EL APOCALIPSIS

1

Juan ĩ cãirojʉ Jesucristo ĩ gotire gaye

1Adi papera tuti ija yoari mejeti rẽtaroti gaye gotia. Iti oca Jesucristo ĩ masiroca Dios ĩ yire ña. Ito bajiro yiñi Dios, mani Jesucristore moa ĩsirã, “Ito bajiro rẽtaro yiroja”, mani yi tʉoĩa masitoni. Yʉ ña Juan adi papera ucagʉ. “Ado bajiro bajia yireoni ña mʉ canibetoti cãiri bajiro mʉre godo weore”, yʉre yi gotirocʉ ángel yʉ tʉ cõañi Jesucristo. 2Yʉ tigore, yʉ tʉogore cʉni riojo uca yʉ adire. Iti ña Dios oca yʉ masiroca Jesucristo ĩ yire.

3Noa adi papera tuti tirãti wanʉrã yirãji. Adi oca ija rẽtaroti gaye tʉocõri, wanʉrã yirãji. Dios oca ña iti. Iti gaye oca rẽtaroti cõña wajʉ. Ito bajiri noa adi ucare gaye tʉorʉ̃nʉrã, wanʉ quenarã yirãji.

Jʉa ãmojeno masa Jesure tʉorʉ̃nʉrãre Juan ĩ ucare gaye

4Yʉ Juan adi papera mʉare cõa yʉ. Mʉa ña Asia sitajʉ jʉa ãmojeno cʉtori gãna Jesucristore tʉorʉ̃nʉrã. Queno yijaro Dios mʉare. Ito yicõri mʉa ya ʉsijʉ sajari oca cʉtiroca yijaro Dios. Dios ñami iti rʉmʉ gagʉ, adocãta gagʉ, ito yicõri ija ñatĩñarocʉ. Ija adi sitajʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji ĩ. Dios ĩ rotiri cumuro riojo ñaguĩji Espíritu Santo. Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñari jeyaro masigʉ̃ ñami. Ĩ́na sʉoriti mʉare queno yijaro Dios. 5Jesucristo cʉni mʉare queno yijaro. Ĩ ñami ĩ tigore riojo gotigʉ. Ito yicõri ĩ ñami godabojagʉti mʉcana tʉdi catitĩñarocʉ. Gãjerãma ĩ riojʉa godabojarãti tʉdi catitĩñare gaye boca ãmibisijarã ĩna. Ĩ ñami adi sita gãna ʉjarãre roti masigʉ̃. Manire ti maigʉ̃ ñami Cristo. Ito bajiri godacõri ĩ ya rína mani ñeñaro yirisere waja yi ĩsiñi ĩ. 6Mani ĩre tʉorʉ̃nʉrãre Dios ñarã mani ñaroca yiñi Cristo. Ito yicõri paia robo ĩ Jacʉ Diore mani moa ĩsiroca yiñi Cristo. Ĩre rʉ̃cʉbʉotĩñarʉja manire. Ĩ ñami rẽtoro roti masigʉ̃. Ito bajiroti ñatĩñajaro ĩ.

7Ide bueri rãca wadigʉ yiguĩji Cristo. Ito bajiri masa jeyaro ĩre ti jedirã yirãji. Ito yicõri ĩre cami meniana cʉni tirã yirãji ĩre. Ĩre ticõri jeyaro adi sita gãna otirã yirãji. Ito bajiroti bajiro yiroja, ya yʉ mʉare.

8Rẽtoro sẽogʉ̃ ñami mani Ʉjʉ Dios. Ado bajiro gotiami. Tʉote mʉa: “A wame ñasʉorise, ito yicõri Z wame ñasʉsarise robo bajiro bajigʉ ña yʉ. Yʉ ña ñatĩñagʉ̃. Yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉoyija. Ito yicõri yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉsaro yiroja”, yi gotiami Dios. Ĩ ñami iti rʉmʉ gagʉ, adocãta gagʉ, ito yicõri ija ñatĩñarocʉ. Ija adi sitajʉ tʉdi ejagʉ yiguĩji ĩ.

Ĩ cãirojʉ Juan ĩ tire gaye

9Yʉ Juan, mʉa rãca Jesucristore masigʉ̃ ña yʉ cʉni. Ito bajiri sĩgʉ̃ rĩa bajiro bajirã ña mani. Mʉare bajiroti tõbʉja yʉ cʉni. Masa mʉare ĩna ti tudiro bajiroti ti tudiama yʉre cʉni. Manire ito bajiro ĩna yibojarocati mani ñemecʉtiroca yami Jesucristo. Ito bajiri co rʉmʉ Dios ĩ rotirojʉ mʉa rãca wanʉgʉ̃ yigʉja yʉ cʉni. Patmos wame cʉtiri yogajʉ coji tubia ecocʉ yʉ. Dios oca yʉ riasojare ito yicõri Jesucristo gaye yʉ bʉsijare yʉre tubiacã ĩna. 10Tujacãra rʉmʉ Diore yʉ rʉ̃cʉbʉo ñaroca yʉ canibetoti cãiri bajiro yʉre iti godo weoroca yiquĩ Espíritu Santo. Yʉ jʉdojʉa oca sẽorise iti ruyuja, tʉocʉ yʉ. Trompeta jutiado bajiro ruyucʉ. 11Ado bajiro ruyucʉ iti:

—Adocãta mʉ tirise papera tutijʉ ucaya. Iti ucacõri Asia sita gãna Cristore tʉorʉ̃nʉrãre cõama. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna. Ado bajiro wame cʉtia ĩna cʉtori: Efeso, Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardis, Filadelfia ito yicõri Laodicea wame cʉtiri cʉtori ña ĩna cʉtori, yire oca ruyucʉ yʉ tʉoja.

12“¿Ñimʉ yʉre bʉsiati?” yirocʉ jʉda rʉ̃gʉ̃cʉ yʉ, ĩre tirocʉ. Jʉda tigʉjʉ jʉa ãmojeno jeobusuora tuturi ticʉ yʉ. Orona ĩna menira tuturi ñacʉ iti. 13Iti jeobusuora tuturi wato sĩgʉ̃ ʉ̃mʉgʉ̃ ticʉ yʉ. Masa Rĩjorʉ robo bajiro bajigʉ ñaquĩ ĩ yʉ tija. Coro yutabuju yoaro ĩ ya gʉbo tĩgãjʉ sʉsaro sãñaquĩ ĩ. Ĩ ya wẽñura wiro oro gaye ñacʉ. Ĩ ya ʉsi riojocõ eyari wiro ñacʉ iti wiro. 14Ĩ ya rijoga joa botirise ñacʉ. Oveja joa robo bajiro, ito yicõri ide buerise robo bajiro boti ruyucʉ. Ĩ ya cajeari jea ʉ̃jʉrise robo bajiro bajicʉ. 15Ĩ ya gʉbori bʉto yocʉ. Bronce wame cʉtirise robo bajiro jeamejʉ soecõri ĩna gosioado bajiro yocʉ iti. Ĩ bʉsija riaca bʉto ũmayurisa robo bajiro ruyucʉ. 16Ĩ ya ãmo riojocadʉja jʉa ãmojeno ñocõa rʉcoquĩ ĩ. Ĩ ya risejʉ sarera jãi, jʉa dʉja odiri jãi budicʉ. Ĩ ya rio ũmacañi queno ĩ asiro robo bajiro yo ruyucʉ.

17Ĩre ticõri ĩ tʉ cõ quedicʉ yʉ. Ito bajiro yʉ bajibojarocati ĩ ya ãmo riojocadʉja yʉre moa jeoquĩ. Ito yicõri ado bajiro yʉre yiquĩ ĩ:

—Güibesa. Yʉ ña ñatĩñagʉ̃. Yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉoyija. Ito yicõri yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉsaro yiroja. 18Yʉ ña catitĩñagʉ̃. Godabojagʉti tʉdi caticʉ yʉ. Mʉcana jʉaji godare ma yʉre. Godarãre mʉcana tʉdi ĩna catiroca yi masigʉ̃ ña yʉ. Godari masa ĩna ñarojʉ jana sãjado rʉcogʉ ña yʉ. Ito bajiri jeame ʉ̃jʉrojʉ waboanare maso masia yʉ, yiquĩ Masa Rĩjorʉ yʉ cãirojʉ.

19Mʉcana gaje ado bajiro gotiquĩ ĩ:

—Adocãta mʉ tirise ucaya. Adocãta gaye, ija ñaroti gaye cʉni ucaya. 20Yʉ ya riojocadʉja jʉa ãmojeno ñocõa mʉ tirã ado bajiro yireoni ña. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna yʉre tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñarã. Jʉa ãmojeno jeobusuora tuturi mʉ tirise ado bajiro yireoni ña. Ĩna ñama jʉa ãmojeno cʉtori gãna yʉre tʉorʉ̃nʉrã, yiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.

2

Efeso gãnare oca cõare gaye

1Mʉcana yʉ cãirojʉ ado bajiro gotiquĩ:—Efeso gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Jʉa ãmojeno jeobusuora tuturi wato ñagʉ̃, ĩ ya ãmo riojocadʉja jʉa ãmojeno ñocõa rʉcogʉ ĩ bʉsire gotirocʉ adi mʉare uca yʉ. Ado bajiro mʉare gotiami ĩ: 2Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Josari mʉa moarisere masia yʉ. Ʉsirioro yimena ña mʉa. Ñeñaro yirãre ti wanʉbea mʉa. ‘Gʉa ña Jesucristo ĩ oca gotitoni ĩ cũana’, yibojarãre, ti masiana ña mʉa. ‘Riti Jesús ĩ cũana meje ñama. Socari masa ñama’, yi ti masirã ña mʉa ĩja. 3Yʉre tʉoĩarã, tujare mejeti moayija mʉa. Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca yama gãjerã. ‘Yʉ tõbʉjaja cʉni, Jesucristore jidicãbicʉja yʉ’, yi tʉoĩarã ña mʉa, yi tʉoĩa masia yʉ mʉare. 4Ito bajibojarocati mʉare queno ti wanʉbea yʉ maji. Cajero yʉre masisʉorã mʉa maicato bajiro yʉre maibea mʉa ĩja. 5Ito bajiri yʉre mʉa masisʉocatire tʉdi tʉoĩacõri, ñeñaro mʉa yirise jidicãña. Cajero yʉre mʉa cʉdicato bajiroti yiya mʉcana. Ito bajiro mʉa yibeja yoari mejeti mʉare waja senigʉ̃ ejagʉ yigʉja yʉ. Ñeñaro mʉa yirisere mʉa jidicãbeja mʉa ya jeobusuora tutu ẽmagʉ̃ yigʉja yʉ. 6Coji gaye queno ya mʉa yʉ tija. Nicolaítas cʉto gãna ñeñaro ĩna yirisere ti tea mʉa. Yʉ cʉni ĩna ñeñaro yirisere ti tea. 7No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Diore tʉorʉ̃nʉrãre ado bajiro gotiami Espíritu Santo: ‘Noa ĩna ñeñaro yirisere jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiri catitĩñaragʉ rica ĩnare ecagʉ yigʉja yʉ. Dios ya wese quenari wese gʉdareco ñaroja itigʉ’, yi gotiami Espíritu Santo”, yi ucaya mʉ, yi gotiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.

Esmirna gãnare oca cõare gaye

8Gaje ado bajiro gotiquĩ yʉre yʉ cãirojʉ:

—Esmirna gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Ñasʉogʉ, ñasʉsagʉ, ito yicõri godabojagʉti mʉcana tʉdi catirʉ ĩ bʉsire gotirocʉ adi mʉare uca yʉ. Ado bajiro mʉare gotiami: 9Ñajediro mʉare rẽtarise masia yʉ. ‘Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca yama gãjerã’, yi tʉoĩa masia yʉ mʉare. Bojoro mʉa bʉjaja, ti masia yʉ. Ito bajibojarãti Dios gayere queno masirã ña mʉa. Ito bajiri queno rʉcorã ña mʉa. Ñe rʉyabea mʉare. ‘Judio masa, Dios rĩa ña gʉa’, yibojarãre, mʉare ĩna bʉsituja tʉoa yʉ. Dios rĩa meje ñama ĩna. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ, Satanás rĩa ñama ĩna, ya yʉ. 10Mʉa tõbʉjaroti gayere tʉoĩa güibesa. Mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Mʉare ʉsirio codegʉ yiguĩji rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. ‘Diore ĩna jidicãja ticʉja yʉ’, yirocʉ ado bajiro mʉare ʉsirio codegʉ yiguĩji ĩ. Mʉa coriarãre gãjerã ĩna tubiaroca yigʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiri jʉa dʉjamocõ ʉ̃mʉari tõbʉjarã yirãji mʉa. Mʉa godarã wana yija cʉni, yʉre jidicãbeja. Ito mʉa yija, catitĩñare mʉare ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ iti waja. 11No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Diore tʉorʉ̃nʉrãre ado bajiro gotiami Espíritu Santo: ‘Noa ĩna ñeñaro yirise jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiri jeame ʉ̃jʉrojʉ tõbʉja godamena yirãji ĩna’, yi gotiami Espíritu Santo mʉare”, yi ucaya, yiquĩ yʉre yʉ cãirojʉ.

Pérgamo gãnare oca cõare gaye

12Gaje mʉcana ado bajiro gotiquĩ ĩ yʉ cãirojʉ:

—Pérgamo gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Sarera jãi jʉa dʉja odiri jãi rʉcogʉ, ĩ bʉsire gotirocʉ adi mʉare uca yʉ: 13Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás ĩ rotiri cʉtojʉ ñaboja mʉa. Ĩ rotibojarocati ĩre tʉorʉ̃nʉbea mʉa. Yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari, yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãrã meje ña mʉa. Ito gãna Satanásre cʉdirã ñari, Antipas wame cʉtigʉre sĩañi ĩna. Ĩ ñabojaquĩ, ‘Diore mani tʉorʉ̃nʉja quena’, yʉre yi ejabʉabojacacʉ. ‘Ĩre ĩna sĩaja bero ñabojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãbea mʉa’, ya yʉ mʉare. 14Ito bajibojarocati mʉare queno ti wanʉbea yʉ maji. Mʉa Pérgamo gãna coriarã, Balaam ĩ riasorisere jidicã ãmobea mʉa. Ĩ ñami Balacre ado bajiro riasorʉ: ‘Ĩnamasi meni rujeoanare bare ecabojare gaye mʉa Israel sita gãna baja quena. Gãjerã romia rãca mʉa aje ñaja quena ña’, yi riasoñi Balaam. ‘Mʉa wato coriarã ñama ĩ riasorisere jidicã ãmomena’, yi tʉoĩa yʉ mʉare. 15Mʉa wato coriarã ñama Nicolaítas cʉto gãna ñeñaro ĩna riasorisere jidicã ãmomena. Ĩna riasorisere bʉto ti tea yʉ. 16Ito bajiri mʉa ñeñaro yirise jidicãña. Mʉa ñeñaro yirise mʉa jidicãbeja mʉare waja senigʉ̃ yigʉja yʉ. Ito yicõri yoari mejeti yʉ ya risejʉ ñari jãi sarera jãina quenabeto mʉa tõbʉjaroca yigʉ yigʉja yʉ. 17No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Diore tʉorʉ̃nʉrãre ado bajiro gotiami Espíritu Santo: ‘Noa ĩna ñeñaro yirisere jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiro yirãre maná wame cʉtirise bare ĩnare ecagʉ yigʉja yʉ. Iti ña ũmacʉ̃jʉ gaye tiyamani bare. Gaje gʉ̃tagã botirica ĩnare ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ. Itiga gʉ̃tagãjʉ mame ucare wãñaro yiroja. Itiga gʉ̃tagãre boca ãmirã riti itiga wãñarise masirã yirãji’, yi gotiami Espíritu Santo”, yi ucaya mʉ, yi gotiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.

Tiatira gãnare oca cõare gaye

18Gaje mʉcana ado bajiro gotiquĩ yʉ cãirojʉ:

—Tiatira gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Dios Macʉ ĩ ya cajeari jea ʉ̃jʉrise robo bajiro bajigʉ, ito yicõri bronce wame cʉtirise bʉto yorise robo bajiro gʉbo cʉtigʉ ado bajiro mʉare gotiami: 19Jeyaro mʉa yirisere masia yʉ. ‘Masare ti mairã ñama ĩna’, yi tʉoĩa yʉ mʉare. ‘Yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna’, yi tʉoĩa yʉ mʉare. Gãjerãre yiari mʉa ejabʉarise queno masia yʉ. Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca yama gãjerã. Ito bajiro ĩna yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉtĩñacõa mʉa. ‘Cajero yʉre ĩna masisʉocato rẽtoro queno ejabʉama’, ya yʉ mʉare. 20Ito bajibojarocati mʉare queno ti wanʉbea yʉ maji. Mʉa tʉ gago Jezabel wame cʉtigo ñeñaro iso bʉsija ticõa mʉa. Ado bajiro rʉore oca bʉsiamo iso: ‘Diore yiari bʉsia yʉ. Gãjerã romia rãca mʉa aje ñaja, no yibea. Masa ĩnamasiti meni rujeoanare bare ĩna ecare mʉa baja, no yibea’, yire oca goti rʉoamo iso. Ito bajiro iso yija tʉocõri, yʉre moa ĩsiri masa tʉo wisama ĩja. 21Ñeñaro iso yirise jidicãjaro yirocʉ, yoari yuboja yʉ. Ito bajibojarocati jidicã ãmobeamo iso. Ʉ̃mʉa rãca ñeñaro iso yirise cʉni jidicã ãmobeamo iso. 22Ito bajiro iso yijare iso cõ cũñaroca yigʉ yigʉja yʉ. Iso rãca aje ñarãre cʉni ĩna cõroca yigʉ yigʉja yʉ. Ĩna robo bajiro yi ʉyacõri itire mʉa jidicãbeja, mʉare cʉni mʉa tõbʉjaroca yicʉja yʉ. 23Iso rĩare sĩagʉ̃ yigʉja yʉ. Ito bajiro yʉ yija ticõri, yʉ masirisere tirã yirãji mʉa. ‘Mani tʉoĩarise, mani ya ʉsijʉna mani yi ãmorise cʉni ti masi jeoami Dios. Ito yicõri mani ñeñaro yiro bajiroti manire waja senigʉ̃ yiguĩji’, yi tʉoĩa masirã yirãji mʉa ĩja. 24Mʉa Tiatira gãna jãjarã ña iso riasorisere tʉorʉ̃nʉmena. ‘Adi ña Satanás oca ñasarise, gãjerã ĩna tʉoĩabiti ña iti’, ĩna yibojaja cʉni itire tʉorʉ̃nʉbea mʉa. Ito bajiri, ‘Diore queno tʉorʉ̃nʉrã ñama ĩna’, yicõri mʉare josabicʉja yʉ ĩja. 25Ado bajiro riti mʉare rotia yʉ. Yʉ mʉare bʉsirisere tʉoĩa jidicãbeja. Yʉ ejarocõjʉti itire tʉoĩa jidicãbeja. 26Ĩna ñeñaro yirisere jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Noa sʉsarijʉ yʉ ãmoro bajiro yi jidicãmena gãjerãre ĩna roti masiroca yigʉ yigʉja yʉ. 27Yʉ roti masiroca yʉ Jacʉ yʉre ĩ yiado bajiroti mʉare yigʉ yigʉja yʉ. Ito bajiri Dios ĩ cũana ñari sẽoro rotirã yirãji mʉa. Ito yicõri come mana riri sotʉri jawado robo bajiro cʉdimenare ruyuriorã yirãji mʉa. 28Mʉare busuri ñocõagã ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ. 29No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Adi ña Diore tʉorʉ̃nʉrãre Espíritu Santo ĩ gotire”, yi ucaya mʉ, yiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.

3

Sardis gãnare oca cõare gaye

1Gaje ado bajiro gotiquĩ yʉ cãirojʉ:—Sardis gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ, ito yicõri jʉa ãmojeno ñocõa rʉcogʉ ado bajiro gotiami: Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. ‘Diore queno cʉdirã ñama’, yi tʉoĩabojama gãjerã mʉare. Yʉama godacãna robo bajiro mʉare tia. Yʉre queno cʉdirã meje ña mʉa. 2Yʉ tija yʉ ocare mʉa cʉdibeja, godana robo bajiro bajirã ña mʉa. Canirã robo bajiro bajirã ña mʉa. Yujiya mʉa. Yʉ tija yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãrã ya mʉa. Ito bajiri, ĩre jidicãme yirona, bʉto bʉsa yʉre tʉorʉ̃nʉña. Yʉ tija, Dios ĩ ãmoro bajiro queno yisabea mʉa. 3Cajero mʉa riasotigore mʉcana tʉdi tʉoĩaña mʉa. Itire tʉorʉ̃nʉcõri, mʉa ñeñaro yirise jidicãña. Ito bajiro mʉa yibeja, riniri masʉ robo bajiro, ‘Itocõ ejagʉ yiguĩji’, mʉa yi masibeto, mʉa tʉ ejagʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri mʉare waja senigʉ̃ yigʉja yʉ. 4Mʉa Sardis gãna coriarã bʉto ñeñarise yibea mʉa. Ito bajiri mʉa ya yutabujuri ʉeri wõña mana robo bajiro bajia mʉa. Ito bajiri mʉare waja yigʉ yutabuju botirise sãñarã yʉ rãca mʉa ñaroca yigʉ yigʉja yʉ. 5Noa ĩna ñeñaro yirisere jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiro yirãre yutabuju botirise ĩna sãñaroca yigʉ yigʉja yʉ. ‘Adocõ ñama catitĩñare rʉcorona’, yire gaye papera tuti ĩna wame coebicʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri yʉ Jacʉ ĩ tiro riojo, ‘Ãna ñama yʉ ñarã’, yigʉ yigʉja yʉ. Ángel mesa tiro riojo cʉni ito bajiroti yigʉ yigʉja yʉ. 6No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Adi ña Diore tʉorʉ̃nʉrãre Espíritu Santo ĩ gotire”, yi ucaya, yiquĩ yʉre yʉ cãirojʉ.

Filadelfia gãnare oca cõare gaye

7Gaje ado bajiro gotiquĩ yʉ cãirojʉ:

—Filadelfia gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Ado bajiro gotiami ñeñaro yiĩabicʉ, ito yicõri riojo gotigʉ. Ĩ ñami David ñayorʉ ʉjʉ robo bajiro roti masigʉ̃. Bʉto roti masigʉ̃ ĩ ñajare soje ĩ janaja, ñimʉjʉa gãji bia masibiquĩji. Soje ĩ biaja cʉni, ñimʉjʉa gãji iti sojere jana masibiquĩji. Ado bajiro gotiami: 8Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Queno sẽorã meje ña mʉa. Ito bajibojarocati yʉ ocare queno cʉdiĩa ãmoboja mʉa. Ito yicõri, ‘Jesure masibea gʉa’, yibea mʉa. ‘Jesure tʉorʉ̃nʉrã ña gʉa’, ya mʉa. Ito bajiro mʉa yijare, queno mʉare ejabʉagʉ yigʉja yʉ. Mʉare yiari soje jana ĩsicʉ yʉ. Ñimʉjʉa iti sojere biabiquĩji. 9Ado bajiro yʉ bʉsirise queno tʉoya. Mʉa wato coriarã ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanásre tʉorʉ̃nʉ sʉyarã. ‘Judio masa ña gʉa. Dios ñarã ña gʉa’, yibojama ĩna. Bajibea, rʉ̃mʉ́a ʉjʉ ñarã ñama ĩna. Mʉa riojo ĩna ya rijomunigãna ñini rũjũ rotigʉ yigʉja yʉ. ‘Ĩna ñama Dios ĩ mairã’, mʉare ĩna yiroca yigʉ yigʉja yʉ. 10‘Yʉre mʉa tʉorʉ̃nʉja ticõri, mʉa tõbʉjaroca gãjerã yibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉtĩñacõa mʉa’, yʉ rotiado bajiroti queno cʉdia mʉa. Co rʉmʉ ejaro yiroja adi sita gãna ĩna tõbʉjaroti rʉmʉ. Gãjerãre ʉsirioro yimenati yʉre cʉdirã mʉa ñajare, iti rʉmʉ iti ejaroca mʉare codegʉ yigʉja yʉ. 11Masima, yoari mejeti ejagʉ yigʉja yʉ. Yʉre mʉa cʉdirise tʉoĩa jidicãbeja. Ito bajiro mʉa yija, ñimʉjʉa mʉa mʉja waroto camota masibiquĩji. 12No ĩna ñeñaro yirise jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Yʉ Jacʉ Dios ya wi ĩna ñatĩñaroca yigʉ yigʉja yʉ. Ĩ ya wi botari bʉtirise robo bajiro ñatĩñarã yirãji ĩna. Ʉdia wame ĩnare wame wõgʉ̃ yigʉja yʉ, ĩna ñajedirore. Ado bajiro wame yicʉja yʉ: Yʉ Jacʉ Dios wame, ĩ cʉto wame, ito yicõri yʉ wame mame ñaroti wõgʉ̃ yigʉja yʉ ĩnare. Yʉ Jacʉ ĩ ñaro, mame Jerusalén wame cʉtiri cʉto ñaro yiroja. Iti cʉto ũmacʉ̃jʉna ruji wadicõri, ejaro yiroja. 13No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Adi ña Diore tʉorʉ̃nʉrãre Espíritu Santo ĩ gotire”, yi ucaya, yiquĩ yʉre yʉ cãirojʉ.

Laodicea gãnare oca cõare gaye

14Gaje ado bajiro yʉre gotiquĩ yʉ cãirojʉ:

—Laodicea gãna Diore tʉorʉ̃nʉrãre ũmatã ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Diore queno goti ejabʉasotigʉ, ito yicõri riojo gotigʉna sʉoriti jeyaro rujeoñi Dios. Ado bajiro gotiami mʉare: 15Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Yʉ rotirise queno cʉdi ãmobea mʉa. ‘Yʉ ãmorocõ cʉdicʉja yʉama’, yi tʉoĩa mʉa. Yʉre ti tebitibojarãti yʉre queno tʉorʉ̃nʉsabea mʉa. Ito bajiri yʉre queno tʉorʉ̃nʉre ãmoa yʉ. Mʉa queno yʉre tʉorʉ̃nʉ ãmosabeja, yʉre mʉa jidicãja quena. 16Yʉre tʉorʉ̃nʉmena ñari mʉa ãmoro bajiro riti cʉdisotia mʉa. Ide asirise, ide ʉsarise bajiro bajirã meje ña mʉa. Ide asisʉoriseacã bajiro bajirã ña mʉa. Ito bajiro mʉa bajirã ñajare, ide asisʉoriseacã mʉño bategʉ robo bajiro mʉare bucõagʉ̃ yigʉja yʉ. 17‘Gajeoni jairã ña gʉa. Gʉa ãmorise ñajediro, dise rʉyabeto rʉcoa gʉa’, yiboja mʉa. Queno itire ti masibea mʉa. Yʉ tija yʉre cʉdimena ñari ado bajiro bajirã ña mʉa. Bojoro bʉjarã, ñe rʉcomena, tʉoĩa oca jairã, cajea mana ito yicõri yutabuju mana bajiro bajirã ña mʉa. 18Ito bajiro mʉa bajirã ñajare, ado bajiro mʉare goti masioa yʉ. Quenarise yʉre mʉa moa ĩsi ãmoja, yʉre senija quena. Ito bajiro mʉa senija tʉocõri, jaje quenarise mʉa yiroca yigʉ yigʉja yʉ. Ñeñarise mʉa jidicã ãmoja, yʉre senija quena. Ito bajiro mʉa senija tʉocõri, quenarise mʉa tʉoĩaroca yigʉ yigʉja yʉ. Yʉ ya oca mʉa masi ãmoja yʉre senija quena. Ito bajiro mʉa senija tʉocõri, yʉ ocare queno mʉa tʉo masiroca yigʉ yigʉja yʉ. 19No yʉ mairãre ĩnare goti quenoa yʉ. Ito yicõri no yʉ mairãre ĩna ñeñaro yija, ĩnare waja senia yʉ, ĩna masitoni. Ito bajiri mʉa ñeñaro yirisere jidicãcõri, yʉre queno cʉdiya ĩja. 20Tiya, soje tʉ code rʉ̃gõa yʉ sãja ãmogʉ̃. No yʉ oca tʉocõri soje ĩ janaja, sãjagʉ̃ yigʉja yʉ. Sãjacõri ĩre baba cʉtigʉ yigʉja yʉ. Ito yicõri ĩjʉa cʉni yʉre baba cʉtigʉ yiguĩji. 21No ĩna ñeñaro yirisere jidicãrã, ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉ roti rujiro tʉ yʉ rãca mʉa ñaroca yigʉ yigʉja yʉ. Ito bajiroti rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũcõri, yʉ Jacʉ rotiro tʉ rujia yʉ. 22No gãmo goje cʉtirã tʉoya. Ito bajiro yami Espíritu Santo, Diore tʉorʉ̃nʉrãre”, yi ucaya, yiquĩ yʉ cãirojʉ yʉre goaĩocacʉ.

4

Ũmacʉ̃jʉ Diore rʉ̃cʉbʉore gaye

1Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ soje janacãra soje ticʉ yʉ. Trompeta jutire oca bajiro yʉre bʉsisʉocacʉ mʉcana ado bajiro yʉre bʉsi ruyuquĩ:

—Mʉja waya adojʉa. Ija rẽtaroti gaye mʉre ĩorocʉ ya yʉ, yire oca ruyucʉ yʉre.

2Ito bajiro ĩ yirocati Espíritu Santo ĩ masirisenati ũmacʉ̃jʉ ejacoacʉ yʉ. Itojʉ ejacõri ʉjʉ ya cumuro ticʉ yʉ. Iti cumurojʉ sĩgʉ̃ rujiquĩ yʉ tija. 3Iti cumurojʉ rujicacʉ gʉ̃ta bʉto yorise robo bajiro yocʉ ĩ ya rio. Jaspe Cornalina wame cʉtirise gʉ̃ta robo bajiro yo ruyucʉ ĩ ya rio. Ĩ rujiro tʉ ide bue bedo ñacʉ. Esmeralda wame cʉtirise gʉ̃ta robo bajiro yo ruyucʉ iti bedo. 4Ĩ rujiro tʉ veinticuatro cumurori ruji gãni biacʉ ĩ tʉ. Iti cumurorijʉ veinticuatro ñarã bʉcʉrã rujicã. Botirise sãñacã ĩna. Ito yicõri oro bedori jesacã ĩna. 5Ĩ rujiri cumurojʉ bʉjo ĩ borea yirise bajiro borea yicʉ. Ito yicõri bʉjo bʉsirise bajiro ruyucʉ. Ĩ rujiri cumuro riojo jʉa ãmojeno jea ʉ̃jʉricʉri ruyucʉ. Itire ticõri “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñami Dios”, yi ticʉ yʉ itire. 6Ʉjʉ ya cumuro riojo itajura ide botirita, queno ide ruyurita ticʉ yʉ.

Ʉjʉ ya cumuro riojo, iti cumuro jʉdojʉa cʉni, riojocadʉja, gãcodʉja cʉni tiĩaña mana jʉariarã ñacã. Jaje cajeari cʉticã. Ĩna ya rio ñari dʉja cʉni ĩna ya jʉdojʉari cʉni cajeari cʉtirã ñacã ĩna. 7Sĩgʉ̃ tiya macʉ yai robo bajigʉ ñaquĩ. Gãji ta wecʉ robo bajigʉ ñaquĩ. Gãji ʉ̃mʉgʉ̃ bajiro rio cʉtiquĩ. Sʉsagʉ ga jagʉ wʉtigʉ robo bajiro bajiquĩ. 8Ĩna jʉariarã tiĩaña mana coga ãmojeno caerori caero cʉticã. Ĩna ya caerorijʉ ũmacʉ̃jʉagadʉja, jacagadʉja cʉni cajeari cʉtirã ñacã ĩna. Ʉ̃mʉari, ñamiri cʉni Diore rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro basatĩñacã ĩna:

Quenagʉ̃ ña mʉ. Quenagʉ̃ ña mʉ. Quenagʉ̃ ña mʉ. Jeyaro masigʉ̃ ña gʉa Ʉjʉ mʉ. Mʉti ñayija iti rʉmʉjʉ gagʉ. Mʉti ña adocãta gagʉ cʉni. Mʉti ña ija ejarocʉ cʉni, yi ñacã ĩna.

9Ʉjʉ ya cumurojʉ rujigʉre rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro yicã ĩna: “Mʉ ña rẽtoro rʉ̃cʉbʉorʉ. Mʉ ña rẽtoro ñasagʉ. Mʉre rʉ̃cʉbʉorã, ‘Queno ya mʉ’, ya gʉa mʉre”, yicã ĩna ito rujigʉ catitĩñagʉ̃re. 10Coji rʉyabeto ito bajiro ĩna yiroca veinticuatro ñarã bʉcʉrã ito ñarã, ĩ riojo rijomunigãna ñini rũjũcã ĩna. Catitĩñagʉ̃re rʉ̃cʉbʉorã ito bajiro ñini rũjũcã ĩna. Ito yicõri ĩna ya jesara bedori ãmicõri ĩ rujiro riojo jidicũcã ĩna. Ito yicõri ĩre rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro yicã:

11Mʉ ña jeyaro rujeorʉ. Mʉ ãmoro bajiroti mʉ rujeore jeyaro ña. Gʉa Ʉjʉ ña Dios mʉ. Masa jeyaro mʉre rʉ̃cʉbʉore ãmoa gʉa. “Dios ñami ñasagʉ”, masa jeyaro yi jedire ãmoa gʉa. “Dios ñami rẽtoro masigʉ̃”, masa mʉre ĩna yire ãmoa gʉa, yicã veinticuatro ñarã bʉcʉrã. Ito bajiro yicã ĩna Diore rʉ̃cʉbʉorã.

5

Papera tunara joti

1Ito yija bero ʉjʉ ya cumurojʉ rujigʉ ĩ ya ãmo riojocadʉja papera tunara joti ĩ rʉcoja ticʉ yʉ. Iti joti totijʉ, joe cʉni ucare ñacʉ. Jʉa ãmojeno sʉobiare ñacʉ iti jotijʉre. 2Ito bajiroca Dios ñaro gagʉ ángel queno masigʉ̃ ticʉ yʉ. Ado bajiro oca sẽoro seniĩaquĩ ĩ:

—¿Ñimʉ ñati Dios ĩ ti wanʉgʉ̃ iti joti sʉobiare ñigã ãmigocõri manire ti ĩsigʉ̃? yi seniĩabojaquĩ ĩ.

3Ito bajiro ĩ seniĩabojaja, ũmacʉ̃jʉ gãna, adi sita gãna, adi sita rocajʉa gãna cʉni sĩgʉ̃jʉama jana masigʉ̃ maniquĩ. Sĩgʉ̃ itire ti ĩsigʉ̃ maniquĩ. 4Ito bajija ticõri, bʉto oticʉ yʉ. Sĩgʉ̃ iti janacõri ti ĩsigʉ̃ manijare, bʉto oticʉ yʉ. 5Yʉ otija ticõri, sĩgʉ̃ bʉcʉgʉ ado bajiro gotiquĩ yʉre:

—Itocõti otiya ĩja. Adojʉ tiya. Ado ñami sĩgʉ̃ rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrʉ. Judá masa butu gagʉ ñami ĩ. Yai sẽogʉ̃ bajiro bajigʉ ñami ĩ. Ito yicõri David ʉjʉ ñayorʉ janerãbatia janami ñami ĩ. Ĩre queno wanʉami Dios. Ito bajiri jʉa ãmojeno sʉobiare ñigã ãmigocõri manire ti ĩsigʉ̃ yiguĩji, yiquĩ ĩ yʉre.

6Bʉcʉrã wato, tiĩaña mana wato, ʉjʉ ya cumuro tʉjʉ sĩgʉ̃ Oveja Macʉ bajiro bajigʉre ticʉ yʉ. Ĩre ĩna sĩagore cami iti ñaja ticʉ yʉ. Jʉa ãmojeno saburi ñacʉ ĩre. Ito yicõri jʉa ãmojeno cajeari ñacʉ ĩre. Ĩ ya cajeari ticõri, “Jʉa ãmojeno ʉsi cʉtigʉ ñami Espíritu Santo. Ĩ ñami adi sitajʉre cojʉ rʉyabeto Dios ĩ cõarʉ”, yi ticʉ yʉ ĩre. 7Ito yija yʉ tiroca Oveja Macʉ, ʉjʉ ya cumuro rujigʉ ya riojocadʉja papera tunara joti ĩ rʉcorisere ãmiquĩ. 8Oveja Macʉ iti jotire ĩ ãmiroca jʉariarã tiĩaña mana, ito yicõri veinticuatro ñarã bʉcʉrã cʉni ĩ riojo rijomunigãna ñini rũjũcã. Ĩna sĩgʉ̃ rʉyabeto basa meniroti arpa wame cʉtirise rʉcocã ĩna. Ito yicõri oro tẽrori rʉcocã ĩna. Iti tẽrorijʉ soeja queno sʉti quenarise sãñacʉ. Iti sʉti quenarise iti bue mʉja waja Dios ñarã ĩre ĩna bʉsiro robo bajiro bajirise ñacʉ. 9Ado bajiro basacã ĩna mame basare:

Masa jeyarore masorocʉ goda ĩsiyija mʉ. Co oca rʉyabeto bʉsirãre, co cʉto gãna rʉyabeto, ito yicõri co sita gãnare rʉyabeto goda ĩsiyija mʉ. Dios ñarã masa ñatoni mʉ ya rína waja yicãyija mʉ. Ito bajiri tunara joti ãmicõri sʉobiare ñigã masigʉ̃ ña mʉ.

10No Diore tʉorʉ̃nʉrãre ĩ ñarã ĩna ñaroca yiyija mʉ. Ito yicõri paia robo bajiro Diore ĩna moa ĩsiroca ya mʉ. Ito bajiri adi sita gãnare roti masirã yirãji ĩna, yi basa sẽacã ĩna.

11Ito yija bero jãjarã ángel mesa ĩna bʉsija tʉocʉ yʉ. Cõĩaja jediado manicã. Jãjarã ñacã ĩna. Ʉjʉ ya cumuro tʉ jʉariarã tiĩaña mana, veinticuatro ñarã bʉcʉrã jʉdojʉajʉ ñacã ángel mesa. 12Oca sẽoro ado bajiro yicã ĩna:

Masa ĩna ñeñaro yirise waja, waja yi ĩsirocʉ goda ĩsiñi Oveja Macʉ. Ito bajiro bajicõri rẽtoro masigʉ̃ ñami ĩ. Rẽtoro sẽogʉ̃, rẽtoro roti masigʉ̃, rẽtoro rʉ̃cʉbʉorʉ, rẽtoro jeyaro rʉcogʉ, “Rẽtoro quenagʉ̃ ñami”, masa ĩna yirocʉ, ñami Oveja Macʉ, yi rʉ̃cʉbʉocã ángel mesa.

13Ito yirocati Dios ĩ rujeoana ñarocõti ĩna bʉsija tʉocʉ yʉ. Ĩna ñacã ũmacʉ̃jʉ gãna ñajediro, adi sita gãna cʉni. Ito yicõri sita wato ñarã, godagoana, ito yicõri ide wato gãna, ñajediro ĩna bʉsirise ruyucʉ. Ʉjʉ ya cumuro rujigʉre, Oveja Macʉre cʉni rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro bʉsi ruyucã ĩna:

Mʉa ña masa ĩna rʉ̃cʉbʉorona. Ito bajiri mʉare rʉ̃cʉbʉotĩñajaro masa. “Mʉa ña rẽtoro ñasarã”, yitĩñajaro masa mʉare. “Mʉa ña rẽtoro masirã. Mʉa ña rẽtoro queno yirã”, yitĩñajaro masa mʉare, yi bʉsi ruyucã ĩna.

14Ito bajiro ĩna yiroca jʉariarã tiĩaña mana ado bajiro bʉsi ruyucã:

—Ito bajiroti bajia, yi bʉsi ruyucã ĩna.

Ito yiroca veinticuatro ñarã bʉcʉrã ʉjʉ ya cumurojʉ rujigʉre, Oveja Macʉre cʉni, rʉ̃cʉbʉorã ĩna riojo rijomunigãna ñini rũjũcã ĩna.

6

Jʉa ãmojeno sʉobiare gaye

1Ito yija Oveja Macʉ papera tunara jotire cajero sʉobiarajʉ ĩ ñigãja ticʉ yʉ. Ito yirocati jʉariarã tiĩaña mana sĩgʉ̃ bʉsi ruyuquĩ ĩna rãca gagʉ. Ĩ bʉsija bʉjo bʉsirise robo bajiro ruyucʉ. Ado bajiro yi ruyuquĩ ĩ:

—Adojʉa tigʉ waya, yi ruyuquĩ ĩ yʉre.

2Ĩ ito yijare ti ñucacʉ yʉ. Cabaru botigʉ ĩ rʉ̃gõja ticʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ jatura jãi rʉcoquĩ. Jesara bedo ĩre ĩna jeoja ticʉ yʉ. Ito bajiro ĩna yija bero ĩ wajanare rẽtocũgʉ̃ waquĩ ĩ.

3Ito yirocati Oveja Macʉ sʉobiarajʉ gajejʉ ñigãquĩ ĩ. Ito yija gãji tiĩaña macʉ ĩ bʉsija tʉocʉ yʉ:

—Adojʉa tigʉ waya, yi ruyuquĩ ĩ cʉni.

4Ito ĩ yija cabaru sũagʉ̃re ti bʉjacʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉre sarera jãi ĩna ĩsija ticʉ yʉ. Ado bajiro moare ĩre cũñi ĩna. Masa ĩna queno ñabitire gaye, masa ĩna gãmeri sĩaroti gaye cʉni ĩre moare cũñi ĩna.

5Ito yija bero mʉcana gajejʉ sʉobiarajʉ ñigãquĩ Oveja Macʉ. Ito yija gãji tiĩaña macʉ ĩ bʉsija tʉocʉ yʉ:

—Adojʉa tigʉ waya, yi ruyuquĩ ĩ cʉni.

Ĩ ito yija cabaru ñigʉ̃re ti bʉjacʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ rʉ̃cʉoraga rʉcoquĩ. 6Ito yirocati tiĩaña mana wato oca ruyucʉ. Ado bajiro ruyucʉ iti:

—Trigo wame cʉtirise bare co rʉmʉ moare waja coji kiloti bʉjare ñaro yiroja. Ito yicõri cebada wame cʉtirise bare co rʉmʉ moare waja ʉdiaji kilos bʉjare ñaro yiroja. Ito bajibojarocati ʉyé ide, ʉ́ye roabare cʉni waja rʉ̃cʉbeto yiroja, yire oca ruyucʉ.

7Ito yija mʉcana gajejʉ sʉobiarajʉ ñigãquĩ Oveja Macʉ. Ito yija gãji sʉsagʉ tiĩaña macʉ ado bajiro yi ruyuquĩ:

—Adojʉa tigʉ waya, yi ruyuquĩ yʉre.

8Ito ĩ yija cabaru bodeagʉre ti bʉjacʉ yʉ. Ĩ joe jesagʉ, “Godare Gaye Rotigʉ”, wame cʉtiquĩ. Ĩ bero sʉyagʉ, “Ñeñaro Yigoana Ĩna Ñarojʉ”, wame cʉtiquĩ ĩ. Sĩare gaye moare cũñi ĩna ĩnare. Gãmeri sĩarena, ñio jogarena, ñarisena ito yicõri gãjeronana cʉni ĩnare sĩa rotiñi ĩna. “Adi sita gãna jʉaria buturi batocõri co butu gãna mʉ sĩa jeoja quena”, yi rotiñi ĩna ĩnare.

9Ito yija bero mʉcana gajejʉ sʉobiarajʉ ñigãquĩ ĩ. Ito bajiro ĩ yirocati Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soe ĩsisotira casabo tʉ sĩa ecoana ya ʉsi ñacʉ. Dios oca ĩna riasojare, ito yicõri, “Jesure tʉorʉ̃nʉrã ña gʉa”, ĩna yijare ĩnare sĩañi ĩna. 10Oca sẽoro ado bajiro yicã ĩna:

—Coji ñeñaro yiĩabicʉ ña gʉa Ʉjʉ mʉ. “Ado bajiro yigʉ yigʉja yʉ”, mʉ yija yiro robo yigʉ ña mʉ. ¿Gʉare sĩanare nocõ yoari ĩnare waja senigʉ̃ yati mʉ? yicã ĩna. 11Ĩna ito yijare yutabuju botirise ĩnare ĩsiquĩ ĩ. Ito yicõri:

—Tujacãña maji, ʉsiriobesa. Gãjerã mʉa robo bajirã Jesús gayere riasorã yirãji maji. Ito bajiro ĩna yija ticõri, ĩnare sĩacõrã yirãji maji. Ito bajiro ĩna yija bero ĩnare waja senigʉ̃ yigʉja yʉ, yiquĩ Dios ĩnare.

12Ito yija bero mʉcana gajejʉ sʉobiarajʉ ñigãquĩ Oveja Macʉ. Ito bajiro ĩ yirocati sita iti bʉto ʉeja ticʉ yʉ. Ito yicõri ũmacañi ʉ̃mʉa gagʉ bʉto ñi juaquĩ. Saya bʉto ñiro robo bajiro ñi juaquĩ ĩ. Ito yicõri ñami gagʉ bʉto sũa juaquĩ, rí bʉto sũarise robo bajiro. 13Ito yicõri ñocõa ũmacʉ̃jʉ gãna jacajʉ quedi queacã ĩna. Higuera wame cʉtiricʉ rica mino iti wẽa batero robo bajiro quedicã ĩna. 14Ito yija bero macãrʉcʉ̃ro godacoacʉ. Papera jũ tunado bajiro baji godacoacʉ. Gʉ̃ta yucʉri, ruja yogari cʉni gajerojʉ iti cʉni rʉ̃gʉ̃roca yiquĩ Dios. 15Ito bajijare ʉjarã rotiri masa gʉ̃ta gojerijʉ rudi sãja wacã ĩna. Ito yicõri gʉ̃tagãri wato rudi sãja wacã gãjerã. Ĩna rãcati surara ʉjarã, ñasarã, niyeru jairã, sẽorã, waja mano moari masa, gãjerã queno ñari masa cʉni rudi jedicoacã ĩna. 16Ito bajiro rudicõri gʉ̃ta yucʉrire, gʉ̃tagãrire cʉni ado bajiro yicã ĩna:

—Gʉare quedi jea biaya ʉjʉ ya cumurojʉ rujigʉ gʉare ĩ tibititoni. Ito yicõri Oveja Macʉ gʉa ñeñaro yirise waja gʉare senibititoni, gʉare quedi jea biaya, yicã ĩna gʉ̃ta yucʉrire.

17Ija ito bajiro iti bajija masa ĩna ñeñaro yirise waja seniri rʉmʉ ñacãro yiroja. Ito bajiri ñimʉ itire rudi masigʉ̃ macʉ yiguĩji.

7

Ĩ ñarãre Dios ĩ tirʉ̃nʉre gaye

1Ito bero ángel mesa jʉariarã ticʉ yʉ. Ũmacañi ĩ joejea wadiri dʉja waquĩ sĩgʉ̃. Ĩ quedi sãja warojʉa waquĩ gãji. Warubʉjʉa waquĩ gãji. Gãji gaje dʉja warubʉjʉa waquĩ. Itojʉ ejacõri mino wẽa rotibisĩ ĩna. Ito bajiri adi sita joe, riaca jajosa joe cʉni mino wẽabiticʉ. Ito bajicõri yucʉ joe cʉni mino wẽabiticʉ. 2Ito bajiroca ũmacañi ĩ joejea wadiri dʉja gãji ángel ĩ wadija ticʉ yʉ. Dios catitĩñagʉ̃ wame wõroti gaye rʉcocõri ĩ wadija ticʉ yʉ. Ejacõri gãjerã ángel mesa adi sitare, riaca jajosa cʉni, Dios ĩ ñeño rotianare oca sẽoro ado bajiro awasã gotiquĩ ángel:

3—Mani Ʉjʉ Dios ya moari masa ya rioweca Dios wame wõrã yirãji mani ĩnare. Mani wõroto riojʉa adi sita, riaca jajosa, yucʉre cʉni ñeñobesa mʉa maji, yiquĩ ángel Dios ĩ ñeño rotianare.

4Ito yija bero, “Adocõ ñama mʉa wame wõrona”, yire oca ruyucʉ. “Ĩna ñama jʉa gʉbojeno buturi gãna. Jeyaro ciento cuarenta y cuatro mil Israel sita gãna ñama ĩna”, yire gaye oca ruyucʉ. 5Ado bajiro wame cʉticã jʉa gʉbojeno buturi gãna, Israel sita gãna: Judá ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Rubén ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Gad ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. 6Aser ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Neftalí ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Manasés ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. 7Simeón ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Leví ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Isacar ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. 8Zabulón ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. José ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Ito yicõri sʉsari Benjamín ñayorʉ janerãbatia doce mil ñacã. Ĩna ñacã Dios wame wõ ecorona.

Jãjarã botirise sãñarã

9Ito yija bero ʉjʉ ya cumuro riojo, ito yicõri Oveja Macʉ riojo jãjarã masa ticʉ yʉ. Ĩna ñacã co sita gãna rʉyabeto, co oca rʉyabeto bʉsirã, co cʉto gãna rʉyabeto, ito yicõri co butu gãna rʉyabeto ñacã ĩna. Cõĩaja jediado manicã ĩna. Yutabujuri botirise sãñacõri ĩna ya ãmorijʉ rujaño caeri rʉcocã ĩna. 10Ado bajiro oca sẽoro awasã bʉsicã ĩna:

Dios rotira cumurojʉ rujigʉ, ĩ ñami manire masorocʉ. Ito yicõri Oveja Macʉ ĩ cʉni manire masorocʉti ñami, yicã ĩna. 11Ito bajiro ĩna yiroca riti ángel mesa ñajediro, bʉcʉrã, jʉariarã tiĩaña mana cʉni ʉjʉ ya cumuro riojo Diore rʉ̃cʉbʉorã ñini rũjũcõri ĩna ya rio sita cʉ̃oro muqueacã ĩna. 12Diore rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro yicã ĩna:

Mʉ ña rʉ̃cʉbʉorʉ. Mʉ ña rẽtoro ñasagʉ. Mʉ ña rẽtoro masigʉ̃. Mʉ ña rẽtoro queno yigʉ. Mʉ ña masa jeyaro ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ. Mʉ ña rẽtoro sẽogʉ̃. Ñimʉ gãji mʉ rẽtoro sẽogʉ̃ maquĩji. Mʉ ña Dios gʉa Ʉjʉ. Ito bajiroti ñatĩñama mʉ. Ito bajiroti bajitĩñajaro. Itocõ ña. Amén, yicã ĩna.

13Ito yija sĩgʉ̃ bʉcʉgʉ yʉre seniĩaquĩ:

—¿Ñimarã ñati botirise sãñarã? ¿No gãna wadiyijari ĩna? yiquĩ ĩ yʉre.

14Ito ĩ yijare ado bajiro cʉdicʉ yʉ:

—Masibea yʉ. Mʉ mʉri masigʉ̃ja. Yʉre gotiya, yicʉ yʉ ĩre.

Yʉ ito yijare:

—Ĩna ñama bʉto tõbʉjabojarãti ĩna ñeñaro yirisere jidicãcõri, rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũana. Ĩna ñeñaro yirisere coeñi Oveja Macʉ, ĩ ya rína. Ito bajiri yutabujuri boti quenarise sãñama ĩna, yiquĩ ĩ yʉre. 15Ito bajicõri ʉjʉ ya cumuro riojo Diore rʉ̃cʉbʉo ñama ĩna. Ito yicõri ĩ ya wire ʉ̃mʉa, ñami cʉni ĩre moa ĩsiama ĩna. Ito bajiri ĩ masirisena ĩnare codetĩñagʉ̃ yiguĩji Dios. 16Ito bajiri jʉaji ñiocõmena yirãji ĩna. Jʉaji idi ãmomena yirãji ĩna. Ito yicõri ũmacañi jʉaji asi jeobicʉ yiguĩji ĩnare. Ito bajiri asirise tʉoĩamena yirãji ĩna. 17Ʉjʉ ya cumuro riojo ñagʉ̃ Oveja Macʉ, ĩnare codegʉ yiguĩji. Oveja coderi masʉ robo bajiro ĩnare codegʉ yiguĩji ĩ. Ide catitĩñare gaye idijaro ĩna yirocʉ, ĩnare tʉ̃a wacʉ yiguĩji Oveja Macʉ. Ĩna ya cajeari yago ide wejacãgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri wanʉrã, tʉdi otimena yirãji ĩna ĩja, yiquĩ ĩ yʉre.

8

Rʉyarijʉ sʉobiarajʉ ñigãre gaye

1Ito yija Oveja Macʉ jʉa ãmojeno sʉobiarajʉ rʉyarijʉ ñigãquĩ ĩja. Ito bajiro ĩ yiroca yoa bʉsari treinta minutocõ ũmacʉ̃jʉ macãrʉcʉ̃rojʉ oca manoti ñacʉ. 2Ito bajija bero jʉa ãmojeno ángel mesa Dios riojo ĩna rʉ̃gõja ticʉ yʉ. Jʉa ãmojeno trompeta jutiragari boca ãmicã ĩna. 3Ito yija gãji ángel oro tẽrojʉ soeja sʉti quenarise sãcõri ejaquĩ. Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩna soe ĩsisotira casabo riojo rʉ̃gõquĩ ĩ. Ito yicõri jaje soeja sʉti quenarise boca ãmiquĩ ĩ. Iti ñacʉ, Dios ñarã Diore ĩna bʉsiroca soe ĩsiroti. Ito yicõri ʉjʉ ya cumuro riojo Diore soe ĩsira casabojʉ Diore soe ĩsiquĩ ĩ. Orona ĩna menira casabo ñacʉ iti casabo. 4Ito bajiro ĩ soe ĩsija bueri queno sʉti quenarise bue ejacʉ Diore. Dios ñarã ĩre ĩna bʉsirise cʉni ejacʉ ĩ tʉ. 5Ito yija ángel Diore ĩna soe ĩsira casabo gaye ĩ rʉcori tẽrojʉ rĩti yorise sã dajoquĩ. Ito yicõri adi sitare rĩti yorise yua queoquĩ. Ito bajiro ĩ yijare bʉjo ĩ borea yirise ñacʉ. Bʉjo oca cʉni ruyucʉ. Ito yicõri guijoro ruyucʉ. Ito bajicõri sita ʉecʉ. Ito bajirise ticʉ yʉ, yʉ cãirojʉ.

Jutiragari gaye

6Ito yija bero trompeta wame cʉtirisena jutirona rʉco yucãcã ángel mesa jʉa ãmojeno ñarã.

7Cajero gagʉ jutisʉoquĩ. Ĩ jutirocati ide bʉra cujiri sitajʉ quedi queacʉ. Ito yicõri jea ʉ̃jʉrise rí wʉsarise quedi queacʉ. Iti quedi quearoca sita gʉdareco adojʉa bʉsacõ ʉa jedicoacʉ. Yucʉ cʉni gʉdareco adojʉa bʉsacõ ʉacʉ. Ta cati cʉni ʉa jedicoacʉ.

8Ito bero gagʉ ángel jutiquĩ. Ĩ jutirocati gʉ̃tagʉ̃ bajiro ʉ̃jʉcõri riaca jajosajʉ quedi roacʉ. Ito bajiroca riaca jajosa gʉdareco adojʉa bʉsacõ rí godo wedicʉ. 9Ito bajiri riaca jajosa gãna gʉdareco adojʉa bʉsacõ cõ jedicoacã ĩja. Ito yicõri gʉdareco adojʉa bʉsacõ cuma bʉcʉri ruja jedicoacʉ ĩja.

10Ito bero gagʉ ángel jutiquĩ. Ĩ jutirocati ũmacʉ̃jʉ gagʉ ñocõa jaigʉ quediquĩ. Jea ʉ̃jʉrise bʉcʉ bajiro quediquĩ ĩ. Riacari, ide ũmaburi gojeri gʉdareco adojʉa bʉsacõ quedi roaquĩ ĩ. 11“Sʉ̃erise”, wame cʉtiquĩ ĩ ñocõamʉ. Ito bajiri gʉdareco adojʉa bʉsacõ sʉ̃erise godo wedicʉ ide. Ito bajiri itire idicõri masa jãjarã godacã.

12Ito bero gagʉ ángel jutiquĩ mʉcana. Ĩ jutirocati ũmacañi ʉ̃mʉa gagʉ gʉdareco adojʉa bʉsacõ ñeñaquĩ. Ito yicõri ñami gagʉ gʉdareco adojʉa bʉsacõ ñeñaquĩ. Ñocõa cʉni itocõti ñeñacã. Ito bajiri gʉdareco adojʉa bʉsacõ busubiticã ĩna. Ʉ̃mʉa gagʉ jʉariajiri cõrecõ busubitiquĩ. Ñami gãna cʉni iticõti busubiticã.

13Ũmacʉ̃jʉ ti mʉoca yigʉ, ga ĩ wʉtija ticʉ yʉ. Ado bajiro oca sẽoro bʉsi ruyuquĩ ĩ:

—Bʉjato bajiro wado ya adi sita gãnare. Ʉdiarã ángel mesa jutimena ĩna jutiroca bʉto tõbʉjarã yirãji adi sita gãna. Bʉjato bajiro yiroja ĩnare, yi ruyuquĩ ĩ yʉ tʉoja.

9

Sʉsabiti goje gaye

1Ito bero co dʉjamo ñagʉ̃ ángel jutiquĩ mʉcana. Ĩ jutirocati sĩgʉ̃ ñocõa robo bajigʉ ado jacajʉ ĩ quedi queaja ticʉ yʉ. Quedi queacõri sʉsabiti goje soje janado boca ãmiquĩ ĩ. 2Ito yicõri iti sojere janaquĩ ĩ. Ĩ janagoroca jairo ʉ̃jʉrime bueri robo bajiro mʉjacʉ. Jairo bue dajacõri rãitĩacoacʉ. Ito bajicõri ũmacañi cʉni ruyubitiquĩ. 3Iti bueri wato ñimia jãjarã wʉti batacã adi macãrʉcʉ̃rore. Cotiwãja robo bajiro toarã ñacã ĩna ñimia. 4“Tare, yucʉre, oteja judirisere cʉni ba ñeñobesa mʉa”, Dios ĩ yicãna ñañi ĩna. “ ‘Ãni ñami Dios yagʉ’, wame wãñamenare riti ʉsirioro yiba mʉa”, Dios ĩ yicãna ñañi ĩna. 5“Masare ʉsirioro yiba”, Dios ĩ yiana ñabojarãti, “Masare sĩama”, ĩ yiana meje ñañi ĩna. “Co dʉjamocõ ũmacañicõ masare rujʉri juniroca yiba”, Dios ĩ yicãna ñañi ĩna. Masare rujʉri juniroca ĩna yija, cotiwãja ĩ toaro bajiro junirã ñacã ĩna. 6Iti rʉmʉri iti ejaroca bʉto goda ãmorã yirãji masa. Ito bajibojarocati goda masimena yirãji ĩna. Ejori goda ãmobojarãti godamena yirãji ĩna.

7Yʉ tija ñimia cabarua robo bajirã ñacã. Gãmeri sĩarona ña yucãna robo bajiro bajicã ĩna. Ĩna ya rijogari joe oro bedori bajirise jesacã ĩna. Ito yicõri ĩna ya riori, masʉ rio bajiroti bajicʉ. 8Ĩna ya joa romia joa bajirise ñacʉ. Ito yicõri ĩna ya guji yai guji bajirise ñacʉ. 9Ĩna ya rujʉ cʉní gaye come wero robo bajirise ñacʉ. Ĩna wʉtija ĩna ya caerori cabarua jãjarã ĩna ũmaquediro bajiro ruyucʉ. Gãmeri sĩarã warã jãjarã cabarua tunuricori ĩna tʉ̃a waro bajiro ruyucʉ. 10Cotiwãja jotia robo bajiro jotaga cʉtirã ñacã ñimia. Ito bajiri co dʉjamocõ ũmacañicõ masare rujʉri juniroca yi ñacã ĩna. 11Ĩna ñimia ʉjʉ sĩgʉ̃ ñaquĩ. Sʉsabiti goje gagʉ ñaquĩ ñimia ʉjʉ. Ángel ñagorʉ ñaquĩ ĩna ʉjʉ. Hebreo ocana Abadón wame cʉtiquĩ ĩ. Griego ocana Apolión wame cʉtiquĩ. “Ruyuriori masʉ”, yireoni ña iti.

12Ito bajiro rẽtacʉ cajero tõbʉjasʉoroti gaye. Ito bero jʉaji gaye rʉyacʉ mʉcana.

13Ito yija bero gagʉ ángel jutiquĩ mʉcana. Ĩ jutirocati Dios riojo ĩre soe ĩsira casabo jʉaria saburi sabu cʉtiri casabo wato oca ruyucʉ. 14Ito juti ruyucacʉre ado bajiro oca goti ruyucʉ:

—Éufrates wame cʉtirisa tʉ jʉariarã ángel mesa ñagoana sia cũanare õjaña, yire oca ruyucʉ.

15Ito bajiri jʉariarã ángel mesa ñagoanare õjaquĩ ĩ. Gʉdareco adojʉa bʉsacõ masare sĩajaro yirocʉ, ĩnare õjaquĩ ĩ. “Iti rodoti, ĩ ũmacañiti, iti rʉmʉti, iti horati ĩnare sĩama”, yi goticãna ñañi ĩna. 16“Doscientos millones surara cabaru joejʉ jesarã ñama”, yire gaye oca tʉocʉ yʉ.

17Ito yirocati yʉ cãirojʉ cabaru joe jesarãre ticʉ yʉ. Ĩna ya rujʉ cʉní gaye ricati riti ñacʉ. Gãjerã sũarise, gãjerã sʉmearise, gãjerã bodearise cʉní cʉticã ĩna. Yai rijoga bajiro rijoga cʉticã ĩna cabarua. Ĩna ya riserijʉ bueri, jea, ito yicõri azufre wame cʉtirise cʉni budicʉ. 18Iti ʉdiaji gaye cabarua ya riserijʉ budicati gʉdareco adojʉa bʉsacõ masare sĩacʉ iti. Jãjarã masare jeana, buerina, ito yicõri azufre wame cʉtirisena cʉni masare sĩacã ĩna. 19Ĩna ya riserina, ĩna ya jotiarina cʉni masare sĩa masirã ñacã cabarua. Ĩna ya jotiari ãña robo bajiro rijoga cʉticʉ. Ito bajiri ĩna ya jotiarina masa ĩna tõbʉjaroca yicã ĩna.

20Jãjarãre sĩacã ĩna. Ĩnare sĩaja tibojarãti ĩna ñeñaro yirise jidicãbiticã gãjerã. Rʉ̃mʉ́are rʉ̃cʉbʉo jidicãbiticã ĩna. Rʉ̃cʉbʉorona ĩna meniana ñacã. Oro, plata, bronce wame cʉtirisena, gʉ̃ta, yucʉna cʉni menicã ĩna ĩnare rʉ̃cʉbʉorona. Ĩna menire tirise meje, warise meje, tʉorise meje ñabojarocati itire rʉ̃cʉbʉotĩñacã ĩna. 21Gãjerãre sĩa jidicãbiticã ĩna. Masare ĩna rojarise jidicãbiticã ĩna. Romiare ĩna ajerise jidicãbiticã. Ĩna rinirise cʉni jidicãbiticã ĩna.

10

Dios ñaro gagʉ ángel papera tunara joti rʉcogʉ

1Ito yija gãji ángel sẽogʉ̃ ũmacʉ̃jʉ ĩ ruji wadija ticʉ yʉ. Ide bueri wato ruji wadiquĩ ĩ. Ĩ ya rijoga weca bue bedo ñacʉ. Ĩ ya rio ũmacañi ʉ̃mʉa gagʉ bajiro yocʉ. Ĩ ya ñicʉri jea ʉ̃jʉrise cʉrise bʉcʉ robo bajiro bajicʉ. 2Ĩ ya ãmojʉ papera tunara joti õjacõri rʉcoquĩ. Ruji ejacõri ĩ ya gʉbo riojocadʉja riaca jajosa cʉda roaquĩ ĩ. Ĩ ya gãcodʉjaga gʉbo boejʉ cʉda cũquĩ. 3Ito yicõri oca sẽoro awasãquĩ. Yai awasãro bajiro ruyucʉ ĩ awasãja. Ĩ awasãrocati jʉa ãmojeno bʉjoa bʉsi ruyucã. 4Bʉjoa oca ruyurise ucarocʉ yibojacʉ yʉ. Iti ucagʉ wagʉ yʉ yirocati ũmacʉ̃jʉ ado bajiro oca ruyucʉ yʉre:

—Jʉa ãmojeno bʉjoa oca ruyurise gãjerãre gotibesa. Ucabesa itire, yire oca ruyucʉ yʉre.

5Ito yija bero co dʉja gʉbo riacajʉ cʉda rʉ̃gõcõri gaje dʉja gʉbo boejʉ cʉda cũgʉ̃, ĩ ya ãmo riojocadʉja ũmacʉ̃jʉ ĩ ñumʉoja ticʉ yʉ. 6Riti bajiro yiroja yirocʉ, “Dios catitĩñagʉ̃ ĩ tiro riojo ado bajiro ya yʉ”, yiquĩ ĩ. Dios ñami ũmacʉ̃jʉ macãrʉcʉ̃rore rujeorʉ. Sita, riacari cʉrise, ito yicõri jeyaro itijʉ ñarise rujeorʉ ñami ĩ. Riti bajiro yiroja yirocʉ, Dios ĩ tiro riojo ado bajiro ya yʉ:

—Ñe sejare mano yiroja ĩja. 7Sʉsagʉ ángel jʉa ãmojeno ñagʉ̃ ĩ jutiroca, “Ado bajiro yigʉ yigʉja yʉ”, Dios ĩ yiado bajiroti yigʉ yiguĩji ĩ. Jane mejejʉ masare iti gaye goti jeobisĩ ĩ maji. Ĩre goti ĩsiri masare riti gotiñi ĩ. Ĩnare ĩ gotiado bajiroti rẽtaro yiroja ángel sʉsagʉ ĩ jutija, yiquĩ ĩ.

8Ito bajiro ĩ yija bero ũmacʉ̃jʉ oca ruyucati tʉdi ruyucʉ yʉre mʉcana. Ado bajiro yi ruyucʉ yʉre:

—Ángel ĩ ya riojocadʉja riacajʉ cʉda roacõri, boejʉ cʉda cũgʉ̃ tʉ wasa. Papera tunara joti ĩ rʉcorise ãmiña, yire oca ruyucʉ yʉre.

9Ito bajiro iti ruyuja tʉocõri, ángel tʉ wacʉ yʉ. Ĩ tʉ ejacõri papera tunara jotiacã ĩre senicʉ yʉ. Yʉ senija ado bajiro yʉre cʉdiquĩ ĩ:

—Ĩmo baya. Iti mʉ baja beroa ide robo bajiro ibisitiro yiroja mʉ ya rise. Ito bajibojarocati iti mʉ baja bero ñeme jiacõri mʉre jeraga juniro yiroja, yiquĩ yʉre.

10Ito ĩ yirocati ãmojʉ ĩ rʉcorise papera ãmicʉ yʉ. Itire ãmicõri bacʉ yʉ ĩja. Beroa ide robo bajiro ibisiticʉ iti yʉ baja. Ito bajibojarocati iti yʉ baja bero yʉ ya jeragajʉ bʉto junicʉ. 11Yʉ baja berojʉ ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ:

—“Co butu gãna rʉyabeto, co sita gãna rʉyabeto, co oca rʉyabeto bʉsirãre, ito yicõri ʉjarã ñarocõreti ado bajiro rẽtaro wado yiroja”, Dios ĩ yire gaye mʉcana tʉdi goti quenore ña mʉre, yiquĩ ángel yʉre yʉ cãirojʉ.

11

Jʉ̃arã bʉsi ejabʉari masa gaye

1Ito yija bero cõĩara jãi, yoari jãi yʉre ĩsiquĩ. Ĩsicõri ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ:

—Ĩmo, ãmiña. Yʉ ya wire yʉre rʉ̃cʉbʉorã masa ĩna minijuara wire cõĩatẽña. Yʉre ĩna soe ĩsira casabore cʉni cõĩama. Ito yicõri yʉre rʉ̃cʉbʉorãre cõĩama. 2Yʉ ya wi riojo ñari tũcũrore cõĩabeja. Yʉre boca ãmimena ya tũcũro ña iti tũcũro. Yʉ ñarã meje ñama ĩna. Ʉdia rodo gaje rodo gʉdarecocõ yʉ ya cʉto ñeñaro yi ucurã yirãji ĩna. 3Ito bajiri jʉ̃arã yʉ gaye bʉsirã yʉre bʉsi ejabʉa waronare cõagʉ̃ yigʉja yʉ. Ʉdia rodo gaje rodo gʉdarecocõ yʉ gayere bʉsi ñarã yirãji ĩna. Bojori bʉjarã ĩna sãñarise sãñarã yirãji ĩna, yiquĩ Dios yʉre.

4Adi macãrʉcʉ̃ro Ʉjʉ Dios riojo, olivos wame cʉtiricʉ jʉagʉ ña. Ito yicõri jeobusuora tutu jʉa tutu ña. Iti robo bajiro bajirã ñama jʉ̃arã ĩre bʉsi ejabʉarã. 5Ĩna wajanare ĩna ñeñaro yi ãmoja, ĩna ya riserina jea bucã ĩna. Ito bajiro yicõri ĩna wajanare soe jeocã ĩna. No ĩnare ñeño ãmorãre ito bajiroti soecã ĩna. 6Ide quedire ĩna ãmobeja, idere camota masirã ñacã ĩna. Dios gaye ĩna riasoroca ide quedibe yirona camotacã ĩna. Idere rí iti godo wediroca yi masirã ñacã ĩna. Ito yicõri adi sita ñarise jeyaro iti juniroca yi masirã ñacã ĩna. Ĩna ãmorocõ yisoticã ĩna itire.

7Diore ĩna bʉsi ejabʉarise gajanoaroca sʉsabiti goje gagʉ guijogʉ ĩna tʉ mʉja ejaquĩ. Ĩnare ñia rẽtocũquĩ ĩ. Ito yicõri ĩnare sĩaquĩ ĩ. 8Ĩnare sĩacõri jaja cʉto ma gʉdareco ĩna ya rujʉrire cũquĩ sʉsabiti goje gagʉ. Mani Ʉjʉre ĩna sĩara cʉto ñacʉ iti cʉto. Iti cʉto gãna ñeñaro yirã ñari Sodoma cʉto gãna, ito yicõri Egipto gãna bajiro bajirã yicã ĩna. 9Ʉdia rʉmʉ gaje rʉmʉ gʉdarecocõ majʉ Diore bʉsi ejabʉari masa ya rujʉri cũñacʉ. Masa jeyaro, co butu gãna rʉyabeto, co oca rʉyabeto bʉsirã, co sita gãna rʉyabeto ĩna ya rujʉrire ticã. Ĩna yuje ãmobojarocati masare camota ñaquĩ sʉsabiti goje gagʉ. 10Bʉsi ejabʉari masa jʉ̃arã ĩna godaja ticõri, wanʉcã adi sita gãna. Wanʉsarã ñarã basa menicã ĩna. Ito yicõri waja manoti gãmeri gajeoni ĩsicã ĩna. “Ĩna jʉ̃arã Diore bʉsi ejabʉari masa tʉdi manire ʉsirioro yimenaji”, yi tʉoĩarã wanʉcã iti cʉto gãna.

11Ito bajibojarocati ʉdia rʉmʉ gaje rʉmʉ gʉdarecocõti ĩre bʉsi ejabʉarã jʉ̃arã tʉdi ĩna catiroca yiquĩ Dios. Ito bajiro ĩ yijare wʉmʉ rʉ̃gʉ̃cã ĩna. Ĩnare ti ñabojana ĩna wʉmʉ rʉ̃gʉ̃ja, ti ʉcacã. 12Ito yija bero oca sẽoro ũmacʉ̃jʉ oca ruyucʉ ĩna jʉ̃arãre:

—Adojʉa mʉja waya, yire gaye oca ruyucʉ ĩnare.

Ito yija bero ide buerina mʉja wacã ĩna ĩja. Ito bajiro ĩna mʉja waja, ĩna wajana ñabojana ĩnare ticã. 13Ĩna mʉja warocati adi sita bʉto ʉecʉ. Iti cʉtore mil wiri iti ñaja, cien ñari wiri juja quedicʉ. Sita ʉerisena siete mil ñarã masa godacã. Gãjerã cati rʉyarã ti ʉcacõri güicã ĩna. Ito bajiri ũmacʉ̃jʉ gagʉ Diore rʉ̃cʉbʉocã ĩna.

14Ito bajiro rẽtarise adi rãca masa ĩna tõbʉjarise jʉaji rẽtasʉocʉ. Nocõ mejeti mʉcana masa ĩna tõbʉjaroti rẽtacʉ.

Jʉa ãmojeno ñagʉ̃ Dios ñaro gagʉ ĩ jutire gaye

15Ito yija bero sʉsagʉ jʉa ãmojeno ñagʉ̃ ángel jutiquĩ. Ĩ jutirocati ũmacʉ̃jʉ oca sẽorise ruyucʉ yʉ tʉoja. Ado bajiro yi ruyucʉ iti:

Adi macãrʉcʉ̃ro gãna ñajediro rotirona ñama Dios mani Ʉjʉ, ito yicõri Cristo cʉni. Ʉjarã roti masirã ñatĩñarã ñarã yirãji ĩna, yire oca ruyucʉ ũmacʉ̃jʉ yʉ tʉoja. 16Ito yiroca veinticuatro ñarã bʉcʉrã Dios riojo ʉjʉ ya cumurorijʉ rujirã ñini rũjũcõri sitajʉ ĩna ya rio muqueacã ĩna. Ito bajiro yicã ĩna Diore rʉ̃cʉbʉorã. 17Ado bajiro bʉsi ruyucã ĩna:

Gʉare queno ya gʉa Ʉjʉ mʉ. Rẽtoro masigʉ̃ ña Dios mʉ. Ñimʉ gãji mʉ robo masigʉ̃ mami. Iti rʉmʉjʉ gagʉ ña mʉ, adocãta gagʉ cʉni. Ijarijʉ cʉni ñatĩñagʉ̃ yigʉja mʉ. Bʉto masigʉ̃ ñari adocãta masare rotisʉoa mʉ. Ito bajiri, “Queno ya mʉ”, ya gʉa mʉre.

18Mʉre masimena co sita gãna rʉyabeto mʉre ti junisinicã ĩna. Ĩna tõbʉjaroca mʉ yira rʉmʉ ejacoajʉ ĩja. Ito yicõri godarãre waja mʉ seniri rʉmʉ ejacoajʉ. Mʉre moa ĩsicõri ĩna mʉre goti ĩsire waja, waja yira rʉmʉ ejacoajʉ ĩja. Mʉ ñarã mʉre rʉ̃cʉbʉoanare mʉ waja yira rʉmʉ ejacoajʉ. Ñasarã, ñasa menare cʉni mʉ ñarã ĩna ñajare ĩnare waja yigʉ yigʉja mʉ. Ito yicõri adi sita gãnare ñeñaro yirãre mʉ ruyurioroti rʉmʉ ejacoajʉ, yicã veinticuatro ñarã bʉcʉrã Diore rʉ̃cʉbʉorã.

19Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ Dios ya wi iti janaja ticʉ yʉ. Iti wi totijʉ Dios ĩ rotirise sãñari jedo iti ñaja ticʉ yʉ. Iti yʉ tirocati bʉjo jaquĩ. Ito yicõri bʉto bʉsiquĩ. Iti wato guijorise ruyucʉ. Sita cʉni ʉecʉ. Ito yicõri ide bʉra cujiri guijoro jaje quedicʉ.

12

Romio tʉ jino robo bajigʉ bʉcʉ ĩ ejare gaye

1Ito bero ũmacʉ̃jʉ ijarijʉ rẽtaroti ruyucʉ yʉre. Ũmacañi ĩ yorise bajirise saya sãñacõ iso romio. Ũmacañi ñami gagʉ joe rʉ̃gõcõ iso. Iso ya jesara bedojʉ jʉa gʉbojeno ñocõa ñacã. 2Macʉ sãñagõ ñacõ iso. Ito bajiri macʉ cõgõ awasãcõ. Iti junijare oca jai ñacõ iso. 3Ũmacʉ̃jʉ ija rẽtaroti gaye gaje ruyucʉ. Iso tʉ jino robo bajigʉ sũagʉ̃ bʉcʉ ñaquĩ. Jʉa ãmojenogãri rijoga cʉtiquĩ ĩ. Jʉa dʉjamocõ saburi sabu cʉtiquĩ. Ito yicõri co rijoga rʉyabeto jesara bedo jesaquĩ. 4Ñocõare gʉdareco adojʉa bʉsacõ ĩ ya jotiana ja ñajõquĩ ĩ. Ito bajiri sitajʉ quedi queacã ĩna ñocõa. Ĩ jino robo bajigʉ bʉcʉ, macʉ cõgõ tʉ tujaquĩ. “Ĩ rujearocati ĩre bacʉja”, yirocʉ tujaquĩ ĩ. 5Ito ĩ yiroca ʉ̃mʉgʉ̃ macʉ cʉticõ iso. Masa jeyaro Ʉjʉ ñarocʉ ñaquĩ ĩ. Dios ĩ cũrʉ ñari sẽoro roti masiquĩ. Iso rʉcoja bero ʉjʉ ya cumuro Dios ĩ rujiro tʉ ĩre ãmi ejacã ĩna. 6Ito yirocati masa manojʉ rudicoacõ macʉacã jaco. Itojʉ iso ñarotijʉ ñacãcʉ Dios ĩ cũrajʉ. Itojʉ mil doscientos sesenta rʉmʉri codequĩ Dios isore.

7Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ ĩna gãmeri sĩaja ticʉ yʉ. Ángel mesa Miguel ʉjʉ rãca ñarã, ángel mesa ñagoana jino robo bajigʉ bʉcʉ ñarã rãca gãmeri tãcã ĩna. 8Miguel mesare rẽtocũbiticã ĩna. Ito bajiri ũmacʉ̃jʉ Dios tʉ ña masibiticã ĩna ĩja. 9Ito bajiro ĩna yijare jino robo bajigʉ bʉcʉre bucõaquĩ Dios. Dios ĩ bucõarʉti ñami rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás wame cʉtigʉ. Ĩti ñami jane mejejʉ jino robo godo wedirʉ. Ĩti ñami masa jeyarore rʉogʉ. Ĩ ñarã Dios tʉ ñagoana rãcati bucõaquĩ Dios adi sitajʉ ĩna ñatoni.

10Ito yija ũmacʉ̃jʉ oca sẽoro ado bajiro ruyucʉ:

—Masare masorocʉ ñacãmi Dios ĩja. Ito bajiri mani Ʉjʉ ñarocʉ ñami ĩ. Ĩ masirise cʉni ĩorocʉ ñacãmi. Ĩ Macʉ Cristo cʉni ĩ masirisena rotirocʉ ñacãmi. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉre bucõacacʉ ñami ĩ. Ĩ bucõarʉti ñami Cristore tʉorʉ̃nʉrãre oca menigʉ̃. Ʉ̃mʉa, ñami cʉni Dios ĩ tiro riojo mani ñarãre oca meni ãmobojagʉ, “Seti cʉtiama ĩna”, yisotibojami ĩ Diore. 11Mani ñarãjʉa ĩre rẽtocũcã ĩna. “Ĩ ya rína mani ñeñaro yirisere coe jeogʉ yiguĩji Oveja Macʉ”, yi tʉoĩacõri rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũcã ĩna. “Cristo oca mani riasoja ticõri, manire sĩarã yirãji”, yi tʉoĩa güibiticã ĩna. “Manire ĩna sĩa ãmobojarocati Dios ocare jidicãmenaji mani”, yi tʉoĩacã ĩna. Ito bajiro yicõri rʉ̃mʉ́re rẽtocũcã ĩna. 12Rʉ̃mʉ́re ĩna rẽtocũja ticõri, wanʉña ũmacʉ̃jʉ gãna mʉa. Mʉa adi sita gãnareama bʉjato bajiro yiroja. Mʉa riaca jajosa gãnare cʉni bʉjato bajiro yiroja. Mʉa tʉjʉ rujicoami rʉ̃mʉ́ ĩja. Ito bajiri bʉjato bʉjarã wana ya mʉa. “Yoari mejeti yʉ tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios”, yirocʉ bʉto junisiniami rʉ̃mʉ́ adocãta, yi ruyucʉ oca ũmacʉ̃jʉ.

13“Adi sitajʉ cõami Dios yʉre”, yi ti masicõri, romio macʉ rʉcorore sʉyaquĩ jino robo bajigʉ bʉcʉ. 14Isore ĩ sʉyabojarocati ga caero jʉa caero cʉrise bʉcʉ isore ĩsicã ĩna iso wʉtitoni. Ito bajiri masa manojʉ iso ñarojʉ jinore wʉti rudi wacõ iso. Itojʉ ʉdia rodo gaje rodo gʉdarecocõ isore bare ecacõri tirʉ̃nʉ ñaquĩ Dios. 15Iso rudija ticõri, isore sĩa ãmoquĩ jino robo bajigʉ. Ito bajiri ĩ ya risena ide buquĩ isore rurocʉ. 16Ito bajiro ĩ yibojarocati sita ejabʉacʉ isore. Rʉ̃mʉ́ ide ĩ bubojare sitati udi ãmi jeocõcʉ. 17Iti ito bajija ticõri, bʉto romiore junisiniquĩ jino robo bajigʉ. Isore sĩa masibiticõri iso janerãbatiare tãgʉ̃ waquĩ rʉ̃mʉ́. Ĩna ñama Dios rotirise cʉdirã. Ito yicõri Jesucristo oca tʉorʉ̃nʉ sʉyarã ñari bojomenati masare goti batorã ñama ĩna. 18Ĩnare sĩa ãmogʉ̃ jino robo bajigʉ riaca jajosa tʉnima jajʉjʉ bocati ñacãquĩ ĩ, yʉ cãirojʉ yʉ tija.

13

Jʉ̃arã guijorã tiya mana gaye

1Ito bero yʉ cãirojʉ sĩgʉ̃ guijogʉ tiya macʉ ĩ maja wadija ticʉ yʉ. Jʉa ãmojenogãri rijogari cʉtigʉ ñaquĩ ĩ. Jʉa dʉjamocõ saburi cʉtiquĩ ĩ. Co saburi rʉyabeto come bedori jesacʉ. Ĩ ya riowecarijʉ wame wãñacʉ. Wame ñeñarise iti ñajare itire ti te ñaquĩ Dios. 2Ĩ guijogʉ yʉ ticacʉ, yai robo bajiro bajiquĩ. Oso wame cʉtigʉ bajiro cʉrise gʉbo cʉtiquĩ ĩ. Yai jaigʉ bʉcʉ robo bajiro rise cʉtiquĩ ĩ. Guijogʉre queno ĩ masiroca yiquĩ jino robo bajigʉ. Ito yicõri ĩ rujiri cumurojʉ ĩre rojoquĩ guijogʉre. Ito yicõri masare ĩ roti masiroca yiquĩ jino robo bajigʉ. Ito bajiri jino robo bajigʉ bajiroti roti masiquĩ guijogʉ cʉni. 3Guijogʉ coga ĩ ya rijogajʉ ĩre ĩna sĩabojare cami cʉtiquĩ ĩ. Ĩ ya cami yaticoayija yʉ tija. Ĩ catija ticõri, adi sita gãna ñarocõti ĩre ti ʉcacã. Ito bajiri ĩre rʉ̃cʉbʉo sʉyacã ĩna. 4Guijogʉ ĩ roti masiroca jino robo bajigʉ ĩ yijare, jino bʉcʉjʉare rʉ̃cʉbʉocã masa. Ito yicõri guijogʉre cʉni rʉ̃cʉbʉocã ĩna. Ĩre rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro yicã ĩna:

—Ñimʉ gãji ãni guijogʉ robo bajigʉ mami. Ñimʉ gãji ĩre tã rẽtocũgʉ̃ mami, yi rʉ̃cʉbʉocã masa guijogʉre.

5“Yʉ ña rẽtoro ñasagʉ. Ñimʉ gãji yʉ robo bajigʉ maquĩji”, yiquĩ guijogʉ. Ito yicõri Diore ñeñaro bʉsituquĩ ĩ. Cuarenta y dos ũmacañicõ roti ñaquĩ ĩ. Ito bajiro ĩ yija ticõaquĩ Dios. 6Dios ĩ tʉoro riojo ĩre bʉsituquĩ ĩ. Dios wamere ñeñaro bʉsiquĩ ĩ. Dios ya wire cʉni ñeñaro bʉsiquĩ ĩ. Ito yicõri ũmacʉ̃jʉ gãnare cʉni bʉsituquĩ ĩ. 7Dios ñarã rãca gãmeri tãcõri ĩnare rẽtocũquĩ ĩ. Ito bajiro ĩ yibojarocati ticõaquĩ Dios ĩre. Ĩre rẽobitiquĩ Dios maji. Ito bajiri co butu gãna rʉyabeto, co cʉto gãna rʉyabeto, co oca rʉyabeto bʉsirã, ito yicõri co sita gãna rʉyabeto roti ñaquĩ guijogʉ. 8Adi sita gãna ñajediro ĩre rʉ̃cʉbʉo jedicã ĩna. Adi macãrʉcʉ̃rore Dios ĩ rujeoroto riojʉajʉ, “Ãna ñama yʉ ñarã, catitĩñarona”, yiari wame wõcãñi ĩ ya papera tutijʉ. Iti tutire rʉcogʉ ĩ ñami Oveja Macʉ, ĩna sĩarʉ. Iti tutijʉ wame wãñamena guijogʉre rʉ̃cʉbʉocã ĩna, yʉ cãirojʉ.

9No gãmo goje cʉtirã tʉoya. 10“Seti cʉtirã ñama ĩna”, ĩna yi ñia ãmi warãma, tubiara wijʉ ãmi warã yirãji. Ito yicõri, “Seti cʉtirã ĩna ñajare sarera jãina ĩnare sĩaja quena”, ĩna yianare sarera jãina sĩarã yirãji ĩna. Ito bajiri mani Dios ñarã ñari mani tõbʉjabojaja cʉni tʉoĩa ʉsirio yibitirʉja manire. Ito yicõri Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãbitirʉja manire.

11Ito yija bero gãji guijogʉ sitajʉ ĩ joejea wadija ticʉ yʉ. Jʉa sabu mʉtacã oveja macʉ saburiacã robo bajiro sabu cʉtiquĩ ĩ. Ito bajibojarocati jino oca robo bajiro ruyucʉ ĩ bʉsija. 12Cajero gagʉ guijogʉ ĩ bero gagʉre ĩ robo bajiroti ĩ roti masiroca yiquĩ ĩ, ĩre. Ito bajiri masa ĩna sĩabojarʉ cami cʉtigʉre masa ĩre rʉ̃cʉbʉoroca yiquĩ ĩ, bero gagʉ. 13Ĩ cʉni masa tiro riojo guijorise tiyamani ĩoquĩ. Masa ĩna tiro riojo ũmacʉ̃jʉ gaye jea ʉ̃jʉrise jacajʉ iti quedi quearoca yiquĩ ĩ. 14Ito bajiro masa ĩna tiro riojo tiyamani ĩ ĩoja, ĩnare rʉogʉ yiquĩ ĩ. Cajero gagʉ guijogʉ ĩ ñaroca riti tiyamani ĩosotiquĩ ĩ bero gagʉ. Cajero gagʉ guijogʉ rujʉ robo bajiro masare meni rotiquĩ bero gagʉ. Cajero gagʉ guijogʉ ĩ ñaquĩ sarera jãina ĩna cami menibojarʉ. Ĩ ya rujʉ robo bajiro masare meni rotiquĩ bero gagʉ. 15Masa ĩna meni rujeoja ticõri, ĩna menirʉre catiocõri ĩ bʉsiroca, bero gagʉ guijogʉ ĩ yi masiroca yiquĩ cajero gagʉ guijogʉ. Ado bajiro gotiquĩ ĩna meni rujeorʉ: “Yʉre rʉ̃cʉbʉomenare sĩaja quena”, yi rotiquĩ yʉ cãirojʉ. 16Ito yija masa ñajedirore ĩna ya ãmo riojocadʉjare, ito yicõri ĩna ya riowecare wame wõ rotiquĩ ĩ. Ñasari masa, ñasamenare cʉni, niyeru jairã, bojoro bʉjarã, queno ĩna ãmoro robo ñarãre cʉni, gãjerãre moa ĩsiri masare cʉni ĩna ñarocõreti wame wõ rotiquĩ ĩ. 17Waja ãmorã ĩna ĩsi ãmobojarocati gãmeri ĩsire manicʉ, wame wãñamenare, ĩ rẽojare. Guijogʉ wame ito yicõri ĩ ya número wãñamenare waja gãmere manicʉ ĩnare.

18“Ito bajiro yireoni ña iti número”, mani yi masi ãmoja, queno itire riasotija quena. Iti número ʉ̃mʉgʉ̃ wame yireoni ña. Ado bajiro bajicʉ iti número, seiscientos sesenta y seis ñacʉ.

14

Dios ĩ masoana ĩna basare gaye

1Ito bajija bero Sión wame cʉtiri buro joe, Oveja Macʉre ĩ rʉ̃gõja ticʉ yʉ. Ciento cuarenta y cuatro mil ñarã ñacã masa ĩ rãca. Ĩna ya riowecarijʉ Oveja Macʉ wame, ito yicõri ĩ Jacʉ wame wãñacʉ ĩnare. 2Ito bero ũmacʉ̃jʉ oca ruyucʉ. Gʉ̃ta iti udiro bajiro, bʉjo bʉto ĩ jaro bajiro, ito yicõri arpa wame cʉtirise jãjarã basa ĩna meniro bajiro ruyucʉ. 3Jʉariarã tiĩaña mana catirã, ito yicõri veinticuatro ñarã bʉcʉrã Dios rotira cumuro tʉ ñacã. Ĩna riojo ciento cuarenta y cuatro mil ñarã mame basa sẽacã ĩna. Adi sita gãna Dios ĩ masoana riti basa sẽa masicã itire. 4Ĩna ñacã romia rãca ajeĩamena. Ñeñaro yi ãmobiticõri romiare ajeĩabiticã ĩna. Oveja Macʉre cʉdicõri no ĩ warojʉ ĩ rãca wacã ĩna. Adi sita gãna Dios ĩ masoana ñacã. Ito bajiro bajirã ñari ĩna ñacã cajero Oveja Macʉ ñarã, ito yicõri ĩ Jacʉ ñarã ñasʉoana. 5Ĩna wato sĩgʉ̃ socagʉ maniquĩ. Dios ĩ tiro riojo seti mana ñacã ĩna.

Dios ñaro gãna ʉdiarã

6Ito bero gãji ángel ũmacʉ̃jʉ ĩ wʉtija ticʉ yʉ. Ĩ ñaquĩ, “Masare masogʉ̃ yiguĩji Dios”, yire oca gotigʉ. Wasoa ecobeto yiroja iti ñatĩñaroti ñari. Co sita gãna rʉyabeto, co butu gãna rʉyabeto, co oca rʉyabeto bʉsirã, ito yicõri co cʉto gãnare rʉyabeto iti oca bʉsirocʉ ñaquĩ ĩ. 7Ado bajiro sẽoro bʉsi ruyuquĩ ĩ:

—Jeyaro masigʉ̃ Dios ĩ ñajare, ĩre güija quena. Ito yicõri ĩre rʉ̃cʉbʉoja quena. Masa ĩna ñeñaro yirise waja, waja senira rʉmʉ ejacoajʉ ĩja. Dios ĩ ñami ũmacʉ̃jʉ, jacajʉ cʉni, riacari, ide ũmaburijʉri cʉni menirʉ. Ito bajiro yirʉ ĩ ñajare ĩre rʉ̃cʉbʉoja quena, yi ruyuquĩ ángel ũmacʉ̃jʉ.

8Ito bero mʉcana gãji ángel ĩ wʉtija ticʉ yʉ. Ado bajiro bʉsi ruyuquĩ ĩ:

—Babilonia wame cʉtiri cʉtore, ito yicõri iti cʉto gãnare cʉni ruyurioquĩ Dios. Babilonia gãna gãjerã ĩna ñeñaro yitoni ʉsirio codecã ĩna. Sĩgʉ̃ ʉyé ide queagʉ ĩ ʉsirio codero bajiro yicã ĩna, yi ruyuquĩ ángel.

9Ito bero gãji ángel ticʉ yʉ. Ĩna ʉdiarã ticʉ yʉ jeyaro. Ado bajiro oca sẽoro bʉsi ruyuquĩ ĩ:

—Guijogʉre rʉ̃cʉbʉorãre ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios. Ĩ ya rujʉ ĩna meni rujeorʉre rʉ̃cʉbʉorãre cʉni ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios. Ĩ wamere ĩna ya ãmojʉ, ĩna ya riowecajʉ wõ rotirãre ti junisinigʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji ĩ. 10Ado bajiro bajia iti. Ʉyé ide, ide wʉoya mani bʉto rĩarise ñacʉ. Iti ʉyé ide bʉto rĩarise wʉoya mani robo bajiro bʉto ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios. No guijogʉre rʉ̃cʉbʉorãre jeame ʉ̃jʉrojʉ cõagʉ̃ yiguĩji Dios. Jeana, azufre wame cʉtirisena cʉni tõbʉjarã yirãji ĩna. Oveja Macʉ ĩ tiro riojo ángel mesa ĩna tiro riojo cʉni tõbʉjarã yirãji ĩna. 11Ĩna ʉarime gaye bueri buetarojobetoja. Ito bajiri guijogʉre rʉ̃cʉbʉorãre ĩna tõbʉjarise jedibeto yiroja. Ĩna meni rujeorʉre rʉ̃cʉbʉorã, ito yicõri ĩ wame wõ rotiana cʉni ito bajiroti tõbʉjarã yirãji ĩna. 12“Ito bajiro tõbʉjarã yirãji ĩna”, yi tʉoĩacõri, Dios rotirisere queno cʉdiba mʉa, ĩ ñarã ñari. Jesure tʉorʉ̃nʉ jidicãbeja mʉa. Mʉa tõbʉjabojaja cʉni ʉsiriobeja, yi ruyuquĩ ángel ũmacʉ̃jʉ.

13Ito yija bero gaje oca ruyucʉ yʉre ũmacʉ̃jʉ. Ado bajiro yʉre yi ruyucʉ iti:

—Yʉ mʉre gotirisere ucaya. No Diore tʉorʉ̃nʉ jidicãmena ĩna godabojaja cʉni wanʉ quenarã yirãji, yi ruyucʉ oca yʉre.

Gaje ado bajiro yi ruyuquĩ Espíritu Santo:

—Riti bajia. Ĩna moarise jidicãcõri, tujacãrã yirãji ĩna. Ũmacʉ̃jʉ ĩna ejaroca queno ĩna yigorere waja yigʉ yiguĩji Dios ĩnare, yi ruyuquĩ Espíritu Santo.

Diore tʉorʉ̃nʉrãre miojucõri ĩ ãmire gaye

14Ito yija ide bueri queno botirise ticʉ yʉ. Ide bueri joe Masa Rĩjorʉ robo bajigʉ rujiquĩ. Oro bedo jesaquĩ ĩ. Ĩ ya ãmojʉ yoara jãi odiri jãi rʉcoquĩ ĩ. 15Ito yija gãji ángel Dios ya wijʉ ĩ budija ticʉ yʉ. Ide bueri joe rujigʉre oca sẽoro ado bajiro bʉsi ruyuquĩ ĩ:

—Macãrʉcʉ̃ro rica boticoajʉ. Rica ãmirajʉ ejacoajʉ ĩja. Ito bajiri ricare jata ãmiña ĩja, yi bʉsi ruyuquĩ ángel.

16Ito ĩ yija tʉocõri, ide bueri joe rujigʉ ĩre tʉorʉ̃nʉrãre miojucõri ãmiquĩ. Ricare jata ãmigʉ̃ robo bajiro yiquĩ ĩ.

17Ito bero ũmacʉ̃jʉ Dios ya wijʉ ángel gãji budiquĩ mʉcana. Ĩ cʉni yoara jãi odiri jãi rʉcoquĩ. 18Ito bero gãji ángel Diore ĩna soe ĩsisotira casabo jea codegʉ budiquĩ. Odiri jãi rʉcogʉre sẽoro ado bajiro bʉsi ruyuquĩ:

—Macãrʉcʉ̃ro gaye ʉyé ñicoajʉ ĩja. Ito bajiri mʉ ya yoara jãi odiri jãina jata ãmiña, yi bʉsi ruyuquĩ yʉ tʉoja.

19Ito ĩ yija tʉocõri, ĩ ya yoara jãina adi sita ricare jata ãmiquĩ ĩ. Ãmicõri iti ide bijerotijʉ cũquĩ ĩ. “Masa ĩna ñeñaro yirise ti junisinicõri bʉto ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios”, yireoni ña iti. 20Cʉto sõjʉajʉ ide bije ecocʉ iti ʉyé. Iti bijeja riaca robo bajiro wacʉ rí. Trescientos kilómetrocõ yoacʉ itiya riaca. Cabaru ya wayugacõ ʉ̃cacʉ itiya.

15

Jʉa ãmojeno Dios ñaro gãna ñarise rʉcorã

1Ito bero mʉcana ũmacʉ̃jʉ tiyamani guijorise ticʉ yʉ. Ángel mesa jʉa ãmojeno ñarãre ticʉ yʉ. Ija rẽtaroti gaye jʉa ãmojeno ñarise ĩna rʉcoja ticʉ yʉ. Iti ñacʉ masa ĩna ñeñaro yirisere ti junisinicõri ĩna tõbʉjaroca Dios ĩ yisʉsaroti.

2Ito yija riaca jajosa ide ruyurisa, jea wʉsarisa ticʉ yʉ. Itiya tʉ masa jãjarã ĩna rʉ̃gõja ticʉ yʉ. Ĩna ñacã guijogʉre, ito yicõri ĩ rujʉre bajiro masa ĩna meni rujeorʉre rẽtocũana. Ĩna ya riowecare guijogʉ ya número wãñarã meje ñacã ĩna. Riaca jajosa ide ruyurisa tʉ rʉ̃gõcã ĩna. Arpa wame cʉtirise basa ejabʉare Dios ĩ ĩsire rʉcocã ĩna. 3Moisés Diore moa ĩsiri masʉ ñayorʉ ĩ basayore basacã ĩna. Oveja Macʉre wanʉrã ado bajiro basacã ĩna:

Dios, mʉ ña rẽtoro masigʉ̃. Ñimʉjʉa gãji mʉ robo masigʉ̃ mami. Jeyaro mʉ rujeore ticõri, quenarise iti ñaja, ti ʉca gʉa. Jeyaro mʉ yirise quenarise ña. “Ado bajiro yigʉ yigʉja yʉ”, mʉ yija, yiro robo yigʉ ña mʉ. Co sita gãna rʉyabeto, masa jeyaro Ʉjʉ ña mʉ.

4Noajʉa mʉre güimena mama ĩna. Ito yicõri noa mʉre rʉ̃cʉbʉomena mama. Mʉ sĩgʉ̃ti ña coji ñeñaro yiĩabicʉ. Queno mʉ yirisere ticõri, masa jeyaro mʉre rʉ̃cʉbʉorã yirãji, yicã Oveja Macʉre basarã.

5Ito bero ũmacʉ̃jʉ Dios ya wi iti janaja ticʉ yʉ. Ito yicõri Dios ĩ ñari sõa iti janaja ticʉ yʉ. 6Itojʉ Dios ya wijʉ jʉa ãmojeno ángel ñarise rʉcorã ĩna budija ticʉ yʉ. Yutabuju ʉeri mani queno botirise sãñacã ĩna. Ito yicõri ĩna ya wẽñura wiro oro gaye ñacʉ. Ʉsi riojocõ sʉsacʉ iti wiro. 7Ito yija sĩgʉ̃ jʉariarã ñagʉ̃ tiĩaña macʉ jʉa ãmojeno ángel mesare oro tẽrori ĩnare ĩ ĩsija, ticʉ yʉ. Ija masa ĩna tõbʉjaroca Dios ĩ yiroti dajacoacʉ iti tẽrorijʉ. Dios ñami catitĩñagʉ̃. 8Ĩ ĩsirocati Dios ĩ ñasarisena, ĩ masirisena cʉni jea bueri bue dajacoacʉ Dios ya wi ĩja. Iti bueroca ñimʉjʉa sãjado manicʉ. Jʉa ãmojeno ángel mesa ñarise rʉcorãre masa ĩna tõbʉjaroca yi rotiquĩ Dios. Dios ĩ rotiado bajiroti ĩna gajanoabeja ñimʉjʉa sãjado manicʉ Dios ya wijʉ maji.

16

Ñarise sãñari tẽrori

1Ito bero oca sẽoro Dios ya wijʉ iti ruyuja tʉocʉ yʉ. Ado bajiro jʉa ãmojeno ángel mesare bʉsi ruyucʉ iti:

—Masa ĩna tõbʉjatoni mʉa rʉcori tẽrori sita joere jio queoya. Iti ña, masa ĩna ñeñaro yirisere Dios ĩ ti terise, yi ruyucʉ ũmacʉ̃jʉ.

2Ito yija cajero gagʉ ángel ĩ rʉcori tẽro sita joe jio queoquĩ. Ito bajiro ĩ yirocati guijogʉ ya rujʉ bajiro ĩna meni rujeorʉre rʉ̃cʉbʉocõri ĩ wame wãñarãre ĩna ya rujʉrire cami joeacʉ. Bʉto cuni junirise ñacʉ iti cami.

3Ito bero jʉ̃arã ñagʉ̃ ángel ĩ rʉcori tẽro riaca jajosajʉ jio roaquĩ. Ĩ jio roarocati, rí godo wedicʉ ide. Godarʉ rí robo bajirise ñacʉ iti. Riaca jajosa gãna ñarocõti goda jedicoacã.

4Ito bero gãji ʉdiarã ñagʉ̃ ángel riacarijʉ ide ũmaburi gojerijʉ cʉni jio roaquĩ. Ito ĩ yirocati rí godo wedicoacʉ iti riacari. 5Ángel ide codegʉ ado bajiro bʉsi ruyuquĩ:

—Dios, mʉ ña ñeñaro yiĩabicʉ. Jane mejejʉ gagʉ ña mʉ. Ito yicõri adocãta gagʉ cʉni ña mʉ. Masa ĩna ñeñaro yirisere ti junisinicõri rí godo wediroca mʉ yija, quena ña. 6Mʉ ñarãre rí budiroca yicã ĩna. Ito yicõri ĩnare sĩacã ĩna. Ito yicõri mʉre goti ĩsiri masare ito bajiroti yicã ĩna. Ito bajiri ĩna rí idiroca mʉ yija, ito bajiroti quena ĩnare, yi ruyuquĩ ángel ide coderi masʉ.

7Ito yija bero Diore soe ĩsira casabojʉ oca ruyucʉ:

—Riti ña. Ito bajiroti bajia. Rẽtoro masigʉ̃ ña yʉ Ʉjʉ Dios mʉ. Ñimʉ gãji mʉre bajiro masigʉ̃ mami. Queno ti masigʉ̃ ñari, masa ĩna ñeñaro yiadocõti riojo waja senia mʉ, yire oca ruyucʉ Diore soe ĩsirã casabojʉ.

8Ito bero jʉariarã ñagʉ̃ ángel ũmacañi joere jiojeoquĩ ĩ rʉcori tẽrore. Ito bajiro ĩ yirocati ĩ asirisena masare soequĩ ũmacañi. 9Ito bajiri bʉto masare soequĩ ĩ. Ito bajiro ĩ yibojarocati, ĩna ñeñaro yirise jidicãbiticã ĩna. Ito yicõri Diore cʉni rʉ̃cʉbʉobiticã ĩna. Ado bajirojʉa yicã ĩna. Dios ñarise rẽto masigʉ̃re bʉsitucã ĩna.

10Ito yija bero co dʉjamocõ ñagʉ̃ ángel ĩ rʉcori tẽro guijogʉ ĩ rotiri cumuro joe jiojeoquĩ. Ito ĩ yirocati guijogʉ ĩ rotiri sitare, ito yicõri ĩ ñarãre cʉni ñarocõti rãitĩacoacʉ. Bʉto juni wisirã ĩna ya ñemeroriti cuni canamʉocã ĩna. 11Ito bajibojarocati ĩna ñeñaro yirisere jidicãbiticã ĩna. Ĩna cami cʉtiroca Dios ĩ yijare Diore bʉsitucã ĩna.

12Ito yija bero co ãmojeno ñagʉ̃ ángel ĩ rʉcori tẽro Éufrates wame cʉtirisajʉ jio roaquĩ. Ito ĩ yirocati riaca caracoacʉ, ũmacañi joejea wadiri dʉja gãna ʉjarã ĩna ya surara rãca ĩna jẽa watoni.

13Ito yija bero rʉ̃mʉ́a ʉdiarã tũja robo bajirã ticʉ yʉ. Sĩgʉ̃ jino robo bajigʉ ya risejʉ budirʉ ñaquĩ. Gãji guijogʉ ya risejʉ budirʉ ñaquĩ. Gãji, “Diore goti ĩsiri masʉ ña yʉ”, yibojagʉ ya risejʉ budirʉ ñaquĩ. 14Ĩna rʉ̃mʉ́a ʉdiarã ñacã, tiyamani ĩosotiana. Adi sita gãna ʉjarã ñarocõti minijuacõri ĩna gãmeri tãroca yicã ĩna. Iti ñaro yiroja masa ĩna ñeñaro yirise waja jeyaro masigʉ̃ Dios ĩ senisʉsari rʉmʉ. 15Jesucristo ĩ godaroto riojʉa ado bajiro yiyijʉ ĩ: “Queno tʉoĩaña mʉa. ‘Itocõ ejagʉ yigʉja yʉ’, yibicʉti, riniri masʉ ĩ ejaro bajiro ejagʉ yigʉja yʉ. No yʉ ejaroti gayere bocatirã, wanʉ quenarã yirãji ĩna. Ĩna ya yutabujuri rãca ñacãrã bajiro bajirã yirãji ĩna. Wasoro macʉ gãjerã riojo bojogʉ bajiro meje bajirã yirãji ĩna. Yʉre bocati yucãrã ñari wanʉ quenarã yirãji ĩnama”, yiyijʉ Cristo ĩ godaroto riojʉa. 16Ʉjarã minijuacõri ĩna gãmeri tãrijʉ Armagedón wame cʉtirijʉ ñacʉ Hebreo ocana.

17Ito yija bero jʉaga ãmojeno ñagʉ̃ ángel ĩ rʉcori tẽro ũmacʉ̃jʉ jio batequĩ. Ito ĩ yirocati ũmacʉ̃jʉ Dios ya wi oca sẽoro oca ruyucʉ. Dios ĩ rotiri cumurojʉ ado bajiro oca ruyucʉ:

—Itocõti ña ĩja, yire oca ruyucʉ.

18Ito yirocati bʉjo borea yirise ñacʉ. Ito bero bʉjo bʉsiquĩ. Ito yicõri guijorise ruyucʉ. Ito yicõri sita bʉto ʉecʉ. Adi sita gãna masa ĩna ñaroca ʉere rẽtoro ʉecʉ. 19Iti ʉerocati jaja cʉto Babilonia wame cʉtiri cʉto ʉdiajʉjʉ bata rʉ̃gʉ̃cʉ. Ito bajiroti adi macãrʉcʉ̃ro gaye cʉtori sita ʉerisena ruyuriocõcʉ. Babilonia gãna ĩna ñeñaro yirere masi bʉjaquĩ Dios. Ito bajiri ĩnare junisinigʉ̃ ĩna ñeñaro yire waja ĩna tõbʉjaroca yiquĩ Dios. 20Ito bajiroti ruja yogari cʉni, gʉ̃ta yucʉri cʉni goda jedicoacʉ. 21Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ gaye ide bʉra cujiri quedicʉ. Cuarenta kilos rʉ̃cʉrisecõ ñacʉ iti. Iti ĩnare quedi ejarise tõbʉjacõri bʉto ñeñaro Diore bʉsitucã masa.

17

Wedi maso iso tõbʉjare gaye

1Ito yija jʉa ãmojeno ñagʉ̃ ángel rujatẽro rʉcogorʉ yʉ tʉ ejaquĩ. Ejacõri ado bajiro gotiquĩ yʉre:

—Adojʉa waya. Bʉto wedi maso ñeñaro iso tõbʉjaroti gaye mʉre ĩorocʉ ya. Iso ñamo riaca jajosa gaye ide joe rujigo. 2Adi sita gãna ʉjarã ñeñaro yirã ñari iso rãca aje ñacã ĩna. Adi sita gãnare ĩna ñeñaro yitoni ʉyé ide iocõri ĩna ñeñaro yiroca yigo bajiro ʉsirio codecõ iso, yiquĩ ángel yʉre.

3Yʉ cãirojʉ Espíritu Santo ĩ ĩore ado bajiro rẽtacʉ. Sĩgʉ̃ ángel yucʉ manojʉ yʉre ãmi waquĩ. Itojʉ ejacõri guijogʉ sũagʉ̃ joe romio iso jesaja ticʉ yʉ. Dios ĩ ti terise wame wãñacʉ ĩre. Jʉa ãmojeno rijogari cʉtiquĩ ĩ. Ito yicõri jʉa dʉjamocõ saburi cʉtiquĩ ĩ. 4Saya iso sãñarise sũa ñirise, ito yicõri bʉto sũarise cʉni ñacʉ. Iso seyorise jaje gajeoni cʉticõ iso. Iti ñacʉ oro, gaje gʉ̃ta bʉto waja cʉtirise, gaje perla wame cʉtirise. Iso ya ãmo oro tẽro rʉcocõ iso. Iti tẽrojʉ ñeñaro iso yirise sãñacʉ. Ñeñaro iso ʉ̃mʉa rãca yi ajerise sãñacʉ iti tẽrojʉ. 5Iso ya rioweca tʉo masia mani wame wãñacʉ. Ado bajiro bajicʉ iti wame: “Jaja cʉto Babilonia wame cʉtigo ñamo adio. Wedi masa romia jaco ñamo adio. Ito yicõri ñeñarise jeyaro jaco ñamo adio”, yireoni ñacʉ iso ya rioweca wãñarise. 6Ito yija, “Adioti ñamo Dios ñarãre sĩa rotigo. Jesure jidicãmenare sĩa rotigo ñamo. Ĩnare rí buditoni mecʉcõri sĩa rotigo ñamo adio”, yi ti masicʉ yʉ. Itire ti masicõri mano ti ʉcacʉ yʉ.

7Ito bajiro yʉ baji ñaroca ado bajiro gotiquĩ ángel yʉre:

—¿Ñere ti ʉcati mʉ? Iso mʉ tiro, “Ado bajiro yireoni ñati adi”, mʉ yi masitoni mʉre goti rẽtobugʉ ya yʉ. Guijogʉ jʉa ãmojeno rijogari cʉticõri jʉa dʉjamocõ saburi cʉtigʉ isore ãmi waja mʉ tirʉ, “Ado bajiro yireoni ñati adi”, mʉ yi masitoni mʉre goti rẽtobugʉ ya yʉ. 8Guijogʉ mʉ tirʉ iti rʉmʉjʉ catiquĩ maji. Adocãtama ruyubeami ĩja. Ito bajiro bajibojagʉti Dios ĩre ruyuriosaroto riojʉa sʉsabiti gojena joejea mʉja wadigʉ yiguĩji. Ĩ joejeaja ticõri, ĩre ti ʉcarã yirãji masa. Ĩna ñarã yirãji macãrʉcʉ̃ro Dios ĩ rujeoroto riojʉajʉ papera tuti ucagʉ, “Adocõ ñama catitĩñarã”, ĩ yi ucabitiana. Guijogʉ iti rʉmʉ catigorʉ, mʉcana tʉdi ĩ catija ticõri, ti ʉcarã yirãji masa jeyaro.

9’Jĩjʉ yʉ mʉre gotirise queno mʉ tʉo masi ãmoja, queno tʉoya. Jʉa ãmojeno rijogari cʉtigʉ mʉ tirʉ, gʉ̃ta yucʉri jʉa ãmojeno yucʉri bajiro bajia iti. Iti yucʉri ña, wedi maso iso rujirijʉ. 10Gaje ĩ ya rijogari jʉa ãmojeno ʉjarã bajiro bajia. Co dʉjamocõ ʉjarã ñabojana goda jedicoama. Ĩna bero gagʉ co ãmojeno ñagʉ̃ adocãta masare rotigʉ yami. Ĩ bero gagʉ jʉa ãmojeno ñagʉ̃ ruyubeami maji. Ija ejacõri masare rotigʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiro yibojagʉti yoari ñabicʉ yiguĩji ĩ. 11Ĩna bero rotigʉ ñagʉ̃ yiguĩji guijogʉ sũagʉ̃ iti rʉmʉ ñagorʉ. Ĩ ñagʉ̃ yiguĩji sĩgʉ̃ co dʉjamocõ ñarã godabojagʉti mʉcana tʉdi catirʉ. Ĩ tʉdi catija bero ĩre ruyuriosagʉ yiguĩji Dios ĩja.

12’Jʉa dʉjamocõ saburi mʉ tire, jʉa dʉjamocõ ñarã ʉjarã bajiro bajia iti. Masare rotisʉobeama ĩna maji. Ija guijogʉ sũagʉ̃ rãca rotirã yirãji ĩna. Ito bajibojarocati yoari mejeti rotirã yirãji ĩna. 13Ĩna jʉa dʉjamocõ ʉjarã ñabojarãti sĩgʉ̃re bajiroti tʉoĩarã ñarã yirãji ĩna. Ito bajiri guijogʉ sũagʉ̃re rotiri masʉ cũrã yirãji ĩna. 14Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri Oveja Macʉ rãca gãmeri tãrã yirãji ĩna. Ito bajibojarocati ĩjʉa ĩnare rẽtocũgʉ̃ yiguĩji. Gãjerã ñasarã rẽtoro ñasagʉ ñami ĩ. Ito yicõri gãjerã ʉjarã ʉjʉ rẽtoro ñasagʉ ñami ĩ. Ĩ rãca gãna Dios ĩ beseana ñama ĩna. Ito yicõri ĩre tʉorʉ̃nʉ jidicãmena ñama ĩna. Ito bajiri ĩna Ʉjʉ Oveja Macʉ rãca gãjerãre rẽtocũrã yirãji ĩna, yiquĩ ángel yʉre.

15Ito yija gaje ado bajiro gotiquĩ ángel yʉre:

—Riaca jajosa joe wedi maso iso rujirise mʉ tija, masati ña iti. Co cʉto rʉyabeto gãna, co masa butu rʉyabeto gãna, co oca rʉyabeto bʉsirã, ito yicõri co sita rʉyabeto gãna ñama ĩna mʉ tirise. 16Jʉa dʉjamocõ ʉjarã guijogʉ sũagʉ̃ rãca mʉ tiana, wedi masore ti tudirã yirãji ĩna. Saya manoti sĩgõti isore wagorã yirãji ĩna. Ito yicõri tʉdi iso ya rujʉre barã yirãji ĩna. Ito yicõri iso ya gõarire jeana soe ruyuriorã yirãji ĩna. 17Ĩ ãmorise rẽtatoni, “Ado bajiro yiana mani”, yi ĩna tʉoĩaroca yigʉ yiguĩji Dios. Sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩacõri guijogʉ sũagʉ̃re ʉjʉ cũrã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yija Dios ĩ ãmoro bajiroti rẽtaro yiroja. 18Wedi maso mʉ tiro, cʉto jaja cʉto robo bajiro bajia iti. Iti cʉto gagʉ ʉjʉ gaje cʉtori gãna ʉjarãre roti ñagʉ̃ yiguĩji ĩ, yiquĩ ángel yʉre yʉ cãirojʉ.

18

Babilonia cʉto gãnare gãjerã ĩna rẽtocũre gaye

1Ito yija bero ũmacʉ̃jʉna gãji ángel ĩ ruji wadija ticʉ yʉ mʉcana. Bʉto roti masigʉ̃ ñaquĩ ĩ. Bʉto yogʉ ĩ ñajare adi sita busu jedicoacʉ. 2Oca sẽoro ado bajiro awasãquĩ ĩ:

—Jaja cʉto, Babilonia wame cʉtiri cʉto ñabojara cʉto ñeñacoajʉ ĩja. Iti cʉto gãna masa goda jedicoama ĩna. Rʉ̃mʉ́a cʉto ña ĩja. Ito yicõri masa ĩna bʉsigore, wʉjo cʉtiri cʉto ña ĩja. Wʉtirã bʉorise barã ĩna ñaro ña ĩja. 3Ado robojʉa bajia: Babilonia cʉto gãna bʉto ñeñaro ĩna yirise ticõri, ñeñaro yicã gãjerã cʉni. Ito yicõri adi sita gãna ʉjarã Babilonia cʉto gãna wedi masa romia rãca ñeñaro yicã ĩna. Babilonia cʉto gãna bʉto ĩna gajeoni ãmojare ĩnare gajeoni ĩsicõri queno bʉjacã gaje cʉtori gãna. Ñeñaro tʉoĩarã ñari ito bajiro riti ñeñarise yicã Babilonia cʉto gãna. Ito bajiro ĩna bajija ticõri, ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios, yiquĩ ángel yʉre yʉ cãirojʉ.

4Ito yija mʉcana ũmacʉ̃jʉ oca ruyucʉ yʉre. Ado bajiro goti ruyucʉ iti:

—Iti cʉtore budigoya yʉ ñarã mʉa. Iti cʉto gãna rãca ñabesa. Ito yicõri ĩna rãca ñeñaro yibesa. Ĩna rãca ñeñaro mʉa yija, ĩna tõbʉjado robo bajiro ñeñaro tõbʉjarã yirãji mʉa cʉni. 5Iti cʉto gãna jaje ñeñaro yicã. Ĩna ñeñaro yirise mio cũĩaja, macãrʉcʉ̃rojʉ tuacoaroja. Ĩna ñeñaro yirisere tʉo bʉjacoami Dios. Ito bajiri iti waja ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji ĩ. 6Gãjerãre ñeñaro ĩna yire waja, bʉto bʉsa ñeñaro tõbʉjajaro ĩna cʉni. Ĩna ñeñaro yire waja jʉajiricõ ĩnare waja senijaro Dios. Gãjerãre tõbʉjaroca ĩna yire rẽtoro tõbʉjajaro ĩna. 7Iti cʉto gãna jaje gajeoni cʉtirã ñama ĩna. Dise rʉyabeto ña ĩnare. “Ʉjarã ña mani”, yibojama ĩna. “Ñejʉa tõbʉjamenaji mani”, yibojama ĩna. “Manʉjʉ godagoana bajiro bajirã meje ña mani. Queno ñacã mani”, yibojama ĩna. Gãjerãre tõbʉjaroca ĩna yiado bajiroti tõbʉjarã yirãji ĩna cʉni. 8Ito bajiri yoari mejeti ñarise ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios. Babilonia gãna coriarã ñarisena godarã yirãji. Gãjerã ñiona godarã yirãji. Gãjerã jeana soe ecorã yirãji. Gãjerã bʉto bojori bʉjarã yirãji. Rẽtoro masigʉ̃ ñari ito bajiro ĩna tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios, mani Ʉjʉ. Ĩna ñeñaro yirise waja iti cʉtore soe jeogʉ yiguĩji Dios, yire oca ruyucʉ yʉre, yʉ cãirojʉ.

9Iti cʉto bueja ticõri, adi sita gãna ʉjarã bʉto otirã yirãji ĩna. Ito yicõri bʉto bojori bʉjarã yirãji ĩna. Ĩna ñarã yirãji ĩna rãca bʉto ñeñaro yi wanʉana. 10Ĩna rãca tõbʉja ãmomena sõjʉti tujarã yirãji ĩna, itire güirã. Ado bajiro yirã yirãji ĩna:

—Aba, jaja cʉto, ñabojara cʉto ʉa godacoajʉ ĩja. Gaje cʉtori rẽtoro ñasari cʉto ñabojacʉ iti cʉto. Adocãtama ruyubea ĩja. Iti cʉto gãna ñeñaro ĩna yirise waja yoari mejeti godacoajʉ iti cʉto, yirã yirãji adi sita gãna ʉjarã, yi ruyuquĩ Dios ñaro gagʉ yʉ cãirojʉ.

11Adi sita gãna gajeoni ĩsiri masa cʉni iti cʉto ʉaja ticõri, bʉto otirã yirãji ĩna. Ito yicõri bojori bʉjarã yirãji ĩna. “Ñimʉ mani gajeoni ãmi warise boca ãmigʉ̃ mami”, yirona bʉjatomena yirãji ĩna. 12Ĩna ĩsi ãmobojare adocõ jaje tujaro yiroja: oro gaye, plata gaye, gʉ̃ta bʉto waja cʉtirise gaye, perla gaye, saya bʉto waja cʉtirise, saya gosirise, saya sũa ñirise, saya bʉto sũarise cʉni, ito yicõri yucʉ queno sʉti quenarise gaye, marfil wame cʉtirisena ĩna menire gaye, yucʉ queno waja cʉtirise, come bronce wame cʉtirise, comena ĩna menire gaye, itocõ jaje tujaro yiroja ĩna ĩsi ãmobojare. 13Gaje ĩna ĩsi ãmobojare adocõ ñaro yiroja: canela wame cʉtirise baja sʉti quenarise, bia moa, ẽo gʉje soeja sʉti quenarise, mirra wame cʉtirise, gaje sʉti quenarise, ʉyé ide, ʉ́ye roa bare, trigo ajeri, trigo ajeri ĩna abore cʉni, ta wecʉa, oveja, cabarua, tunuricorori, ito yicõri ĩna josare cʉni ĩsi ãmobojarã yirãji ĩna. Ito bajibojarocati ñimʉjʉa ĩna ya gajeoni boca ãmigʉ̃ manija, bojori bʉjarã yirãji ĩna. 14Babilonia cʉto gãna ñabojanare tʉoĩarã, ado bajiro yirã yirãji ĩna:

—Babilonia gãna ñabojana jeyaro gajeoni ĩna wanʉbojacati ʉa jedicoajʉ ĩja. Bʉto waja cʉtirise, bʉto seyorise ĩna rʉcobojare cʉni ʉa jedicoajʉ. Ito bajiri mʉcana tʉdi goabetoja iti, yirã yirãji gajeoni ĩsi ucuri masa.

15Ĩna ñarã yirãji Babilonia gãna ñabojanare gajeoni ĩsicõri jairo niyeru bʉjana. Ito bajiri iti cʉto ʉaja ticõri, otirã yirãji ĩna. Ito yicõri bojori bʉjarã yirãji ĩna. Sõjʉ ti rʉ̃gõrã yirãji ĩna, ĩna rãca tõbʉja ãmomena. 16Ito ti rʉ̃gõcõri ado bajiro yirã yirãji ĩna:

—Aba, bʉjato bajia Babilonia jaja cʉto ñabojara cʉto. Iti rʉmʉjʉ romio seyogo robo bajiro ñabojacʉ iti cʉto. Saya quenarise sãñagõ, sũa ñirise, sũarise cʉni sãñagõ robo bajiro ñabojacʉ iti cʉto. Oro gaye, gʉ̃ta waja cʉtirise, perla wame cʉtirise gajeoni cʉtigo robo bajiro ñabojacʉ iti cʉto maji. 17Ito bajibojarocati yoari mejeti iti cʉto gaye rãca gajeoni ʉa godacoajʉ ĩja, yirã yirãji gajeoni ĩsi ucuri masa.

Cuma bʉcʉa ʉjarã, weaturi masa, moari masa, wa ucuri masa cʉni sõjʉ tujacõri, ti jayarã yirãji ĩna. 18Iti cʉto ʉare, iti bueja ticõri, ado bajiro awasãrã yirãji ĩna:

—Iti cʉto robo bajiro gaje cʉto quenari cʉto manicʉ, yi awasãrã yirãji ĩna.

19Bʉto bojori bʉjacõri ĩna ya rijoga joe sita rũna jeorã yirãji ĩna. Ito yicõri awasã otirã yirãji ĩna:

—Aba, bʉjato bajia Babilonia ñabojara cʉto. Jaja cʉto ñabojacʉ iti cʉto. Mani cumari cʉtirã ĩnare gajeoni ĩsicõri niyeru jaje bʉjabojacʉ mani. Yoari mejeti iti cʉto ʉa jedicoajʉ, yirã yirãji cumari ʉjarã, yi ruyuquĩ ángel yʉ cãirojʉ.

20Gaje ado bajiro yi ruyuquĩ ĩ:

—Iti cʉto ʉaja ticõri, wanʉña ũmacʉ̃jʉ ñarã mʉa. Mʉa ĩ oca gotitoni Cristo ĩ cũana, Diore goti ĩsiri masa mʉa cʉni, ito yicõri mʉa Dios ñarã ñarocõti wanʉña mʉa. Iti cʉto gãna mʉa tõbʉjaroca yicã ĩna. Ito bajiri iti waja adocãta tõbʉjama ĩna cʉni. Ĩna cʉtore ruyurioquĩ Dios. Ito bajiri wanʉña mʉa, yi ruyuquĩ ángel yʉ cãirojʉ.

21Ito yija sĩgʉ̃ ángel sẽogʉ̃ ticʉ yʉ. Gʉ̃tagã jajoca ĩ ãmi mʉo rʉ̃gõja ticʉ yʉ. Wãñiara gʉ̃tagãcõ jajoca ñacʉ itiga. Itigare ãmicõri, riaca jajosajʉ cõa roaquĩ ĩ. Ito yicõri ado bajiro yiquĩ ĩ:

—Gʉ̃tagãre yʉ cõaro bajiroti, Babilonia cʉtore cõa roa ruyuriogʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri jaja cʉto ñabojara cʉtore mʉcana tʉdi jʉaji timena yirãji masa. 22Iti cʉto gʉdareco arpa wame cʉtirise basa mʉcana tʉdi jʉaji ruyubeto yiroja. Seru basa, trompeta basa cʉni mʉcana tʉdi jʉaji ruyubeto yiroja iti cʉto gaye. Iti cʉto moari masa ñagoana mʉcana tʉdi moamena yirãji ĩna. Wãñiara gʉ̃ta gaye ĩna moaja, jʉaji ruyubeto yiroja. 23Iti cʉto gaye jeobusuora tuturi ñabojare tʉdi yobeto yiroja. Ito yicõri ãmo siare basa ĩna menija, tʉoyamano yiroja. Iti cʉto gãna gajeoni ĩsiri masa gãjerã rẽtoro ñasarã ñabojacã. Iti cʉto gãna masa jeyarore, “Mʉare rojabe gʉa”, yi rʉocã ĩna, yiquĩ gʉ̃tagã jajoca cõa roagʉ, yʉ cãirojʉ.

24Iti cʉto gãna Diore goti ĩsiri masare sĩañi ĩna. Ito yicõri ĩ ñarãre cʉni sĩañi ĩna. Ĩna ñañi, “Diore tʉorʉ̃nʉrãre sĩaña”, yiana. Ito bajiro ĩna sĩa rotijare bʉto seti ña ĩnare.

19

1Ito yija bero jãjarã ũmacʉ̃jʉ oca sẽoro ĩna bʉsija tʉocʉ yʉ. Ado bajiro yi ruyucã ĩna:

Aleluya, Diore rʉ̃cʉbʉoto mani, yi ruyucã ĩna. Dios mani Ʉjʉ, ĩ ñami manire masorʉ. Ĩ ñami rẽtoro ñasagʉ, ito yicõri rẽtoro masigʉ̃.

2Masa ĩna ñeñaro yirise waja ĩ senija, riojo ĩna yiado bajiroti seniami ĩ. Wedi maso ñabojarore ruyurioquĩ ĩ. Adi sita gãnare ĩna ñeñaro yitoni ʉsirioro yi codecõ iso. Ito yicõri Diore moa ĩsiri masare sĩacõ iso. Ito bajiro iso yija ticõri, iti waja isore ruyurioquĩ ĩ, yi bʉsi ruyucã ĩna ũmacʉ̃jʉ.

3Mʉcana tʉdi ado bajiro bʉsi ruyucã ĩna:

—Aleluya, Diore rʉ̃cʉbʉoto mani, yi ruyucã ĩna. Babilonia cʉto ʉare bueri mʉja jedibeto yiroja, yi ruyucã ĩna.

4Ito bajiro ĩna yirocati ʉjʉ ya cumuro Dios ĩ rujiro riojo rijomunigãna ñini rũjũcã veinticuatro ñarã bʉcʉrã. Ito yicõri jʉariarã tiĩaña mana cʉni ito bajiroti rijomunigãna ñini rũjũcã ĩna. Diore rʉ̃cʉbʉorã ado bajiro yicã ĩna:

—Ito bajiroti ñajaro. Aleluya, Diore rʉ̃cʉbʉoto mani, yi ruyucã ĩna.

5Ito yija bero ʉjʉ ya cumurojʉ oca ruyucʉ:

Mani Ʉjʉ Diore rʉ̃cʉbʉoto mani. Mʉa Diore moa ĩsirã ĩre rʉ̃cʉbʉoya. Mʉa ñasarã, ñasamena cʉni Diore güirã rʉ̃cʉbʉoya mʉa, yi ruyucʉ ʉjʉ ya cumurojʉ.

Oveja Macʉ robo bajigʉre ĩna basa jeore gaye

6Ito yija bero jãjarã ĩna bʉsiro robo bajiro ruyucʉ. Ito yicõri riacari ũmayuro robo bajiro ruyucʉ. Ito yicõri bʉjo ĩ bʉsirise robo bajiro ruyucʉ. Ado bajiro ruyucʉ iti:

Rẽtoro masigʉ̃ ñami mani Ʉjʉ Dios. Ñimʉ gãji ĩ rẽtoro masigʉ̃ mami. Mani Ʉjʉ ñarocʉ ñacãmi ĩja. Aleluya, ĩre rʉ̃cʉbʉoto mani ĩja.

7Oveja Macʉ ĩ ãmo siaroti rʉmʉ ejacoajʉ ĩja. Ito bajiri wanʉcõri wanʉ quenato mani, ñasagʉ ĩ ñajare. Ĩre rʉ̃cʉbʉoto mani. Ĩ manojo ñaroco ña yucãmo iso.

8Saya ʉeri mani botirise iso sãñaroca yiquĩ Dios isore, yi ruyucʉ oca, yʉ cãirojʉ.Iso ya saya ʉeri mani yʉ tire, “Queno yirã ñama Dios ñarã”, yireoni ña iti.

9Ito yija ángel ado bajiro yʉre rotiquĩ:

—Mʉre yʉ gotirise ucaya: “No Oveja Macʉ ãmo siare basa goti ecoana wanʉrã yirãji ĩna”, yi ucaya mʉ, yiquĩ ángel yʉre.

—Iti yʉ bʉsirise, Dios oca riojo ñasarise ña iti, yiquĩ ángel yʉre.

10Ito ĩ yijare, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ ĩ riojo rijomunigãna ñini rũjũcʉ yʉ. Ito bajiro yʉ yijare ado bajiro gotiquĩ ĩ yʉre:

—Ito bajiro yibesa. Mʉre bajiroti Diore moa ĩsigʉ̃ ña yʉ cʉni. Mʉ rãca gãna Jesús oca riojo ñasarise tʉorʉ̃nʉ jidicãmena bajiro bajigʉ ña yʉ cʉni. Ito bajiri yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Diore mʉ rʉ̃cʉbʉoja quena, yiquĩ ángel yʉre.

Oca riojo ñasarise Jesús gotire iti ña jane mejejʉ Diore goti ĩsiri masa ĩna goti yure.

Cabaru botigʉ joe jesagʉ gaye oca

11Ito yija bero ũmacʉ̃jʉ iti janaja ticʉ yʉ. Iti janaroca cabaru botigʉ ĩ goaja ticʉ yʉ. Sĩgʉ̃ ĩ joe jesaquĩ. Ado bajiro wame cʉtiquĩ ĩ, “Yiro Robo Yigʉ, Riojo Gotigʉ”, wame cʉtiquĩ ĩ. Masa ĩna ñeñaro yirise waja ĩ senija ĩna yiado bajiroti senigʉ̃ ñaquĩ ĩ. Ĩ wajanare ĩna tõbʉjaroca ĩ yi ãmoja, ĩna yiado bajiroti ĩna tõbʉjaroca yigʉ ñaquĩ ĩ. 12Ĩ ya cajea jea ʉ̃jʉrise robo bajiro yocʉ. Ĩ ya rijogajʉ jaje come bedori jesaquĩ ĩ. Ĩ ya rioweca wame ñacʉ. Ĩ sĩgʉ̃ti masiquĩ iti wamere. 13Rína ñioado yutabuju sãñaquĩ ĩ. Dios oca goti rẽtobugʉ wame, wame cʉtiquĩ ĩ. 14Ũmacʉ̃jʉ gãna surara ĩ rãca gãna ĩre sʉyacã. Yutabuju ʉeri mani botirise sãñacã ĩna. Ito yicõri cabarua botirã joe jesacã ĩna. 15Rína ñioado sãñagʉ̃re ĩ ya risejʉ sarera jãi budicʉ, bʉto odiri jãi. Iti jãi ñacʉ ĩre tʉorʉ̃nʉmenare ĩna tõbʉjaroca ĩ yiroti jãi. Dios ĩ cũrʉ ñari sẽoro roti masigʉ̃ yiguĩji ĩ. Masa ĩna ñeñaro yirise waja senigʉ̃, sĩgʉ̃ ʉyé ide ãmogʉ̃ ĩ moa abojioro robo bajiro yigʉ yiguĩji ĩ. Masa ĩna ñeñaro yirisere ti tecõri ĩna tõbʉjaroca yirocʉre sarera jãi risejʉ budigʉre cũgʉ̃ yiguĩji Dios. Dios ñami rẽtoro masigʉ̃. Ñimʉjʉa gãji ĩ robo masigʉ̃ maquĩji. 16Ĩ ya risejʉ sarera jãi budigʉ ado bajiro wame cʉtiquĩ ĩ. Ĩ ya yutabujujʉre ito yicõri ĩ ya sagarojʉ cʉni ado bajiro wame wãñaquĩ: “Ãni ñami ñari masa rẽtoro ñasagʉ. Ãni ñami ʉjarã ʉjʉ rẽtoro ñasagʉ”, yire wame wãñacʉ ĩre.

17Ito yija bero sĩgʉ̃ ángel ũmacañi joe ĩ rʉ̃gõja ticʉ yʉ. Yuca ũmacʉ̃jʉ wʉtirãre ado bajiro oca sẽoro bʉsi ruyuquĩ ĩ:

—Minijuacõri, barã waya mʉa. Sʉsari rʉmʉ Dios ĩ masare sĩanare barã waya. 18Ʉjarã, surara ʉjarã, ʉ̃mʉa sẽorã, cabarua, ĩna joe jesarãre cʉni queno ĩna ãmoro ñarãre, gãjerãre moa ĩsirã, ñasarã, ñasamenare cʉni ĩna ya rire barã yirãji mʉa, yi ruyuquĩ ángel yʉ cãirojʉ.

19Ito yija bero guijogʉ sũagʉ̃, adi sita ʉjarã ĩna surara rãca ĩna minijuaja ticʉ yʉ. Cabaru joe jesagʉ ĩ ya surara rãca gãmeri tãrona minijuacã ĩna. 20Guijogʉ sũagʉ̃ rãca gãmeri tãcõri ĩre tubiaquĩ cabaru joe jesagʉjʉa. “Yʉ ña Diore goti ĩsiri masʉ”, yibojagʉre cʉni tubiaquĩ ĩ. Ĩ ñaquĩ guijogʉ sũagʉ̃ tiro riojo tiyamani yicacʉ. Tiyamani ĩocõri masare rʉoquĩ ĩ. Ĩ rʉorisere tʉorʉ̃nʉcõri guijogʉ wame wõ roticã ĩna. Ito yicõri gãjiõcʉ̃ rujʉ robo bajiro ĩna meni rujeorʉre rʉ̃cʉbʉocã ĩna. Guijogʉ sũagʉ̃re, ito yicõri, “Diore goti ĩsiri masʉ ña yʉ”, yibojagʉre cʉni ĩna catirocati itajura jeame ʉ̃jʉritajʉ ĩnare cõa roaquĩ cabaru joe jesagʉ. Azufre wame cʉtirisena bʉto ʉ̃jʉcʉ iti jeame. 21Ito yicõri gãjerãreama cabaru joe jesagʉ ĩ ya risejʉ sarera jãi budiri jãina ĩnare sĩaquĩ ĩ. Ito bajiri yuca ĩna ya rire ĩna ãmoro bajiroti queno ba yajicã ĩna.

20

Mil ñari rodori gaye

1Ito bajija bero ado bajiro bajicʉ gaje yʉ cãija. Sĩgʉ̃ ángel ũmacʉ̃jʉna ĩ ruji wadija ticʉ yʉ. Sʉsabiti goje soje janado, ito yicõri come ma rʉcocõri ĩ ruji wadija ticʉ yʉ. 2Ruji ejacõri jino robo bajigʉre ñiaquĩ ĩ. Ĩ ñaquĩ jane mejejʉ jino godo wedirʉ. Ito yicõri ĩti ñaquĩ rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás wame cʉtigʉ. Jino robo bajigʉre ñiacõri come mana ĩre siaquĩ ángel. 3Sʉsabiti gojejʉ ĩre cõa sãquĩ ĩ. Itojʉ mil rodoricõ ĩre cũquĩ ĩ. Masare rʉobe yirocʉ, ito bajiro bia rojoquĩ ĩ. Ito yicõri, gãjerã janame yirocʉ, iti goje biadore wame wõquĩ ĩ. Mil rodori iti jedija bero ĩre bucõagʉ̃ yiguĩji jabeto.

4Ito yija bero ʉjʉ ya cumurori ticʉ yʉ. Masa ĩna ñeñaro yirise cõĩacõri waja senirona rujicã iti cumurorijʉ. Iti masa cũñi Dios ĩnare. Ãmʉma jata ecoana ya ʉsi ticʉ yʉ. Dios ocare ĩna riasojare, Jesure ĩna jidicãbejare ãmʉma jata ecoana ñacã ĩna. Guijogʉre rʉ̃cʉbʉoana meje ñacã ĩna. Ĩ ya rujʉ robo bajiro meni rujeorʉre rʉ̃cʉbʉoana meje ñacã ĩna. Ito yicõri ĩ wame ĩna ya rioweca ĩna ya ãmori cʉni wõ ecoana meje ñacã ĩna. Ĩna tʉdi catija ticʉ yʉ. Ito yicõri mil rodoricõ Cristo rãca roti ñacã ĩna. 5Ĩna ñacã Cristo ñarã sĩa ecoana cajero tʉdi catisʉoana. Gãjerãma godana mil rodori iti jediroto riojʉa tʉdi catibiticã ĩna maji. 6Ĩna cajero mʉcana tʉdi catiana bʉto wanʉ quenarã yirãji. Diore queno cʉdirã ñarã yirãji ĩna. Mʉcana tʉdi jʉaji godamena yirãji ĩna. Jeame ʉ̃jʉrojʉ ĩnare cõabicʉ yiguĩji Dios. Paia robo bajiro Diore moa ĩsirã yirãji ĩna. Cristore cʉni ito bajiroti yirã yirãji ĩna. Ito bajiri mil rodoricõ Cristo rãca roti ñarã yirãji ĩna.

Rʉ̃mʉ́a ʉjʉre ĩna bucõare gaye

7Mil rodori iti jedija bero rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás bucõa ecogʉ yiguĩji. 8Ĩre ĩna bucõaja bero masa jeyarore rʉo ucugʉ yiguĩji ĩ. Gog wame cʉtiri cʉto gãnare, ito yicõri Magog wame cʉtiri cʉto gãnare cʉni rʉogʉ yiguĩji ĩ. Ĩ rʉorisere tʉocõri minijuarã yirãji ĩna, gãmeri tãrona. Jãjarã ñarã yirãji ĩna. Ja sita cõĩaja jedibiti robo bajiro ñarã yirãji ĩna. 9Masare sĩarona adi sitajʉre batarã yirãji ĩna. Dios ñarãre gãni biarã yirãji ĩna. Ito yicõri cʉto Dios ĩ mairi cʉtore gãni biarã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna yibojarocati ũmacʉ̃jʉna ĩnare jea cõagʉ̃ yiguĩji Dios. Ito yicõri ñajediro soe jeocõgʉ̃ yiguĩji ĩnare. 10Ito yija bero rʉ̃mʉ́ ĩnare rʉorʉre itajura jeame ʉ̃jʉritajʉ ĩre cõa roagʉ yiguĩji Dios. Azufre wame cʉtirisena ʉ̃jʉrita ñaro yiroja itira. Itira ñaroja guijogʉ sũagʉ̃re, ito yicõri, “Diore goti ĩsiri masʉ ña yʉ”, yibojagʉre Dios ĩ cõarada. Itojʉ ʉ̃mʉa, ñami cʉni tõbʉjatĩñarã yirãji ĩna.

Masa ĩna ñeñaro yirise waja Dios ĩ senisʉsare gaye

11Ito yija bero ʉjʉ ya cumuro botiri cumuro ticʉ yʉ. Ito yicõri iti cumurojʉ rujigʉre ticʉ yʉ. Yʉ tiro riojo adi sita, macãrʉcʉ̃ro cʉni godacoacʉ. Ito yicõri tʉdi joejeabiticʉ. 12Godana Dios riojo ĩna rʉ̃gõja ticʉ yʉ. Ñasarã, ñasamena cʉni ñacã ĩna. Ito ĩna rʉ̃gõroca papera tutiri janaquĩ Dios. Iti papera tutirijʉ masa jeyaro ĩna yigore wãñacʉ iti tutirijʉ. Ito bajiri itire ticõri godana ĩna yiado bajiroti ĩnare besequĩ Dios. Ito yija gaje tuti papera tuti janaquĩ Dios. “Adocõ ñama yʉ rãca ñatĩñarona”, yire gaye wame wãñacʉ iti tutijʉ. 13Riaca jajosajʉ godabojana mʉcana tʉdi mʉjacoacã ĩna. Ito yicõri godana sita wato ñabojana tʉdi mʉjacoacã ĩna. Ito yicõri ĩna ñarocõreti ĩna yiado bajiroti besequĩ Dios. 14Ito yija bero masa cõcõri ĩna godarise, ito yicõri godana ĩna ñarojʉ cʉni iti ñarisere ãmicõri jea ʉ̃jʉritajʉ itire cõa roaquĩ Dios. Itira jeame ʉ̃jʉrita ña godasarada. 15“Adocõ ñama yʉ rãca ñatĩñarona”, yire gaye ĩ ya tutijʉ wãñamenare besecõri ĩna ñarocõreti jea ʉ̃jʉritajʉ cõa roaquĩ Dios.

21

Macãrʉcʉ̃ro mamaro ñare gaye

1Ito yija bero macãrʉcʉ̃ro mame, sita mame iti ñaja ticʉ yʉ. Dios ĩ wasoare ñari seyocʉ iti. Macãrʉcʉ̃ro bʉcʉro ñasʉobojacati, sita ñasʉobojacati cʉni godacoacʉ ĩja. Ito yicõri riaca bʉcʉyari manicʉ. 2Ito yija bero yʉ Juan, ñejʉa ñeñarise mani cʉto mame Jerusalén wame cʉtiri cʉto iti ruji ejaja ticʉ yʉ. Dios ĩ ñarojʉna ruji wadicʉ iti cʉto. Iti cʉto queno quenora cʉto ñacʉ. Romio ãmo siaroco saya sãña yucãdo robo bajiro seyori cʉto ñacʉ iti cʉto. Iti cʉtore queno yucãquĩ Dios, ĩ ñarã ĩna ñatoni. 3Ito yija yʉ cãirojʉ ũmacʉ̃jʉ oca sẽoro ruyucʉ:

—Tiya. Adocãta masa rãca ñami Dios. Masa rãca ñagʉ̃ ĩ ñajare ĩ ñarã ñarã yirãji ĩna. Masa rãca ñacõri ĩna Ʉjʉ ñagʉ̃ yiguĩji ĩ. 4Ĩna ya yago idere wejacãgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri wanʉ quenatĩñarã yirãji ĩna. Ito bajiri godamena yirãji masa ĩja. Ito yicõri otimena yirãji ĩna. Bojori bʉjamena yirãji ĩna. Junirise mano yiroja ĩnare. Iti rʉmʉ bajigore iti rẽta jedijare ito bajiro bajirã yirãji ĩna, yire oca ruyucʉ ũmacʉ̃jʉ.

5Ito yija ʉjʉ ya cumuro rujigʉ ado bajiro yi ruyuquĩ ĩ:

—Ñajediro bʉcʉ ñabojare mame riti wasoacʉ yʉ, yi ruyuquĩ ĩ.

Ito bajiro yicõri ado bajiro gaje gotiquĩ yʉre:

—Mʉre yʉ gotirise ucaya. Yʉ mʉre gotirise riojo gotire ña. “Ito bajiro bajiro yiroja”, yi masigʉ̃ yigʉja mʉ, itire tʉocõri. Ito bajiri itire ucaya, yi gotiquĩ yʉre.

6Bero mʉcana ado bajiro yiquĩ yʉre:

—Itocõti ña. Ñacã ĩja. Yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉoyija. Ito yicõri yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉsaro yiroja. A wame ñasʉorise, ito yicõri Z wame ñasʉsarise robo bajiro bajigʉ ña yʉ. Yʉ ña ñajedirore rujeorʉ. No yʉre ide idi ãmorã ĩna senija, ũmaburi goje gaye catitĩñare gaye ĩnare iogʉ yigʉja yʉ. Waja manoti iogʉ yigʉja yʉ. 7No ĩna ñeñaro yirise jidicãrã ĩna ñama rʉ̃mʉ́a ʉjʉre rẽtocũrã. Ito bajiro ĩna yijare quenarise ĩnare ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ. Ĩna Ʉjʉ ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Ito yicõri yʉ rĩajʉa ñarã yirãji ĩna. 8Gãjerã yʉre tʉorʉ̃nʉmenareama jea ʉ̃jʉritajʉ azufre wame cʉtirisena ʉ̃jʉritajʉ ĩnare cõagʉ̃ yigʉja yʉ. “Jesure yʉ cʉdija ticõri, yʉre ti tudirã yirãji gãjerã”, yi tʉoĩa güirãre cʉni jea ʉ̃jʉritajʉ cõagʉ̃ yigʉja yʉ. Ñeñaro yirã, sĩari masa, romia rãca ajeri masa, gãjerãre rojarã, ĩna meni rujeorʉre rʉ̃cʉbʉorã, ito yicõri socari masa ñarocõreti jea ʉ̃jʉritajʉ ĩnare cõagʉ̃ yigʉja yʉ. Itira azufre wame cʉtirisena ʉ̃jʉa itira. Itirajʉ ña godasarada, yiquĩ ʉjʉ ya cumuro rujigʉ, yʉ cãirojʉ.

Mama cʉto Jerusalén wame cʉtiri cʉto

9Ito yija bero ángel sĩgʉ̃ wadicõri yʉ tʉ eja rũjũquĩ. Ĩ ñaquĩ jʉa ãmojeno ñagʉ̃ masa ĩna tõbʉjatoni ñarise tẽro rʉcogorʉ. Ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ:

—Ado waya. Oveja Macʉ manojo ñarocore mʉre ĩorocʉ ya yʉ, yiquĩ ángel yʉre.

10Yʉ cãirojʉ Espíritu Santo yʉre ito bajiro ĩ yija, ado bajiro rẽtacʉ iti. Gʉ̃ta yucʉri cʉrise ũmacʉ̃jʉ yʉre ãmi waquĩ ángel. Ito yʉre ãmi ejacõri ñeñarise mani cʉto, Jerusalén wame cʉtiri cʉto yʉre ĩoquĩ ĩ. Dios ñarojʉna ruji wadira cʉto ñacʉ iti cʉto. 11Dios ĩ yorisena busucʉ iti cʉto. Gʉ̃ta bʉto waja cʉtirise robo bajiro busucʉ iti cʉto. Jaspe wame cʉtirise gʉ̃ta ẽoro queno ide totiaro robo bajiro busucʉ iti cʉto. 12Iti cʉto tʉnima ĩna sabiara cʉní ũmari cʉní ña gãni biacʉ. Iti bedo jʉa gʉbojeno sojeri, sojeri cʉticʉ. Co soje rʉyabeto ángel sĩgʉ̃ rʉ̃gõquĩ. Israel gãna jʉa gʉbojeno buturi gãna wame wãñacʉ iti sojerijʉ. 13Ũmacañi ĩ joejea wadiri dʉja ʉdia soje, ĩ quedi sãja warojʉa ʉdia soje, warubʉjʉa ʉdia soje, gaje dʉja warubʉjʉa ʉdia soje ñacʉ iti sojeri. 14Iti cʉní sabia rʉ̃jarajʉ roca jʉa gʉbojeno gʉ̃ta cũ gãni biañi ĩna. Iti gʉ̃tagãrijʉ Oveja Macʉ ĩ oca goti ucutoni ĩ cũana wame wãñacʉ.

15Ángel yʉ rãca bʉsicacʉ cʉto cõĩarotigʉ orona ĩna meniragʉ rʉcoquĩ. Sojeri cʉni, ĩna sagãni biare cʉníre cʉni ĩ cõĩarotigʉ ñacʉ itigʉ. 16Ĩ cõĩaja iti cʉto eyarise, iti cʉto ũmarise, iti cʉto yoarise corocõ ñacʉ. Ĩ cõĩaja dos mil doscientos kilómetrocõ ñacʉ yoarise, eyarise, ũmarise cʉni. 17Ĩna sabiare ángel ĩ cõĩaja sesenta y cinco metros ũmarise ñacʉ. Masa ĩna cõĩaro bajiroti cõĩaquĩ ángel cʉni.

18Jaspe wame cʉtirise gʉ̃tagãrina iti cʉtore sabiañi ĩna. Orona iti cʉtore meniñi ĩna. Ʉeri mani ñacõri ẽoro ʉeri mano robo bajiro ruyucʉ iti cʉto. 19Ĩna sabiara cʉní roca jʉa gʉbojeno gʉ̃ta ñarisejʉre, gʉ̃ta bʉto waja cʉtirise itigarijʉ wãñacʉ. Cajero gaga jaspe wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga zafiro wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga ágata wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga esmeralda wame cʉtirise wãñacʉ. 20Bero gaga ónice wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga cornalina wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga crisólito wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga berilo wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga topacio wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga crisoprasa wame cʉtirise wãñacʉ. Bero gaga jacinto wame cʉtirise wãñacʉ. Sʉsarica jʉa gʉbojeno ñarica amatista wame cʉtirise wãñacʉ. 21Jʉa gʉbojeno sojeri perla wame cʉtirisena meniñi ĩna. Co soje rʉyabeto coga perlanati iti sojerire meniñi ĩna. Iti cʉto gʉdareco ñasarima ĩna menira ma orona meniñi ĩna. Ẽoro ide totiaro robo bajiro ruyucʉ iti.

22Dios ya wi ti bʉjabiticʉ yʉ iti cʉtore. Cojʉ rʉyabeto mani Ʉjʉ Diore rʉ̃cʉbʉocã masa. Rẽtoro masigʉ̃ ĩ ñajare cojʉ rʉyabeto ĩre rʉ̃cʉbʉocã ĩna. Oveja Macʉre cʉni ito bajiroti rʉ̃cʉbʉocã masa. Ito bajiri cojʉ rʉyabeto ĩnare rʉ̃cʉbʉorã ñari ĩna rʉ̃cʉbʉoroti wire menibisĩ ĩna. 23Ũmacañi ĩ asirise, ñami gagʉ ĩ busurise cʉni ãmobea iti cʉto. Dios ĩ yorisenati busua iti cʉto. Ito yicõri Oveja Macʉ ĩ yorisenati busua iti cʉto. Ito bajiri ũmacañi ĩ asirise, ñami gagʉ ĩ busurise cʉni ãmobea iti cʉto. 24Dios ĩ masoana ĩ busurisena iti cʉtojʉ wa ucurã yirãji ĩna. Adi sita gãna ʉjarã ĩna rʉcorise ñasarise ãmi wadicõri Diore ĩsirã yirãji ĩna ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 25Ʉ̃mʉa soje biaya mano yiroja iti cʉtojʉ. Iti cʉtojʉ ñami mano yiroja. Ito bajiri biaya mano yiroja iti cʉto. 26Co sita gãna rʉyabeto ĩna rʉcorise ñasarise ãmi wadicõri Diore ĩsirã yirãji ĩna ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 27Ñeñarise rãca sãjamena yirãji iti cʉtore. Ñeñaro yirã, rʉore oca gotirã cʉni sãjamena yirãji iti cʉtore. Oveja Macʉ ĩ ya papera tutijʉ wame wãñarã riti sãjarã yirãji iti cʉtore. Iti papera tuti, “Adocõ ñama yʉ rãca ñatĩñarona”, yire papera wãñacʉ iti tutijʉ.

22

1Ito yija ángel riaca ʉeri maniña ĩoquĩ yʉre. Itiya ide catitĩñare gaye ñacʉ. Ide ruyurisa ñacʉ itiya. Ʉjʉ ya cumuro Dios ĩ rujiri cumurojʉ, ito yicõri Oveja Macʉ ĩ rujiri cumurojʉ jode cʉticʉ itiya riaca. 2Iti cʉto gʉdareco ñari ma gʉdarecore ñacʉ itiya riaca. Riaca jʉa dʉja tʉnima catitĩñare gaye rica cʉtiri yucʉri ñacʉ. Sĩgʉ̃ ũmacañi rʉyabeto rica cʉtisoticʉ iti yucʉri. Ito bajiri co rodo jʉa gʉbojenojiri rica cʉticʉ iti yucʉri. Iti jũrina masa ĩna ʉco yiroti ñacʉ. 3Itojʉ ñeñarise manoja. Iti cʉtojʉ ʉjʉ ya cumuro Dios ĩ rujiri cumuro ñaroja. Ito yicõri Oveja Macʉ ya cumuro cʉni ñaroja. Ĩnare moa ĩsiri masa ĩnare rʉ̃cʉbʉotĩñasotirã yirãji. Itojʉ ñeñarise manoja. 4Diore ti canamʉorã yirãji ĩna. Ito yicõri Dios wame ĩna ya rioweca wãñaro yiroja ĩnare. 5Itojʉ ñami mano yiroja. Iti cʉto ñarã sĩabusuore gaye ãmomena yirãji. Mani Ʉjʉ Dios ĩ yorisena busu ñaro yiroja iti cʉtore. Ito bajiri ũmacañi asirise ãmomena yirãji ĩna. Ito yicõri Dios rãca rotitĩñarã yirãji ĩna.

Jesucristo ĩ ejaroto yoabea ĩja, yire gaye

6Ito yija bero ado bajiro gotiquĩ ángel yʉre:

—Jeyaro mʉ cãirojʉ mʉ tigore, mʉ tʉogore cʉni riti ña. Ito bajiri, “Riti bajiro yiroja iti”, mʉ yi masija quena. Mani Ʉjʉ Dios ĩ ñami ĩre goti ĩsiri masare ĩna bʉsi masiroca yigʉ. Ĩti ñami yʉre cõarʉ. “Ado bajiro rẽtaro yiroja”, ĩre moa ĩsiri masa ĩna yi masitoni, yʉre cõaquĩ Dios, yiquĩ ángel yʉ cãirojʉ.

7Gaje ado bajiro gotiquĩ ángel yʉre:

—Tʉoya, ado bajiro gotiami Jesús: “Yoari mejeti tʉdi ejagʉ yigʉja yʉ”, yi gotiami Jesús. Ito bajiri, no adi papera tuti Dios ĩ ucare tʉorʉ̃nʉrã wanʉ quenarã yirãji ĩna, yiquĩ ángel yʉre.

8Yʉ Juan itire ticõri, itire tʉocõri yʉ ucare ña. Itire ticõri, itire tʉocõri ángel yʉre ĩocacʉ riojo rijomunigãna ñini rũjũcʉ yʉ. 9Ito bajiro yʉ yijare, ado bajiro yiquĩ ĩ yʉre:

—Yibesa itire. Mʉ robo bajiroti Diore moa ĩsigʉ̃ ña yʉ cʉni. Mʉ ñarã Dios ocare goti rẽtoburã, ito yicõri no adi papera tuti ucare tʉorʉ̃nʉrã robo bajigʉti ña yʉ cʉni. Ito bajiri yʉre rʉ̃cʉbʉobesa. Diojʉare mʉ rʉ̃cʉbʉoja quena, yiquĩ ángel yʉre.

10Gaje ado bajiro yʉre gotiquĩ ĩ:

—Iti papera tutijʉ, ija rẽtaroti gaye ucare ña. Dios oca ña iti. Yoari mejeti iti gaye rẽtaro yiroja. Ito bajiri iti ocare yeyo rʉcobesa. 11Ñeñarise yisotirãma ñeñariseti yi ñacõajaro ĩnama. Ñeñaro tʉoĩarã ĩna tʉoĩaro bajiroti tʉoĩa ñacõajaro ĩna. Queno yirãma queno yi ñacõajaro. Ito yicõri Diore tʉorʉ̃nʉrã cʉni Diore riti tʉorʉ̃nʉtĩñajaro. Ĩre ĩna tʉorʉ̃nʉ ñacõaja quena, yiquĩ ángel yʉre.

12—Tʉoya, ado bajiro gotiami Jesús: “Riti gotia yʉ, yoari mejeti tʉdi ejagʉ yigʉja yʉ. Tʉdi ejacõri masa ĩna yiado bajiroti ĩnare waja yicʉja yʉ. 13Yʉ ña ñasʉogʉ, ito yicõri ñasʉsagʉ. Yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉoyija. Ito yicõri yʉna sʉoriti jeyaro ñasʉsaro yiroja. A wame ñasʉorise, ito yicõri Z wame ñasʉsarise robo bajigʉ ña yʉ”, yi gotiami Jesús, yiquĩ ángel yʉre.

14’“No ĩna ñeñaro yirisere coe rotigoana yutabuju ʉeri mano robo bajiro bajirã ñama ĩna. Ĩna riti iti cʉto sojere sãjarã yirãji ĩna. Itojʉ ejacõri yucʉ catitĩñare rica barã yirãji ĩna. Ito bajiri wanʉrã yirãji ĩna. 15Adocõ jãjarã ñama iti cʉtore sãjado mana. Diore jidicãna, gãjerãre rojarã, romia rãca aje ñarã, sĩari masa, ĩna meni rujeoanare rʉ̃cʉbʉorã, ito yicõri rʉosotirã cʉni ĩna ñama iti cʉtore sãjado mana”, yi gotiami Jesús, yiquĩ ángel yʉre.

16Gaje Jesús gotirise gotigʉ, ado bajiro gotiquĩ ángel:

—“Yʉre tʉorʉ̃nʉrãre iti oca ĩ gotitoni ángel cõacʉ yʉ. David ʉjʉ ñayorʉre rujeorʉ ña yʉ. Ito bajibojarocati ĩ janerãbatia janamiti ña yʉ. Busuri ñocõagã bʉto yogʉ ĩti ña yʉ”, yi gotiami Jesús, yiquĩ ángel yʉre.

17Espíritu Santo, ito yicõri Oveja Macʉ manojo cʉni coro bajiroti bʉsiama ĩna:

—Mʉcana tʉdi waya, yama ĩna Jesure.

No itire tʉo bʉjarãti, ĩna bajiroti:

—Tʉdi waya, yija quena Jesure.

No ide catitĩñare gaye idi ãmorã, Dios tʉ idirã waya. Waja manoti mʉare iogʉ yiguĩji ĩ.

18No adi papera tuti Dios ocare tirãre ado bajiro mʉare goti quenoa yʉ: No adi papera tutire uca remogʉ̃re adi tuti iti gotiro bajiroti ñeñaro ĩ tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios ĩocʉ̃re. 19No adi papera tuti Dios ocare ĩna jidicãja, ito bajiroti ĩnare cʉni jidicãgʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri ĩ ya papera tutijʉ ĩna wame ruyubeto yiroja. Ito yicõri ĩ ya cʉto ñeñarise mani cʉto sãja rotibicʉ yiguĩji ĩ ĩnare. Ito bajiri yucʉ catitĩñare rica adi tutijʉ yʉ uca wõre gaye bamena yirãji ĩna.

20Adi gaye yʉre goti rẽtabugʉ ado bajiro gotiami yʉre:

—Yoari mejeti wadicʉja yʉ, yami ĩ.

—Ito bajiroti ãmoa yʉ cʉni. Yoari mejeti tʉdi wadiya yʉ Ʉjʉ mʉ, ya yʉ Jesure.

21Mani Ʉjʉ Jesucristo mani jeyarore queno yijaro. Itocõ ña.