Filipae

Letas Teke Riso Tei Mae Pol Ka Khiloau Filipae

Thoutonu kmo’ei eigna buka igne

Filipae gne kaisei namono biꞌo ka Provins Masidonia tahati laseni gognaro na nodi namono mae Griki. Ka buka Mae Khuru 16 philegna mana neke cheke eigna narane teke toghoni khiloau na heta ka namono tuana, nei keha fata ke leghu mana neke tei posa ka mare. Mae Pol neke rioriso letas igne kani teke au ka suga sosolo na, glepo igre jame neke edi ka namono biꞌo Rom ka finogha 60.

Ka letas igne mae Pol magnahaghei te cheke tegio ka naikno khiloau te au ka namono Filipae eigna mare tangomana te toghoni mana ka sileni. Mana jaola cheke ranghidi mala nheta gaoghathodire ka God, neubane papara jateula mae Pol thegna neu. Kaisei glepo biꞌo te chekeni mae Pol ka letas igne na mala au gleale’a fabrahu ka God.

Keha vido ka letas igne

Nakarhagna mae Pol: 1:1-26

Nakarha eigna te leghuni Kraes: 1:27–2:18

Nogna gaoghatho mae Pol: 2:19-30

Cheke te rheta: 3:1–4:9

Cheke tegio: 4:10-23

1

1Uve, iara mae Pol ghepa mae Timoti phei nogna mae gloku mae Jisas Kraes. Ghepa riso ari letas igne ka ghotilo naikno khiloau te au ka namono Filipae. Eghuteuna ghepa riso ranghidi langau hatimare mae biꞌo nei hatimare mae te totogho ka khiloau Filipae. 2Ghepa toreni nogna khokofakasai nei pharikeli God Kmada nei nogna mae Jisas Kraes noda Lord mala au balumi.

Nogna tharai mae Pol

3Iara cheke fakelini God koba kate ghatho ghami ghotilo na. 4Eghuteuna leuleghu narane na iara thono gleale’a fara kate ghatho ghami ghotilo ka nogu tarai na. 5Naugna funu ka narane ulu lahu teke fatutuani ni ghotilo mae Jisas Kraes te posa ka narane gognaro gne, ghotilo ne togho ghau iara ka gloku te mala fateiteigna u Nonomho te Keli gne. 6God mae ihei teke fufunu gna u gloku karha na ka nakarhami ghotilo re, mana ginauna eni fabrahu u gloku te keli tuana ghilei gnafa ka narane na teke pulo meigna mae Jisas Kraes. Eghuteuna iara thono fatutuani ni fara igne.

7Ghotilo au fabrahu ka nagnafagu iara na, eghume iara nabagu te ghatho ghami ghotilo na. Naugna ghotilo kaisei balugu iara ka nogna khokofakasai God. Eghuteuna igne tutuani fara, neubane au iara ke lamna suga sosolo, ba au iara kosi mala cheke thakleni u Nonomho te Keli gne ba iara toghodi mare mala fatutuani ni mae Jisas. 8God na lase ghau iara te thono magnahaghei filo ghami ghotilo na. Naugna iara namha ghami ghotilo ka nogna namha mae Jisas Kraes.

9Iara tarai ghami ghotilo mala kotu biꞌo ghotilo nomi namha na ranghidi kherami fofodure ka nogna puhi nei nogna glalase eghu God. 10Eghume ghotilo ginauna tangomana te lasedi glepo te doglore. Ka puhi tuana ghotilo ginauna au fakeli nei doglo eghu ka narane teke pulo meigna mae Jisas Kraes. 11Eghume, ghotilo ginauna edi kmana glepo te keli te mei funudi ka thegna mae Jisas Kraes, mala tangomana ghotilo te ghatho tahuni nei cheke fakelini teu nanghagna God na.

Mae Pol sosolo mala toghoni Nonomho te Keli

12Kheraguro, iara magnahaghei ghami ghotilo te lase fakelini unha te sosoloni iara gognaro gne mala toghoni te fateiteigna u Nonomho te Keli gne. 13Gognaro na nogna soldia mae King nei keha naikno langau teu igre mare kafe laseni puhi te sosoloni iara gne, naugna iara gne nogna naikno gloku mae Jisas Kraes. 14Kate lase ghau iara te au ka suga sosolo gognaro gne, kmana naikno ka khiloau gne mare la frane fara te toutonuni nogna u Nonomho te Keli mae Jisas Kraes.

15-17Uve, keha naiknore toutonuni eigna mae Jisas Kraes, nu mare eni igne ka puhi goghotu kolho. Mare toutonu eigna mae Kraes nu mare theome au kaisei gaoghatho te doglo ka nagnafadire. Mare magnahaghedi thedi kolho te fnakno na, eghume mare magnahaghei te edi glepo te diꞌa igre ranghi ghau iara kate au iara ka suga sosolo gne. Nu neubane eghu ngau, keha naiknore toutonu eigna mae Kraes naugna mare au gaoghatho te doglo ka nodi gloku na. Eghume mare namha ghau iara, naugna mare lase ghau iara gne kaisei mae mala cheke thakleni u Nonomho te Keli eigna mae Kraes. 18Neubane eghu ngau naiknore ne edi kmana puhi diꞌa ranghi ghau iara ba gaoghathodi mare te mala toutonu na theome doglo fabrahu ka tathagna God na, iara gleale’a.

Naugna glepo te ulu na te mala toutonuni mare eigna mae Kraes na. 19Iara jaola gleale’a naugna te laseni iara na ka nomi tharai ghotilo na God ginauna togho ghau iara ka nogna nolaghi mae Tharunga te Blahi te mala atha fajifla ghau iara ka u suga sosolo na. 20Iara thono theome magnahaghei te eni kaisei glepo te mala famamaja ghau thegu ke ulugna mae Kraes. Nu iara magnahaghedi naiknore te filo glani ka iara nogna nolaghi biꞌo mae Kraes. Neuba mare ne falehe ghau iara ginauna, iara magnahaghedi naikno khiloaure te mala kilo fnaknoni fabrahu mae Kraes. 21Glepo ulu ka iara eigna jateula igne eghu te ghathoni iara na, u nakarha na kaisei mae Kraes ngala. Eghuteuna te lehe iara na, iara ginauna theome theo te hatini u karha na. 22Nu te karha brahu teu iara na, iara ginauna edi kmana gloku te keli. Eghume iara theome laseni aheva nate vahini iara na. 23Thono ninhigrana ranghi ghau iara te vavahi ka phei nabrou igre. Iara magnahagheni fara te jifla kokoni u nauthoglu igne mala au balugna mae Kraes, naugna tuana ngala glepo ulu te magnahagheni iara na. 24Nu glepo te ulu tulao na, ghotilo magnahaghei ghau iara karha nga teu te mala togho ghami na. 25Uve, iara laseni te magnahaghei ghau iara ghotilo na. Eghume iara na au balumi ghotilo. Iara ginauna togho ghami ghotilo mala biꞌo nei gleale’a eghu ghotilo ka nomi fatutuani na. 26Kate filo ghau iara te mei ka ghotilo na, ghotilo ginauna na fodu salaꞌui ka gleale’a biꞌo mala cheke fakelini Jisas Kraes.

Leghuni puhigna mae Kraes

27Uve, glepo te ulu na puhimi ghotilo re mala leghuni nogna Nonomho te Keli mae Jisas Kraes. Eghume neubane mei iara ne sigho ghami ba ne tei koko ghami, iara ginauna nomhidi thoutonu te keli eimi ghotilo re. Iara magnahaghei te nomhi ghami ghotilo te kaisei nomi gaoghatho ngala nei kegra maku ka nomi fatutuani na ka mae Jisas Kraes. 28Eghuteuna thosei mhaghudi iheire te theome magnahaghei ghami ghotilo na, nu te keli na kegra maku koba. Te eni ghotilo tuana na, mare ginauna laseni te theo kaisei nodi nolaghi te mala falehe ghami ghotilo na. Nu mare ginauna laseni God ngala te au nolaghi te mala fakarhi ghami ghotilo na nei paradi mare. 29Tutuani fara, God la tusu arihi ka ghotilo u nafnakno te mala loku ranghini nei fatutuani ni mae Kraes nei au papara malagna mana teuna. 30Eghume gognaro na ghotilo tangomana te kaisei balugu iara kau magra gne mala loku famakuni u Nonomho te Keli gne. U nafnata magra te filoni ghotilo ka iara te eni te mei ngala funu tifa igne, eghuteuna ghotilo lase ghau iara te heta ghegu teu ngala gognaro gne.

2

1Gaoghathomi ghotilo na heta fara, naugna ghotilo kaisei ngala balugna mae Kraes, nei mana namha ghami ghotilo. Eghuteuna ghotilo kaisei balugna mae Tharunga te Blahi nei ghotilo namhadi nei kokhonidi eghu naiknore. 2Eghume iara thono tore ghami ghotilo mala kaisei nagnafa ngala ka unha puhi te magnahaghei eni teu ghotilo na nei biꞌo nomi namha na fari themi. Te eni ghotilo igne, iara na thono gleale’a fara ka ghotilo. 3Eghuteuna ghotilo thosei ghatho ghami themi ba fahaehaghe eidi unha glepo keli te edi ghotilo re. Nu nhaꞌa fapari ghami themi, eghuteuna ghatho tahudi keha naiknore. 4Thosei khogla ghathoni kolho unha te magnahagheni themu na, nu te keli na, kulu ghathoni ghu unha te magnahagheni mae kheramu fofodu na.

5Gaoghathomi nei puhimi teu ghotilo re mala jateula gaoghathogna nei puhigna eghu mae Jisas Kraes.

6Neuba mae Kraes ne kaisei ngala balugna God,

mana neke theome loku famaku ka puhi te kaisei ngala balugna God na.

7Mae Kraes neke theome ghatho peapea,

nu mana gleale’a neke lisa laoni nogna nolaghi biꞌo balu nafnakno na neke leghuni puhigna mae gloku kolho.

Eghuteuna mana karha mei naikno neke au jateula fiti naikno neku kolho ka nauthoglu gne.

8Mana nhaꞌa faparini thegna neke leghuni gaoghathogna God na neke lehe ke kligna gaju fafatha jateula kaisei mae teke blau neku.

9Naugna igne, God ne fafnaknoni mana ne tusu ranghini kaisei nangha te biꞌo tulao ke uludi nangha te gnafare.

10Eghume naikno te gnafa te au kligna nei ka nauthoglu igne ba iheire te au ka namonodi naikno te lehere ginauna tuturupuku soru ka mana.

11Eghuteuna mare ginauna kafe cheke eghu, “Mae Jisas Kraes na mae funei.”

Eghuteuna mare ginauna kafe cheke fakelini nanghagna God Kmada.

Eni unha te magnahagheni God na

12Kheraguro, kate au tekeu iara balumi ghotilo jare ia, ghotilo neke leghudi koba nogu farirhiu iara re. Neubane au fadelei iara, iara magnahaghei ghami ghotilo fara te leghu ghau iara gognaro gne. Loku heta balu mhaghu nei fifilo fakeli mala gnafa fakeli nogna gloku God te mala athi ghotilo karha na. 13God na loku balumi ghotilo nei togho ghami ghotilo eghu naugna mana magnahaghei te edi ghotilo unha te magnahaghedi thegna re.

14Uve, te chekeni iara ka ghotilo na, thosei au cheke leghugna nei thosei khuru magra eghu. 15Nu au fadelei ka glepo te diꞌare, mala nu theo kaisei naikno te filoni kaisei najafra ka ghotilo na eghu. Ghotilo ginauna mala goro thugna God eghu mala theo kaisei najafra tami. Nu ghotilo ginauna au ngala kau nauthoglu igne baludi naikno te thono diꞌa fara puhidi are. Uve, ghotilo mala jateula u nathunu te phae kate romno ka maloa na ia eghu ka mare. 16Naugna ghotilo mala toutonu eigna u thofno karha na ranghidi. Eghuteuna te eni ghotilo igne na, iara ginauna gleale’a fara ka narane nate ke pulo mei mae Kraes na. Naugna igne u fagaglana gna te theome fiti loku kolho iara kate theo nafugna na. 17Nomi fatutuani ghotilo na jateula kaisei fafara te tusu lao tahati ka God ia eghu. Nu jame falehe ghau iara mare na, dadaragu iara na ginauna thofa jateula kaisei fafara te salofodu baludi nomi fatutuani ghotilo ra eghu. Iara ginauna gleale’a fara kolho balumi ghotilo. 18Eghume jateula tuana eghu ghotilo gleale’a balugu iara.

Eidi mae Timoti ghe mae Epafrodaetus

19Jame te nogna magnahaghei thegna noda Lord Jisas Kraes na, iara ginauna ghosei kuruni mae Timoti mala ari sigho ghami ghotilo. Mana ginauna toutonu ranghi ghau iara keha famane thoutonu eimi ghotilo eghuteuna iara ginauna thofno gleale’a fara kate ke pulo mei mana ka iara na. 20Kaisei mae Timoti ngala jateula iara teu te nanga ghami fara ghotilo na. 21Keha naiknore ghathodi thedi kolho, eghuteuna tirodi hironi puhigna mae Jisas Kraes. 22Nu ghotilo la filo glanihi mae Timoti, mana theome nafnata naikno igre. Mana togho fakeli ghau iara jateula kaisei mae sitei te toghoni mae kmagna na ia eghu. Ghepa loku fodu mala tangomana naiknore te kafe nomhini u Nonomho te Keli na. 23Eghume, kate laseni iara unha nate eni mare ka iara na, iara magnahagheni mana te ghosei ari ka ghotilo. 24Jame te keli ka noda Lord na, iara thegu na ghosei ari filo ghami ghotilo.

25Te doglo ka gaoghathogu iara na fapea fata kuru arini mae kherada Epafrodaetus ka ghotilo. Mana neke loku nei togho ghau iara eghu ka nogna gloku mae Kraes. 26Mae Epafrodaetus gne thono magnahaghei teke ari filo ghami ghotilo. Mana nanga nogna fara naugna ghotilo la nomhinihi mana teke fogra agnea. 27Mana neke thono fogra fara neke namo lehehi. Nu God neke kokhonini, neke fakarhini mana. God jaola ngau neke kokhoni ghau iara, naugna jame te lehe mana na iara jaola neke lehe ka diꞌanagnafa. 28Tuana gaoghathogna teke magnahaghei kuru fapuloni mana iara ka ghotilo na, mala ke gleale’a ghotilo kate filoni mana na. Eghuteuna mala theome ke nanga nogu iara eimi ghotilo. 29Naugna igne, ghotilo taji fakelini mana balu gleale’a fara ka nanghagna Lord. Eghuteuna ghotilo jame kafe ghatho tahudi nafnata naikno jateula mae Epafrodaetus gne teugre. 30Naugna mana neke namo lehehi ka teke loku ranghini mae Kraes na. Mana neke theome mhaghuni glehe na kate ke togho ghau iara ka gloku te theome tangomana ghami ghotilo te eni na.

3

Mala au doglo ke ulugna God

1Uve kheraguro, igre nogu farirhiu leghu lahu iara ka ghotilo re. Iara magnahaghei ghami ghotilo te mala au gleale’a balugna Lord. Eghume neuba neke riso arihi iara ka ghotilo cheke igre tifeiro, iara keli tagu ngala na teke riso ari ngala cheke igre ka ghotilo. Naugna nogu cheke iara igre ginauna togho ghami fara ghotilo, mala theome tangomana kaisei naikno te roꞌeni nomi fatutuani ghotilo na. 2Filo fakeli ghami ghotilo ia ka naikno te diꞌa fara puhidi are. Mare heta fara ka puhi te dalha thini gne. Mare farirhiu koba igne fagaglana te leghuni puhigna God na. 3Neubane eghu ngau, tahati nogna naikno God gre thofno laseni gaoghathogna tohi fagaglana. Naugna nogna Tharunga te Blahi God na te togho ghita tahati te mala pogho soru ranghini mana na. Tutuani, tahati gleale’a te kaisei balugna mae Jisas Kraes. Jaola theo kaisei noda fatutuani ka unha te eni ka thinida na. 4Eghume neubane leghu fakelidi koba iara kastom igre, iara theome fatutuanidi glepo igre nate fakarha ghau iara na.

Jame kaisei mae cheke eghu, “Iara fatutuanidi kolho glepo fei thini gre.” Nu te chekeni iara ka ghotilo na, iara mae ao nga jame te uluni nogna fatutuani mana ka glepo igre. 5Iara thofno maegu Israel neke karha ka vikegna mae Benjamin, eghuteuna ka fahanagna narane gu iara na mare neke vavahe ghau iara. Iara leghuni nodi vetula mae Jiure naugna iara kaisei mae Farasi. 6Iara thono keli tagu fara te mala paradi naikno te fatutuani ni mae Jisas Kraes. Iara leghu fakelidi koba nogna vetula mae Moses na.

7Tifa na glepo te chekedi iara igre neke kafe keli ngala ka iara. Nu gognaro na glepo tuare theo kaisei nafudi ka gaoghathogu iara na, naugna gognaro na iara fatutuani ni kolho mae Jisas Kraes. 8Uve, iara magnahaghei te lisa faleghu te gnafa gobigna lepo teke ghatho tahudi iara kau nauthoglu igne. Naugna gognaro na iara thofno lase fakelini mae Jisas Kraes. Eghume te laseni iara na glepo tuare theo nafudi kolho. Tutuani fara, glepo igre jateula chara eghu ka gaoghathogu iara na. Eghuteuna iara magnahaghei te koko fadelei glepo tuare naugna iara magnahaghei te loku ranghini nogu Lord Jisas Kraes, 9nei mala kaisei balugna mana. Eghume iara gognaro na theome tangomana te cheke eghu, “Iara au doglo ke ulugna God naugna iara ne leghuni nodi vetula mae Jiu gre.” Theo. Nu iara doglo ke ulugna God naugna iara ne fatutuani ni mae Jisas Kraes. 10Eghume unha te magnahagheni iara gognaro na, iara magnahaghei te lase fakelini mae Kraes nei u nolaghi teke karha fapulo mana kau glehe ia. Iara magnahaghei jateula mana eghu narane teke au papara nei lehe teku mana. 11Eghuteuna leghu lahu na iara magnahaghei te karha fapulo ka glehe jateula mana eghu.

Loku heta te mala hatagna taba na

12Iara theome chekeni nakarhagu ka mae Jisas Kraes na la gnafahi teuna. Theo! Nu gognaro na iara loku heta te mala hatagna u taba tela kulu tarabanahi mana malagu iara teku ia. 13Kheraguro, iara thegu na theome ghathoni la hatahi taba igne teuna. Nu kaisei glepo te eni iara gognaro na, iara magnahaghei te ghatho kokodi glepo teke edi iara tifa re, eghuteuna fariuriu mala hatagna taba nathuꞌu nauriha na. 14Iara faheaheta fara mala hata u taba igne. Naugna mae Jisas Kraes, God kilo ghau iara mala tei ka mana kligna nei au fabrahu balugna mana jare. Eghume tuana ngala nogu taba iara na.

15Uve, te heta tahati ka mae Kraes noda fatutuani na, tahati loku famaku nafnata gaoghatho tuana ka nagnafadare. Nu jame ihei te tirogna fatutuanidi nafnata gaoghatho igre, God ginauna falalase fakelini naikno tuana u nabrou te doglo na. 16Neubane eghu ngau, te keli na tahati kaisei nagnafa ngala mala leghuni fabrahu u nafnata farirhiu te leghuni te mei tahati funu tifa te ghilei thoke ka narane gognaro gne.

Noda namono tahati na au kligna, theome agne

17Uve, kheraguro, filo leghudi puhi te keli te edi iara gre. Jaola filo leghudi nakarhadi iheire te leghudi puhi teke farirhiudi ghehati ra. 18Iara chekeni igne ka ghotilo, naugna kmana naikno chekeni koba ne fatutuani ni mae Kraes teuna, nu theome tutuani eghu, naugna nakarhadire thono diꞌa fara ngala. Iara neke chekehi ka ghotilo eidi naikno igre tifeiro. Eghuteuna iara gognaro na nake chekei ngala ka ghotilo balu tanhi eidi naikno igre, naugna mare naoka eigna gaju fafatha nogna Kraes. 19Kate lehedire, naikno tuare ginauna tei ka vido te mala au papara na. Naugna nafnata naikno tuare ne khogla fakelidi kolho thinidi thedire. Neuba ngau, naikno tuare theome mamajadi nakarhadi te diꞌare, nu gleale’adi ngala puhi diꞌa te edi thedire. Naugna mare ghatho tahuni kolho puhigna u nauthoglu igne. 20Nu tahati naikno te fatutuani mae Jisas gre, u thofno namonoda na kligna, theome agne pari. Jare te mala au tahati ke leghugna u gleheda na. Gognaro na tahati ofoniu kolho noda Lord Jisas Kraes mae Fakarhai nake pulo mei funu kligna. 21Eghuteuna mana ginauna tughu thinida tahati te diꞌa gre mala jateula thinigna thegna te au kligna na eghu. Mana tangomana te eni igne naugna mana au nolaghi te biꞌo. Eghuteuna ka nolaghi te biꞌo tuana mana ginauna funei frunidi gobigna lepo te au ka nauthoglu igne.

4

Mae Pol cheke faheta ranghidi naikno khiloau Filipae

1Eghume, kheraguro, iara magnahaghei ghami ghotilo jateula teke chekeni iara ka ghotilo ia eghu kegra heta ka nomi fatutuani na ka Lord. Iara thono namha ghami ghotilo nei magnahaghei te filo ghami ghotilo. Uve kheraguro, iara gleale’a fara nei thono fahaehaghe ghau fara eigna nakarhami ghotilo na. Naugna ghotilo jateula kaisei taba eghu ka gloku biꞌo te eni iara gne.

2Iara toredi fara phei gaꞌase igre, Iudia ghe Sentiki gre, mala kaisei gaoghatho ngala repa ke fofodu fapulo, naugna repa nogna naikno Lord. 3Iara jaola tore nigho iagho thofno mae kheragu te keli ia mala toghodi repa ka puhi igne. Naugna repa igre loku heta balugu iara mala toutonuni u Nonomho te Keli eigna mae Jisas Kraes. Repa jaola loku heta balugna mae Klement nei baludi keha nogu mae gloku iara gre. God la kulu riorisohi nanghadire ka nogna buka na. U buka tuana kafe au nanghadi naikno nate athini u karha fei tifa na.

4Gleale’a koba balugna noda Lord. Uve, iara nake fapea chekei ngala ka ghotilo, gleale’a! 5Kafe lolokelidi naikno te gnafare, naugna Lord na la namo meihi. 6Thosei nanga nomi fara eigna unha te thoke ghami ghotilo na. Nu tarai ka God, toreni mana unha te magnahaghei na. Ne tore nga ghotilo ka mana nu, te keli na, ghotilo kulu cheke fakelini ghu mana eghu. 7Eghuteuna God ginauna tusu ranghi ghami ghotilo pharikeli te biꞌo uludi noda glalase tahati re. U pharikeli igne ginauna au ka nagnafami nei gaoghathomi teu ghotilo re mala theome nanga nomi ghotilo, naugna ghotilo kaisei ngala balugna mae Jisas Kraes.

Ghathodi glepo te kelire

8Kheraguro, iara magnahaghei te chekeni kaisei glepo ka ghotilo. U puhi te keli fara te mala ghathodi koba ghotilo re igre. Jateula ngau puhi te tutuani, puhi te fnakno, puhi te doglo nei puhi te famane nei puhi te thofno keli fara ka nonomho dire. 9Ghatho fakelidi glepo te farirhiu ghami iara igre, nei glepo te edi iara tela filodihi ghotilo ra, nei glepo te edi iara tela nomhidihi ghotilo ra eghu. Eghuteuna God mae te tusu ranghi ghita u pharikeli na, mana ginauna au balumi ghotilo.

Cheke fakeli eigna nodi thotogho

10Iara thofno gleale’a biꞌo fara nei cheke fakelini Lord, naugna neubane raugha ngau, gognaro na ghotilo kela funu togho fapulo ghau iara. Iara lase ghami ghotilo, ghotilo ghatho ghau iara koba, neubane theo kaisei nabrou te mala togho ghau iara na. 11Iara theome chekeni, iara ne kmo’e ka glepo teuna. Theo. Naugna iara au gleale’a koba ka unha glepo te au ka thegu re. 12Keha fatare iara kuma nei keha fatare iara dedei. Eghuteuna iara laseni puhi te mala au gleale’a fabrahu ka vido te boho ba ka vido te rofo na. Ka vido te kmana glepo ba ka vido te theo glepo na. 13Iara tangomana te edi glepo igre, naugna mae Kraes mae ihei te au nolaghi na te togho ghau iara na.

14Nu neubane eghu ngau, thotogho teke edi ghotilo ka iara kani teke au iara ka vido te ninhigrana ra thono keli fara. 15Ghotilo naikno khiloau Filipae ra lasenihi igne ka teke funu toutonuni iara u Nonomho te Keli na jare ia, nei ke leghugna tuana kate jifla Provins Masidonia, theo kaisei khiloau jare teke togho ghau iara na. Nu ghotilo ngala teke ghatho ghau nei togho ghau teku iara ka sileni na. 16Kani au tekeu iara Tesalonika ia ghotilo neke famei thotogho koba ka iara. 17Nu iara theome magnahaghei te fiti hata thotogho kolho ka ghotilo. Theo. Iara magnahaghei ghami ghotilo nga te mala hata u taba biꞌo te mei funu ka God na. 18Iara la kafe hatahi gobigna lepo teke magnahaghedi iara re. Tulao mae Epafrodaetus hata neke mei ka iara thotogho teke famei ghotilo ra. U thotogho te famei ghotilo igre jateula u fafara te sisirigna nate keli tagna God ia eghu. 19Eghume, noda God mae ihei te khotodi gobigna lepo te gnafare, mana ginauna tusu ranghi ghami ghotilo unha te magnahaghedi ghotilo na. God tangomana te eni igne ka tahati, naugna tahati nogna naikno mae Jisas Kraes.

20Tahati cheke fakelini koba nanghagna God Kmada tifa te tifa. Amen.

Kubae leghu lahu

21Iara magnahaghei te kubae ghami ghotilo nogna naikno mae Jisas Kraes te au jare ra.

Naikno khiloau te au balugu iara igre jaola magnahaghei te kubae ghami ghotilo.

22Nogna naikno God te kafe au agne teu igre, tulao naikno te loku ka sugagna mae Funei Sisa igre, magnahaghei kubae ghami ghotilo.

23Nogna khokofakasai noda Lord Jisas Kraes au balumi ghotilo. Me gnafa. Iara, mae Pol.