Naba
Buka Naba
Thoutonu kmo’ei eigna buka igne
Buka igne toutonu eigna mae Moses nei vikegna Israel. Fufunu ka narane teke jifla mare ka Thogele Sanai, neke tei thoke ka khoꞌu Jordan, nohigna kantri Kenan, aheva teke nhaꞌa chekeni LORD ka kuꞌedi Ebraham. Nanghagna buka igne eghu ngala, naugna mare neke phia fata kaha naiknodi Israel. Ululahu kaha mare na, au neku mare ka Thogele Sanai na, eghuteuna fapea kaha mare na jare Moab ke maghati gna khoꞌu Jordan.
Ke leghudi teke phia fata kahadi te gnafa mae Moses naiknodi Israel re, mare jifla jare neke tei ka namono Kades Banea ka vido te fofotagna kantri Kenan ke phile holo na.
Keha vido ka buka igne
Vikegna Israel tarabana mala jifla ka Thogele Sanai: 1:1–9:23
Mare jifla ka Thogele Sanai mala tei Moab: 10:1–21:35
Glepo teke thokedi mare ka kantri Moab: 22:1–32:42
Keha thoutonu eidi teke funu Ijep teke mei posa Moab: 33:1-49
Cheke teke tusu lao LORD ka mare kani theome kasa ngau mare ka Khoꞌu biꞌo Jordan: 33:50–36:13
1Kahadi mae iheire te naba te mala tei ka magra
1Ka fapea finogha ke leghugna te jifla Ijep, LORD neke cheke ka mae Moses ke lamnagna Suga Thapuale te Blahi na ka namono nagou Sanai. Ka narane ululahu ka fapea nhigra ka finogha tuana, LORD neke cheke eghu ka mae Moses, 2“Moses, ghopa mae pris biꞌo Eron na kahadi mae nalhaꞌu te gnafa Israel igre. Ghopa kaha leghudi kokholo nei tharakna teu ka nabotho phei vikegna Israel. Ghotilo mala rioriso soru nanghadi 3mae iheire te vuha ka varadaki finogha te haghe, nei mae iheire te naba te mala tei ka magra. 4Eghuteuna ghopa hata kaisei mae lida ka kokholo te gnafa ka nabotho phei vikemi ghotilo are mala togho ghami ghotilo. 5Nanghadi nabotho phei mae lida re igre:
“Ka vikegna mae Ruben, nodi lida mare na mae Elisua, thugna mae Sedeua.
6Eghuteuna ka vikegna mae Simion na, nodi lida mare na mae Selumiel, thugna mae Surisadae.
7Eghuteuna ka vikegna mae Juda, nodi lida mare na mae Nason, thugna mae Aminadab.
8Eghuteuna ka vikegna mae Isaka, nodi lida mare na mae Netanel, thugna mae Sua.
9Eghuteuna ka vikegna mae Sebulun, nodi lida mare na mae Eliab, thugna mae Helon.
10Eghuteuna ka Efrem, nogna vike ululahu mae Josef, nodi lida mare na mae Elisama, thugna mae Amihud.
Eghuteuna ka Manase, igne fapea vikegna mae Josef, nodi lida mare na mae Gamaliel, thugna mae Pedasua.
11Eghuteuna ka vikegna mae Benjamin, nodi lida mare na mae Abidan, thugna mae Gidion.
12Eghuteuna ka vikegna mae Dan, nodi lida mare na mae Ahiesa, thugna mae Amisadae.
13Eghuteuna ka vikegna mae Asa, nodi lida mare na mae Pagiel, thugna mae Okran.
14Eghuteuna ka vikegna mae Gad, nodi lida mare na mae Eliasaf, thugna mae Duel.
15Eghuteuna ka vikegna mae Naftali, nodi lida mare na mae Ahira, thugna mae Enan.”
16Igre nabotho phei mae lida teke vahidi LORD te mala eni mare gloku igne. Mae igre mala lida ka nabotho phei vikegna Israel, nei mae funei biꞌo ka vikedi mare igre.
17-46Ka narane ululahu ka fapea nhigra na, mae Moses ghe mae Eron ne hata nabotho phei mae lida igre. Eghuteuna mare ne kilodi mare gnafa mala kafe mei. Mare ne kahadi mae nalhaꞌu leghuni vikedi nei tharaknadi teu mare re. Eghuteuna mare ne rioriso soru nanghadi mae iheire te funu ka varadaki finogha te haghe, nei mae iheire te naba te mala tei ka magra. Aonu mae lida igre ne kafe kahadi mare ne gnafa leghuni unha teke chekeni LORD ka mae Moses. Mae Moses neke eni kaha naikno igne kani teke au teku mare ka namono nagou Sanai. Mare ne fufunu ka vikegna mae Ruben, mae ihei teke kulu karha ka mae Israel, eghuteuna khaputudi mare te gnafa na igre:
Mae nalhaꞌu ka vikegna Ruben, phiatutu namno thogha glima gobi.
Eghuteuna mae nalhaꞌu ka vikegna mae Simion, glimafulu nhevai thogha thilo gobi.
Eghuteuna mae nalhaꞌu ka vikegna Gad, phiatutu glima thogha namno gobi glimafului.
Eghuteuna mae nalhaꞌu ka vikegna Juda, fitu salei fati thogha namno gobi.
Eghuteuna mae nalhaꞌu ka vikegna Isaka, glimafulu fati thogha fati gobi.
Eghuteuna mae nalhaꞌu ka vikegna Sebulun, glimafulu fitu thogha fati gobi.
Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka vikegna Efrem, phiatutu thogha glima gobi.
Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka vikegna Manase, tolufulu phei thogha phei gobi.
Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka vikegna Benjamin, tolufulu glima thogha fati gobi.
Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka vikegna Dan, namnosalei phei thogha fitu gobi.
Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka vikegna Asa, phiatutu kaisei thogha glima gobi.
Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka vikegna Naftali, glimafulu thilo thogha fati gobi.
Eghuteuna khaputudi mare te gnafa na, thokei namno gobi thilo thogha glima gobi glimafului.
47Nu mare neke theome kahadi vikegna mae Livae baludi keha vikere, 48naugna LORD neke kulu cheke eghu ka mae Moses, 49“Kate kahadi iagho mae iheire te nabadi te mala magra na, iagho thosei kahani vikegna mae Livae baludi keha vike are. 50-51Nodi gloku vikegna mae Livae gre mala reireghini Suga Tapuale te Blahi igne baludi gobigna lepo te au ke lamnagna. Leuleghu fata na mare mala lisei haghe nodi suga tapuale re faligohoni Suga Tapuale te Blahi na, eghuteuna ghotilo ginauna na pala balumi Suga Thapuale te Blahi igne kate tei ghotilo ka keha vido re. Eghuteuna mae ihei nga ke kosigna vikegna mae Livae ne mei ke lamnagna vido te blahi igne, ghotilo ginauna faleleheni mae tuana. 52Vikegna Israel igre mala au ka nodi tothoghei, nei thabukna teu thedire. Mare mala edi nodi suga thapuale re ka gerigna nodi flagi re. 53Nu vikegna mae Livae gne te mala au faligohoni Suga Thapuale te Blahi igne, mala fiofiloni nei reireghini eghu, mala theome tangomana kaisei naikno te mei goigonini na. Ka puhi igne, iara ginauna theome diꞌatagu ka naiknodi Israel.”
54Aonu naiknodi Israel gre ne edi gobigna lepo teke chekedi LORD ka mae Moses re.
2Vido mala audi vike te gnafa Israel
1LORD neke cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, 2“Kate tei au ghotilo ka nomi vido re, ghotilo ginauna edi haghe nomi suga thapuale re mala au faligohoni Suga Tapuale te blahi igne, nu mare mala au fagaꞌu katha vido ka suga thapuale igne. Eghuteuna ghotilo te gnafa na mala au nomi flagi mala fagaglanadi vike ghotilo re, eghuteuna mae nalhaꞌu re mala edi haghe nodi suga thapuale re, mala au faligoho ka flagi vikedi thedire, nei mala au faligohodi nodi flagi kokholo te gnafa thedire.”
3-8Mae ka vikegna Juda, vikegna Isaka, nei vikegna mae Sebulun re mala edi haghe nodi suga thapuale re file maghati, baludi nodi flagi re. Mare mala au ka nodi kokholo thedire, baludi mae nodi lida na.
Ka vikegna Juda, mae lida mare na mae Nason, thugna mae Aminadab. Khaputudi mare re ne thokei fitu salei fati thogha namno gobi.
Eghuteuna vikegna Isaka re mala au rhedi vikegna mae Juda. Eghuteuna mae lida ka vikegna mae Isaka re mae Netanel, thugna mae Sua. Khaputudi mare te gnafa na thokei glimafulu fati thogha fati gobi.
Ka keha phile na, vikegna Sebulun te mala au tagna na. Eghuteuna mae lida mare na mae Ehab, thugna mae Helon. Khaputudi mare te gnafa na ne thokei glimafulu fitui thogha fati gobi. 9Eghuteuna khaputudi thilo vike igre ne thokei kaisei gobi nhana salei namno thogha fati gobi. Eghuteuna kate tei vikegna Israel gne ka keha vido re, mare te mala kulu tei na.
10-15Eghuteuna mae ka vikegna Ruben, vikegna Simion, nei vikegna mae Gad re mala edi haghe nodi suga thapuale re ke file holo, baludi nodi flagi re, mare mala au ka nodi kokholo thedire, baludi nodi mae lida na.
Mae lida ka vikegna Ruben na mae Elisua, thugna mae Sedeua. Khaputudi mare re ne thokei phiatutu namno thogha glima gobi.
Eghuteuna vikegna Simion re mala au rhedi vikegna Ruben. Eghuteuna mae lida ka vikegna mae Simion na mae Selumiel, thugna mae Surisadae. Khaputudi mare te gnafa na thokei glimafulu nhevai thogha thilo gobi.
Ka keha phile na, vikegna Gad te au tagna na. Eghuteuna mae lida mare na mae Eliasaf, thugna mae Duel. Khaputudi mare te gnafa na thokei phiatutu glima thogha namno gobi glimafului. 16Eghume khaputudi thilo vike igre ne thokei kaisei gobi glimafulu kaisei thogha fati gobi glimafului. Eghuteuna kate tei vikegna Israel gre ka keha vido re, igne fapea tothoghei te mala tei na.
17Kate tei ghotilo ka keha vido re, vikegna Livae gre te mala paladi gobi lepo gna Suga Thapuale te blahi igne. Mare mala tei leghudi kokholo te gnafa nei nodi flagi thedire eghu. Ka puhi igne mare ginauna mala au faligohoni Suga Thapuale te blahi igne farihoteidi keha vike re, eghuteuna vikegna mae Livae gre te mala nolo farihoteidi keha vike re.
18-23Eghuteuna mae ka vikegna Efrem, nei Manase, nei mae Benjamin re mala edi haghe nodi suga thapuale re file mosu, baludi nodi flagi re. Mare mala au leghudi kokholo te gnafa thedire, baludi nodi mae lida.
Mae lida ka vikegna mae Efrem na, mae Elisama, thugna mae Amihud. Khaputudi mare te gnafa na thokei phiatutu thogha glima gobi.
Eghuteuna vikegna mae Manase re mala au rhedi vikegna mae Efrem. Mae lida mare na mae Gamaliel, thugna mae Pedasua. Khaputudi mare te gnafa na thokei tolufulu phei thogha phei gobi.
Eghuteuna vikegna mae Benjamin gre te mala au ka keha phile na. Mae lida mare na mae Abidan, thugna mae Gidion. Khaputudi mare te gnafa na thokei tolufulu glimai thogha fati gobi. 24Eghume khaputudi thilo vike igre ne thokei kaisei gobi nhana thogha kaisei gobi. Igne fatilo tothoghei te mala tei kate tei vikegna Israel gre ka keha vido re.
25-30Eghuteuna mae ka vikegna Dan, vikegna Asa, nei vikegna mae Naftali re mala edi haghe nodi suga thapuale re file ke raru, baludi nodi flagi re. Mare mala au leghudi kokholo te gnafa thedire, baludi nodi mae lida na.
Mae lida ka vikegna mae Dan na, mae Ahiesa, thugna mae Amisadae. Khaputudi mae ka vikegna mae Dan gre ne thokei namno salei phei thogha fitu gobi.
Eghuteuna vikegna mae Asa gre mala au rhedi vikegna mae Dan, eghuteuna mae lida mare na mae Pagiel thugna mae Okran. Khaputudi mae ka vikegna mae Asa gre ne thokei phiatutu kaisei thogha glima gobi.
Eghuteuna vikegna mae Naftali gre mala au ka keha phile na. Eghuteuna mae lida mare na mae Ahira, thugna mae Enan. Khaputudi mare te gnafa na ne thokei glimafulu thilo thogha fati gobi. 31Eghume khaputudi thilo tothoghei vike igre ne thokei kaisei gobi glimafulu fitu thogha namno gobi. Eghuteuna igne faleghulahu tothoghei mala tei kate tei vikegna Israel gre ka keha vido re.
32Eghume khaputudi mae teke kakaha mae Moses leghudi tharakna te gnafa igre ne thokei namno gobi thilo thogha glima gobi glimafului. 33Nu mae Moses ne leghuni unha teke cheke LORD na, ne theome kahani vikegna mae Livae na.
34Mare ne edi gobigna lepo teke cheke LORD ka mae Moses re ne fakegra haghe nodi suga thapuale baludi nodi flagi re, eghuteuna leuleghu fata kate tei ka keha vido re mare mala nolo leghudi nodi vike nei tharakna teu thedire.
3Thugna mae pris Eron
1Igne thoutonu eidi tharaknadi mae Moses ghe mae pris Eron ka teke cheke LORD ka mae Moses ka Thogele Sanai tifa ia.
2Mae Eron gne au fati thugna nalhaꞌu, nanghadi fati thugna mana re igre: Nadab teke kulu karha na, eghuteuna Abihu, nei Eleasa nei mae Itama. 3Moses gne neke tofa oel ka thugna mae Eron gre neke fablahidi mala mae pris. 4Kate au teu mare ka namono nagou Sanai, mae Nadab ghe mae Abihu ne lehe ke ulugna LORD, naugna phiamare ne gahu insens ka khaꞌaghi te theome blahi na. Phiamare neke theo thudi. Nu mae pris Eleasa ghe mae Itama gre teke loku baludi mae kmadi na kani karha nga teku mana na.
LORD ne vahidi vikegna mae Livae mala toghodi mae pris
5LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 6“Cheke meidi mae ka vikegna Livae ra mala mei toghoni mae pris Eron. 7Mare mala toghodi mae pris are mala loku ka Suga Tapuale te blahi na. Ka puhi igne mare ginauna mala loku ranghidi naikno te gnafa Israel. 8Leuleghu fata na mare mala fiofilodi gobi lepo te au ka nogu Suga Tapuale te blahi iara na, eghuteuna ghotilo jaola edi gloku teke chekedi iara ra eghu. 9Eghume iagho ginauna snakre lao mae Livaet gre ka mae Eron nei thugna ra mala toghodi ka gloku blahi na. 10Mae Eron baludi thugna re eghu kolho te mala loku jateula mae pris teuna. Jame keha mae delei te mei lamna ka vido blahi igne na, ghotilo ginauna faleheni mae tuana eghu.”
11LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 12“Vuha gognaro, iara ginauna athadi vikegna Livae gre mala nogu naikno iara. Uve, vikegna Livae gre nogu naikno blahi iara naugna naikno igre mala ke tughudi mae sua nalhaꞌu teke kulu karha ka naiknodi Israel ra. 13Tifa na, ka teke falelehe teke gnafa iara mae sua ululahu teke kulu karha ka naiknodi Ijep ra, iara neke kulu vahi fadeleihi mae sua nalhaꞌu teke kulu karha re baludi gobigna lepo teke karha Israel re mala nogu iara. Eghume mae sua nalhaꞌu te gnafa teke kulu karha Israel igre nogu iara. Iara LORD te chekeni igne.”
Moses ne kakaha naikno ka tharaknagna mae Livae re
14LORD ne cheke eghu ka mae Moses ka namono nagou Sanai, 15“Iagho ginauna kaha mae nalhaꞌu ka vikegna mae Livae, leghudi kokholo te gnafa nei thabukna te gnafa teu are, nu iagho ginau vuha kakaha ka mae sua nalhaꞌu te kaisei nhigra te haghe teu finogha dire are.” 16Aonu mae Moses ne kahadi mare jateula teke cheke LORD ka mana na.
17-20Mae Livae gne au thilo thugna, nanghadire igre, mae Geson, mae Kohat nei mae Merari. Thilo mae igre mae ku’edi thilo tharakna ka vikegna mae Livae.
Mae Geson gne ne au phei thugna, nanghadire mae Libni ghe mae Simei.
Eghuteuna mae Kohat na au fati thugna, nanghadire mae Amram, mae Isaha, mae Hebron nei mae Usiel. Eghuteuna mae Merari jaola ne au phei thugna, nanghadire mae Mali ghe mae Musi.
Eghume mae igre ngala mae ku’edi tharakna te gnafa mare re.
21Eghuteuna tharakna te gnafa ka vikegna mae Libni ghe vikegna mae Simei gre neke jifla mei ka vikegna mae Geson.
22Eghuteuna khaputudi bukrei mae ka phei tharakna igre te vuha ka sua nalhaꞌu te kaisei nhigra te haghe igre, ne thokei fitu thogha glima gobi.
23Mare tangomana te edi haghe nodi suga tapuale re ke leghugna Suga Thapuale te blahi ke file mosu.
24Eghuteuna mae Eliasaf, thugna mae Lael gne te nodi lida mare na.
25Nodi gloku mare na mala reireghi Suga Thapuale te blahi na baludi phei pohe mala toutoku gna na, eghuteuna pohe biꞌo te mala fofothogna grengatha na eghu. 26Eghuteuna mare jaola mala reireghi bara te au faligohoni vido glalaba gna Sugablahi nei olta teure, nei pohe nei phukri teu gna bara na, nei pohe te mala fofothogna grengathagna vido glalaba na. Eghume tuare nodi gloku te mala edi mare re.
27Eghuteuna tothoghei tharakna ka vikegna mae Amram, nei vikegna mae Isaha, nei vikegna mae Hebron, nei vikegna mae Usiel teu igre neke jifla mei ka vikegna mae Kohat.
28Eghume khaputudi bukrei mae nalhaꞌu te vuha ka kaisei nhigra fahaghe teu ka vike te gnafa igre, ne thokei nhana thogha namno gobi. Mare tangomana te mala edi gloku ka Suga Thapuale te blahi igne.
29Eghuteuna mare tangomana te edi haghe nodi suga tapuale thedire ke gerigna Suga Tapuale te blahi igne ke file mata.
30Eghuteuna mae lida ka vikegna mae Kohat na, mae Elisafan, thugna mae Usiel.
31Nodi gloku mare na mala reireghini nogna Bokis Nhaꞌa Cheke LORD balugna tevo mala lisei bret blahi na, nei kaisei nafnata frem mala nhaꞌa juta nei phei olta re eghu, eghuteuna keha glepo teke loku mae pris ka suga thapuale na eghu, eghuteuna pohe biꞌo mala fofothogna chogho te blahi na. Eghume gloku igre na lisa lao ka khamedi mare.
32Mae Elisa, thugna mae Eron gne te nodi funei mae Livaet gre na. Eghuteuna nogna gloku mana na mala fiofilodi mae te loku ka Suga Thapuale te blahi igne.
33Eghuteuna tharakna mae Mali ghe mae Musi gre neke jifla mei ka vikegna mae Merari.
34Eghuteuna khaputudi bukrei mae ka phei vike igre, te funu ka mae sua nalhaꞌu te kaisei nhigra te haghe igre, ne thokei namno thogha phei gobi.
35Eghuteuna mae lida ka vikegna mae Merari na mae Suriel, thugna mae Abihael. Mare mala edi haghe nodi suga tapuale re rhegna Suga Thapuale te blahi na ke file raru.
36Nodi gloku mare na te loku ka keha gloku te au ka Suga Thapuale te blahi igne te mala loku nei reireghidi teu mare re. Jateula keha vido thaba te brahu mala togho hagheni Suga Tapuale te blahi, nei keha glepo te au ke lamnagna Suga Tapuale te blahi igne. Eghume gobigna gloku igre lisa lao ka khamedi mare. 37Eghuteuna mare jaola mala reireghidi khegradi vido glalaba te bara faligohoni Sugablahi na baludi keha nafnata khegra langau, nei keha glepo te mala famamhakugna bara nei gnarho dire eghu.
38Moses balugna mae pris Eron nei phei thugna teure kolho te mala edi haghe nodi suga thapuale re ke ulugna nogna Suga Tapuale te blahi LORD na file maghati. Mare kolho te edi keha fafara ranghidi naiknodi Israel ka suga tapuale na nei tangomana fiofilodi gobigna lepo te au ke lamna re. Eghuteuna mae ihei nga na mei ka vido blahi tuana nu, ghotilo ginauna faleheni mae tuana.
39Eghume khaputudi mae ka vikegna Livae teke cheke LORD ka mae Moses ghe mae Eron mala kaha leghudi tharaknagna mana te vuha ka mae sua nalhaꞌu te kaisei nhigra te haghe na, thokei varadaki phei thogha.
Vikegna mae Livae gre ne tughudi mae sua nalhaꞌu teke kulu karha Israel
40-41LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Tifa na thumi nalhaꞌu ghotilo teke kulu karha ra neke blahi nei nogu iara. Nu gognaro na, mae ka vikegna Livae gre teke tughudi mare na. Nodi glepo tautagu vikegna mae Livae are jaola nogu iara. Eghume glepo tuare mala ke tughudi teke nodi glepo vikegna Israel re. Nu iagho ginauna kahadi nei riso soru nanghadi mae sua nalhaꞌu te vuha ka kaisei nhigra te haghe are. Iara LORD te chekeni igne.”
42Aonu mae Moses ne edi unha teke cheke LORD re, ne kahadi mare. 43Eghume khaputudi mare te gnafa re ne thokei varadaki phei thogha phei gobi fitu salei thiloi.
44LORD ne cheke eghu ka Moses, 45“Gognaro na, iagho na athadi vikegna Livae gre mala nogu iara. Mare mala ke tughudi thumi nalhaꞌu ghotilo teke kulu karha ka naiknodi Israel are. Eghuteuna gobi lepo te tautagu nogna vikegna mae Livae are, jaola nogu iara. Glepo tuare mala ke tughudi gobigna lepo teke kulu karha ka vike tuare. Iara LORD te chekeni igne. 46Eghume mae te kulu karha ka keha vike igre ne thokei phei gobi fitusalei thiloi uluni vikegna mae Livae igre, eghume keha vike igre ginauna ke foli mae teke kulu karha ka mare tuare. 47Eghume folidi mae tuare, glima sileni silva kaisei mae eghu. Mare mala leghudi sileni teke skel mare ka nodi skel mae pris ke lamnagna Sugablahi ia. 48Eghuteuna mare ginauna ke tufa lao sileni tuare ka mae pris Eron baludi phei thugna mana re.”
49-51Aonu Moses ne atha kaisei thogha thilo gobi namno salei glima sileni silva ka mare, ne tufa lao ka mae Eron baludi phei thugna mana re maladi phei gobi fitusalei thiloi mae ka iheire nalhaꞌu ke uludi vikegna mae Livae. Mana eni igne leghuni unha teke chekeni LORD na.
4Gloku te mala edi vikegna mae Kohat
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, 2“Ghopa ginauna kakaha naikno ka tharakna gna mae Kohat te au ka vikegna mae Livae. Ghopa ginauna kaha leghudi tharakna te gnafa nei vike te gnafa teu mare re, 3ghopa riso soru nanghadi mae te vuha ka tolufulu finogha te thoke ka glimafulu finogha. Mae tuare te mala loku ka Suga Thapuale te blahi igne.
4“Gloku mare na mala reireghidi glepo blahi te au ka Suga Thapuale te blahi igne. 5Eghuteuna kate tei ghotilo ka keha vido re, thilo mae pris, mae Eron baludi phei thugna re eghu kolho te mala kulu jugru ke lamnagna Suga Thapuale te blahi igne mala kaikalitidi glepo te au tagna re. Thilomare ginauna atha koko pohe biꞌo te fofothogna chogho te blahi te au gna bokis blahi na. Eghuteuna ke atha pohe biꞌo gne mala toutoku bokis blahi tuana. 6Thilomare na atha kaisei guli vena mala toku lao ke kligna bokis blahi tuana. Eghuteuna ke leghugna tuana, ke atha thilomare kaisei pohe blu mala ke toku lao ngala ke kligna. Aonu ke lisei fapulo phei gaju mala pala gna bokis blahi na.
7“Eghuteuna ke atha keha pohe blu mala toutoku lao ke kligna gna tevo mala lisei bret blahi na. Thilomare mala atha keha tapera, dis, kapu nei keha botol waen eghu, mala nanhaꞌa lao ka tevo na. Eghuteuna bret blahi igne mala au fabrahu ka tevo tuana. 8Thilomare nake atha kaisei pohe ukru, eghuteuna toku lao ke klignadi glepo te au ka tevo, eghuteuna ke toku lao ngala guli vena na eghu. Ke leghugna tuana, ke lisu fapulo nga thilomare phei gaju mala pala gna tevo na.
9“Thilomare nake atha keha pohe blu, eghuteuna toku lao ke kligna glepo mala lisei juta nei keha glepo mala falelehe juta, keha tapera brahu, nei botol oliv oel. 10Eghuteuna ke atha thilomare kaisei guli vena, eghuteuna pipiha glepo tuare eghu, ame lisei lao nga ka gaju mala pala.
11“Eghuteuna keha glepo na igne, thilo mare na atha kaisei pohe blu mala toutoku olta teke eni mare ka gol, eghuteuna ke atha kaisei guli vena mala toku lao ka olta na. Aonu ke lisu fapulo phei gaju mala pala gna olta igne.
12“Nu keha glepo teke edi thilomare ka olta blahi igne, thilomare nake pipiha ka kaisei pohe blu, eghuteuna ke pipiha lao kaisei guli vena tagna, aonu nhaꞌa lao ka gaju mala pala.
13“Eghuteuna ke atha koko thilomare nakrofu teke au ka olta na, eghuteuna ke toku lao olta na ka kaisei pohe ngonge. 14Uve, thilomare ginau ke nanhaꞌa gobi lepo teke loku mare re ke kligna olta igne. Keha glepo mala eni khaꞌaghi, keha thagho, keha sevol mala dokha, nei keha dis mala lisei dadaradi sipu te fafara mare re. Thilomare ginauna ke atha kaisei guli vena mala toku thafru olta igne. Ke leghudi tuare, ke lisei lao nga thilomare phei gaju mala pala gna olta igne.
15“Kate tarabana ghotilo mala tei ka keha vido re, mae ka vikegna mae Kohat kolho mala pala gobi lepo tuare. Nu ulu lahu na, mae Eron baludi phei thugna re eghu kolho te mala kaikalitidi gobi lepo tuare, naugna vikegna mae Kohat gre theome tangomana te habo ka glepo blahi tuare. Ne habo nga mare nu, mare ginauna lehe.
16“Eghume mae Eleasa thugna mae pris Eron gne te mala reireghini Suga Thapuale te blahi igne baludi gobi lepo te au tagna re. Igre nanghadi glepo tuare re, oel di juta, insens, flaoa mala ei bret mala fafara leghu rane, oel mala fablahidi mae pris, nei keha glepo te blahi te au ka Suga Thapuale te blahi igne eghu.”
17LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae pris Eron, 18-20“Kate mei tharaknagna mae Kohat gre mala pala gobi lepo te blahi igre teuna, ghopa ginauna fiofilo fakeli na eghu nu dofi tharaknagna mae Kohat gre ka vikegna mae Livae gre. Ghopa ginauna edi gobi lepo igre ka puhi te keli mala theome lehe mare kate mei namo ka glepo te blahi igre. Mae Eron baludi phei thugna re kolho mala mei lamna te mala tufa gloku ka mare na. Eghuteuna facheke thilomare glepo mala pala re eghu, naugna jame te mei maedi Kohat ke lamnagna Suga Thapuale te blahi igne nei filodi teu glepo blahi igre na, mare ginauna lehe.”
Gloku mala edi vikegna mae Geson
21LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 22“Iagho ginauna kakaha naikno te gnafa ka vikegna mae Geson gre. Iagho ginauna kaha leghudi tharakna te gnafa teu mare, 23eghuteuna iagho riso soru nanghadi mae te vuha ka tolufulu finogha te thoke glimafulu finogha. Mae tuare kolho tangomana te loku ka Suga Thapuale te blahi igne.
24“Nodi gloku mare na mala pala keha pohe biꞌo nei thoutoku gna Suga Thapuale te blahi igne. 25Igre glepo te mala pala mare re: Pohe mala ringni, thoutoku teke horo mare ka guli sipu, thoutoku teke horo mare ka guli vena, nei keha pohe biꞌo mala fofothogna grengatha, 26eghuteuna pohe nei gnarho mala bara faligohoni suga thapuale nei olta, eghuteuna pohe biꞌo mala fofothogna grengatha gna vido tuana, nei keha glepo langau eghu. Eghume glepo tugre te mala edi nei reireghidi teu mae ka vikegna mae Geson re. 27Eghuteuna mae pris Eron baludi phei thugna gre ginau cheke ka vikegna mae Geson mala reireghidi glepo tuare. 28Eghume tuare nodi gloku mae ka vikegna mae Geson re. Eghuteuna mae Itama, thugna mae pris Eron gne ngala mae funei gna gloku mare na.”
Gloku mala edi vikegna mae Merari
29LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna kafe kakaha gnafa mae ka vikegna mae Merari are. Iagho ginauna kaha leghudi tharakna te gnafa mare re, 30eghuteuna iagho ginauna kahadi mae te vuha ka tolufului te thoke ka glimafulu finogha. Mare kolho te mala loku ka Suga Thapuale te blahi igne. 31Gloku mare re mala pala gobi lepo gna Suga Thapuale te blahi igne. Eghume igre glepo mala pala mare re: thaba, keha gaju, khegra baludi keha phesi khegra langau eghu. 32Eghuteuna mare jaola mala pala khegra gna bara te au faligohoni vido suga thapuale gne, baludi keha phesi khegra, keha gnarho nei keha glepo langau mala famaku gna bara na, eghuteuna tothoghei tul mala loku re eghu. 33Eghume tuare nodi gloku mae ka vikegna Merari re. Eghuteuna mae Itama, thugna mae pris Eron gne ngala nodi mae funei mare na.”
Moses ne kaha vikegna mae Livae
34-48Aonu Moses balugna mae pris Eron nei mae lidadi naikno te gnafa re ne leghuni nogna cheke LORD na. Mare ne kaha vikegna mae Kohat, vikegna mae Geson, vikegna mae Merari teure. Mare ne kahadi mae te vuha ka tolufulu finogha thoke glimafulu finogha. Mae tugre te tangomana loku ka Suga Thapuale te blahi igne. Eghume khaputudi mae ka vikegna Kohat re ne thokei phei thogha fitu gobi glimafului. Eghuteuna khaputudi mae ka vikegna Geson re ne thokei phei thogha namno gobi tolufului. Eghuteuna khaputudi mae ka vikegna Merari re ne thokei thilo thogha phei gobi. Eghume khaputudi mare te gnafa na thokei nhana thogha glima gobi nhanasalei mae. 49Eghume mare ne leghudi unha glepo teke cheke LORD ka mae Moses, mare ne kahadi mae nalhaꞌu re ne facheke gloku mala edi mare nei unha te mala kaikaliti nei pala teu mare re.
5Naikno te theome doglo ka tathagna LORD
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Cheke ka naiknodi Israel mala kuru fajifladi iheire naikno te au khabru ka guli, ba khabru te jifla glotho, ba iheire te habo lao ka thinidi naikno te lehe ka namono igne. 3Neubane nalhaꞌu ba gaꞌase, ghotilo na fajifla naikno te theome keli ka tathagu iara tuare, naugna iara au balumi ghotilo. Ghotilo eni unha te chekeni iara gne na eghunu fadiꞌa mare namono igne.” 4Aonu naiknodi Israel gre ne edi unha teke cheke LORD re, ne kuru fajifla naikno te diꞌare ka namono na.
Puhi mala ke tufa fapulo glepo teke blau re
5LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 6“Cheke ka naiknodi Israel are, ne eni fadiꞌa nga mae nalhaꞌu ba gaꞌase gre kaisei glepo ranghini keha naikno na nu, mana eni nakhibo biꞌo fara ke ulugu iara. 7Eghuteuna ne au nakhibo nga mana nu, mana ke cheke fajifla nakhibognare nei ke poloru eghu: Nu jame blau kaisei gobi glepo ka kaisei mae, mana ke foli fapulo kaisei gobi, eghuteuna ke leghugna igne mana ke nhaꞌa lao varadaki glepo ka kaisei gobi teke blau mana re. 8Te lehe mae teke khotogna glepo igne, nu theo kaisei ka mae thabusigna, nei kmagna teu te mala folidi poloru igre, poloru tuare mala famei ka iara LORD mala nodi mae pris. Eghuteuna mae ihei nga ne au nakhibo nu, mana jaola falao kaisei sipu nalhaꞌu gna ka mae pris mala fafara mala atha koko nakhibogna mana re.
9“Eghume nodi glepo naiknodi Israel mala fafara te atha te mei ka mae pris igre, tuare nodi mae pris. 10Mae pris kolho te au nodi nolaghi te mala lokudi glepo blahi te atha te mei naiknore.”
Unha nate eni kate goghotu mae nalhaꞌu na ka khetogna na
11LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 12“Cheke ka naiknodi Israel, jame gaꞌase na tei kokoni khetogna na, eghuteuna tei eni unha puhi te diꞌa na, 13eghuteuna tei naꞌa me thuru fodu balugna kaisei mae, nu theome laseni khetogna na, eghuteuna theo kaisei naikno filoni te ei puhi gaꞌase igne. 14Eghuteuna jame mana goghotuni khetogna na, ba jame gaꞌase gne theome ke ei puhi ngala nu jame mana theome filoni unha te eni naꞌa, nu mana fiti goghotuni kolho khetogna na eghu. Puhi igne tangomana te eghu ka puhi tolaghi na. 15Ne thoke mei nga nafnata puhi tugre nu, mana ginauna tathaleini tei khetogna na ka mae pris mala fadoglini puhi tuana eghu. Eghuteuna atha kaisei kilo flaoa te eni mare ka bali re mala fafara mei ka iara jateula te chekedi ka vetula ra eghu. Nu thosei tofa lao oliv oel ka flaoa te mala eni bret na, eghuteuna thosei lisei lao insens tagna. Naugna flaoa tuana mala fafara eigna te goghotu mana na, nei mala hironi te tutuani ba theome tuani ghu eigna puhi tuana.
16“Mae pris na ginauna tathaleini gaꞌase na tei fakegra rhegna olta ke ulugna LORD. 17Eghuteuna tofa lao keha khoꞌu blahi ka dis teke horo mare ka glose na, ne haglu ne atha kakatha gaughavu glose te au ka Suga Thapuale te blahi na mala tofa lao ka khoꞌu na. 18Ke leghugna tuana, mae pris ginauna atha koko pini ka khakla gna gaꞌase na, aonu fa loku lao flaoa mala fafara na ka khamegna gaꞌase na, naugna mae nalhaꞌu gne ne goghotu fara ne magnahaghei filoni tutuani gna na. Aonu mae pris ginauna louloku khoꞌu te tangomana goigoni nakarhadi iheire naikno te theome doglo puhidire. 19Aonu mae pris ginauna nhaꞌa cheke ka naꞌa ne cheke eghu, ‘Ne tutuani nga teke theome tei ei puhi iagho balugna keha nalhaꞌu na nu, khoꞌu blahi igne ginauna theome tangomana te fadiꞌa nigho iagho na. 20Eghuteuna ne tuani nga teke tei iagho balugna keha mae na, ne ei puhi ghopa nu, 21-22uve, LORD ginauna para nigho iagho, eghuteuna naiknore ginauna cheke fadiꞌani nanghamu iagho na. LORD ginauna tibri nigho iagho, eghuteuna iagho ginauna theo sua kate koꞌuni khoꞌu blahi igne te tei lamna ka thiꞌamu iagho na.’
“Aonu gaꞌase na ne cheke eghu, ‘Uve, keliu ngala.’
23“Mae pris na ginau riso soru facheke tuana, eghuteuna ke ghiha koko grioriso tuana ka khoꞌu blahi te tangomana goigoni nakarhadi naikno te theome keli re. 24-26Nu ame koꞌu nga naꞌa khoꞌu blahi na teuna, mae pris ginau atha fajifla flaoa mala fafara na ka khamegna gaꞌase na, eghuteuna tusu haghe kligna ka iara mala fa gaglanagna te nogu iara na. Mana ginau ke atha keha flaoa mala gahu ke kligna olta. Ke leghudi tuare, mana ginau ke atha khoꞌu blahi te tangomana goigoni nakarhadi iheire naikno te theome kelire, me fa koꞌuni gaꞌase na ka khoꞌu blahi igne eghu. 27Eghuteuna ne tuani nga teke tei ei puhi naꞌa balugna kaisei mae ngau na, naꞌa ginauna goigonini thegna, uve, khoꞌu blahi te koꞌu naꞌa tuana ginauna paparani, au khabru, eghuteuna naꞌa ginauna theome tangomana te au thugna na. Eghuteuna naiknore ginauna cheke fadiꞌani nanghagna gaꞌase igne. 28Nu te laseni naꞌa teke theome tei ei puhi na te doglo kolho na, khoꞌu blahi igne ginauna theome tangomana te fadiꞌani naꞌa na, eghuteuna naꞌa tangomana te au thugna na.
29-30“Igne vetula mala edi kate goghotu mae nalhaꞌu na ne ei puhi gaꞌase na teuna, ba kate fiti goghotuni mana khetogna na. Ka vido tuana mae khetogna ginauna athani gaꞌase igne mala mei fakegra ke ulugu iara LORD, eghuteuna mae pris edi gobi lepo te chekedi ka vetula na are eghu. 31Mae ihei te fiti goghotu kate theome tutuani na, mana theome tangomana te papara na. Nu te edi tutuani gaꞌase gne puhi tuare, iara LORD ginauna parani naꞌa.”
6Nodi vetula naiknodi Nasaraet
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Cheke ka naiknodi Israel are, ne magnahaghei mei fablahidi nei mei nhaꞌa cheke ka iara mala kaisei baludi ka tothoghei Nasaraet neu nga ghotilo nu, 3uve, ghotilo thosei koꞌu waen ba koꞌu keha khoꞌu te mala dranga are. Eghuteuna thosei koꞌu keha khoꞌu te edi mare ka grep, nei jaola thosei ghamu sisi grep te muita ba te mojadi are. 4Ihei nga ne kaisei baludi ka tothoghei Nasaraet gre nu, ghotilo thosei ke ima kaisei glepo te edi mare ka gaju grep are, neubane khatugna nei guligna teu gaju tuana.
5“Eghuteuna kate kaisei ghotilo baludi tothoghei Nasaraet gre na, ghotilo thosei kuchi nei thosei ghoighori khakla mire eghu. Uve, ghotilo thosei kuchi ghilei salaꞌu narane teke nhaꞌa cheke themi ka iara na, lisa lao mala brahu khakla ka phaꞌumi are.
6“Eghuteuna leghu fata na thosei tei namo ka naikno te lehe re. 7Neubane lehe kmami, idomi, thabusimi, ba greghami teure, ghotilo thosei tei rhedi thinidi naikno te lehe tuare neke fathonani thegna ke ulugu iara, naugna khakla ghotilo te brahu tuare fagaglanagna teke nhaꞌa cheke themi ka iara na. 8Eghume te kaisei tothoghei Nasaraet ghotilo na, ghotilo nogu naikno gloku blahi iara LORD.
9“Jame kaisei mae lehe ka dei hoholo rhegna kaisei mae ka tothoghei Nasaraet na, puhi igne ginauna fadiꞌani khaklagna mae gna Nasaraet na. Eghume mana na ofo nabagna fitu narane, ke leghu ame ke kuchi nga mana khaklagna re eghu mala klino ka tathagu iara na. 10Ka fa nhana narane na, mana ginauna atha mei phei balhu nei phei khoio ka mae pris ka grengatha gna Suga Thapuale te blahi igne. 11Aonu mae pris ginauna atha kaisei balhu mala fafara mala ke klino mae tuana ka tathagu iara na, eghuteuna ke atha keha na mala fafara gahu te knoro ia eghu. Mae pris ginauna edi glepo tugre mala ke klino mae Nasaraet gne ka tathagu iara na, naugna diꞌa fara te tei mare rhedi naikno te lehe re. Aonu ka narane tuana la, mana ginau ke fabrahu khaklagna re mala ke klino mana ka tathagu iara na. 12Mana ginauna ke nhaꞌa cheke ranghini thegna ka iara jateula teke eni mana ululahu ia eghu. Nu nogna fablahi mana igne ginau ke fufunui naugna glehe gne ne fadiꞌani mana. Eghuteuna mana nake atha mei kaisei sua sipu te kaisei finogha gna mala ke fafara mei ka iara.
13“Uve, igne vetula te mala leghuni mae Nasaraet gne kate gnafa gna nogna narane teke nhaꞌa cheke na, mare ginauna tathalei meini mana ka grengatha gna Suga Thapuale te blahi igne. 14Jare mana ginauna mei fafara kaisei sipu nalhaꞌu gna te kaisei finogha te theome au thubu ka guligna na. Sipu igne mala fafara nei gahu eghu. Eghuteuna jaola ke fafara kaisei sipu gaꞌase gna te kaisei finogha te theome au thubu ka guligna na. Sipu igne fafara mala fa glaglanagna te doglo mana ka tathagu iara na. Eghuteuna jaola ke fafara kaisei sipu nalhaꞌu gna te theome au thubu ka guligna na. Sipu igne fafara mala fa glaglanagna te au fakeli mana balugu iara na. 15Mana jaola mala fafara mei kaisei kharaꞌo balu thilo nafnata bret te theo isi. Ululahu bret na te edi koba ghotilo leghu fata are. Fapea bret na te ngingo ghotilo balu oliv oel ame beka nga teu are. Eghuteuna fatilo bret na te kuki muita ame ke ghiha oel nga ghotilo teu ia. Eghuteuna mana jaola mala fafara mei keha wit nei waen te famanedi are.
16“Mae pris na ginauna fafara mei gobi lepo tuare ka iara. Mana ginauna eni fafara tuana nei fafara te gahu te knoro ka khaꞌaghi ia eghu mala ke doglo mae tuana ka tathagu iara na. 17Mana ginauna atha mei kharaꞌo bret na, eghuteuna fafara kaisei sua sipu nalhaꞌu baludi keha wit nei waen teu are ke ulugna LORD. Sipu igne fafara mala fa glaglanagna te au fakeli mana balugu iara na.
18“Eghuteuna ne tei nga mae Nasaraet gne ka grengathagna Suga Thapuale te blahi igne nu, mana ginauna kuchi ghu khakla ka phaꞌugna na eghu, eghuteuna gnhuri ka khaꞌaghi ke parigna sipu nalhaꞌugna te fafara teu mana na mala faglaglana gna te au fakeli mana balugu iara na.
19“Eghuteuna mare ginauna ke kuki keha vido gna sipu nalhaꞌu gna na balu khoꞌu. Kate kuki te gnafa na, mae pris ginauna atha fajifla fafra gna na, eghuteuna tufa lao ka mae Nasaraet igne balugna kaisei bret te theo isi gna na, nei kaisei bisket eghu. 20Ke leghugna tuana, mae pris ginauna atha glepo tuare, eghuteuna fafara mei ka iara LORD. Gobigna lepo nogna mae pris tuare ginauna kafe blahi gnafa, baludi gahegna nei gagarogna teku sipu nalhaꞌu teke fafara mare na. Eghuteuna kate edi te gnafa mare gobigna lepo tuare, ame tangomana nga mae Nasaraet igne te koꞌu waen na eghu.
21“Igne nodi vetula maladi iheire naikno te magnahaghei kaisei mae Nasaraet re. Nu jame mae ihei teke nhaꞌa cheke mala fafara keha glepoi kate blahi teu hila thegna na, mana mala edi ngala jateula teke nhaꞌa cheke mala edi teku thegna re.”
Nogna cheke mae pris kate fablahidi naikno re
22LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 23“Iagho ginauna cheke ka mae pris Eron nei thugna teu mana re, kate fablahidi mare naiknodi Israel re, mare ginauna cheke eghu:
24“ ‘LORD ginauna fablahi ghami
nei reireghi fakeli ghami!
25LORD ginauna gleꞌa fara ka ghotilo
nei kokhoni ghami ghotilo!
26LORD ginauna au balumi ghotilo
mala au ghotilo ka nakarha te keli!’
27“Eghume te chekeni mare nanghagu iara mala fablahidi naiknodi Israel gre teuna, iara ginauna fablahidi naikno tuare.”
7Nodi fafara mae lida
1Kate eni te gnafa mae Moses Suga Thapuale te blahi nogna LORD igne, mana ne atha oel te blahi na ne fablahi suga thapuale na baludi gobigna lepo te au lamna re, nei olta baludi bukrei glepo te au ka olta na. 2Aonu nabotho phei mae lidadi vikegna Israel mae teke kakaha igre, 3mare atha ne mei nodi glepo mala fafara re ka LORD ke ulugna Suga Thapuale te blahi. Mare ne tufa lao namno kat te mala pala glepo re. Phei mae lida eghu te mala kafe tufa lao kaisei kat teuna. Aonu mae lida igre ne tufa lao soasopai kaisei buluka. Eghuteuna kate fafara te gnafa na.
4LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 5“Iagho ginauna atha fafara igre, mala edi iagho ka gloku gna Suga Thapuale te blahi igne. Iagho ginauna tufa lao ka mae Livaet are mala edi mare ka nodi gloku thedire.”
6-8Aonu mae Moses ne tufa phei kat balu fati buluka ka vikegna mae Geson mala loku mare. Mana jaola ne tufa fati kat baludi nhana buluka ka vikegna mae Merari mala loku mare. Eghuteuna mae pris Itama, thugna mae pris Eron gne te nodi mae funei mare na. 9Nu mae Moses ne theome tufa lao kaisei kat, ba buluka eghu ka vikegna mae Kohat, naugna nodi gloku mare na mala reireghidi glepo blahi te tangomana pala mare ka fafradi thedire.
10Kate fablahi te gnafa mae Moses olta na, mae lida te gnafa re ne atha ne mei keha nodi glepo mala fafara re ka mana mala fablahi ke ulugna olta na. 11Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Leuleghu fata nabagna nabotho phei narane, kaisei mae lida teure mala atha mei nogna glepo mala fablahi olta mala fafara na.”
12-83Aonu mare ne leghuni puhi te mala tufa nodi fafara ka LORD na.
Ka narane ulu lahu na, mae Nason, thugna mae Aminadab, mae lidadi vikegna mae Juda gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fapea narane na, mae Netanel, thugna mae Sua, mae lidadi vikegna mae Isaka gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fatilo narane na, mae Eliab, thugna mae Helon, mae lidadi vikegna mae Sebulun gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fafati narane na, mae Elisua, thugna mae Sedeua mae lidadi vikegna mae Ruben gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka faglima narane na, mae Selumiel, thugna mae Surisadae mae lidadi vikegna mae Simion gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fa namno narane na, mae Eliasaf, thugna mae Duel mae lidadi vikegna mae Gad gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fa fitu narane na, mae Elisama, thugna mae Amihud mae lidadi vikegna mae Efrem gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fa nhana narane na, mae Gamaliel, thugna mae Pedasua mae lidadi vikegna mae Manase gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fa nheva narane na, mae Abidan, thugna mae Gidion mae lidadi vikegna mae Benjamin gne te mala atha te meidi nodi glepo fafara mare re.
Eghuteuna ka fa nabotho narane na, mae Ahiesa, thugna mae Amisadae mae lidadi vikegna mae Dan gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fa nabotho kaisei narane na, mae Pagiel, thugna mae Okran mae lidadi vikegna mae Asa gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Eghuteuna ka fa nabotho phei narane na, mae Ahira, thugna mae Enam mae lidadi vikegna mae Naftali gne te mala atha te meidi nodi glepo mala fafara mare re.
Gobigna lepo te mala fafara te atha te mei mare re mala kafe nanabadi gnafa ngala. Mare mala tufa kaisei dis silva te biꞌo, tahugna na thokeni kaisei nei kaisei vido kilo, eghuteuna kaisei dis silva te ikoi eghu, tahugna na thokei nhana gobi gram. Aonu mare ne skel phei dis igre ka nodi skel mae pris re. Phei dis igre fodu ka flaoa nei oliv oel eghu mala fafara ka flaoadi wit te famane keli. Aonu mare jaola ne tufa kaisei dis ikoi teke hohoro ka gol, tahugna na thokei kaisei gobi nabotho gram. Dis igne fodu ka insens. Eghuteuna mare jaola ne tufa kaisei buluka nalhaꞌu gna te majaghani, nei kaisei sipu nalhaꞌu, nei kaisei sipu nalhaꞌu gna te ikoi te kaisei finogha gna. Buluka nei phei sipu teu igre mala fafara te gahu te knotho. Eghuteuna mare atha kaisei nanigot nalhaꞌugna mala fafara mala klino mare ke ulugna LORD. Aonu mare jaola ne tufa phei buluka nalhaꞌudi, baludi glima sipu nalhaꞌu, baludi glima nanigot nalhaꞌu, nei glima sipu nalhaꞌudi te ikodi te kaisei finogha dire. Gobigna lepo te tautagu igre mala fafara mala faglaglana gna te au fakeli mare balugna LORD na.
84-88Eghume gobigna lepo te atha te mei nabotho phei mae lida igre mala fafara ka vido tuana re igre:
Nabotho phei dis silva te biꞌo, eghuteuna nabotho phei dis silva te ikodi. Tahudi bukrei dis igre ne namo thokei varadaki fitu kilo ka nogna skel mae pris na.
Eghuteuna nabotho phei dis ikodi teke horo mare ka gol. Tahudi bukrei gol igre ne thokei kaisei thogha fati gobi gram ka nogna skel mae pris na. Dis igre fodu ka insens.
Eghuteuna nabotho phei buluka nalhaꞌudi, nei nabotho phei sipu nalhaꞌudi, nei nabotho phei sipu nalhaꞌudi te ikodi te kaisei finoghadi, nei keha flaoa eghu. Gobigna lepo igre mala fafara te gahu mala knotho.
Eghuteuna nabotho phei nanigot nalhaꞌudi igre mala fafara mala ke doglo naikno tuana ka tathagna LORD.
Eghuteuna varadaki fati buluka nalhaꞌudi, baludi namno salei sipu nalhaꞌudi, nei namno salei nanigot nalhaꞌudi, eghuteuna namno salei sipu nalhaꞌudi te ikodi te thokei kaisei finogha. Gobigna lepo te tautagu igre mala fafara mala faglaglana gna te au fakeli mare balugna LORD na.
Igre gobigna lepo teke fafara tei mare ka LORD ka vido teke atha mae Moses oel te blahi na mala fablahi olta mala fafara na.
89Uve, leuleghu fata na mae Moses tei mala cheke balugna LORD ke lamnagna Suga tapuale te Blahi na, eghuteuna mana ne nomhini naoglagna LORD te cheke mei farihoteidi phei engel te toku tafru nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke LORD na.
8Nafnata puhi mala nanhaꞌadi juta
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Cheke ka mae pris Eron, kate nhaꞌa haghe mana fitu juta ikodi igre, juta igre ginauna mala phae mei ke ulu. 3Aonu mae Eron ne edi jateula teke chekedi LORD re. Leuleghu fata na mana ne nhaꞌa haghe koba juta re, mala phae mei ke ulu. 4Mare ne tutu lao gol ka thaba mala nhaꞌa juta na, ne fufunu tutu pari ne ghilei haghe thoke ka bukrei sisi kligna re leghuni nogna groghe teke fakakhana LORD ka mae Moses tifa na.”
Moses ne fablahidi vikegna Livae re
5LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 6“Iagho ginauna atha fajifla mae ka vikegna Livae gre ka keha vikegna Israel are. Eghuteuna iagho ginauna na faklinodi mala gae mare ka tathagu iara na. 7Puhi te mala faklinodi iagho mare re eghu agne: Mae Eron ginauna atha khoꞌu mala fagaedi mare ka tathagu iara na, eghuteuna mare ginauna ghoighori khakla ka thinidi thedire, vuha ka phaꞌu na soru thoke ka ghahe na, eghuteuna mare ginauna tei wasi nodi pohe thedire. Ka puhi igne mare ginauna klino ka tathagu iara na. 8Eghuteuna mare ginauna atha mei kaisei buluka nalhaꞌugna te majaghani balu flaoa mala fafara teke eni mare ka famane wit balu oel. Eghuteuna mare jaola mala atha mei kaisei buluka nalhaꞌugna te majaghani mala fafara mala ke gae mare ka tathagu iara na. 9Eghuteuna mae pris Eron ginauna na kilo meidi naikno te gnafa Israel mala mei khapru mare. Eghuteuna mana ginauna ke kilo meidi vikegna Livae mala kegra ke ulugna Suga Thapuale te blahi na. 10Naikno te gnafa Israel gre ginauna mei mala habo lao khamedire ka phaꞌudi mae ka vikegna Livae re. 11Aonu mae pris Eron ginauna tusu lao jateula kaisei fafara ranghidi mare ka iara LORD mala nu kaisei fafara tuana kolho ka naikno te gnafa Israel re, mala nu edi mare nogu gloku iara re eghu.
12“Uve, mae ka vikegna Livae gre ginauna habo lao khamedire ka phaꞌudi phei buluka nalhaꞌudi are. Aonu mae pris Eron ginauna atha kaisei buluka na, eghuteuna fafara mei mala ke gae vikegna Livae gre ka tathagu iara na. Eghuteuna keha na, mana ginauna fafara te gahu te knotho ia eghu. Igne unha nate eni iagho ginauna mala ke gae vikegna Livae gre ka tathagu iara na. 13Ka puhi igne iagho ginauna fakegradi vikegna mae Livae gre jateula kaisei nafnata fafara ka iara LORD eghu, eghuteuna mae pris Eron baludi phei thugnare eghu te mala fiofilodi kate loku mae Livae gre. 14Ka puhi igne, iagho tangomana te fofota mae ka vikegna Livae gre ka naiknodi Israel gre, eghuteuna fablahidi mare malagu iara.
15“Eghuteuna ke leghudi te gae te gnafa mare nei fafaradi mare teu iagho ka iara na, ame tangomana mare nga te loku ka Suga Thapuale te blahi igne eghu. 16Tutuani, igne mala eghu ngala naugna mae Livae gre teke tughudi mae sua nalhaꞌu teke kulu karha Israel re, eghuteuna ghotilo lisa meidi mare ka iara mala atha mala nogu iara. 17Tifa na, ka teke falehedi iara mae sua nalhaꞌu teke kulu karha ka naiknodi Ijep ra, iara neke kulu vahidihi bukrei mae sua nalhaꞌu te kulu karha ka ghotilo are baludi bukrei sua nalhaꞌudi gobigna lepo te tautagu ghotilo are mala blahi, eghuteuna tugre mala nogu iara kolho. 18Nu gognarona, iara na athadi vikegna mae Livae gre mala tughudi mae sua teke kulu karha Israel igre. 19Eghuteuna iara ginauna falaodi mare ka mae pris Eron phei thugna mana re mala toghodi thilomare. Mare kolho te tangomana loku ka Suga Thapuale te blahi igne malami ghotilo na. Ka puhi te tughu ghami ghotilo gnafa igne, ghotilo ginauna theome thoke ghami hoholo. Nu jame kaisei naikno ka keha vikei te mei namo rhegna suga thapuale igne mana ginauna lehe.”
20Aonu Moses ghe mae pris Eron baludi naiknodi Israel gre ne edi gobigna lepo teke chekedi LORD ka Moses re ne taofidi vikegna mae Livae re. 21Eghuteuna vikegna mae Livae igre ne kulu fagaedi thedi eghuteuna mare wasi nodi pohe thedire. Aonu mae pris Eron ne taofidi mare ke ulugna LORD. Eghuteuna mana ne eni kaisei fafara mala au fakeli mare ka tathagna LORD na. 22Ke leghudi tuare, vikegna mae Livae gre ne loku ka nogna Suga Thapuale LORD na ne toghoni mae pris Eron baludi phei thugna mana re jateula teke cheke LORD ka mae Moses ia.
23LORD neke cheke eghu ka mae Moses, 24“Mae ihei ka vikegna mae Livae te thokei varadaki glimai finogha te haghe gre, mare kolho te mala loku ka Suga Thapuale te blahi igne. 25Nu kate thokei mare glimafulu finogha na, mare ginauna theome tangomana teke loku na. 26Eghuteuna mae ihei te theome loku ba pala glepo te tahu teuna, nu mana tangomana teke toghodi keha kheragnare mala reireghini vido blahi tuana kolho. Tugne ngala unha te mala leghuni mae Livaet gre ka nodi gloku na.”
9Gaghamhu Ghasa-Polho
1Ke leghugna teke jifla mare Ijep ka ululahu nhigra gna fapea finogha na, LORD neke cheke eghu ka mae Moses ka namono nagou Sanai, 2-3“Ka fa nabotho fati narane ka nhigra igne, kate plulu naprai na, ghotilo naikno te gnafa Israel ra ginauna eni kaisei Gaghamhu Ghasa-Polho leghudi vetula jateula te chekedi ka nogu nhaꞌa cheke iara ra eghu.”
4Aonu Moses ne chekedi cheke igre ka mare. 5Aonu ka namono nagou jare Sanai, ka grafigna fa nabotho fati narane ka nhigra ulu lahu na, naiknore ne edi gobigna lepo teke cheke LORD ka mae Moses re.
6Nu ka vido tuana, keha naiknore theome gae ka tathagna LORD na naugna mare neke habo ka thinidi naikno te lehe re, eghume theome tangomana mare te au ka gaghamhu ka narane tuana. Aonu mare tei ka mae Moses ghe mae Eron, ne cheke eghu ka phiamare, 7“Ghehati gne theome gae ka tathagna LORD na naugna ghehati neke habo ka thinidi naikno te lehe re. Ba, theo keha puhi te tangomana ghehati te eni gaghamhu nei fafara ka LORD teuna?”
8Aonu mae Moses ne cheke eghu, “Ghotilo na ofou. Iara ginauna tei mala nomhini unha te cheke mei LORD eimi ghotilo na.”
9Aonu mana tei ne ghusna ka LORD, eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mana, 10-11“Ihei te theome gae ka tathagu iara, naugna mana neke habo ka thinigna naikno te lehe, nei ihei te au fagaꞌu eghuteuna magnahaghei eni gaghamhu teuna, mare tangomana ngala te eni na, nu eni mare ka fa nabotho narane gna fapea nhigra na eghu. Mare mala ghamu nafnahi sipu te ikodi are balugna bret te theo isi gna nei khakla gaju te raha eghu. 12Eghuteuna thosei tathaji keha gano ghilei thokeni keha narane na, nei thosei lolhopa nhubradi sipu te ghamu mare are. Kate eni mare Gaghamhu Ghasa-Polho na, mare mala leghudi vetula te gnafa re. 13Jame kaisei mae theome mei ka gaghamhu tuana, nu mana gae ka tathagu iara nei theome tei au ka namono delei teuna. Mana theome kaisei naikno gna Israel, naugna mana ne theome fafara mei ka iara. Mae tuana nabagna kolho te au papara ka nakhibo gna thegna na.
14“Eghuteuna jame kaisei mae phosa au balumi ghotilo, eghuteuna mana magnahaghei te eni Gaghamhu Ghasa-Polho balumi ghotilo, mana ginauna mala leghudi bukrei vetula re. Nu neubane mae phosa ba kaisei naikno ka ghotilo neu, ghotilo te gnafa na mala leghuni kolho kaisei vetula.”
Gromno te batudi naiknodi Israel
15-16Ka teke lisu haghe mare suga thapuale gna nogna bokis blahi nhaꞌa cheke LORD na, kaisei gromno biꞌo nogna LORD ne mei toku tafruni suga thapuale na. Eghuteuna kate bongi na, mare ne filoni gromno igne ne agha jateula khaꞌaghi neu. 17Eghuteuna leghu fata kate haghe koba nogna gromno LORD igne funu ka suga thapuale na, naikno te gnafa Israel gre ne funu tei. Eghuteuna kate soru gromno igne te au kmu kaisei vido na, naiknodi Israel gre jaola ne au ka vido tuana. 18Leghu fata kate cheke LORD mala tei mare teuna, mare atha nodi suga thapuale thedire ne tei. Eghuteuna kate cheke mana mala au mare ka kaisei vido teuna, mare jaola edi haghe nodi namono ka vido tuana. Kate theome thugha gromno igne te au teu ke kligna gna suga thapuale na, mare jaola au kolho ka namono tuana. 19Eghuteuna neubane au fabrahu neu gromno na ke kligna gna suga thapuale na, mare jaola au fabrahu ka namono tuana, ne theome tangomana te jifla na. 20Keha fatare, gromno igne au fabrahu jare nabagna phei ba thilo narane, nu mare leghuni koba unha te chekeni LORD na theome ke jifla kokoni vido tuana. 21Keha fatare, gromno igne au vuha grafi ghilei thoke hamerane, nu kate thugha gromno na, mare jaola thugha. 22Jame te au fabrahu gromno na ke kligna gna suga thapuale na nabagna phei narane, ba kaisei nhigra, ba kaisei finogha teuna, mare theome tangomana te jifla kokoni vido tuana. Nu jame te thugha haghe gromno na, mare jaola thugha. 23Leuleghu fata na mare leghuni koba unha te chekedi LORD ka Moses re.
10Phei nifu teke edi mare ka silva
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Ghotilo ginauna eni phei nifu ka silva te tutu te maku mare are. Leghu fata na ghotilo ginauna atha phei nifu igre te mala kilo meidi naiknore, nei mala fagaglana kate kaikaliti ghotilo te mala tei ka keha vido re. 3Eghuteuna kate ifu fodu mare phei nifu igre na, gaoghathogna na ghotilo naikno ra mala mei khapru ka grengatha gna suga thapuale gne. 4Nu jame te ifu kolho mare kaisei na, ghotilo mae funei ka vikemi ghotilo ra kolho te ginau mei khapru ka namono te au teu iagho tagna na. 5Eghuteuna jame te thilo fata ifu faghose mare ka phei nifu igre na, ululahu vike te au ke file maghati gre te mala jifla na. 6Eghuteuna kate nomhini mare fapea naoglagna nifu na, vike te au ke file mata gre te mala jifla na. 7Nu kate kilo fodudi iagho naiknore, mare ginauna ifu ka naogla te nhogri.
8“Eghuteuna thugna mae pris Eron gre kolho te mala ifudi phei nifu tuare. Nu igre phei vetula te mala tathaji fabrahu ghotilo ginauna: 9Kate tei ghotilo te magradi nomi mae naoka te magnahaghei goigoni ghami ghotilo are, ghotilo ginauna ifu faghose thilo fata. Eghuteuna kate nomhini iara LORD nomi God ghotilo gne, iara ginauna togho ghami, nei fakarha ghami ka nomi mae naoka ghotilo are. 10Eghuteuna kate gleale’a ghotilo na, ghotilo ginauna eni gaghamhu khafa nei keha gaghamhu are, eghuteuna ghotilo jaola mala ifu phei nifu are ke klignadi glepo te fafara te knoro nei fafara fagaglana gna te au fakeli ghotilo balugu iara na. Naoglagna nifu gne mala ke ghathoni ghotilo eigna iara te nomi LORD God ghotilo na.”
Naiknodi Israel re ne vuha jifla Sanai
11Ka fa varadaki narane ka fapea nhigra gna fapea finogha na, ke leghugna teke jifla mare Ijep na, nogna gromno LORD na ne thugha tei ke kligna gna Suga Thapuale te blahi na, 12eghuteuna naikno Israel re ne funu jifla kokoni namono nagou Sanai na. Gromno igne mei ne snoto jare Paran. 13Igne ululahu narane te jifla mare te tei ka keha namono re leghuni unha teke chekeni LORD ka mae Moses na.
14Aonu naikno teke au ke parigna nodi flagi vikegna mae Juda gre ngala te mala kulu tei na. Eghuteuna mae Nason, thugna mae Aminadab gne te batudi vikegna mae Juda na. 15Eghuteuna mae Netanel, thugna mae Sua gne te batudi vikegna mae Isaka na. 16Eghuteuna mae Eliab, thugna mae Helon gne te batudi vikegna mae Sebulun na. 17Eghuteuna mae ka vikegna mae Geson ghe mae Merari gre te mala atha kokogna Suga Thapuale te blahi na, te mala pala te tei ke leghudi naikno te tei baludi vikegna mae Juda re.
18Aonu fapea tothoghei te mala nolo te tei re, naikno te au ke parigna nodi flagi vikegna mae Ruben. Eghuteuna mae Elisua, thugna mae Sedeua gne te mala batudi vikegna mae Ruben na. 19Eghuteuna mae Selumiel, thugna mae Surisadae gne te mala batudi vikegna mae Simion na. 20Eghuteuna mae Eliasaf, thugna mae Duel gne te mala batudi vikegna Gad re. 21Eghuteuna mae te mala pala te teidi glepo blahi gna suga thapuale re mae ka vikegna mae Kohat. Aonu kate thoke lao mare ka kaisei namono majaghani na, mae ka vikegna mae Geson ghe mae Merari gre mala ke fakegra haghe Suga Thapuale te blahi na mala ke kaikalitidi glepo blahi te pala vikegna mae Kohat re.
22Aonu fatilo tothoghei te mala nolo te tei re, naikno te au ke parigna nodi flagi vikegna mae Efrem. Eghuteuna mae Elisama, thugna mae Amihud gne te mala batudi vikegna mae Efrem re. 23Eghuteuna mae Gamaliel, thugna mae Pedasua gne te mala batudi vikegna mae Manase re. 24Aonu mae Abidan, thugna mae Gidion gne te mala batudi vikegna mae Benjamin re.
25Aonu leghu lahu tothoghei te mala nolo te tei re, naikno te au ke parigna nodi flagi vikegna mae Dan. Mare mala au leghu lahu mala reireghidi mare te gnafa na. Eghuteuna mae Ahiesa, thugna mae Amisadae gne te mala batudi vikegna mae Dan re. 26Eghuteuna mae Pagiel, thugna mae Okran gne te mala batudi vikegna mae Asa na. 27Eghuteuna mae Ahira, thugna mae Enan gne te mala batudi vikegna Naftali na. 28Eghume igne puhi te mala leghudi vikegna Israel gre kate jifla te tei ka keha namono re.
Moses ne ghusnani Hobab nanghogna na mala tei baludi
29Kaisei narane mae Moses ne cheke ka mae Hobab thugna mae Ruel. Mae Ruel gne mae gna Midian, eghuteuna mae Ruel gne nanghogna mae Moses. Moses ne cheke eghu ka mae Hobab, “Ghehati ginauna tei ka vido te keli teke nhaꞌa chekeni LORD mala tufa ka ghehati teku gne. Eghume keli fara jame te mei iagho balumi ghehati na. Jame te mei iagho na, ghehati ginauna reireghi nigho iagho.”
30Nu mae Hobab ne cheke eghu, “Theo, iara ginauna au kolho ka nogu vido gne baludi thabuknagu thegu gre.”
31Aonu Moses ne cheke eghu ka mana, “Thosei tei koko ghami ghehati. Iagho ngala te thofno lasedi vido ka namono nagou te tangomana au tahati tadire, eghuteuna iagho tangomana te batu ghami ghehati na. 32Eghuteuna jame te mei iagho balumi ghehati na, keha glepo te keli teke tufa mei LORD ka ghehati re, ghehati ginauna tufa ka iagho.”
Naiknore ne jifla ne tei
33Kate jifla kokoni mare Thogele Sanai na, mare ne nolo nabagna thilo narane. Nu mare ne kulu pala ne tei nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke LORD na, mala tangomana LORD te falalase namono te mala au mare tagna na. 34Eghuteuna leuleghu narane kate tei mare ka keha vido re, nogna gromno LORD na au koba ke klignadi mare.
35Leuleghu fata kate pala te tei mare bokis blahi igne, mae Moses ne tarai eghu,
“LORD, snakredi nou mae naoka re mala sopa au mare thedi.
Iara tore nigho mala edi iagho keha glepo
mala rikha tafri naikno te theome magnahaghei nigho are!”
36Eghuteuna kate thoke mare ka vido te mala augna bokis blahi igne, mae Moses neke tarai eghu,
“LORD, iara toreni nigho iagho
mala au balumi ghehati naikno gna Israel te thokeni thogha salaꞌu naikno gre!”
11Khaꞌaghi biꞌo funugna ka LORD
1Aonu naiknore ne funu cheke faparini LORD, naugna mare ne au mei fara kmana puhi tadi. Kate nomhini igne, LORD ne thofno diꞌatagna fara, ne fasoru khaꞌaghi na ka mare, eghuteuna keha naikno ka mare ne lehe, eghuteuna keha vido, nei suga teu te au mare re ne nhako ka khaꞌaghi biꞌo na. 2Naiknore ne tanhi ka mae Moses mala toghodi, aonu mana ne tarai ka LORD, eghuteuna khaꞌaghi biꞌo na ne lehe soru. 3Eghume mare kiloni vido tuana na Tabera. Gaoghathogna cheke igne te “nomhini na ne gnubra eghu.” Naugna ka vido tuana ngala teke soru nogna khaꞌaghi biꞌo LORD na te nhako hoteidi mare na.
Moses ne vahidi fitusalei mae lida
4Ka vido tuana, keha naikno te diꞌare ne au baludi naiknodi Israel. Eghuteuna naikno te diꞌa igre magnahaghei te ima gano te keli, nafnata gano teke ima mare Ijep. Aonu naiknodi Israel re ne diꞌanagnafadi fara, ne funu cheke faparini LORD ne cheke eghu, “Ghehati magnahaghei te ima nafnahi sia! 5Ka teke au teku Ijep ia, ghehati neke ima ghemi sasa te magnahaghei ghehati re! Jaola, leuleghu fata re ghehati tangomana te ghamu ghemi kiukamba, melen, sulate, onioni, nei galiki eghu sia. 6Nu gognaro na ghehati la theome nheta hila naugna leghu narane ghehati kaisei filo fabrahuni ngala wefa te kiloi ‘Manna’ igne!”
7Manna igne jateula khatu ikodi te vegha ra eghu. 8-9Eghuteuna leghu fata na naiknore salo koba “manna” te khoko soru balu buabubla khoꞌu leghu hamerane re ka vido te au mare na. Aonu mare ginauna tei graigrahi mala jateula flaoa eghu, eghuteuna kuki fa ikodi. Eghuteuna kate ima te famaimani mare na ne jateula bret te kuki ka oliv oel ra neu.
10Aonu mae Moses ne filodi naikno te tanhi kegra teu ka grengathadi nodi suga thapuale re. Nu LORD neke diꞌatagna fara ka mare, nei mae Moses jaola ne diꞌanagnafa gna fara. 11Mana ne cheke eghu ka LORD, “Ne unha ne famei sagho puhi igne ka iara nou mae gloku gnea? Unha site eni fadiꞌa iara ka iagho te famei iagho puhi igne ranghidi naikno grea? 12Iara theome kmadi naikno igre! Iara theome neke fakarhadi naikno igre! Ne unha ne vahi ghau iara mala batudi tei naikno igre ka vido teke nhaꞌa cheke iagho ka kuꞌemi ghehati tifa ra? Ne unha ne vahi ghau mala paladi naikno igre jateula idogna te pala sua ikoni ia eghu sagho gnea? 13Heva te tangomana tei atha nafnahi iara maladi naikno igre na? Naikno igre tanhi fabrahu ka iara, ‘Ghehati magnahaghei ghemi nafnahi!’ 14Iara theome tangomana te reireghidi naikno igre naugna mare thono kmana fara! 15Eghuteuna jame te eghu fabrahu iagho puhi igne ka iara na, falehe ghau iara gognarola. Nu te reireghi ghau iara iagho na, thofno lisa ghau iara ka glehe mala theome thoke ghau puhi!”
LORD neke tusu lao kmana nafnahi ka naiknore
16LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho na kilo meidi fitusalei mae lidadi Israel are, eghuteuna mare ginauna kegra balumu iagho ke ulugna nogu Suga Thapuale te blahi iara na. 17Iara ginauna soru mala cheke balumu iagho jare. Eghuteuna iara ginauna atha keha nolaghi gna nogu Tharunga te Blahi ka iagho ra, mala ke tufa lao ka mare. Mala tangomana mare te togho nigho mala reireghidi naiknore, mala nu theome nanga nou iagho eghu.
18“Nu gognaro na, iagho na tei chekedi naiknore, mala kaikaliti nei mala gae eghu mare ka tathagu iara na, naugna nathui na mare ginauna ima nafnahi. Iara ne nomhidi nodi natanhi nei nodi cheke teu te cheke eghu mare re, kani au teku Ijep ia ghehati neke ima ghemi gano te keli gnai te au ka vido igne. Uve, iara ginauna tufa lao ghedi gano mala ima mare. 19Eghuteuna nafnahi igne na theome tangomana mare te ima kaisei narane, ba phei narane, ba glima narane, ba nabotho narane, ba varadaki narane teuna. 20Thono theo fara, mare ginauna ima nabagna kaisei nhigra. Neubane jifla ka nehudi, foflodi, ba ghilei babaꞌodi neu mare, mare mala ima nafnahi re ghilei gnafa. Puhi igne thoke ghami ghotilo naugna iara au ngala balumi ghotilo, nu ghotilo tiromi ghau iara, nei cheke fapari ghau neke cheke eghu, ‘Mala unha site jifla kokoni tahati Ijep gnea?’ ”
21Aonu mae Moses ne cheke eghu ka LORD, “LORD iagho la laseni hila, namno gobi thogha soldia site tei balugu iara igrea! Eghuteuna te chekeni iagho na, iara na tufa ghedi kmana nafnahi mala ima nabagna kaisei nhigra! 22Ba, jame te falelehe ghehati bukrei nomi buluka nei sipu teu igre, na boho ghehati eghu sagho ia? Ba, jame atha mei ghehati bukrei sasa ka thongna gro, ginauna theome nanaba la ka ghehati!”
23Nu LORD ne cheke eghu, “Ba, ne theome tangomana iara te edi re eghu sagho ia? Filo sagho!”
24Aonu mae Moses ne jifla kosi, ne cheke ka naiknore mala eidi unha teke cheke LORD ka mana re. Aonu ke leghugna tuana, mana ne kilo meidi fitusalei mae lida re mala mei kegra ke ulugna Suga Thapuale te blahi na. 25Aonu LORD ne soru mei ka kaisei gromno ne cheke balugna Moses. LORD ne atha keha nolaghi gna nogna Tharunga te Blahi teke tufa ka mae Moses re, ne tufa lao ka fitusalei mae lida re. Kate mei Tharunga te Blahi na te au ka mare na, mare ne cheke jateula mae profet neu, nu kaisei fata kolho eghu.
26Eghuteuna keha phiamae ka fitusalei mae lida igre neke theome tei ka Suga Thapuale te blahi na. Phiamare au neku kolho ka suga thapuale thedi na. Nu nolaghi gna nogna Tharunga te Blahi LORD na jaola mei ka phiamare, aonu phiamare jaola ne cheke jateula mae profet neu. 27Aonu kaisei mae majaghani jare ghosei chari ne tei ka mae Moses mala cheke ka mana eigna igne.
28Mae Josua thugna mae Nun mae ihei teke toghoni mae Moses kani majaghani gna teku na, mana tei ka mae Moses ne cheke eghu, “Nogu mae velepuhi ia, chekedi mare mala kmu!”
29Aonu mae Moses ne cheke eghu, “Unha site nanga nou iagho ka iara te mala kmu mare teu gnea? Iara magnahagheini LORD te tufa lao nogna nolaghi gna Tharunga te Blahi na ka mare, mala cheke jateula mae profet eghu mare!” 30Aonu mae Moses baludi mae lida re neke pulo ka nodi suga thapuale thedire.
LORD ne kuru soru nanghaji
31Ke leghugna tuana, LORD ne fameini kaisei nuri funugna ka thongna gno balu kmana nanghaji. Nuri igne atha meidi nanghaji re ne koko soru ne ghilei fodu ka vido te au mare na. Nanghaji te khoko igre jame autagna kaisei mita thuta funu ke kligna glose na. Uve, nanghaji igre ne khoko soru kmana kilomita ka vido te gnafa te au mare tagna na. 32Aonu, naiknore ne salo nanghaji igre nabagna kaisei narane thongana, nei bongi thongana, nei keha narane thongana na. Naikno te gnafa re ne salo fa kmana fara mala ghedi thedi. Aonu mare ne lilisei tafri ghedi nanghaji re mala moja ka naprai. 33Kate ima ghedi nafnahi teu keha naiknore, LORD ne diꞌatagna fara ka mare ne famei kaisei khabru te diꞌa fara ne lehe kmana naikno ka mare. 34Aonu mare kiloni vido tuana Kibrot-Hatava. Gaoghathogna cheke Kibrot-Hatava teu igne, “Bekudi naikno te magnahaghei ghamu nafnahi fara.”
35Aonu mare jifla kokoni vido tuana ne tei Haserot. Jare mare ne edi haghe nodi suga tapuale re ne au tadi.
12LORD ne parani Miriam
1Kate au teu mare ka vido Haserot na, mae Eron ghe Miriam gre ne cheke faparini mae Moses, mae thabusidi na, naugna mana ne tolaghi ka gaꞌase gna kantri Etiopia. 2Aonu repa ne cheke eghu, “Ba, LORD gne tangomana cheke balugna Moses kolho siba gnea? Theome tangomana te cheke baluda tapa na? Uve, LORD na jaola tangomana te cheke baluda tapa!” Nu LORD ne nomhidi nodi cheke repa igre.
3Uve, mae Moses gne kaisei mae nhaꞌa faparini thegna. Theo kaisei naikno ka nauthoglu gne te tangomana nhaꞌa faparini thegna jateula mana teuna.
4Aonu LORD ghosei ne kilo meidi mae Moses, mae Eron nei Miriam ne cheke eghu, “Ghotilo ginauna na mei ka nogu Suga Thapuale te blahi iara gne.” Kate mei retilo na, 5LORD ne soru mei ka kaisei gromno, ne au neu ka grengathagna suga thapuale na. Aonu LORD ne kilodi Eron ghe Miriam mala mei kegra ke ulugna thegna. 6Aonu LORD ne cheke eghu ka repa, “Ghopa fanomho fakeli ka nogu cheke iara gre!
“Ne au nga kaisei mae profet balumi ghotilo nu,
iara ginauna mei ka nogna mifi mana re,
eghuteuna iara ginauna facheke balugna ka nogna mifi mana tuare.
7Nu iara theome eghu ka mae Moses mae ihei te kaisei nogu mae gloku iara na.
Mana kolho mae lidadi nogu naikno iara re.
8Tuana site mei fakakhana iara te facheke teu balugna mana grea,
eghuteuna kate facheke teu iara balugna mana na,
iara theome chekedi cheke te ninhigrana gaoghathodire.
Nu iara facheke balugna mana ka cheke te bligi gaoghathodire.
Mana la filo ghauhi iara.
Ne unha site theome mhaghu ghopa te cheke faparini nogu mae gloku iara gnea?”
9LORD ne thono diꞌatagna fara ka repa, ne jifla kokodi repa, 10eghuteuna gromno na jaola ne jifla kokoni Suga Thapuale te blahi na. Ke leghugna tuana, kaisei khabru te thono diꞌa fara na ne thokeni Miriam ne fadiꞌani thinigna naꞌa na, eghuteuna guligna Miriam na jaola ne vegha fara. Aonu Eron figri lao ka naꞌa ne filodi thubu ka thinigna Miriam na. 11Aonu mae Eron mei ne cheke eghu ka mae Moses, “Moses, thosei lisa mei papara igne eigna nakhibo teke edi ghepa gre mala au ka ghepa! 12Iagho thosei lisani thinigna greghada tapa gne mala diꞌa jateula sua te kulu lehe ame ke karha nga ka idogna teu ia eghu.”
13Aonu Moses ne tanhi tei ka LORD ne cheke eghu, “God, iara tore nigho iagho mala ke fakeli fapulo khabru igne ka naꞌa!”
14Aonu LORD ne cheke eghu ka mana, “Nomi kastom ghotilo na eghu agne, jame mae kmagna na kmisu lao ka tathagna nei foflogna teu naꞌa re, naꞌa ginauna mamaja nogna fara, eghuteuna naꞌa ginauna mala au ke kosigna namono na nabagna fitu narane. Eghume iagho ginauna na chekeni greghamu na mala tei au ke kosigna namono na nabagna kaisei wik. Ke leghugna tuana, ame ke tangomana nga ghotilo teke tei atha fapuloni mala ke au naꞌa balumi ghotilo eghu.” 15Aonu mare tei ne liliseini naꞌa ke kosigna namono na nabagna fitu narane. Eghuteuna mare ne theome tei kokoni vido tuana ne ghilei thokeni narane mala ke pulo mei naꞌa na.
16Ke leghugna tuana, mare ne jifla kokoni vido Haserot na ne tei au ka namono nagou Paran.
13Nabotho phei mae tei mala filoni namono Kenan
1-3Ka vido teke au teku mare ka namono nagou jare Paran, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho na vahidi nabotho phei mae lida, kaisei mae eghu ka vikemi ghotilo are. Eghuteuna iagho na kuru teidi mare mala tei filoni namono Kenan teke nhaꞌa cheke mala tufa ka ghotilo teku iara ia.” Aonu mae Moses ne edi jateula teke chekedi LORD re, ne vahidi nabotho phei mae lida mala tei filoni vido tuana.
4Igre nanghadi mae lida teke kuru tei mana re:
Ka vikegna mae Ruben na, mana ne vahini mae Samua, thugna mae Sakua.
5Ka vikegna mae Simion na, mana ne vahini mae Safat, thugna mae Hori.
6Ka vikegna mae Juda na, mana ne vahini mae Kelab, thugna mae Jefune.
7Ka vikegna mae Isaka na, mana ne vahini mae Igal, thugna mae Josef.
8Ka vikegna mae Efrem na, mana ne vahini mae Hosea, thugna mae Nun.
9Ka vikegna mae Benjamin na, mana ne vahini mae Palti, thugna mae Rafu.
10Ka vikegna mae Sebulun na, mana ne vahini mae Gadiel, thugna mae Sodi.
11Ka vikegna mae Josef te kiloni mare vikegna mae Manase na, mana ne vahini mae Gadi, thugna mae Susi.
12Ka vikegna Dan na, mana ne vahini mae Amiel, thugna mae Gemali.
13Ka vikegna mae Asa na, mana ne vahini mae Setua, thugna mae Mikael.
14Ka vikegna mae Naftali na, mana ne vahini mae Nabi, thugna mae Vofsi.
15Eghuteuna ka vikegna mae Gad na, mana ne vahini mae Guel, thugna mae Maki.
16Igre nabotho phei mae teke kuru tei mae Moses mala tei filoni vido Kenan na. Eghuteuna mana neke tughu nanghagna Hosea thugna mae Nun na, ne kiloni mana Josua.
17Nu ame kuru teidi nga mare teuna, mana neke cheke eghu ka mare, “Ghotilo ginauna tei salaꞌuni namono nagou na ke phile raru gna Kenan, eghuteuna ghotilo ginauna doglo tei ke phile holo tei thoke ka thogele gro. 18Ghotilo ginauna tei filoni faꞌunha ngau vido tuana. Nihai naikno te au ka namono tuana na? Ba naikno tuare nheta ba theo? 19Faꞌunha vido tuana keli ba theome keli? Ba vido tuana au gringni thina gna ba theo? 20Ba faꞌunha ngau glose na keliu mala jaꞌi gano na ba theo? Ba au gaju ngau ba theo? Eghuteuna kate pulo na ghotilo ginauna atha mei keha sisi grep ka vido tuana eghu.” Naugna jare na la thokeni hila nhigra te vuha muita sisi grep re.
21Aonu nabotho phei mae igre jifla ne tei mala filoni vido tuana. Mare ne funu ka namono nagou Sini ke mata, ne doglo ne tei ka namono Rehob, rhegna vido Lebo-Hamat ke raru Kenan. 22Ulu lahu na mare doglo ne tei mala filoni keha phile vido glose ke raru na ne ghilei thoke Hebron te au mae Ahiman, mae Sesae, nei mae Talmae. Naikno te au Hebron gre jifla mei ka tharakna gna mae Anak. Eghuteuna namono biꞌo Hebron gne neke eni haghe fitu finogha ke ulugna namono Soan jare Ijep. 23Kate thoke lao mare ka gloha Eskol, mare tei ne kato nure gna gaju grep te ure re. Nure gna gaju grep igre tahu fara, eghume keha phei mae te pala gna na eghu. Eghuteuna mare jaola atha keha sisi pomegranet baludi keha sisi gna gaju fig. 24Mare kiloni gloha tuana na, Gloha Eskol, gaoghathogna na “Nure,” naugna nure gna grep te kato mare jare na biꞌodi fara. 25Mare ne au Kenan nabagna phiatutu narane, ke leghugna tuana mare neke pulo nodi.
26Aonu mare neke pulo namono Kades ka namono nagou Paran te au mae Moses ghe mae Eron baludi naikno te gnafa Israel. Aonu mare ne cheke fajifla gobi lepo teke tei filodi thedire, nei jaola fakakhana nure grep te pala te mei thedire. 27Mare ne cheke eghu ka mae Moses, “Ghehati neke tei ka vido teke kuru tei ghami ghehati iagho ia, eghuteuna glose jare na famane fara nei gano re karha kelidi fara! Filo sagho, aro sisi te atha te mei ghehati re. 28Nu naikno te au jare re nheta fara, nei namono dire thono biꞌo fara, eghuteuna au gringni thina biꞌo faligohoni namono na. Ghehati jaola filodi mae ka vikegna Anak. Mae iheire te nheta fara, brahu fara nei biꞌo fara. 29Eghuteuna ghehati filodi vikegna Amalek gre au ke mata, eghuteuna vikegna mae Het, baludi vikegna mae Jebus nei vikegna mae Amoa teure au ka thogele, eghuteuna vikegna mae Kenan gre au ka geri thongna nei ka geri khoꞌu Jordan.”
30Nu mae Kaleb ne eni fagaglana ka iheire naikno te fodu balugna mae Moses re mala kmu mare, aonu mana ne cheke eghu, “Tahati na tei falehedi mare gognaro gne mala atha tahati vido tuana. Tahati tangomana ngala te uludi mare na!”
31Nu keha mae teke tei balugna mana re ne cheke eghu, “Theo! Tahati theome naba te ari falehedi mare na! Naikno tuare ke nhetada tahati ngala!” 32-33Aonu mare ne eni kaisei groghe te diꞌa fara na cheke eghu, “Puhi biꞌo ginau thokedi naikno te au ka vido tuana! Eghuteuna naikno te filodi ghehati re, mare te gnafa na orio mae brahudi gnafa ngala. Eghuteuna ghehati filodi mae ka vikegna mae Anak mae iheire te brahu fara teure. Kate filodi mare re, ghehati ikodi fara jateula sughili eghu kolho.”
14Naiknore ne buiburidi mae Moses ghe mae pris Eron
1Ka bongi tuana naiknore ne vuha tanhi fabiꞌo naugna mare ne nomhini thoutonu eidi maedi vikegna mae Anak. 2Aonu mare ne cheke balu diꞌatadi ka mae Moses ghe mae pris Eron, “Jame keli kolho teke lehe ghehati Ijep, ba ka namono nagou na! 3Mala unha eghu si LORD te atha ghita tahati te tei ka vido tuana ia? Jame te age tahati na mare ginauna falehe ghita gnafa, eghuteuna mare ginauna atha khetoda, nei thuda teu tahati re. Te keli na tahati ke pulo kolho Ijep!” 4Aonu mare cheke eghu fari thedi, “Tahati na vavahi kaisei noda mae lida! Mala ke batu ghita ke pulo Ijep!”
5Aonu mae Moses ghe mae Eron ne pogho soru ke uludi naikno te khapru jare re ne thoke phaꞌudire ka glose na mala tarai ka LORD. 6Nu mae Josua ghe mae Caleb teke tei filoni kantri Kenan, phiamare ne diꞌa nagnafadi ne rerheku nodi pohe thedire. 7Phiamare ne cheke eghu ka naiknore, “Tore! Namono teke tei filo ghehati tuana, thofno keli fara sia! 8Jame te keli tagna LORD ka tahati na, mana ginauna tathalei age ghita tahati ka namono tuana, eghuteuna mana ginauna tufa mei namono tuana malada tahati. Naugna namono tuana au famane glose nei kmana gano tagna eghu. 9Eghume ghotilo thosei figri tagruni LORD! Ghotilo thosei mhaghudi naikno te au ka vido tuana, naugna mare theome naba ka tahati! Tahati ginauna goigonidi mare! LORD na au baluda tahati sia, eghuteuna mana la uludihi nodi god mare re, eghume ghotilo thosei nanga nomi eghu!”
10Aonu naiknore kegra ne rodi fadi falehedi mae Moses ghe mae Eron ka thina. Nu siasigla gna nogna nolaghi LORD na ne soru mei ka Suga Thapuale te blahi na, ne sigla tongana ka naiknore. 11LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Niha fata thodo ghau iara si naikno grea? Neubane edi iara kmana khofubobhoi ka tathadi mare re, mare theome ke rouronu kolho ka iara. 12Iara ginauna falao kaisei khabru te diꞌa mala lehe mare. Nu iara ginauna eni nigho iagho mala kuꞌedi keha vike teke biꞌo nei ke nhetadi mare teu are.”
Moses ne taraidi mare
13Nu mae Moses ne cheke eghu ka LORD, “Jame te nomhi naiknodi Ijep re eigna igne na, ginau unha eghu mare cheke na? Naugna mare laseni nigho iagho fara teke atha fajifladi naikno igre jare ka nou nolaghi na. 14Eghuteuna naiknodi Ijep gre na cheke eigna igne ka iheire naikno te au ka vido tuana. Mare la kulu nomhini hila eimu iagho na sia LORD. Mare la kulu laseni hila te au iagho baludi nou naiknore nei fakakhana nigho themu teu ka nou naiknore. Mare la kulu laseni hila eigna nou khoveo iagho te au ke klignadi te batudi iagho nou naiknore ka gromno fei narane nei khaꞌaghi fei bongiro teuna. 15Eghume jame te falehedi iagho nou naikno gre na, iheire naikno te nomhi eigna igne ginauna cheke eghu, 16‘LORD na theome tangomana te atha te mei naikno igre ka vido teke nhaꞌa cheke thegna mala tufa ka mare na, aonu mana ne falehedihi mare ka namono nagou.’
17“Eghume, LORD, fakakhana sagho nou nanheta na. Eni sagho unha teke chekeni iagho ia: 18Tifa na, iagho neke nhaꞌa cheke eghu, ‘Iara ngala LORD na, eghuteuna iara theome tangomana te ghosei diꞌatagu na. Leuleghu fata na iara ghatho tahudi koba nogu naiknore. Iara ginauna atha fadelei nakhibodi nei puhi te diꞌa teu ka nogu naiknore. Nu iheire naikno te edi glepo te diꞌare, iara ginauna paradi mare baludi thudi, gradi, fapea gradi, nei fatilo gradi teu te ginau karha mei ke leghudi mare re.’ 19Eghume ka nou namha te biꞌo, iara tore nigho iagho mala atha fadelei nakhibodi naikno igre, jateula iagho teke atha fadelei nakhibodi naikno igre vuha ka teke jifla mare Ijep te thoke gognaro gne eghu.”
20LORD ne cheke eghu, “Unha te toreni iagho ia iara la atha fadeleihi nakhibodi mare re. 21Nu jateula iara te karha fabrahu nei nogu nolaghi iara te tei tongana ka nauthoglu gne, iara na nhaꞌa cheke eghu: 22Theo kaisei naikno ka mare te ginau tei ka vido Kenan na. Mare filodihi nogu nolaghi nei khofubobhoi teke edi iara Ijep nei ka namono nagou teure. Nu neubane eghu ngau mare theome ke leghu ghau iara kolho nei mare fariuriu ghau iara nabotho fata. 23Eghume theo kaisei naikno ka mare te ginau filoni glose teke nhaꞌa chekeni iara ka kuꞌedi mare ra. 24Nu mae Caleb nogu mae gloku iara te leghu ghau nei kaisei gaoghatho ngau thegna teuna ngala te ginau tathalei te tei iara ka vido teke kulu tei filo thegna na. Eghuteuna thugna mana re te ginau khotogna vido tuana. 25Gognaro na mae ka vikegna mae Amalek, nei mae ka vikegna mae Kenan teure la au tafri kolho ka gloha mala tei Kenan re. Eghume nathui na ghotilo nake figri mala ke pulo ka namono nagou eghuteuna tei ke mata kate mala tei thoke ka Thongna Ukru ia.”
LORD ne paradi iheire naikno te buiburini mana re
26LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, 27“Niha fata buiburi ghau iara si naikno te diꞌa igrea? Tutuani, iara nomhidi nodi cheke mare te buiburi ghau iara igre. 28Ghopa ginauna cheke eghu ka mare, ‘Igne unha te chekeni LORD na. Iara LORD te karha fabahu, iara nomhidihi unha glepo te edi ghotilo re, eghume iara na eni igne ka ghotilo: 29Ka namono nagou igne ghotilo ginauna lehe. Iheire te vuha ka varadaki finogha te haghe gre, nei iheire naikno ka ghotilo te buiburi ghau iara gre na orio lehe. 30Theo kaisei mae ka ghotilo te ginau jugru haghe ka vido teke nhaꞌa chekeni iara mala au ghotilo gne. Mae Caleb thugna mae Jefune ghe mae Josua thugna mae Nun eghu kolho nate au ke lamnagna vido tuana. 31Ghotilo cheke eidi naiknodi Kenan gre ginauna atha fadelei thumi ghotilo re, nu iara ginauna athadi mare tei ka vido te tiromini ghotilo ia. 32Nu thinimi ghotilo re ginauna thuru lehe ka namono nagou igne. 33Eghuteuna thumi ghotilo re ginauna nolo tafri ka namono nagou igne nabagna phiatutu finogha. Naugna ghotilo ne theome ghatho tahu ghau iara, eghume thumi ghotilo re ginauna au papara naugna puhi te diꞌa te edi ghotilo. Mare ginauna au papara ghilei thoke kate thuru lehe teu ghotilo ka namono nagou gne. 34Ghotilo ginauna au papara eidi nakhibomi themire nabagna phiatutu finogha, te kaisei finogha teuna kaisei narane kolho ka phiatutu narane teke tei filo nabotho phei mae ka vido tuana ia. Eghuteuna ghotilo ginauna laseni te tirogu ghami iara na!’ 35Iara na eni igne ka naikno te diꞌa te mei khapru te buiburi ghau iara igre, mala lehe mare agne ka namono nagou gne. Iara LORD te chekeni igne.”
36-37Aonu nabotho mae teke kuru tei mae Moses mala tei filo ka vido tuana, LORD ne paradi mare ka kaisei khabru te diꞌa fara ne lehe mare. Mana eni igne naugna nabotho mae igre pulo neke tonu chaghi ka naiknore. 38Ka nabotho phei mae teke tei filo ka vido Kenan igre, mae Josua ghe mae Caleb kolho te karha na, phiamare theome lehe.
Mare ne fariuriu mala tei ka kantri jare Kenan
39Kate cheke fajifladi mae Moses nogna cheke LORD ka naiknore, mare ne thofno diꞌanagnafadi nei tanhi neu. 40Aonu hamerane boibongi ka keha narane na, mare ne magnahaghei tei ka thogele Kenan re, ne cheke eghu, “Ghehati lasedi hila teke edi glepo te diꞌare. Nu gognaro na ghehati kaikaliti mala tei ka vido teke chekeni LORD ka ghehati ia.”
41Nu mae Moses ne cheke eghu ka mare, “Tore! Ne unha site theome leghudi ghotilo nogna cheke LORD grea? Ghotilo theome tangomana te uluni mana na! 42Ghotilo thosei tei! Naugna LORD na theome au balumi ghotilo, eghuteuna nomi mae naoka ghotilo re ginauna falehe ghami ghotilo. 43Neubane rikha tei ghotilo ka nodi namono vikegna mae Amalek nei vikegna mae Kenan teure, ghotilo ginauna lehe ka magra. LORD na theome au balumi ghotilo sia, naugna ghotilo ne theome leghudi nogna cheke mana re.”
44Nu mare theome mhaghu ne tei ka thogele jare Kenan, nu mae Moses balugna nogna bokis blahi LORD na ne au fapulo neu kolho. 45Kate thoke mare ka thogele Kenan, mae ka vikegna mae Amalek ghe mae Kenan te au ka thogele re soru mei ne magra ne uludi mare, aonu mare ngholi fapulo naiknodi Israel gre ne thoke ka namono Homa.
15Vetula eidi fafara te gnafare
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Iagho ginauna cheke eghu ka naikno te gnafa Israel, ‘Ke leghugna te thoke ghotilo ka vido teke tusu ari iara ka ghotilo ana, 3ne magnahaghei edi fafara te blahi nga ghotilo jare nu, ghotilo tangomana te atha kaisei buluka, ba sipu nei nanigot. Ka glepo te tautagu igre ghotilo ginauna tangomana te eni fafara te knoro ia, ba fafara naugna ghotilo neke eni kaisei nhaꞌa cheke, ba fafara mala edi ghotilo unha te magnahaghedi ghotilo re, ba keha fafara te magnahaghei edi ghotilo ka nomi gaghamhu re. 4-5Eghuteuna ihei te atha kaisei sipu ikoni mala fafara na, mana ginauna atha kaisei kilo flaoa gna wit te famane are eghuteuna ngingo balugna kaisei lita oliv oel, naugna tuana fafara eidi gano ka thobi re, eghuteuna mana jaola mala fafara mei kaisei lita waen mala tofa ka olta.
6“ ‘Eghuteuna ihei te atha mei kaisei sipu nalhaꞌu gna mala eni fafara na, mana ginauna atha phei kilo flaoa gna wit te famane te ngingo mana balugna kaisei vido lita oliv oel, naugna tuana fafara eidi gano ka thobi re, 7eghuteuna mana jaola mala atha mei kaisei vido lita waen mala tofa ka olta. Tuana fafara te siri famane te gle’ani iara na.
8“ ‘Eghuteuna ihei ne atha kaisei buluka mala eni fafara te gahu te knoro, ba mala gna nhaꞌa cheke na, ba mala fagaglana gna te au fakeli balugu iara na, 9uve, mana ginauna atha thilo kilo flaoa gna wit te famane te ngingo mana balu phei lita oliv oel naugna tuana fafara eidi gano ka thobi re. 10Eghuteuna mana jaola mala fafara mei phei lita waen mala tofa ka olta. Tuana fafara te siri famane te gle’ani LORD na. 11Tugre vetula kate kaikaliti kaisei buluka, sipu nalhaꞌu, lam nei nanigot teu ghotilo re. 12Eghume edi ghotilo tugre ka glepo te tautagu, flaoa, waen, nei oliv oel teu te atha ghotilo mala fafara re jateula te chekeni ka vetula na igne eghu.
13“ ‘Eghuteuna ihei naikno te nogu iara re, mare mala leghudi vetula eidi fafara te blahi te siri famane te magnahagheni LORD na. 14Eghuteuna naikno phosa te au balumi ghotilo are, mare jaola mala leghu ghami ghotilo. 15Ka tathagna LORD na, ghotilo te gnafa na kaisei nanaba gnafa ngala, neubane mae gna Israel ba mae phosa kolho, vetula gna fafara igne ginauna au fabrahu ka ghotilo gnafa. 16Eghume ghotilo naiknomi Israel nei mae phosa teura, vetula igne kolho mala leghuni ghotilo na.’ ”
17LORD neke cheke eghu ka mae Moses, 18“Cheke ka naiknore eidi fafara te mala eni mare kate thoke mare ka vido te mala atha teidi teu iara gne. 19-20‘Kate ghanodi ghemi gano ka thobire, ghotilo ginauna fafara mei keha gano te kulu ghano re ka iara. Eghuteuna kate kuki ghotilo ghemi bret re, ululahu bret te kulu fa muita ghotilo re ginauna jaola fafara mei ka iara. Ghotilo ginauna fafara mei bret igre ka iara jateula teke fafara mei ghotilo ghemi gano ka thobi ra eghu. 21Eghume ghotilo te gnafa ginauna leghuni vetula te mala fafara mei gano ka iara igne.
Fafara mala atha koko nakhibo
22“ ‘Nu jame keha naikno theome tathaji keha vetula teke tusu lao LORD ka mae Moses igre. 23Eghuteuna jame naikno te ginau karha ke leghumi ghotilo re theome leghudi gobigna lepo teke cheke LORD ka mae Moses. 24Eghuteuna ne ghatho ihodi ne theome leghudi nga mare kaisei vetula ka igre nu, mare ginauna fafara te gahu te knoro kaisei buluka majaghani te magnahagheni LORD balu flaoa nei waen eghu, eghuteuna mare jaola mala fafara kaisei nanigot nalhaꞌu gna mala atha koko nakhibo. 25Aonu mae pris ginauna tarai nei ghusna ghau iara mala atha koko nakhibomi ghotilo re. Eghuteuna naugna te theome laseni te nakhibo thedire, ghotilo ginauna fafara mei kaisei buluka mala gna fafara te blahi na, eghuteuna jaola ke fafara mei nanigot mala ke doglo ghotilo ka tathagu iara na. 26Iara ginauna atha fadelei nakhibomi ghotilo re baludi naikno phosa te au balumi ghotilo are, naugna nakhibo igne ne theome doglo ghotilo ka tathagu iara na.
27“ ‘Jame kaisei mae theome leghuni kaisei vetula nei mana theome ghathoni unha te mala eni teuna, mana ginauna tufa kaisei nanigot gaꞌase gna te kaisei finogha gna, mala fafara mala ke doglo mana ka tathagu iara na. 28Eghuteuna mae pris ginauna tangomana eni fafara mala atha fadelei nakhibogna mana na ke ulugna LORD. 29Vetula mala hata koko nakhibogna mae ihei te theome ghathoni mala eni teuna, maladi kolho naiknodi Israel nei naikno phosa te au balumi ghotilo are.
30“ ‘Nu jame keha mae eni kaisei puhi te diꞌa kate ghathoni mana na, neubane kaisei mae ka ghotilo, ba mae phosa te au balumi ghotilo are, mana jateula te cheke faparini LORD eghu, eghume mana ginauna jifla ka naiknodi Israel. 31Naugna te theome leghudi mana nogna cheke nei nogna vetula teu LORD na, uve, mana nabagna te mala au papara na nei mana jaola mala jifla ka naiknodi Israel gre.’ ”
Mae te theome leghuni nogna vetula narane sabat na ginauna lehe
32Kate au teu naiknodi Israel ka namono nagou na, keha naiknore ne filoni kaisei mae te uge gaju teu ka narane sabat na. 33Aonu mare atha ne meini mana ka mae Moses ghe mae pris Eron, nei keha naikno te au ka vido tuana. 34Mare ne lolhokuni mana, naugna mare theome laseni unha te ginau eni mare ka mana na. 35LORD ne cheke eghu ka Moses, “Ghotilo atha fajiflani mana ka nomi namono gne, eghuteuna faleheni mana eghu! Ghotilo te gnafa ginauna fadini mana ka thina ghilei lehe mana.” 36Aonu mare ne atha fajiflani mana ka nodi namono thedi na ne fadini mana ka thina ne ghilei lehe mana, jateula teke cheke LORD ka mae Moses na.
Vetula maladi glepo mala lilisei ka pohere nu ghathoni mare nogna cheke LORD na
37LORD neke cheke eghu ka mae Moses, 38“Cheke ka naiknodi Israel are, mare ginauna theome gnafa te susuki fodu keha gnarho kmo’e mala fagefe ka khukrudi nodi pohere. Eghuteuna kaisei pohe blu mala au bukrei gnarho kmo’e te susuki fodu mare re. 39Gnarho kmo’e te susuki fodu mare igre mala fagaglana gna nogu cheke iara na. Eghuteuna kate filodi mare gnarho kmo’e igre, mare ginau ke ghathodi nogu farirhiu iara re nei leghudi eghu. Ka puhi igne mare ginauna theome tangomana te leghudi nodi gaoghatho thedire, nei mare ginauna theome tangomana te leghudi unha te magnahaghei mare na. 40Gnarho kmo’e igre mala ke ghathodi nei leghudi eghu ghotilo nogu farirhiu iara ra, eghuteuna ghotilo ginauna au jateula nogu naikno blahi iara eghu. 41Iara ngala nomi LORD nei God teu ghotilo na. Iara ngala teke atha fajifla ghami ghotilo Ijep ia mala iara nomi God ghotilo na. Iara LORD te chekeni igne!”
16Mae Kora, Datan, Abiram nei mae On teure ne cheke faparini mae Moses
1-2Mae Kora gne, thugna mae Isaha ka vikegna mae Kohat ka vikegna mae Livae. Eghuteuna keha thilo mae eghu te balugna mana na, nanghadire mae Datan, mae Abiram nei mae On. Thilo mae igre jifla mei ka vikegna mae Ruben. Eghuteuna mae Datan ghe mae Abiram gre phei thugna mae Eliab. Eghuteuna mae On na thugna mae Pelet. Mare ne toredi phei gobi glimafulu mae lida mala baludi thedi mala magrini mae Moses. 3Mare mei ka mae Moses ghe mae pris Eron ne cheke eghu, “Tore! Ghotilo raꞌe la salaꞌui fara! Unha site nhaꞌa fahaghe ghami themi ghopa ke klignami ghehati gnafa gnea? Naikno te gnafa igre naikno blahi, eghuteuna LORD na au balumi ghehati la!”
4Kate nomhini mae Moses cheke igne, mana pogho soru pari ne tarai. 5Kate gnafa tarai na, mana ne cheke eghu ka mae Kora baludi keha mae kheragnare, “Hamerane nathui LORD ginauna fakakhana ka tahati mae ihei teke vahini mana mala nogna pris, eghuteuna mae tuana kolho mala loku ka nogna olta te blahi mana na. 6-7Uve, Kora, igne unha te mala eni iagho baludi kheramu are gognaro na: Hamerane nathui na, ghotilo ginauna atha nomi dis re, eghuteuna nhaꞌa lao khaꞌaghi nei insens eghuteuna atha tei ke ulugna LORD. Eghuteuna tahati ginauna filodi mae ihei ka tahati teke vahidi LORD re. Ghotilo mae vikegna Livae gre, pukuni salaꞌu fara!”
8Aonu mae Moses neke cheke eghu ka mae Kora, “Fanomho fakeli ghotilo ia, ghotilo mae ka vikegna Livae ra! 9God gna Israel na neke vahi ghami ghotilo hi ka keha vikegna Israel igre mala tangomana ghotilo te loku ke lamnagna Sugablahi igne, eghuteuna jaola tangomana te edi keha gloku mala togho ghami ghehati mala maimanihini God. Ne glepo ikoi kolho eghu si ghotilo gnea? 10Mana neke faꞌari gloku igne ka iagho nei ka keha mae Livae are, nu gognaro na ghotilo magnahaghei fara te mae pris themi na! 11Iagho baludi keha kheramu teu are, ne cheke faparini hila mae pris Eron eghu si ghotilo gaoghathomi na ia. Theo fara! Tutuani, ghotilo cheke faparini kolho LORD!”
12Aonu mae Moses ne fatei cheke ka mae Datan ghe mae Abiram mala mei filoni thegna, nu phiamare ne cheke eghu, “Ghepa tiromi te ari na! 13Filo sagho! Iagho neke atha fajifla ghami ghehati ka famane namono Ijep mala falehe ghami ghehati ka namono nagou igne! Ne unha site magnahaghei funei ghami ghehati iagho gnea? 14Iagho theome atha tei ghami ghehati kolho ka vido te au famane glose nei au kmana gano teure! Iagho theome tufa keha vido glose ngala ka ghehati mala jo’u gano ghehati tagna! Ne dofu ghehati eghu sagho ia? Ghepa tiromi te age na!”
15Moses ne thono diꞌatagna fara ne cheke eghu ka LORD, “Ne fafara age nga mare nu, those atha fafara tuare eghu! Iara theome eni kaisei glepo te diꞌa ka mare! Neubane glepo ikoi kolho jateula dongki neu, iara theome ke atha ngala!”
16Mae Moses ne cheke eghu ka mae Kora, “Nathui na, iagho baludi iheire te phile ka iagho are, nei mae pris Eron, ghotilo te gnafa ginauna mei ke ulugna nogna Sugablahi LORD gne. 17Eghuteuna phei gobi glimafulu mae lida te phile ka iagho igre mala atha mei nodi dis thedire, eghuteuna mare ginauna gahu insens ka dis na ke ulugna LORD. Eghuteuna iagho nei mae pris Eron jaola mala atha mei nomi dis re.” 18Ka keha narane na, mare atha ne mei nodi dis re eghuteuna nhaꞌa lao khaꞌaghi balu insens ke lamnagna, eghuteuna mare mei ne kegra baludi mae Moses ghe mae pris Eron ka grengatha gna Sugablahi na. 19Mae Kora ne kilodi mare mala mei kegra ka vido tuana, eghuteuna figri tei ka Moses ghe mae pris Eron ka grengatha gna Sugablahi na. Aonu siasigla gna nogna nolaghi LORD na ne sigla mei ka mare. 20Aonu LORD ne cheke eghu ka Moses ghe mae Eron, 21“Gognaro na iara falehedi naikno igre. Eghume ghopa thugha faleghu!”
22Nu mae Moses ghe mae pris Eron pogho soru pari ne tarai eghu, “God, iagho ngala teke tusu lao nakarha ka gobigna lepo igre. Jame kaisei mae eni kaisei glepo te diꞌa, iagho ginauna diꞌatamu ka naikno te gnafa igre eghu sia?”
23Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 24“Iagho chekedi naiknore mala au fagaꞌu ka nodi suga thapuale mae Kora, mae Datan nei mae Abiram.”
25Mae Moses baludi keha mae lida re ne tei thoke ka mae Datan ghe mae Abiram. 26Aonu mana ne cheke eghu ka naiknore, “Jifla ka nodi suga thapuale naikno te diꞌa igre! Thosei habo lao kaisei glepo ka nodi mare are! Eghuteuna jame te eni ghotilo na, God jaola ginauna goigoni ghami ghotilo eidi nakhibodi mae igre.” 27Aonu naiknore ne thugha fadelei ka nodi suga thapuale mae Kora, mae Datan, nei mae Abiram re. Aonu mae Datan ghe mae Abiram jifla ne kegra neu baludi khetodi nei thudi teure ka grengathadi nodi suga thapuale thedire.
28Mae Moses ne cheke eghu, “Gognaro na, ghotilo ginauna laseni eigna God ngala teke kuru mei ghau iara mala edi gobigna lepo igre. Eghuteuna ghotilo ginau jaola laseni te theome edi iara gobigna lepo igre ka gaoghathogu thegu na. 29Jame te lehe mae igre ka thofno nodi narane na jateula keha mae ra teuna, tuana gaoghathogna te theome kuru mei ghau iara LORD na. 30Nu jame te eni LORD kaisei glepo majaghani te fabagrani glose igne eghuteuna uka lao mare lamna baludi nodi glepo re, eghuteuna glehe kakarha me tei mare thoke pari ke lamnagna beku teuna, ghotilo ginauna laseni te mae igre teke cheke faparini LORD na.”
31Kate gnafa facheke mae Moses na, glose te tapla mare na megeu nga ne braga pea. 32Glose na ne thofno thora fabiꞌo ke paridi mae Kora, mae Datan ghe mae Abiram ne uka ne tei pari baludi keha mae te phile ka thilomare re, nei gobigna lepo te khotodi mare re. 33Mare ne lehe kakarha lamna beku, baludi nodi glepo re. Glose na neke fnotho fapulo, eghuteuna mare ne orio dofidi. 34Naikno te gnafa Israel re ne rikha kate nomhidi tanhidi mare re. Mare ne eha eghu fabiꞌo, “Rikha noda! Glose igne jaola na tomno ghita tahati!”
35Aonu LORD ne famei khaꞌaghi na ne nako fahui phei gobi glimafulu mae teke tufa insens.
36Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 37“Chekeni mae Eleasa thugna mae pris Eron na mala atha nakrofudi glepo teke nako ka khaꞌaghi ra, naugna glepo tuare blahi fara. Eghuteuna jaola chekeni mana mala koko tafri delei insens. Eghuteuna mana mala ke hata fapulo dis igre naugna reꞌe glepo blahi. 38Glepo igre blahi kate hata te mei mare te gahu insens na neuba mare ne lehe eidi nakhibodi re. Eghume dis teke horo mare ka bras igre iagho mala tutu fatataba mala eni kaisei thotoku biꞌo ka bras mala toku tafru nogu olta iara na. Eghuteuna thotoku igne ginauna jateula kaisei cheke fagaglana eghu ka naiknodi Israel.”
39-40Aonu LORD ne cheke ka Moses, mala hata Pris Eleasa dis igre, eghuteuna mare tutu fatataba mala eni kaisei thotoku gna olta. Eghuteuna thotoku biꞌo igne kaisei fagaglana ka naiknodi Israel, ihei te theome tharaknagna Eron na, mana theome tangomana te mei ka olta te mala gahu insens mala kilo fnaknoni LORD. Thotoku igne falaseni ihei te eni igne na, mana ginauna lehe jateula Kora balu nogna tothoghei na.
Pris biꞌo Eron ne fakarhidi naiknore
41-42Ka keha narane na, naiknore mei ne cheke balu diꞌatadi ka Moses ghe pris biꞌo Eron ne cheke eghu, “Ei! Ghopa falehedi nogna naikno LORD re!”
Eghuteuna kate cheke balu diꞌatadi te gnafa ka Moses ghe Eron na mare filo tei ka nogna Suga Tapuale te Blahi LORD na, ne filoni khoveo te toku tafru Suga Tapuale te Blahi na eghuteuna siasigla gna nogna nolaghi LORD na ne agha tongana ka vido tuana. 43Moses ghe Eron mei ne kegra ke ulugna grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na. 44Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka Moses, 45“Ghopa riu fadelei ka naikno igre! Mala tangomana iara te falehedi naikno igre gognarola!” Nu Moses ghe Eron ne pogho soru foflodi nei tathadi teure pari ka glose na, ne tarai.
46Eghuteuna Moses ne cheke eghu ka Eron, “Ei! LORD na la diꞌatagnahi! Kaisei fogra te diꞌa la falehedi naiknore! Iagho faghose tei hata nou dis ia, eghuteuna hata khaꞌaghi mala lilisei balu insens mala hata tei ka mare, mala fafara ka LORD mala hata fadelei mana nakhibodi re.”
47Aonu Eron ne leghuni unha teke chekeni Moses. Mana hata nogna dis na chari ne tei fari hotei ka vido aheva te au teu naiknore. Eghuteuna mana ne filoni fogra te diꞌa igne la funu goigonihi naiknore la lehehi kehare, aonu Eron gahu insens ka LORD mala hata fadelei nakhibodi naiknore. 48Eron kegra fari hoteidi naikno te lehe nei karha teure, eghuteuna fogra te diꞌa igne ghosei ne snoto. 49Nihai te lehe ka narane tuana thokeni nabotho fati thogha, fitu gobi, nu mare theome kahadi iheire teke lehe ka puhigna Kora. 50Eghuteuna kate gnafa fogra te diꞌa igne, Eron neke figri ka Moses ka grengatha gna Suga Tapuale te blahi na.
17Nogna khodo mae pris Eron
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Iagho ginauna cheke ka naiknodi Israel are mala atha mei nabotho phei khodo ka iagho, nabadi nabotho phei mae lidadi vikegna Israel are. Eghuteuna riso nanghadi nabotho phei mae lida igre ka khodo tuare. 3Iagho ginauna riso nanghagna mae pris Eron na ka khodo vikegna mae Livae. Mae lida ka vikegna Israel gre mala au nodi soasopai kaisei khodo. 4Aonu iagho ginauna atha mei nabotho phei khodo tuare ka nogu Sugablahi iara igne, eghuteuna iagho ginauna mei lilisei ke ulugu iara ka bokis blahi igne ka vido te fari thafoi koba tapa igne. 5Eghuteuna mae ihei te vahini iara mala edi nogu gloku iara na, nogna khodo mana na ginauna kotu. Ka puhi igne, iara ginauna au baludi naiknore mala theome khuru cheke fabrahu mare.”
6Aonu mae Moses ne cheke ka naiknore, eghuteuna nabotho phei mae lidadi nabotho phei vikegna Israel gre ne atha ne mei nodi khodo re ka mana. Mana atha khodo igre nei jaola nogna khodo mae pris Eron na baludi. 7Aonu mae Moses tei ne lilisei khodo te gnafa igre ke lamnagna Suga Thapuale te blahi na ke ulugna nogna bokis blahi LORD na.
8Ka keha narane na, kate mei mae Moses ka Suga Thapuale te blahi na, mana ne filodi nodi khodo vikegna mae Livae te au nanghagna mae pris Eron tagna na ne kotu. Khodo igne ne au khaklagna nei sisigna neu, nei jaola au keha ganogna gaju amon tela muitahi! 9Aonu mae Moses ne atha ne mei khodo igre, ne fakakhana ka naiknodi Israel. Eghuteuna kate filodi mare glepo igre, mae lida te gnafa ka nabotho phei vikegna Israel gre neke atha fapulo nodi khodo re.
10LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna ke lisei fapulo nogna khodo mae pris Eron na ke ulugna bokis blahi igne. Iagho ginauna tathaji jare mala filo glanidi iheire naikno te khuru cheke fara ka iara igre. Eghuteuna khodo igne ginauna na lilisei au kolho, jame te theome ke hui mare te khuru cheke ka iara na, mare ginauna orio lehe.” 11Aonu mae Moses ne edi jateula teke chekedi LORD re neu.
12Aonu naiknore ne eha eghu ka mae Moses, “Tore! Ghehati ginauna thofno kafe lehe gnafa! 13Mae ihei te mei namo rhegna Suga Thapuale te blahi igne ginauna lehe. Ba ghehati te gnafa na ginauna kafe lehe sia?”
18Nodi gloku mae pris nei nodi gloku mae Livaet
1LORD ne cheke eghu ka mae pris Eron, “Jame kaisei glepo diꞌa thokedi glepo blahi igre ba Sugablahi igne na, iagho baludi thumure nei ihei ka vikegna mae Kohat teure, ghotilo tangomana au papara eigna igne. Nu iagho nei mae thumure eghu kolho mala mae pris na, eghuteuna jame te loku fadiꞌa ghotilo eigna nodi gloku mae pris na, ghotilo kolho ginau jaola au papara eigna igne. 2Mae kheramu iagho, mae Livaet gre nate togho nigho iagho kate loku iagho baludi thumure ke ulugna Suga Tapuale te blahi na. 3Mae ka vikegna Livae gre ginau loku ke parimu iagho, eghuteuna reireghini Suga Tapuale te blahi igne. Nu mare mala thosei tei namo ka olta mala fafara na, ba ka keha glepo blahi are. Jame te habo mare ka keha glepo tuare na, ghotilo te gnafa na ginauna kafe lehe. 4Mare ginauna loku balumi ghotilo mala reireghigna Suga Thapuale te blahi igne, mala edi mare nodi gloku re tagna, mala theome tangomana keha maei te mei namo tagna na.
5“Iagho nei mae ka vikemu iaghore eghu kolho te mala loku ka chogho te blahi nei ka olta na, mala theome tangomana iara te diꞌatagu ka naiknodi Israel re. 6Iara ngala teke vahidi mae kheramu iagho, mae ka vikegna Livae gre. Iara ngala teke vahi fajifladi mare ka keha vikegna Israel are. Mare nogu iara, eghume iara tusu ari ka ghotilo mae pris mala togho ghami ghotilo nei mala edi nodi gloku mare ka Suga Thapuale te blahi igne. 7Nu iagho nei mae thumu iaghore eghu kolho te mala loku nei reireghidi teu glepo blahi ka olta nei glepo te au ka chogho te blahi na. Iara ginauna tufa ari keha glepo blahi ka nomi gloku ghotilo mae pris are, mala kaikalitidi ghotilo glepo blahi ka Suga Thapuale te blahi gne. Nu jame te mei namo keha mae te theo nogna nolaghi te mei rhegna glepo blahi igre na, ghotilo ginau faleheni mae tuana.”
8Aonu LORD neke cheke eghui ngala ka mae Eron, “Uve, fafara te blahi te funu ka naiknodi Israel te theome raꞌe gahu te knoro igre, iara ginauna tufa ari fafara igre ka iagho nei thumu iaghore eghu. Eghuteuna glepo tuare ginauna nomi ghotilo fabrahu. 9Glepo te blahi teke theome gahu ghotilo ka olta na are, nomi ghotilo. Neuba neke fafara ka flaoa, ba fafara mala ke doglo kaisei mae ka tathagu iara na, ba kaisei fafara eigna poloru, keha vidodi glepo blahi teke theome gahu te knoro re nomi ghotilo. 10Eghume mae ka ghotilore kolho tangomana te mala imadi gobigna lepo te blahi tuare. Nu ghotilo ginau ima kolho ka vido blahi na.
11“Keha nafnata fafara te ginau tufa mei naikno gre ka iara na, tuare jaola nou iagho. Iara ginauna tufa ari glepo tuare ka iagho baludi thumu nalhaꞌu nei thumu gaꞌase teu iaghore. Eghuteuna iheire te klino ka tathagu iara te au ka sugamu iagho are kolho te tangomana ima na.
12“Iara ngala teke tufa ari oliv oel nei waen majaghani nei famane gano teu ka ghotilo are. Eghume leuleghu finogha na, ghotilo ginauna tufa mei gano saro uludi ka nagare re ka iara LORD. 13Eghuteuna gano saro ulu teke atha naikno ka nagare te fafara mei ka iara LORD igre, gobigna lepo tuare nomi ghotilo. Eghuteuna iheire naikno te gnafa te klino ka tathagu iara te au ka sugamu iagho are ngala te tangomana imadire.
14“Eghuteuna glepo nga ne fablahi mare mala tufa mei ka iara LORD nga nu, glepo tuare jaola nomi ghotilo. 15Eghuteuna mae sua nalhaꞌu te gnafa teke kulu karha, nei glepo te tautagu te gnafa teke kulu karha teu te mala tufa mei ka iara LORD teure, glepo tuare jaola nomi ghotilo. Nu iagho ginau snakredi mala foli fajifladi mae sua nalhaꞌu teke kulu karha, nei glepo te tautagu teu te theome klino ka tathagu iara re. 16Kate thokeni kaisei nhigra mae sua nalhaꞌu na, mae kmagna na ginau foli fajiflani mana ka iara. Eghuteuna foligna mana te nanhaꞌa lao iara na glima silva koen teke skel mare ka nodi skel mae pris ra. Tahugna silva koen igne jateula varadaki koen ikodi te kilodi mare ‘gera.’
17“Nu buluka, sipu nei nanigot teu te kulu karha re theome tangomana te foli fajifladire. Naugna glepo tuare thono blahi fara nei jaola nogu iara. Nafnata glepo te tautagu igre, iagho ginauna atha dadaradire, eghuteuna frusa lao ka gerigna olta na, eghuteuna iagho ginauna gahu garofadire ke kligna gna olta na mala blahi u fafara tuana, eghuteuna gagahugna te siri famane na te ginau fagleꞌa ghau iara na. 18Nu nafnahidire nomi ghotilo. Eghuteuna nafnahi ka gagarodi glepo te tautagu teke tusu haghe ghotilo ke ulugu iara, balugna ghahe phile nhetagna teke tufa mei naiknore ka fafara ra eghu. 19Eghuteuna leuleghu fata na, unha glepo teke nhaꞌa fadelei ka fafara te blahi teke tufa mei naikno ka iara LORD na, gobi lepo tuare, iara na tufa ari ka iagho baludi naikno te gnafa ka vikemu iagho are. Igne ngala kaisei nhaꞌa cheke te eni iara balumu iagho nei ka vikemu iagho re. Igne ngala kaisei nhaꞌa cheke balumu iagho nei vikemu iagho te theome tangomana iara huhughuni na.”
20LORD ne cheke eghu ka mae Eron, “Iagho nei mae ka vikemu iagho teure, ginauna theome tangomana te khotodi kaisei vido glose kate tufa iara ka naikno te gnafa Israel re, naugna gobigna lepo te magnahagheidi ghotilore mei funudi ka iara.”
Nodi fafara naikno ka vikegna mae Livae
21LORD ne cheke eghu ka mae Eron, “Nodi fafara naiknodi Israel te tufa igre, iara ginauna tufa tei ka vikegna mae Livae. Igne jateula te folidi eghu mare naugna mare reireghini Suga Tapuale te Blahi na. 22Naikno ka keha vikegna Israel igre theome tangomana te mei namo nei haboni teu Suga Tapuale te Blahi na, jame te mei namo mare na mare naba te papara te mala lehe na. 23Vikegna Livae kolho te mala reireghini Suga Tapuale te Blahi na. Eghuteuna jame kaisei mae theome leghuni vetula gna Suga Tapuale te blahi na, vikegna Livae igne naba te papara na. Mare mala leghuni fabrahu vetula igne. Vikegna Livae igre ginauna theome khotogna kaisei vido glose. 24Naugna fabothodi unha te atha te mei naiknodi Israel te tusu mei jateula fafara teu ka iara LORD, iara la tusu laohi ka vikegna Livae mala khotogna mare. Eigna iara la chekenihi te vikegna Livae igne theome tangomana te khotogna kaisei vido glose ka nomi glose ghotilo naiknomi Israel.”
Fafara nodi vikegna Livae
25LORD jaola ne cheke eghu ka Moses, 26“Iagho tei cheke eghu ka vikegna Livae, ‘Kate hata ghotilo fabotho igne ka naiknodi Israel, ghotilo mala jaola mala fafara mei fabotho di glepo igre mala kilo fnakno ghau iara. 27Eghuteuna ka tathagu iara na, fafara igne jateula gano saro ulu nei saro ulu fuꞌa grep te hata mei ka nagare ra eghu. 28Ka puhi igne, ghotilo ginauna jaola tangomana te tufa fabotho na ka iara ka glepo te tufa keha naiknore. Fabothodi glepo te tufa ghotilo igne mala tei ka pris biꞌo Eron. 29Ka glepo te tufa naiknore ka ghotilo are, ghotilo mala fafara mei famane glepo te gnafa are nogna LORD.
30“ ‘Eghuteuna ke leghu kate fafara fahui ghotilo fabotho di famane glepore, ghotilo tangomana te tathaji keha vido na malami themi jateula te atha mei ka nomi nagare themi ra eghu. 31Glepo igre jateula nomi taba eghu ghotilo ka gloku te edi ghotilo ka Suga Tapuale te Blahi ia. Ghotilo baludi tharaknami are tangomana te ghamu gano ka vido aheva te magnahagheni ghotilo na. 32Kate fafara mei ghotilo famane glepo ka iara na, doglou kolho ghotilo te ghamu keha vido na, eghuteuna ghotilo ginauna theome tangomana te papara tagna na. Nu jame kaisei ka ghotilo hata kaisei nodi glepo blahi naiknodi Israel, ame tufa nga ghotilo fabotho na ka iara, te eghu na, mana goigoni glepo blahi na eghume mana mala lehe.’ ”
19Khoꞌu blahi mala atha koko nakhibo
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, 2“Igne keha vetula teke chekeni LORD na: Cheke eghu ka naiknodi Israel, ghotilo mala atha mei kaisei buluka ukru te theo kaisei thuthubu ka thinigna na, nei te theome loku ghotilo tagna eghu. 3Ghotilo ginau tufa lao buluka tuana ka mae pris Eleasa. Eghuteuna mana ginauna atha tei ke kosigna namono te au ghotilo na, mala falelehe buluka na. 4Eghuteuna mae pris Eleasa ginauna atha katha dadaragna buluka na ka geghesugna na, eghuteuna fuafusa fitu fata ke ulugna Suga Thapuale te blahi na. 5Eghuteuna kate filo teu mae pris Eleasa na, ghotilo ginauna atha guli gna, nafnahi gna, dadara gna nei thiꞌa gna teure mala gahu ghilei knotho buluka igne ka khaꞌaghi na mala fafara. 6Aonu mae pris Eleasa ginau atha kaisei khodo ka gaju sida, nei kaisei grege gaju hisop, nei kaisei gnarho ukru te ikoi, eghuteuna koko lao thilo glepo igre ka khaꞌaghi na. 7Ke leghugna tuana, mana mala wasi nogna pohe re nei apu eghu, ame tangomana nga mana te jugru mei ka vido te au ghotilo na eghu. Nu mae pris igne ginauna theome klino ka tathagu iara na ghilei plulu naprai na. 8Eghuteuna mae ihei teke gahu gna buluka igne, mana jaola mala wasi nogna pohe re nei apu eghu. Nu mana ginauna theome klino ka tathagu iara na ghilei plulu naprai na.
9“Eghuteuna mae ihei te klino ka tathagu iara na, mana mala atha nakrofugna buluka na eghuteuna tei nanhaꞌa ka kaisei vido te gae ke kosigna vido te au ghotilo na. Naiknodi Israel gre te ginau reireghidi glepo tuare mala fablahi khoꞌu. Glepo tuare mala atha koko nakhibo. 10Eghuteuna mae ihei te salofodu nakrofudi buluka re, mana mala wasi nogna pohe re, nu mana ginauna theome klino ka tathagu iara na ghilei plulu naprai na. Ghotilo naiknomi Israel baludi naikno phosa te au balumi ghotilo ra, ghotilo mala leghuni vetula igne tifa tifa.”
Nodi vetula iheire naikno te habo ka thinidi naikno te lehe
11LORD ne cheke eghu, “Mae iheire te habo ka thinidi naikno te lehe re, mare theome klino ka tathagu iara na nabagna fitu narane. 12Eghuteuna ka fatilo narane nei ka fafitu narane teuna, mare mala atha khoꞌu blahi igne mala fagaedi thedi mala klino ka tathagu iara na. Nu jame te theome eni mare na, mare ginauna theome klino ka tathagu iara na. 13Mae ihei te habo ka thinidi naikno te lehe nu theome faklinodi thedi teuna, mare theome klino ka tathagu iara na, naugna mare ne theome faklinodi thedi ka khoꞌu blahi igne. Mare na theome tangomana te jugru ka nogu Suga Thapuale te blahi iara na. Jame te tei mana na, mana ginauna goigonini nogu Suga Thapuale te blahi iara na, eghuteuna mana na jifla ka naiknodi Israel re.
14“Igne vetula te mala leghudi ghotilo kate lehe kaisei mae ke lamnadi nomi suga thapuale re. Eghuteuna mae iheire te au ka suga thapuale tuana nei iheire te jugru mei teu lamna re, mare theome klino ka tathagu iara na nabagna fitu narane. 15Eghuteuna suspen nei dis teu te theo tathadi te au ka suga tapuale re, ginau jaola theome gae.
16“Eghuteuna jame kaisei mae haboni thinigna mae teke lehe ka magra na, ba ka keha glepo are, ba ka nhubradi naikno te lehe, ba tei habo ka bekugna mae te lehe na, mae tuana jaola theome klino nabagna fitu narane ka tathagu iara na.
17“Uve, ka mae iheire te theome klino ka tathagu iara na, ghotilo na atha nakrofugna buluka teke gahu mala atha koko nakhibo ia, eghuteuna nhaꞌa lao lamna suspen, eghuteuna tofa lao khoꞌu glokha. 18Eghuteuna mae te klino ka tathagu iara na, mana ginauna atha khakla gna gaju hisop, eghuteuna fa boubothu ka khoꞌu mala fuafusa ka suga tapuale na baludi keha glepo te au lamna re nei ka naikno teu te au jare re. Mana jaola mala fuafusa ka mae iheire teke habo ka nhubradi naikno te lehe, ba ka beku, ba ka thinigna mae te lehe na, naugna mana ne theome klino. 19Eghuteuna ka fatilo narane nei ka fafitu narane teuna, mae te klino na mala fuafusa khoꞌu blahi na ka mae te theome klino na, eghuteuna ka fafitu narane na mae igne na theome klino ka tathagu iara na ghilei rafi. Mana jaola mala wasi nogna pohe re, nei apu mala gae thinigna na.
20“Nu mae ihei te theome fagaeni thegna ka khoꞌu blahi igne na, mana theome klino ka tathagu iara na, nei mana theome tangomana te jugru ka Suga Thapuale te blahi igne, naugna khoꞌu mala atha koko nakhibo igne ne theome fuafusa lao ka mana. Nu jame te tei mana ka Suga Tapuale te blahi na kate theome doglo teu na, mana goigoni nogu Sugablahi iara na. Eghuteuna, mana ginauna jifla ka naiknodi Israel gre. 21Igne vetula te mala leghuni ghotilo tifa tifa.
“Mae ihei te mala fuafusa khoꞌu blahi te mala klino naikno ra, mana jaola mala wasi nogna pohe re. Eghuteuna ihei te habo ka khoꞌu blahi igne na, mana mala theome klino ka tathagu iara na ghilei rafi. 22Eghuteuna keha glepo teke habo mae te theome klino igne na, glepo tuare jaola theome gae, eghuteuna mae ihei teke habo ka glepo tuare, mare jaola theome klino ghilei rafi.”
20Khoꞌu jifla mei ka thina biꞌo
1Ka nhigra ululahu ka finogha tuana, naiknodi Israel re ne mei thokei ka namono nagou Sini ne mei au Kades. Ka vido tuana, Miriam ne lehe, aonu mare ne giugiluni naꞌa jare.
2Uve, vido te au mare na theome au khoꞌu. Aonu naiknore mei ne bara faligohodi mae Moses ghe mae pris Eron. 3Mare ne cheke eghu, “Jame keli kolho teke lehe ghehati baludi iheire naikno teke lehe ke ulugna LORD ra! 4Naugna unha si ghopa te tathalei fajifla ghami ghehati ka namono nagou gnea? Ba, mala lehe ghehati agne baludi nomi buluka igre? 5Naugna unha si ghopa te atha fajifla ghami ghehati Ijep mala mei au ka namono te diꞌa igne ia? Vido igne theo kaisei glepo te karha tagna na. Theo kaisei gano, nei theo kaisei sisi fig, ba sisi grep, ba sisi pomegranet te au tagna na. Eghuteuna theo khoꞌu la te mala koꞌu na.”
6Aonu mae Moses ghe mae Eron ne jifla farihoteidi naiknore ne tei ka grengatha gna nogna Suga Thapuale te blahi LORD na. Phiamare pogho soru ne thoke phaꞌudire ka glose na. Aonu siasigla gna nogna nolaghi LORD ne thakle ka phiamare. 7LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 8“Ghopa atha khodo te au ke ulugna bokis blahi te nhaꞌa cheke ana, aonu ghopa ginauna kilo meidi naikno te gnafa re. Eghuteuna ghopa ginauna cheke lao ka thina biꞌo are kate filo teu naiknore, eghuteuna khoꞌu na ginauna loloro mei ka thina biꞌo tuana. Iagho ginauna fajifla khoꞌu ka thina na mala koꞌu naikno te gnafa baludi nodi buluka.”
9Aonu mae Moses tei ne atha khodo na, jateula teke chekeni LORD na. 10Aonu phiamare kilo meidi naiknore mala khapru ke ulugna thina biꞌo na, aonu mae Moses ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo mae te fabiꞌobiꞌo fara ra, fanomho ghotilo ia! Ba, ghepa na fajifla khoꞌu ka thina biꞌo igne mala koꞌu ghotilo?” 11Aonu mae Moses ne loku haghe khodo na ne phia fata cha lao ka thina biꞌo na, eghuteuna khoꞌu ne loloro mei, aonu naikno baludi glepo te tautagu re ne koꞌu.
12Nu LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae pris Eron, “Naugna te theome au nomi grouronu ghopa te theome fakakhana ka naiknore te au nolaghi biꞌo iara na, ghopa theome tangomana te batudi naikno igre te tei ka vido teke nhaꞌa chekeni iara ka ghotilo tifa ia!”
13Khoꞌu tuana mare kiloni, “Meriba” gaoghathogna na, “Khuru cheke” naugna ka vido tuana, mare neke khuru cheke balugna LORD, eghuteuna LORD ne fakakhanani te mae blahi thegna na ka mare.
Mae funei gna Idom na ne theome magnahaghei te tei salaꞌu naiknodi Israel gre ka nogna vido na
14Kate au teu mare Kades na, mae Moses ne kuru teidi keha mae mala tei cheke ka mae king gna Idom na. Mare ne cheke eghu ka mana,
“Ghehati vikegna Israel gre kherami ghotilo. Eghuteuna ghotilo la lasedi hila eidi kmana puhi te thoke ghami ghehati ra. 15Eghuteuna ghotilo jaola lasedi kuꞌemi ghehati teke tei au Ijep tifa ra. Ghehati neke au jare kmana finogha eghuteuna ghotilo jaola lasedi eidi mae Ijep teke goigoni ghami ghehati. 16Eghuteuna kate tanhi lao ghehati ka LORD na, mana nomhidi nomi natanhi ghehati re ne kuru meini kaisei engel mala batu fajifla ghami Ijep.
“Nu gognaro na ghehati au Kades ka namono te fofotagna nou vido iagho gne. 17Eghume ghehati tore nigho iagho mala snakre ghami ghehati mala tei salaꞌuni nou vido iagho gne. Ghehati ginauna theome tei tafri ka nomi thobi nei nagare teu ghotilore. Nei ghehati theome tangomana te koꞌu ka nomi seu ghotilore. Ghehati ginauna leghuni kolho nogna nabrou biꞌo mae king na ghilei jifla kokoni ghehati nou vido iagho gne.”
18Nu mae king gna Idom na ne cheke eghu,
“Theo! Ghehati theome snakreni te mei salaꞌu ghotilo na! Ne mei nga ghotilo nu, ghehati ginauna magri ghami ghotilo eghu.”
19Aonu maedi Israel ne cheke eghu,
“Ghehati na leghuni kolho nabrou biꞌo na, eghuteuna jame te koꞌu, ba nomi gobi lepo te tautagu ghehati igre koꞌu ka seu ghotilo re, ghehati ginauna foli ka ghotilo. Ghehati magnahaghei tei salaꞌuni kolho nou vido iagho gne.”
20Nu mae king na neke cheke eghu ka mare,
“Theo! Ghehati theome tangomana te snakre ghami ghotilo na!”
Aonu mae king na ne kurudi kmana mae soldia mala tei magra ka mae Israel mala lhotidi mare. 21Eghume naugna te theome snakredi mare te mala tei salaꞌuni nodi vido na, mae Israel gre neke figri ne leghuni keha nabrou na.
Glehegna mae Eron
22Aonu naiknodi Israel gre ne jifla kokoni vido Kades ne mei ka thogele Hor. 23Jare ka thogele Hor, rhegna vido te fofotagna nohi Idom, LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, 24“Mae Eron gne ginauna theome tangomana te tei thoke ka vido te nhaꞌa chekeni iara mala tufa ka naiknodi Israel gre, nu mana ginauna lehe, naugna ghopa ne theome leghudi nogu cheke iara re jare ka Khoꞌu Meriba. 25Eghume iagho ginauna athani mae Eron nei mae thugna Eliesa na eghu mala haghe ka thogele Hor. 26Jare ka thogele na, iagho ginauna atha koko nogna pohe blahi mae pris te fahaghe mae Eron na, eghuteuna ke fahaghe lao ka mae Eleasa. Mana ginauna lehe jare.”
27Aonu mae Moses ne leghuni unha teke chekedi LORD re. Kate filo teu naiknore, mare jifla ne haghe ka thogele na. 28Kate thoke lao mare ka thogele na, mae Moses ne atha koko pohe te fahaghe mae Eron re ne fahaghe lao ka mae Eleasa. Mae Eron ne lehe jare ka thogele na, aonu mae Moses ghe mae Eleasa neke pulo nodi. 29Aonu kate nomhini naiknore eigna te lehe mae Eron na, mare ne diꞌanagnafa nei tanhini mana nabagna tolufulu narane.
21Mae Israel gre ne uludi mae Kenan re ka magra
1Kaisei mae gna Kenan ne king ka namono Arad, mana au ka namono nagou Negev. Kate nomhini mana te mei mae Israel gre ka nabrou te mei thoke ka namono Atharim na, mana tei ne magridi ne athadi keha mae ka naiknodi Israel re. 2Aonu naiknodi Israel re ne eni kaisei nhaꞌa cheke ka LORD, ne cheke eghu, “Jame snakre mei iagho naikno igre ka khamemi ghehati meuna, ghehati ginauna goigonidi namono te gnafa mare re.” 3LORD ne nomhidi mare, ne toghodi mala uludi mare vikegna Kenan na. Aonu mae Israel gre tei ne magradi mare ne paꞌe soru nodi suga, namono teu mare re. Aonu mare ne kiloni vido tuana “Homa”, gaoghathogna na “vido te thofno goigoni fabrahu.”
Mogo phanaga eni ka bras
4Aonu naiknodi Israel gre ne jifla kokoni thogele Hor, ne tei leghuni nabrou te thoke ka Thongna Ukru na, mala tei falithuni kantri Idom. Nu kate nolo te tei mare na, mare theome ke gleꞌa kolho ka nafnata thei igne. 5Aonu mare ne cheke eghu ka LORD nei ka mae Moses, “Ba, iagho atha fajifla ghami ghehati Ijep mala lehe ka namono nagou igne sia? Vido igne theo gano nei khoꞌu eghu tagna na. Ghehati theome gleꞌa kolho te au agne na, nei ghehati tiromidi kolho gano te diꞌa fara igre.”
6Aonu LORD ne kuru mei mogo phanaga mala kathidi mare, eghuteuna kmana naikno ka mare ne lehe. 7Aonu mare mei ka mae Moses, ne cheke eghu ka mana, “Ghehati la jafrahi naugna ghehati neke cheke faparini LORD nei iagho eghu. Eghume ghehati tore nigho iagho mala tarai ka LORD mala atha fadelei mana mogo phanaga igre ka ghehati!” Aonu mae Moses ne tarai ranghidi naiknore.
8LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna atha bras mala eni kaisei mogo, eghuteuna nhaꞌa haghe ka kaisei khegra, eghuteuna fakegra haghe khegra tuana. Mae ihei nga ne kathini mogo phanaga nu, mana ginauna na filo haghe ka mogo tuana, eghuteuna mana ginau ke keli fapulo.” 9Aonu mae Moses ne eni kaisei mogo bras, mana ne nhaꞌa haghe ka khegra na ne fakegra haghe. Aonu naikno teke kathidi mogo phanaga re, mare ne filo haghe ka mogo bras igne neke keli fapulo nodi.
Mare jifla kokoni thogele Hor neke tei ka nohi Moab
10Aonu naiknodi Israel re neke jifla kokoni thogele Hor ne tei au ka vido Obot. 11Ke leghugna tuana, mare neke jifla Obot neke tei au I-Abarim ka namono nagou na. Namono tuana au ke maghati gna Moab. 12Aonu mare neke tei au ka gloha Sered. 13Ke leghu, mare jifla jare neke tei au ke holo gna Khoꞌu Anon, rhegna vido te fofotagna nodi vido mae Amoa re. Khoꞌu Anon gne fofotagna nodi vido kokholo gna mae Moab nei kokholo gna mae Amoa.
14Uve, kaisei buka te cheke eidi magra teke chekeni LORD eigna namono Waheb jare nohi Sufa, nei eidi gloha Khoꞌu Anon, 15nei jaola eidi gloha ikodi rhegna namono Ara ka phile te fofotagna kantri Moab.
16Aonu ke leghu, mare neke jifla kokoni namono tuana, ne tei ka kaisei namono te kiloni, “Bere” gaoghathogna Bere gne, “Khoꞌu seu” eghuni. Jare tifa na, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna kilo meidi naiknore, eghuteuna iara ginauna tufa ghedi khoꞌu mare.” 17Jare naiknodi Israel gre ne kojeni kaisei khoje ne koje eghu:
“Seu, tufa mei khoꞌu ka ghehati!
Kate tufa iagho na, ghehati ginauna koje nei gleale’a fara!
18Khoꞌu seu igne, neke dokha mae funeire ka khodo,
eghuteuna mae lida re dokha ka nodi khodo thedire.”
Eghuteuna ke leghu, mare neke jifla kokoni namono nagou neke tei Matana. 19Aonu mare neke jifla jare neke tei Nahaliel, eghuteuna ke leghugna te jifla kokoni namono Nahaliel, mare neke tei ka namono Bamot.
20Aonu mare neke jifla Bamot neke tei ka gloha biꞌo ka nodi vido mae Moab re. Vido tuana au rhegna thogele Pisga te tangomana filo soru ka namono nagou na.
Mare ne uludi mae king Sihon ghe mae king Og
21Aonu mae Israel gre ne kuru teidi keha mae mala tei cheke ka mae King Sihon, mae igne mae ka vikegna Amoa. Mare ne ghusna eghu ka mana, 22“Ghema king, iagho tangomana ngala te snakre ghami ghehati te mala tei salaꞌuni ghehati nou vido iagho gne? Ghehati baludi nomi lepo te tautagu igre, ghehati nhaꞌa cheke te mala theome tei tafri ka nomi thobi nei nagare teu ghotilo re. Eghuteuna ghehati theome tangomana la te koꞌu ka nomi khoꞌu seu ghotilo re. Ghehati ginauna leghuni kolho nogna nabrou mae funei na ghilei tei salaꞌuni ghehati nou vido iagho gne.” 23Nu mae King Sihon ne theome snakredi mare te mala tei salaꞌuni nogna vido na. Mana ne kilodi nogna mae soldia re. Aonu mae soldia re nolo ne tei ka namono Jahas ka namono nagou na mala magra ka naiknodi Israel re. 24Nu armi gna Israel gre ne faleheni mae King Sihon baludi nogna mae soldiare. Aonu naiknodi Israel gre neke khotogna nodi vido mare re, funu ka Khoꞌu Anon tei posa ka Khoꞌu Jabok ke holo te fofotagna nogna vido mae Amon na. Nu mare theome tangomana te tei ka keha phile na, naugna naiknodi Amon gre nheta fara.
25Aonu naiknodi Israel gre ne khotogna nodi namono te gnafa vikegna mae Amoa re, balugna namono biꞌo Hesbon, nei keha namono ikodi te au faligohoni namono biꞌo na. 26Namono biꞌo Hesbon gne neke nogna namono mae King Sihon naugna tifa na mana neke uludi mae funeidi Moab re ka magra, eghuteuna mana neke khotogna namono Hesbon nei nodi vido te gnafa mare re rhegna Khoꞌu Anon. 27Naugna tuana site kojeni mare khoje igne:
“Ghotilo mei ka namono Hesbon!
Tahati ginauna horo haghe nogna namono mae Sihon!
Tahati mala ke babana fakeli nodi namono vikegna Sihon.
28“Tifa na, mae soldiare neke jifla mei Hesbon jateula khaꞌaghi neku.
Uve, mare neke goigonini namono Ara jare Moab.
Eghuteuna mare jaola neke goigonidi goro mae funei gna vido blahi Bamot-Anon na.
29Kokhoni ghami fara naiknomi Moab ra!
Mare la goigoni ghami ghotilo iheire naikno te maimanihini god Kemos ra.
Nomi god ghotilo na ne snakredi thumi nalhaꞌu ghotilo re mala au tafri kolho.
Eghuteuna mana jaola ne snakreni mae King Sihon gna Amoa na mala hata thumi gaꞌase ghotilo re.
30“Nu, tahati neke falehedi maedi Amoa re funu Hesbon ke raru tei posa Dibon ke mata.
Eghuteuna tahati jateula khaꞌaghi biꞌo te nhako fahui namono te gnafa funu Nofa tei posa Medeba.”
31Aonu naiknodi Israel gre ne au ka nodi vido mae Amoa re.
32Eghuteuna ke leghugna teke kuru teidi mae Moses keha mae mala tei filo ka namono Jasea, mae armidi Israel re tei ne magra nei ngolhidi neu naiknodi Amoa te au teu jare re nei keha namono ikodi te au faligohoni namono tuana. 33Aonu mare figri mala ke leghuni nabrou te mala tei thoke rijon Basan na, eghuteuna mae King Og te king teu Basan ne mei baludi nogna mae soldiare mala magra ka naiknodi Israel jare ka namono Edrei. 34Nu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Thosei mhaghuni mae king igne. Iara ginauna togho ghami ghotilo, eghuteuna ghotilo ginauna uluni mana baludi nogna mae soldia mana re, eghuteuna iara ginauna nake tufa ari nogna vido glose mana na ka ghotilo. Ghotilo eni igne jateula teke eni ghotilo ka mae King Sihon gna Amoa jare Hesbon ia eghu.” 35Aonu mare ne faleheni mae King Og baludi thugna, nei nogna mae soldia teu mana re ghilei theo kaisei naikno ka mare te karha na. Aonu naiknodi Israel gre neke khotogna vido Basan na.
22King gna Moab ne fatei nonomho ka mae profet Balam
1Aonu naiknodi Israel gre tei ne au ka vido sare biꞌo jare Moab rhegna Khoꞌu biꞌo Jordan ka keha philegna khoꞌu te funu Jeriko na.
2Ka vido tuana, mae Balak thugna mae Sipoa gne ne nomhidi nei filodi neu unha glepo teke edi naiknodi Israel gre ka naiknodi Amoa re. 3Eghuteuna mae king baludi nogna naiknore ne mhaghu nei fififri nodi fara, naugna mana laseni te kmana fara naiknodi Israel gre.
4Aonu naiknodi Moab gre ne cheke eghu ka mae lidadi Midian re, “Tore, naikno igre thono kmana fara, eghuteuna theome raugha mare ginauna goigoni noda namono tahati gre, jateula buluka te ghamu fahui buburu ra eghu.”
Eghume mae Balak mae ihei te king teu Moab ka vido tuana, 5ne fatei kaisei nonomho ka mae profet Balam, thugna mae Beo jare ka namono Petoa, rhegna Khoꞌu biꞌo Iufretis. Nonomho igne ne cheke eghu agne,
“Iara magnahaghei nigho iagho te laseni eigna kaisei vike biꞌo neke jifla mei funu Ijep. Mare mei au rhegu iara, eghuteuna mare la khotodi hila namono te gnafa re. 6Iagho na mei mala togho ghau iara. Iagho ginauna tibridi mare mala thokedi hoholo. Naugna mae igre thofno nheta fara eghuteuna iara theome tangomana te uludi mare ka magra na. Jame te eni iagho na iara ginau tangomana ke chekedi mare mala ke jifla mare ka kantri igne. Naugna iara laseni, naikno te fablahi iagho re ginauna gleꞌa nodi, eghuteuna naikno te tibridi iagho re ginauna thokedi hoholo.”
7Aonu mae lidadi Moab ghe Midian re tei ne atha sileni mala folini mae Balam. Mare tei ne filoni Balam ne facheke nogna cheke mae Balak re ka mana.
8Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Uve, ghotilo ginauna au agne bongi na. Nathui ame tangomana cheke ari nga iara ka ghotilo unha te chekedi LORD ka iara re.” Aonu mare ne au balugna mana bongi tuana.
9Ka bongi tuana, LORD ne mei ka mana ne ghusna eghu ka mana, “Maedi heva site au balumu iagho igrea?”
10Nu mae Balam ne cheke eghu, “Mae igre neke mei funudi Moab. Mae king Balak teke kuru meidi mae igre balugna nonomho igne: 11‘Uve, kaisei vike biꞌo neke jifla funudi Ijep. Eghuteuna mare la au ka namono te gnafa igre. Iagho ginauna mei mala togho ghau iara. Iagho ginauna tibridi mare mala thokedi puhi biꞌo. Jame te eni iagho igne na, iara ginauna tangomana te magra nei brue teidi teu mae igre.’ ”
12Aonu LORD neke cheke eghu ka mana, “Iagho thosei tei baludi mare. Eghuteuna iagho thosei ke tibridi mare mala thokedi hoholo, naugna iara neke fablahidi naikno igre.”
13Ka hamerane gna keha rane na, mae Balam tei ne filodi keha nogna mae funei mae Balak re, ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo ke pulo ka nomi kantri na, naugna LORD na theome magnahaghei te tei iara balumi ghotilo na.”
14Aonu mare neke pulo ka mae Balak ne cheke eghu ka mana, “Mae Balam na theome mei kolho balumi ghehati.”
15Aonu mae Balak neke fateidi keha mae biꞌo, mae teke au nangha ke biꞌodi mae teke kulu tei ra. Nu mare jaola ke kmanadi tothoghei ulu lahu ra. 16Mare tei ne thoke ka mae Balam ne cheke eghu ka mana,
“Igne unha te chekeni mae Balak thugna mae Sipoa na, thosei leghudi keha glepo are mala lhoti nigho mala mei ka iara na, 17naugna iara ginauna foli nigho mala dedei iagho, eghuteuna jaola edi unha te chekedi iagho re. Eghume iara tore nigho mala mei togho ghau iara mala tibridi iagho mare mala thokedi hoholo.”
18Nu mana neke cheke eghu ka mare, “Neubane tufa mei mae Balak nogna suga te fodu ka silva nei gol teure ka iara, iara theome tangomana te huhughuni chekegna nogu LORD God na. 19Iara tore ghami ghotilo mala au agne bongi na jateula mae teke kulu mei ra eghu, glahu cheke mei LORD keha glepo ka iara ba theo.”
20Ka bongi tuana God ne mei ka mae Balam, ne cheke eghu ka mana, “Eghume te mei mae igre te cheke ka iagho mala tei baludi teuna, iagho tei baludi mare, nu edi kolho iagho unha te chekedi iara ka iagho re eghu.”
God diꞌatagna ne facheke ka nogna dongki mae Balam na
21Ka keha narane na, mae Balam ne kaikaliti nogna dongki na, aonu mana saghe ka dongki na ne tei baludi phei mae funeidi Moab re. 22Nu God ne diꞌatagna fara te tei mana na, eghuteuna nogna engel LORD na mei ne kegra neu farihotei gna nabrou na mala fanograni mana. Mae Balam ne saghe ka dongki na, eghuteuna phei nogna mae gloku re jaola tei balugna mana. 23Kate filoni dongki gne nogna engel LORD te kegra teu fari hoteigna nabrou te louloku naflahi mala magra teuna, dongki na ne theome leghuni nabrou na, nu naꞌa neke tei mhata neu. Mae Balam ne purini nogna dongki na mala ke pulo ka nabrou na.
24Aonu nogna engel LORD igne ne kegra neu ka vido te gobro na farihoteidi phei gringni thina gna nagare na. 25Kate filoni dongki gne nogna engel LORD na, naꞌa nolo neke tei rhegna gringni thina na mala salaꞌuni engel na. Nu kate totokhei mae Balam gahe gna na ka gringni thina na, mana neke purini nogna dongki na.
26Aonu engel na neke kulu tei kegra ka vido ikoni te theome snagla ka geridire mala theome tangomana dongki gne te tei salaꞌu na. 27Kate filoni dongki gne nogna engel LORD na, naꞌa ne thuru soru pari. Nu mae Balam ne diꞌatagna fara ka dongki na ne puri ka nogna khodo thegna na. 28Aonu LORD ne snakreni dongki na mala cheke eghu ka mae Balam, “Unha glepo site eni iara ka iagho te thilo fata puri ghau iara iagho gnea?”
29Nu mae Balam ne cheke eghu ka dongki na, “Naugna iagho te faꞌeiꞌei fara ka iara gne! Jame loku naflahi iara ka khamegu na meuna, iara jame falehe nigho iagho gognaro la!”
30Nu dongki na neke cheke eghu ka mana, “Iara ngala nou dongki iagho na. Leuleghu fata na pala nigho kate magnahaghei tei iagho ka keha vidore. Ba, iara neke edi keha glepo jateula tugre neku ka iagho tifa na?”
Nu mae Balam ne cheke eghu, “Theo.”
31Aonu LORD ne snakreni mae Balam mala filoni engel te kegra teu jare te loku naflahi mala magra teuna. Kate filoni mana engel na mae Balam pogho soru ne ghilei thoke phaꞌugna na ka glose pari.
32Aonu engel na ne cheke eghu ka mae Balam, “Ne unha site thilo fata purini iagho nou dongki gnea? Iara ngala teke kegra ka nabrou ia teke fanogra nigho iagho ia, naugna jafra fara unha te eni iagho ka iara ia. 33Nu nou dongki iagho gne kolho teke filo ghau iara na, eghuteuna thilo fata figri fadelei dongki na ka iara teku ia. Jame theome ke figri dongki na meuna, iara jame falehe nigho iagho gognaro la eghuteuna dongki iagho gne kolho te karha na eghu.”
34Nu mae Balam ne cheke eghu ka engel na, “Uve, iara la jafrahi. Iara theome laseni te kegra teu iagho te fanogra ghau iara ka nabrou ia. Jame te theome doglo te tei iara na teu iagho na, iara ginauna ke pulo kolho ka namono eghu.”
35Nu engel na neke cheke eghu ka mae Balam, “Tei sagho baludi mare, nu chekedi kolho iagho unha teke cheke iara ka iagho ra eghu.” Aonu mae Balam ne tei baludi nogna mae funei mae Balak re.
36Kate nomhini mae Balak te mei mae Balam na, mana jifla ne tei ka namono Ara mala thafoni mae Balam. Namono igne au rhegna Khoꞌu Anon phile ke raru ka fofotagna kantri Moab. 37Aonu mae Balak ne ghusna eghu ka mana, “Ne unha site theome mei iagho kate kilo iara ululahu ia? Ba, glahu na theome foli fabiꞌo nigho iara eghu sagho gaoghathomu na ia?”
38Nu mae Balam ne cheke eghu ka mana, “Uve, iara la meihi gognaro na. Nu iara na theome chekeni kaisei glepo mala togho nigho iagho. Nu iara na chekedi kolho unha teke cheke mei God ka iara re.”
39Aonu mae Balam ne tei balugna mae Balak ka namono Kiriat Husot. 40Jare mae Balak ne falelehe nogna buluka, sipu teure mala fafara, eghuteuna mana jaola ne tufa lao keha nafnahi ka mae Balam nei keha mae biꞌo teu te au balugna mana re. 41Ka hamerane gna keha rane na, mae Balak athani mae Balam ne tei ka thogele Bamot-Baal, jare ka vido tuana, mae Balam ne filodi keha naiknodi Israel re.
23Nogna cheke ululahu mae Balam
1Mae Balam ne cheke eghu, “Iara magnahaghei te edi iagho fitu olta ka vido igne, eghuteuna iagho ginauna atha mei fitu buluka nalhaꞌudi nei fitu sipu nalhaꞌudi ka iara.” 2Aonu mae Balak ne edi unha te chekedi mae Balam re, eghuteuna phiamare ne fafara buluka nei sipu teure ka fitu olta re.
3Aonu mae Balam ne cheke eghu ka mana, “Kate tei iara kosi na, iagho na au agne rhedi nou fafara igre, jau na LORD ginauna mei mala thafo ghau iara. Unha glepo te chekedi mana re, iara nake mei cheke ka iagho.” Aonu mae Balam ne tei thegna ke holo ka vido te theo gaju nei buburu teu tagna na.
4God mei ne thafoni mana, aonu mae Balam ne cheke eghu, “Iara neke edi fitu olta, eghuteuna kaisei olta teuna, iara fafara buluka nei sipu eghu.”
5Aonu LORD ne tufa lao kaisei nonomho ka phepeogna mae Balam ne cheke eghu, “Iagho ke pulo ka mae Balak eghuteuna toutonu lao ka mana nonomho igne eghu.”
6Aonu mae Balam neke pulo ne filoni mae Balak te kegra teu rhedi nogna fafara re, baludi tothoghei mae lidadi Moab. 7Aonu mae Balam ne cheke fajiflani u nonomho igne,
“Mae funei Balak na neke atha fajifla ghau iara funu Siria mala mei agne neku.
Mana cheke ka iara mala tibridi iara tharakna gna mae Jekob na.
Mae funei gna Moab na neke atha fajifla ghau iara funu ka thogele ke maghati.
Mana cheke ka iara mala cheke fadiꞌadi naiknodi Israel re.
8Faꞌunha eghu tangomana tibridi iara mare te theome tibridi God naikno igre?
Eghuteuna faꞌunha eghu tangomana cheke fadiꞌadi iara mare te theome cheke fadiꞌadi LORD naikno igre?
9Kate kegra iara ka thogele goro na, iara tangomana filodi mare.
Uve, iara filo fakelidi mare kate kegra iara ka thogele na.
Mare au kolho thedi.
Mare laseni eigna te naikno blahi thedi ke tulaodi keha naiknore.
10Naiknodi Israel gre thono kmana fara, theo kaisei tangomana te kahadire.
Tutuani, vikegna mae Jekob na jateula gaughavu glose, theo kaisei tangomana te kahadire eghu.
Kate thokeni iara narane leghu lahu na, keli fara jame nakarhagu iara na te jateula nakarhadi naikno te doglo ka tathagna God teuna.
Uve, lisa ghau mala lehe ka pharikeli jateula naikno te doglo ra eghu.”
11Aonu mae Balak ne cheke eghu ka mae Balam, “Ghema, unha site eni iagho ka iara gnea?! Iara tali mei nigho iagho agne mala tibridi iagho nogu mae naoka igre sia, nu unha te eni iagho na, iagho ke fablahidi kolho mare!”
12Mae Balam ne cheke eghu, “Iara chekedi kolho unha te cheke meidi LORD ka iara re.”
Nogna fapea cheke mae Balam
13Aonu mae Balak neke cheke eghu ka mae Balam, “Tapa nake age ka kaisei vido, jare iagho na tangomana te filodi keha naiknodi Israel re. Ka vido tuana iagho na togho ghau iara mala tibridi iagho naikno tuare.” 14Aonu mana tathaleini mae Balam ne tei ka vido te snagla jare ka vido Sofim ka thogele Pisga. Eghuteuna jare ka thogele na, mana neke edi fitu olta ne fafara kaisei buluka nei sipu neu ka fitu olta te gnafa igre.
15Mae Balam ne cheke eghu ka mae Balak, “Khegra agne rhedi nou fafara igre, iara ginauna tei mala thafoni LORD agno.”
16Aonu LORD mei ne thafoni mae Balam, ne toutonu ka mana unha te mala tonudi mana re, eghuteuna ke kuru fapuloni mana ka mae Balak mala tonu ka mana nogna thonu re.
17Aonu mae Balam neke pulo ne filoni mae Balak te kegra teu rhedi nogna fafara re baludi tothoghei mae lidadi Moab re. Mae Balak ne ghusna ka mana unha te chekedi LORD re, 18aonu mae Balam ne cheke eghu ka mana,
“Uve, ghema Balak, thugna mae Sipoa,
fanomho fakeli iagho ka nogu cheke iara gne:
19God na theome jateula naikno te lase chaghi ra eghu.
Mana theome jateula tahati te lase tughu gaoghatho ra eghu.
Unha glepo te nhaꞌa chekedi mana re, mana ginauna edi.
Eghuteuna unha te chekedi mana re, ginauna thoke mei tutuani.
20Uve, mana neke cheke ghau iara mala fablahidi naiknodi Israel.
Aonu God ne fablahidi mare, eghuteuna iara theome tangomana teke lhotini nogna fablahi mana na.
21Iagho na theome filoni kaisei glepo te thokedi kokhologna mae Jekob ginauna.
Eghuteuna theo kaisei hoholo te ginau thokedi naiknodi Israel gre.
LORD na nodi God mare, eghuteuna leuleghu fata mana au baludi mare.
Leuleghu fata na mare eha eigna God ngala nodi king mare na.
22God neke batu fajifladi mare funu Ijep.
Mare nheta fara jateula buluka mata te fakaukathu te theome tangomana kaisei naikno te lokuni ra eghu.
23Theo kaisei naikno te tangomana ei naitudi vikegna mae Jekob na.
Eghuteuna theo kaisei mae te au nolaghi te mala goigonidi naiknodi Israel re.
Gognaro na naiknore mala tonu eidi kokhologna mae Jekob, naiknodi Israel igre.
Mare ginauna cheke eghu, ‘Mei ghotilo mala filoni nogna gloku God igne!’
24Naikno igre nheta fara jateula lion biꞌo ra eghu.
Uve, mare jateula lion te falehedi keha glepo mhata te mala ghamu nei koꞌu fahui teu dadaradi ra eghu.”
25Aonu mae Balak ne cheke eghu ka mae Balam, “Ghema! Iagho te theome tibridi mare mala thokedi hoholo teuna, iagho jaola thosei ke fablahidi mare!”
26Nu mae Balam ne cheke eghu ka mana, “Iara neke chekehi ka iagho te iara ginauna chekedi kolho unha te cheke mei LORD ka iara re.”
Nogna fatilo cheke mae Balam
27Aonu mae Balak neke cheke eghu ka mae Balam, “Mei iagho, tapa nake age ka kaisei vido ngau. Glahu ke keli tagna God ke snakre nigho iagho mala togho ghau iara, mala ke tibridi iagho mare mala thoke hoholo.” 28Aonu phiamare neke tei ka thogele Peo te tangomana filo tei ka namono nagou na.
29Aonu mae Balam ne cheke eghu ka mae Balak, “Iara magnahaghei te edi iagho fitu olta ka vido igne, eghuteuna iagho ginauna atha mei fitu buluka nalhaꞌudi nei fitu sipu nalhaꞌudi ka iara.” 30Eghuteuna mae Balak ne edi unha teke chekedi mae Balam re, ne fafara kaisei buluka nei sipu neu ka fitu olta re.
241Uve, mae Balam ne kulu laseni eigna LORD te magnahaghei te fablahidi naiknodi Israel re, aonu mana ne theome tei mala filodi keha faglaglana te funu mei LORD na, jateula teke edi mana tifeiro ra eghu. Nu mana figri ne filo tei neu kolho ka namono nagou na. 2Kate filodi mae Balam vikegna te gnafa Israel gre te au teu ka nodi suga thapuale re, nogna tharunga te blahi God na ne soru ka mana, 3ne cheke eghu ka mana,
“Igne ngala nogu cheke iara na ghema Balam, thugna mae Beo.
Iara na cheke ari unha te filodi iara ka tathagu na.
4Igne nogna cheke mae ihei te nomhini chekegna God na.
Uve, igne nogna cheke mae ihei te filoni ka mifi unha te mei funu ka God te nolaghi.
5Namono ghotilo vikegna mae Jekob gre thono famane fara!
6Jateula famane gloha te sare ra eghu.
Uve, namono ghotilo gne famane fara jateula nagare te au ka geri khoꞌu ra eghu.
Ghotilo jateula famane gaju teke joꞌu LORD ra eghu.
Uve, ghotilo jateula gaju sida te maku te kotu ka geri khoꞌu ra eghu.
7Nakarhami ghotilore ginauna keli fara jateula naikno te au ghedi famane khoꞌu ra eghu,
eghuteuna vikemi ghotilore ginauna nheta jateula gano te au kmana khoꞌu tadi te karha kelidi ra eghu.
Nomi king ghotilo na ginauna uluni mae Agag, nodi king vikegna mae Amalek,
eghuteuna mana ginauna funei frunidi kmana kantri.
8LORD na neke batu fajifla ghami ghotilo Ijep.
Ghotilo nheta fara ka magra jateula buluka mata te theo kaisei mae te lokuni ra eghu.
Eghume ghotilo ginauna goigonidi nomi mae naoka re.
Eghuteuna, ghotilo ginauna lolhopa nhubradire nei fadi falehedi ka nomi khuali re.
9Ghotilo jateula lion biꞌo te thuru gnafa nogna teu ia eghu.
Uve, ghotilo jateula lion gaꞌase gna te thuru iho teu ia eghu. Mare mhaghu te tei mala fadofrani na.
Jame kaisei mae fablahi ghami ghotilo, God ginauna jaola fablahini mana.
Nu jame kaisei mae tibri ghami ghotilo mala thoke ghami hoholo teuna, God ginauna jaola tibrini mana mala thokeni hoholo.”
10Aonu mae Balak ne diꞌatagna fara ka mae Balam. Mana ne proprosa phea khamegnare ne cheke eghu fabiꞌo ka mana, “Iara tathalei mei nigho iagho agne mala tibridi iagho nogu mae naoka gre neku sia! Nu theo kolho neu! Iagho ke thilo fata fablahidi kolho mare! 11Iagho nake pulo kolho ka namono gognaro la! Iara nhaꞌa cheke mala foli nigho neku sia! Nu iagho ginauna theome atha nou taba na, naugna LORD ne lhoti nigho te mala atha gna nou taba na.”
12Aonu mae Balam ne cheke eghu ka mae Balak, “Iara neke chekehi ka nou mae fanomho teke kuru meidi iagho ka iara ra: 13Neubane tufa mei mae Balak nogna gol nei silva teure ka iara, iara theome tangomana te huhughuni nogna cheke LORD na. Neubane glepo keli ba glepo diꞌa neu, iara theome tangomana te chekeni kaisei glepo te jifla mei ka gaoghatho guna. Iara mala chekedi kolho unha teke tonu mei LORD ka iara re. 14Gognaro na iara nake pulo ka nogu naiknore. Nu iara na kulu cheke ka iagho unha nate eni naiknodi Israel gre ka nou naikno iaghore ginauna.”
Nogna cheke leghu lahu mae Balam
15“Uve, igne ngala nogu cheke iara mae Balam, thugna mae Beo na.
Iara na cheke thakle aridi unha te filodi iara ka tathaguna.
16Igne nogna cheke mae ihei te nomhini chekegna God na, nei laseni teu gaoghatho gna God mae te kligna lahu na.
Uve, igne ngala nogna cheke mae ihei te filodi u mifi te funu mei ka God mae ihei te nolaghi fara na.
17“Iara la filonihi unha nate thoke mei ginauna.
Kaisei nathunu biꞌo ginauna jifla mei ka vikegna mae Jekob.
Uve, kaisei king ginauna funu mei gna Israel.
Mana ginauna mei fanoinoli phaꞌudi mae lidadi Moab re, eghuteuna mana ginauna mei goigonidi mae mala magra re.
18Naiknodi Idom gre ginauna jifla kokoni nodi vido thedi na.
Eghuteuna leuleghu fata na, naiknodi Israel gre ginauna uludi fabrahu nodi mae naoka re. 19Mae te king ka vikegna mae Jekob igne ginauna goigonidi nei felehedi eghu naikno te karha nga teu ka namono biꞌo Ir.”
20Aonu mae Balam ne filodi vikegna mae Amalek gre ka nogna mifi na ne cheke eghu, “Mae Amalek gre neke uludi fara kmana kantri tifa na, nu kaisei narane na ghotilo ginauna groꞌehi!”
21Aonu mana neke filodi vikegna mae Kein gre ne cheke eghu,
“Namono te au teu ghotilo gne, neke kaisei namono nheta fara.
Neke jateula gnoku nanghaji te au goro thina kligna ra eghu.
22Nu kate mei naiknodi Asua gre te lolhoku ghami na, ghotilo ginauna ke nodi mae gloku mare,
eghuteuna mare ginauna goigoni ghami ghotilo.”
23Aonu mana neke cheke eghu,
“Naiknore ginauna khapru ke raru.
24Mare ginauna jifla mei funudi ka moumolu Saepras.
Eghuteuna mare ginauna mei goigonidi naiknodi Asua nei vikegna Heba.
Nu ke leghu, mare jaola ginauna groꞌehi.”
25Aonu mae Balam kegra haghe neke pulo ka nogna namono na. Eghuteuna mae Balak jaola ne tei nogna.
25Naiknodi Israel re ne maimanihini god Baal jare namono Peo
1Ka vido tuana, naiknodi Israel gre neke au ka vido sare biꞌo Akesia. Eghuteuna keha mae ka naiknodi Israel gre ne vuha ei puhi diꞌa tafri baludi goro gaꞌasedi Moab. 2Goro gaꞌase igre neke ghusnadi mare mala mei ka gaghamhu na ka vido te au gna nodi god thedi na. Aonu maedi Israel gre mei ne ima nafnahi baludi reꞌe nei jaola ne maimanihini god na. 3LORD ne diꞌatagna fara ka mare naugna maedi Israel gre ne tei maimanihini god Baal.
4Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho na kilodi mae biꞌo te gnafa Israel igre nei falehedi mare eghu, eghuteuna fagefe haghe kligna thinidi mare re ke ulugna Suga Thapuale te blahi ana mala filo naiknore. Eni tuana mala nu theome diꞌatagu iara ka ghotilo eghu.”
5Mae Moses ne kilo meidi mae funei te gnafa re, ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo ginauna tei falehedi mae ka ghotilo teke maimanihini god Baal ra.”
6Aonu mae Moses baludi naiknodi Israel re ne kegra ke ulugna Suga Thapuale te blahi na ne loku ka tanhi na. Ka vido tuana, kaisei mae ne tathalei ne mei gaꞌase ka vikedi mae Midian re ka nogna suga thapuale thegna na, nu naikno te gnafare ne kafe filoni mana. 7Mae pris Finehas, thugna mae pris Eleasa mae thugna Eron igne, ne filodi repa. Aonu mana jifla ka Suga Thapuale te blahi na, ne tei atha kaisei grojo. 8Mana leghudi repa ne tei ka suga thapuale na, ne fadi grojodi repa. Grojo na ne thokedi repa, ne thoke ka thi’agna gaꞌase na ne thoke ka glose na. Eghume puhi igne ne fagnafani kaisei khabru te goigonidi fara naiknodi Israel gre. 9Khabru igne neke falehedi varadaki fati thogha naikno.
10LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 11“Mae pris Finehas, thugna mae pris Eleasa mae thugna Eron igne, ne fagnafani teke diꞌatagu iara ka ghotilo naiknomi Israel. Mana eni tuana, naugna mana ne ghatho tahu ghau iara nei mana jaola diꞌatagna fara ka nafnata puhi te fadiꞌani mare nanghagu iara na. Tuana site theome goigoni ghami ghotilo iara gnea. 12Eghume iagho ginauna tangomana te cheke ka mana na, iara ginauna eni kaisei nhaꞌa cheke mala au fakeli mana ka nakarha te keli. 13Nogu nhaꞌa cheke iara na igne, mana nei iheire naikno te ginau karha mei ka tharaknagna mana re, mare ginauna na mae pris fabrahu. Iara eni nhaꞌa cheke igne naugna mana ne tirognadi keha god are ne ghatho tahu ghau iara, te nogna God na. Eghuteuna mana eni igne mala atha koko nakhibomi ghotilore.”
14Nanghagna mae teke lehe balugna gaꞌase gna Midian ia, mae Simri, thugna mae Salu, kaisei mae biꞌo ka vikegna mae Simion. 15Eghuteuna nanghagna gaꞌase igne na Kosbi thugna mae Sua, kaisei mae biꞌo ka kokhologna mae Midian.
16Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 17“Uve, ghotilo na tei magra ka naiknodi Midian. Ghotilo ginauna falehedi gnafa naikno tuare, 18naugna mare ne chaghi ghami ghotilo ne maimanihini god Baal, nei jaola chaghi ghami ghotilo ka gaꞌase Kosbi teke falehe mae pris ka narane teke thoke ghami khabru ghotilo jare Peo ia.”
26Mae Moses ghe mae Eron neke fapea kaha naiknodi Israel re
1Ke leghugna te gnafahi khabru te diꞌa fara na, LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae pris Eleasa, thugna mae Eron, 2“Ghopa ginauna kaha mae nalhaꞌudi Israel re. Ghopa ginauna kaha leghudi kokholodi nei thabuknadi teu nabotho phei vikegna Israel are. Eghuteuna ghopa ginauna riso soru nanghadi mae iheire te funu ka varadaki finogha te haghe nei mae te naba tei ka magra re eghu.” 3-4Moses ghe mae Eleasa ne leghuni LORD, ne kilo meidi mae te funu ka finogha te magnahagheni mae Moses igne. Mare au neku ka vido sare biꞌo Moab, ka keha philegna khoꞌu Jordan te funu Jeriko na. Igre kokholo gna Israel teke jifla funudi Ijep re.
5-7Ka vikegna mae Ruben, thugna ulu lahu mae Jekob na, ne au tharakna gna mae Hanok, tharakna gna mae Palu, tharakna gna mae Hesron, nei tharakna gna mae Kami. Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka tharaknadi mae igre ne thokeni phiatutu thilo thogha fitu gobi tolufulu mae.
8Eghuteuna ka tharakna gna mae Palu na, mae Eliab gne te thugna mana na. 9Mae Eliab ne au thilo thugna eghuteuna nanghadi thilo thugna mana re igre: Mae Nemuel, mae Datan, nei mae Abiram. Mae Datan ghe mae Abiram gre teke vavahi mare mala nodi mae lida mare na, nu phiamare neke theome leghudi mae Moses ghe mae pris Eron, phiamare neke tei au balugna mae Kora mala cheke fadiꞌani LORD. 10Aonu kate mei khaꞌaghi biꞌo te faleheni mae Kora baludi nogna phei gobi glimafulu mae re, eghuteuna braga pea glose na, phiamare jaola ne lehe balugna mana. Igne kaisei faglaglana ka iheire naikno te theome leghuni LORD re. 11Nu thugna mae Kora re ne theome lehe ka vido tuana.
12-14Ka vikegna mae Simion na, ne au mei tharakna gna Nemuel, tharakna gna mae Jamin, tharakna gna mae Jakin, tharakna gna mae Sera, nei tharakna gna Saol. Eghuteuna khaputudi mae ka kokholo igre ne thokeni varadaki phei thogha phei gobi.
15-18Ka vikegna mae Gad na, ne au mei tharakna gna mae Sefon, tharakna gna mae Hagi, tharakna gna mae Suni, tharakna gna mae Osni, tharakna gna mae Eri, tharakna gna mae Arod, nei tharakna gna mae Areli. Eghuteuna khaputudi mae ka tharakna igre ne thokeni phiatutu thogha glima gobi.
19-22Ka vikegna mae Juda na, ne au mei tharakna gna mae Sela, tharakna gna mae Peres, tharakna gna mae Sera. Nu ka tharakna gna mae Peres na, ne au mei phei tharakna ikodi la ngau, tharakna gna mae Hesron nei tharakna gna mae Hamul eghu. Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna igre ne thokeni fitusalei namno thogha glima gobi. Tifa na, mae Juda neke au phei thugna, mae Era ghe mae Onan nu phiamare neke lehe jare Kenan. Nu phiamare neke theo thudi kolho.
23-25Ka vikegna mae Isaka na, ne au tharakna gna mae Tola, tharakna gna mae Pua, tharakna gna mae Jasub, nei tharakna gna mae Simron. Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna igre ne thokeni namnosalei fati thogha thilo gobi.
26Ka vikegna mae Sebulun na, ne au tharakna gna mae Sered, tharakna gna mae Elon, nei tharakna gna mae Jalel. 27Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna igre ne thokeni namnosalei thogha glima gobi.
28-32Ka vikegna mae Manase thugna mae Josef na, ne au vikegna mae Makia thugna mae Manase. Mae Makia gne kuꞌedi tharakna gna mae Gilead. Eghuteuna tharakna gna mae Gilead gne e au keha tharakna ikodi la ngau: Kokholo gna mae Iesa, tharakna gna mae Helek, tharakna gna mae Asriel, tharakna gna mae Sekem, tharakna gna mae Semida, nei tharakna gna mae Hefa. 33Eghuteuna tharakna gna mae Hefa gne ne au kaisei mae, nanghagna na mae Solefehad. Mae Solefehad gne neke theo kaisei thugna nalhaꞌu, nu mana neke au thugna gaꞌase kolho, nanghadire Mala, Noa, Hogla, Milka, nei Tiasa.
34Eghume khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna ka vikegna mae Manase na ne thokeni glimafulu phei thogha fitu gobi.
35Ka vikegna mae Efrem thugna mae Josef na, ne au tharakna gna mae Sutela, tharakna gna mae Bekea, nei tharakna gna mae Tahan. 36Eghuteuna tharakna gna mae Sutela na ne au kokholo gna mae Eran.
37Eghume khaputudi mae nalhaꞌu ka kokholo igre ne thokeni tolufulu phei thogha glima gobi.
38-41Ka vikegna mae Benjamin na, ne au kokholo gna mae Bela, tharakna gna mae Asbel, tharakna gna mae Ahiram, tharakna gna mae Sefufam, nei tharakna gna mae Hufam. Eghuteuna tharakna gna mae Bela na ne au keha tharakna ikodi la ngau: Kokholo gna mae Ad, nei tharakna gna mae Naman.
Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna igre ne thokeni phiatutu glima thogha namno gobi.
42Ka vikegna mae Dan na, ne au tharakna gna mae Suham. 43Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna igre ne thokeni namnosalei fati thogha fati gobi.
44Ka vikegna mae Asa na, ne au tharakna gna mae Imna, tharakna gna mae Isvi, nei tharakna gna mae Beraea. 45Eghuteuna ka tharakna gna mae Beraea gne neke au keha phei tharakna ikodi: Kokholo gna mae Heba ghe tharakna gna mae Malkiel.
46Tifa na, mae Asa gne neke au kaisei thugna gaꞌase, nanghagna na Sera.
47Eghume khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna igre ne thokeni glimafulu thilo thogha fati gobi.
48Ka vikegna mae Naftali na, ne au tharakna gna mae Jasel, tharakna gna mae Guni, 49tharakna gna mae Jesa, nei tharakna gna mae Silem. 50Eghuteuna khaputudi mae nalhaꞌu ka tharakna igre ne thokeni phiatutu glima thogha fati gobi.
51Eghume khaputudi mae nalhaꞌudi Israel te mala tei ka magra re thokeni namno gobi kaisei thogha fitu gobi tolufului mae.
52Aonu LORD neke cheke eghu ka Moses, 53“Ghotilo ginauna fofota vido glose nate tusu ari iara tami na ka vike ghotilo re, leghudi khaputudi mare re. 54-56Iagho ginauna tufa lao ka vike te au kmana mae lahu are u vido ke biꞌo na, eghuteuna tusu lao vido ke iko na ka vike te theome raꞌe au kmana mae are. Uve, ghotilo na lalahu khale mala hironi unha nafnata vido te ginau tei ka vike te gnafa igre teuna.”
57Ka vikegna mae Livae na, ne au tharakna gna mae Geson, tharakna gna mae Kohat, nei tharakna gna mae Merari.
58Eghuteuna mae Livae gne jaola au keha tharakna ikodi la ngau: tharakna gna Libni, tharakna gna mae Hebron, tharakna gna mae Mali, tharakna gna mae Musi, nei tharakna gna mae Kora. Tifa na, ka tharakna gna mae Kohat gne neke au kaisei mae, nanghagna na mae Amram. 59Aonu mae Amram ne tolaghi ka thugna gaꞌase mae Livae na, nanghagna na Jokebed. Jokebed gne neke karha Ijep. Aonu repa ne au thilo thudi, igre nanghadi thilo thudi repa re: Mae Eron, mae Moses nei Miriam. 60Aonu mae Eron neke au fati thugna nalhaꞌu, igre nanghadi fati thugna mana re: Mae Nadab, mae Abihu, mae Eleasa, nei mae Itama. 61Nu mae Nadab ghe mae Abihu gre neke lehe ka vido teke gahu insens ka puhi te jafra mala gna LORD teku ka khaꞌaghi te blahi fara ia.
62Eghume khaputudi mae nalhaꞌu ka vikegna mae Livae te funu kaisei nhigra te haghe re, ne thokeni varadaki thilo thogha. Nu mare neke theome kaha fodu vikegna mae Livae gre baludi keha vike are, naugna God theome tufa lao kaisei vido glose ka mare jateula te tufa mana ka keha vike are eghu.
63Igre ngala vikegna Israel teke kaha mae Moses ghe mae pris Eron ka vido sare biꞌo gna Moab ka philegna khoꞌu Jordan te funu Jeriko na. 64Eghuteuna keha mae teke kahadi mae Moses ghe mae pris Eron kani au teku mare ka namono nagou Sanai re, theo kaisei mae te karha nga teku na, mare ne orio lehe. 65Naugna LORD neke kulu cheke eidihi mare te ginau lehe ka namono nagou Sanai na, nu mae Kaleb thugna mae Jefune ghe mae Josua thugna mae Nun gre kolho te ginau karha ka vido tuana.
27Thugna gaꞌase mae Selofehad
1-2Glima gaꞌase igre neke mei mala filodi mae Moses ghe mae pris Eron nei mae lida, eghuteuna naiknodi Israel te au ka grengatha gna Suga Thapuale te blahi na. Nanghadire igre, Mala, Noa, Hogla, Milka nei Tiasa. Goro gaꞌase igre neke thugna gaꞌase mae Selofehad mae ihei ka tharakna gna mae Hefa ka tharakna gna mae Gilead ka vikegna mae Makia, thugna mae Manase teke thugna mae Josep. 3Aonu reꞌe mei ne cheke eghu ka mae biꞌore, “Kmami ghehati na la lehe ka vido te moja na. Mana theome ke leghudi ngala iheire naikno te phile ka mae Kora te mala fadiꞌani LORD na. Mana lehe kolho ka nakhibogna thegna, nei mana theo kaisei thugna nalhaꞌu. 4Ba, te theo thugna kaisei nalhaꞌu mana na, nanghagna mana na ginauna theohi ka tharaknada tahati re sia? Eghume kate tufa vido glose ghotilo ka thabukna ka tharaknami ghehati na, ghotilo jaola tufa mei keha nomi vido ghehati, nu ghehati magnahagheini nanghagna kmami na te karha teuna.”
5Aonu mae Moses tei ne facheke nodi gaoghatho reꞌe re ka LORD. 6Uve, LORD ne cheke eghu ka mana, 7“Unha glepo te toreni reꞌe tuana, doglou kolho. Kate tufa vido glose ghotilo ka kheragna kmadi reꞌe na, ghotilo jaola tufa keha nodi vido maladi reꞌe. Vido teke nogna kmadi reꞌe na, mala ke tufa lao ka reꞌe.
8-11“Cheke ka naiknodi Israel mala leghudi fabrahu nogu vetula iara igre: Jame lehe kaisei mae, nu mana theo thugna nalhaꞌu eghu, vido mana tuana nake tufa lao ka thugna gaꞌase mana re. Eghuteuna ne theo thugna gaꞌase nga mana nu, vido mana tuana nake tufa lao ka mae thabusigna thegna re. Eghuteuna ne theo thabusigna nga mana nu, vido mana tuana nake tufa lao ka thabusigna mae kmagna re. Nu te theome au thabusigna kolho mae kmagna na, uve, nogna vido mana tuana nake tufa lao ka mae kheragna te namhani fara mana na. Eghume kheragna fofodu mana igne te ginau ke khotogna vido tuana jateula nogna thegna ra eghu.”
LORD ne vahini mae Josua mala tughuni Moses
12LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho na tei ka thogele Abarim, eghuteuna filo tei iagho ka namono te gnafa ka vido te ginau tufa ari iara ka ghotilo are. 13Kate gnafa filo iagho ka namono tuare, iagho ginauna lehe jateula mae thabusimu mae pris Eron teke lehe tifa ia eghu. 14Iagho ginauna jaola lehe, naugna tifa na, kani au teku ghotilo ka vido te moja ka glokha khoꞌu jare Meriba ia, naiknore neke cheke fadiꞌa ghau iara, eghuteuna ghopa jaola neke theome leghu ghau iara nei theome fakakhana ka naiknore te blahi iara na.” (Glokha khoꞌu Meriba gne neke au ka vido te moja jare Sini, rhegna namono Kades.)
15Aonu mae Moses ne tarai, 16“LORD, iagho ngala God te funei frunidi iheire naikno te karha igre, eghume iagho vahini kaisei mae mala ke batudi naiknodi Israel gre. 17Mala nu kulu ulu mana me batu fajifladi ba ke pulo mei eghu, jateula mae ihei te batudi mare ka magra ra eghu. Na eghunu fiti au tafri nou naikno iagho gre jateula sipu te theo ihei nga reireghidira eghu.”
18-19Aonu LORD ne cheke eghu ka mana, “Mae Josua, thugna mae Nun, nolaghi gna nogu Tharunga te Blahi iara na te au balugna mana na. Iagho ginauna tathalei teini mana ka tathadi naiknore nei ka mae pris Eleasa, eghuteuna habo lao khamemu na ka phaꞌu mana na mala taraini. Eghuteuna iagho ginauna cheke ka tathadi naiknore eigna mana teke tughu nigho iagho na. 20Iagho ginauna tufa lao nou nolaghi re ka mana, mala nu leghuni nei ghatho tahuni eghu naiknore eghu. 21Eghuteuna mana mala lelheghu kolho ka mae pris Eleasa mala tangomana mana te lasedi gaoghathogu iara re. Mae pris igne ginauna eni ka nafnata thina te kiloni Urim nei Thumim mala lalahu khale ke ulugu iara LORD, mala lasedi gobigna lepo te magnahaghedi iara re. Eghume ka puhi igne, iara ginauna batuni mana baludi naiknodi Israel gre ka gobigna lepo te edi mare re.”
22Mae Moses ne eni jateula teke chekedi LORD ka mana re. Mana ne tathaleini mae Josua mala mei fakegra ka tathagna mae pris Eleasa baludi naiknore, 23aonu mana habo lao khamegna na ka phaꞌugna mana ne taraini, nei cheke fajifla eigna mae Josua ginau teke batudi naikno gna Israel na. Tuana unha glepo teke chekeni LORD mala eni mana teku na.
28Fafara ka LORD leuleghu rane
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Iagho na tonu lao nogu cheke iara gre ka naiknodi Israel: Leuleghu fata kate mala edi fafara re, ghotilo mala fafara nogu fafara blahi iara na mala mei sisiri gna te keli na nei gleꞌa iara eghu. 3Igre fafara blahi te mala fafara ka LORD na: Leghu rane na, ghotilo mala fafara phei sipu nalhaꞌudi te kaisei finoghadi nei theo kaisei thubu ka thinidi teu are. 4Keha na fafara fei hamerane, eghuteuna keha na fafara fei grafi, 5balu kaisei kilo flaoa ka wit te famanedi, eghuteuna ngingo balugna kaisei lita oliv oel, eghuteuna gahu fodu fafara tuana balugna sipu na eghu. 6Nafnata fafara tuana, iara neke chekenihi ka ghotilo tifa, kani au ghotilo ka Thogele Sanai ia, eghume ghotilo ginauna eni fafara tuana leghu rane. Ghotilo ginauna gahu mala blahi fafara te siri famane gna na mala gleꞌa iara. 7Eghuteuna kate eni ghotilo fafara igne, ghotilo ginauna ka tofa lao kaisei lita waen ka olta na mala mei fafara tuana ka iara. 8Eghuteuna fei grafi na, ghotilo ginauna fafara fapea sipu na, eghuteuna ghotilo ginauna fafara mei flaoa nei waen eghu jateula teke eni ghotilo fei hamerane ia eghu. Glepo igre kaisei fafara blahi fara ka khaꞌaghi, nei sisiri gna na fagleꞌa ghau iara.”
Fafara gna narane sabat
9-10LORD neke cheke eghu, “Neubane gahu ghotilo fafara re leghu rane, ghotilo ginauna ke eni keha fafara na leghu narane sabat. Leuleghu narane sabat na, ghotilo ginauna fafara phei sipu nalhaꞌudi te kaisei finoghadi are, nei te theo kaisei thubu ka thinidire eghu. Ghotilo ginauna gahu phei sipu tuare balu phei kilo flaoa ka wit te famanedi teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. Eghuteuna ghotilo ginauna ke fafara waen balugna fafara igne.”
Fafara gna narane ululahu gna nhigra
11LORD ne cheke eghu, “Ka narane ululahudi leghu nhigra re, ghotilo ginauna gahu fafara malagu iara. Ghotilo ginauna fafara phei buluka majaghani, kaisei sipu nalhaꞌugna nei fitu sipu nalhaꞌudi te kaisei finoghadi te theo thubu ka thinidire are eghu. 12Eghuteuna ghotilo ginauna gahu phei buluka balugna namno kilo flaoa ka wit te famanedi teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. Thilo kilo flaoa balugna keha buluka na, nei keha thilo kilo flaoa ka keha buluka na. Eghuteuna sipu nalhaꞌu gna igne, ghotilo ginauna gahu baludi phei kilo flaoa ka wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. 13Eghuteuna ghotilo ginau gahu fitu sipu ikodi ra, fafara fodu bukrei sipu ikodi re balugna kaisei kilo flaoa ka wit te famane teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. Glepo igre kaisei fafara blahi fara ka khaꞌaghi, nei sisiri gna na ginauna fagleꞌa ghau iara. 14-15Fafara buluka na balu phei lita waen, eghuteuna keha phei lita waen re fafara balugna keha buluka na. Fafara mei kaisei nei vido lita waen na balu sipu nalhaꞌugna na. Eghuteuna fafara mei kaisei lita waen na baludi bukrei sipu ikodi are. Ghotilo ginauna falehe kaisei nanigot nalhaꞌugna ka fafara na mala ka doglo ghotilo ka tathagu iara na. Neubane edi fabrahu ghotilo fafara te gahu gre leghu rane, ghotilo ginau eni fabrahu ngala fafara gna khafa na ka narane ululahudi bukrei nhigra re.”
Fafara gna Gaghamu Ghasa-Polho
16LORD ne cheke eghu, “Leghu finogha ka fanabotho fati narane gna nhigra ulu lahu na, ghotilo ginauna eni kaisei Gaghamu Ghasa-Polho mala ke ghatho ghau iara. 17Eghuteuna ka fanabotho glimai narane gna nhigra tuana, ghotilo ginau ke fufunu Gaghamu mala Ima Bret te Theo Isi gna na. Gaghamu igne ginauna eni fabrahu nabagna fitu narane eghuteuna ghotilo mala ima kolho bret te theo isi tagna na eghu. 18Uve, ka narane ululahu gna gaghamu igne, ghotilo ginauna khapru mei mala kilo fnakno ghau iara, nei ghotilo jaola mala gnafa. 19Ka narane tuana, ghotilo ginau gahu fafara te blahi tuare: Gahu phei buluka nalhaꞌudi te majaghani, kaisei sipu nalhaꞌugna, nei fitu sipu nalhaꞌudi te theo kaisei thutubu ka thinidire are. 20Eghuteuna phei buluka nalhaꞌudi are, ghotilo ginauna gahu balugna namno kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balu oliv oel ia. Thilo kilo flaoa balugna keha buluka na, nei keha thilo kilo flaoa balugna keha buluka na. Eghuteuna sipu nalhaꞌugna igne, ghotilo ginauna gahu balugna keha phei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. 21Eghuteuna ghotilo ginauna jaola gahu fitu sipu ikodi are, fafara gnafa sipu ikodi are balugna kaisei kilo flaoa ka famane wit are. 22Ghotilo ginauna falehe kaisei nanigot nalhaꞌugna ka fafara na mala atha koko nakhibomi ghotilo re, mala ke doglo ghotilo ka tathagu iara na. 23-24Neubane edi ghotilo te fafara waen leghu rane na, nu leghu narane ka fafitu narane gna gaghamu na, ghotilo ginauna tufa gano igre jateula kaisei fafara te blahi ia eghu, eghuteuna sisiri gna fafara tuana ginauna fagleꞌa ghau iara. 25Ka fafitu narane gna gaghamu igne, tuana kaisei narane blahi fara mala ke khapru ghotilo mala kilo fnakno ghau iara. Eghuteuna narane igne ghotilo jaola mala gnafa.”
Fafara eigna Narane Biꞌo ke Lamnadi Fitu Wik
26LORD ne cheke eghu, “Ka narane ululahudi Gaghamu ka Fitu Wik, kate fafara mei ghotilo gano teke atha ka nomi nagare ra, tuana kaisei narane blahi mala mei khapru ghotilo mala kilo fnakno ghau iara, eghuteuna ghotilo jaola mala gnafa ka narane tuana. 27Eghuteuna ka narane igne, ghotilo ginauna gahu fafara te siri famane gna na mala gleꞌa iara. Ghotilo ginauna fafara phei buluka nalhaꞌudi te majaghani, nei kaisei sipu nalhaꞌugna, eghuteuna fitu sipu nalhaꞌudi te ikodi te kaisei finoghadi are eghu. 28Buluka nalhaꞌugna na, ghotilo ginauna gahu fodu baludi thilo kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. Eghuteuna sipu nalhaꞌugna igne, ghotilo jaola gahu balugna kaisei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. 29Eghuteuna ghotilo jaola mala gahu fitu sipu te ikodi are, fafara gnafa sipu are balu kaisei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel. 30Eghuteuna ghotilo ginau falehe kaisei nanigot nalhaꞌugna mala fafara mala atha koko nakhibomi ghotilo re. 31Neubane edi ghotilo fafara igre leghu rane, ghotilo ginauna fafara fodu u fafara gna narane biꞌo na balugna fafara waen na. Eghuteuna ghotilo ginauna famane vahidi glepo te tautagure kate theo kaisei thona ba thubu teu ka thinidire.”
29Fafara eigna Narane Biꞌo mala Ifu Trampet
1LORD ne cheke eghu, “Leuleghu finogha, ka narane ululahu gna fafitu nhigra na, tuana kaisei narane blahi tulao mala mei khapru ghotilo mala kilo fnakno ghau iara. Eghuteuna ka narane tuana na, ghotilo mala thosei loku, naugna narane tuana kaisei narane biꞌo mala ifu trampet. 2Eghuteuna ka narane biꞌo igne, ghotilo ginauna gahu fafara te siri kelidi are mala gleꞌa iara. Igre glepo te mala fafara ghotilo re: Kaisei buluka nalhaꞌugna te majaghani gna, kaisei sipu nalhaꞌugna, nei fitu sipu nalhaꞌudi te ikodi te kaisei finoghadi are eghu. Glepo tuare e theo kaisei thona ka thinidire. 3Buluka nalhaꞌugna na, ghotilo ginauna gahu fodu balugna thilo kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. Eghuteuna sipu nalhaꞌugna igne, ghotilo ginauna gahu balugna phei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel. 4Eghuteuna ghotilo jaola gahu fitu sipu ikodi are, fafara fodu sipu gnafa ikodi balugna kaisei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo balugna oliv oel ia. 5Eghuteuna ghotilo jaola falehe kaisei nanigot nalhaꞌugna ka fafara na mala atha koko nakhibomire nei ke doglo ghotilo ka tathagu iara na. 6Neubane edi ghotilo keha fafara re ka narane ululahu gna nhigra tuana, eghuteuna neubane edi ghotilo u fafara te edi koba ghotilo leghu rane leghudi nodi vetula mare re, ghotilo mala edi ngala u fafara te blahi na ka narane tuana, nei sisiri gna fafara tuana te ginau fagleꞌa ghau iara na.”
Fafara eigna Narane Biꞌo mala Atha Koko Nakhibo
7LORD neke cheke eghu, “Ka fanabotho narane gna ka fafitu nhigra na, tuana kaisei narane blahi mala theome ghamu nei loku eghu ghotilo, nu ghotilo ginauna mei khapru mala kilo fnakno ghau iara. 8Ka narane blahi igne, ghotilo mala gahu u fafara te siri famane gna na mala gleꞌa iara ka fafara tuana. Igre unha te mala fafara ghotilo re: Kaisei buluka nalhaꞌugna te majaghani, kaisei sipu nalhaꞌugna, nei fitu sipu nalhaꞌudi te ikodi te kaisei finoghadi are. Glepo te tautagu igre e theo kaisei thona ba thubu ka thinidire. 9Eghuteuna buluka nalhaꞌugna igne, ghotilo ginauna gahu balugna thilo kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. Eghuteuna sipu nalhaꞌugna igne, ghotilo ginauna gahu balugna phei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel. 10Eghuteuna ghotilo jaola gahu fitu sipu ikodi are, fafara fodu sipu ikodi igre balugna kaisei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo la ghotilo balugna oliv oel ia. 11Eghuteuna ghotilo ginau falehe nanigot nalhaꞌugna na ka fafara na mala ke doglo ghotilo tathagu iara na. Neubane eni ghotilo kaisei fafara te nhogri ngau ka nanigot na mala atha koko nakhibomire, nei fafara te edi koba ghotilo leghu rane ra, ghotilo mala eni ngala u fafara eigna narane biꞌo igne.”
Fafara eigna Narane biꞌo te mala Au ka Grorofe Ikoi
12LORD ne cheke eghu, “Ka fanabotho glima narane gna fafitu nhigra na, ghotilo ginauna mei khapru mala kilo fnakno ghau iara eghuteuna ghotilo jaola thosei loku. Ghotilo ginauna eni gaghamu igne ka LORD nabagna fitu narane. 13Uve, ghotilo ginauna fafara mei u fafara te blahi te siri keligna igne ka narane ululahu gna gaghamu na mala keli tagu iara. Igre glepo mala fafara te gahu ghotilo re: Nabotho thilo buluka nalhaꞌudi te majaghani, phei sipu nalhaꞌudi, eghuteuna nabotho fati sipu nalhaꞌudi te ikodi te kaisei finoghadi are. Eghuteuna thosei fafara glepo te tautagu te au thona ba thubu teu ka thinidire are eghu. 14Eghuteuna bukrei buluka igre, ghotilo ginauna gahu fodu baludi thilo kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. Eghuteuna bukrei sipu nalhaꞌudi igre, ghotilo ginauna gahu fodu baludi phei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel ia. 15Eghuteuna bukrei sipu ikodi igre, ghotilo ginauna gahu fodu balugna kaisei kilo flaoa ka famane wit teke ngingo ghotilo balugna oliv oel. 16Ghotilo jaola mala falehe kaisei nanigot nalhaꞌugna ka fafara na mala ke doglo ghotilo ka tathagu iara na. Neubane edi fabrahu ghotilo fafara te gnafa igre leghu rane, ghotilo mala eni ngala fafara igne.
17“Ka fapea narane gna gaghamu na, ghotilo ginauna kaikaliti nabotho phei buluka nalhaꞌugna te majaghani, phei sipu nalhaꞌu, nei nabotho fati sipu nalhaꞌu ikodi te kaisei finoghadi are, nu atha kate theo kaisei thona ba thubu ka thinidire are eghu. 18-19Fafara gobi lepo tuare baludi keha fafara wit nei waen are jateula teke eni ghotilo ka narane ululahu ra eghu.
20-22“Ka fatilo narane gna gaghamu na, ghotilo mala eni kaisei fafara te nanaba kolho ka narane ululahu ia, nu ghotilo ginauna fafara nabotho kaisei buluka nalhaꞌudi te majaghani kolho.
23-25“Ka fafati narane gna gaghamu na, ghotilo ginau eni kaisei fafara te nanaba kolho ka narane ululahu ia, nu ghotilo ginauna fafara nabotho buluka nalhaꞌudi te majaghani kolho.
26-28“Eghuteuna ka faglima narane gna gaghamu na, ghotilo ginau edi fafara te nanaba kolho ka narane ululahu gna gaghamu ia, nu ghotilo ginau fafara nheva buluka nalhaꞌudi te majaghani kolho.
29-31“Eghuteuna ka fanamno narane gna gaghamu na, ghotilo ginau edi keha fafara fananaba kolho ka narane ululahu gna gaghamu ia, nu ghotilo ginau fafara nhanai buluka nalhaꞌudi te majaghani.
32-34“Eghuteuna ka fafitu narane gna gaghamu na, ghotilo ginau edi keha fafara fananaba kolho ka narane ululahu gna gaghamu ia, nu ghotilo ginau fafara fitu buluka nalhaꞌudi te majaghani.
35“Uve, ka fanhanai narane gna gaghamu na, ghotilo ginau mei khapru mala kilo fnakno ghau iara, eghuteuna ghotilo jaola mala gnafa. 36Ghotilo ginau gahu fafara te blahi te siri kelidi are mala keli tagu iara. Igre unha te mala fafara ghotilo re: Kaisei buluka nalhaꞌugna te majaghani, kaisei sipu nalhaꞌugna, eghuteuna fitu sipu nalhaꞌudi te ikodi te kaisei finoghadi te theo kaisei thubu ba glafi teu ka thinidire are. 37Eghuteuna ghotilo jaola fafara fodu wit nei waen teu are baludi gobi lepo te tautagu are leghudi unha teke kahadi mare re jateula te chekeni ka vetula ia eghu. 38Jaola ghotilo ginau ke falehe kaisei nanigot nalhaꞌugna ka fafara na mala ke doglo ghotilo ka tathagu iara na. Neubane edi fabrahu ghotilo fafara igre leghu rane, ghotilo ginau fafara ngala u fafara gna fanhana narane na.
39“Eghume tuare ngala bukrei fafara te mala fafara mei ka iara LORD ka nomi gaghamu ghotilo re. Ka fafara tuare, ghotilo ginau ke edi ngala keha nafnata fafara kate edi ghotilo re, naugna ghotilo neke eni kaisei nhaꞌa cheke, ba fafara unha te magnahaghedi ghotilo re, ba fafara te gahu te knotho, ba fafara wit nei waen, ba fafara mala faglaglanagna te au fakeli ghotilo balugu iara LORD na.”
40Aonu mae Moses ne cheke ka naikno te gnafa Israel re unha teke chekedi LORD ka mana re.
30Puhi mala eni nhaꞌa cheke ka LORD
1Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mae lida te gnafa ka vikegna Israel, “Igne unha te chekeni LORD na: 2Jame kaisei mae eni kaisei nhaꞌa cheke mala tufa keha glepo ka LORD, ba mala edi keha glepo teuna, mana thosei ke thodo. Mana mala edi ngala unha teke nhaꞌa cheke mala edi teku mana re.
3“Uve, jame kaisei gaꞌase majaghani au balugna kmagna ka suga na, nu naꞌa neke nhaꞌa cheke ka LORD. 4Eghuteuna kmagna naꞌa na nomhini u nhaꞌa cheke igne, nu theome fapholai ka naꞌa, gaꞌase igne ginauna edi ngala gobi lepo teke nhaꞌa cheke mala edi teku naꞌa re. 5Nu jame kmagna gaꞌase igne nomhini u nhaꞌa cheke igne, eghuteuna mana lhotini naꞌa te mala edi keha glepo teke nhaꞌa cheke mala edi teku naꞌa re, gaꞌase igne ginau theome tangomana te tathajini nhaꞌa cheke igne. Eghuteuna LORD ginauna hata fadelei nakhibogna naꞌa na, naugna kmagna na neke lhotini naꞌa.
6-7“Jame kaisei gaꞌase majaghani tolaghi ke leghugna te nhaꞌa cheke ka LORD na. Eghuteuna jame te nomhini mae nalhaꞌu gne eigna nhaꞌa cheke igne, nu theome fapholai ka naꞌa, neubane ghathoni ba theome ghathoni neu naꞌa u nhaꞌa cheke igne na, naꞌa ginauna ediu ngala gobi lepo teke nhaꞌa cheke mala edi teku naꞌa re. 8Nu jame mae nalhaꞌu gne nomhini u nhaꞌa cheke igne, eghuteuna lhotini mana gaꞌase gne mala theome loku teuna, gaꞌase igne theome tangomana tathajini u nhaꞌa cheke igne. Eghuteuna LORD ginauna hata fadelei nakhibogna naꞌa re.
9“Jame kaisei naikno biꞌo glehe kokoi, ba kaisei gaꞌase koko khetogna na, nu nhaꞌa cheke ka LORD teuna, naꞌa mala ediu ngala gobi lepo teke nhaꞌa cheke mala edi teku re.
10“Jame kaisei gaꞌase tholaghi, gaꞌase igne nhaꞌa cheke ka LORD. 11Eghuteuna mae nalhaꞌu na nomhini nhaꞌa cheke igne, nu theome fapholai ka naꞌa, gaꞌase igne ginauna ediu ngala gobi gna lepo teke nhaꞌa cheke mala edi teku naꞌa re. 12Nu jame mae nalhaꞌu gne nomhini u nhaꞌa cheke igne, eghuteuna lhotini khetogna na te mala edi gloku re teuna, gaꞌase igne theome tangomana te tathajini u nhaꞌa cheke igne. Eghuteuna LORD ginauna hata fadelei nakhibogna naꞌa re, naugna nalhaꞌu na ne lhotini naꞌa. 13Neubane edi ngau gaꞌase gne keha nafnata nhaꞌa cheke re, nalhaꞌu gne au nolaghi te lisani te mala edi naꞌa nogna nhaꞌa cheke re, ba theo teuna. 14Jame kaisei mae nomhini nhaꞌa cheke teke eni khetogna mana gne, eghuteuna theome fapholai ka naꞌa ka narane tuana teuna, gaꞌase igne ginauna ediu ngala gobigna lepo teke nhaꞌa cheke mala edi teku naꞌa re, naugna mae nalhaꞌu gne ne kaisei gaoghatho balugna naꞌa. 15Nu ka keha narane na, jame mae nalhaꞌu gne lhotini khetogna na mala theome tathajini naꞌa u nhaꞌa cheke tuana teu na, mana nabagna kolho te faparani na naugna mana ne fadiꞌani khetogna na mala theome leghudi naꞌa u nhaꞌa cheke re.”
16Eghume igre ngala u vetula teke chekedi LORD ka mae Moses eidi u nhaꞌa cheke re. Eghuteuna vetula igre thofno nabadi fara iheire goro gaꞌase majaghani te theome tolaghi te au teu kolho baludi kmadira eghu, eghuteuna vetula igre jaola nabadila keha goro gaꞌase te kulu tolaghire.
31Soldiadi Israel ne tei magra ka naiknodi Midian
1LORD neke cheke eghu ka mae Moses, 2“Ghotilo ginauna tei falelehe naiknodi Midian ke tughu fapulodi gobigna lepo teke edi mare ka ghotilo ra. Eghuteuna ke leghudi te paradi ghotilo mare na, iagho ginauna lehe.”
3Aonu mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Ghotilo ginau kaikaliti nomi glepo mala magra re mala tei magra ka naiknodi Midian, eghuteuna LORD ginauna paradi mare ka unha teke edi mare re. 4Tahati ginauna vahidi keha nabotho phei thogha mae, kaisei thogha mae eghu tei ka vike te gnafa tahati igre mala tei ka magra.”
5Aonu mare ne vahidi kaisei thogha mae ka vike te gnafa Israel re. Tuare ngala nabotho phei thogha mae te au glepo mala magra re. 6Mae Moses ne kuru teidi mare mala tei ka magra na. Aonu mae Moses jaola ne vahini mae pris Finehas, thugna mae pris Eleasa na mala tei baludi mare. Mae Finehas gne mala atha tei keha glepo te blahire baludi keha trampet ka magra na.
7Aonu mare tei ne magra ka naiknodi Midian re, jateula teke chekeni LORD ka mae Moses na. Mare ne falelehe ne gnafa mae nalhaꞌudi Midian re. 8Eghuteuna mare jaola ne falehedi glima nodi king maedi Midian re. Nanghadi mae king re igre: Mae king Evi, mae king Rekem, mae king Sua, mae king Hua, nei mae king Reba. Mare jaola ne faleheni mae Balam, thugna mae Beo na. 9Maedi Israel ne lolhokudi goro gaꞌasedi Midian baludi thudi teure. Eghuteuna mare jaola ne atha nodi buluka, sipu, nei nodi gobigna lepo te keli mare re. 10Mare ne nhako namono te gnafa Midian re eghuteuna nodi namono te gnafa teu mae armidi Midian. 11Mare atha ne teidi naikno te gnafare nei nodi gobigna lepo te keli nei glepo te tautagu teu mare re. 12Aonu mare neke pulo ka mae Moses ghe mae pris Eleasa nei ka naikno te gnafa Israel re ka nodi namono thedi na ka vido te sare biꞌo jare Moab, ka keha philegna khoꞌu Jordan te funu Jeriko na.
Moses ne diꞌatagna ka mae soldiare
13Aonu mae Moses balugna mae pris Eleasa nei keha mae lidadi Israel teure ne jifla mala tei thafodi mae soldiare ke kosigna namono. 14Nu kate filodi mare na, mae Moses ne thono diꞌatagna fara ka mae funeidi armi teke pulo mei funudi ka magra re.
15Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Tore! Ne unha ne theome falehedi si ghotilo goro gaꞌase igrea? 16Goro gaꞌase igre site leghuni koba nogna cheke mae Balam ia! Eghuteuna reꞌe ngala te chaghidi noda mae nalhaꞌu tahati gre te rikhani LORD te leghuni god Baal-Peo igne! Ka puhi tugne site mei khabru te diꞌa igre ka tahati nogna naikno LORD grea! 17Eghume ghotilo ginauna falehedi bukrei mae nalhaꞌu nei goro gaꞌase teu te thuru fodu keha mae are. 18Nu ghotilo thosei falehedi goro gaꞌase majaghani te theome thuru fodu nga teu baludi keha mae are mala tathaji malami themi.
19“Uve, ghotilo iheire teke falehe naikno, ba iheire te habo ka thinidi naikno te lehe ra, ghotilo ginauna au ka kosigna noda namono gne nabagna fitu narane. Eghuteuna ka fatilo rane nei ka fafitu narane teuna, ghotilo baludi goro gaꞌase teke tathalei te mei ghotilo are ginauna faklino ghami themi ka tathagna LORD na. 20Eghuteuna nomi pohe baludi gobigna lepo teke edi ka guli sipu, ba ka khakla nanigot, ba ka thaba teu ghotilo ra, ghotilo jaola fagagae glepo tuare mala klino ka tathagna LORD na.”
21Aonu mae pris Eleasa ne cheke eghu ka mae soldia teke tei ka magra re, “Igne u vetula teke tusu lao LORD ka mae Moses na: 22-23Gol, silva, bras, aean nei keha glepo la ngau te theome tangomana khaꞌaghi te goigonidire, ghotilo ginau ke gahu ka khaꞌaghi, eghuteuna ke leghu na, ghotilo ginauna ke wasi ka khoꞌu igne mala ke gae glepo tuare ka tathagna LORD na. Nu keha glepo te theome tangomana gahu ka khaꞌaghi re, ghotilo ginauna wasi kolho ka khoꞌu. 24Eghuteuna ka fafitu narane na, ghotilo ginau wasi nomi pohere mala ke klino ghotilo ka tathagna LORD na, ame tangomana nga ghotilo teke jugru mei ka noda namono gne.”
Mae Moses ne fofota gobigna lepo teke atha ka naiknodi Midian
25LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 26“Iagho nei mae pris Eleasa nei mae lida teu ka tharakna te gnafa Israel re, ghotilo ginauna kahadi naikno nei glepo te tautagu teku teke atha mare ka naiknodi Midian ka magra ra. 27Eghuteuna ghotilo ginauna fofota glepo tuare ka phei tothoghei. Keha tothoghei na nodi mae iheire teke tei ka magra ra, eghuteuna keha tothoghei na nodi mae iheire teke au fapulo teku ra. 28Eghuteuna keha tothoghei nodi mae teke tei ka magra re, ghotilo ginauna atha kaisei gaꞌase ka glima gobi gaꞌase are, eghuteuna kaisei buluka, nanigot, dongki nei sipu eghu ka glima gobi glepo te tautagu are. Gobigna lepo te atha ghotilo tuare, ghotilo ginauna tusu mei ka iara. 29Ghotilo ginauna tusu lao ka mae pris Eleasa mala fafara mei ka iara. 30Eghuteuna ka nodi keha tothoghei mae teke au fapulo re, ghotilo ginauna jaola atha kaisei gaꞌase ka glimafulu gaꞌase are, nei kaisei buluka, sipu nei nanigot eghu ka glimafulu glepo te tautagu are. Gobigna lepo tuare, ghotilo ginauna tusu lao ka mae Livaet te reireghini nogu Sugablahi iara na.” 31Aonu mae Moses ghe mae pris Eleasa ne edi unha glepo te chekedi LORD ka phiamare re.
32-35Gobigna lepo te karha teke atha mare ka magra re igre: Namno gobi fitusalei thogha sipu nei nanigot. Fitusalei phei thogha buluka. Namnosalei kaisei thogha dongki nei tolufulu phei thogha gaꞌase kate theome thuru nga teu baludi keha mae are.
36Eghuteuna keha tothoghei nodi mae soldia teke tei ka magra re igre:
Thilo gobi tolufulu fitu thogha glima gobi sipu, 37eghume takis mala tusu lao ka LORD na, namno gobi fitusalei glimai.
38Tolufulu namno thogha buluka, eghuteuna takis mala tusu lao ka LORD na fitusalei phei.
39Tolufulu togha glima gobi buluka, eghuteuna takis mala tusu lao ka LORD na namnosalei kaisei.
40Nabotho namno thogha gaꞌase, takis te mala tusu lao ka LORD na tolufulu phei.
41Aonu mae Moses ne tusu lao ka mae pris Eleasa nogna takis LORD re, jateula teke chekeni LORD ka mae Moses na.
42Eghuteuna keha nodi tothoghei naiknodi Israel teke lisu fadelei Moses ka mae teke tei ka magra re igre: 43Thilo gobi tolufulu fitu thogha glima gobi sipu. 44Tolufulu namno thogha buluka. 45Tolufulu thogha glima gobi dongki. 46Eghuteuna nabotho namno thogha gaꞌase. 47Ka nodi tothoghei naiknodi Israel gre, mae Moses ne vahidi kaisei ka glimafulu naikno nei glepo te tautagu teu mare re, leghuni unha teke chekeni LORD ka mana na, ne tusu lao ka mae Livaet mae iheire te reireghigna nogna Suga Thapuale te blahi LORD na.
48Aonu bukrei mae funeidi armi teke tei ka magrare ne mei filoni mae Moses. 49Mare ne cheke eghu ka mana, “Nou mae gloku iagho gre neke kahadihi nomi mae soldia ghehati gre, eghuteuna theo kaisei mae ka mare te dofi na. 50Eghume ghehati magnahaghei te fafara ka LORD. Ghehati neke atha kmana nafnata gol ring, khekeve, nei keha glepo langau eghu ka magra na. Ghehati magnahaghei te tusu lao glepo igre ka LORD, mala nu koko nakhibomire nei au doglo ke ulugna mana.”
51Aonu mae Moses ghe mae pris Eleasa ne atha gobigna lepo teke tufa mae ofisa re. 52Kate skel mae pris gre glepo tuare, tahudi gol re namo thokeni phei gobi kilo. 53Nu mae soldia gre tathaji kolho kmana glepo teke atha mare re. 54Aonu mae Moses ghe mae pris Eleasa ne atha gol nei gobigna lepore ne tei nanhaꞌa ka Suga Thapuale te blahi na, mala jateula nodi tuthuana eghu naiknodi Israel.
32Vikegna Israel te au ka geri Khoꞌu biꞌo Jordan ke maghati
1Vikegna mae Ruben, nei vikegna mae Gad teure au nodi kmana buluka, sipu, nanigot, nei dongki neu. Mare ne filoni nohi Gilead te keli fara na nei keha vido te au faligohoni namono Jasea teure ne keli fara la te mala faghamudi buluka, sipu, nei nanigot teure. 2Aonu mare ne tei filodi mae Moses ghe mae pris Eleasa nei keha mae lida teure ne cheke eghu ka mare, 3-4“Ka namono biꞌo Astarot, Dibon, Jasea, Nemra, Hesbon, Eleale, Sebam, Nebo, nei Beon teke uludi LORD malada tahati tekura, thofno keli fara maladi glepo te tautagu igre, eghuteuna iagho jaola laseni te au nomi kmana buluka, sipu, nei nanigot teu ghehati gre. 5Eghume te gleꞌa iagho ka ghehati na, ghehati tore nigho iagho mala tusu mei vido igne mala au ghehati tagna. Eghuteuna thosei lisa ghami ghehati mala kasa ka khoꞌu Jordan gne.”
6Aonu mae Moses ne cheke eghu, “Ba, ghotilo magnahaghei au ka vido igne, mala nu tei kolho kherami ghotilore ka magra kate au teu ghotilo agne na? 7Jame te eghu na, ghotilo ginauna faglaꞌe gaoghathodi mare re, mala tei salaꞌuni vido glose teke tufa LORD ka mare na. 8Puhi igne ngala teke eni la kmami ghotilo tifara, kate kuru ghau iara funu namono Kades Banea mala filoni vido glose Kenan gne. 9Ke leghugna teke haghe thoke ka gloha Eskol, mare ne tei filo tonganadi namono tuare. Nu kate pulo dire, mare ne faglaꞌe gaoghathodi mare mala tei ka vido glose Kenan teke tufa LORD ka mare na. 10Ka narane tuana, LORD ne diꞌatagna fara, ne cheke eghu ka ghehati, 11‘Naugna te theome ghatho tahu ghau iara ghotilo gne, mae iheire te funu ka varadaki finogha te haghe ba iheire teke jifla Ijep tekura ginauna theome tangomana tei thoke ka vido teke nhaꞌa cheke iara ka mae Ebraham, Aesak nei mae Jekob tifara! 12Nu mae Kaleb thugna mae Jefune, ka tharaknagna mae Kenas nei mae Josua thugna mae Nun eghu kolho te tangomana tei jugru ka vido tuana. Naugna phiamare ne ghatho tahu ghau iara.’ 13LORD ne diꞌatagna fara ka naiknodi Israel ne fanolo tafridi mare ka namono nagou na nabagna phiatutu finogha ghilei lehe thudi, nei gradi teu mae iheire teke edi puhi te diꞌa tifara.
14“Nu ghotilo gne, jateula te magnahaghei edi ngala puhi te diꞌa teke edi mae kmami ghotilo tifara. Eghuteuna ghotilo gne magnahaghei te mala diꞌatagna fara LORD ka tahati! 15Jame te figri tagruni ghotilo mana gognarona, mana ginauna jifla koko ghita tahati ka namono nagou gne, eghuteuna kmana hoholo ginauna thoke ghami ghotilo fabrahu.”
16Aonu mare mei ne cheke eghu ka mae Moses, “Ghehati magnahaghei te horo bara agne maladi nomi glepo te tautagu igre nei namono biꞌo maladi naikno biꞌo nei goro sua teu igre. 17Eghuteuna ke leghu na, ghehati ginauna atha nomi glepo mala magra re mala kulu tei ke ulumi ghotilo ka magra ghilei au ghotilo ka nodi namono na. Ghehati ginauna tei balumi ghotilo ghilei thokeni te au fakeli ghotilo ka vido tuana. 18Ghehati theome tangomana teke pulo agne na, ghilei uludi naikno te gnafa Israel gre ka nodi vido thedire na. 19Eghuteuna ghehati theome tangomana te uluni vido ka keha phile khoꞌu Jordan, naugna nomi vido ghehati na au ka file mosu.”
20Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mare, “Jame te cheke tutuani ghotilo na, ghotilo ginauna mei balumi ghehati, eghuteuna jame te kaikaliti ghotilo nomi glepo mala magra re, ghotilo ginau tei ke ulugna nogna Bokis Blahi LORD na. 21Eghuteuna jame kasa te tei nomi mae soldia ghotilo gre ka keha philegna khoꞌu Jordan, eghuteuna tei ke ulugna LORD, ghilei brue fajifladi LORD mae naokare ka vido tuana. 22Eghuteuna kate khotogna ghehati vido tuana, ghotilo tangomana teke pulo mei ka namono igne, naugna ka narane tuana ghotilo ginauna fagnafahi gobigna lepo teke nhaꞌa chekedi ghotilo ka LORD nei ka keha vike te gnafa Israel ra. Aonu LORD ginauna tusu ari vido glose igne ka ghotilo.
23“Nu jame te theome edi ghotilo na, ghotilo jateula te eni puhi te diꞌa ranghini LORD eghu. Eghuteuna ghotilo jaola thofno laseni eigna LORD te ginau para ghami ka puhi te diꞌa te edi ghotilo re. 24Ghotilo tangomana te tei edi haghe gringni thina ka nomi namono na, nei nodi bara nomi glepo te tautagu ghotilo re eghu, nu ghotilo ginauna edi kolho gobigna lepo teke nhaꞌa cheke mala edi teku ghotilo re.”
25Aonu vikegna mae Gad nei mae Ruben teure ne cheke eghu ka mana, “Ghema, ghehati ginauna edi ngala jateula te chekedi LORD re. 26Eghuteuna khetomi, thumi nei nomi glepo te tautagu teu ghehatire, ginauna au kolho ka nohi Gilead. 27Nu ghehati gne la kaikaliti mala tei magra hila. Ghehati ginauna tei kasa ka khoꞌu Jordan mala magra ke ulugna LORD jateula te chekeni iagho ia eghu.”
28Aonu Moses ne cheke eghu ka mae pris Eleasa, nei mae Josua nei ka mae funeidi vike te gnafa Israel, 29“Mae iheire ka vikegna Gad nei vikegna mae Ruben teure la kaikaliti mala magra nei kulu tei ke ulugna LORD. Jame te kasa mare ka khoꞌu Jordan balumi ghotilo na, uve, ghotilo ginauna uludi naiknodi Kenan. Eghuteuna ghotilo ginauna tusu lao vido glose Gilead gne mala khotogna mare. 30Nu jame te theome tei mare balumi ghotilo na, mare ginau tangomana au keha vido ka vido biꞌo Kenan gne balumi ghotilo.”
31Aonu mae ka vikegna Gad nei vikegna Ruben teure ne cheke eghu, “Mae biꞌo, ghehati ginauna edi ngala jateula te chekedi LORD re. 32Ghehati ginauna tangomana atha gobigna lepo mala magra gre eghuteuna kulu tei ke ulugna nogna bokis blahi LORD ghilei jugru ghehati Kenan, mala nu uluni ghehati vido glose ke maghati khoꞌu Jordan.”
33Aonu Moses ne tufa lao ka vikegna mae Gad nei vikegna mae Ruben, nei keha mae ka vikegna Manase teure u namono biꞌo teke funei fruni mae king Sihon gna Amoa nei namono biꞌo te funei fruni mae king Og gna Basan.
34Aonu vikegna mae Gad re neke eni fakeli gringni thina biꞌo te bara ligohodi namono Dibon, Atarot, Aroa, 35Atrot-Sofan, Jasea, Jogbeha, 36Bet-Nimra, nei namono Bet-Haran. Mare jaola ne edi bara maladi glepo te tautagu re. 37Eghuteuna vikegna Ruben re jaola ne eni fakeli gringni thina biꞌo te bara ligohodi namono Hesbon, Eleale, Kiriataem, 38Nebo, Baal-Meon, nei namono Sibma. Kate edi te gnafa mare namono igre, mare neke tughu nanghadi namono re.
39Aonu vikegna mae Makia, thugna mae Manase re ne tei thoke ka nohi Gilead, ne brue fajifla naiknodi Amoa teke au ka vido tuana. 40Aonu mae Moses ne tusu lao rijon Gilead gne ka vikegna mae Makia mala fabrahu mare tagna. 41Kaisei mae, nanghagna na Jaea mae ka vikegna Manase, mana tei ne magra ka keha namono re, mana ne uludi mare, aonu mana ne kilodi namono tuare “Havot-Jaea.” 42Eghuteuna kaisei mae, nanghagna na mae Noba, mana tei ne magra ka namono Kenat nei ka keha namono ikodi te au faligohoni namono na. Mana ne uludi mare, aonu mana ne kilodi namono tuare “Noba.”
33Nodi theitei naiknodi Israel funu Ijep tei thoke Moab
1Igne thoutonu eigna nodi theitei naiknodi Israel ka teke jifla mare funu Ijep ke parigna nodi baubatu mae Moses ghe mae Eron. 2LORD ne cheke ka mae Moses mala riso soru nanghadi namono teke au te tei mare re.
3Naiknodi Israel gre ne fahaehaghedi fara ke uludi naiknodi Ijep kate jifla kokoni namono Ramese ka fanabotho glima narane gna nhigra ulu lahu na, narane ke leghugna Gaghamu ululahu gna Ghasa-Polho na. 4Ka narane tuana, naiknodi Ijep gre ne giugilu mae thudi nalhaꞌu teke kulu karha teke falehe LORD mala paradi nodi god naiknodi Ijep ia.
5Ke leghugna te jifla Ramese na, mare tei ne au namono Sukot.
6Ke leghugna te jifla Sukot, mare tei ne au Etam ke demei namono nagou.
7Ke leghu mare ne jifla Etam, neke pulo Pihahirot, mare ne au jare rhegna namono Migdol, ke mosu Baal-Sefon.
8Ke leghugna te jifla Pihahirot jare Migdol, mare ne kasa ka Thongna Ukru na ne tei ka namono nagou na. Mare ne nolo nabagna thilo rane, aonu mare mei ne au Mara.
9Mare jifla Mara, neke mei au Elim. Namono tuana au nabotho phei glokha khoꞌu nei fitusalei gaju pam.
10Ke leghugna te jifla mare Elim na, mare neke tei au ka gerigna Thongna Ukru na.
11Ke leghugna te jifla mare rhegna Thongna Ukru na, mare neke tei au ka namono nagou Sini.
12Ke leghugna te jifla mare Sini na, mare neke tei au Dofka.
13Ke leghugna te jifla mare Dofka na, mare neke tei au Alus.
14Ke leghugna te jifla mare Alus na, mare neke tei au Refidim. Namono tuana theome au khoꞌu mala koꞌu mare na.
15Ke leghugna te jifla mare Refidim na, mare neke tei au ka namono nagou Sanai.
16Ke leghugna te jifla mare Sanai na, mare neke tei au Kibrot-Hatava.
17Ke leghugna te jifla mare Kibrot-Hatava na, mare neke tei au Haserot.
18Ke leghugna te jifla mare Haserot na, mare neke tei au Ritma.
19Ke leghugna te jifla mare Ritma na, mare neke tei au Rimon-Peres.
20Ke leghugna te jifla mare Rimon-Peres na, mare neke tei au Libna.
21Ke leghugna te jifla mare Libna na, mare neke tei au Risa.
22Ke leghugna te jifla mare Risa na, mare neke tei au Kehelata.
23Ke leghugna te jifla mare Kehelata na, mare neke tei au ka thogele Sefa.
24Ke leghugna te jifla mare ka thogele Sefa na, mare neke tei au Harada.
25Ke leghugna te jifla mare Harada na, mare neke tei au Makelot.
26Ke leghugna te jifla mare Makelot na, mare neke tei au Tahat.
27Ke leghugna te jifla mare Tahat na, mare neke tei au Tera.
28Ke leghugna te jifla mare Tera na, mare neke tei au Mitka.
29Ke leghugna te jifla mare Mikta na, mare neke tei au Hasmona.
30Ke leghugna te jifla mare Hasmona na, mare neke tei au Moserot.
31Ke leghugna te jifla mare Moserot na, mare neke tei au Bene-Jakan.
32Ke leghugna te jifla mare Bene-Jakan na, mare neke tei au Hoa-Hagidgad.
33Ke leghugna te jifla mare Hoa-Hagidgad na, mare neke tei au Jotbata.
34Ke leghugna te jifla mare Jotbata na, mare neke tei au Abrona.
35Ke leghugna te jifla mare Abrona na, mare neke tei au Esion-Geba.
36Ke leghugna te jifla mare Esion-Geba na, mare neke tei au Kades ka namono nagou Sini.
37Ke leghugna te jifla mare Kades na, mare neke tei au ka thogele Hoa, ka fofotagna nodi vido naiknodi Idom.
38Aonu LORD ne chekeni mae pris Eron mala haghe ka thogele Hoa. Kate tei thoke mana ka thogele na, mana ne lehe jare, ka narane ululahu gna faglima nhigra ka faphiatutu finogha ke leghugna teke jifla mare Ijep na. 39Mae Eron ne thokeni kaisei gobi varadaki thilo finogha neke lehe nga ka thogele Hoa.
40Ka vido tuana, mae king gna Arad te au ka namono nagou Negev jare Kenan ka keha phile ke mata na, ne nomhini te mei mae Israel re.
41Ke leghugna te jifla mare ka thogele Hoa na, mare neke tei au Salmona.
42Ke leghugna te jifla mare Salmona na, mare neke tei au Punon.
43Ke leghugna te jifla mare Punon na, mare neke tei au Obot.
44Ke leghugna te jifla mare Obot na, mare neke tei Ie-Abiram ka nodi vido naiknodi Moab.
45Ke leghugna te jifla mare Ie-Abiram na, mare neke tei au Dibon-Gad.
46Ke leghugna te jifla mare Dibon-Gad na, mare neke tei au Almon-Diblataem.
47Ke leghugna te jifla mare Almon-Diblataem na, mare neke tei au ka thogele ro Abiram ka gerigna thogele Nebo.
48Ke leghugna te jifla mare ka thogele ro Abiram na, mare neke tei au ka vido sare biꞌo gna Moab, ka gerigna Khoꞌu biꞌo Jordan ke maghati, ka philegna khoꞌu te funu Jeriko na. 49Jare ka sare biꞌo Moab na mare au farihotei phei namono, namono Bet-Jesimot ke mata nei namono Akesia ke raru.
Moses ne cheke fajifla nogna cheke LORD ka naiknodi Israel
50Kate au teu mare ka sare biꞌo Moab, ka gerigna khoꞌu Jordan ke maghati, ka keha philegna khoꞌu te funu Jeriko na, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 51“Cheke eghu ka naiknodi Israel re, kate kasa ghotilo ka khoꞌu Jordan mala tei ka vido Kenan teuna, 52ghotilo ginauna brue fajifla naikno te au jare re. Ghotilo ginauna goigoni nodi mumuju thina ba aean teu mare re, eghuteuna ghotilo jaola goigoni nodi vido blahi mare re. 53Ghotilo ginauna uluni vido glose tuana, eghuteuna au tagna eghu, naugna iara tufa ari vido tuana mala khotogna ghotilo. 54Ghotilo ginauna fofota vido glose na ka vike te gnafare. Eghuteuna ne vido biꞌo nga nu nodi vike te biꞌore, eghuteuna ne vido ikoi nga nu nodi vike te ikodire. Ghotilo ginauna lalahu khale ka phei thina mala fofotagna vido glose na. Ghotilo ginau fofota leghudi vike te gnafare. Eghuteuna naiknore mala tei au ka nodi vido glose thedire.
55“Nu jame te theome brue fajifla ghotilo naikno te gnafa ka vido tuana na, mare ginauna edi kmana puhi ka ghotilo. Mare jateula gaju ikodi te tangomana juru ka tathami ghotilo ra eghu, ba jateula buburu fajujuru te tangomana juru ka thinimi ghotilo re eghu. Leuleghu fata na mare ginauna edi kmana hoholo fabrahu ka ghotilo. 56Eghuteuna iara ginauna para ghami ghotilo jateula teke kulu roghe mala paradi mare teku iara ia.”
34Nodi nohi mae Kenan
1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Cheke eghu ka naiknodi Israel: ‘Kate jugru ghotilo ka vido glose Kenan na, fofotadi vido te mala au ghotilo re, te igre:
3“ ‘Vido ke holo na funu ka namono nagou Sini te tei thoke ka fofotagna nodi vido mae Idom. Fofotagna vido ke holo igne, funu ka khukrugna ke maghati te posa ka Thongna Lehe na, 4tei ka gerigna ke phile holo ka nabrou te funu Akrabim tei thoke farihoteidi thogelere, te mei thoke ka namono nagou Sini gne. Eghuteuna salaꞌuni Kades Banea ke holo. Jare ke figri tei fei namono Hasarada tei thoke ka namono Asmon. 5Aonu funu jare, fofotagna igne ne leghuni jari khoꞌu ikoi ka nodi vido naiknodi Ijep ne tei thoke ka Thongna Mediterenian.
6Eghuteuna ke mosu na, fofotagna ka jari khoꞌu ikoi ke holo leghuni gerigna Thongna Mediterenian ke raru.
7Eghuteuna ke file raru na, funu ka Thongna Mediterenian, tei thoke ka thogele Hoa, 8aonu tei leghuni nabrou te tei salaꞌuni thogele Hamat, tei thoke Sedad, 9nei Sifron, tei gnafa Hasarenan.
10Eghuteuna ke maghati na, funu Hasarenan tei thoke Sefam ke mata. 11Aonu ke tei thoke Ribla, ke maghati Aen, eghuteuna ginauna tei thoke ka thogele ke maghati rhegna Kholo Galili. 12Eghuteuna ginauna leghuni khoꞌu Jordan ke maghati tei ke holo ka khukrugna Thongna Lehe na.
Igre ngala fofotagna nomi vido glose ghotilore.’ ”
13Aonu Moses ne cheke eghu ka naikno te gnafa Israel, “Ghotilo ginau lalahu khale ka phei thina blahi mala laseni vike faꞌunha te ginau atha vido teuna. Naugna LORD la kulu vahinihi vido igne mala nomi ghotilo nheva vikegna Israel, nei keha vikegna eghu mae Manase. 14Mae ka vikegna Ruben nei vikegna Gad, nei keha phile vikegna teu mae Manase re la au nodi vidohi. 15Mare la athahi vido glose ke maghati gna Khoꞌu biꞌo Jordan, te funu Jeriko ia.”
Mae lida mala fofotadi vido glose
16LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 17“Mae pris Eleasa ghe mae Josua, thugna mae Nun, phiamare ngala mala fofotadi nodi vido naiknore te mala khotodi mare re. 18Eghuteuna mae lida ka vikemi ghotilore mala toghodi phiamare. 19Nanghadi mae lida re igre:
“Ka vikegna mae Juda na, Caleb thugna mae Jefune.
20Ka vikegna mae Simion na, Selumiel thugna mae Amihud.
21Ka vikegna mae Benjamin na, Elidad thugna mae Kislon.
22Ka vikegna mae Dan na, Buki thugna mae Jogli.
23Ka vikegna mae Manase na, Haniel thugna mae Efod.
24Ka vikegna mae Efrem na, Kemuel thugna mae Siftan.
25Ka vikegna mae Sebulun na, Elisafan thugna mae Panak.
26Ka vikegna mae Isaka na, Paltiel thugna mae Asan.
27Ka vikegna mae Asa na, Ahihud thugna mae Selomi.
28Ka vikegna mae Naftali na, Pedahel thugna mae Amihud.”
29Igre ngala mae lida te chekedi LORD mala fofota vido glose Kenan gne ka naikno te gnafa Israel.
35Nodi namono vikegna mae Livae
1Kate au teu mare ka vido sare biꞌo Moab, ka keha philegna khoꞌu te funu Jeriko, rhegna khoꞌu Jordan na, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Cheke ka naiknodi Israel gre mala tufa keha vido glose ka vikegna mae Livae gre mala au mare, kate uludi ghotilo nodi vido mare re. 3Namono igre ngala mala au mare tagna. Eghuteuna vido te au faligohoni namono igne ginau nodi vido mare mala reireghidi buluka nei keha glepo te tautagu teu mare re.
4-5“Eghuteuna krepagna nei brahugna teu vido ka bukrei namono te tufa ghotilo ka vikegna mae Livae na thokeni fati gobi glimafulu mita.
6-7“Ghotilo ginauna tufa phia tutu nhana namono ka vikegna mae Livae baludi vido maladi glepo te tautagu mare re. Namno namono ka igre te tufa ghotilo ka vikegna mae Livae re, tuare vido mala poru keha maei. Jame kaisei mae magrani keha mae na, nu lehe mana teuna, ghotilo ginau lisani mana mala tei poru mana ka kaisei namono ka tuare. 8Eghuteuna namono te tufa lao ghotilo ka mare re, mala leghudi kolho krepadi nei brahudi teu nomi vido vikemi ghotilo re. Vike te au kmana namono ba vido teure, ke tufa kmana namono ka mae Livae, nu vike te theome au kmana namono re, ke tufa lao phei thiloi namono.”
9LORD neke cheke eghu ka mae Moses, 10“Cheke ka naiknodi Israel are kate kasa ghotilo ka khoꞌu Jordan mala tei Kenan teuna, 11ghotilo ginauna vavahi namno namono mala poru. Jame kaisei mae theome mala faleheni mana eghu, nu lehe mana teuna, ghotilo ginauna lisani mana mala rikha tei poru mana ka kaisei namono ka tuare. 12Eghuteuna ka namono tuana, mana ginauna au fakeli nogna, naugna tharaknagna mae ihei teke lehe na ginauna theome tangomana teke tughu na, ghilei thokeni narane mala tei mana ka kot ke uludi naiknore. 13Ghotilo ginauna vavahi namno namono mala poru. 14Keha thilo namonore ginau au ke phile maghati gna Khoꞌu biꞌo Jordan, nei keha thiloi namonore ginau au ka keha philegna Kenan. 15Namono mala poru igre nomi ghotilo, nei maladi langau mae phosa te au balumi ghotilo are, mala tangomana rikha tei mana ka namono tuare mala theome tangomana mare te faleheni mana na.
16-19“Eghuteuna jame kaisei mae hata glepo mala magra ba aean, ba thina, ba thaba, eghuteuna faleheni keha mae na teuna. Mae tuana mae aknu poru, eghuteuna ghotilo mala faleheni mana. Eghuteuna kheragna mae ihei teke lehe na, mana te mala faleheni mae aknu poru tuana. 20Jame kaisei mae diꞌatagna nei ghaoghatho mala goigonini keha mae na, ba faleheni mana ka keha puhi jateula te huju soruni pari, ba fada thina ni, 21ba diꞌatagna nei magrani mana, nu mana kaisei mae aknu poru, ghotilo ginauna faleheni mana. Uve, kheragna mae te lehe igne ginau faleheni mana kate thafoni mana na.
22-24“Nu jame kaisei mae, mana theome diꞌatagna nei theome au gaoghatho mala goigonini keha mae na, nu mana theome mala faleheni mana eghu, nu lehe mana teuna, naiknodi namono na mala filo fakelini puhi igne ka kot. Ba jame hujuni mana keha mae na, ba fadini mana ka grojo, ba fadini mana ka thina nu thokeni mana mala lehe mana teuna. Ka kot na, ghotilo ginau hiro fakelini igne glahu au kaisei gaoghatho mala faleheni mana ba theo teuna, eghuteuna ghathodi u vetulara nei cheke fajifla eidi kheragna mana gre au nolaghi te mala faleheni mana ba theo teuna eghu. 25Eghuteuna jame te laseni mare te fiti lehe mana ka hoholo na, ghotilo ginauna lhotini kheragna mae te lehe igne mala thosei ke edi keha glepo ka mae te aknu poru na. Ghotilo ginau ke kuru tei ka kaisei namono mala poru mana. Mana mala au jare ghilei thokeni narane mala lehegna mae pris biꞌo na.
26“Nu jame mae igne tei ke kosigna namono mala poru na, 27eghuteuna kheragna mae te lehe gne thafoni mana me faleheni mana teuna, kheragna mae te lehe igne theome nabagna te mala parani ka glehe na. 28Igne mala eghu ngala naugna mae ihei te falehe naikno na, mana mala au ngala ka namono mala poru na tei ghilei lehe mae pris biꞌo na. Ke leghugna narane tuana, mana tangomana te ke pulo ka namono gna na.
29“Vetula igre malami ghotilo gnafa ka namono te gnafa ghotilo are. Eghuteuna leuleghu fata na ghotilo mala leghudi fabrahu u vetula igre.
30“Jame kaisei mae faleheni keha mae na, mae tuana jaola mala lehe. Nu ghotilo mala au phei ba thiloi nomi witnes mala cheke fajiflani glepo igne ne tuani ba theo teuna, nu jame te kaisei mae witnes kolho na mana theome nabagna te lehe na.
31“Jame kaisei mae faleheni keha mae na, ghotilo jaola mala faleheni mana. Ghotilo theome tangomana te atha sileni mala foli fajifla nakarhagna mana mala snagla mana teuna.
32“Eghuteuna thosei atha unha te foli mae ihei te rikha te tei ka kaisei namono mala poru gre, ba lisani mala tei nogna mana. Mana mala au kolho ka namono mala poru na ghilei lehe mae ihei te pris biꞌo ka vido tuana na.
33“Ghotilo laseni hila, mae aknu poru na tangomana te goigonini nomi namono ghotilo na. Eghume ghotilo thosei lisadi keha mae are mala goigonini nomi namono ghotilo na. Ghotilo mala faleheni kolho mae te khuru falehe naikno fara tuana, mala ke keli nomi namono ghotilo na. 34Ghotilo thosei lisadi kaisei glepo mala fathonani nomi glose ghotilo gne ka tathagu iara na, naugna iara LORD, iara au balumi ghotilo naiknogna Israel ka glose te au teu ghotilo tagna igne.”
36Vido glose mala tufa lao ka gaꞌase ihei tela tolaghi
1Hatimare mae lida ka vikegna mae Gilead, mare ne mei filoni mae Moses nei keha mae lida ka vikegna Israel. Mae lida igre tharaknagna mae Makia, funu ka vikegna Manase thugna mae Josef. 2Mare mei ne cheke eghu, “LORD na neke cheke ka iagho mala lalahu khale mala nu fofota iagho vido glose igre ka vikegna Israel. Eghuteuna LORD jaola neke cheke ka iagho te nogna vido mae kherami ghehati mae Selofehad ia, ghotilo ginauna nake tufa lao vido tuana ka thugna gaꞌase mana re. 3Nu jame te tolaghi thugna gaꞌase mana re ka keha tharaknai na, glose tuana ginau ke tei hila ka tharakna tuana, eghuteuna nomi vido tharakna ghehati gre ginauna ke ikoi kolho. 4Eghuteuna ka nomi kastom ghehati na, ka faglimafulu finogha teke atha fapulo mare nodi vido re, vido glose teke nodi thugna gaꞌase mae Selofehad gre ginauna ke kaisei fodu baludi vike te tolaghi lao reꞌe tadire eghuteuna nomi vido ka tharakna ghehati gre ginauna nake theome pulo mei ka ghehati.”
5Aonu Moses ne cheke fajifla nogna cheke LORD re, ne cheke eghu, “Unha te chekedi vikegna mae Manase igre thofno tutuani fara. 6Eghuteuna unha te chekedi LORD eidi thugna gaꞌase mae Selofehad gre na rehati tangomana te tolaghi ka iheire naikno te magnahaghei thedire, nu rehati mala tolaghi kolho ka tharakna thedire. 7Eghume ghotilo naikno te gnafa Israel ra mala au ka nodi vido glose tharaknagna mana na. Uve, ghotilo theome tangomana teke tufa tafri vido glosere ka keha tharakna mala ke khotodi mare re. 8Jame kaisei gaꞌase au nogna nolaghi ka vido glose tharaknagna mana na teuna, naꞌa mala ke tolaghi kolho ka tharaknagna mae kmagna na. Ka puhi igne, mare te gnafa ginauna thofno khotogna nodi vido glose tharaknagna mana na. 9Eghuteuna vido glose igne ginauna theome tangomana teke jifla ka tharaknagna mana mala ke tufa tafri ka keha tharakna re. Tharakna te gnafare ginauna tathaji kolho vido glose igne maladi thedi kolho.”
10-11Aonu thugna gaꞌase mae Selofehad, nanghadire: Mala, Tiasa, Milka, nei Noa teure ne leghudi unha teke chekedi LORD ka mae Moses na. Aonu rehati ne tolaghi neu kolho ka thudi nalhaꞌu mae thabusidi mae kmadi thedi na. 12Mare tolaghi kolho ke lamnagna kaisei tharakna ka vikegna mae Manase, thugna mae Josef na. Aonu vido glose mare tuana ne au fabrahu kolho ka tharaknagna kmadi rehati na.
13Eghume igre ngala u vetula teke tusu lao LORD ka mae Moses mala cheke ka naiknodi Israel, kani au nga teku mare ka vido sare biꞌo Moab, ka gerigna khoꞌu Jordan, ka keha philegna khoꞌu te funu Jeriko na.