Nai Jesus nia Apostolu sira nia

Istoria

1

Nai Maromak promete atu haruka Nia Espiritu Santu mai

1 Senhor Teófilo,+ 1:1-3 Naran Teófilo iha lian Gregu dehan katak ‘ema nebee hadomi Maromak’. Nee Lucas nia livru segundu nebee nia hakerek foo ba Teófilo. Haree Evanjelhu Lucas 1:1-4. mak diak. Kumprimentus hosi hau; Lucas.

Iha hau nia livru ida uluk, hau hakerek ona kona ba buat hotu-hotu nebee Nai Jesus halo ona, ho buat hotu-hotu nebee mak Nai Jesus hanorin ona, komesa hosi Nia hahuu Nia servisu too Nia sae fila fali ba lalehan. Maski ema oho tiha Nia ona, maibee Nai Maromak halo moris fali. Depois Jesus hatudu Aan ba Nia apostolu sira fila-fila durante loron haat-nulu, hodi hatudu lo-loos katak Nia moris fali duni. Nia mos foo hatene ba sira kona ba Nai Maromak nia ukun. I sira nebee Nia hili ona nee, Nia foo instrusaun ba sira hodi poder Espiritu Santu nian.

4 Iha loron ida, Jesus hamutuk ho Nia apostolu sira, Nia foo orden ba sira dehan, “Keta husik lai Jerusalém. Imi tenki hein iha nee too Hau nia Aman foo Nia Espiritu Santu ba imi, tuir Nia promete ona, i tuir imi mos rona ona hosi Hau. Uluk João foo sarani ema hodi bee, maibee iha loron hira tan, Nai Maromak sei foo Nia Espiritu Santu hodi domina imi.”+ 1:4-5 Ho lian Gregu dehan ‘foo sarani ho Espiritu Santu’.+ 1:4-5 Lucas 24:49; Mateus 3:11; Marcos 1:8; Lucas 3:16; João 1:33

Nai Jesus sae ba lalehan

6 Bainhira Jesus hasoru malu fali ho Nia apostolu sira, sira husu, “Nai, tempu too ona atu Ita Boot halo ita ema Israel ukun aan fila fali ka lae?”

7 Jesus hataan, “Kona ba tempu ho loron nee, so Hau nia Aman mak iha direitu hodi desidi. Imi lalika buka hatene. 8 Maibee bainhira Espiritu Santu tuun iha imi, imi sei simu kbiit. Depois mak imi baa foo sasin kona ba Hau, iha sidade Jerusalém, iha provinsia Judeia ho Samaria tomak, too rai ulun rai ikun.”+ 1:8 Mateus 28:19; Marcos 16:15; Lucas 24:47-48

9 Jesus koalia tiha hotu, Maromak foti Nia sae ba lalehan iha sira nia oin. Depois kalohan taka tiha Nia, i sira la haree tan Nia ona.+ 1:9 Marcos 16:19; Lucas 24:50-51

10 Sira sei hateke nafatin ba leten, derepenti ema nain rua hatais hena mutin hamriik iha sira nia sorin. 11 Ema nain rua nee dehan, “Ema Galileia sira, nusaa mak imi hateke nafatin ba lalehan? Ohin imi haree Jesus sae ba lalehan. Nia sae oinsaa, aban-bainrua Nia fali mai hosi lalehan mos hanesan nee.”

Sira buka ema seluk hodi troka Judas

12 Liu tiha nee, Jesus nia apostolu sira tuun fila fali hosi foho Oliveira fila ba sidade Jerusalém. Hosi foho nee ba sidade Jerusalém maizoumenus kilometru ida.+ 1:12 Iha tempu nee, mestri relijiaun Judeu sira dehan iha loron Sabadu, ema Judeu sira la bele lao dook, tanba iha loron nee la bele kaer servisu. Ema bele lao deit too maizoumenus kilometru ida. Iha versikulu nee; Lucas hakerek ‘loron Sabadu nia dook’, nee dehan katak, kilometru ida.

13 Too iha sidade, sira baa tama iha uma ida nebee sira hela ba, i sira sae liu ba iha andar leten. Jesus nia apostolu sira nia naran mak nee:

Pedro,

João,

Tiago,

André,

Filipe,

Tomé,

Bartolomeu,

Mateus,

Tiago (Alfeu nia oan),

Simão (membru partidu Zelot),+ 1:13 Partidu ‘Zelot’ nee hakarak para Israel ukun rasik an. Sira hakarak atu duni sai governu Roma hosi sira nia rain.

ho Judas (Tiago nia oan).+ 1:13 Mateus 10:2-4; Marcos 3:16-19; Lucas 6:14-16

14 Sira halibur hamutuk beibeik hodi halo orasaun ho neon ida laran ida. Sira halo orasaun nee hamutuk ho Jesus nia inan Maria, ho feto balu tan, ho mos Jesus nia alin sira.

15 Iha loron ida, sira halibur hamutuk, maizoumenus ema atus ida rua-nulu. I Pedro hamriik hodi hatete, 16 “Maun-alin sira hotu, ita hatene Judas uluk lori ema baa kaer Jesus. Buat nee hodi kumpri Nai Maromak nia liafuan, nebee Nia Espiritu foo ba liurai David uluk kedas kona ba Judas. 17 Nia nee ita nia ema, i nia mos servisu hamutuk ho ita.”

18 (Bainhira Judas faan tiha Jesus, osan ida nebee nia simu nee, hodi baa hola rai pedasuk ida. Iha fatin nee nia monu riba ba rai, too nia kabun nakfera, i nia tee-oan fakar sai ba liur. 19 Novidade nee ema konta iha nebee ba nebee, too ema hotu iha sidade Jerusalém rona kona ba nia mate nee. Tanba nee mak sira tau naran ba fatin nee hodi sira nia lian Aram dehan Akeldama , nee katak ‘rai raan nian’.)+ 1:19 Mateus 27:3-8

20 Pedro koalia tan, “Hori uluk liurai David hakerek ona iha livru Salmus kona ba Judas, dehan,

‘Nia hela fatin nee sei sai fuik;

la iha ema ida hela tan iha nebaa.’

Nia mos hakerek dehan,

‘Nia knaar nee, sei foo ba ema seluk.’+ 1:20 Salmus (Mazmur) 69:25; 109:8

21 Nee duni ita tenki buka ema seluk hodi troka Judas. Ita presiza ema ida nebee tuir Nai Jesus ba iha nebee-nebee hamutuk ho ita, komesa kedas iha João sarani Jesus too Nia sae fila fali ba lalehan. Ema nee sei foo sasin hamutuk ho ita kona ba Jesus nia moris fali hosi mate.”+ 1:21-22 Mateus 3:16; Marcos 1:9; 16:19; Lucas 3:21; 24:51

23 Bainhira Pedro koalia hotu ona, sira hatudu ema nain rua. Ida naran José. (Baibain ema bolu Barsabás, nia naran ida tan, mak Justu.) Ida tan naran Matias. 24 Tuir mai, sira halo orasaun, nunee, “Nai Maromak, Ita Boot hatene ema hotu-hotu nia laran. Judas mate tiha ona husik hela nia knaar. Nee duni, Nai Maromak hatudu mai ami hosi ema nain rua nee, see mak Nai hili hodi troka Judas, para sai Nai Jesus nia apostolu.” 26 Depois sira dada rifa, i rifa monu kona iha Matias. Nunee sira foti nia sai Jesus nia apostolu hamutuk ho sira nain sanulu resin ida.

2

Espiritu Santu tuun i domina Nai Jesus nia povu

1 Too iha ema Judeu sira nia loron boot nebee sira bolu ‘Loron Pentakosta’,+ 2:1-2 Hosi loron boot Paskua too Pentakosta, loron lima-nulu. Ho nunee ita hatene katak, hosi Nai Jesus moris fila fali too Espiritu Santu tuun, loron lima-nulu. ema sira nebee tuir Nai Jesus nee halibur hamutuk iha uma ida. Derepenti sira rona lian ida mai hosi lalehan hanesan anin boot. Lian nee makaas tebe-tebes, too sira hotu iha fatin nee la rona tan ema seluk nia lian.+ 2:1-2 Levítiku (Imamat) 23:15-21; Deutoronómiu (Ulangan) 16:9-113 I sira haree hanesan nanaal, hanesan ahi lakan namkari i fahe ba ida-idak nia ulun leten. 4 Nai Maromak nia Espiritu Santu domina sira hotu. I sira komesa koalia lian oi-oin nebee sira nunka aprende, tuir nebee mak Espiritu foo ba sira hodi koalia.

5 Iha tempu nee, iha ema Judeu barak nebee tuir duni Nai Maromak, mai ona iha Jerusalém hosi nasaun hotu-hotu. 6 Bainhira sira rona lian nee, ema barak halai baa haree. Sira ida-idak rona sira nia lian rasik hosi ema sarani sira nia ibun. Nee mak halo sira hotu admira 7 hodi dehan ba malu, “Sira nebee koalia nee, mesak ema Galileia! 8 Oinsaa, ita bele rona sira koalia ho ita ida-idak nia lian rasik? 9 Ita mai hosi provinsia Pártia, Média, Elam, Mezopotámia, Judeia, Kapadósia, Pontu, Ázia, 10 Frígia, Panfília, Ejiptu, hosi Líbia besik ho sidade Sirene, i ita balu mai hosi sidade Roma. 11 Iha tan balu mai hosi ilha Kreta, ho hosi rai Arabi. Ita balu ema Judeu, i balu mos ema hosi nasaun seluk nebee tama ona relijiaun Judeu. Maibee ita hotu bele rona ema sira nee koalia fali ho ita nia lian, kona ba milagre nebee Nai Maromak halo ona.”

12 Sira hotu admira tebe-tebes i bilaan tiha, hodi husu ba malu dehan, “Saida mak nee?”

13 Maibee ema seluk goza sira dehan, “Lalikan rona sira! Sira tua lanu.”

Pedro koalia ba ema barak

14 Depois Pedro hamriik ho Jesus nia apostolu nain sanulu resin ida. I nia hakat ba oin hodi koalia ho lian makaas ba ema barak nee dehan, “Maluk Judeu sira, ho imi sira nebee mak hela iha sidade Jerusalém. See tilun mai hodi rona di-diak buat nebee hau atu hatoo. 15 Keta hanoin ami nee tua lanu. Agora foin tuku sia! See mak hemu tua lanu iha dadeer-saan hanesan nee? La iha! 16 Imi rona ami koalia ho imi ida-idak nia lian. Nee kumpri liafuan nebee uluk Nai Maromak nia profeta Joel hakerek ona dehan:

17 ‘Nai Maromak hatete, “Molok mundu remata,

Hau sei hatuun Hau nia Espiritu ba ema hotu-hotu.

Imi nia oan mane sira ho imi nia oan feto sira,

sei foo sai buat nebee ke Hau foo hatene ba sira.

Imi nia oan foin sae sira,

sei haree buat nebee mak Hau hatudu ba sira.

I ema katuas ho ferik sira,

sei mehi buat nebee mak Hau foo ba sira.

18 Molok mundu remata,

Hau sei hatuun Hau nia Espiritu ba ema hotu nebee halo tuir Hau nia orden.

Hau sei foo ba mane,

ho mos ba feto.

I sira sei foo sai saida mak Hau hatete ona ba sira.

19 Molok Nai Maromak nia loron nee too mai,

Hau sei halo uluk sinal oi-oin iha lalehan, ke halo ema admira.

Loro matan sei sai nakukun;

fulan sei sai mean hanesan raan.

Hau mos sei halo sinall oi-oin iha mundu nee.

Hanesan raan, ahi, ho suar sae ba leten.

I see mak husu tulun ba Nai Maromak,

sei hetan salvasaun.’ ”+ 2:19-21 Joel (Yoel) 2:28-32

Liafuan sira nee mak uluk profeta Joel foo sai ona.

22 Maun-alin ema Israel sira, see tilun mai. Nai Maromak hili ona Jesus, ema Nazaré. Imi rasik hatene buat nee, tanba imi haree ona Nai Maromak uza Jesus hodi halo milagre ho sinal iha imi nia leet. Sinal sira nee halo ema admira. 23 Maibee imi oho tiha Nia; imi tau lia ba ema aat sira hodi prega Nia ba krus too mate. Nee tenki sai nunee duni, hodi kumpri Nai Maromak nia planu hori uluk.+ 2:23 Mateus 27:35; Marcos 15:24; Lucas 23:33; João 19:1824 Maibee mate la bele domina Nia. Nee mak Nai Maromak hasai Nia hosi ema mate nia leet, i halo Nia moris fali.+ 2:24 Mateus 28:5-6; Marcos 16:6; Lucas 24:5

25 Hori uluk, liurai David hakerek ona kona ba Jesus dehan,

‘Hau hatene Maromak sempre hamutuk ho hau.

Nee mak la iha ema ida bele halo tauk hau,

tanba Nai Maromak sempre iha hau nia sorin.

26 Nee mak hau nia laran haksolok;

hau mos adora beibeik Nia,

i hau hein deit ba Nia ho hakmatek.

27 Tan Nai Maromak la husik hela hau iha ema mate sira nia fatin.

I Nia la husik Nia Ema Santu nia isin dodok iha rate.

28 Nai Maromak hatudu ona mai hau Dalan Moris nian.

Nia halo hau nia laran haksolok tebe-tebes,

tanba Nai Maromak hamutuk ho hau.’+ 2:28 Salmus (Mazmur) 16:8-11

Ida nee mak liurai David hakerek uluk kedas.

29 Irmaun sira hotu, David koalia nee, la hatudu ba nia aan. Tanba nia mate ho hakoi tiha ona, i nia rate sei iha hela ita nia leet too ohin loron. 30 Maibee liurai David, Nai Maromak nia profeta. I nia hatene katak Nai Maromak promete ho jura ona dehan ema ida hosi David nia jerasaun sei kaer ukun.+ 2:30 Salmus (Mazmur) 132:11; 2 Samuel 7:12-1331 David haree ba aban-bainrua nian. Nia foo hatene antes kedas dehan, Ema ida nebee Nai Maromak hili ona nee,+ 2:31 ‘Ema ida nebee Nai Maromak hili ona nee’, ho lian Ebreu dehan Mesias , ho lian Gregu dehan Kristu . sei moris fila fali hosi mate. I Nia sei la husik hela iha ema mate sira nia fatin, i Nia mate isin sei la dodok.

32 Ema nebee David dehan nee, mak Jesus! Nai Maromak halo Nia moris fali hosi mate, i ami nee hotu haree ho ami nia matan rasik. 33 Agora Nai Maromak foti ona Jesus hodi tuur iha Nai Maromak nia sorin loos, iha fatin aas. I Jesus simu Espiritu Santu hosi Nia Aman hodi foo fali mai ami, tuir Nai Maromak promete ona hori uluk. Saida mak imi rona ho haree agora nee, Maromak nia Espiritu. 34 David rasik la sae ba lalehan, maibee nia hakerek kona ba Jesus dehan,

‘Nai Maromak hatete ba hau nia Nai dehan,

“Tuur iha Hau nia sorin loos iha fatin aas,

35 too Hau halo O nia inimigu sira hakruuk ba O.’ ”+ 2:35 Salmus (Mazmur) 110:1

36 Nunee imi ema Israel hotu-hotu tenki hatene katak, Jesus ida nebee imi prega mate iha krus nee, mak Ema ida nebee Nai Maromak hili ona. Nai Maromak mos foti ona Nia sai ita nia Nai.”

37 Rona nunee, halo sira nia laran susar. I sira husu ba Pedro ho Jesus nia apostolu sira seluk dehan, “Irmaun sira! Ami tenki halo saida?”

38 Pedro hataan, “Imi ida-idak tenki husik ona imi nia sala, i tuir Nai Maromak nia hakarak. Imi mos tenki sarani ho Nai Jesus Kristu nia naran. Nee hanesan sinall katak imi tuir ona Jesus Kristu i Nai Maromak hamoos ona imi nia sala. Depois imi sei simu Nai Maromak nia Espiritu Santu.

39 Tan Nai Maromak promete ona atu foo Nia Espiritu nee ba ema hotu nebee Nia bolu tiha ona. Promesa nee Nia foo ba imi, ho imi nia jerasaun sira, ho mos ba ema sira seluk.”

40 Pedro koalia liafuan barak tan hodi buka atu dada sira ba dalan loos. Nia dehan, “Agora dadauk ema barak mak lao sala dalan. Keta tuir sira! Tuir deit Nai Maromak nia Dalan Loos, para bele moris nafatin ho Nia.”

41 Ema nebee mak simu Pedro nia liafuan nee, mos sarani. Sira maizoumenus ema rihun tolu. Sira tama tan ba ema sira seluk nebee fiar ona ba Jesus. 42 Sira badinas rona apostolu sira nia hanorin kona ba Nai Jesus, i sira haree malu diak. Sira mos haan hamutuk,+ 2:42 Tuir ema matenek sira, iha tempu nebaa, sarani sira haan hamutuk, depois simu tan komuniaun hamutuk. i badinas halo orasaun hamutuk.

Ema sarani sira adora Maromak i hadomi malu

43 Iha tempu nee, Nai Jesus nia apostolu sira halo milagre ho sinal barak, halo ema hotu-hotu admira ho mos respeita sira. 44 Ema sira nebee fiar ba Nai Jesus sempre neon ida laran ida. Sasaan nebee mak sira iha, hotu-hotu bele uza.+ 2:44 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 4:32-3545 Iha balu faan sira nia sasaan ou sira nia riku ruma, i osan nee sira fahe ba ema sarani sira, tuir ida-idak nia presiza. 46 Loro-loron sira baa adora Nai Maromak hamutuk iha uma kreda boot Judeu sira nian. Sira sempre haan hamutuk iha uma ba uma ho laran haksolok. Sira gosta ajuda malu, i la karak-teen. 47 Sira hahii Nai Maromak beibeik. Ema seluk gosta tebe-tebes sira, ho haree sira diak. Loro-loron Nai Maromak salva ema, i nunee Jesus nia ema sira aumenta barak ba beibeik.

3

Pedro kura ema ain aat ida

1 Iha loron ida, tuku tolu lokraik, Pedro ho João baa iha Nai Maromak nia uma kreda boot, hodi halo orasaun. 2 Sira foin atu tama ba iha portaun naran ‘portaun kapaas’, sira haree mane ida ain aat, lao la diak, komesa nia moris. Loro-loron ema hulan nia baa hatuur iha nebaa, atu nia bele husu ezmola ba ema nebee mak tama ba iha uma kreda nee. 3 Bainhira nia haree Pedro ho João atu tama ba laran, nia lolo liman baa hodi husu, “Senhor sira, hanoin hau ba! Foo netik osan ruma mai hau.”

4 Sira nain rua fihir nia, i Pedro hatete, “Irmaun! Haree mai ami!”

5 Ema nee foti oin, haree ba sira ho laran metin atu simu buat ruma.

6 Maibee Pedro hatete, “Irmaun, hau la iha osan doit ida atu foo ba o. Maibee saida mak hau iha, hau foo. Hodi Nai Jesus Kristu ema Nazaré nee nia naran, hau hatete ba o, ‘Hamriik i lao ona!’ ”

7 Pedro kaer nia liman loos, hodi foti nia hamriik, i nia ain diak i forti kedas. 8 Nia hamriik, haksoit i lao baa-mai. Nia lao, hodi haksoit-haksoit ho hahii Nai Maromak, tu-tuir sira nain rua tama ba kintal uma kreda boot nian. 9 Bainhira ema hotu-hotu haree nia lao ho hahii Nai Maromak, 10 sira konhese nia, sira sai bilaan tiha dehan, “Ema nee sempre tuur iha Portaun Kapaas, hodi husu ezmola. Oinsaa mak nia bele lao tiha nee?!”

Pedro esplika iha uma kreda boot laran

11 Ema ida nebee foin hetan kura nee tu-tuir Pedro ho João too iha Varanda Salomão. Nia kaer metin hela sira, i ema barak halai mai hobur sira ho admira. 12 Kuandu Pedro haree sira nunee, nia hatete, “Maluk Israel sira, tanba saa mak imi admira nunee? Nusaa mak imi haree beibeik mai ami hanesan nee? Imi hanoin ami halo ema nee lao hodi ami nia poder rasik ou tanba ami moris tuir Nai Maromak nia hakarak ka? 13 Lae! Ita nia bei-ala Abraão, Isac ho Jacó, ho ita nia bei-ala sira hotu, adora Nai Maromak. Nia nee mak kura ema nee hodi foti aas Jesus, ida nebee sempre tuir Maromak nia hakarak. Jesus nee uluk imi entrega tiha ba governador Pilatus. Tuir lo-loos governador atu hasai Nia, maibee imi mak lakohi.+ 3:13 Ézodu (Keluaran) 3:1514 Imi kontra Jesus ida nebee moris loos, i la iha sala. Imi tau lia ba Pilatus hodi haruka hasai ema ohodór ida hosi kadeia.+ 3:14 Mateus 27:15-23; Marcos 15:6-14; Lucas 23:13-23; João 19:12-1515 Imi oho tiha Jesus, ida nebee foo moris ba ita. Nia mate duni, maibee Nai Maromak halo Nia moris fali. Ami haree rasik ho matan.

16 Nai Jesus nee Nia poder mak halo ema ain aat nee agora lao diak tiha ona. Imi rasik konhese nia i haree katak nia diak ona. Ema nee hetan kura, tanba ami fiar ba Nai Jesus.

17 Maun-alin sira, hau hatene katak bainhira imi ho imi nia boot sira halo aat ba Jesus, imi la hatene saida mak imi halo. 18 Maibee nunee Nai Maromak kumpri Nia liafuan nebee Nia foo sai ona hori uluk, liu hosi Nia profeta sira, dehan Ema ida nebee Nia hili ona nee, tenki hetan terus barak. 19 Nunee imi tenki husik ona imi nia sala i fila ba Nai Maromak, atu Nia bele hamoos imi nia sala hotu. 20 Depois Nia sei halo imi nia laran hakmatek, i haruka ba imi, Ema ida nebee Nia hili ona, mak Jesus. 21 I Jesus nee sei hein iha lalehan too tempu para Nai Maromak halo buat hotu-hotu foun, tuir Nai Maromak promete ona liu hosi Nia profeta sira.

22 Uluk Moisés koalia kona ba Nai Jesus dehan, ‘Nai Maromak sei foti ema ida hosi imi para sai Nia profeta, hanesan hau. Imi tenki see tilun hodi rona buat nebee mak Nia atu foo sai ba imi. 23 Maibee see mak lakohi rona Ema nee nia koalia, Nai Maromak sei fila kotuk ba nia, i nia la pertense tan Nai Maromak nia ema.’+ 3:23 Deutoronómiu (Ulangan) 18:15; 18; 19

24 Avoo Samuel ho profeta sira seluk mos, Nai Maromak uza hodi foo sai kona ba buat nebee mak ita haree agora. 25 Nai Maromak promete ona ba avoo Abraão dehan,

‘Liu hosi o nia jerasaun, Hau sei foo bensaun ba ema hotu-hotu iha mundu.’+ 3:25 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 22:18

Promesa nee agora tuun ona ba imi, povu Israel sira. 26 Nai Maromak haruka Nia Oan nee hodi foo bensaun ba imi, atu imi husik tiha hahalok aat. Nai Maromak haruka nia Oan nee ba uluk imi ema Israel, depois foin haruka ba nasaun sira seluk.”

4

Nai ulun relijiaun sira ameasa Pedro ho João iha tribunal

1 Bainhira Pedro ho João sei koalia hela ho ema sira nee, nai lulik relijiaun Judeu sira, ho komandante seguransa uma kreda boot, ho mos ema hosi grupu relijiaun Saduseu too mai.+ 4:1 Ema hosi grupu relijiaun Saduseu, sira la fiar katak ema mate sira sei moris fali.2 Sira siak Pedro ho João, tanba sira nain rua sempre foo sai ba ema hotu dehan, Jesus moris fali ona hosi mate, i nunee Nia loke dalan ba ema mate sira mos bele moris fali. 3 Entaun sira foo orden para baa kaer sira nain rua. Maibee tanba kalan ona, maka sira hatama ba iha kadeia, para aban hodi tesi lia nee. 4 Maibee ema sira nebee rona apostolu sira nia hanorin nee, barak fiar ba Nai Jesus. Nee mak ema sarani aumenta barak, too ema mane deit maizoumenus ema rihun lima. (Nee seidauk konta feto ho labarik.)

5 Iha aban fali, justisa nain relijiaun Judeu sira halibur hamutuk iha Jerusalém. Sira nee mak nai ulun relijiaun sira, katuas lia nain sira, ho mestri relijiaun Judeu sira, 6 ho nai lulik sira nia boot, naran Anás. Iha ema boot seluk tan hanesan, Kaifás, João, Alexandre, ho nai lulik boot nia familia sira. 7 Bainhira sira hotu hamutuk ona, sira foo orden para lori Pedro ho João mai aprezenta ba sira. Kuandu sira nain rua too mai, ulun boot sira husu, “Oinsaa mak imi bele kura ema ain aat nee? Imi uza see nia poder? I see mak foo lisensa ba imi hodi halo nunee?”

8 Espiritu Santu domina Pedro, i nia hataan, “Nai ulun boot ho katuas lia nain nasaun Israel nian. 9 Senhor sira atu buka lia ho ami tanba deit ami ajuda ema ain aat ida. Senhor sira hakarak hatene, ami uza see nia poder hodi kura nia. 10 Hau hakarak hatete ba senhor sira ho povu Israel tomak katak, hodi Nai Jesus Kristu ema Nazaré nia naran mak ami kura ema ain aat nee. Imi prega Nia iha krus too mate. Maibee Nai Maromak halo moris fali Nia hosi mate. 11 Uluk ema hakerek kona ba fatuk ida, hodi hatudu ba Nai Jesus nunee,

‘Iha fatuk ida mak badaen sira foti soe tiha ona;

maibee agora fatuk nee sai fali fatuk nebee prinsipal liu.’+ 4:11 Salmus (Mazmur) 118:22

12 Iha mundu tomak, la iha dalan seluk mak Maromak foo ba ita hodi hetan salvasaun. So iha dalan ida deit, mak Jesus. Se laos Nia, la iha tan ema seluk mak bele salva ita.”

13 Justisa nain relijiaun sira hatene katak Pedro ho João ema baibain, nebee la eskola boot. Nunee sira admira tebe-tebes ho sira nain rua nia brani, i sira konhese katak ema nain rua nee, uluk hamutuk ho Jesus. 14 Sira la bele koalia buat ida hasoru Pedro ho João, tanba ema nebee hetan kura nee hamriik hela iha sira nia oin. 15 Entaun sira haruka sira nain rua sai ba liur, atu sira husu liafuan ba malu. 16 Sira koalia ba malu dehan, “Ita tenki halo saida ba ema nain rua nee? Tan ema hotu-hotu iha Jerusalém hatene ona dehan sira mak halo milagre nee. Ita la bele nega. 17 Diak liu ita buka meius para lia nee la bele namkari ba iha nebee-nebee. Agora ita ameasa Pedro ho João, para sira la bele hanorin tan kona ba Jesus. Se sira lakohi rona, mak sira sei haree deit!”

18 Depois sira haruka bolu fali sira nain rua tama ba laran, hodi foo hatene dehan, “Kuidadu! Imi la bele hanorin tan ema ida kona ba Jesus!”

19 Maibee Pedro ho João hataan, “Senhor sira desidi rasik ba. Nebee mak diak liu? Halo tuir senhor sira nia orden ka halo tuir Nai Maromak nia orden? 20 Buat nebee mak ami rasik haree ho matan, i rona ho tilun, ami tenki foo sai nafatin!”

21 Depois justisa nain sira ameasa tan sira, i haruka sira sai. Tanba sira la iha razaun ida hodi kastigu sira, i sira mos tauk povu, tan ema hotu-hotu agradese hela ba Maromak, ba milagre nee. 22 Afinal ema nee ain aat durante tinan haat-nulu resin ona, foin nia hetan kura.

Sarani sira halo orasaun husu brani

23 Bainhira sira husik tiha Pedro ho João, sira nain rua fila ba sira nia kolega sira. I sira konta buat hotu-hotu nebee mak nai lulik nia ulun sira ho katuas lia nain sira bandu ona ba sira. 24 Rona nunee, sira hotu halo orasaun hamutuk ho neon ida laran ida dehan, “Nai Maromak, mak halo lalehan ho rai, ho tasi ho buat hotu-hotu.+ 4:24 Ézodu (Keluaran) 20:11; Neemias 9:6; Salmus (Mazmur) 146:625 Uluk Espiritu Santu uza Ita Boot nia atan, ami nia avoo David, hanesan profeta hodi hakerek kona ba ema nebee kontra Jesus dehan,

‘Nasaun sira nebee la konhese Maromak, hirus nar-naran deit.

Ema kombina malu arbiru deit, la iha huun ho tutun.

26 Liurai sira iha mundu prepara aan hamutuk,

ho nai ulun sira kombina lia ida

hodi funu kontra Nai Maromak

ho kontra Ema ida nebee Maromak hili ona.’+ 4:26 Salmus (Mazmur) 2:1-2

27 Buat nebee avoo David hakerek agora sai loos duni. Iha sidade nee, liurai Herodes ho governador Pónsiu Pilatus hamutuk ona ho nai ulun sira hosi Israel, ho nai ulun sira hosi nasaun seluk. Sira hotu kombina hodi kontra Jesus, Ita Boot nia Oan Santu, nebee Ita Boot hili ona. Nia sempre halo tuir Ita Boot nia hakarak.+ 4:27 Mateus 27:1-2; Marcos 15:1; Lucas 23:1, 7-11; João 18:28-2928 Maibee buat sira nee hotu, tuir Maromak nia planu, i tuir buat nebee mak Maromak desidi tiha ona hori uluk. 29 Agora, Nai Maromak haree ba sira nia ameasa nee. Ami husu Ita Boot foo aten brani mai ami, atu ami bele baa foo sai ba ema hotu-hotu, kona ba Jesus nia Novidade Diak. 30 Ami mos husu Nai Maromak foo poder mai ami, atu ami bele kura ema moras, i halo milagre, ho sinall oi-oin, para ema hatene katak, poder nee mai hosi Ita Boot nia Oan Santu Jesus.”

31 Sira sei halo hela orasaun, fatin nebee sira hodi halibur malu ba nee, nakdoko. I Espiritu Santu domina sira, i sira baa foo sai Nai Maromak nia Novidade Diak ho brani.

Sarani sira foo sasaan ba malu

32 Ema hotu nebee fiar ba Jesus, sira moris neon ida laran ida. La iha ema ida karak-teen, sira sempre foo sasaan ba malu. La iha ema ida mak dehan sasaan nebee nia iha, ninian mesak. Sasaan saida mak nia iha, hotu-hotu uza.+ 4:32 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 2:44-4533 I Maromak foo poder boot ba apostolu sira, para sira foo sasin ba ema katak Nai Jesus moris fali ona hosi mate, hanesan sira rasik haree ho matan. I Nai Maromak mos foo bensaun boot ba sira hotu. 34 Sira balu faan tiha sira nia rai ho uma, i osan nee sira foo ba apostolu sira, hodi fahe ba ema nebee presiza. Nee mak la iha ema ida ke iha falta.

36 Ezemplu hanesan José. Nia Levi nia jerasaun, hosi ilha Xipre. (Apostolu sira bolu nia Barnabé. Naran nee dehan katak, ‘ema nebee hametin ema seluk nia laran’.) Nia faan nia rai pedasuk ida, i nia lori osan rai nian nee, baa entrega ba apostolu sira.

5

Ananias ho Safira mate tanba bosok Espiritu Santu

1 Iha mos mane ida naran Ananias, ho nia kaben Safira. Sira faan sira nia rai pedasuk ida. 2 Sira nain rua kombina, rai tiha osan rai nian nee sorin balu ba sira. Depois Ananias baa foo hatene ba Jesus nia apostolu sira dehan, “Ami foin faan ami nia rai pedasuk ida. Osan rai nian nee tomak ami foo ba Nai Maromak.”

3 Maibee Pedro hatete, “Ananias, nusaa mak o tuir fali Satanás nia hakarak, para o bosok Espiritu Santu?! Nusaa mak osan rai nian nee, o subar tiha balu? 4 Afinal o hakarak faan rai nee, ka lakohi, nee konformi o. Se o faan ona, o atu foo nia osan hotu ka, sorin balu deit, konformi o. Maibee nusaa mak o halo fali nunee? O laos bosok ema, maibee o bosok Nai Maromak!”

5 Rona Pedro koalia nunee, Ananias monu ba rai, i mate kedas. I ema nebee rona novidade nee, sira tauk tebe-tebes. 6 Depois labarik klosan sira tama baa falun Ananias nia mate isin, i hulan hodi baa hakoi.

7 Liu tiha oras tolu nunee, Ananias nia kaben mos tama, maibee nia la hatene saida mak mosu. 8 Pedro husu ba nia, “Oinsaa senhora? Senhora sira faan rai nee, nia folin mak nee deit ka?”

Nia hataan, “Loos, senhor. Rai nia folin mak nee deit.”

9 I Pedro dehan, “Nusaa mak imi nain rua kombina malu koko Nai Maromak nia Espiritu? Mak o haree deit! Ema sira lori o nia lain baa hakoi, foin fila. Sira mos sei hulan o nia mate isin baa hakoi.”

10 Rona Pedro nia koalia nee, feto nee mos monu ba rai i mate kedas iha fatin. I labarik klosan sira tama ba laran, haree nia mate tiha ona. Sira mos hulan nia mate isin hodi baa hakoi iha nia lain nia sorin.

11 I ema sira nebee fiar ba Jesus, ho ema sira seluk nebee rona kona ba Ananias ho Safira nia mate, sira tauk tebe-tebes.

Pedro sira kura ema barak

12 Iha tempu nee, apostolu sira halo milagre ho sinal barak iha povu nia oin, nebee halo sira admira tebe-tebes. I sarani sira sempre baa iha Nai Maromak nia uma kreda boot. Sira halibur hamutuk ho neon ida laran ida iha Varanda Salomão. 13 Iha tempu nee, ema barak gaba ho respeita Jesus nia ema sira. Maibee see mak seidauk fiar ba Jesus, la brani baa hamutuk ho sira.

14 Ema sira nebee fiar ba Jesus, loron ba loron aumenta ba beibeik. Iha mane ho mos feto. 15 Tanba buat sira nee, ema hulan ema moras sira hodi baa hatoba iha biti iha dalan ibun. Sira hanoin dehan, “Se Pedro lao liu hosi nee, maski nia lalatak deit mak kona sira mos, moras sira sei diak.” 16 Ema nadodon mai la kotu fatin, hosi aldeia-aldeia besik sidade Jerusalém. Sira hulan moras sira, ho lori ema nebee iha espirituu aat tama iha sira nia laran, i apostolu sira kura tiha sira hotu, ho duni sai mos espirituu aat hosi sira.

Jesus nia apostolu sira hetan terus

17 Iha tempu nee, nai lulik Judeu sira nia boot ho nia kolega sira hosi partidu Saduseu, sira laran moras makaas. 18 Nee mak sira baa kaer Jesus nia apostolu sira hodi baa hatama iha kadeia.

19 Maibee iha kalan nee kedas Nai Maromak nia anju ida baa loke kadeia nia odamatan, i lori sira sai ba liur. Nia hatete, 20 “Agora imi baa iha Nai Maromak nia uma kreda boot. Baa foo sai mensajen kona ba moris foun, ba ema hotu-hotu iha nebaa.”

21 Nunee iha dadeer-saan nakukun sira baa ona iha Nai Maromak nia uma kreda boot nia kintal laran hodi hanorin.

Bainhira nai lulik sira nia boot ho nia kolega sira hasoru malu fali, sira halibur justisa nain sira, mak Israel nia ulun boot relijiaun nian, hodi tesi lia kona ba apostolu sira. Depois sira haruka ema seguransa baa hasai apostolu sira hosi kadeia.

22 Maibee kuandu sira too iha kadeia, Pedro sira la iha tiha ona. Entaun sira fila ba tribunall, 23 hodi foo hatene dehan, “Senhor sira, bainhira ami too iha kadeia, ami haree odamatan kadeia nian xavi metin hela. Ema seguransa sira mos hamriik hela iha oin. Maibee kuandu ami haruka sira loke odamatan, ami la hetan ema ida.”

24 Rona nunee, nai lulik boot sira ho komandante seguransa uma kreda boot, sira hotu bilaan tiha, sira nia hanoin lakon.

25 Depois iha ema ida mai foo hatene dehan, “Senhor sira, ema nebee Ita Boot sira hatama iha kadeia nee, hanorin hela ema iha uma kreda boot!”

26 Rona nunee, komandante seguransa uma kreda boot bolu nia elementu sira, hodi baa kaer fali apostolu sira. Sira kaer ho di-diak deit, sira tauk kaer ho brutu, tanba keta halo-be povu bele hirus i tuda sira ho fatuk.

27 Depois sira lori apostolu sira ba iha tribunall. I nai lulik boot husu ba sira, 28 dehan, “Imi nee ulun toos duni! Ami bandu ona imi para la bele hanorin ema kona ba Jesus nee. Maibee imi baa hanorin fali iha fatin hotu-hotu iha sidade Jerusalém, i imi duun ami dehan, ami mak haruka oho Jesus.”+ 5:28 Mateus 27:25

29 Entaun Pedro hamriik hodi apostolu sira nia fatin, hodi hataan, “Senhor sira, ami tenki tuir mak Nai Maromak nia orden. Se ema haruka ami kontra Nai Maromak nia orden, ami lakohi tuir. 30 Jesus nee, imi prega mate tiha ona iha krus. Maibee Nai Maromak ida nebee ita nia bei-ala sira adora nee, Nia mak halo moris fali Jesus hosi mate.

31 Agora Nai Maromak foti Jesus tuur iha Nia liman loos hodi kaer ukun hanesan Liurai i Salvador. Nia foo tempu ba povu Israel para bele husik ona sira nia sala, atu sira bele hetan perdaun hosi Nai Maromak. 32 Ami sai sasin ba buat sira nee hotu, i nunee mos Espiritu Santu. Agora Nai Maromak foo ona Nia Espiritu Santu ba ema sira nebee halo tuir Nia.”

33 Rona tiha Pedro koalia nunee, justisa nain sira hirus tebe-tebes too sira hakarak oho apostolu sira. 34 Maibee iha mos justisa nain ida hosi grupu relijiaun Farizeu, naran Gamaliel. Nia mestri relijiaun, i ema hotu respeita nia. Nia hamriik i haruka ema lori Pedro sira sai lai ba liur. 35 Depois Gamaliel koalia ba nia kolega justisa nain sira dehan,

“Maluk Israel sira, imi tenki kuidadu! Tenki hanoin di-diak saida mak imi atu halo ba ema sira nee. 36 Imi sei hanoin ema ida naran Tadeus, tinan hira liu baa nia foti nia aan sai ema boot, i maizoumenus ema nain atus haat mak tuir nia. Iha ikus ema oho tiha nia, depois nia ema sira halai namkari too sai lakon tiha deit.

37 Depois too tempu ida governu haruka halo sensus, iha ema ida naran Judas, hosi provinsiaa Galileia. Ema barak mak tuir nia. Maibee iha ikus ema oho tiha nia. Depois nia ema sira mos halai namkari.

38 Nunee agora, irmaun sira, hau nia hanoin nunee deit: Husik tiha sira nain rua ba. Se sira nia hanorin ho sira nia hahalok hosi ema, mak ema nebee tuir sira sei namkari hanesan Tadeus ho Judas nia ema. 39 Maibee se sira nia hanorin nee mai hosi Nai Maromak, mak imi sei la bele taka dalan. Keta halo-be imi kontra fali Nai Maromak.”

Rona nunee, sira hotu simu. 40 Depois sira bolu apostolu sira tama fali ba laran, i sira haruka ema baku sira ho sikoti. Sira mos bandu apostolu sira la bele koalia tan kona ba Jesus. Depois sira husik tiha sira baa.

41 Sira sai hosi tribunal relijiaun ho laran haksolok, tanba Nai Maromak konsidera sira serve atu terus tanba Jesus. 42 I loro-loron sira baa hanorin ema dehan, “Ema ida nebee Nai Maromak hili ona nee, mak Jesus.” Sira baa foo sai iha uma kreda boot laran ho mos iha uma ba uma.

6

Sira hili ema nain hitu hodi toma konta ema kiak sira

1 Iha tempu nee, ema nebee tuir Jesus aumenta barak ba beibeik. Sira ema Judeu maibee hosi grupu rua, lian keta-ketak. Kleur-kleur grupu ida nebee koalia lian Gregu, haksesuk malu ho grupu ida nebee koalia lian Aram. Sira dehan, “Bainhira fahe hahaan loro-loron, ami nia feto faluk sira la simu sira nia parte.”

2 Tanba nee, Jesus nia apostolu nain sanulu resin rua nee, halibur ema hotu nebee tuir Jesus hodi dehan, “Irmaun sira, se ami husik tiha foo sai Maromak nia liafuan, hodi toma konta imi nia haan-hemu, nee la loos. 3 Nunee, diak liu, imi hili ema nain hitu hosi imi. Buka ema nebee naran diak, matenek i Espiritu Santu mak domina nia. Depois ami sei foti sira hodi toma konta kona ba haan-hemu. 4 Nunee ami bele foo tempu tomak hodi halo orasaun, i hodi foo sai ho hanorin Maromak nia liafuan.”

5 I sira konkorda ho Pedro nia proposta nee. Entaun sira hili ema nain hitu, mak nee:

Estevão, nia fiar tebe-tebes ba Nai Jesus, i Nai Maromak nia Espiritu Santu sempre domina nia,

Filipe,

Prócoro,

Nikanor,

Timão,

Pármenas,

ho Nicolau nebee laos ema Judeu maibee nia tama tiha ona relijiaun Judeu. Nia hosi sidade Antiokia.

6 Depois sira lori ema nain hitu nee, hodi baa aprezenta ba Jesus nia apostolu sira, para tau liman ba sira nia ulun hodi halo orasaun, i foti sira hodi toma konta kona ba haan-hemu.

7 Nunee Maromak nia liafuan namkari too iha nebee-nebee. I ema sira nebee fiar ba Jesus aumenta beibeik iha Jerusalém. Too nai lulik Judeu barak mos tuir Jesus nia Dalan Loos.

Sira kaer tiha Estevão

8 Nai Maromak foo grasa ho poder boot ba Estevão hodi halo milagre ho sinall oi-oin iha povu nia klaran, nebee halo sira admira tebe-tebes. 9 Depois, loron ida, ema balu komesa kontra nia. Sira nee membru hosi uma kreda relijiaun Judeu ida nebee sira tau naran ‘Laos Atan Ona’. Sira mai hosi rai dook, hosi sidade Sirene, sidade Alexandria, provinsia Silísia, ho provinsia Ázia. Sira komesa diskuti malu ho nia. 10 Maibee Espiritu Santu foo matenek tebe-tebes ba Estevão hodi koalia. Nee mak sira la manaan nia. 11 Tanba nee sira komesa hanoin aat ba nia. I sira baa selu ema hodi foti lia falsu dehan, “Ami rona ema nee hatete aat Moisés ho Nai Maromak!”

12 Sira tau lia ba povu, too katuas lia nain sira, ho mestri relijiaun sira mos rona. Entaun sira hirus. I sira baa kaer Estevão lori baa aprezenta iha justisa nain relijiaun sira. 13 Sira bolu mos ema nebee foo testemunha falsu kona ba Estevão dehan, “Ema nee sempre hatete aat Nai Maromak nia uma kreda boot. I nia sempre koalia aat Nai Maromak nia lei nebee Moisés rai hela ba ita. 14 Ami mos rona nia koalia dehan, Jesus ema Nazaré, atu harahun tiha uma kreda boot nee. Nia mos atu muda tiha ita nia lisan nebee Moisés rai hela ba ita.”

15 Ema hotu iha tribunal, hateke di-diak ba Estevão, sira haree nia oin hanesan tiha anju nia oin.

7

Estevão defende aan iha tribunal relijiaun nian

1 Depois nai lulik Judeu nia boot husu ba Estevão, “Sala nebee sira foo ba o nee, loos ka lae?”

2 Estevão hataan, “Irmaun sira, rona lai mai. Hori uluk molok ita nia bei-ala Abraão muda fatin ba Haran, bainhira sei hela iha Mezopotámia,+ 7:2-3 Rai Mezopotámia nee agora mak nasaun Irake. I sidade Haran nee nia fatin iha nasaun Síria nia laran. Nai Maromak nebee boot tebe-tebes, hatudu ona Aan ba nia, ho foo orden dehan, ‘Husik tiha o nia rain ho o nia familiaa sira. I o baa iha rai ida nebee Hau sei hatudu ba o.’ 4 Entaun avoo Abraão husik tiha ema Kaldeu sira nia rain nee, muda ba sidade Haran. Bainhira nia aman mate tiha, Nai Maromak haruka nia muda mai iha rai nee, nebee agora ita boot sira hela ba.+ 7:4 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 11:31; 12:45 Iha tempu nebaa, Nai Maromak la foo rai pedasuk ida ba Abraão hanesan nia rikusoin. Maibee Nia promete atu foo rai nee tomak ba Abraão ho nia jerasaun sira. Momentu Nai Maromak promete nee, Abraão seidauk iha oan.+ 7:5 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 12:7; 13:15; 15:18; 17:86 Maibee Nai Maromak dehan ba nia, ‘O nia jerasaun sei baa hela iha ema nia rain. I ema rai nain sei halo sira hanesan atan, i hanehan sira durante tinan atus haat. 7 Maibee liu tiha tinan atus haat nee, Hau sei kastigu nasaun nebee halo sira hanesan atan. Nee liu tiha, o nia jerasaun sei sai husik hela nasaun nee, i mai adora Hau iha fatin nee.’+ 7:7 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 15:13-14; Ézodu (Keluaran) 3:128 Depois Nai Maromak halo promesa ho Abraão liu hosi sunat, nee hanesan sinall ida katak Abraão sira sai ona Nai Maromak nia ema. I kuandu Abraão nia oan Isac halo loron walu, Abraão sunat nia. Kleur-kleur Isac sunat nia oan Jacó. Depois Jacó mos sunat nia oan mane sanulu resin rua. Sira nee mak ita ema Judeu nia bei-ala.+ 7:8 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 17:10-14; 21:2-4; 25:26; 29:31—35:18

9 Ita nia bei-ala sira nee laran moras ba sira nia alin José, too sira faan tiha nia ba iha rai Ejiptu hanesan atan. Maibee Nai Maromak sempre hamutuk ho nia,+ 7:9 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 37:11; 28; 39:2; 2110 i hasai nia hosi susar ho terus laran. Nai Maromak mos foo matenek ba nia, too liurai Ejiptu haree nia diak, i foti nia sai governador iha rai Ejiptu tomak, i xefi iha liurai nia palasiu.+ 7:10 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 41:39-41

11 Liu tiha nee, rai hamlaha boot iha rai Ejiptu ho rai Kanaán, too halo ema barak terus iha nebee-nebee. I ita nia bei-ala sira la iha hahaan atu haan.+ 7:11 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 42:1-212 Depois avoo Jacó rona dehan iha rai Ejiptu iha hahaan. Entaun nia haruka nia oan sira, baa hola hahaan iha nebaa. 13 Hola tiha hahaan, sira fila ona. Kuandu sira nia hahaan hotu ona, Jacó haruka sira baa hola tan iha rai Ejiptu. Nee mak foin José foo hatene dehan, nia nee sira nia alin rasik, i foo konhese nia familiaa ba liurai Ejiptu.+ 7:13 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 45:1; 1614 Depois José husu ba nia aman ho nia familiaa hotu muda ba Ejiptu. Sira nebee baa iha Ejiptu nee, iha ema hitu-nulu resin lima.+ 7:14 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 45:9-10, 17-18; 46:2715 Nunee Jacó muda ba rai Ejiptu, i nia ho ita nia bei-ala sira seluk mate iha nebaa.+ 7:15 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 46:1-7; 49:3316 Sira nia jerasaun lori fila bei-ala sira nia ruin ba iha aldeia Sikém iha rai Kanaán. I sira hakoi mate ruin sira nee iha rate nebee uluk avoo Abraão sosa hosi Hamór nia jerasaun sira.”+ 7:16 Hahuu (Jénesis, Kejadian) 23:3-16; 33:19; 50:7-13; Josué 24:32

Estevão koalia kona ba Moisés ho ema sira nebee lakohi rona ba nia

17 Estevão hatutan nia koalia, “Uluk Nai Maromak promete ona dehan, Nia sei foo rai nee ba Abraão. Kuandu nia loron besik ona atu Nai Maromak kumpri Nia promesa nee, ita nia povu Judeu iha rai Ejiptu aumenta barak tebe-tebes. 18 Depois iha liurai foun ida mak komesa ukun iha Ejiptu, nia la hatene kona ba José.+ 7:18 Ézodu (Keluaran) 1:7-819 Liurai nee buka meius hodi halo terus ita nia povu i hanehan ita nia bei-ala sira. Nia obriga sira soe tiha sira nia oan nurak, para sira mate.+ 7:19 Ézodu (Keluaran) 1:10-11; 22

20 Iha tempu nee, Moisés moris, nia isin diak i forti. Nia inan-aman sira la tuir liurai nia orden. Sira kuidadu labarik nee sub-subar iha sira nia uma, too nia fulan tolu.+ 7:20 Ézodu (Keluaran) 2:221 Bainhira sira la bele subar tan labarik nee ona, sira lori nia baa husik tiha iha liur. Maibee liurai Ejiptu nia oan feto ida hetan labarik nee i nia foti hodi baa hakiak hanesan nia oan rasik.+ 7:21 Ézodu (Keluaran) 2:3-1022 Nunee ema Ejiptu sira hanorin sira nia matenek hotu ba Moisés, too nia sai ema boot, i nia matenek koalia, ho matenek iha nia servisu.

23 Bainhira Moisés tinan haat-nulu ona, nia desidi baa vizita nia maluk Israel sira. 24 Too iha nebaa, nia haree ema Ejiptu ida baku hela ema Israel ida. Nia baa defende nia maluk, i baku mate tiha ema Ejiptu nee. 25 Moisés hanoin dehan nia povu hatene ona katak Nai Maromak mak haruka nia baa hasai sira hosi terus nia laran. Afinall sira seidauk kompriende. 26 Aban fali, nia haree ema Israel nain rua baku malu. Nia baa sori sira, hodi dehan, “Imi nain rua nee mesak maun-alin deit. Nusaa mak imi baku malu fali?”

27 Maibee ema ida baku dolar nia kolega nee, dudu tiha Moisés ba sorin, hodi dehan, ‘See mak foti o sai ami nia xefi?! I see mak foti o hodi tesi ami nia lia?! 28 O atu oho hau hanesan horiseik o oho tiha ema Ejiptu nee?’ 29 Rona nunee, Moisés halai sai hosi Ejiptu, baa hela iha rai Midian. Nia kaben iha nebaa, i sira hetan oan mane nain rua.+ 7:29 Ézodu (Keluaran) 2:11-15; 18:3-4

30 Liu tiha tinan haat-nulu, Moisés baa iha rai fuik maran besik Foho Sinai. Iha nebaa Nai Maromak nia anju mosu ba nia hosi ahi lakan iha ai huun kiik ida. 31 Haree nunee, Moisés sai bilaan tiha. Nia baa besik hodi hatene saida mak nee. Derepenti, nia rona Maromak koalia hosi ahi laran dehan, 32 ‘Hau nee o nia bei-ala sira nia Maromak; Abraão, Isac, ho Jacó sira nia Maromak.’ Rona nunee, Moisés tauk atu-mate, i nia la brani foti oin hodi haree.

33 Depois Maromak koalia tan, ‘Moisés, rai nebee o hamriik ba nee santu. Nee duni hasai tiha o nia sandalias! 34 Hau hatene Hau nia povu Israel sira nia terus iha Ejiptu, i Hau rona ona sira hakilar husu tulun mai Hau. Nee duni Hau tuun agora hodi liberta sira. Prepara ona. Hau atu haruka o fila fali ba iha Ejiptu.’+ 7:34 Ézodu (Keluaran) 3:1-10

35 Nunee, liu hosi anju nebee hatudu Aan iha ahi nee, Nai Maromak haruka Moisés fila ba Ejiptu. Moisés nee, mak uluk povu Israel lakohi simu. Sira dehan, ‘See mak foti o sai ami nia xefi ho ami nia juis?’ Agora Nai Maromak rasik mak foti nia hodi baa hasai povu sira hosi terus laran i hodi ukun sira!+ 7:35 Ézodu (Keluaran) 2:1436 Depois Moisés lori povu Israel sai hosi Ejiptu liu hosi Tasi Mean. I nia halo milagre ho sinal bo-boot iha Ejiptu, iha Tasi Mean, ho mos durante tinan haat-nulu nebee sira lao iha rai fuik maran. Sinal sira nee halo povu admira tebe-tebes.+ 7:36 Ézodu (Keluaran) 7:3; 14:21; Númerus (Bilangan) 14:33

37 Moisés nee mak foo hatene ba povu Israel dehan, ‘Nai Maromak sei foti ema ida hosi imi nia leet hodi sai Nia profeta, hanesan Nia foti ona hau.’+ 7:37 Deutoronómiu (Ulangan) 8:15; 1838 I Moisés nee hamutuk ho povu Israel sira iha rai fuik maran. Anju nee hatoo Nai Maromak nia liafuan ba nia iha Foho Sinai. I Moisés hatutan fali liafuan sira nee ba povu Israel. Liafuan sira nee hatudu dalan moris ba ita.+ 7:38 Ézodu (Keluaran) 19:1—20:17; Deutoronómiu (Ulangan) 5:1-33

39 Maibee bele nunee mos, ita nia bei-ala sira lakohi rona ba Moisés. Sira la simu nia, i hakarak fila fali deit ba Ejiptu. 40 I sira baa hamaus Arão dehan, ‘Ami husu ba senhor halo estatua lulik ba ita atu lori ita ba oin. Tan Moisés nee lori ita hotu sai hosi rai Ejiptu, maibee agora ami la hatene ema nia aman nee iha nebee.’+ 7:40 Ézodu (Keluaran) 32:141 Entaun sira halo estatua ida, nia modelu hanesan karau vaka oan ida. Sira oho animal hodi halo sakrifisiu ba estatua lulik nee. Sira halo festa rame-rame, i haksolok ho buat nebee mak sira halo ho sira nia liman rasik.+ 7:41 Ézodu (Keluaran) 32:2-642 Haree nunee, Nai Maromak fila kotuk i husik tiha liman. Entaun sira komesa adora loromatan, fulan, ho fitun. Nee tuir lo-loos ho Nai Maromak nia profeta hakerek ona hori uluk dehan,

‘Imi ema Israel sira,

durante tinan haat-nulu imi lao haleu rai fuik maran,

imi oho animal hodi adora Hau ka? Lae!

43 Imi laos adora Hau!

Loro-loron imi adora mak imi nia lulik deit.

Imi gosta tama-sai uma lulik Moloke nian.

Imi mos adora estatua fitun ida, naran Renfan.

Nunee, imi adora estatua nebee imi halo ho imi nia liman rasik!

Nee duni Hau sei soe tiha imi ba dook

iha rai Babilónia nia sorin nebaa.’ ”

Liafuan sira nee mak uluk Nai Maromak nia profeta foo sai.+ 7:43 Amos 5:25-27

Estevão koalia kona ba Nai Maromak nia uma kreda boot

44 Estevão hatutan nia koalia dehan, “Iha rai fuik maran nee, ita nia bei-ala sira harii tenda harohan para hodi adora Maromak. Tenda nee sira halo tuir modelu nebee Nai Maromak hatudu ona ba Moisés.+ 7:44 Ézodu (Keluaran) 25:9; 40

45 Kleur-kleur, bainhira Josue sira halo funu hadau rai hosi nasaun sira seluk nebee Maromak duni sai hosi rai Kanaán, sira lori mos tenda harohan. Sira harii fali tenda nee, i tenda nee hamriik nafatin iha nebaa too liurai David kaer ukun.+ 7:45 Josué 3:14-1746 Liurai David nee sempre halo haksolok Nai Maromak nia laran. I nia husu ba Nai Maromak, atu nia bele harii uma kreda boot ida ba Nai Maromak, ida nebee nia avoo Jacó sira uluk adora.+ 7:46 2 Samuel 7:1-16; 1 Krónikas (Tawarikh) 17:1-1447 Afinal David nia oan Salomão mak harii uma kreda nee.+ 7:47 1 Liurai sira (Reis, Raja-raja) 6:1-38; 2 Krónikas (Tawarikh) 3:1-17

48 Maibee Nai Maromak la hela iha uma nebee ema mak halo. Hanesan uluk Nai Maromak nia profeta ida hakerek ona dehan,

49 ‘Lalehan mak Hau nia kadeira hodi tuur kaer ukun.

I mundu nee fatin hodi tau Hau nia ain.

Nunee oinsaa imi atu halo uma ida ke serve mai Hau?!

Oinsaa imi atu halo fatin ida hodi Hau hela?! La bele duni!

50 Tanba buat hotu-hotu iha lalehan ho iha rai, Hau mak halo.’ ”+ 7:50 Isaias (Yesaya) 66:1-2

Liafuan sira nee mak uluk Nai Maromak nia profeta hakerek.

Estevão kritika nai ulun sira tanba sira kontra Maromak nia Ema Santu

51 I Estevão koalia tan ba sira ho siak dehan, “Imi nee ulun toos duni! Imi hanesan ema nebee la konhese Nai Maromak, i lakohi rona. Imi sempre kontra Nai Maromak nia Espiritu Santu, hanesan mos imi nia bei-ala sira.+ 7:51 Isaias (Yesaya) 63:1052 Imi nia bei-ala sira sempre halo terus Nai Maromak nia profeta sira. Imi dehan took, profeta ida nebee mak sira la halo terus? La iha! Sira oho tiha profeta sira nebee foo sai dehan Ema Moris Loos atu mai. Too Ema nee mai mos, imi rasik faan ho oho tiha nia. 53 Imi simu ona Nai Maromak nia lei liu hosi Nia anju. Maski nunee, imi la halo tuir.”

Sira tuda Estevão ho fatuk too mate

54 Bainhira justisa nain relijiaun sira rona Estevão nia koalia nee, sira hirus tebe-tebes too ruun nehan.

55 Maibee Espiritu Santu domina Estevão. I nia foti matan hateke ba lalehan, nia haree Nai Maromak nia naroman nabilan, i Nai Jesus hamriik hela iha Nai Maromak nia liman loos. 56 Nia dehan, “Rona lai! Hau haree lalehan nakloke, i Jesus, Ema Perfeitu, hamriik hela iha Nai Maromak nia liman loos.”

57 Rona nunee, sira taka tilun, hakilar, i halai rame-rame baa 58 rasta nia sai hosi sidade. I testemunha sira hasai sira nia faru foo ba ema foin sae ida mak hein. Nia naran Saulo. I sira komesa tuda Estevão ho fatuk.

59 Sira tuda nia dadauk, nia halo orasaun fila-fila dehan, “Nai Jesus! Simu ona Hau nia klamar ba!” 60 Nia hakneak, i hakilar ho lian makaas dehan, “Aman Maromak, la bele foo sala nee ba sira!” I nia mate.

8

1 Saulo konkorda ho Estevão nia mate.

Saulo sira halo terus sarani sira, too sira namkari

2 Bainhira Estevão mate, iha ema balu ke tuir Nai Maromak, baa foti Estevão nia mate isin hodi baa hakoi, ho tanis lelir.

Hahuu iha loron nee, ema komesa halo terus ba Nai Jesus nia povu iha sidade Jerusalém, too sira halai namkari ba iha provinsia Judeia ho provinsia Samaria. Sira hotu halai, so Nai Jesus nia apostolu sira mak la halai, sira hela nafatin iha Jerusalém.

3 Saulo mos buka dalan hodi halo rahun Jesus nia ema sira. Nia tama-sai uma hodi buka sarani sira. Bele feto ka mane, nia kaer hotu, rasta baa hatama iha kadeia.+ 8:3 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 22:4-5; 26:9-11

Filipe foo sai Nai Jesus nia Novidade Diak iha provinsia Samaria

4 Maski sarani sira halai namkari tanba ema halo terus sira, maibee sira foo sai nafatin Nai Jesus nia Novidade Diak ba ema iha fatin-fatin. 5 Iha tempu nee, Filipe baa iha sidade ida iha provinsiaa Samaria hodi foo hatene ba ema sira iha nebaa kona ba Ema ida nebee Nai Maromak hili ona. 6 Bainhira ema barak haree milagre nebee nia halo, sira halibur hamutuk hodi rona ho atensaun saida mak nia koalia.

7 Filipe duni sai espiritu aat hosi ema barak, i espirituu sira nee mos sai ho hakilar makaas. Ema ain aat lao la diak, ho ema lao kudeik, barak mos diak. 8 Nee mak ema sira iha sidade nee haksolok tebe-tebes.

Pedro foo malisan ba matan-dook Simão

9 Iha ema matan-dook ida naran Simão. Kleur ona, ema Samaria sira hotu admira buat nebee mak nia halo. I nia sempre gaba nia aan dehan, “Hau ema makaas la halimar!”

10 Nunee iha sidade nee, ema kiik-boot, hotu-hotu koalia kona ba nia dehan, “Ema nee makaas tebe-tebes. Nia iha Maromak nia poder!” Nia lulik nee halo ema admira kleur ona. Nunee ema barak tuir nia.

12 Maibee agora, sira rona Filipe hanorin kona ba Nai Maromak nia ukun i kona ba Jesus Kristu. Rona nunee, ema mane ho feto barak fiar ba Jesus, i sira mos sarani. 13 Simão mos fiar ba Jesus, i sira mos sarani nia. I nia tuir Filipe ba iha nebee-nebee. Bainhira nia haree Filipe halo milagre boot oi-oin, nia admira tebe-tebes.

14 Jesus nia apostolu sira nebee hela iha Jerusalém rona dehan ema iha provinsiaa Samaria simu ona Maromak nia Novidade Diak. Entaun sira haruka Pedro ho João ba iha nebaa. 15 Kuandu sira nain rua too, sira halo orasaun husu atu ema sarani sira nee bele simu Espiritu Santu. Tanba sira seidauk simu Espiritu Santu, sira foin sarani ho Jesus nia naran deit. Nunee Pedro ho João tau liman ba ema sira nee nia ulun, i sira simu kedas Espiritu Santu.

18 Simão haree katak bainhira sira nain rua tau liman iha ema nia ulun, sira simu Espiritu Santu. Entaun nia atu foo osan ba Pedro ho João, i nia husu dehan, 19 “Senhor sira, imi foo mos poder nee mai hau, para hau tau liman iha ema see deit, sira mos simu Espiritu Santu nee.”

20 Maibee Pedro siak nia dehan, “Malisan ba o, ho o nia osan nee! Tanba o hanoin o bele selu osan atu simu poder nee. 21 O la iha direitu hola parte iha servisu nee, tanba o nia laran la loos iha Maromak nia oin. 22 O husik ona o nia sala, i harohan ba Maromak, para se bele karik, Nia foo perdaun ba o nia hanoin aat nee. 23 Tan hau hatene o laran moras ami, i sala mak domina o!”

24 I Simão husu ba sira nain rua dehan, “Senhor sira, imi harohan mai hau, para malisan nebee ohin imi koalia nee, keta kona hau.”

25 Pedro ho João foo testemunha kona ba Jesus, i foo sai Maromak nia liafuan iha sidade nee. Depois sira fila ba Jerusalém. Tuir dala-dalan sira tama iha aldeia-aldeia iha provinsiaa Samaria, hodi foo sai Nai Jesus nia Novidade Diak.

Filipe sarani funsionariu boot ida hosi rai Etiópia

26 Loron ida Nai Maromak nia anju mai hatete ba Filipe, “O lao ba sul too dalan ida nebee tuun hosi sidade Jerusalém ba iha Gaza. Dalan nee liu hosi rai fuik maran.” 27 Nunee Filipe baa kedas. Bainhira nia too iha dalan nee, nia haree funsionariu boot ida hosi rai Etiópia.+ 8:27-28 Ho lian Gregu dehan, ema boot nee, ema kapa tiha. Tuir kostumi rai nebaa, ema balu ke servisu ba liurai feto, tenki kapa. Etiópia nasaun ida iha Áfrika. Nia mak toma konta liurai feto Kandase nia riku sira hotu. Nia foin baa harohan iha Jerusalém, agora nia fila fali. Nia tuur iha kuda kareta leten, lee hela profeta Isaias nia livru. 29 I Maromak nia Espiritu haruka Filipe baa besik kuda kareta nee. 30 Kuandu Filipe halai baa besik ona, nia rona ema nee lee hela profeta Isaias nia livru. Nia husu, “Senhor, ita kompriende saida mak ita lee ka lae?”

31 Ema nee hataan, “Lae. Tenki iha ema esplika lai mai hau, foin hau bele kompriende. Halo favor, ita sae mai tuur ho hau.” 32 Iha liafuan nebee nia lee nee, Isaias hakerek kona ba bibi malae ida hodi hatudu ba Nai Jesus, nunee,

“Sira dada nia,

hanesan ema dada bibi malae baa oho.

Nia hanesan bibi malae oan nebee ema tesi nia fulun,

maibee nia nonook deit.

Nunee mos, nia la loke ibun,

i la hataan liafuan ida.

33 Ema hatuun nia,

ema tesi nia lia la loos.

Nia jerasaun la iha,

tanba ema halakon tiha nia vida hosi mundu.”+ 8:33 Isaias (Yesaya) 53:7-8

34 Lee tiha hotu nunee, funsionariu nee husu ba Filipe, “Oinsaa? Profeta Isaias koalia kona ba nia aan rasik ka, nia koalia kona ba ema seluk?”

35 Entaun Filipe esplika ba nia Nai Jesus nia Novidade Diak, hahuu hosi Isaias nia hakerek ohin nee. 36 Bainhira sira lao dadauk, ema Etiópia nee haree bee uitoan, i nia hatete ba Filipe, “Senhor, haree took bee iha nebaa. Se bele, mai ita tuun para senhor sarani hau agora.”

37 [I Filipe hataan, “Se ita fiar tebe-tebes ba Nai Jesus ho neon laran tomak, ita bele sarani.”

I funsionariu nee foo sai dehan, “Hau fiar tebe-tebes katak, Jesus Kristu, Nai Maromak nia Oan.”]+ 8:37 Versíkulu 37 nee iha dokumentu Gregu balu iha, balu la iha.

38 I ema Etiópia nee haruka nia ema halo para tiha nia kuda kareta. Sira nain rua tuun tama ba bee laran, depois Filipe sarani nia.

39 Kuandu sira sai hosi bee, derepenti Nai Maromak nia Espiritu Santu lori tiha Filipe ba iha fatin seluk, i funsionariu boot nee la haree tan nia ona. Nunee nia lao baa nafatin ho laran haksolok tebe-tebes. 40 Depois Filipe mosu fali iha aldeia ida naran Azotu.+ 8:40 Aldeia nee nia naran ho lian Gregu dehan Azotu. Tradusaun balu dehan Asdod, aldeia nee nia naran uluk. I nia tama-sai aldeia-aldeia hodi foo sai Jesus nia Novidade Diak, too iha sidade Sezareia.

9

Saulo sai Nai Jesus nia ema

(Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 22:6-16; 26:12-18)

1 Iha tempu nee, Saulo ameasa nafatin ema sira nebee tuir Jesus. Nia tuur la metin atu oho sira. Nunee nia baa iha nai lulik Judeu nia boot, 2 hodi husu surat rekomendasaun atu foo iha responsavel uma kreda Judeu sira iha sidade Damasku nebaa. Ho surat nee nia husu lisensa, se nia hasoru ema nebee tuir Jesus nia Dalan, mane ka feto, nia bele kaer i futu sira, lori fila ba Jerusalém.

3 Simu tiha surat nee, Saulo ho nia kolega sira baa ona Damasku. Besik ona sidade nee, derepenti naroman ida hosi lalehan leno ba Saulo. 4 Nia monu kedas ba rai, i nia rona lian ida dehan, “Saulo! Saulo! Tansaa mak o halo terus Hau nunee?”

5 Saulo husu, “Nai, Ita Boot nee see?”

Lian nee hataan dehan, “Hau nee Jesus, ida nebee o halo terus tebe-tebes. 6 Agora, hadeer hodi baa sidade ona. Depois mak Hau foo hatene ba o saida mak o tenki halo.”

7 Nia kolega sira mos rona lian nee, maibee sira la haree ema ida. Sira nia hanoin hotu lakon too sira la koalia buat ida.

8 I Saulo hamriik, loke matan, maibee la haree buat ida. Entaun sira kaer nia liman hodi ajuda nia lao too iha Damasku. 9 Durante loron tolu nia matan delek, i nia mos la haan-hemu buat ida.

10 Iha Damasku nee, iha Nai Jesus nia ema ida naran Ananias. Nai Maromak hatudu hanesan mehi ida ba nia, hodi dehan, “Ananias!”

Nia hataan, “Nai.”

11 Nai Jesus hatete, “O baa iha Judas nia uma, iha estrada naran Loos. O husu ema ida naran Saulo, hosi sidade Tarsu. Agora nia halo hela orasaun. 12 Hau mos foo ona hanesan mehi ida ba nia dehan, ema ida naran Ananias sei baa hasoru nia hodi tau liman ba nia, atu nia bele haree fila fali.”

13 Ananias hataan dehan, “Maibee Nai, ami rona ona ema konta baa-mai dehan, ema nee sempre halo terus Ita Boot nia ema sira iha Jerusalém. 14 Agora ami rona tan dehan nai lulik Judeu nia ulun sira foo poder ba nia hodi kaer ema hotu nebee tuir Ita Boot.”

15 Maibee Nai Jesus koalia tan, “O baa deit! Tanba Hau hili ona nia hodi serbi Hau, i lori Hau nia Liafuan Diak baa foo ba sira nebee laos ema Judeu, foo ba liurai sira, ho mos ba ema Judeu sira.+ 9:15 Ema ‘Judeu’ bele mos bolu ema ‘Israel’.16 Hau sei hatudu ba nia katak, nia sei terus barak tanba nia sei tuir Hau.”

17 Nunee Ananias baa. Nia tama liu ba uma laran, i tau liman ba Saulo hodi dehan, “Irmaun Saulo, Nai Jesus, ida nebee hatudu Aan ba irmaun iha dalan klaran, Nia mak haruka hau mai halo orasaun ba ita, atu ita bele haree fila fali, i atu Espiritu Santu domina ita.”

18 Momentu nee kedas, buat ida hanesan ikan kulit monu sai hosi Saulo nia matan, i nia haree fila fali. Nia hamriik, i sira sarani kedas nia. 19 Depois nia foin haan ho hemu, i nia isin forti fila fali.

Saulo foo sai Novidade Diak iha sidade Damasku

19b Saulo sei hela loron ida-rua ho Nai Jesus nia ema sira iha Damasku. 20 Nia baa kedas tama-sai ema Judeu sira nia uma kreda, hodi foo sai ba sira dehan, “Jesus nee tebe-tebes Nai Maromak nia Oan.”

21 Sira hotu admira, hodi koalia ba malu dehan, “Ema nee mak halo rahun Nai Jesus nia ema sira iha Jerusalém, loos ka lae?! Agora nia mai iha nee atu kaer sarani sira lori ba nai lulik nia ulun sira!”

22 Maibee Nai Maromak foo poder ba Saulo atu nia bele hatudu lo-loos katak, Jesus mak Kristu, Salvador nebee Maromak promete hori uluk ona atu haruka mai. Nunee la iha tan ema ida atu hataan.

23 Depois ema Judeu balu kombina malu atu oho Saulo. 24 Maibee planu aat nee mos too iha Saulo nia tilun. Ema hein loron-kalan iha portaun sidade nian, atu oho nia. 25 Maibee iha kalan ida, Saulo nia kolega balu mai lori tiha nia, i sira hatuun nia ho bote ida, hosi moru sidade nian. Ho nunee, Saulo halai sai hosi sidade Damasku.+ 9:25 2 Korintu 11:32-33

Saulo baa iha Jerusalém

26 Tuir mai, Saulo baa iha Jerusalém. Too iha nebaa, nia hakarak tama hamutuk ho Nai Jesus nia ema sira. Maibee sira hotu tauk nia, tanba sira hanoin dehan nia halo finji hanesan ema sarani, para hodi kaer sira. 27 Maibee ema ida naran Barnabé lori Saulo baa aprezenta ba Nai Jesus nia apostolu sira. Barnabé konta ba sira dehan, Saulo hasoru malu tiha ona ho Nai Jesus iha dalan, i Nai Jesus koalia rasik ho nia. Barnabé mos dehan, Saulo brani hodi Nai Jesus nia Naran foo sai Novidade Diak ba ema iha Damasku.

28 Rona nunee, foin sira hotu simu Saulo, i nia hela hamutuk ho sira iha sidade Jerusalém. Nia brani foo sai Nai Jesus nia Liafuan Diak ba see-see deit. 29 Nia koalia ho diskuti malu ho ema Judeu sira nebee koalia lian Gregu. Maibee sira la simu, i sira buka meius atu oho nia. 30 Bainhira sarani sira rona nunee, sira lori tiha nia ba iha sidade Sezareia. Depois sira haruka nia fila fali ba sidade Tarsu.

31 Liu tiha nee, Nai Jesus nia povu iha provinsiaa Judeia, iha provinsiaa Galileia ho provinsiaa Samaria moris ho hakmatek. Sira aumenta barak ba beibeik, i moris tauk ba Nai Maromak. Tanba Nai Maromak nia Espiritu Santu mak hametin sira nia laran.

Pedro kura mane ida iha aldeia Lida

32 Iha tempu nee, Pedro lao lemo rai hodi baa vizita sarani sira. Iha loron ida, nia baa vizita sira nebee hela iha aldeia Lida. 33 Iha nebaa nia hetan mane ida naran Eneias. Nia ain aat, lao la diak, toba deit iha biti tinan walu ona.

34 Pedro dehan ba nia, “Eneias, agora duni, Nai Jesus Kristu kura o. Hadeer ona! Aruma o nia kama!”

I nia hamriik kedas. 35 Bainhira ema hotu iha aldeia Lida ho aldeia Sarona haree Eneias diak tiha ona, sira mos fiar ba Nai Jesus.

Pedro halo Tabita moris fali

36 Iha senhora ida naran Tabita hela iha sidade Jope. (Nia naran hodi lian Gregu bolu Dorkas, nee dehan katak, ‘bibi rusa’). Nia fiar ba Nai Jesus. I nia sempre halo buat diak ba ema hotu, i sempre foo ezmola ba ema kiak sira. 37 Iha tempu nee, Tabita moras, depois nia mate. Sira foo hariis tiha mate isin, i lori baa hatoba iha kuartu ida iha andar leten. 38 Sarani sira rona dehan Pedro iha Lida, laduun dook hosi Jope. Nunee sira haruka ema nain rua baa bolu nia dehan, “Senhor, favor baa lalais Jope.”

39 Pedro tuir kedas sira. Too iha nebaa, nia sae liu ba iha kuartu nebee Tabita nia mate isin rai ba. Iha kuartu nee, feto faluk barak tanis lelir, hodi hatudu ba Pedro sira nia vestidu ho sira nia ropa seluk tan nebee Dorkas suku foo ba sira bainhira nia sei moris.

40 Pedro haruka sira hotu sai hosi kuartu nee, i nia hakneak hodi halo orasaun. Hotu tiha, nia see oin ba mate nee hodi hatete, “Tabita, hadeer ona!” Derepenti deit, senhora nee loke nia matan. Bainhira nia haree Pedro, nia hadeer tuur kedas. 41 I Pedro kaer nia liman hodi foti nia hamriik, depois bolu feto faluk sira ho tan sarani sira seluk hodi entrega Dorkas nebee moris fali ba sira.

42 Novidade nee namkari lemo-lemo iha sidade Jope laran tomak, too ema barak fiar ba Nai Jesus. 43 Pedro hela loron hira tan iha Jope, ho ema ida naran Simão. Simão nia servisu mak hamoos animal nia kulit.

10

Komandante tropas Roma ida naran Cornélio haruka bolu Pedro

1 Iha sidade Sezareia iha militar Roma ida naran Cornélio. Nia komandante kompanhia hosi Itália. 2 Nia adora ho tauk ba Maromak, i nia familiaa uma laran tomak mos hanesan. Nia sempre foo ajuda ho laran luak ba ema Judeu sira nebee kiak, i sempre halo orasaun ba Nai Maromak.

3 Iha loron ida, kala tuku tolu lokraik, hanesan mehi, nia haree mo-moos Nai Maromak nia anju ida, mai bolu nia dehan, “Cornélio!”

4 Nia hateke ba anju nee ho tauk tebe-tebes. Nia husu, “Iha saida, Senhor?”

Anju nee hataan, “Nai Maromak rona ona o nia orasaun, i Nia haksolok ho ajuda nebee o foo ba ema kiak sira. 5 Nee duni, agora o haruka ema ba sidade Jope bolu ema ida naran Simão Pedro. 6 Nia hela iha Simão nia uma besik tasi ibun. Ema nee servisu hamoos animal nia kulit.”

7 Kuandu anju nee baa tiha ona, Cornélio bolu nia ema nain rua ho nia soldadu ida nebee tauk ba Maromak. 8 Cornélio hatete buat nee hotu ba sira, depois nia haruka sira ba Jope.

Pedro vizita Cornélio

9 Aban fali, iha meiu-dia, Cornélio nia ema sira besik too ona iha Jope. Momentu nee, Pedro sae ba uma leten hodi halo orasaun.

10 Nia sei halo hela orasaun, nia senti hamlaha i hakarak haan. Maibee ema sei tein hela hahaan, Nai Maromak hatudu hanesan mehi ida ba nia. 11 Nia haree lalehan nakloke, i mosu buat ida hanesan lensol boot, nia rohan haat nee kesi hotu, tuun mai. 12 Iha lensol laran, nia haree animal oi-oin. Iha animal ain haat, animal dolar, ho manu fuik oi-oin.

13 Nia mos rona lian ida dehan, “Pedro, hamriik ona! Oho animal sira nee i haan ba!”

14 Maibee Pedro hataan, “La bele, Nai! Hau nunka haan animal foer hanesan nee, nebee ami Judeu nia lei bandu.”

15 Maibee lian nee simu fali dehan, “Buat nebee Nai Maromak dehan bele haan ona, o la bele bandu tan.” 16 Nee akontese dala tolu, depois lensol nee sae fali ba lalehan.

17 Pedro sei hanoin hela atu buka hatene mehi nee dehan saida, Cornélio nia ema sira too iha Simão nia uma oin. 18 Sira bolu hodi husu, “Ami buka bainaka ida naran Simão Pedro. Nia hela iha nee ka?”

19 Pedro sei hanoin hela mehi nee dehan saida, Espiritu Santu foo hatene ba nia dehan, “Pedro, ema mai buka o.+ 10:19 Iha dokumentu Gregu balu dehan ‘ema nain tolu’, balu dehan ‘ema nain rua’, ho balu tan la dehan ema hira mak mai buka Pedro.20 O tuun baa tuir sira ona. La bele laran ru-rua tan, maski sira laos ema Judeu.+ 10:20 Tuir ema Judeu sira nia lisan, sira la bele liga ema nebee laos Judeu, saa tan tama iha sira nia uma. Tanba Hau mak haruka sira mai bolu o.”

21 Entaun Pedro tuun baa hasoru sira, hodi dehan, “Hau mak nee, ida nebee imi buka. Tanba saa imi buka hau?”

22 Sira hataan, “Komandante Cornélio mak haruka ami mai. Nia ema moris loos ho tauk ba Nai Maromak. Ema Judeu sira hotu respeita tebe-tebes nia. Horiseik Nai Maromak nia anju mai haruka nia bolu senhor ba iha nia uma, para nia bele rona senhor nia liafuan.”

23 Depois Pedro husu ba sira atu toba lai kalan ida iha nebaa. Aban Pedro prepara aan hodi baa hamutuk ho sira. Sarani balu hosi Jope akompanha sira baa.

24 Sira toba kalan ida iha dalan, depois iha aban fali sira too iha sidade Sezareia. Cornélio mos hein hela sira. Nia halibur nia familiaa ho nia belun diak sira iha nebaa ona. 25 Pedro too iha uma, Cornélio baa simu nia, i hakneak iha Pedro nia oin atu adora nia. 26 Maibee Pedro foti nia hamriik hodi dehan, “Irmaun, hamriik tiha! La bele adora fali hau. Tanba hau ema hanesan mos ita.”

27 Entaun Cornélio mos hamriik. I sira nain rua komesa koalia, hodi tama ba uma laran. Pedro haree ema barak hein hela nia. 28 Nia koalia dehan, “Maun-alin sira, imi hatene ona, tuir ami Judeu nia lisan, ami la bele liga ema sira nebee laos Judeu, saa tan baa tama iha sira nia uma. Maibee Nai Maromak hatudu ona mai hau katak, hau la bele dehan ema ida foer ka la serve. Nee duni, hau la bele hakribi tan ema nebee laos Judeu. 29 Nee mak momentu imi haruka bolu hau, hau mai kedas. Agora hatete, tanba saa mak imi bolu hau mai?”

30 Cornélio hataan, “Hori baintolu, tuku tolu lokraik, hau halo hela orasaun iha hau nia uma. Derepenti mane ida hamriik iha hau nia oin. Nia hena nabilan loos. 31 Nia dehan, ‘Nai Maromak rona ona o nia orasaun, i Nia haksolok ho ajuda nebee o foo ba ema kiak sira. 32 Nee duni, agora o haruka ema ba sidade Jope bolu ema ida naran Simão Pedro. Nia hela iha Simão nia uma besik tasi ibun. Ema nee servisu hamoos animal nia kulit.’ 33 Nee mak hau haruka kedas ema baa bolu ita. Ami agradese tebe-tebes tanba ita mai duni. Agora ami halibur hamutuk iha Nai Maromak nia oin hodi rona saida mak Nia haruka ita foo sai mai ami.”

Pedro foo sai Nai Jesus nia Dalan ba ema nebee laos Judeu

34 Pedro dehan, “Agora foin hau hatene katak Nai Maromak haree ema hotu-hotu hanesan. Nia la haree ema nee Judeu ka laos Judeu.+ 10:34 Deutoronómiu (Ulangan) 10:1735 Ema hosi suku nebee deit, se nia adora ba Nai Maromak, i moris tuir Maromak nia hakarak, maka Nai Maromak simu nia. 36 Imi hatene novidade nebee mak Nai Maromak foo sai ona ba ami ema Israel. Liafuan Diak nee katak Nia haruka ona Jesus Kristu mai, hodi halo dame ema ho Nai Maromak. I Nia mak ema hotu-hotu nia Nai.

37 Imi mos hatene ona saida mak akontese iha provinsiaa Judeia tomak, komesa hosi João foo sai ba ema dehan, sira tenki husik ona sira nia sala. I sira mos tenki sarani, hanesan sinall katak sira diak malu fali ho Nai Maromak. 38 Imi mos hatene ona katak Nai Maromak foo Nia Espiritu Santu ho mos poder ba Jesus, ema Nazaré. Depois Jesus tama-sai aldeia-aldeia hodi halo diak ba ema, i kura hotu ema nebee Satanás halo terus, tanba Nai Maromak hamutuk ho Nia. 39 Ami haree ho ami nia matan rasik, saida mak Nia halo ona iha sidade Jerusalém ho iha Israel laran tomak.

Maibee bele nunee mos, ema prega Nia iha krus too mate. 40 Nia mate duni, maibee iha loron tolu, Nai Maromak halo Nia moris fali, i halo Nia hatudu Aan ba ema. 41 Laos ema hotu-hotu mak haree Nia. So ami deit. Ami nee, Nai Maromak hili antes tiha ona hodi sai sasin kona ba Jesus. Bainhira Nai Jesus moris fila fali, ami mak baibain haan-hemu hamutuk ho Nia.

42 Nunee Nai Maromak haruka ami baa foo sai Nai Jesus nia Liafuan Diak ba ema iha fatin-fatin. Nia haruka ami foo sasin katak, Nai Maromak foti ona Jesus nee sai tesi lia nain ba ema moris ho mos ba ema nebee mate ona, hodi hakotu see mak bele moris hamutuk ho Nai Maromak, i see mak lae. 43 Nai Maromak nia profeta sira uluk mos, hotu-hotu koalia kona ba Jesus nee katak, see mak fiar ba Nia, Nai Maromak sei hamoos nia sala.”

Ema nebee laos Judeu simu Nai Maromak nia Espiritu Santu

44 Pedro sei koalia hela nunee, derepenti Nai Maromak nia Espiritu Santu tuun ba ema hotu nebee rona nia liafuan. 45 Bainhira sarani Judeu sira nebee ohin mai hamutuk ho Pedro, haree ema nebee laos Judeu nee simu Espiritu Santu, sira admira tebe-tebes. 46 Sira rona ema sira nee koalia lian oi-oin nebee sira nunka aprende, ho hahii Nai Maromak.

Depois Pedro dehan, 47 “Imi haree rasik deit ba! Ema sira nee simu ona Espiritu Santu hanesan mos ita. Nee duni, mai ita foo sarani sira ona. La iha ema ida mak bandu tan.” 48 Entaun Pedro haruka Cornélio sira sarani hodi Jesus nia naran para sira bele sai Nai Jesus nia ema. I sira husu ba Pedro atu hela tan loron ida-rua ho sira.

11

Pedro defende nia aan tanba nia sarani ema nebee laos Judeu

1 Jesus nia apostolu sira ho sarani sira seluk iha provinsia Judeia rona dehan, ema nebee laos Judeu mos simu ona Maromak nia liafuan. 2 Bainhira Pedro baa too iha Jerusalém, iha ema sarani balu nebee sei kaer nafatin lisan Judeu nian,+ 11:2 Grupu nee hanoin katak, se ema nebee laos Judeu hakarak tuir Jesus, sira tenki tuir hotu lisan relijiaun Judeu nian. foo sala ba nia, 3 dehan, “O bele brani baa tama iha ema nebee laos Judeu sira nia uma. O haan ho hemu tan ho sira! La bele nunee, tan sira la moris tuir ita nia lisan.”

4 Nunee Pedro konta buat nebee akontese ona, hosi huun too rohan dehan, 5 “Loron ida, hau halo hela orasaun iha sidade Jope, Nai Maromak hatudu hanesan mehi ida mai hau. Mosu buat ida hanesan lensol boot ida tuun hosi lalehan, nia rohan haat nee kesi hotu. 6 Bainhira hau fihir tama ba lensol laran, hau haree animal oi-oin. Iha animal ain haat, animal fuik, animal nebee dolar, ho manu fuik oi-oin. Sira nee hotu, ita ema Judeu la bele haan. 7 Hau mos rona lian ida haruka dehan, ‘Pedro, hamriik ona! Oho animal sira nee, i haan ba!’

8 Maibee hau hataan, ‘La bele, Nai! Hau nunka haan animal foer hanesan nee, nebee ami Judeu nia lei bandu.’

9 Maibee lian nee hatete fali, ‘Buat nebee Nai Maromak dehan bele haan ona, o la bele bandu tan.’

10 Nee akontese dala tolu, mak foin lensol ho animal sira nee sae fali ba lalehan.

11 Momentu nee kedas, ema mane nain tolu too iha uma. Sira mai hosi Sezareia buka hau. 12 Nai Maromak nia Espiritu Santu foo hatene mai hau dehan, ‘O baa hamutuk ho sira. Keta laran ru-rua, maski sira nee laos ema Judheu.’ Depois ita nia irmaun nain neen nee mos akompanha hau ba Sezareia. I ami hotu baa tama iha Cornélio nia uma. 13 Nia konta ba ami dehan, nia haree Nai Maromak nia anju ida hamriik iha nia uma hodi hatete, ‘Haruka ema ba Jope bolu Simão Pedro. 14 Nia sei hatudu ba o, ho ema hotu iha o nia uma laran, oinsaa mak Nai Maromak bele salva imi.’

15 Nee mak hau komesa foo hatene Maromak nia Liafuan Diak ba sira. Maibee hau foin hahuu nunee, Espiritu Santu tuun kedas ba sira, hanesan mos uluk Nia tuun mai ita. 16 Haree sira simu Espiritu Santu nunee, hau hanoin too Jesus nia Liafuan dehan, ‘Uluk João foo sarani ema hodi bee, maibee Nai Maromak sei foo Nia Espiritu Santu ba ema hodi domina sira.’+ 11:16 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 1:517 Nai Maromak rasik mak foo Nia Espiritu Santu ba sira nebee laos ema Judeu, hanesan lo-loos uluk Nia foo mai ita bainhira ita fiar ba Nai Jesus Kristu. Nunee imi hakarak atu hau kontra Nai Maromak ka, oinsaa?!”

18 Rona Pedro defende aan nunee, sira la foo tan sala ba nia. Sira komesa hahii Nai Maromak dehan, “Afinal Nai Maromak loke ona dalan ba ema nebee laos Judeu, atu sira bele husik sira nia sala, i tuir Nai Maromak nia hakarak, hodi moris nafatin ho Nia.”

Ema barak nebee laos Judeu fiar ba Jesus iha sidade Antiokia

19 Uluk, bainhira ema oho tiha Estevão, ema mos komesa halo terus sarani sira too sira halai namkari. Agora sira balu too ona provinsia Fenísia, balu too iha ilha Xipre, ho sira balu tan halai baa dook too iha sidade Antiokia iha provinsia Síria. Sira foo sai nafatin Nai Jesus nia Liafuan iha fatin-fatin. Maibee sira so foo sai deit ba ema Judeu.+ 11:19 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 8:1-4

20 Maski nunee, iha mos ema sarani balu hosi ilha Xipre ho hosi sidade Sirene, nebee baa iha sidade Antiokia. Sira mos foo sai Nai Jesus nia Liafuan Diak ba ema nebee laos Judeu. 21 Nai Maromak foo Nia poder ba sira, too ema barak tebe-tebes fiar i tuir Nai Jesus.

22 Bainhira sarani sira iha Jerusalém rona dehan ema iha Antiokia mos fiar ona ba Jesus, sira haruka ema ida naran Barnabé baa haree sira iha nebaa. Nia laran diak, i fiar tebe-tebes ba Nai Maromak. Nai Maromak nia Espiritu Santu sempre domina nia.

Too iha nebaa, nia haree Nai Maromak foo ona bensaun ba sira. Nunee nia laran haksolok. Nia mos husu boot para sira tuir nafatin Nai Jesus ho laran tomak. I ema barak tan komesa fiar ba Nai Jesus.

25 Liu tiha nee, Barnabé baa iha sidade Tarsu buka Saulo. 26 Kuandu nia hetan tiha, nia lori Saulo fila fali ba Antiokia. I sira nain rua hela hamutuk iha nebaa durante tinan ida tomak ho Nai Jesus nia povu. Loro-loron sira nain rua hanorin Nai Jesus nia Novidade Diak ba ema barak. (Iha sidade Antiokia, foin ema komesa foo naran ba sira nebee fiar ba Jesus, dehan ‘kristaun’.)+ 11:26 Liafuan ‘kristaun’ dehan katak ‘ema nebee tuir Kristu’. ‘Kristu’ dehan ‘Ema ida nebee Nai Maromak hili ona’.

27 Momentu sira nain rua sei iha Antiokia, iha profeta balu mai hosi Jerusalém. 28 Ida naran Ágabu. Nai Maromak nia Espiritu foo hatene liu hosi nia dehan, “Rai sei hamlaha boot iha mundu tomak.” (Buat nee sai duni iha tempu liurai Cláudio ukun Roma.) 29 Rona nunee, ema sarani sira iha Antiokia koalia hamutuk atu haruka ajuda ba sarani sira iha provinsia Judeia. Sira ida-idak foo tuir buat nebee sira iha. 30 Depois sira entrega oferta nee ba Barnabé ho Saulo hodi lori ba responsavel igreja sira iha Jerusalém.

12

Tiago mate i Pedro tama kadeia

1 Iha tempu nee, liurai Herodes+ 12:1 Liurai Herodes nee mak Herodes Agripa. Nia avoo mane Herodes Ida Boot, mak haruka oho labarik nurak sira hotu iha Belém, iha tempu Nai Jesus moris. komesa halo terus Nai Jesus nia povu balu. 2 Nia haruka ema oho Tiago (João nia maun) ho surik. 3 Bainhira Herodes haree katak Tiago nia mate nee halo ema boot Judeu sira haksolok, nia haruka kaer tan Pedro. Sira kaer nia natoon iha Festa Paun la Tau Fermentu. 4 Depois sira lori nia baa hatama iha kadeia, i entrega ba soldadu grupu haat hodi hein nia loron-kalan. Grupu ida iha ema nain haat. Liurai Herodes hakarak hein too festa nee hotu ona, mak foin nia tesi Pedro nia lia iha ema barak nia oin.+ 12:4 Ézodu (Keluaran) 12:1-275 Durante Pedro sei iha kadeia, Nai Jesus nia povu halo orasaun beibeik ho laran tomak, husu ba Nai Maromak atu tau matan ba Pedro.

Nai Maromak nia anju hasai Pedro hosi kadeia

6 Iha kalan molok Herodes atu tesi Pedro nia lia, Pedro toba dukur hela iha soldadu rua nia leet. Sira kesi nia ho korenti rua, i soldadu balu hein iha kadeia nia odamatan oin.

7 Derepenti deit, Nai Maromak nia anju ida mosu, i kuartu kadeia nee sai naroman nabilan tiha. Anju nee fanu Pedro hodi dehan, “Hadeer lalais!” Korenti mos namkore kedas hosi Pedro nia liman. 8 Depois anju hatete ba nia dehan, “Hatais o nia faru, i tau o nia sandalias.” Pedro hatais tiha ona, anju nee haruka tan dehan, “Hatais o nia kazaku, hodi tuir hau ona!”

9 Pedro mos tuir anju nee sai hosi sela laran. Maibee nia hanoin dehan, nia mehi. Afinal tebes duni. 10 Sira lao liu hosi soldadu ida, depois liu soldadu ida tan, mak foin too iha odamatan besi nebee hodi baa sidade. Odamatan nee nakloke mesak i sira nain rua sai ba liur, lao tuir dalan ba sidade. Derepenti deit, anju nee lakon tiha, husik hela Pedro mesak.

11 Nee mak Pedro foin hatene saida mak akontese. Nia dehan, “Loos duni! Maromak mak haruka Nia anju mai hasai hau hosi Herodes nia liman laran, ho buat aat hotu nebee mak ema Judeu sira atu halo mai hau.”

12 Tuir mai, Pedro baa iha João Marcos nia inan Maria nia uma. Iha nebaa, ema barak halibur hamutuk halo hela orasaun, husu ba Nai Maromak tulun Pedro. 13 Pedro too iha uma nee, nia tuku portaun. Menina ida servisu iha uma nee, naran Rode, baa haree, see mak mai nee. 14 Rona Pedro nia lian, nia hatene kedas. Tanba nia kontenti demais, nia la hanoin atu loke odamatan, nia halai ba laran, hatete ba sira, “Pedro hamriik hela iha liur.”

15 Sira hataan, “O bulak karik!”

Maibee Rode hatete nafatin, “Tebes! Nia iha liur nebaa.”

I sira hataan fali, “Karik Pedro nia anju da guarda.”

16 Maibee Pedro tuku odamatan nafatin. Ikus mai, sira baa loke. Kuandu sira haree Pedro, sira hakfodak. 17 Pedro halo sinal ho liman para sira nonook. Depois nia konta oinsaa Nai Maromak hasai nia hosi kadeia. Nia haruka sira dehan, “Imi baa foo hatene buat hirak nee hotu ba Tiago ho irmaun sira seluk.” Depois Pedro sai baa fatin seluk.

18 Iha aban dadeer-saan, soldadu sira haree Pedro la iha tiha ona, sira mos laran susar ho tauk tebe-tebes. 19 Bainhira Herodes rona tiha buat nee, nia haruka ema baa buka Pedro tuun-sae, maibee sira la hetan. Entaun Herodes litik soldadu sira nebee hein Pedro nee. Hotu tiha, nia haruka oho tiha sira.

Depois Herodes sai tiha hosi provinsia Judeia, baa hela iha sidade Sezareia.

Nai Maromak nia anju kastigu Herodes too mate

20 Liurai Herodes hirus loos ema sira hosi sidade Tiru ho Sidon. Maibee sira presiza hahaan hosi liurai Herodes nia rain. Entaun sira haruka delegasaun ba Herodes hodi buka dame ho nia. Too iha nebaa, sira hetan apoiu hosi liurai nia funsionariu boot ida naran Blastu.

21 Sira marka loron ida para hasoru malu ho Herodes. Iha loron nee, Herodes hatais tiha hena liurai nian, i tuur iha nia kadeira ukun nian, hodi hatoo liafuan ba sira. 22 Sira komesa hahii nia dehan, “Nee laos ema nia lian. Nee Maromak nia lian!” 23 Derepenti deit, Nai Maromak nia anju foo moras ida ba Herodes, tanba nia simu bainhira sira adora nia hanesan fali Nai Maromak. I ular haan nia isin too mate.

24 Maibee ema hatutan Nai Maromak nia liafuan ba ema barak liu tan. I sira nebee fiar ba Jesus aumenta ba beibeik.

25 Kuandu Barnabé ho Saulo lori tiha ona sarani Antiokia sira nia oferta ba Jerusalém, sira fila fali ba Antiokia, lori ho ema ida naran João, nebee ema bolu mos Marcos.

13

Sarani Antiokia haruka Barnabé ho Saulo baa halao Maromak nia servisu

1 Iha sidade Antiokia, iha sarani balu Nai Maromak uza hanesan profeta, i balu mos hanesan mestri. Sira nee mak:

Barnabé,

Simeão, nebee baibain ema bolu ‘Metan’,+ 13:1 a: Lian Gregu dehan ‘Niger’, nee dehan katak ‘metan’.

Lúcio hosi sidade Sirene,

Manaen, nebee hakiak dezde kiik hamutuk ho liurai Herodes,+ 13:1 b: Liurai Herodes nee mak Herodes Antipas nebee oho João Sarani Nain. Nia aman naran Herodes Ida Boot mak haruka oho labarik nurak sira iha Belém momentu Nai Jesus moris. Nia oan Herodes Agripa mak haruka oho Tiago.

ho Saulo.

2 Iha loron ida, sira adora hela Nai Maromak, ho jejun, Espiritu Santu hatete ba sira dehan, “Hili Barnabé ho Saulo hodi halo servisu nebee Hau prepara ona ba sira.”

3 Sira halo orasaun ho jejun tan, depois sira tau liman ba Barnabé ho Saulo, hodi haruka sira baa halao servisu nee.

Barnabé ho Saulo baa iha rai Xipre

4 Espiritu Santu haruka Barnabé ho Saulo baa. Nunee sira baa iha sidade ida besik tasi ibun, naran Seléusia. João Marcos mos akompanha hodi ajuda sira. Too iha nebaa, sira sae roo hodi baa rai kiik ida naran Xipre. I sira tuun iha sidade ida naran Salamina. Sira baa tama iha uma kreda Judeu nian balu hodi foo sai Nai Maromak nia liafuan.

6 Liu tiha nee, sira tama tu-tuir iha aldeia ba aldeia, hosi rai ulun Salamina too rai ikun Pafos. Iha sidade Pafos nee, sira hetan matan-dook ida naran Barjesus. Nia ema Judeu, i sempre lohi ema dehan nia Nai Maromak nia profeta. 7 Nia belun diak ho governador rai nee, naran Sérgio Paulo. Governador nee ema matenek. Nia haruka ema baa bolu Barnabé ho Saulo, tanba nia hakarak rona Nai Maromak nia liafuan. 8 Maibee Barjesus (ho lian Gregu bolu Elimas) baa tau lia ba governador para la bele fiar ba Nai Jesus.

9 Maibee Espiritu Santu domina Saulo, nebee ema mos bolu Paulo. Nia hateke di-diak ba matan-dook nee hodi dehan, 10 “Satanás nia oan! Bosok-teen! O nia laran nakonu ho buat aat. Buat hotu-hotu nebee diak, o kontra hotu. O sempre lohi kona ba Nai Maromak nia lia loos. 11 Tan nee, Nia sei kastigu o. Agora kedas o nia matan sei delek tiha, too Maromak kura fali o.”

Derepenti nakukun ida taka tiha nia matan, too nia la haree buat ida. Nia lamas baa-mai buka ema para kaer nia liman hodi hatudu dalan ba nia.

12 Bainhira governador haree nunee, i rona sira nia hanorin kona ba Nai Jesus, nia admira tebe-tebes, i nia mos fiar ba Nai Jesus.

Paulo sira baa iha sidade Antiokia iha provinsia Pisídia

13 Hosi sidade Pafos, Paulo ho nia kolega sira sae roo hodi baa iha Perge, iha provinsia Panfília. Too nebaa, sira tuun hosi roo, i João Marcos lao husik hela sira, hodi fila ba Jerusalém. 14 Hosi Perge sira lao ain ba iha sidade Antiokia iha provinsia Pisídia.

Iha loron Sabadu, nebee ema Judeu sira nia loron hodi harohan hamutuk, sira baa iha ema Judeu sira nia uma kreda. 15 Hanesan baibain, ema lee liafuan balu hosi profeta Moisés nia livru, ho profeta sira seluk nia hakerek. Depois sira nebee toma konta uma kreda nee haruka ema husu ba Paulo ho Barnabé dehan, “Irmaun sira. Se imi iha liafuan ruma atu foo sai mai ami, para hametin ami nia laran, halo favor bele koalia.”

Paulo foo sai kona ba Jesus ba ema Antiokia

16 Entaun Paulo hamriik, nia halo sinal ho liman husu para sira nonook. Nia koalia dehan, “Maun-alin Israel sira ho maun-alin sira hosi nasaun seluk, nebee adora ba Nai Maromak. See tilun mai.

17 Nai Maromak hili ita ema Israel nia bei-ala sira hori uluk. Nia halo sira nia jerasaun aumenta barak durante sira hela iha rai Ejiptu, nebee laos sira nia rain. Tuir mai, Nai Maromak uza Nia forsa hodi hasai sira hosi rai nebaa.+ 13:17 Ézodu (Keluaran) 1:7; 12:5118 Depois sira muda fatin baa-mai iha rai fuik maran durante tinan haat-nulu. Maski sira ulun toos, maibee Maromak lori sira ho pasiensia.+ 13:18 Númerus (Bilangan) 14:34; Deutoronómiu (Ulangan) 1:3119 Iha ikus, Maromak halo rahun tiha nasaun hitu iha rai Kanaán, hodi fahe rai sira nee foo ba ita nia bei-ala sira para sai sira nia rikusoin.+ 13:19 Deutoronómiu (Ulangan) 7:1; Josué 14:120 Nee hotu haan tinan atus haat lima-nulu.

Nee liu tiha, Nai Maromak foti juis hodi ukun sira, too tempu profeta Samuel.+ 13:20 Juis sira (Hakim) 2:16; 1 Samuel 3:2021 Bainhira Samuel ukun sira, ita nia bei-ala sira husu para bele iha liurai. Nunee Nai Maromak foti Kis nia oan Saul, hosi suku Benjamim, sai liurai. Saul ukun durante tinan haat-nulu.+ 13:21 1 Samuel 8:5; 10:2122 Depois Nai Maromak hatuun tiha Saul, i foti fali David sai liurai. Nai Maromak dehan, ‘Jesé nia oan David nee monu ba Hau nia laran. Nia sei halo tuir hotu Hau nia hakarak.’+ 13:22 1 Samuel 13:14; 16:12; Salmus (Mazmur) 89:2023 Maromak promete atu haruka David nia Jerasaun ida mai, hodi salva povu Israel. Salvador nee mak Jesus.”

24 “Molok Nai Jesus hahuu Nia servisu, iha ema ida naran João foo sai ba ema Israel hotu katak sira tenki husik ona sira nia sala, i tenki sarani hanesan sinal katak sira diak malu fali ona ho Maromak.+ 13:24 Marcos 1:4; Lucas 3:325 Maibee bainhira João nia servisu atu remata, nia hatete dehan, ‘Imi keta hanoin hau nee mak Ema ida nebee Maromak promete atu haruka mai. Lae! Ema nee atu mai ona. Nia boot liu hau. Atu hakruuk hodi kore Nia sapatu talin mos, hau la serve.’+ 13:25 Mateus 3:11; Marcos 1:7; Lucas 3:16; João 1:20, 27

26 Maun-alin sira. Imi nebee Abraão nia jerasaun, ho mos imi hosi nasaun seluk nebee tauk ba Nai Maromak. Nai Maromak foo ona novidade diak ba ita, atu ita bele hetan salvasaun. 27 Nai ulun Judeu ho povu Jerusalém kastigu mate Jesus. Nunee sira halo tuir buat nebee profeta sira hakerek hori uluk ona. Sabadu-Sabadu sira baa iha ema Judeu sira nia uma kreda hodi rona profeta sira nia liafuan. Maski nunee, sira la hatene katak Jesus nee mak Ema ida nebee Nai Maromak promete atu haruka mai nee. 28 Sira la hetan razaun ida para atu oho Jesus. Bele nunee mos, sira husu ba governador Pilatus para oho Nia.+ 13:28 Mateus 27:22-23; Marcos 15:13-14; Lucas 23:21-23; João 19:1529 Governador mos hataan, i sira prega Jesus iha krus, too mate. Buat sira nee hotu sai tuir lo-loos saida mak profeta sira hakerek tiha ona. Depois sira hatuun Nia mate isin hosi krus, i lori baa hakoi.+ 13:29 Mateus 27:57-61; Marcos 15:42-47; Lucas 23:50-56; João 19:38-4230 Maibee Nai Maromak halo Jesus moris fali hosi mate.

31 Bainhira Jesus moris fila fali, Nia hatudu Aan fila-fila durante loron barak, ba ema sira nebee uluk lao hamutuk ho Nia hosi provinsia Galileia too Jerusalém. I sira nee mak agora sai sasin ba povu Israel.”+ 13:31 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 1:3

32 Paulo hatutan nia koalia dehan, “Ami nain rua lori Liafuan Diak nee foo ba imi katak, buat nebee mak Maromak promete ona ba ita nia bei-ala sira, agora kumpri ona. 33 Maromak halo Jesus moris fali hosi mate, nee tuir liafuan iha livru Salmus nebee dehan,

‘O nee Hau nia oan.

Ohin loron, Hau hatudu katak Hau O nia aman.’+ 13:33 Salmus (Mazmur) 2:7

34 Hori uluk Nai Maromak promete ona dehan, Nia sei halo Jesus moris fali, i Nia sei la mate tan. Nunee Maromak halo tuir Nia Liafuan nebee dehan,

‘Hori uluk Hau promete ona ba liurai David atu foo bensaun ba nia.

Agora Hau halo fali promesa nee ho imi.’+ 13:34 Isaias (Yesaya) 55:3

35 Iha Salmus seluk mos hatete,

‘Maromak sei la husik Nia Ema Santu nia mate isin dodok iha rate.’+ 13:35 Salmus (Mazmur) 16:10

36 Nee la koalia kona ba David. Ita hatene nunee, tanba liurai David serbi tiha ona nia povu tuir Nai Maromak nia hakarak, depois nia mate, i nia mate isin dodok tiha ona. 37 Nunee Salmus nee koalia kona ba ema seluk. Bainhira ema nee mate, Nai Maromak halo moris fali Nia. Nee mak Nia mate isin la dodok.

38 Maun-alin sira, rona di-diak mai. Ema nee mak Jesus! Se ita fiar ba Nia, mak Nai Maromak hamoos ita nia sala hotu, hodi simu ita hanesan ema nebee moris loos. Bele ita hakaas aan atu tuir lei hotu nebee Moisés rai hela ba ita mos, nee la bele halo ita sai loos iha Nai Maromak nia oin hanesan nee. So ita fiar ba Nai Jesus, mak Nai Maromak hamoos ita nia sala. 40 Hanoin di-diak! Keta halo-be buat nebee mak uluk profeta sira foo sai nee, kona ba imi. Sira hakerek kona ba ema nebee kontra Jesus dehan,

41 ‘Imi nebee gosta hatete aat Hau,

haree ba buat nebee mak Hau halo.

Imi sei admira, i mate!

Tanba Hau halo dadauk buat ruma iha imi nia leet,

bele ema konta buat nee ba imi,

maibee imi sei la fiar.’ ”+ 13:41 Habakuk 1:5

42 Bainhira Paulo ho Barnabé lao sai hosi uma kreda nee, ema sira iha nebaa husu ba sira para fila fali iha Sabadu oin hodi esplika buat sira nee diak liu tan. 43 Ema Judeu ho mos ema laos Judeu nebee adora Nai Maromak, barak akompanha Paulo ho Barnabé. I sira nain rua foo konselhu dehan, “Imi tenki laran metin nafatin ba Nai Maromak, tanba Nia hatudu ona laran diak mai ita.”

Nai ulun Judeu tau lia ba povu hodi kontra Paulo ho Barnabé

44 Sabadu tuir mai, kuaze ema hotu iha sidade nee mai rona Nai Maromak nia liafuan kona ba Jesus. 45 Bainhira nai ulun Judeu sira haree ema barak mai rona Paulo ho Barnabé, sira laran moras. Nunee sira hatete aat Paulo i kontra kedas nia koalia.

46 Maibee Paulo ho Barnabé koalia ho aten brani tebe-tebes dehan, “Nai Maromak haruka ami foo uluk Nia Liafuan ba ema Judeu. Maibee imi lakohi simu. Nee hatudu katak imi la merese atu hetan moris rohan la iha hamutuk ho Nai Maromak. Nunee agora, ami sei lori Liafuan Diak nee ba foo ba nasaun sira seluk. 47 Tan Nai Maromak foo ona orden mai ami dehan,

‘Hau foti ona o sai hanesan ahi oan hodi lori naroman ba ema nebee laos Judeu,

atu o lori Maromak nia salvasaun ba iha mundu tomak.’ ”+ 13:47 Isaias (Yesaya) 42:6; 49:6

48 Bainhira ema sira nebee laos Judeu rona nunee, sira kontenti tebe-tebes. Sira hahii Nai Maromak dehan, “Maromak nia liafuan diak tebe-tebes!” I ema sira nebee mak Nai Maromak desidi ona para hetan moris rohan la iha, sira hotu fiar ba Nai Jesus.

49 Nunee Nai Maromak nia liafuan hatutan hosi ibun ba ibun iha rejiaun nee tomak.

50 Depois nai ulun Judeu balu mai tau lia ba senhora balu nebee riku i tauk ba Nai Maromak, ho mos ba ema boot sira iha sidade nee. I sira tuu lia ba povu para halo terus Paulo ho Barnabé, too duni sai sira hosi nebaa. 51 Molok sira sai hosi sidade nee, sira nain rua baku rai uut hosi sira nia ain hanesan sinal katak, ema iha sidade nee lakohi rona ba Nai Maromak. I sira baa fali iha sidade seluk ida naran Ikóniu.+ 13:51 Mateus 10:14; Marcos 6:11; Lucas 9:5; 10:11

52 Maibee, ema sira nebee tuir Nai Jesus iha Antiokia, sira nia laran haksolok, i Espiritu Santu domina sira nafatin.

14

Paulo ho Barnabé iha sidade Ikóniu

1 Bainhira Paulo ho Barnabé too iha sidade Ikóniu, sira baa foo sai Nai Maromak nia Novidade Diak iha ema Judeu sira nia uma kreda. Sira nia koalia nee halo ema Judeu barak ho mos ema barak nebee laos Judeu fiar ba Nai Jesus. 2 Maibee ema Judeu sira nebee lakohi fiar ba Jesus tau lia ba ema balu nebee laos Judeu para odi ema sarani sira. 3 Maski nunee, Paulo ho Barnabé hela kleur iha sidade nee hodi foo sai ho brani nafatin katak, Nai Jesus hatudu nia laran diak ba ema hotu-hotu. Nai Maromak mos foo poder ba sira nain rua hodi halo milagre ho sinal oi-oin nebee halo ema admira, para ema hotu hatene katak sira nia hanorin nee loos duni.

4 Maibee povu iha sidade nee fahe ba rua. Balu tuir ema Judeu sira nebee lakohi fiar ba Jesus; ema seluk tuir Nai Jesus nia apostolu sira.

5 Iha ema Judeu balu ho ema balu nebee laos Judeu, hamutuk ho sira nia boot sira, kombina malu atu halo terus apostolu sira, i mos atu tuda Paulo ho Barnabé ho fatuk. 6 Maibee Paulo sira rona kona ba planu nee. Entaun sira halai. Sira baa sidade Listra ho sidade Derbe iha provinsia Likaónia, ho rai sira nebee besik. 7 Iha nebaa sira foo sai nafatin Nai Jesus nia Liafuan Diak.

Paulo ho Barnabé iha sidade Listra ho sidade Derbe

8 Iha sidade Listra, Paulo ho Barnabé hasoru ema ida ain aat, dezde nia moris, i nia nunka lao. 9 Ema nee rona Paulo nia koalia. Paulo hateke di-diak ba nia, i haree katak ema nee fiar dehan Nai Jesus bele kura nia. 10 Entaun nia bolu, “Irmaun, hamriik ona!” Rona nunee, ema nee haksoit i komesa lao kedas.

11 Kuandu ema barak nee haree buat nebee Paulo halo, sira hotu bilaan tiha. Sira hakilar ho sira nia lian Likaónia dehan, “Nee maromak nain rua nebee nakfilak aan ba ema hodi tuun mai iha mundu.” 12 Sira hanoin Barnabé mak sira nia maromak ida naran Zeus. I Paulo, sira hanoin dehan, maromak Hermes, tanba baibain nia mak koalia.+ 14:12 Ema Listra sira fiar ba maromak bara-barak. Tuir sira nia fiar, Zeus (nebee ema mos bolu Júpiter) mak maromak ida boot liu. Hermes (nebee ema mos bolu Merkúriu) mak lori mensajen ba maromak sira.13 Iha portaun atu tama ba sidade, iha uma lulik ida, hodi adora maromak Zeus. Ema nebee hein uma lulik nee, dada karau vaka aman ho ai funan. Nia hamutuk ho ema lubuk ida atu oho karau nee hodi halo sakrifisiu para adora Paulo ho Barnabé.

14 Maibee kuandu Jesus nia apostolu sira hatene katak ema atu adora sira, sira nain rua protesta kedas. Sira lees tiha sira nia ropa hanesan sinal katak sira la konkorda. I sira halai tama iha ema lubuk nee nia leet, hodi hakilar dehan, 15 “Maluk sira! Nusaa mak imi halo fali nunee? Ami laos maromak. Ami ema hanesan mos imi. Ami mai atu foo hatene ba imi Liafuan Diak katak, imi tenki husik ona imi nia lulik sira nebee la iha folin, hodi tuir Maromak ida nebee moris. Nia mak halo lalehan, rai, tasi, ho buat hotu-hotu.+ 14:15 Ézodu (Keluaran) 20:11; Salmus (Mazmur) 146:616 Uluk, Nai Maromak husik nasaun sira moris tuir sira ida-idak nia hakarak. 17 Maibee Maromak hatudu sinal oi-oin atu nasaun hotu hatene katak, Maromak nee diak duni. Nia mak haruka udan mai imi. Nia mak halo imi nia toos foo ai haan barak. Nia mak foo hahaan ba imi, i halo imi nia laran kontenti.”

18 Bele povu nia ulun toos hakarak duni adora Paulo ho Barnabé, ikus mai sira nain rua konsege bandu sira.

19 Liu tiha nee, ema Judeu balu too mai hosi sidade Antiokia ho sidade Ikóniu. Sira tau lia ba povu hodi kontra sira nain rua, too sira mos tuda Paulo ho fatuk. I sira rasta nia sai hosi sidade. Sira hanoin dehan nia mate tiha ona.

20 Maibee bainhira ema sarani sira mai hamriik haleu Paulo, nia mos hamriik, hodi tama fali ba sidade. Iha aban, nia ho Barnabé lao hamutuk ba sidade Derbe.

Paulo ho Barnabé fila fali ba sidade Antiokia iha provinsia Síria

21 Iha Derbe, Paulo ho Barnabé foo sai Nai Jesus nia Liafuan Diak. Ema barak mos komesa tuir Jesus. Depois sira nain rua fila fali ba Listra, ho Ikóniu. Hosi nebaa, sira lao nafatin ba iha Antiokia iha provinsia Pisídia. 22 Iha fatin hirak nee sira koalia ho sarani sira hodi hametin sira nia laran. Sira foo hanoin dehan, “Ita nebee fiar ba Nai Jesus sei hetan terus oi-oin, maibee ita tenki tuir nafatin Jesus, para ita bele moris hamutuk ho Nai Maromak bainhira Nia ukun.”

23 Paulo ho Barnabé foti ema balu sai responsavel ba sarani sira iha fatin ida-idak. Sira halo orasaun ho jejun, hodi entrega responsavel sira ba Nai Jesus, nebee sira fiar.

24 Liu tiha nee, Paulo ho Barnabé lao liu hosi provinsia Pisídia baa too iha provinsia Panfília. 25 Iha nebaa, sira foo sai Maromak nia liafuan iha sidade Perge. Depois sira baa too iha sidade Atália. 26 Sira sae roo hodi fila ba sidade Antiokia iha provinsia Síria. Iha sidade nee mak ema sarani sira uluk entrega sira nain rua ba Maromak nia liman hodi halao Nia servisu. Agora sira nia servisu nee remata ona.

27 Too iha Antiokia, Paulo ho Barnabé halibur sarani sira hodi konta buat hotu-hotu nebee Maromak halo ona liu hosi sira. Sira mos foo hatene dehan Maromak loke ona dalan ba ema sira nebee laos Judeu hodi fiar ba Jesus. 28 Paulo ho Barnabé sei hela kleur ho Nai Jesus nia ema sira iha nebaa.

15

Nai ulun kristaun sira halibur hamutuk iha Jerusalém

1 Bainhira Paulo ho Barnabé sei iha Antiokia, ema sarani Judeu balu too mai hosi Judeia. Sira hanorin sarani sira dehan, “Se imi hakarak hetan salvasaun, imi tenki sunat, tuir lisan nebee Nai Maromak foo ona ba Moisés.”+ 15:1 Levítiku (Imamat) 12:3

2 Maibee Paulo ho Barnabé kontra makaas sira nia hanorin nee, i haksesuk malu makaas ho sira. Tanba sira kontra malu nunee, sarani sira desidi para haruka Paulo ho Barnabé ho sarani balu hosi Antiokia, lori problema nee ba Nai Jesus nia apostolu sira ho responsavel sira iha Jerusalém.

3 Entaun sarani sira iha Antiokia haruka delegasaun nee ba Jerusalém. Sira lao liu hosi provinsia Fenísia ho provinsia Samaria. Iha dalan, sira tama tu-tuir sarani sira nia uma hodi konta dehan, “Ema nebee laos ema Judeu mos fiar ona ba Nai Jesus.” Rona nunee, sarani sira haksolok.

4 Bainhira sira too iha Jerusalém, Nai Jesus nia apostolu sira ho responsavel sira ho sarani sira tomak, simu sira ho diak. Paulo ho Barnabé foo hatene buat hotu nebee Nai Maromak halo ona liu hosi sira, too ema barak nebee laos Judeu mos fiar ona ba Nai Jesus. 5 Maibee sarani Judeu balu hosi grupu relijiaun Farizeu hamriik hodi dehan, “Ema nebee laos Judeu, mak hakarak tuir Jesus, sira tenki sunat i mos tenki tuir ita nia lei nebee Nai Maromak foo liu hosi Moisés.”

6 Entaun apostolu sira, ho responsavel sira, halibur hamutuk hodi rezolve problema ida nee. 7 Sira diskuti baa-mai, iha ikus, Pedro hamkrik hodi koalia dehan, “Maun-alin sira, imi rasik hatene katak, uluk Nai Maromak hili ona hau, hosi imi, atu lori Jesus nia Liafuan ba ema sira nebee laos Judeu. Tan Nia hakarak atu sira mos fiar ba Jesus.+ 15:7 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 10:1-438 Nai Maromak hatene ita ida-idak nia laran. I Nia mak foo Nia Espiritu Santu ba sira, hanesan uluk Nia foo ona ba ita. Ho nunee, ita hatene katak Nai Maromak mos simu sira.+ 15:8 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 2:4; 10:449 Tan Nia haree sira ho ita hanesan. Nia hamoos ona sira nia laran tanba sira fiar ba Jesus, hanesan mos Nia halo ona mai ita. 10 Agora, Nai Maromak simu ona sira, nusaa mak imi sei obriga tan sira tuir lei Moisés nian?! Ita ho ita nia bei-ala sira rasik la konsege halo tuir ita nia relijiaun nia lei hotu. Nee duni, ita keta obriga sira halo nunee. 11 Maromak foo salvasaun ba ita, laos tanba ita tuir lei relijiaun, maibee tanba Nai Jesus hatudu Nia laran diak ba ita.”

12 Rona nunee, la iha ema ida mak koalia tan.

Tuir mai, Paulo ho Barnabé konta tan, oinsaa Maromak uza ona sira hodi halo milagre ho sinal oi-oin ba ema nebee laos Judeu. 13 Koalia tiha hotu, Tiago hamriik hodi dehan, “Maun-alin sira, imi rona hau lai! 14 Irmaun Simão Pedro+ 15:14 Lian Gregu hakerek ‘Simão’. Nia naran seluk, Pedro. konta ona mai ita katak, Nai Maromak foin hatudu Nia domin ba ema nebee laos Judeu, hodi foti sira balu sai Nia povu. 15 Nee kona ho buat nebee Nai Maromak nia profeta sira hakerek hori uluk dehan,

16 ‘Hau sei fila fali mai.

Hau sei foti liurai David hodi ukun fila fali.

Nia jerasaun mos,

Hau sei foti fali hodi ukun.

17 Ho nunee, ema hosi nasaun seluk mos sei mai buka ho hasoru Hau.

Tan Hau hili ona sira, sai Hau nia povu.

Nai Maromak koalia nunee hori uluk kedas.’ ”+ 15:17-18 Amos 9:11-12

19 Tiago hatutan tan hanesan nee, “Tuir hau nia hanoin, se ema nebee laos Judeu hakarak tuir Nai Maromak, ita keta foo todan ba sira. 20 Ita tenki hakerek surat ida ba sira, para sira lalika tuir ita nia lei hotu. Ita foo hanoin deit ba sira dehan, sira la bele haan naan nebee mak hamulak tiha ona ba lulik. Sira la bele halo sala ho mane ka ho feto. Sira la bele haan naan raan. I la bele haan naan animal nebee la koa kakorok halo raan sai lai.+ 15:20 Ézodu (Keluaran) 34:15-17; Levítiku (Imamat) 17:10-16; 18:6-2321 Tan lei sira nee laos buat foun ida. I ema barak hatene ona katak, ita ema Judeu nia lisan nunee duni. Dezde uluk kedas lei sira nee, lee beibeik iha uma kreda Judeu nian hotu-hotu, iha Sabadu-Sabadu. Hau nia liafuan mak nee deit. Obrigadu.”

Ema kristaun sira nebee laos Judeu simu surat hosi nai ulun sarani sira

22 Depois Nai Jesus nia apostolu sira ho responsavel sira ho Jesus nia povu tomak iha Jerusalém konkorda haruka ema baa foo hatene kona ba sira nia desizaun ba sarani sira iha sidade Antiokia. Sira hili ema nain rua nebee sarani sira respeita hodi halao servisu nee. Ida naran Silas, ho ida tan naran Judas (nebee ema mos bolu Barsabás). I sira haruka sira nain rua baa hamutuk ho Paulo ho Barnabé. 23 Sira lori surat ida hakerek nunee:

“Ba ema sarani nebee laos Judeu iha sidade Antiokia, iha provinsia Síria tomak, ho mos provinsia Silísia.

Kumprimentus hosi ami, Nai Jesus nia apostolu, ho responsavel sira iha Jerusalém. Ami hakerek surat nee foo ba imi, nebee ami hadomi hanesan ami nia maun-alin rasik.

24 Ami rona dehan, iha ema balu hosi Jerusalém baa hanorin imi la loos, halo imi nia laran susar ho laran ru-rua kona ba salvasaun. Laos ami mak haruka baa. 25 Nunee ami halibur malu hodi koalia kona ba problema nee. Depois ami ho laran ida hili Judas ho Silas baa hodi ami nia naran, atu hatoo rasik ba imi saida mak hakerek iha surat nee. Ami mos haruka irmaun doben Barnabé ho Paulo, nebee prontu atu mate tanba serbi Nai Jesus Kristu.

28 Maromak nia Espiritu Santu foo hatene ona ba ami, i ami mos konkorda katak, imi lalika tuir ami nia lisan Judeu hotu. Tan lisan sira nee so foo todan deit ba imi. Maibee iha buat ida-rua, mak imi tenki halo tuir:

29 La bele haan naan nebee ema hamulak tiha ona ba lulik.

La bele haan naan raan.

La bele haan naan animal nebee la koa kakorok halo raan sai lai.

I la bele halo sala ho mane ka ho feto. Se imi halo tuir buat hirak nee, diak ona.

Ami nia liafuan too iha nee deit. Adeus.”

30 Sira nain haat simu tiha surat nee, sira lori kedas ba sidade Antiokia. Too iha nebaa, sira halibur sarani sira hotu, hodi foo surat nee ba sira. 31 Bainhira lee tiha surat nee, sarani sira hotu haksolok, tanba liafuan nee hametin sira nia laran.

32 Judas ho Silas mos profeta. Sira koalia buat barak ba ema sarani sira hodi hametin sira nia laran i halo forti sira nia fiar. 33 Sira nain rua hela laduun kleur. Depois sira fila fali, lori kumprimentus hosi sarani sira iha Antiokia ba sarani sira iha Jerusalém, nebee mak haruka sira mai. 34 [Maibee Silas desidi hela nafatin iha nebaa.]+ 15:34 Iha dokumentu antigu barak, versikulu 34 nee la iha.

35 Paulo ho Barnabé mos sei hela iha Antiokia. Hamutuk ho ema barak tan, sira hanorin ho foo sai Nai Maromak nia liafuan kona ba Jesus.

Paulo ho Barnabé fahe malu

36 Liu tiha nee, Paulo hatete ba Barnabé, “Irmaun, mai ita fila fali baa vizita fatin sira nebee uluk ita foo sai Maromak nia liafuan ba nee. Ita baa haree took sarani sira nia moris oinsaa.” 37 Barnabé hataan. Maibee nia hakarak lori João baa ho sira. (João nee sira bolu mos Marcos.) 38 Maibee Paulo lakohi. Tanba uluk, iha provinsia Panfília; Marcos lao husik hela tiha sira.+ 15:38 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 13:1339 Paulo ho Barnabé diskuti malu makaas, too sira nain rua fahe malu. Barnabé lori Marcos, baa sae roo hodi baa tiha ilha Xipre.

40 Maibee Paulo lori Silas. Molok sira nain rua atu sai, sarani sira iha Antiokia halo orasaun ba Nai Maromak atu kuidadu sira i hatudu Nia laran diak ba sira. Depois sira nain rua baa ona. 41 Sira lao lemo provinsia Síria ho provinsia Silísia hodi hametin ema sarani sira nia laran.

16

Timóteo lao hamutuk ho Paulo no Silas

1 Liu tiha nee, Paulo ho Silas baa iha sidade Derbe. Depois sira kontinua lao ba iha sidade Listra. Iha nebaa, sira hasoru mane klosan ida naran Timóteo, nebee tuir Nai Jesus. Nia aman ema Gregu, i nia inan ema Judeu nebee fiar ona ba Jesus. 2 Ema sarani sira iha sidade Listra ho sidade Ikóniu, sira hotu dehan Timóteo ema laran diak. 3 Paulo hakarak Timóteo lao hamutuk ho sira nain rua. Maibee ema Judeu iha fatin nee hatene dehan Timóteo seidauk sunat tuir lisan Judeu, tanba nia aman ema Gregu. Nunee Paulo sunat nia.+ 16:3 Paulo hatene katak ema nebee seidauk sunat, la bele tama ba ema Judeu sira nia uma kreda. Se Timóteo hakarak ajuda Paulo hodi foo sai Jesus nia Novidade Diak ba ema Judeu sira, maka nia tenki sunat uluk. Ho nunee, foin nia bele tama-sai iha ema Judeu sira nia leet.

4 Depois sira lao hosi sidade ba sidade, hodi foo sai desizaun nebee Nai Jesus nia apostolu sira ho responsavel sira foti ona iha sidade Jerusalém. 5 Ho nunee, sira hametin liu tan ema sarani sira nia fiar. Loron ba loron, ema sarani aumenta barak ba beibeik.

Maromak haruka Paulo sira ba Masedónia

6 Nee liu tiha, Paulo sira lao ba provinsia Frígia ho provinsia Galásia, tanba Maromak nia Espiritu Santu bandu sira la bele baa foo sai Maromak nia Novidade Diak iha provinsia Ázia. 7 Kuandu sira too iha fatin ida nebee baliza ho provinsia Mízia, sira buka atu tama ba iha provinsia Bitínia, maibee Nai Jesus nia Espiritu la foo lisensa.+ 16:7 Agora nee, provinsia nebee uluk sira bolu Frígia, Galásia, Ázia, Mízia, ho Bitínia, hotu-hotu iha nasaun Turkia.8 Nunee sira lao liu hosi provinsia Mízia, too iha sidade Tróade.

9 Iha kalan nee, Nai Maromak hatudu ba Paulo hanesan mehi ida. Nia haree mane ida hosi provinsia Masedónia hamriik hela hodi husu makaas dehan, “Senhor, favor ida, mai iha nee hodi ajuda lai ami.” 10 Paulo haree tiha nunee, ami+ 16:10 Iha istoria nee; Lucas komesa uza liafuan ‘ami’, tanba nia hamutuk ona ho Paulo sira. Lucas mak hakerek livru nee. fiar katak Nai Maromak mak haruka ami baa foo sai Nia Liafuan ba ema iha Masedónia. Nunee ami prepara aan kedas atu baa iha tasi sorin nebaa.

Iha sidade Filipi, Lídia fiar ba Nai Jesus

11 Tuir mai, ami sae roo iha sidade Tróade, hodi baa rai kiik ida naran Samotrásia. Aban fali ami lao ho roo nafatin too ami tuun iha sidade ida naran Neápolis. 12 Hosi nebaa, ami lao ain deit ba iha sidade ida naran Filipi. (Sidade nee sidade prinsipal ida iha provinsia Masedónia, i governu Roma mak ukun.) Ami hela loron ida-rua iha nee.

13 Iha loron Sabadu, nebee ema Judeu sira nia loron hodi harohan hamutuk, ami lao sai uitoan hosi sidade hodi buka ema Judeu sira nia fatin orasaun. Tanba ami hanoin fatin orasaun nee iha mota ibun. Too iha nebaa, ami tuur koalia ho senhora balu nebee halibur malu hela.+ 16:13 Tuir lei relijiaun Judeu nian, tenki iha mane Judeu nain sanulu, foin bele harii uma kreda. Feto la sura. Senhora Judeu sira nee halibur malu halo orasaun iha mota ibun tanba mane Judeu iha sidade Filipi la too atu harii uma kreda.14 Ida naran Lídia, hosi sidade Tiatira. Senhora nee kontratu hena mesak folin kar-karu deit. Nia adora ona ba Nai Maromak. Kuandu nia rona Paulo nia liafuan, Maromak loke nia laran hodi simu kedas buat nebee Paulo koalia.

15 Depois ami sarani Lídia ho ema hotu-hotu nebee hela ho nia. I nia konvida ami dehan, “Senhor sira, se imi hanoin hau fiar tebes ba Nai Jesus, entaun imi baa hela lai iha hau nia uma.” Nia hamaus beibeik, too ikus mai ami mos simu.

Paulo ho Silas tama kadeia iha sidade Filipi

16 Iha loron ida, ami baa iha fatin orasaun nee, ami hasoru menina ida iha dalan. Nia ema nia atan. Espiritu aat tama iha nia, nunee nia bele foo hatene saida mak atu akontese aban-bainrua. Ema barak foo osan ba nia patraun, para menina nee bele siik sira nia destinu. 17 Bainhira ami lao dadauk, labarik feto nee hakilar tu-tuir ami dehan, “Ema sira nee serbi Nai Maromak Boot Liu. Sira mai hatudu dalan ba imi, oinsaa imi bele hetan salvasaun, i hetan perdaun ba imi nia sala.”

18 Nia hakilar nunee loron ba loron, too Paulo la aguenta ona. Entaun nia hateke ba feto nee, hodi foo orden dehan, “Espiritu aat! Hodi Nai Jesus nia naran, hau haruka o sai hosi feto nee!” I espiritu aat nee sai kedas.

19 Bainhira labarik feto nia patraun sira hatene ona dehan, sira nia atan nia poder lakon tiha ona, sira hirus tebe-tebes, tanba nia la bele manaan tan osan ba sira. Entaun sira kaer Paulo ho Silas, rasta hodi ba iha nai ulun sira nia oin, iha merkadu. 20 Iha nebaa, sira foo sala dehan, “Ema sira nee ema Judeu mai iha sidade nee atu sobu ita nia komunidade. 21 Sira mos hanorin lisan nebee kontra ita nia lei governu Roma nian. Nunee ita la bele simu ka halo tuir.”

22 Rona nunee, ema barak nee hirus tebe-tebes, i atu baku Paulo ho Silas. Ema tesi lia nain sira haruka ema baa lees sai tiha sira nain rua nia ropa, i baku sira ho sikoti. 23 Sira baku Paulo ho Silas too dolar, depois hodi baa soe tama ba kadeia. Tesi lia nain sira haruka komandante kadeia hein sira nain rua di-diak, para sira la bele halai. 24 Nunee komandante hatama sira ba iha kadeia segredu, i hatama mos sira nia ain ba iha ai kabelak kuak.

25 Iha kalan boot, Paulo ho Silas halo orasaun ho kanta hodi hahii Nai Maromak. Ema dadur sira seluk iha kadeia, rona hela. 26 Derepenti deit rai nakdoko makaas, too uma kadeia tomak mos nakdoko. I odamatan kadeia nian nakloke hotu, korenti nebee hodi kesi ema dadur sira mos namkore tiha.

27 Iha momentu nee, komandante kadeia hadeer, nia haree odamatan kadeia nian nakloke hotu. Haree nunee, nia hanoin ema dadur sira halai tiha ona. Entaun nia losu nia surik, atu oho aan. 28 Maibee Paulo bolu ho lian makaas dehan, “Senhor, keta oho aan! Ami hotu sei iha nee.”

29 Komandante tauk atu-mate. Nia husu ahi oan, hodi halai tama ba kadeia laran, ho tauk i nakdedar, baa hakneak iha Paulo ho Silas nia ain.

30 Tuir mai, nia lori sira sai hosi kadeia laran, i nia husu dehan, “Senhor sira. Hau tenki halo saida atu hau hetan salvasaun?”

31 Paulo ho Silas hataan dehan, “Ita fiar ba Nai Jesus mak Nai Maromak sei salva ita. Nunee mos ho senhor nia familia ho ema hotu nebee hela hamutuk ho ita.” 32 Depois Paulo ho Silas esplika kona ba Nai Jesus ba komandante kadeia nee, ho ema hotu nebee hela iha nia uma laran tomak. 33 Oras nee kedas, komandante nee lori Paulo ho Silas baa fasi sira nia kanek. I sira sarani nia ho ema hotu nebee hela iha nia uma laran tomak. 34 Depois nia lori sira ba iha nia uma, hodi foo hahaan ba sira. Nia ho ema hotu iha nia uma laran kontenti tebe-tebes, tanba sira fiar ona ba Nai Maromak.

35 Iha aban dadeer-saan, tesi lia nain sira haruka polisia hatoo orden ba komandante kadeia, para hasai ona Paulo ho Silas hosi kadeia.

36 Nunee komandante foo hatene ba Paulo dehan, “Senhor, ema boot sira desidi tiha ona, atu hasai imi. Tan nee, senhor sira bele baa ona ho diak.”

37 Maibee Paulo hatete ba polisia sira, “Ami ema sidadauk Roma. Nunee governu tenki tesi ami nia lia lai, mak foin bele kastigu ami. Maibee sira seidauk buka hatene ami nia sala saida, sira baku liu ami ho sikoti iha ema barak nia oin. Depois sira hatama ami ba kadeia. Ho nunee sira kontra ona lei governu Roma nian. Agora sira atu hasai nonook ami hosi kadeia?! Nee la bele! Haruka ema boot sira mai rasik hasai ami. Nunee foin ami simu.”

38 Polísia sira baa hatoo Paulo nia lia menon nee ba tesi lia nain sira, foin sira hatene katak sira nain rua sidadauk Roma, entaun sira tauk tebe-tebes. 39 Depois ema boot sira baa iha kadeia, hodi husu deskulpa ba Paulo ho Silas. Sira hasai sira nain rua hosi kadeia, i husu boot atu sira husik tiha sidade nee. 40 Sai tiha hosi kadeia, Paulo ho Silas baa fali iha Lídia nia uma. Sira koalia ho sarani sira dala ida tan hodi hametin sira nia laran, depois sira husik tiha sidade nee.

17

Paulo sira baa iha sidade Tesalónika

1 Liu tiha nee, Paulo ho Silas kontinua sira nia viajen liu hosi sidade Anfípolis ho Apolónia, too iha sidade Tesalónika. Iha sidade nee, iha uma kreda ema Judeu sira nian.

2 Durante loron Sabadu tolu tu-tuir malu, Paulo baa tama iha uma kreda nee, hanesan baibain. Nia lee Nai Maromak nia liafuan i diskuti ho ema sira iha nebaa, 3 hodi hatudu katak, Ema ida nebee Nai Maromak hili ona nee, sei hetan terus barak, i sei mate, depois sei moris fila fali. Nia hatete, “Ema nee mak Jesus.”

4 Ema barak fiar ba Nai Jesus, i tuir Paulo ho Silas. Sira nee mak ema Judeu balu, mane Gregu barak nebee tauk ona Nai Maromak, ho mos senhora boot barak.

5 Maibee ema Judeu nia boot sira laran moras Paulo ho Silas. Entaun sira tau lia ba ema nebee vadiu iha merkadu, hodi halo bronkas. Sira asalta Jason nia uma hodi buka Paulo ho Silas. Sira atu rasta sai sira nain rua ba povu hodi foo justisa. 6 Maibee sira buka la hetan. Nunee sira kaer fali Jason ho ema sarani balu hodi rasta ba iha tribunal. Sira hakilar dehan, “Ema sira nebee halo rungu-ranga iha mundu tomak, agora mos tama ona iha ita nia sidade. I Jason simu tiha ona sira iha nia uma. 7 Ema sira nee hotu kontra lei Roma nian, tanba sira lakohi rekonhese liurai boot, César. Sira so rekonhese deit sira nia Liurai Boot ida, naran Jesus.”

8 Rona nunee, tesi lia nain sira ho povu iha sidade nee konfuzaun boot. 9 I tesi lia nain sira haruka Jason ho ema sarani sira selu osan hodi foo garantia katak problema nee sei la mosu tan. Depois foin husik sira baa.

Paulo sira baa iha sidade Bereia

10 Iha kalan nee kedas, ema sarani sira iha sidade Tesalónika, haruka Paulo ho Silas baa iha sidade ida naran Bereia. Too iha nebaa, sira baa tama iha uma kreda ema Judeu sira nian hodi hanorin. 11 Ema Judeu sira iha Bereia la hanesan ho sira iha Tesalónika. Sira laran nakloke atu rona Novidade Diak kona ba Nai Jesus. Nee mak loro-loron sira lee Maromak nia liafuan hodi buka hatene liafuan sira nebee Paulo ho Silas foo sai nee loos ka lae. 12 Tanba nee, ema Judeu barak fiar ba Jesus. Nunee mos mane Gregu barak, ho senhora boot Gregu balu.

13 Maibee bainhira ema Judeu sira iha Tesalónika rona dehan Paulo sira hanorin Maromak nia liafuan iha Bereia, sira baa tau lia ba ema sira iha nebaa hodi kontra Paulo sira. 14 Nee mak ema sarani sira iha Bereia lori kedas Paulo ba iha tasi ibun. Maibee Silas ho Timóteo hela nafatin iha Bereia. 15 Sarani sira akompanha Paulo too iha sidade ida naran Atenas, depois fila fali ba Bereia. Sira tatoli lia ida hosi Paulo atu Silas ho Timóteo baa lalais hasoru nia.

Paulo debate ho matenek nain sira iha sidade Atenas

16 Bainhira Paulo sei hein hela Silas ho Timóteo iha Atenas, nia laran susar tebe-tebes, tanba nia haree estatua lulik iha fatin hotu-hotu.

17 Maibee iha sidade nee, iha mos ema Judeu, ho ema laos Judeu balu mak tauk ba Nai Maromak. Paulo baa tama iha sira nia uma kreda, hodi diskuti ho sira. Loro-loron, nia mos baa iha merkadu hodi koalia ho ema see deit mak iha nebaa. 18 Paulo mos debate ho matenek nain sira hosi grupu rua, grupu ida naran Epikurus i ida naran Stoa.+ 17:18 Ema hosi grupu Epikurus nee tuir mestri ida naran Epikurus. Nia hanorin dehan, moris haksolok deit mak prinsipal liu. Sira hosi grupu Stoa tuir mestri seluk ida naran Seno. Nia hanorin dehan, ema tenki domina nia aan halo di-diak. Kuandu nia koalia kona ba Jesus dehan Nia moris fali ona hosi mate, iha ema balu dehan, “Keta baa rona ema regador nee!” Balu tan hatete, “Nia hakarak obriga ita adora ema rai seluk nia maromak.”

19 Ema Atenas sira, ho ema estranjeiru sira nebee hela iha sidade nee, kuandu rona hanorin foun ka ideia foun ruma, ema matenek sira baibain halibur hamutuk iha foho kiik ida naran Areopagus hodi troka ideia kona ba buat foun nee. Entaun sira lori Paulo ba iha nebaa, i sira husu ba nia, “Esplika lai mai ami hanorin foun nee, para ami bele kompriende lo-loos. Tanba buat nebee senhor koalia nee, ami foin rona.”

22 Entaun Paulo hamriik iha ema matenek nain sira nia oin hodi hataan nunee, “Ema Atenas sira, hau lao lemo ona imi nia sidade nee, hau haree imi badinas halo tuir relijiaun. 23 Tanba bainhira hau haree di-diak ba fatin bar-barak hodi imi adora lulik, hau mos haree imi nia altar ida hakerek dehan, ‘Fatin hamulak ba maromak ida nebee ita la hatene.’ Nee hatudu katak, imi adora ona ba Nai Maromak, maibee imi seidauk hatene Nia. I Nai Maromak nee mak agora hau atu foo hatene ba imi.

24 Nia mak halo mundu ho buat hotu-hotu iha mundu nee. Nia mak Liurai nebee ukun lalehan ho rai. Nunee Nia la hela iha uma lulik nebee ema mak halo. 25 Nia mak foo iis, ho foo moris ba ita ema. Nia mak foo ba ita buat hotu-hotu nebee ita presiza. Maibee Nia rasik la presiza ajuda buat ida hosi ita ema.+ 17:25 1 Liurai sira (Reis, Raja-raja) 8:27; Isaias (Yesaya) 42:5; Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 7:4826 Hosi ema ida, Nia halo nasaun hotu-hotu iha mundu tomak. Nia haketak nasaun sira, ida-idak ho nia rain. Nia desidi antes tiha ona, tempu nebee mak nasaun ida-idak atu sai boot, ou atu monu.

27 Nia halo nunee, tan Nia hakarak atu ema hotu buka hatene Nia. Se sira hakaas aan, karik sira bele hetan Nia. Afinal Nia la dook hosi ita. 28 Iha ema koalia ona dehan,

‘Ita moris iha mundu, tanba Nia.

Ita iha, tanba Nia.’

Imi nia matenek nain ida mos hakerek poezia dehan,

‘Ita hotu-hotu nia oan.’

29 Nee loos duni. Ita nee hotu Nai Maromak nia oan. Nee duni, keta hanoin dehan Nai Maromak nee hanesan estatua nebee ema badaen halo ho osan mean, ka osan mutin, ka fatuk, tuir sira nia hanoin. 30 Uluk ema halo buat sira nee tanba seidauk kompriende. Nee mak Nai Maromak foo perdaun ba sira. Maibee agora, Nia lakohi atu ita moris tan nunee. Nee mak Nia foo orden dehan, ema hotu-hotu tenki husik ona lulik, i tuir deit Nai Maromak. 31 Nia marka ona loron ida, hodi halo justisa ba ema hotu-hotu iha mundu tomak. I Nia hili ona Ema ida sai Juis, hodi tesi lia lo-loos. Ita hatene katak Juis nee mak Jesus. Tanba Nia mate tiha ona, maibee Nai Maromak halo Nia moris fali.”

32 Bainhira sira rona Paulo dehan, ema mate ida moris fila fali, balu goza nia. Maibee iha ema balu hatete ba Paulo, “Loron seluk ami sei hakarak rona tan kona ba buat nee.” 33 Depois Paulo sai hosi enkontru nee. 34 Sira balu tuir Paulo, i fiar ona Nai Jesus. Hosi sira nee iha matenek nain ida naran Dionísio, ho mos feto ida naran Dámaris, ho ema seluk tan.

18

Paulo servisu hamutuk ho Akila ho Priscila

1 Nee liu tiha, Paulo husik tiha sidade Atenas hodi baa iha sidade Korintu. 2 Iha nebaa, nia hasoru malu ho ema Judeu ida naran Akila hosi provinsia Pontu, ho nia kaben Priscila. Sira nain rua foin mai hosi provinsia Itália. Sira sai hosi nebaa tanba liurai boot Cláudio haruka ema Judeu sira hotu-hotu sai hosi sidade Roma. Paulo baa vizita sira, 3 depois hela ho sira, i servisu hamutuk ho sira, tanba sira nia servisu halo tenda hosi animal nia kulit, hanesan mos Paulo nian.

4 Sabadu-Sabadu, iha ema Judeu sira nia loron hodi adora Maromak hamutuk, Paulo baa tama iha sira nia uma kreda hodi koalia ho ema Judeu ho mos ema Gregu atu dada sira fiar ba Nai Jesus.

5 Bainhira Silas ho Timóteo mai hosi provinsia Masedónia, Paulo husik tiha nia servisu halo tenda. Loron-kalan nia fadigadu foo sai ba ema Judeu sira dehan, Ema ida nebee Nai Maromak hili ona nee mak Jesus.”

6 Maibee ema Judeu balu kontra beibeik ho hatete aat nia. Entaun Paulo baku rai uut hosi nia hena, hanesan sinal katak, nia la interese tan ho sira ona. Nia dehan, “Imi mak sei lori todan rasik. Hau la iha tan responsabilidade ona ba imi ema Judeu. Agora hau atu baa foo sai Novidade Diak ba ema sira nebee laos Judeu.”

7 Depois Paulo husik tiha sira, i baa tama iha ema ida naran Tísiu Justu nia uma. Nia laos ema Judeu, maibee nia tauk ba Nai Maromak. Nia hela iha uma kreda nia sorin.

8 La kleur, Krispu, nebee responsavel iha uma kreda nee, ho ema hotu iha nia uma laran tomak, fiar ba Nai Jesus. Nunee mos ema Korintu barak tan nebee rona Paulo nia koalia, komesa fiar ba Jesus. Depois sira hotu sarani.

9 Iha kalan ida, Nai Maromak hatete ba Paulo hanesan iha mehi dehan, “Paulo, o keta tauk! O tenki foo sai nafatin Hau nia Novidade Diak. La bele para! 10 Hau hamutuk ho o. La iha ema ida bele halo aat ba o, tan iha sidade nee, Hau nia ema barak.”

11 Nunee Paulo hela tinan ida ho balu iha sidade Korintu hodi hanorin Maromak nia liafuan.

12 Momentu Gálio sai governador iha provinsia Akaia, ema Judeu balu hamutuk kontra Paulo, i lori nia baa kesar ba governador iha tribunal. 13 Sira foo sala ba Paulo dehan, “Ema ida nee dada povu baa tuir relijiaun foun, nebee governu Roma la rekonhese.”

14 Maibee kuandu Paulo foin atu hataan, governador tesi kedas nia koalia. Nia hatete ba ema sira nebee halo lia ho Paulo dehan, “Imi ema Judeu, rona mai! Se imi lori ema nebee halo aat ruma ka kazu krime todan ruma, hau prontu rona imi nia lian. 15 Maibee problema nebee imi lori mai nee, imi nia problema uma laran. Imi so diskuti deit kona ba lei relijiaun Judeu nian, ho liafuan, ho naran. Problema nee, imi mak tenki rezolve rasik.”

16 I governador Gálio duni sira sai hosi tribunal. 17 Ema lubuk boot nebee halibur malu hela kaer tiha ema ida naran Sóstenes. Nia mak toma konta uma kreda ema Judeu sira nian. Sira lori nia tama ba tribunal i baku nia iha governador nia oin. Maibee governador la interese.

Paulo baa fali iha sidade Antiokia iha provinsia Síria

18 Liu tiha nee, Paulo sei hela kleur uitoan iha Korintu. Depois nia despede sarani sira hodi baa iha sidade ida naran Senkreia, hamutuk ho Priscila ho Akila. Paulo koi tiha nia fuuk hanesan sinal katak, buat nebee uluk nia promete ba Maromak, agora nia kumpri ona.+ 18:18-19 Numerus ( Bilangan ) 6:18 koalia kona ba kostumi nee. Hosi fatin nee sira sae roo nebee atu baa provinsia Síria, too iha sidade Éfezu. Sira tuun hosi roo, Paulo husik hela nia kolega nain rua nee. Nia baa tama iha ema Judeu sira nia uma kreda, hodi diskuti ho sira. 20 Sira husu ba Paulo atu hela kleur uitoan ho sira, maibee nia la hataan. 21 Depois nia despede sira hodi dehan, “Se Maromak hakarak, hau sei mai vizita fali imi.” I nia mos sae roo baa ona.+ 18:21 Paulo hakarak tuir Paskua iha Jerusalém. Matenek nain balu dehan, se nia husik ba loron seluk, tempu laloran boot mai, entaun roo la bele lao ona.

22 Depois nia ho roo too iha sidade Sezareia, nia mos tuun. I nia lao sae ba Jerusalém, vizita Nai Jesus nia povu iha nebaa. Depois nia fila fali ba iha sidade Antiokia. 23 Paulo hela lai iha nebaa, foin nia baa lao lemo provinsia Galásia ho provinsia Frígia, hodi hametin liu tan sarani sira nia fiar.

Apolo koalia kona ba Jesus iha sidade Éfezu ho sidade Korintu

24 Iha tempu nee, ema Judeu ida hosi sidade Alexandria iha rai Ejiptu foin too iha sidade Éfezu. Nia naran Apolo. Nia matenek koalia i hatene di-diak Maromak nia liafuan. 25 Nia hatene ona kona ba Jesus nia Dalan, i nia badinas tebe-tebes konta fila fali ba ema seluk. Saida mak nia foo sai nee, loos duni. Maibee nia seidauk kompriende buat hotu-hotu kona ba Jesus. Nia so hatene deit dehan João sarani ema hanesan sinal katak sira husin ona sira nia sala. 26 Iha loron ida, nia koalia ho brani iha ema Judeu sira nia uma kreda. Priscila ho Akila mos rona hela nia hanorin. Entaun sira konvida Apolo baa iha sira nia uma, hodi esplika di-diak ba nia kona ba Nai Jesus nia Dalan.

27 Tuir mai, Apolo desidi atu baa provinsia Akaia. Ema sarani sira iha Éfezu konkorda ho nia planu nee. Entaun sira hakerek karta ida, foo ba sarani sira iha nebaa, husu ba sira atu simu Apolo ho diak. Too iha Akaia, nia ajuda tebe-tebes sira nebee fiar ona ba Jesus. Tanba Nai Maromak hatudu Nia laran diak ba nia. 28 Apolo debate ho ema Judeu sira, iha ema barak nia oin, maibee la iha ema ida manaan nia. I nia lee Maromak nia liafuan hodi hatudu ba sira katak, Ema ida nebee Maromak hili ona nee, mak Jesus.

19

Paulo fila fali ba sidade Éfezu

1 Kuandu Apolo sei iha Korintu, Paulo lao lemo aldeia-aldeia iha foho, depois nia too iha Éfezu. Iha nebaa, nia hasoru malu ho ema balu nebee fiar ona ba Nai Jesus.

2 Nia husu ba sira, “Maun-alin sira. Uluk imi fiar ba Jesus, imi simu Espiritu Santu ka lae?”

Sira hataan, “Lae. Ami nunka rona dehan, iha Espiritu Santu.”

3 Paulo husu tan, “Se nunee, imi sarani tuir see nia hanorin?”

Sira hataan, “Tuir João nian.”

4 Paulo hatete, “João sarani ema hanesan sinal katak sira husik ona sira nia sala. Maibee nia mos hanorin ema Israel, para sira tenki fiar ba Jesus, Ema nebee Maromak atu haruka mai nee.”+ 19:4 Mateus 3:11; Marcos 1:4, 7-8; Lucas 3:4, 16; João 1:26-27

5 Depois Paulo sarani sira ho Nai Jesus nia naran. 6 Momentu Paulo tau liman ba sira nia ulun hodi halo orasaun, Espiritu Santu tuun kedas ba sira. Sira mos komesa koalia lian oi-oin nebee sira nunka aprende. I Maromak uza sira hodi foo sai Nia liafuan. 7 Sira hamutuk mane nain sanulu resin rua.

Paulo foo sai Nai Maromak nia liafuan iha Éfezu

8 Durante fulan tolu nia laran, Paulo baa tama beibeik iha ema Judeu sira nia uma kreda hodi hatoo Nai Maromak nia liafuan. Nia koalia ho aten brani atu bele dada ema ba Nai Jesus. 9 Maibee iha ema balu ulun toos lakohi simu nia hanorin. Sira mos tau lia ba ema seluk, para la bele tuir Jesus nia Dalan. Nunee Paulo ho ema sarani sira husik tiha uma kreda nee, i sira loro-loron baa halibur hamutuk iha salaun Tiranu, hodi koalia kona ba Nai Maromak nia liafuan. 10 Nia halo nunee durante tinan rua, too ema iha provinsia Ázia tomak rona Nai Jesus nia Liafuan. Ema sira nee ema Judeu ho ema nebee laos Judeu.

Espiritu aat baku Seva nia oan sira

11 Nai Maromak foo poder ba Paulo hodi halo milagre oi-oin. 12 Por ezemplu, se ema empresta Paulo nia lensu, ou hena ruma nebee nia uza ona, hodi baa tau ba ema moras, sira diak kedas. I ema sira nebee diabu tama iha sira, diabu mos sai kedas.

13 Iha matan-dook Judeu balu lao lemo rai hodi duni sai espiritu aat hosi ema. Sira koko temi Nai Jesus nia naran hodi haruka espiritu aat sira sai, ho liafuan nunee, “Hau haruka o sai hosi ema nee, hodi Jesus nia naran, Jesus ida nebee Paulo foo sai nee.” 14 Iha maun-alin nain hitu mos halo nunee. Sira nia aman nai lulik Judeu nia ulun, naran Seva.

15 Maibee bainhira sira koko uza liafuan nee hodi haruka espiritu aat nee sai, espiritu nee hataan, “Hau rona ba Jesus. Hau mos rona ba Paulo. Maibee imi nee see?” 16 Ema ida nebee iha espiritu aat nee, haksoit ba sira nia leten i baku sira too kanek, i lees sira nia ropa, too sira halai sai molik hosi uma nee.

17 Novidade nee ema konta iha fatin ba fatin iha sidade Éfezu tomak, too ema Judeu ho mos ema sira laos Judeu mos hatene. Sira nebee rona istoria nee tauk ba Nai Maromak, i sira hahii ho respeita tebe-tebes Nai Jesus. 18 Hosi sira nebee foin fiar ba Jesus, barak mai foo sai sira nia sala iha ema sarani sira nia oin. 19 Hosi sira nee, iha balu kaer ai kulit aat. I sira halibur sira nia livru buan nian hodi sunu tiha hotu iha ema barak nia oin. Livru sira nee nia folin, osan mutin rihun lima-nulu.+ 19:19 Sira sunu tiha sira nia livru nee, hodi hatudu katak, sira la tuir tan liafuan nebee hakerek iha livru laran. Osan mutin ida, hanesan badaen nia salariu loron ida. Nunee livru sira nebee sira sunu nee, karu tebe-tebes.

20 Nunee ema barak liu tan rona ho fiar Nai Maromak nia Lia Fuan Diak kona ba Nai Jesus. I ema sarani sira aumenta barak ba beibeik.

Ema halo rungu-ranga iha Éfezu

21 Nee liu tiha, Paulo desidi atu baa iha provinsia Masedónia ho provinsia Akaia, depois mak baa Jerusalém. Nia dehan, “Tuir mai, hau tenki baa Roma.” 22 Nia haruka nia ajudante nain rua Timóteo ho Erastu ba uluk iha Masedónia, i nia rasik sei hela iha provinsia Ázia.

23 Iha tempu nee, mosu rungu-ranga boot ida iha sidade Éfezu kona ba Jesus nia Dalan. 24 Problema nee nia huun nunee: iha fatin nee, iha badaen osan mutin ida naran Demétriu. Nia servisu mak halo uma lulik kiikoan-kiikoan ho osan mutin ba sira nia maromak ida, naran Ártemis.+ 19:24 ‘Ártemis’ nia naran seluk ‘Diana’. Nia kontratu nee manaan osan boot, i nia foo servisu ba badaen barak. 25 Iha loron ida, Demétriu halibur nia badaen sira ho badaen sira seluk, hodi hatete ba sira, “Maluk sira, imi hatene katak ita sai riku nunee, tanba servisu nee. 26 Maibee agora, ita haree ho ita rona rasik, ema nia aman Paulo nee, nia koalia. Tan nia halo ema barak fiar ona dehan, estatua maromak nebee ita ema halo ho liman, laos maromak. Agora, laos iha sidade Éfezu deit mak rona ba nia, maibee iha provinsia Ázia tomak. 27 Nunee ita nia servisu nee, ema sei la foo folin ona. Povu mos sei la respeita ona uma lulik Ártemis nian, i sei la fiar ona ba Ártemis, maski agora dadauk ema hotu adora nia iha provinsia Ázia tomak, too iha rai ulun rai ikun.”

28 Rona nunee, sira nia laran nakali kedas, i sira komesa hakilar dehan, “Viva Ártemis! Ártemis mak boot! Ita ema Éfezu adora nia!” 29 Rona ema hakilar-hakilar nunee, ema halai mai hosi fatin-fatin, too sidade nee konfuzaun boot. Ema hotu halai rame-rame baa too estádiun. Sira kaer tiha Paulo ho nia kolega nain rua hodi rasta ba iha nebaa. Sira nain rua naran Gaio ho Aristarku, nebee uluk akompanha Paulo hosi Masedónia. 30 Paulo hakarak baa koalia ho ema sira nebee halo konfuzaun nee, maibee ema sarani sira la foo. 31 Nai ulun balu hosi provinsia Ázia nian, Paulo nia belun. Sira haruka ema baa husu boot ba Paulo atu nia la bele tama ba iha nebaa, tanba nia bele hetan susar.

32 Iha estádiun laran, ema hotu konfuzaun. Iha balu hakilar oin ida. Iha balu tan hakilar oin seluk. Afinal ema barak la hatene tanba saa mak sira halibur malu iha nebaa. 33 Ema Judeu balu dudu ema ida naran Alexandre ba iha povu nia oin para koalia. Povu balu mos hatete ba nia saida mak nia tenki koalia. Depois Alexandre foti liman husu para sira nonook, i nia komesa esplika katak, laos sira Judeu mak hamosu problema nee. 34 Maibee kuandu povu hatene katak nia ema Judeu, sira hakilar makaas liu tan dehan, “Viva Ártemis! Ártemis mak boot! Ita ema Éfezu adora nia!” Sira hakilar-hakilar nunee too oras rua.

35 Tuir mai, funsionariu boot ida iha sidade Éfezu konsege akalma povu. Nia hatete, “Maluk sira iha sidade Éfezu. Ema hotu hatene katak maromak boot Ártemis nia estatua monu tuun hosi lalehan mai iha ita ema Éfezu nia leet, i ita mak hein nia uma lulik. La iha ema ida bele nega buat sira nee. Nusaa mak imi hakilar nunee? Husik ema bosok-teen sira tuir sira nia hakarak ba, maibee imi keta halo nar-naran. 37 Imi lori ema nain rua nee mai, hanesan ke sira halo buat aat ruma. Afinal sira la naok buat ida hosi Ártemis nia uma lulik. Sira mos la koalia aat ita nia maromak Ártemis. Nunee imi atu foo sala saida ba sira? 38 Ita iha tribunal. Juis sira mos hein hela. Nunee, se Demétriu sira hakarak baa kesar, sira tenki tuir lei, para lori kazu nee ba tribunal. 39 I se iha problema seluk mak sira hakarak foti mos, husik sira baa rezolve ho tesi lia nain sira. 40 Keta halo-be governu Roma foo sala mai ita, tanba ita halo rungu-ranga nunee. Se sira hakarak buka hatene lia nee nia huun ho tutun, ita atu hataan oinsaa? Tanba problema nee nia huun ho tutun la iha.” 41 Koalia hotu nunee, ema boot nee haruka sira fahe malu tiha, i sira mos namkari.

20

Paulo sira fila fali ba provinsia Masedónia

1 Bainhira sidade Éfezu hakmatek fila fali, Paulo halibur ema nebee tuir Jesus hodi hametin sira nia laran. Depois nia despede sira hodi baa provinsia Masedónia. 2 Iha nebaa, nia lao lemo aldeia-aldeia hodi hametin ema sarani sira nia fiar, too nia tama iha provinsia Grésia. 3 Nia hela fulan tolu iha nebaa. Depois nia atu baa sae roo ba provinsia Síria, maibee nia rona dehan, ema Judeu balu kombina malu atu oho nia. Entaun nia desidi atu baa Síria liu hosi provinsia Masedónia.

4 Iha grupu kiik ida mak akompanha Paulo. Sira nee mak Sópatro hosi sidade Bereia, ema nain rua naran Aristarku ho Sekundu hosi sidade Tesalónika, ema ida naran Gaio hosi sidade Derbe, ho ema nain tolu hosi provinsia Ázia, mak Timóteo, Tíkiku ho Trófimu.

5 Nee liu tiha, sira sai baa uluk hein Paulo iha sidade Tróade iha tasi sorin ba. 6 Hau (Lucas mak hakerek surat ida nee) komesa akompanha Paulo. Tempu ema Judeu sira nia loron boot Paskua liu tiha,+ 20:6 Ho lian Gregu dehan ‘Festa Paun la Tau Fermentu’, nee dehan katak tempu ‘Paskua’. ami baa sae roo iha sidade Filipi iha provinsia Masedónia. Ami iha tasi laran loron lima ona, depois ami too iha Tróade. Ami hasoru malu fali ho kolega sira, i hela iha nebaa semana ida.

Éutiku monu mate i moris fali

7 Iha loron Domingu, ami halibur hodi haan hamutuk. Tanba aban Paulo atu baa ona, nia koalia too kalan boot. 8 Ami halibur malu iha uma andar leten. Iha kalan nee sira sunu ahi oan barak.

9 Iha mane foin sae ida naran Éutiku tuur iha janela hodi rona Paulo nia hanorin. Tanba Paulo koalia kleur tebe-tebes maka Éutiku matan dukur haluha rai, nia monu hosi janela, i mate kedas. 10 Paulo tuun baa hakruuk hodi hakuak nia dehan, “Lalikan tauk! Nia moris fali ona!” 11 Ami hotu sae fila fali ba andar leten hodi haan hamutuk. Depois Paulo hatutan nia koalia too loro matan sae, i nia baa ona. 12 Sira lori Éutiku fila ba nia uma. Sira hotu haksolok, tanba nia moris fali.

Paulo sira lao hosi sidade Tróade ba sidade Miletu

13 Depois ami fahe malu. Paulo lao ain deit ba sidade Asós, i ami baa sae roo.

14 Ami too iha Asós, Paulo mos sae roo hamutuk ho ami, hodi baa iha sidade Mitilene. 15 Aban fali, ami besik iha rai kiik ida naran Kios. Iha bainrua, ami haree rai kiik ida seluk naran Samos. Iha baintolu, ami too iha sidade Miletu. 16 Paulo hakarak too lalais iha Jerusalém, para se bele tuir loron Pentakosta iha nebaa. Nunee nia lakohi lakon tempu lao sae ba sidade Éfezu.

Paulo fahe malu ho responsavel kristaun sira hosi sidade Éfezu

17 Bainhira ami too iha Miletu, Paulo haruka lia menon ba responsavel sira iha igreja Éfezu, atu sira mai hasoru nia. 18 Kuandu sira too mai, Paulo foo hatene ba sira dehan, “Irmaun sira, imi hatene ona hau nia moris durante hau hamutuk ho imi, komesa loron primeiru hau tau ain iha provinsia Ázia, too oras nee. 19 Imi hatene hau servisu makaas ba Nai Maromak iha imi nia leet, i nunka foti aan. Iha hau nia servisu nee, hau nia matan-been fakar barak. Hau mos hetan terus barak tanba ema Judeu sira kombina malu atu halo aat mai hau. 20 Maski nunee, hau foo sai nafatin lia loos ba imi, ho mos ba ema barak. I hau nunka sees hosi knaar ida nee. 21 Hau foo hatene ona ba ema Judeu, ho mos ema nebee laos Judeu, atu sira husik ona sira nia sala, hodi tuir Nai Maromak i fiar ba Nai Jesus.

22 Agora Nai Maromak nia Espiritu Santu haruka hau baa Jerusalém. Hau tuir deit, hau la hatene saida mak atu mosu mai hau iha nebaa. 23 Maibee iha sidade ba sidade, Espiritu Santu foo hatene antes tiha ona mai hau dehan, hau sei tama kadeia i hetan terus barak. 24 Nai Jesus mak tau servisu nee iha hau nia kabaas, atu hau baa foo sai Nai Maromak nia Lian Fuan Diak kona ba Nia laran diak ho Nia domin mai ita. Se karik hau la tuir Nia hakarak, i la halo remata Nia servisu nee, hau senti hau nia moris nee la iha folin buat ida.+ 20:24 2 Timóteo 4:7

25 Agora hau hatene katak, imi nebee hau hanorin kona ba Nai Maromak nia ukun, sei la hasoru tan hau ona. 26 Tanba nee, rona di-diak mai. Hau halo remata ona hau nia servisu iha imi. Se iha ema ruma hosi imi mak la halo parte ba Nai Maromak, imi mak hatene! Laos hau mak sala. 27 Hau foo hatene ona Maromak nia hakarak hotu ba imi. La iha tan buat ida ke hau subar ba imi. 28 Nee duni imi tenki kuidadu di-diak ho imi nia moris, ho haree di-diak Maromak nia povu. Espiritu Santu haruka imi tau matan ba sira hanesan bibi atan ida hein nia bibi. La bele haluha katak, Nai Jesus mate ona hodi sosa kotu ema sira nee ho Nia raan.

29 Hau atu baa ona. Depois mestri falsu sei mai hanesan asu siak iha imi nia klaran hodi buka atu halo imi sees aan hosi Nai Jesus nia Dalan. 30 Iha mos balu hosi imi sei hanorin la loos, atu ema husik Jesus hodi tuir deit sira. 31 Tanba nee, imi tenki matan moris. Keta haluha, hau hela tinan tolu nia laran hamutuk ho imi, hodi hanorin imi loron-kalan. Hau nia matan been fakar barak, tanba imi.

32 Agora ita atu fahe malu ona. Nunee hau entrega imi hotu ba iha Maromak nia liman, atu Nia kuidadu imi. Imi tenki kaer metin liafuan nebee mak hau foo sai ona ba imi kona ba Maromak nia laran diak. Liu hosi liafuan nee, Nai Maromak bele halo forti imi nia fiar, i sei foo ba imi buat hotu-hotu nebee Nia promete ona atu foo ba Nia povu.

33 Kuandu hau sei servisu hamutuk ho imi, hau nunka hanoin atu husu imi nia osan mean, ka osan mutin, ka hena, ou buat saida deit. 34 Imi mos hatene, hau servisu makaas ho hau nia liman hodi foo haan hau nia aan rasik ho mos sira nebee tuir hau. 35 Nunee hau sempre hatudu ezemplu atu imi mos bele servisu makaas hodi ajuda ema kiak sira. Hanoin di-diak Nai Jesus nia Liafuan, ‘Diak liu ita foo, duke ita simu.’ ”

36 Paulo koalia hotu nunee, nia hakneak hodi halo orasaun hamutuk ho sira. 37 Sira hotu laran tristi, tanba Paulo hatete dehan sira sei la hasoru tan nia ona. Too ona oras sira atu fahe malu, sira hakuak Paulo i rei nia, ho tanis. Depois sira akompanha nia hodi baa too iha roo.

21

Paulo sira baa Jerusalém

1 Ho laran susar, ami despede malu tiha hotu ho responsavel igreja Éfezu, ami sae roo, hodi baa iha rai kiik ida naran Kos. Aban fali, ami too iha rai kiik ida seluk naran Rodes, depois lao nafatin ba iha sidade Pátara. 2 Ami tuun hosi roo, depois sae fali roo seluk nebee atu baa provinsia Fenísia besik ho Síria. 3 La kleur ami mos haree rai Xipre iha ami nia sorin karuk, maibee ami liu deit. Depois ami too iha sidade Tiru, iha provinsia Síria. Iha fatin nee, roo para atu hatuun naha.

4 Nunee ami tuun baa buka sarani sira. Hasoru tiha sira, ami hela ho sira semana ida. Espiritu Santu foo hatene ba sira para hatete ba Paulo la bele liu ba Jerusalém. 5 Liu tiha semana ida, sarani sira hotu, mane-feto, kiik-boot, katuas-ferik ho foin sae, sira akompanha ami too iha tasi ibun. Iha nebaa, ami hotu hakneak hodi halo orasaun hamutuk. 6 Despede malu tiha hotu iha tasi ibun, ami sae roo, i sira mos fila.

7 Ami sai hosi Tiru, baa iha sidade Tolemais. Tuun tiha hosi roo, ami baa kumprimenta sarani sira, i hela ho sira loron ida. 8 Aban fali, ami sai hosi Tolemais, depois ami too iha sidade Sezareia. Iha nebaa, ami hela ho Filipe, ema ida nebee foo sai Nai Jesus nia Novidade Diak ba ema nebee seidauk rona. Nia mos ema ida hosi sira nain hitu nebee uluk ema sarani sira iha Jerusalém hili hodi toma konta haan-hemu.+ 21:8 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 6:5; 8:59 Filipe iha oan feto-raan nain haat. Nai Maromak baibain uza sira hanesan profeta hodi foo sai Nia hakarak.

10 Bainhira ami hela ho sira loron ida-rua ona, iha ema ida naran Ágabu too mai hosi provinsia Judeia. Maromak mos uza nia hanesan profeta.+ 21:10 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 11:2811 Nia lao mai ami, i nia foti Paulo nia sintu, hodi kesi nia liman-ain rasik ho sintu nee dehan, “Nai Maromak nia Espiritu Santu hatete nunee, ‘Sintu nee nia nain, ema Judeu sira iha Jerusalém sei futu nia nunee. Depois sira sei entrega nia ba ema nebee laos Judeu sira nia liman.’ ”

12 Rona nia koalia nunee, ami ho sarani sira iha nebaa husu boot ba Paulo atu nia la bele liu ba Jerusalém. 13 Maibee nia hataan, “Nusaa mak imi tanis? Imi halo hau nia laran dodok deit. Maski ema futu hau ka oho hau tanba hau tuir Nai Jesus, hau prontu atu simu.”

14 Bainhira ami hatene dehan Paulo la rona ona ami, ami mos husik deit, hodi dehan, “Tuir deit Nai Maromak nia hakarak ba.”

15 Liu tiha nee, ami haloot ami nia sasaan hodi baa Jerusalém. 16 Iha sarani balu hosi Sezareia akompanha ami, too iha ema ida naran Manason nia uma. Nia hosi ilha Xipre, i nia tuir Jesus kleur ona. 17 Kuandu ami too iha Jerusalém, sarani sira simu ami ho laran haksolok.

Paulo baa vizita Tiago

18 Aban fali, Paulo hamutuk ho ami baa hasoru Tiago ho responsavel igreja Jerusalém sira hotu. 19 Ami kumprimenta malu tiha, Paulo konta ba sira saida mak Nai Maromak halo ona iha fatin-fatin ba ema sira nebee laos Judeu, liu hosi Paulo nia servisu. 20 Rona nunee, sira hotu hahii Nai Maromak.

Depois sira hatete ba Paulo dehan, “Irmaun, naran katak ita hatene, iha ona ema Judeu rihun ba rihun mak fiar ba Nai Jesus. Maibee sira hotu sei kaer nafatin lei nebee Nai Maromak rai hela ba Moisés. 21 Ema balu mos lori lia mai iha nee dehan, irmaun hanorin ema Judeu sira iha rai liur, para sira lalika tuir tan Moisés nia lei nee. Sira dehan, irmaun bandu sira lalika sunat sira nia oan mane, i lalika tuir ita ema Judeu nia lisan seluk. 22 Orsida sira sei hatene dehan ita too ona iha nee. Entaun ita atu halo oinsaa?

23 Diak liu halo hanesan nee deit. Ami iha ema nain haat iha nee atu koi sira nia fuuk, hanesan sinal katak sira kumpri ona promesa nebee uluk sira halo ba Nai Maromak. 24 Baa ho sira hodi tuir serimonia hamoos aan hamutuk ho sira iha Nai Maromak nia uma kreda boot. Bainhira koi sira nia fuuk, irmaun mak selu. Se irmaun halo nunee, ema hotu sei hatene katak, irmaun sei kaer nafatin lei relijiaun Judeu nian nebee Moisés foo ba ita. I sira sei hatene katak lia anin nebee sira rona nee la loos.+ 21:24 Númerus (Bilangan) 6:13-21

25 Maibee ba ema nebee laos Judeu nebee fiar ona ba Nai Jesus, ami haruka ona surat ba sira, hodi foo hatene ami nia desizaun katak sira la presiza tuir ita nia lisan Judeu nian hotu. Sira tenki halo tuir mak nee: la bele halo sala ho mane ka halo sala ho feto. La bele haan naan nebee hamulak tiha ona ba lulik. La bele haan naan raan. La bele haan naan animal nebee la koa kakorok halo raan sai lai.”+ 21:25 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 15:29

26 Paulo simu sira nia opiniaun ho diak. Iha aban fali, nia ho ema nain haat nee baa hamutuk iha Nai Maromak nia uma kreda boot, hodi hamoos sira nia aan tuir kostumi relijiaun Judeu nian. Nee hotu tiha, Paulo foo hatene ba nai lulik dehan, sei hela loron hira tan, foin sira halo remata sira nia promesa. Tanba bainhira loron nee too ona, sira tenki foo oferta ba Nai Maromak.

Ema kaer Paulo iha Nai Maromak nia uma kreda boot

27 Loron hitu nee besik hotu ona, iha ema Judeu balu hosi provinsia Ázia haree Paulo lao hela iha sidade Jerusalém, hamutuk ho nia kolega ida naran Trófimu. Nia hosi sidade Éfezu, i nia laos ema Judeu. Kuandu sira haree Paulo tama ba Nai Maromak nia uma kreda boot, sira hanoin, nia lori nia kolega Trófimu tama ba iha uma kreda boot laran. Tuir loos ema nebee laos Judeu la bele tama. Tan nee, sira tau lia ba ema barak iha fatin nee, i kaer Paulo, hodi hakilar dadauk, ‘Maluk Israel sira, ajuda ami lai! Ema ida nee mak hanorin ema iha fatin-fatin para soe tiha ita nia lisan Judeu. Nia mos hatete aat Nai Maromak nia uma kreda boot nee. I agora tan, nia lori ema nebee laos Judeu tama ba laran halo foer Nai Maromak nia fatin santu.”+ 21:27-29 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 20:4

30 Rona nunee, ema iha sidade Jerusalém tomak, laran nakali. Ema barak halai baa butuk iha uma kreda boot, i sira kaer Paulo, rasta sai ba liur. Depois ema taka tiha uma kreda nia odamatan boot.+ 21:30 Iha ema matenek sira dehan, sira lakohi para Paulo bele tama tan iha uma kreda boot laran, tanba sira la bele oho ema iha laran.

31 Bainhira sira komesa atu oho Paulo, ema baa foo hatene ba komandante batalhaun Roma nian katak, sidade Jerusalém tomak rungu-ranga. 32 Nia bolu kedas kapitaun sira ho sira nia soldadu, hodi halai ba iha ema barak nee. Bainhira povu haree komandante ho tropas mai, sira la baku tan Paulo ona. 33 Komandante kaer tiha Paulo, i haruka sira futu nia ho korenti rua. Nia husu ba ema barak nee, “Ema nee see? Nia halo sala saida?”

34 Maibee sira nia liafuan la haan malu. Balu hakilar oin ida. Balu tan hakilar oin seluk. Nunee halo komandante la hatene lia nee nia huun ho tutun, tanba ema barak hakilar ida-idak nian. Tan nee, nia haruka sira lori tiha Paulo ba iha tropas sira nia akampamentu. 35 Ema barak nee sena malu tu-tuir. Kuandu sira too iha eskada, sira saruntu tuun-sae. Too soldadu sira hiit tiha Paulo tau ba sira nia kabaas, para ema la bele baku nia. I ema barak nee tuir hodi hakilar dehan, “Oho tiha nia! Oho tiha nia!”

Paulo komesa defende aan iha ema barak nia oin

37 Momentu sira atu tama ba iha akampamentu laran, Paulo husu ba komandante ho lian Gregu dehan, “Senhor, hau bele koalia uitoan?”

Rona Paulo husu nunee, komandante hakfodak, i husu, “O hatene lian Gregu? 38 Hau hanoin o ema Ejiptu nebee uluk tau lia ba ema atu hatuun governu. Depois nia lori ema rihun haat ho kroat ba iha rai fuik maran.”

39 Paulo hataan fali, “Lae, senhor! Hau ema Judeu, hosi Tarsu, sidade prinsipal ida iha provinsia Silísia. Hau husu senhor foo lisensa mai hau, hodi koalia ba ema sira nee.”

40 Komandante mos simu. Entaun Paulo hamriik iha eskada leten, nia foti liman, husu para sira nonook. Bainhira sira hotu nonook ona, nia koalia ba sira ho sira nia lian Aram rasik.

22

Paulus bela diri

1 Paulo komesa koalia dehan, “Aman sira, ho maun-alin sira hotu, hau husu imi rona lai, tan hau atu defende hau nia aan.”

2 Bainhira sira rona Paulo koalia ho sira nia lian rasik, sira nonook liu tan. Nia hatutan tan dehan, 3 “Hau ema Judeu, moris iha sidade Tarsu iha provinsia Silísia, maibee boot iha Jerusalém. Hau nia profesór naran Gamaliel. Nia hanorin hau ho di-diak lei nebee Moisés rai hela ba ita nia bei-ala sira. Iha tempu nebaa hau mos serbi Nai Maromak ho laran tomak hanesan mos imi hotu.+ 22:3 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 5:34-394 Hau sempre halo terus ema sira nebee tuir Jesus nia Dalan. Hau kaer sira, mane ho feto, hodi hatama ba kadeia, too ema balu mos mate. 5 Ita nia nai lulik boot ho ulun relijiaun sira hotu hatene katak buat nebee hau koalia nee, loos duni. Tan sira mak foo surat rekomendasaun mai hau, ba ema Judeu iha sidade Damasku. Ho surat nee hau hetan lisensa para baa kaer ema sarani sira iha nebaa, hodi lori mai kastigu iha Jerusalém.”+ 22:5 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 8:3; 26:9-11

Paulo foo sasin dehan nia hasoru Nai Jesus

(Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 9:1-19; 26:12-18)

6 Paulo koalia nafatin, “Nunee hau baa iha Damasku. Iha meiu-dia ami atu besik too ona iha sidade, derepenti deit, naroman makaas ida hosi lalehan leno mai hau. 7 Hau monu ba rai, i rona lian ida koalia dehan, ‘Saulo! Saulo! Tansaa mak o halo terus Hau nunee?’

8 Hau husu, ‘Nai, Ita Boot nee see?’

Lian nee hataan, ‘Hau Jesus, ema Nazaré, ida nebee o halo terus.’ 9 Ema sira nebee akompanha hau haree naroman nee, maibee sira la rona lian nebee koalia mai hau.

10 Depois hau husu fali, ‘Nai, se nunee, agora hau tenki halo saida?’

Nia hatete dehan, ‘Hamriik ona, hodi baa iha sidade Damasku. Iha nebaa, o sei rona saida mak o tenki halo.’

11 Hau nia matan delek tiha, tanba naroman leno makaas liu. Nunee hau nia kolega sira kaer deit hau nia liman hodi ajuda hau lao tama ba iha Damasku.

12 Iha ema ida naran Ananias hela iha nebaa. Nia ema ida adora lo-loos Nai Maromak i badinas halo tuir lei nebee Nai Maromak foo ba Moisés. Ema Judeu hotu-hotu iha sidade nee respeita nia. 13 Nia mai buka hau, i hamriik iha hau nia sorin hodi hatete, ‘Irmaun Saulo, loke matan hodi haree fila fali!’ Momentu nee kedas, hau haree hetan nia. 14 Nia hatete mai hau dehan, ‘Nai Maromak, nebee ita nia bei-ala sira adora, hili ona irmaun hodi kompriende di-diak Nia hakarak, konhese Nia Ema Moris Loos, i rona Nia lian rasik. 15 Irmaun sei sai sasin hodi hatoo ba ema hotu-hotu saida mak ita haree, ho saida mak ita rona. 16 Ita hein tan saida?! Hamriik! Baa sarani ona! Nee hanesan sinal katak irmaun husu ba Nai Jesus hamoos ita nia sala hotu.’ ”

Nai Maromak haruka Paulo lori Nia Novidade Diak ba ema nebee laos Judeu

17 Paulo konta nafatin, “Nee liu tiha, hau fila mai sidade Jerusalém. Iha loron ida, hau baa halo orasaun iha uma kreda boot. Momentu hau halo hela orasaun, Nai Maromak hatudu mai hau, hanesan mehi ida. 18 Hau haree Nai Jesus foo orden mai hau dehan, ‘O husik lalais Jerusalém! Tan povu iha nee sei la fiar sasin nebee o foo kona ba Hau.’

19 Hau hataan, ‘Maibee Nai! Sira hotu hatene katak, uluk hau tama-sai uma kreda Judeu nian iha fatin-fatin, hodi kaer ho baku ema sira nebee fiar ba Ita Boot. 20 Sira mos hatene, momentu ema halibur fatuk hodi tuda mate Ita Boot nia sasin Estevão, hau mos konkorda. Hau mak hein sira nia hena nebee sira rai hela bainhira sira tuda nia.’+ 22:20 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 7:58

21 Maibee Nai Jesus hatete, ‘Baa ona! Tan Hau atu haruka o ba iha fatin dook, hodi foo sasin ba ema nebee laos Judeu.’ ”

22 Bainhira ema barak nee rona Paulo dehan Maromak haruka nia baa foo sasin ba ema nebee laos Judeu, sira lakohi rona tan nia. Sira hotu hakilar rame-rame dehan, “Oho tiha ema nee! Nia la serve atu moris tan.”

Paulo foo sai dehan nia ema sidadauk Roma

23 Sira hakilar nunee, sira mos hasai sira nia hena balu soe sae tiha, ho raut rai uut soe ba leten, tanba sira hirus tebe-tebes. 24 Nunee komandante haruka soldadu sira lori tiha Paulo tama ba akampamentu laran. I nia haruka sira baku nia ho sikoti, atu hatene tansaa mak ema Judeu atu oho nia. 25 Momentu sira kesi Paulo nia liman atu baku, nia husu ba kapitaun nebee hamriik besik dehan, “Tuir governu Roma nia lei, nebee mak loos? Se iha ema sidadauk Roma ida halo sala, imi tenki halo saida ba nia? Imi baku uluk nia ka, tesi nia lia uluk?”

26 Rona nunee, kapitaun baa foo hatene ba nia komandante dehan, “Senhor, ema nee sidadaun Roma. Ita boot halo saida mak nee?”

27 Entaun komandante baa husu rasik ba Paulo dehan, “Hatete mai hau, o sidadauk Roma ka?”

Paulo hataan, “Loos duni. Hau sidadauk Roma.”

28 Komandante dehan, “Hau mos hanesan. Hau selu karu tebe-tebes hodi hetan direitu sidadauk nian.”

Maibee Paulo hataan, “Hau sidadauk Roma kedas, dezde hau moris.”

29 Bainhira sira rona dehan Paulo sidadauk Roma, soldadu nebee prontu ona atu baku Paulo, hakiduk kedas. Komandante mos tauk, tanba nia haruka kesi tiha ona Paulo nia liman, ida nee kontra lei.

Paulo iha tribunal relijiaun Judeu nian

30 Iha aban fali, komandante sei hakarak buka hatene lo-loos lia nee nia huun oinsaa. Entaun nia haruka soldadu sira baa bolu nai lulik Judeu nia ulun sira ho ema boot sira seluk nebee baibain tesi lia, para tuur hamutuk iha tribunal. Nia mos haruka kore tiha korenti iha Paulo, i lori nia baa aprezenta iha sira nia oin.

23

1 Too iha nebaa, sira haruka Paulo defende nia aan. Nia hateke di-diak ba tesi lia nain sira hotu, hodi dehan, “Nai Maromak hatene katak komesa hosi kiik too agora, hau serbi Nia ho laran moos.”

2 Rona Paulo koalia nunee, nai lulik Judeu nia boot Ananias+ 23:2 Ananias nee laos Ananias ida nebee uluk kastigu Nai Jesus. foo orden kedas ba ema sira hamriik besik Paulo dehan, “Basa tiha nia ibun!”

3 Paulo hatete ba nia, “Orsida Nai Maromak sei basa fali ita. Tan ita hanesan ai riin nebee foin pinta, maibee nia laran lahuk tiha ona. Ita tuur iha nee atu kastigu hau tuir Nai Maromak nia lei. Maibee ita rasik kontra lei nee momentu ita haruka ema basa hau.”+ 23:3 Mateus 23:27-28

4 Ema sira nebee hamriik besik Paulo nee dehan, “O la bele hatete aat nai lulik boot nebee serbi Nai Maromak!”

5 Paulo hataan, “Deskulpa, maun-alin sira, hau la hatene dehan, nia mak nai lulik boot. Tanba ita lee iha Maromak nia liafuan dehan, ‘Imi la bele hatete aat imi nia nai ulun sira.’ ”+ 23:5 Ézodu (Keluaran) 22:28

6 Paulo haree ema sira tesi lia nee, fahe ba grupu rua. Balu tuir grupu Saduseu, nebee la fiar katak ema mate bele moris fali. Sira mos la fiar katak iha anju ka iha espiritu. Balu tuir grupu Farizeu nebee fiar buat hirak nee hotu.

Nunee Paulo koalia ho lian makaas dehan, “Maun-alin sira, hau ema Farizeu. Hau nia aman ho hau nia avoo sira mos ema Farizeu. Agora imi atu kastigu hau, tanba hau fiar katak Nai Maromak bele halo ema mate moris fali.”+ 23:6-8 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 26:5; Filipi 3:5; Mateus 22:23; Marcos 12:18; Lucas 20:27

Bainhira Paulo koalia nunee, ema Farizeu ho ema Saduseu sira komesa haksesuk malu, too sira la rona malu tan. 9 Sira haksesuk malu too buat hotu sai estrundu boot. Iha mestri relijiaun balu hosi grupu Farizeu hamriik hodi defende makaas Paulo dehan, “Ema nee la sala! See mak hatene, keta espiritu ida ou anju ida mak koalia ba nia.”

10 Sira haksesuk malu makaas liu tan, too komandante nee tauk. Nia hanoin, keta halo-be sira dada baa dada mai, nia bele mate. Entaun nia haruka nia soldadu sira baa lori tiha Paulo tama ba akampamentu.

11 Iha kalan nee, Nai Jesus hatudu Aan ba Paulo. Nia hametin Paulo nia laran hodi hatete, “Paulo, o keta tauk! Agora o foo sasin ona ba ema iha Jerusalém kona ba Hau. Nunee mos, o tenki baa koalia kona ba Hau iha sidade Roma.”

Ema kombina atu oho Paulo

12 Iha aban dadeer-saan, ema Judeu haat-nulu resin kombina malu hodi jura dehan, “Ita sei la haan-hemu, bainhira ita seidauk oho Paulo.” 14 Entaun sira baa foo hatene ba nai lulik nia ulun sira ho nai ulun Judeu sira seluk dehan, “Senhor sira, ami jura tiha ona dehan ami sei la haan-hemu, bainhira ami seidauk oho Paulo. 15 Ami nia hakarak hanesan nee: Senhor sira tenki baa foo hatene ba komandante, i husu ba nia lori fali Paulo ba iha tribunal relijiaun nian. Finji dehan senhor sira atu husu tan informasaun kona ba lia nee. Ami sei hein hodi oho nia iha dalan.”

16 Maibee Paulo nia sobrinhu ida rona sira nia planu nunee, nia halai ba akampamentu foo hatene ba Paulo. 17 Depois Paulo bolu kapitaun ida hodi hatete, “Ita lori mane klosan nee ba lalais ita nia komandante. Nia atu foo hatene buat ruma.”

18 Entaun kapitaun lori joven nee ba nia komandante, hodi dehan, “Paulo, nebee ita dadur hela nee, husu para hau lori labarik nee mai ita, atu foo sai buat ruma.”

19 Komandante lori joven nee ba iha fatin ida, sira nain rua mesak. Nia husu, “O atu hatete saida mai hau?”

20 Nia dehan, “Iha ema Judeu balu kombina ona atu oho tiu Paulo. Sira atu mai husu ba senhor, aban lori nia ba tribunal relijiaun nian. Sira finji dehan atu husu tan informasaun. 21 Maibee senhor la bele halo tuir sira nia hakarak. Tan iha ema haat-nulu resin mak atu hein iha dalan, atu oho tiu Paulo. Sira hotu jura tiha ona dehan, sira sei la haan-hemu, bainhira sira seidauk oho nia. Agora sira hotu prepara tiha ona. Sira so hein deit senhor atu dehan saida.”

22 Komandante hatete ba nia, “O la bele konta ba ema ida dehan, o mai foo hatene lia nee mai hau.” Depois nia haruka mane klosan nee fila.

Sira lori Paulo baa entrega ba governador Félix

23 Nee hotu tiha, komandante bolu nia kapitaun nain rua, hodi foo orden ba sira dehan, “Prepara soldadu atus rua, ho soldadu hitu-nulu nebee sae kuda, ho soldadu atus rua nebee lori diman. Imi baa sidade Sezareia orsida kalan tuku sia. 24 Imi prepara mos kuda ida ba Paulo sae, i lori nia ho di-diak too ba governador Félix.”

25 Depois nia hakerek surat ba governador Félix, dehan nunee:

26 “Senhor governador Félix mak hau respeita. Kumprimentus hosi hau, Cláudio Lísias.

27 Ema Judeu sira kaer ema nee atu oho. Maibee hau rona dehan nia ema sidadauk Roma. Nunee hau baa ho hau nia soldadu sira hodi hasai nia hosi ema Judeu sira nia liman. 28 Hau buka hatene, tanba saa mak ema Judeu sira hakarak oho nia. Tan nee, mak hau lori nia ba iha ema Judeu sira nia tribunal relijiaun nian. 29 Maibee hau la haree nia sala ida. Nee duni ema nee la bele hatama ba kadeia, i la bele kastigu mate nia. Afinal sira haksesuk malu kona ba lei relijiaun. 30 Depois hau rona dehan iha ema Judeu balu kombina ona atu oho nia. Entaun hau foo orden kedas para lori ema nee ba iha senhor governador. Hau mos hatete ba ema Judeu sira nebee halo lia ho nia, para sira baa foo hatene ba ita boot, sala saida mak sira foo ba nia.

Hau nia liafuan too iha nee deit. Obrigadu!”

31 Nunee iha kalan nee kedas, soldadu sira lori Paulo too iha sidade ida naran Antipátride. 32 Iha aban fali, soldadu sira nebee sae kuda lori Paulo too iha sidade Sezareia. I soldadu sira seluk fila ba Jerusalém. 33 Kuandu sira too iha Sezareia, sira foo surat nee ba governador, i entrega Paulo ba iha nia liman. 34 Lee tiha surat nee, governador husu ba Paulo, “O ema nebee?”

Paulo hataan, “Hau hosi provinsia Silísia.”

35 Nia dehan, “Hau sei tesi o nia lia. Maibee ita tenki hein lai ema sira nebee halo lia ho o nee too mai.” Depois nia haruka soldadu sira hatama Paulo ba kadeia iha liurai Herodes nia palasiu.

24

Ema boot Judeu balu foo sala ba Paulo iha governador Félix nia oin

1 Liu tiha loron lima, ema Judeu sira nebee hakarak halo lia ho Paulo nee too mai iha sidade Sezareia, atu foo sala ba nia iha governador nia oin. Sira nee mak nai lulik boot Ananias, nai ulun balu, ho ema ida naran Tértulu nebee matenek koalia kona ba lei. 2 Kuandu ema sira hotu halibur malu ona iha fatin tesi lia nian, governador haruka lori Paulo tama. Depois Tértulu foo sala ba Paulo dehan,

“Senhor governador mak hau respeita. Senhor ukun ami kleur ona ho diak, i halo mudansa diak barak, halo ami ema Judeu mos bele moris hakmatek. Nee duni, iha oras ida nee ami hatoo obrigadu barak ba senhor governador. See tan mak bele halo buat diak barak iha fatin-fatin hanesan ita boot. 4 Atu habadak tempu para senhor la bele kole, hau husu tempu uitoan atu foo sai lia nee nia huun.

5 Tuir ami haree, ema nee hanesan moras aat ida ke daet iha fatin ida ba fatin seluk. Iha nebee-nebee deit nia sempre tau lia ba ema Judeu sira para halo rungu-ranga. Nia mos ulun ida hosi grupu relijiaun ida nebee ema bolu ‘ema Nazaré’. Sira nia hanorin la haan malu ho ami nia relijiaun Judeu nian. 6 Ema ida nee atu halo foer Nai Maromak nia uma kreda boot nebee santu. Nee mak ami kaer nia. [Ami hakarak atu tesi nia lia tuir ami nia lei. 7 Maibee komandante Lísias mai hadau tiha nia hosi ami nia liman. 8 I nia haruka ema sira nebee halo lia ho ema nee, mai iha nee atu senhor governador rezolve nia lia.]+ 24:8 Liafuan sira iha aspas (dalam kurung), iha dokumentu Gregu antigu liu la iha. Se senhor husu ba nia, senhor sei hatene rasik katak buat hotu nebee ami koalia ona nee, loos duni.

Mak nee deit, senhor. Obrigadu.”

9 Tértulu koalia hotu nunee, ema Judeu sira seluk mos konkorda dehan, “Loos, senhor! Loos duni.”

Paulo defende aan iha governador Félix nia oin

10 Governador foo sinal ba Paulo para koalia.

Paulo mos hataan, “Senhor governador, hau hatene katak senhor ukun iha ami nia nasaun, kleur ona. I ita boot hatene ona ami ema Judeu nia kostumi. Nunee hau brani atu defende hau nia aan iha senhor governador nia oin. 11 Senhor rasik bele hatene katak, foin loron sanulu resin rua liu ba kotuk, hau baa iha Jerusalém hodi halo orasaun iha uma kreda boot. 12 Ema Judeu sira nunka hetan hau haksesuk malu ho ema ida iha uma kreda boot. Hau mos nunka kria problema iha uma kreda seluk ka iha sidade laran.

13 Maski ema sira nee foo sala mai hau, maibee sira la hatudu katak, buat nebee sira dehan nee loos.

14 Senhor governador, hau foo sai dehan hau tuir duni Nai Jesus nia Dalan. Hau adora ba Nai Maromak, hanesan ami nia bei-ala sira adora ba Nia. Hau mos fiar lei hotu-hotu nebee Moisés hakerek, ho fiar tebe-tebes saida mak Nai Maromak nia profeta sira hakerek rai hela ba ami. 15 Hau laran metin ba Nai Maromak, hanesan mos ema sira nebee kontra hau nee. Ami hotu fiar katak, Nai Maromak sei halo ema mate hotu-hotu moris fali: ema diak, ho mos ema aat. 16 Nee mak hau sempre hakaas aan atu bele moris ho laran moos iha Nai Maromak nia oin ho mos iha ema nia oin.

17 Hau hela kleur ona iha rai liur, foin hau fila ba Jerusalém, lori oferta nebee ema foo hodi ajuda ema Judeu nebee susar. Depois hau baa iha uma kreda boot para foo sakrifisiu ba Nai Maromak. 18 Bainhira hau tuir ona serimonia hamoos aan tuir ami nia lisan, ema sira nebee foo sala mai hau nee, hetan hau iha nebaa. Maibee iha momentu nee, ema la barak iha uma kreda boot laran nee, i la iha ema ida halo rungu-ranga.+ 24:18 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 21:17-2819 So iha, mak ema Judeu balu hosi provinsia Ázia. Nunee, se sira iha problema ho hau, tuir loos sira rasik tenki mai iha nee hodi hatete hau nia sala saida. Maibee sira la mai. 20 Tan nee, senhor husu took ba ema sira iha nee, momentu sira tesi hau nia lia iha tribunal relijiaun nian, sira hetan hau nia sala saida? La hetan buat ida. 21 So karik iha buat ida deit, mak halo sira foo sala mai hau. Hau koalia ho lian makaas dehan, ‘Imi atu kastigu hau, tanba hau fiar katak Nai Maromak bele halo ema mate moris fali.’ ”+ 24:21 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 23:6

22 Governador Félix hatene ona kona ba Nai Jesus nia Dalan. I nia marka fali ba loron seluk dehan, “Hau sei hein too komandante Lísias mai, foin hau hakotu lia nee.” 23 Depois nia haruka kapitaun ida lori Paulo baa hatama ba kadeia. Maibee nia foo orden para foo livre uitoan ba Paulo, i foo lisensa ba nia belun sira mai serbi nia.

Paulo koalia ba Félix ho nia kaben Drusila

24 Liu tiha loron ida-rua, governador Félix mai ho nia kaben, ema Judeu, naran Drusila. Nia haruka ema lori Paulo baa hasoru sira nain rua. Paulo foo hatene ba sira kona ba fiar ba Kristu Jesus. 25 Nia mos foo hanoin, halo oinsaa ema bele moris loos, ho domina aan para la bele halo sala. I nia mos koalia kona ba Maromak halo justisa iha loron ikus.

Bainhira Félix rona buat sira nee, nia tauk tebe-tebes hodi dehan, “Paulo, too iha nee deit ona! Kuandu iha tempu, mak hau sei bolu fali o.” 26 Nia hein atu Paulo foo osan para bele hasai nia hosi kadeia. Tan nee, nia haruka bolu Paulo baa koalia beibeik ho nia.

27 Liu tiha tinan rua, iha governador foun ida mai troka nia, naran Pórsiu Festu. Félix atu halo kontenti ulun relijiaun Judeu sira, nunee mak nia kastigu nafatin Paulo iha kadeia.

25

Governador Festu tesi Paulo nia lia

1 Tempu nee, governador foun Festu muda ba Sezareia hodi komesa ukun. Liu tiha loron tolu, nia baa Jerusalém. 2 Iha nebaa, nai lulik nia ulun sira ho nai ulun Judeu sira baa hasoru nia hodi foo sala ba Paulo. 3 Sira husu favor, atu governador haruka lori fila fali Paulo mai Jerusalém, tan sira kombina tiha ona atu oho Paulo iha dalan.

4 Maibee governador hataan, “Senhor sira, Paulo sei kastigu hela iha Sezareia i hau mos atu fila lalais ba iha nebaa. 5 Tan nee, imi ulun boot sira balu tenki akompanha hau ba Sezareia hodi foo sala ba nia iha nebaa deit.”

6 Liu tiha nee, Festu hela maizoumenus loron sanulu iha Jerusalém, foin nia fila ba Sezareia. Ema Judeu balu tuir nia too iha nebaa. Aban fali, governador komesa tesi Paulo nia lia.

Paulo foin tama ba tribunal, ema boot Judeu balu hamriik haleu nia, hodi foo sala todan oi-oin ba nia. Maibee sira la hatudu lo-loos katak nia sala.

8 Paulo defende nia aan dehan, “Senhor governador, hau nunka halo buat aat ida. Hau nunka kontra relijiaun Judeu nia lei. Hau la halo foer Nai Maromak nia uma kreda boot. I hau mos la kontra governu Roma.”

9 Maibee governador Festu hakarak buka oin ho halo kontenti ema Judeu sira. Nee mak nia husu ba Paulo, “Se hau rezolve o nia lia nee iha Jerusalém, o simu ka lae?”

10 Paulo hataan, “Senhor governador, hau ema sidadauk Roma. Hau agora hamriik iha tribunal governu Roma nian. Ida nee mak iha direitu para tesi hau nia lia. Tan nee, hau lakohi baa iha nebaa. Senhor rasik hatene ona, hau la halo sala ida kontra ema Judeu sira. 11 Se hau halo duni sala ruma karik, para bele hetan kastigu mate, hau prontu atu mate. Maibee se sira foo sala mai hau nee, la loos, la iha ema ida iha direitu atu entrega hau ba sira nia liman para oho. Tan nee, hau husu atu baa iha liurai boot César, para nia rasik mak tesi lia nee.”

12 Rona Paulo husu nunee, governador husu opiniaun ba matenek nain sira. Depois nia hatete ba Paulo, “O husu ona atu baa César, o sei baa duni.”

Festu konta Paulo nia kazu ba liurai Agripa

13 Nee hotu tiha, liurai Agripa+ 25:13 Liurai Agripa nee, ema mos bolu Herodes Agripa II. Nia aman liurai Herodes Agripa I oho Tiago, i ular haan nia isin too mate, tanba nia foti nia aan hanesan Nai Maromak. ho nia feton Berenise, mai vizita governador foun Festu iha Sezareia, hodi kumprimenta nia. 14 Sira hela loron barak iha nebaa. Loron ida, governador Festu konta Paulo nia kazu ba liurai dehan, “Iha Sezareia nee, iha ema dadur ida nebee governador Félix uluk husik hela iha kadeia. 15 Foin lalais nee, kuandu hau iha Jerusalém, nai lulik Judeu nia ulun sira ho nai ulun sira, mai hasoru hau hodi foo sala ba ema nee. I sira mos husu para hau tesi nia lia hodi foo kastigu todan ba nia. 16 Maibee hau hatete ba sira, ‘Tuir governu Roma nia lei, tenki tesi ema nia lia uluk, mak foin bele foo kastigu. Ema nebee halo lia ho nia tenki iha oin hodi foo sala ba nia, i ema nee mos iha direitu atu defende nia aan. Depois mak foin hau bele hakotu lia i foo kastigu ba nia.’ 17 Kuandu hau fila fali mai iha Sezareia, iha ema Judeu balu mos tuir. Aban fali, hau komesa kedas tesi lia nee. Hau haruka lori ema dadur nee mai iha tribunal. 18 Ema Judeu sira hamriik hodi hatudu nia sala. Hau hanoin sira atu dehan nia halo sala boot ruma. Maibee saida mak foo sai mai hau nee, afinal la iha lia todan ida. 19 Sira kontra nia tan deit sira nia opiniaun mak la hanesan kona ba sira nia relijiaun, ho mos tanba ema ida naran Jesus. Tuir ema Judeu sira, Jesus nee mate tiha ona. Maibee ema dadur nee sempre hatete dehan, Nia moris fila fali ona. 20 Hau la hatene atu hakotu lia nee, oinsaa. Nee mak hau husu ba nia, ‘Oinsaa se hau tesi o nia lia iha Jerusalém deit?’ 21 Maibee nia lakohi. Nia husu atu lori lia nee baa tesi iha liurai boot César. Nee mak hau husik nafatin nia iha kadeia, too hau hetan tempu diak ida atu haruka nia ba liurai boot iha Roma.”

22 Rona Festu konta nunee, liurai Agripa dehan, “Se bele, hau hakarak rona rasik hosi ema nee.”

Festu hataan, “Bele! Aban mak liurai rona rasik hosi nia.”

Governador aprezenta Paulo ba liurai Agripa

23 Iha aban fali, liurai Agripa ho Berenise too mai iha salaun governador nian. Sira hatais hena liurai nian mesak kapaas-kapaas deit. Komandante tropas sira ho mos ema boot sira hosi sidade Sezareia, akompanha sira tama ba salaun. Bainhira sira hotu iha laran ona, governador haruka ema bolu Paulo tama.

24 I governador komesa koalia dehan, “Liurai Agripa, senhor sira, ho bainaka sira hotu mak hau respeita. Ema ida nee mak ema Judeu sira foo sala dehan, nia la merese atu moris tan. Iha Jerusalém mos hanesan, iha nee mos hanesan. 25 Hau la hetan nia sala ida para nia bele hetan kastigu mate. Nia husu atu lori lia nee baa tesi iha liurai boot iha Roma, i hau mos hataan. 26 Hau tenki hakerek surat ida foo ba liurai boot, maibee agora hau atu hakerek saida? Nee mak hau lori nia mai, para senhor sira rona nia koalia. Depois liurai Agripa bele foo liafuan ruma mai hau, para hau bele hakerek buat ruma ba liurai boot. 27 Hau senti la diak, se hau haruka kazu nee ba liurai boot, bainhira la foo sai lo-loos ema nee nia sala.

Hau nia liafuan mak nee deit. Obrigadu.”

26

Paulo komesa defende aan iha liurai Agripa nia oin

1 Depois liurai Agripa hatete ba Paulo, “Agora o bele defende o nia aan. Ami hotu prontu ona atu rona o.”

Paulo foo sinal ho liman, i komesa koalia dehan,

2 “Liurai Agripa mak hau respeita, hau senti kontenti hau bele hamriik iha ita boot nia oin hodi defende hau nia aan, kona ba sala nebee mak ema Judeu sira foo mai hau. 3 Tanba hau hatene katak liurai hatene ona ema Judeu nia lisan hotu. Ita boot mos hatene problema sira nebee mak halo ami haksesuk malu. Nee duni, hau husu ita boot pasiensia uitoan hodi rona lai hau.

4 Ema Judeu sira hotu-hotu hatene katak, komesa hosi kiik, hau moris loos tuir Judeu nia lisan, fo-foun iha hau nia rain, depois iha Jerusalém. 5 Sira konhese hau kleur ona. Nunee, se sira hakarak atu foo sasin karik, sira bele hatete katak hau moris nudar ema grupu relijiaun Farizeu. Ema hotu hatene dehan, ami ema Farizeu fanatiku liu tuir ami nia lei relijiaun.+ 26:5 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 23:6; Filipi 3:56 Agora ema foo sala mai hau iha tribunal nee tanba hau hein ho laran metin atu Nai Maromak kumpri Nia promesa, nebee Nia foo ba ami nia bei-ala sira hori uluk. 7 Ema Israel hosi suku sanulu resin rua nee hotu mos fiar Nia promesa nee. Tanba nee mak sira adora Nia loron-kalan.

Liurai Agripa mak hau respeita. Maski ema Judeu sira mos fiar nunee, sira foo sala mai hau tanba hau fiar ba Nai Maromak nia promesa atu halo ema mate moris fali. 8 Tansaa mak imi hanoin Nai Maromak la bele halo moris fali ema nebee mate tiha ona?

9 Uluk hau fiar katak, hau tenki halo buat saida deit, hodi kontra ema nebee tuir Jesus, ema Nazaré. 10 Iha tempu nee, nai lulik Judeu nia ulun sira foo poder mai hau, hodi baa kaer Jesus nia ema sira i hatama ba kadeia. Hau mos konkorda bainhira atu foo kastigu mate ba sira balu. 11 Hau baa tama-sai uma kreda Judeu nian hodi halo terus sira, atu obriga sira hatete aat Jesus. Hau nia laran nakali, too hau mos baa buka sarani sira iha sidade-sidade iha rai liur hodi halo terus sira.”+ 26:11 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 8:3; 22:4-5

Paulo konta fila fali dehan nia hasoru Nai Jesus

(Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 9:1-19; 22:6-16)

12 Paulo hatutan tan dehan, “Iha loron ida, nai lulik nia ulun sira foo orden ho surat rekomendasaun mai hau hodi baa kaer Jesus nia ema sira iha sidade Damasku. 13 Liurai Agripa, bainhira ami sei iha dalan klaran, meiu-dia derepenti deit, iha naroman ida hosi lalehan leno kona hau ho hau nia kolega sira. Naroman nee makaas liu loro matan. 14 Ami hotu monu ba rai, i hau rona lian ida koalia mai hau ho lian Aram dehan, ‘Saulo! Saulo! Tansaa mak o halo Hau terus beibeik? Se o kontra beibeik Hau nia hakarak, o sei hetan terus barak.’

15 Hau husu, ‘Nai, Ita Boot nee see?’

Lian nee hataan fali, ‘Hau Jesus, ida nebee o halo terus tebe-tebes. 16 Agora, o hamriik ona! Hau hatudu Aan ba o nee, atu o serbi Hau iha o nia vida tomak. O tenki baa foo sasin ba ema seluk kona ba saida mak o haree ona hosi Hau iha loron nee. O mos tenki foo sai buat nebee Hau sei hatudu ba o aban-bainrua. 17 Hau sei kuidadu o bainhira ema atu halo aat ba o, bele ema Judeu ka ema nebee laos Judeu. Hau haruka o baa iha ema sira nebee laos Judeu, 18 atu loke sira nia matan, para sira bele sai hosi nakukun laran ho moris iha naroman. O atu hasai sira hosi Satanás nia poder, i lori sira ba iha Nai Maromak. Tanba sira fiar mai Hau, Nai Maromak sei hamoos sira nia sala, i sira mos sai Maromak nia ema, hamutuk ho ema sira nebee Maromak hili ona.’ ”

Paulo konta dehan nia foo sasin kona ba Jesus

19 Paulo koalia tan dehan, “Tan nee, liurai Agripa, servisu nebee hau simu rasik hosi Nai Maromak nee, hau halao duni too agora. 20 Primeiru hau foo sai Jesus nia Dalan ba ema Judeu sira iha Damasku, depois ba ema Judeu sira iha Jerusalém ho provinsia Judeia hotu, ho mos ba ema nebee laos Judeu. Hau koalia mo-moos ba sira hotu, para sira husik ona sira nia sala, ho fila ba Nai Maromak. Sira mos tenki hatudu hahalok diak, hanesan sinal katak sira tuir Nia duni.+ 26:20 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 9:20, 28-2921 Tanba hau halo servisu nunee, mak ema Judeu balu kaer hau iha Nai Maromak nia uma kreda boot, i sira atu oho hau. 22 Maibee Nai Maromak tulun hau. Nee mak hau sei moris too agora. Tanba nee, hau bele hamriik iha nee, hodi foo sasin ba ema hotu-hotu, kiik-boot, kona ba Jesus. Saida mak hau koalia nee, haan malu ho saida mak Moisés ho profeta sira uluk hanorin ona. 23 Sira foo sai kona ba Ema ida nebee Nai Maromak hili ona nee, dehan, Nia tenki terus, depois Nia mate, maibee liu tiha, Nia mak ema primeiru nebee Nai Maromak halo moris fali hosi mate. Nia mak sei foo naroman ba ema Judeu sira, ho mos ba ema sira nebee laos Judeu.”+ 26:23 Isaias (Yesaya) 42:6; 49:6; 1 Korintu 15:20

24 Paulo sei koalia hela, Festu hakilar nia dehan, “Paulo! O bulak karik! O nia matenek nee halo o sai bulak.”

25 Maibee Paulo hataan, “Senhor governador mak hau respeita. Hau laos bulak. Buat hotu nebee hau foo sai nee, loos duni. Hau la inventa. 26 Liurai Agripa rasik hatene ona buat sira nee, tanba laos akontese iha fatin subar. Tan nee, hau brani koalia iha liurai nia oin, mo-moos deit. 27 Hori uluk, Nai Maromak nia profeta sira foo sai ona kona ba buat sira nee. I hau fiar katak, liurai mos fiar ba profeta sira nia koalia.”

28 Liurai Agripa tesi kedas nia koalia dehan, “Paulo, o hanoin o bele halo hau sai sarani lalais deit nunee ka?”

29 Paulo hataan, “Hau harohan ba Nai Maromak, atu lalais ka kleur, laos liurai deit, maibee ema hotu nebee ohin loron rona hau nia koalia, bele sai Jesus nia ema, hanesan hau. Naran katak senhor sira keta hetan kastigu hanesan hau.”

30 Depois liurai Agripa ho governador Festu ho Berenise, ho ema sira hotu, hamriik sai ba liur.

31 Bainhira sira lao sai tiha, sira koalia ba malu dehan, “Ema nee la halo sala ida. Nia la merese hetan kastigu mate ka tama kadeia.” 32 I liurai Agripa hatete ba governador Festu, “Se ema nee la husu atu lori nia lia baa tesi iha Roma karik, ita hasai tiha nia ona.”

27

Paulo sae roo atu baa Roma

1 Nee liu tiha, governador Festu haruka Paulo baa hasoru liurai boot César iha Roma, hodi tesi nia lia. Nia entrega Paulo ho ema dadur balu tan ba komandante kompanhia ida naran Júlio, hosi Batalhaun Liurai Boot Roma nian. 2 Tempu nee, hau (Lucas) akompanha hotu Paulo. Iha tan irmaun ida, ema Masedónia hosi sidade Tesalónika, naran Aristarku, mos tuir. Ami baa sae roo ida nebee mai hosi sidade Adramítiu. Tuir planu, roo nee sei tama tu-tuir iha pontikais iha provinsia Ázia.

3 Aban fali, ami too iha sidade Sidon. Komandante Júlio haree Paulo diak loos, i hatete ba nia para bele tuun baa haree nia kolega sira iha rai maran, atu sira bele foo buat nebee Paulo presiza.

4 Depois ami baa sae fali roo hodi lao tan. Maibee tanba anin boot hasoru ami, ami lao liu fali hosi rai kiik Xipre ho rai Síria nia klaran, para bele sees uitoan hosi anin. 5 Ami lao liu hosi tasi provinsia Silísia ho provinsia Panfília nian. Depois ami too iha sidade Mira, iha rai Lísia. Too iha nebaa, ami hotu tuun hosi roo. 6 Iha Mira, komandante Júlio buka roo seluk nebee atu baa Itália. Nia hetan roo ida, mai hosi sidade Alexandria. I nia haruka ami hotu baa sae roo nee.

7 Durante loron barak nia laran, roo nee halai neineik liu, tanba anin boot makaas hasoru ami. Ikus mai, too besik sidade Knidu, anin sei boot nafatin, halo ami la bele lao tan ba oin. Nunee ami lao ba iha rai kiik ida naran Kreta, para sees uitoan hosi anin. Too iha nebaa, ami liu hosi fatin ida naran Salmona. 8 Ho hakaas aan, ami liu hosi tasi ibun Kreta nian, foin ami too iha fatin ida naran Pontikais Diak, besik sidade Laseia.

9 Ami lakon tempu barak ona iha dalan. Tempu nee, ema Judeu sira nia loron boot hodi husu perdaun liu tiha ona. Nee katak, tempu anin boot ho laloran boot komesa ona. Paulo foo hanoin ba sira nebee servisu iha roo nee dehan, 10 “Maun-alin sira, hau husu koalia uitoan. Hau hanoin se ita lao nafatin, ita bele hetan azar. Roo bele mout, sasaan sira lakon, i ita mos bele mate.” 11 Maibee komandante nebee hein ema dadur sira la simu. Tanba ema ida kaer roo ho roo nia nain hakarak sai hosi fatin nee, i komandante fiar liu ba sira. 12 Problema mak Pontikais Diak nee laduun diak atu roo para iha tempu rai malirin ho laloran boot. Nee mak sira barak hakarak atu se bele, ami lao tan uitoan ba iha sidade Feniks, atu hela iha nebaa durante tempu laloran boot. Feniks nee pontikais diak ida, tanba bele taka netik anin hosi loro-sae, i livre hosi laloran boot.

Anin boot iha tasi

13 Bainhira anin komesa huu neineik hosi tasi mane, sira hanoin dehan tempu diak ona atu lao ba Feniks. Entaun sira dada sae hosi tasi kidun, besi ankor nebee halo roo para metin. Sira mos hasae laan iha roo riin hodi halo roo halai. Nunee roo lao tuir tasi ibun. 14 Maibee ami seidauk lao kleur, anin komesa huu makaas loos hosi rai nee. (Anin nee ema bolu ‘anin loro-sae’.) Anin huu roo nee baa tiha iha tasi klaran. 15 Sira hakaas aan dulas roo halo fila fali tuir dalan, maibee la bele. Entaun sira husik tiha roo tuir deit anin nia hakarak.

16 Ami ho roo namlele tuir laloran nunee, too besik rai kiik-oan ida naran Kauda. Iha nee anin laduun makaas. Roo oan hodi salva vida sei kesi hela iha roo kotuk. I ami hakaas aan dada roo oan nee sae ba leten. 17 Kuandu salva vida nee iha ona roo leten, sira komesa bobar haleu roo ho tali para roo nia ai kabelak sira la bele nakloke. Sira tauk, keta halo-be anin huu roo baa metin tiha iha rai henek besik Sirte iha Áfrika nebaa. Nunee sira hatuun laan, atu roo halai neineik uitoan.

18 Tanba anin boot huu roo baa-mai, nunee aban fali, sira komesa foti naha soe ba tasi. 19 Bainrua fali, sira foti tan naha soe ba tasi. Roo nia material barak mos, sira foti soe ba tasi laran. 20 Loron-kalan anin la para too loron barak nia laran, i kalohan taka rai metin halo ami la hetan loro matan ho fitun. Too ikus ami hanoin ami la moris tan ona.

21 Kleur ona, ami hotu-hotu la haan buat ida. Paulo hamriik iha sira nia klaran hodi hatete, “Maun-alin sira, haree ka lae?! Uluk hau dehan ita la bele sai hosi rai Kreta. Se imi rona hau karik, ita la hetan azar hanesan nee. 22 Maibee agora, hau husu ba imi hotu aten brani. Lalikan tauk, tan la iha ema ida mak mate. So roo deit mak sei mout. 23 Hori kalan, Nai Maromak, ida nebee hau serbi nee, haruka Nia anju ida mai hamriik iha hau nia sorin, hodi hatete, 24 ‘Paulo, o lalika tauk! O sei baa hamriik iha liurai César nia oin para tesi o nia lia. Nai Maromak hatudu Nia laran diak ba o. Nee mak Nia mos salva ema sira hotu nebee hamutuk ho o iha roo nee.’ 25 Tan nee, maun-alin sira hotu, imi aten brani ba. Hau fiar ba Nai Maromak katak, saida mak Nia foo hatene mai hau nee, sei sai duni. 26 Maibee roo nee sei baa xoke rahun tiha iha rai kiik ida.”

Roo bes-besik iha rai maran

27 Laloran ho anin baku roo nee baa-mai durante loron sanulu resin haat ona iha tasi Adriátiku. Depois, iha kalan boot, ema sira nebee servisu iha roo senti ami besik ona iha rai maran. 28 Entaun sira hatuun prumu hodi buka hatene tasi nia klean. I sira sukat hetan metru 37. Roo halai uitoan tan ba oin, sira sukat fali, hetan metru 27. 29 Sira hotu tauk, keta halo-be roo nee xoke fatuk. Entaun sira hatuun ankor haat hosi roo kotuk hodi halo roo para metin. I sira hotu hamulak atu rai naroman lalais. 30 Maibee sira nebee servisu iha roo kombina malu atu halai husik hela roo. Nunee sira hatuun roo oan, halo finji atu hatuun ankor hosi roo ulun.

31 Maibee Paulo foo hatene ba komandante ho soldadu sira dehan, “Se ema sira nee la hela iha roo laran, ita sei mate hotu.”

32 Entaun soldadu sira tesi kotu tiha roo oan nia talin, i husik tiha ba tasi.

33 Bainhira rai naroman ona, Paulo husu atu ema sira nee hotu-hotu haan. Nia hatete, “Semana rua ona, ita la haan buat ida. 34 Nunee hau husu ita haan uitoan lai, para ita bele iha forsa fali. Imi nia fuuk lahan ida mos sei la monu.”

35 Depois Paulo foti paun, halo orasaun agradese ba Nai Maromak iha ami hotu nia oin, i nia silu paun pedasuk ida ba haan. 36 Haree nunee, ami mos laran metin, i haan. 37 Depois ami foti trigu iha karoon-karoon soe ba tasi, para halo roo kamaan liu tan. (Ami hotu iha roo laran, ema nain 276.)

Roo xoke fatuk, i Paulo sira salva aan

39 Rai loron ona, sira haree rai maran ida. Maibee sira la hatene rai nebee mak nee. Sira haree tasi ibun ho rai henek iha rai inur rua nia klaran, i laloran iha nebaa laduun boot. Nunee sira hakarak, se bele, lori roo tama too rai maran nebaa. 40 Entaun sira tesi kotu tiha ankor nia talin, husik ba tasi. Sira hatuun kamudi atu bele fila roo para lao tuir dalan. I sira hasae laan ida iha roo ulun, atu anin bele huu roo ba tasi ibun. 41 Maibee roo nee halai sae tiha fatuk leten, i roo ulun metin tiha iha nebaa. Roo nia kotuk, laloran boot komesa baku rahun tiha.

42 Bainhira soldadu sira haree nunee, sira halo planu para oho tiha ema dadur sira hotu. Sira tauk, keta halo-be ema dadur sira nani ba rai maran, i halai tiha. 43 Maibee komandante la hataan, tanba nia hakarak salva Paulo. Nunee nia foo orden ba ema sira nebee hatene nani haksoit ba tasi laran, hodi nani ba rai maran. 44 I ema sira nebee la hatene nani, nia haruka atu sira kaer ai kabelak ka naran buat ida, hodi tuir laloran ba rai maran. Nunee ami hotu too iha rai maran ho diak.

28

Paulo sira iha rai Malta

1 Ami hotu too iha rai maran ho diak, foin ami hatene katak rai kiik nee naran Malta. 2 Ema rai nain sira simu ami ho diak. Tanba udan boot ho rai mos malirin tebe-tebes, nee mak sira tau ahi iha tasi ibun, ba ami haneruk. 3 Paulo mos baa hili ai, hodi tau ba ahi. Momentu nia bou ai nee ba ahi, derepenti deit, samodok ida sai hosi ai sira nee hodi halai hosi ahi, tata belit hela iha Paulo nia liman.

4 Bainhira ema rai nain sira haree samodok nee tata belit hela iha Paulo nia liman, sira dehan ba malu, “Ema ida nee ohodór ema karik. Nee mak nia sai ona hosi tasi siak, maibee ita nia maromak Justisa la husik nia moris.”

5 Maibee Paulo hisik tiha samodok nee ba ahi laran. Nia la senti moras uitoan mos. 6 Ema sira nee hanoin katak la kleur tan, Paulo nia liman bubu i nia sei mate derepenti. Maibee Paulo la iha buat ida. Entaun sira hanoin fali dehan, “Ema nee maromak ida.”

7 Xefi rai Malta nian, naran Públiu, iha rai ida besik iha tasi ibun nee. Nia mai simu ami iha tasi ibun, i lori ami ba iha nia uma. Iha nebaa nia foo haan ami durante loron tolu.

8 Momentu nee, xefi nia aman isin manas ho kabun moras la para. Paulo tama baa haree nia, halo orasaun, i tau liman ba nia. I katuas nee diak kedas. 9 Bainhira sira rona nunee, ema moras sira seluk mos mai ba Paulo, i sira hotu hetan kura. 10 Depois sira lori prezenti hodi foo onra ho obrigadu mai ami, i bainhira ami atu sae roo, sira lori buat hotu-hotu nebee ami presiza.

Paulo sira too iha Itália

11 Ami hela iha Malta durante fulan tolu, depois ami baa sae roo ida ho estatua maromak oan kaduak.+ 28:11 Tuir ema iha rai nee nia relijiaun, oan kaduak nee nia naran Kastor ho Poluks. Ema iha roo laran adora sira nain rua hanesan maromak. Roo nee mai hosi sidade Alexandria, maibee para hela iha Malta durante tempu malirin ho anin boot.

12 Ami lao too iha sidade Sirakuza, i para iha nebaa loron tolu. 13 Depois ami ho roo lao tu-tuir tasi ibun too iha sidade Régiu. Aban fali, anin huu makaas hosi tasi mane, tan nee roo halai lalais. Iha bainrua fali, ami too iha pontikais Poteoli. 14 Iha nee, ami tuun hosi roo. Ami hasoru malu ho sarani sira, i sira konvida ami hela ho sira semana ida. Depois ami lao ain liu ba Roma. 15 Kuandu sarani sira iha Roma rona dehan, ami atu too ona iha nebaa, sira mai hasoru ami iha dalan. Sira balu hasoru ami iha merkadu Ápiu, sira seluk hasoru ami iha fatin ida naran Loja Tolu.+ 28:15 Hosi merkadu Ápiu ba Roma, kilometru 70. Hosi Loja Tolu ba Roma, kilometru 53. Bainhira Paulo haree sira, nia mos laran metin, i nia foo agradese ba Nai Maromak.

Paulo iha Roma

16 Too iha Roma, komandante husik Paulo livre hodi aluga uma ida. I soldadu ida mak hein nia.+ 28:16 Iha dokumentu Gregu antigu balu dehan, “Too iha Roma, komandante hatama ema dadur sira ba kadeia. Maibee Paulo lae.”+ 28:16 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 28:20

17 Liu tiha loron tolu, Paulo konvida ulun relijiaun Judeu sira mai hasoru malu ho nia, i nia hatete ba sira, “Maun-alin sira hotu, hau mai iha nee, tanba ema kaer hau iha Jerusalém, hodi entrega hau ba governu Roma nia liman, maski hau la halo sala ida. Hau la kontra ita nia nasaun, i hau mos la kontra lisan nebee ita nia bei-ala sira rai hela ba ita. 18 Governu Roma tesi tiha ona hau nia lia iha nebaa, maibee sira la hetan hau nia sala ida, para bele hetan kastigu mate. Nunee sira atu hasai hau. 19 Maibee ema Judeu nia boot sira la simu. Entaun pasiensia, hau mos husu atu mai iha liurai boot César hodi tesi hau nia lia, maski hau lakohi foo sala ba hau nia nasaun rasik.+ 28:19 Apostolu sira nia Istoria (Atos, Kisah) 25:1120 Tan lia nee mak hau halibur maun-alin sira iha nee, para ita koalia. Hau hakarak para ita boot sira hatene katak sira futu hau ho korenti nee, tanba hau serbi Ema ida nebee povu Israel hein ho laran metin atu Nai Maromak haruka mai.”

21 I sira hataan, “Ami seidauk simu surat ida hosi Judeia foo hatene kona ba ita nia kazu nee. Nunee mos, sira nebee mai hosi nebaa la koalia buat ida kontra irmaun. 22 Maibee ami hakarak rona saida mak irmaun fiar, tanba ami rona ona dehan, iha fatin hotu-hotu ema la simu saida mak irmaun nia grupu relijiaun nee hanorin.”

23 Entaun sira marka loron ida, atu sira hasoru malu fali. Too iha loron nee, ema barak tebe-tebes mai iha Paulo nia uma. Nia komesa esplika ba sira, Nai Maromak nia ukun. I nia uza liafuan hosi Moisés nia livru, ho mos hosi profeta sira seluk nia livru, atu halo sira fiar ba Jesus. Nia koalia hosi dadeer-saan too kalan.

24 Bainhira sira rona Paulo nia koalia, iha ema balu fiar, maibee balu lakohi fiar. 25 Sira haksesuk malu i atu fahe malu ona. Entaun Paulo hatete, “Imi nia ulun toos duni, hanesan ita nia bei-ala sira, tuir Nai Maromak nia Espiritu Santu foo hatene ba profeta Isaias, 26 dehan,

‘O baa hatete ba povu nee dehan,

“Imi sei rona beibeik Hau nia Liafuan,

maibee imi la kompriende buat ida.

Imi sei haree beibeik saida mak Hau halo,

maibee imi la hetan buat ida.”

27 Tanba povu nee nia ulun toos tebe-tebes.

Sira sulan tiha sira nia tilun ona;

sira taka metin tiha sira nia matan.

Para sira nia tilun la bele rona tan,

sira nia matan la bele haree tan,

i sira nia laran nakukun nafatin.

Too sira la hatene dalan atu fila mai Hau,

para Hau bele kura sira.’ ”+ 28:27 Liafuan ‘kura’ ho lian Ebreu bele mos dehan ‘salva’.+ 28:27 Isaias (Yesaya) 6:9-10

28 Ikus liu Paulo mos dehan, “Maun-alin sira, imi tenki hatene katak, agora Nai Maromak haruka ona Nia Liafuan kona ba salvasaun ba ema sira nebee laos Judeu, i sira mos sei simu Nia.” 29 [Paulo koalia nunee, sira mos fila hodi haksesuk malu iha dalan.]+ 28:29 Versíkulu ida nee iha dokumentu Gregu antigu la iha.

30 Nia hela iha nia uma nebee nia aluga nee durante tinan rua. Nia simu ho laran haksolok ema hotu-hotu nebee baa vizita nia. 31 I nia konta ba sira kona ba Nai Maromak nia ukun, ho hanorin kona ba Nai Jesus Kristu. Nia koalia ho brani, i la iha ema ida bandu.

Senhor Teófilo mak diak. Hau nia liafuan too iha nee deit.

Obrigadu.

Hosi hau, Lucas