Filimon

Letas Teke Riso Tei Mae Pol Ka Mae Filimon

Thoutonu kmo’ei eigna buka igne

Mae Filimon gne kaisei mae khiloau ka namono biꞌo Kolose. Mae Pol au neku ka suga sosolo Rom neke riso tei letas igne ka mae Filimon ka finogha 60. Jame ka vido tuana la mana neke riso tei keha letas na Kolose.

Aonu mae Pol ne cheke eigna kaisei mae sneka rikha kokonihi mae Filimon, nanghagna na mae Onesimasi. Leghu lahu na mae Onesimasi ne tei thoke ka vido au teu mae Pol ka suga sosolo na. Theome raugha, mae Onesimasi ne kaisei mae khiloau keli fara. Kate risoni letas igne, mae Pol neke kuru fapuloni mae Onesimasi ka mae Filimon. Mae Pol toreni mae Filimon mala hata fadeleidi nakhibogna mae Onesimasi eidi unha glepo te diꞌa teke edi mana tifa re. Naugna phiamare hui kafe mae khiloau keli, mae Pol cheke ka mae Filimon mala fofodu ka mae Onesimasi.

1

1Uve, iara mae Pol, iara au ka suga sosolo eigna iara ne toutonuni nogna Nonomho te Keli mae Jisas Kraes. Ghepa mae thabusigna ka khiloau Timoti, rioriso ari letas igne ka iagho Filimon mae kherami fofodu ka gloku malagna God. 2Ghepa jaola magnahaghei te rioriso ranghidi naikno khiloau te mei tarai koba ka nou suga iagho ia, tulao ka greghada Apia nei ka mae thabusigna Akipas, kaisei mae loku heta baluda.

3Iara toreni nogna khokofakasai nei pharikeli God Kmada nei nogna mae Jisas Kraes noda Lord te mala au balumi.

Famane cheke ranghini mae Filimon

4Uve ghema Filimon, iara cheke fakelini noda God koba kate tarai nigho na. 5Naugna iara nomhi nigho koba iagho namhadi fara naikno khiloau re nei fatutuani heta ka noda Lord Jisas. 6Eghume iara tarai nigho iagho mala loku heta iagho kate toghodi naikno khiloau eigna mae Jisas Kraes. Kate eni iagho igne, God ginauna na togho nigho mala thofno lasedi glepo te keli God teke tusu ranghi ghita tahati nogna naikno Kraes. 7Ghema thabusigna, nogna naikno God igre mare keli tadi fara eigna puhi te namhadi iagho. Eghuteuna glepo te edi iagho tuare iara keli tagu fara nei farhetani nagnafagu na.

Mae Pol toreni mae Filimon mala hata fadelei nakhibogna mae Onesimasi

8-9Gognaro na iara magnahaghei toreni ka iagho kaisei glepo te keli. Iara magnahagheni igne naugna glepo doglo te mala eni iagho na. Neuba iara ne au nolaghi te mala huhuru nigho ka nanghagna mae Kraes te mala eni igne, iara namha nigho nei tore nigho mala eni igne kolho. Uve, iara mae Pol, eghuteuna iara la mae khueku’ehi gognaro agne ka sosolo malagna mae Jisas Kraes. 10Iara tore nigho mala keli ranghini mae Onesimasi. Iara neke farirhiuni mana kate au teu iara ka sosolo gne. Eghume gognaro na mana jateula mae thugu iara. 11Tifa na mana neke theome togho nigho iagho, nu gognaro na mana tangomana te kafe togho ghita tapa hui.

12Iara thofno namhani mae Onesimasi, nu gognaro na iara nake kuru fapuloni mana ka iagho. 13Iara ne magnahagheni mana te tughu nigho iagho mala au balugu agne mala togho ghau kate au ka suga sosolo gne malagna Nonomho te Keli. 14Nu iara theome magnahagheni mana te au teu balugu agne eghu te theome kaisei gaoghatho iagho na. Naugna iara magnahaghe nigho te edi glepo te keli leghuni gaoghathomu themu na. Iara theome magnahaghei te huhuru nigho na. 15Jame gaoghathogna te tei koko nigho mae Onesimasi katha vido kmoꞌei igne, God magnahaghe nigho iagho teke hata fapuloni mala au balumu fabrahu. 16Eghuteuna gognaro na mana theome kaisei mae sneka kolho. Theo. Gognaro na mana kaisei mae ke tulao gna mae snekai, nu mana thofno mae thabusida ka khiloau. Iara magnahagheni fara mana nu jau iagho ginauna magnahagheni fara mana ke tulao gu iarai, naugna mana nou mae sneka keli iagho nei mae kheramu kelila ka khiloau gne.

17Te ghatho ghau jateula mae kheramu thofno teu iagho na, iagho taji fakelini mana, jateula iagho te taji fakeli ghau iara kate thoke ka sugamu ia eghu. 18Te eni mae Onesimasi kaisei najafra ba te kaoni mana ka iagho na, cheke mei ka iara mala ke tughu fapulo. 19Iara mae Pol te rioriso soru cheke igre ka khamegu thegu. Iara ginauna nake tughudi nogna kaoni mana re. Nu iagho jame theome ghatho ihodila teke kaoni nakarhamu themu na ka iara ia. 20Ghema kheraguo, iara tore nigho mala togho ghau ka nanghagna Lord. Fameomegoni nagnafagu gne ka mae Kraes. 21Iara rioriso ari cheke igre ka iagho, naugna iara laseni iagho ginauna na edi unha te toredi iara mala edi iagho teura. Jaola iagho ginauna na edi glepo ke uludi nogu cheke iara igrei.

Nogna cheke leghu lahu mae Pol

22Keha na igne, iara magnahaghe nigho iagho te tarabana kaisei chogho malagu iara. Iara ginauna na tangomana te ari thoke ka ghotilo na naugna iara fatutuani ni God ginauna na nomhidi nomi tharai ghotilo re.

23Mae Epafra te sosolo balugu iara malagna mae Jisas Kraes igne, kubae nigho iagho.

24Eghuteuna jaola mae Mak, mae Aristakas, mae Dimas, nei mae Luku mae te loku balugu iara igre kubae nigho iagho.

25Nogna khokofakasai noda Lord Jisas Kraes au balumi ghotilo. Me gnafa. Iara, mae Pol.