen, hau bele tau matan ba apaa. Tanba rai hamlaha sei tinan lima tan, i hau lakohi para apaa ho ita nia familia sira kiak too rabat rai.’ ”
12 José hatoo tiha nia lia menon, nia dehan tan, “Agora imi haree rasik ba. Alin Benjamim mos bele haree katak hau mak José duni. 13 Nunee imi baa foo hatene ba ita nia apaa dehan, iha rai Ejitu hau nia naran boot teb-tebes. Imi mos tenki konta buat hotu-hotu nebee mak imi haree ona. Depois imi lori apaa mai lalais ona iha nee!”
14 Depois nia hakuak nia alin Benjamim, i sira nain rua tanis. 15 Nia mos tanis hodi rei nia maun sira ida-idak. Liu tiha nee, foin sira komesa koalia ho nia.
Liurai Ejitu simu José nia maun-alin sira
16 Kuandu liurai ho nia funsionariu sira rona dehan José nia maun-alin sira mai, sira hotu kontenti. 17 Depois liurai hatete ba José dehan, “Foo hatene ba o nia maun-alin sira, para sira tula hahaan iha sira nia kuda buru, hodi fila ba Kanaán. 18 I hatete ba sira, para sira lori o nia aman ho o nia familia hotu, muda ona mai iha nee. Depois hau foo rai diak liu iha Ejitu ba sira, para sira bele moris iha nebaa i haan hahaan hosi rai nee. 19 Hatete mos ba sira, para sira lori kuda kareta boot balu hosi nee, hodi tula feto ho labarik oan sira ho mos o nia aman. 20 Keta hanoin rikusoin nebee mak lori la diak, tanba buat diak hotu iha Ejitu, sei sai sira nian hotu.”
21 Rona nunee, sira mos halo tuir liurai nia orden. José foo kuda kareta boot ho bukae ba sira. 22 José mos foo ropa foun par ida ba sira ida-idak. Maibee nia foo ba Benjamim osan mutin atus tolu, ho ropa foun par lima. 23 José haruka mos sasaan nebee diak liu iha Ejitu ba nia aman, tula iha kuda buru sanulu. Nia aumenta tan foos, paun, ho hahaan oi-oin, tula iha kuda buru inan sanulu tan, hanesan bukae hodi haan tuir dalan. 24 Tuir mai nia haruka sira fila ona, i nia foo hanoin ba sira dehan, “Imi la bele istori malu iha dalan!”
Jacó rona José sei moris
25 Depois sira fila ona ba sira nia aman iha Kanaán. 26 Too iha nebaa, sira konta ba sira nia aman dehan, “Apaa! Apaa nia oan José sei moris hela. Nia sai ona ema boot, ukun rai Ejitu tomak.”
Jacó rona nunee, nia sai bilaan tiha, i nia la fiar sira nia koalia nee. 27 Sira foo sai tiha hotu José nia lia tatoli, i nia haree rasik kuda kareta nebee José haruka baa hodi tula sira, foin nia fiar. 28 Nia dehan, “Hau nia oan José sei moris duni! Hau tenki baa haree lai nia, foin hau bele mate ho hakmatek.”
46Jacó ho nia familia sira sai atu baa Ejitu
1 Nunee Jacó+ 46:1 Eskritura ho lian orijinal dehan ‘Israel’. Israel nee Jacó nia naran seluk. haloot nia sasaan hotu, atu baa ona Ejitu, i sira husik hela rai Kanaán. Too iha aldeia Berseba, nia oho animal hodi halo sakrifisiu ba Nai Maromak, ida nebee nia aman Isac adora hori uluk liu.
2 Iha kalan nee, nia mehi, iha mehi nee nia rona Nai Maromak bolu dehan, “Jacó! Jacó!”
Nia hataan, “Nai!”
3 I Nai Maromak dehan, “Hau nee Nai Maromak, ida nebee o nia aman adora kedas hori uluk. O keta tauk baa iha Ejitu. Tanba Hau sei halo o nia jerasaun sira sai nasaun boot ida iha nebaa. 4 Hau sei akompanha o ba iha Ejitu. I Hau sei lori o nia jerasaun fila fali ba Kanaán. I kuandu o atu mate, o nia oan José sei hamriik iha o nia sorin.”
5 Jacó+ 46:5 Eskritura ho lian orijinal dehan ‘Israel’. Israel nee Jacó nia naran seluk. ho nia oan sira, husik hela aldeia Berseba nee. Sira tula Jacó, ho sira nia kaben ho oan sira, ba kuda kareta nebee liurai Ejitu haruka baa nee. 6 I sira lori sira nia riku ho sira nia animal hotu, nebee sira hetan iha rai Kanaán. Jacó ho nia oan mane, ho nia oan feto, ho nia bei-oan sira hotu, lao ona ba Ejitu.
Lista Jacó nia familia nebee baa Ejitu
8 Jacó+ 46:8 Eskritura ho lian orijinal dehan ‘Israel’. Israel nee Jacó nia naran seluk. nia familia nebee baa iha Ejitu mak nee:
Ruben, oan primeiru. 9 Ruben nia oan sira mak nee: Henok, Palu, Hesron ho Karmi.
10 Simeão, ho nia oan sira mak nee: Jemuel, Jamin, Oad, Jakin, Soar. Iha mos oan ida naran Saul, hosi nia kaben ema Kanaán.
11 Levi, ho nia oan sira mak nee: Gerson, Keat, ho Merari.
12 Judá, ho nia oan sira mak nee: Sela, Peres ho Zera. Judá nia oan seluk naran Er ho Onan mate tiha ona iha Kanaán. Nia mos lori Peres nia oan sira, Hesron ho Hamul.
13 Isakar ho nia oan sira mak nee: Tola, Puva, Job ho Simeron.
14 Zebulón ho nia oan sira: Sered, Elon, ho Jaliel.
15 Sira hotu nee Jacó ho nia kaben Lea nia oan, nebee moris iha Mezopotámia. Sira nain rua mos iha oan feto ida naran Diná. Nunee Jacó ho Lea nia jerasaun hamutuk ema nain tolu-nulu resin tolu.
16 Depois Jacó sei iha mos oan hosi nia kaben seluk, mak nee: Gad ho nia oan sira: Sifion, Hagi, Suni, Esbon, Eri, Arodi ho Areli.
17 Asér, ho nia oan sira mak nee: Jimna, Jisva, Jisvi, Beria, ho nia alin feto Sera.
Iha mos Beria nia oan: Heber ho Malkiel.
18 Sira nee hotu, ema sanulu resin neen. Nee mak Jacó ho nia kaben Zilpa nia oan ho bei-oan. Zilpa nee Jacó nia kaben boot Lea nia atan, nebee Lea nia aman Labão foo ba nia.
19 Depois Jacó iha tan kaben seluk, naran Rakél. Nia oan rua, José ho Benjamim. 20 Tempu nee, José kaben tiha ona ho Asenat iha Ejitu. Nia banin mane, xefi relijiaun iha sidade On, nia naran Potifera. I José ho Asenat nia oan mak Efraim ho Manassés.
21 Benjamim mos baa iha Ejitu ho nia oan sira, mak nee: Bela, Beker, Asbel, Gera, Naaman, Ei, Ros, Mupim, Hupim, ho Arde.
22 Jacó ho nia kaben Rakél sira nia jerasaun, hamutuk ema sanulu resin haat.
23 Iha tan Jacó nia kaben seluk, naran Bila. Sira nia oan mak Dan ho Naftali.
Dan nia oan naran Husim.
24 Naftali nia oan sira mak Jasiel, Guni, Jeser ho Silem.
25 Jacó ho nia kaben Bila nia jerasaun, hamutuk ema nain hitu. Bila nee Rakél nia atan, nebee nia aman Labão foo ba nia.
26 Nunee, Jacó nia jerasaun hotu mak baa iha Ejitu hamutuk ema neen-nulu resin neen. Seidauk sura nia feto foun sira. 27 Aumenta tan José nia oan rua nebee moris iha Ejitu. Nunee Jacó ho nia familia nebee hela iha Ejitu, hamutuk ema nain hitu-nulu.+ 46:27 Ema hitu-nulu nee, Jacó nia jerasaun neen-nulu resin neen nebee sai hosi Kanaán, José ho nia oan nain rua iha Ejitu, ho tan Jacó rasik.
Jacó hasoru malu fali ho nia oan José
28 Bainhira sira besik too ona iha Ejitu, Jacó haruka nia oan Judá baa uluk, foo hatene ba José, para José mai hasoru nia aman iha Gosen. Kuandu sira too iha Gosen, 29 José mos prepara nia kuda kareta, hodi baa hasoru nia aman iha nebaa. Bainhira sira hasoru malu, José hakuak nia aman hodi tanis kleur teb-tebes.
30 I Jacó dehan ba José, “Oan, agora hau rasik hetan ona o, i hau hatene o sei moris. Hau mate agora mos, la buat ida.”
31 Depois José hatete ba nia maun-alin sira hotu dehan, “Hau tenki baa foo hatene ba liurai katak, hau nia familia sira mai ona hosi Kanaán. 32 I hau sei foo hatene dehan imi nia moris mak hakiak bibi ho karau, i imi mos lori imi nia animal barak ho imi nia rikusoin hotu hosi Kanaán. 33 Se liurai bolu imi, i nia husu imi nia servisu saida, 34 imi hataan ba nia dehan, imi hotu hakiak animal dezde kiik, hanesan imi nia bei-ala sira. Nunee nia sei haruka imi hela iha rai Gosen.” José foo sai nunee, tanba ema Ejitu habribi atu moris hamutuk ho ema mak hakiak animal.
47Liurai foo rai ba José nia familia
1 Depois José lori nia maun nain lima baa aprezenta ba liurai. José hateten dehan, “Amu liurai! Hau nia aman ho hau nia maun-alin sira mai ona hosi rai Kanaán. Sira mai ho sira nia bibi, sira nia bibi malae, sira nia karau vaka, ho sira nia sasaan hotu-hotu. Agora sira iha ona rai Gosen.”
3 I liurai husu, “Imi nia servisu saida?”
Sira hataan ba liurai dehan, “Ami karau atan ho bibi atan, hanesan ami nia bei-ala sira. 4 Agora iha rai Kanaán hamlaha boot. Udan la iha, too duut mos la iha ba ami nia bibi ho karau haan. Nee mak ami mai atu hela iha rai Ejitu. Ami mos lori ami nia animal sira. Agora ami ata husu lisensa ba amu liurai, para ami hela iha rai Gosen.”
5 I liurai foo sai nia hakarak ba José dehan, “Agora o nia aman ho o nia maun-alin sira iha nee. 6 Sira bele halo rai Ejitu nee hanesan sira nia rain rasik. Rai Gosen mak rai diak liu iha Ejitu tomak. Nunee diak liu sira hela iha nebaa deit ona. I se iha sira balu mak hein animal diak, sira mos bele hein ho hau nian iha nebaa.”
7 Tuir mai, José aprezenta nia aman ba liurai. Jacó mos harohan ba Nai Maromak para foo bensaun ba liurai nee.
8 I liurai husu ba Jacó, “Ita tinan hira ona?”
9 Jacó hataan, “Hau lao baa-mai iha mundu nee durante tinan atus ida tolu-nulu ona, i hau nia vida nakonu ho terus. Se kompara ho hau nia bei-ala sira, hau nia tinan badak liu.” 10 Jacó sei husu tan ba Nai Maromak para foo bensaun ba liurai, mak foin fila.
11 Depois José halo tuir liurai nia koalia. Nia foo rai ba sira iha distritu ida nebee diak liu iha Ejitu tomak. Iha fatin nee mak José nia aman ho nia maun-alin sira hela ba. (Fatin nee, ikus mai, ema tau naran “Rameses”.) 12 I José mos foo hahaan ba nia aman, ba nia maun-alin sira, ho familia uma laran tomak, hosi boot too kiik.
Rai hamlaha iha Ejitu
13 Iha tempu nee, rai hamlaha boot, too iha nebee-nebee la iha tan hahaan ona. Hosi Ejitu too Kanaán ema isin krekas ho fraku hotu tanba hamlaha atu-mate. 14 Ema mai hosi fatin hotu-hotu iha Ejitu ho fatin hotu-hotu hosi Kanaán, mai hola hahaan iha José. Osan nebee nia simu, hodi baa rai hotu iha liurai nia uma. 15 Too ema Ejitu ho ema Kanaán sira nia osan mos hotu ona. Entaun sira baa hasoru José, hodi husu, “Senhor visi! Foo hahaan mai ami lai, para ami keta mate hamlaha. Tanba ami nia osan hotu ona.”
16 I José hataan, “Se imi nia osan la iha tan ona, entaun foo imi nia animal, hau troka ho hahaan.” 17 Entaun tinan nee sira lori sira nia animal ba José, hodi troka hahaan. Hanesan sira nia kuda, bibi malae, bibi, karau ho sira nia kuda buru.
18 Liu tiha tinan ida, sira baa hasoru tan José dehan, “Senhor visi, ami koalia loos deit. Ami nia osan ho ami nia animal, ita boot troka tiha hotu ona. Agora ami la iha tan buat ida ona. Hela deit ami nia isin lolon ho ami nia rai deit. 19 Keta husik ami mate. Se ami mate, see mak haree rai sira nee? Diak liu senhor visi halo ami sai liurai nia atan. I senhor hola hotu ami nia rai ba liurai nian. Ita boot foo fini para ami kuda ba ita. Kona ba ami nia kole ho ami nia rai, senhor lalika selu, foo mak hahaan deit. Naran katak ami keta mate hamlaha.”
20 Tanba rai hamlaha boot, maka ema Ejitu sira faan hotu sira nia rai. Nunee José hola hotu rai iha Ejitu, foo ba liurai, 21 i ema hotu iha Ejitu tomak sai liurai nia atan.+ 47:21 Iha dokumentu antigu balu ho lian Ebreu dehan, “José muda ema hotu-hotu ba sidade.”22 So xefi relijiaun sira nia rai deit mak José la hola, tanba liurai foo nafatin hahaan ba sira. Nee mak sira la presiza faan sira nia rai.
23 Tempu nee, José mos hatete ba povu, “Agora imi hotu sai ona liurai nia atan. I imi nia rai hau hola hotu ona foo ba liurai. Nee duni imi lori fini nee baa kuda. 24 Kuandu foo ona isin, imi fahe ba parte lima. Parte ida foo ba liurai. Sei hela parte haat, balu imi uza ba fini, balu imi nia familia haan.”
25 Sira hataan, “Ita boot foo moris ona ba ami, tanba nee ami foo agradese. Ami sai amu liurai nia atan deit.”
26 Depois José halo lei ida ba nasaun Ejitu, hanesan tuir mai. Hare nebee povu koa, sira tenki fahe ba parte lima. Parte ida sira tenki foo ba liurai. Parte haat sira bele uza ba sira nia aan rasik. Lei nee halao nafatin. So xefi relijiaun sira deit mak la tuir, tanba liurai la hola sira nia rai.
José promete atu hakoi Jacó iha nia bei-ala sira nia rate
27 Komesa iha tempu nee, ema Israel sira hela nafatin iha Ejitu iha rai Gosen. Sira sai ema riku, i sira nia jerasaun mos aumenta barak.
28 Jacó sei moris tan tinan sanulu resin hitu iha Ejitu, too nia tinan hamutuk atus ida haat-nulu resin hitu. 29 Kuandu nia besik atu mate, nia bolu nia oan José hodi hatete, “Oan, se o hadomi tebes hau, o jura para o la bele hakoi hau iha rai Ejitu nee. 30 O tenki lori fila hau nia mate isin ba hakoi iha ita nia bei-ala sira nia rate. Ida nee mak apaa husu.”
José hataan, “Diak, apaa! Se apaa hakarak nunee, hau sei halo tuir duni.”
31 I Jacó koalia tan, “Se nunee, agora o jura lai katak, o sei tuir apaa nia hakarak.”
Entaun José mos jura. Depois Jacó hakruuk tiha iha kama leten hodi halo orasaun foo agradese ba Nai Maromak.
48Jacó husu Nai Maromak foo bensaun ba José nia oan sira
1 La kleur tan, ema mai foo hatene ba José katak nia aman moras todan. Nunee nia lori nia oan nain rua, Manassés ho Efraim, baa haree sira nia avoo Jacó. 2 Bainhira Jacó rona José sira mai ona, nia hakaas aan tuur tiha.
3 Jacó hatete ba José dehan, “Nai Maromak, ida forsa teb-tebes nee, uluk hatudu Aan mai hau iha aldeia Lus iha rai Kanaán. Iha nebaa, Nia promete mai hau, 4 dehan, ‘Hau sei foo ba o, jerasaun bara-barak, i sira sei sai nasaun barak. Hau mos sei foo rai ida nee ba o nia jerasaun sira, para sai sira nian too mundu nee ramata.’ ”
5 I Jacó hatutan tan, “O nia oan Efraim ho Manassés nee moris iha Ejitu antes hau mai iha nee. Agora hau foti sira nain rua sai hau nia oan rasik. Nunee, bainhira hau mate, sira mos simu hau nia rai ho rikusoin, hanesan Ruben ho Simeão. 6 Maibee se o iha oan tan, nee o nian ona. Hau la foti tan sira hanesan hau nia oan. Nunee, kona ba sira nia rikusoin, sira simu deit hosi sira nia maun Efraim ho Manassés. 7 Hau halo nunee, hodi hanoin o nia inan Rakél. Kuandu ita fila hosi Mezopotámia ba Kanaán, o nia inan mate iha dalan klaran besik aldeia Efrata iha rai Kanaán. Loron nee, hau nia laran tristi teb-tebes! Hau hakoi nia iha dalan ibun atu tama ba aldeia Efrata.” (Aldeia nee agora, sira tau naran Belém.)
8 Jacó+ 48:8 Eskritura ho lian Ebreu dehan ‘Israel’. Israel nee Jacó nia naran seluk. koalia tiha hotu, nia foti oin, haree José nia oan sira. I nia husu ba José, “Sira nee see?”
9 José hataan, “Nee hau nia oan, nebee Nai Maromak foo mai hau iha Ejitu nee.”
I Jacó dehan, “O lori sira mai besik hau, para hau halo orasaun husu Nai Maromak foo bensaun ba sira.” 10 Jacó katuas ona, nia matan mos malahuk ona, i nia haree laduun moos ona. José lori nia oan sira baa besik Jacó, i Jacó hakuak ho rei sira. 11 Nia hatete ba José, “Durante nee, hau hanoin, hau la hasoru tan o ona. Maibee agora, Nai Maromak halo liu tan, too hau mos sei bele haree o nia oan sira.”
12 Depois José dada tiha nia oan rua nee hosi Jacó nia hiti, i nia mos hakneak i hakruuk too rai iha Jacó nia oin. 13 Nia hamriik fali, i nia tau nia oan sira hamriik besik ba nia aman. Nia tau nia oan boot, Manassés, iha Jacó nia liman loos, i nia oan segundu, Efraim, iha Jacó nia liman karuk. 14 Maibee, bainhira Jacó atu tau liman hodi husu bensaun ba sira nain rua, Jacó muda tiha nia liman loos tau fali ba alin Efraim nia ulun, i nia tau nia liman karuk ba maun Manassés nia ulun. 15 Depois nia halo orasaun ba Nai Maromak para foo bensaun ba José dehan,
“Hau nia avoo Abraão, ho hau nia aman Isac
sempre moris tuir Nai Maromak nia hakarak.
Nai Maromak mos sempre kuidadu hau dezde kiik too agora.
16 I Nia hasai ona hau hosi perigu hotu.+ 48:16 Eskritura ho lian Ebreu dehan, “Anju hasai ona hau hosi perigu hotu.” Maibee matenek nain sira kona ba Biblia dehan nee Maromak mak hatudu Nia Aan liu hosi anju atu hasai Jacó hosi perigu oi-oin. Haree Hahuu ( Jénesis ) 16:7; 21:17; 22:11,15.
Agora hau mos husu ba Nai Maromak foo bensaun ba labarik sira nee.
Nunee ema la bele haluha temi avoo Abraão, aman Isac ho hau nia naran.
Hau mos husu para labarik sira nee bele iha jerasaun barak teb-tebes.”
17 Maibee, kuandu José haree nia aman tau fali nia liman loos iha alin Efraim nia ulun, nia la gosta. Nunee José kaer tiha nia aman nia liman atu foti baa tau fali iha maun Manassés nia ulun. 18 Nia hatete ba nia aman, “Apaa, keta nunee! Ida nee mak oan boot. Tenki tau liman loos ba nia ulun.”
19 Maibee nia aman Jacó lakohi. Nia dehan, “Oan, hau hatene! Manassés sei iha poder boot duni, i nia jerasaun sei aumenta barak too sai nasaun boot ida. Maibee nia alin Efraim sei iha poder boot liu nia maun, i nia jerasaun mos sei barak liu too sai nasaun boot barak.”
20 Depois nia foo bensaun ba labarik nain rua nee dehan, “Kuandu ema Israel husu Nai Maromak foo bensaun ba ema, sira sei temi mos imi nain rua nia naran. Sira sei husu nunee: ‘Nai Maromak foo bensaun ba o, hanesan uluk Nia foo bensaun ba Efraim ho Manassés.’ ”
Nunee Jacó temi alin Efraim nia naran uluk, mak foin temi nia maun Manassés.
21 Tuir mai, Jacó dehan ba José, “Hau besik atu mate ona. Maibee Nai Maromak sei tulun imi, i lori imi fila fali ba imi nia bei-ala sira nia rain. 22 Agora, hau foo ba o foho iha rai Kanaán nebee uluk hau hadau hosi ema Amori, bainhira hau funu ho sira. Rai nebee hau foo ba o nee, luan liu duke hau foo ba o nia maun sira.”
49Jacó foo nia lia menon ba nia oan ida-idak
1 Tuir mai, Jacó haruka bolu nia oan sira hotu. Nia hatete nunee, “Oan sira! Imi hotu mai besik hodi rona. Hau atu foo hatene ba imi, ida-idak nia moris iha loron aban-bainrua.” 2 I Jacó komesa foo hatene kedas ba nia oan sira dehan,
“Imi mai hamriik haleu hau.
Rona imi nia aman Israel nia koalia.+ 49:2 Israel nee Jacó nia naran seluk.
3 Ruben! O mak hau nia oan mane boot! O hau nia ai tonka ho hau nia liman loos. Ema respeita liu mak o. 4 Maibee o nia laran fasil nakdoko, la hatene saida mak o hakarak, hanesan laloran tasi baku baa baku mai. Uluk o baa toba hamutuk halo sala fali ho hau nia kaben Bila. O halo foer o nia aman nia toba fatin. Nee mak o nia direitu hanesan oan mane boot lakon kedas.
5 Simeão ho Levi! Imi nain rua hanesan! Imi sempre kaer kroat, atu halo terus ema. 6 Imi gosta mak tesi karau nia ain uat halo kotu, too karau hoku hela iha fatin. I imi nia aat ida tan mak nee: kuandu imi hirus ema, imi tenki oho. Nee mak hau lakohi rona imi nia koalia. Hau mos lakohi mete ho imi nia problema. 7 Nee duni, agora, hau foo malisan ba imi nia hahalok aat sira nee, tan demais liu ona! Ho tan imi nia hirus, nebee la iha hadomi uitoan ba ema. Aban-bainrua imi sei lori rasik todan ida nee. Nai Maromak mos sei soe namkari imi nia jerasaun iha Israel laran tomak, too sira la hela hamutuk iha fatin ida ona.
8 Judá! O nia naran dehan ‘gaba’. O nia maun-alin sira sei gaba o i hakruuk ba o. I o nia liman sei hanehan o nia inimigu sira, too sira la foti ulun. 9 O nee hanesan leaun. O hanesan leaun forti foin sae, nebee buka rasik hahaan. O hanesan leaun aman nebee hafuhu animal hodi tata, haan bosu, depois toba. O hanesan leaun inan hein hela nia oan. La iha ema ida brani baa book. O mos nunee. Ema sei tauk o, i sira la brani halo buat ida ba o. 10 O nee sei kaer ukun. O nia jerasaun sira mos sei kaer ukun tu-tuir malu, too iha ida mak iha direitu liu hodi tuur kaer ukun nee. I nasaun sira hotu sei hakruuk i rona ba Nia.+ 49:10 Mateus 1:311 O sei moris haksolok. O hakarak saida deit, iha! O atu halo saida deit, sai duni. I o nia animal ho o nia toos nia rezultadu, barak teb-tebes, too resin soe arbiru tiha deit.+ 49:11 Eskritura ho lian orijinal dehan, “O sei kesi o nia kuda buru ba o nia uvas huun. (Nee katak Judá nia uvas huun barak liu, too kuda buru haan balu mos, la iha buat ida.) O sei fasi o nia ropa ho uvas been. (Nee katak, Judá nia uvas been barak teb-tebes, too fakar arbiru deit.)”12 O nia tua tintu ho o nia susu been resin too fak-fakar.
13 Zebulón! O nia rai besik tasi, i sei aumenta boot too baliza ho sidade Sidon. Roo boot mai hosi fatin-fatin, hodi para ho hakmatek iha o nia pontikais.
14 Isakar! O forti hanesan kuda buru, maibee o nia ulun fatuk toos. O toba ona iha dalan klaran;+ 49:14-15 Lian Ebreu bele iha signifikadu rua: ‘toba iha fatin rua nia leet’ ka ‘toba iha karoon rua nia leet’. see mak bele obriga fanu o, para lao nafatin? Bainhira o haree ona fatin diak ida, o prontu atu sai ema rai nain nia atan, para bele hela iha fatin nee. O mak nunee ona!
16 Dan! O nia naran nee dehan ‘juis’. O ho o nia jerasaun, mak sei tesi o nia povu nia lia. Imi tesi, sei la todan hosi sorin, maibee tuir lia loos. 17 O nee mos matenek hanesan samea nebee toba hela iha dalan ibun. Kuandu inimigu ida sae kuda liu hosi fatin nee, antes hakfodak, o tata tiha ona kuda nia ain kotuk, too kuda nee soe tiha ema nee.
18 Oo NAI Maromak! Hau harohan atu Ita Boot salva ami hotu.
19 Gade! O nia naran rona atu hanesan ‘ataka’. Ema naok-teen sei ataka o, maibee o ataka fali sira hosi kotuk, too manaan.
20 Asér! O nia toos sei foo hahaan diak liu, too o bele halo dosi furak oi-oin, i liurai sira mos mai hola dosi iha o.
21 Naftali! O hanesan bibi rusa nebee halai fuik, la iha ema ida bele manda o. O nia oan sira mesak oin kapaas-kapaas deit.
22 José! O hanesan ai buras ida, moris besik bee matan. O nia sanak nani sae too muru leten.+ 49:22 Iha Biblia ho lian Ebreu, versikulu nee laduun klaru. Bele dehan ‘ai ida ke nani’, bele mos ‘kuda buru’.23 Uluk iha ema odi o, hanesan inimigu hana o ho rama. 24 Maibee Nai Maromak, ida nebee hau adora, tulun o. Nia halo forti o nia liman, para o hana fali sira, biar hosi dook. O mak manaan sira, tanba Nai Maromak ida forsa teb-tebes mak tulun o. Nee mak hau sadere ba Nia, tan Nia mak hein hau too agora. 25 Nia mak sei kuidadu o. I Nia foo bensaun ba o, bensaun hosi lalehan, bensaun hosi rai, ho bensaun foo oan barak mesak isin di-diak deit. 26 Hau nia bensaun nebee hau foo ba o, boot liu foho sira! Hau harohan para Nai Maromak fakar bensaun sira nee hotu ba o, tanba o mak liu o nia maun-alin sira hotu.
27 Benjamim! O hanesan asu fuik siak nebee hamlaha. Sei dadeer-saan hela, nia baa tata tiha ona animal ba nia haan. Kuandu kalan ona, nia baa fahe hahaan restu ba nia oan sira. O nia jerasaun mos sei sai nunee.”
28 Too iha nee, Jacó foo hatene kona ba nia oan sira nia moris iha aban-bainrua, ida-idak ho nia jerasaun. Sira nee hotu mak forma suku sanulu resin rua iha Israel.
Jacó mate
29 Nee liu tiha, Jacó haruka nia oan sira dehan, “Hau atu mate ona. Bainhira hau mate, imi tenki lori hau baa hakoi hamutuk ho hau nia aman sira iha fatuk kuak nebee besik iha aldeia Makpela ho Manre, iha rai Kanaán. Uluk avoo Abraão hola rai ho fatuk kuak nee hodi halo sai rate. Nia hola kotu hosi ema Ete ida naran Efron. 31 Iha fatin nee mak sira hakoi avoo Abraão ho avoo feto Sara, ho mos hau nia aman Isac, ho hau nia inan Rebeca. I hau mos hakoi hau nia kaben Lea iha nebaa. 32 Entaun, imi keta haluha hakoi hau iha fatuk kuak nebee avoo Abraão hola ona hosi ema Ete nee.”
33 Jacó hameno liafuan sira nee hotu ba nia oan sira, nia toba fali iha nia fatin, nia iis mos kotu i nia baa hamutuk ho avoo matebian sira.+ 49:33 Eskritura ho lian Ebreu dehan “nia iis kotu i nia klamar baa halibur hamutuk ho nia bei-ala sira.”
501 I José hakuak nia aman, hodi tanis hakilar. I nia rei nia aman fila-fila. 2 Depois José foo orden para tau aimoruk ba Jacó nia isin para bele rai kleur. 3 I sira tau beibeik aimoruk too loron haat-nulu, hanesan baibain. Ema Ejitu sira mos tanis ba Jacó nia mate. Sira tanis too loron hitu-nulu, hanesan sira nia nai ulun boot ida mak mate.
4 Liu tiha loron hitu-nulu nee, José foo sai ba liurai nia funsionariu sira dehan, “Favor ida, hatoo hela hau nia lia menon nee ba liurai: 5 ‘Tempu hau nia aman atu besik mate, nia husu hau promete atu lori nia mate isin baa hakoi iha rate nebee nia prepara tiha ona iha rai Kanaán. Tanba nee, hau husu lisensa ba liurai para hau baa hakoi hau nia aman. Depois hau fila fali mai.’ ”
6 Rona nunee, liurai hataan dehan, “Se o promete ona ba o nia aman nunee, lori ona nia baa hakoi iha nebaa.”
7 Depois José lori ona nia aman baa hakoi. Ema barak mak akompanha nia, hanesan liurai nia funsionariu sira, ho ema boot sira hotu iha Ejitu. 8 José nia maun-alin, ho sira nia ema servisu hotu mos baa hakoi Jacó. So sira nia oan nurak ho sira nia animal mak la baa. 9 Tropa barak mos tuir. Balu baa ho kuda kareta, i balu sae kuda. Ema sira akompanha mate nee barak teb-tebes.
10 Sira hotu lao too fatin ida naran Atad, besik mota Jordaun. Iha fatin nee, ema sempre mai sama hare. José sira tanis hakilar nia aman nia mate iha nebaa, i hadeer mate nee durante kalan hitu tan.
11 Bainhira ema Kanaán sira iha fatin nee haree sira tristi nunee, sira mos dehan ba malu, “Imi haree took. Ema Ejitu sira nee tanis ho lelir, halo ita mos tristi!” Nee mak sira tau fatin nee naran Abel-Misraim. Nee katak ‘ema Ejitu laran tristi’.
12 Depois Jacó nia oan sira halo tuir buat nebee mak sira promete tiha ona. 13 Sira lori Jacó nia mate isin baa hakoi iha fatuk kuak besik aldeia Makpela ho Manre. Abraão uluk hola fatin nee hosi ema Ete ida naran Efron, hodi halo rate.
José halo hakmatek nia maun sira nia laran
14 José hakoi tiha nia aman, nia ho nia maun-alin sira fila fali ba Ejitu, hamutuk ho ema hotu nebee baa hakoi mate nee.
15 Too iha Ejitu, José nia maun sira komesa tauk ona. Tanba sira nia aman la iha tiha ona, sira mos koalia ba malu dehan, “Imi hanoin lai! Se José sei odi ita i hakarak selu ita nia aat nebee uluk ita halo ba nia, halo nusaa loos?” 16 Entaun sira lia ida haruka mensajen ba José dehan, “Senhor visi! Ami sei hanoin uluk ita nia aman sei moris, nia haruka ami 17 foo hatene ba senhor dehan, ‘Aze tenki foo perdaun ba nia maun sira nia sala, nebee uluk sira halo ba nia.’ Nee mak agora ami mai husu perdaun. Tanba ami Maromak nia atan, hanesan uluk ita nia aman.”
Rona nunee José mos tanis.
18 Depois nia maun sira mai rasik hakneak iha José nia oin, hodi dehan, “Senhor, halo ami sai senhor nia atan deit.”
19 Maibee José dehan, “Maun sira! Imi lalika tauk tan ona! So Nai Maromak deit mak iha direitu foo kastigu ba ema. Maibee hau, lae. 20 Uluk imi kombina hodi halo aat mai hau. Maibee Nai Maromak halo buat nee sai diak fali. Nia foti hau sai ema boot, para bele salva ema barak hosi rai hamlaha. 21 Nee duni, agora, keta tauk tan. Hau sei tau matan ba imi, ho imi nia oan sira hotu.”
Ho liafuan sira nee, José halo hakmatek nia maun sira nia laran.
José mate
22 José hela nafatin iha Ejitu ho nia maun-alin sira hotu. Nia moris too tinan atus ida sanulu. 23 Nia sei haree Efraim nia bei oan nia oan sira. I nia mos kous nia bei oan Makhir nia oan sira, hodi hatudu katak nia hakiak sira nudar nia oan rasik; Makhir nee Manassés nia oan.
24 José foo hatene ba nia maun sira dehan, “Hau senti hau nia loron mate besik ona. Maibee hau fiar, Nai Maromak sei tulun imi. Nia sei lori imi nia jerasaun sai hosi rai ida nee, baa fali iha rai nebee Nia promete ona ba avoo Abraão, avoo Isac ho apaa Jacó.” 25 Depois José husu ba nia maun-alin sira halo juramentu dehan, “Imi tenki promete mai hau. Bainhira Nai Maromak lori fila fali imi nia jerasaun ba iha rai nee, sira tenki lori hau nia mate isin.”
26 Nunee José mate iha Ejitu ho tinan atus ida sanulu. Depois sira tau aimoruk ba nia mate isin, i tau nia ba kaixaun laran.