JOSUA
Josua Nei Naiknodi Israel Tei Kenan
Thoutonu kmo’ei eigna buka igne
Buka igne eidi puhidi naiknodi Israel mei kantri Kenan ne atha glose igne ka mare. Ka narane igne Josua thugna Nun, mana neke tughuni Moses, mae ihei teke kulu baubatu ulu lahu na, eghuteuna mana batudi naiknodi Israel mala atha glose igne.
Thoutonu biꞌo te au ke lamna gna buka igne, eigna Josua nei naiknodi Israel teke kasa ka Kho’u Jordan, neke uluni Jeriko, nei Ai, nei kmana namono ka glose igne. Eghuteuna eigna narane naiknodi Israel nhaꞌa cheke mala leghuni kolho LORD. Josua tarabana mala tei ruma lamna ka glose Kenan ka finogha 1240 ame neke karha nga Kraes. (Eghume, tahati kiloni finogha igne 1240 B.K.)
Kaisei famane cheke teke chekeni Josua ka nogna naiknore neke eghu, “Gognarona ghotilo mala vavahi nomi god te magnahagheni ghotilo na. Nu iara, baludi tharaknagu na, ghehati ginauna leghuni kolho LORD.” (Josua 24:15)
Keha vido ka buka igne
Josua ne uludi naiknodi Kenan: 1:1–12:24
Mare ne fofota glose Kenan igne: 13–21
Glose ka keha phile ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan: 13:1-33
Glose ka keha phile ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan: 14:1–19:51
Namono aheva tangomana te tei poru naikno tagna na: 20:1-9
Nodi namono vikegna Livae: 21:1-45
Naikno te au ka keha phile, ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan ke pulo ka nodi glose mare: 22:1-34
Josua neke cheke leghu lahu balu kubae ka naiknore: 23:1-16
Ka namono Sekem, mare ne nhaꞌa cheke, mare ginauna leghuni LORD kolho: 24:1-33
1Mae Israel mala tei hata namono Kenan
1Ke leghugna te lehe mae Moses nogna mae gloku LORD igne, LORD ne cheke ka Josua thugna mae Nun, mae ihei teke toghoni mae Moses. 2LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Nogu mae gloku iara Moses ia la lehehi, nu gognarona, ghotilo tarabana mala tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan, mala tei ka namono teke magnahagheni iara mala au ghotilo teku ia. 3Iara neke nhaꞌa chekehi kantri igne ka mae Moses. Eghume, vido nate tapla ghotilo tagna igne mala nomi ghotilo gognaro na. 4Namono igne, funu ke mata namono nagou tei posa ke raru Thogele Lebanon. Aonu ke maghati na funu ka Khoꞌu biꞌo Iufretis tei posa ka nodi vido mae Hit. Eghuteuna funu jare tei posa ke mosu Thongna Mediterenian. 5Te chekeni iara ka iagho na, theo kaisei naikno nate ulu nigho iagho ka magra na. Iara ginauna au balumu iagho jateula teke au iara balugna mae Moses tifa ia eghu. Iara ginauna au balumu iagho, iara ginauna na theome tei koko nigho ba ghatho iho nigho. 6Josua, kegra heta! Thosei mhaghu, ba suaraghi. Iagho mala batudi naiknore mala tei ruma haghe ka namono teke nhaꞌa chekehi iara ka kuꞌemi ghotilo tifa ra.
7“Kegra heta, thosei mhaghu, ba suaraghi. Leghu fakelidi vetula teke tusu ranghi nigho nogu mae gloku iara mae Moses. Iagho thosei koko kaisei phugra cheke ka vetula teke lilisei ranghi nigho mae Moses igre. Eghume, jame te leghu fakelidi iagho nogna cheke mana igre na, aheva te tei iagho na, iagho ginauna thofno doglo fara unha te magnahaghei edi iaghore. 8Leuleghu fata na iagho iuꞌiju koba buka vetula igne, eghuteuna iagho farirhiudi naiknore eidi cheke te au ka buka na igre. Eghuteuna bongi narane na iagho ghaoghatho fakeli leghudi cheke igre mala tangomana iagho te edi unha te chekedi ka vetula na igre. Jame te eghu iagho na, nou gloku iaghore ginauna na thofno keli fara. 9Iara la chekehi ka iagho. Eghume iagho kegra heta, thosei mhaghu, ba suaraghi. Naugna aheva te tei iagho na, iara LORD nou God ginauna au balumu iagho fabrahu.”
10Josua ne cheke faheta eghu ka mae mala baubatu ka naiknodi Israel, 11“Ghotilo tei ka naikno ra mala cheke eghu, ‘Ghotilo tarabana keha gano, naugna ka fatilo narane na tahati ginauna kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan mala tei hata namono teke nhaꞌa cheke ranghi ghita noda LORD God.’ ”
12Aonu, Josua ne kilodi vikegna mae Ruben, vikegna mae Gad, nei vikegna mae Manase, ne cheke eghu ka mare, 13“Ghotilo ghatho fakelidi cheke teke edi mae Moses nogna mae gloku LORD ka ghotilo ra. Mana neke cheke eghu ka ghotilo, ‘LORD noda God ginauna tusu mei ka ghotilo namono ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan. Eghuteuna namono au teu tahati tagna igne ginauna mala nomi ghotilo mala au kmu tagna.’ 14Khetomi, thumi, nomi buluka, nomi sipu nei nomi dongki teu ghotilo are ginauna mala au agne, ka namono mala nomi ghotilo teku mae Moses ka keha phile khoꞌu Jordan igne. Nu mae te gnafa ka ghotilo te lase magra ra mala hata nodi glepo mala magra ra mala kulu tei kasa ka keha phile gno mala togho ghami ghehati ka magra. 15Ghehati na magra heta mala ghilei uludi namono te gnafa ka keha phile ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan. LORD noda God neke nhaꞌa chekehi te mala tusu mei ka ghehati na. Eghuteuna kate hata kasa ghehati namono teke tusu mei LORD ka ghehati igne na, ghotilo ginauna nake pulo mei ka namono te au ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan.”
16Vikegna mae Ruben, vikegna mae Gad, nei vikegna mae Manase ne cheke eghu ka mae Josua, “Gobigna lepo te chekedi iagho ka ghehati igre, ghehati na ediu, eghuteuna ka vido aheva iagho te magnahaghei kuru tei ghami na, ghehati ginauna tei tagna. 17Ghehati ginauna leghu nigho, jateula teke leghuni ghehati mae Moses tifa ia eghu. Eghuteuna nou LORD nei nou God teu iagho igne ginau au balumu iagho jateula teke au mana balugna mae Moses ia eghu. 18Eghuteuna ihei te huhughu nigho ba te theome leghuni nou cheke iagho na, naikno tuana ginauna lehe. Nu iagho kegra heta fabrahu, thosei mhaghu ba suaraghi.”
2Mae Josua ne kuru tei phei mae mala tei fasigho ka namono biꞌo Jeriko
1Kate au teu mae Josua baludi keha vikedi Israel ka vido te au gaju akesia igne, mana kurudi phei mae mala tei Kenan mala filo poru ka namono Jeriko nei ka namono te au faligohoni. Eghuteuna kate tei poru phei mae igre ke lamnagna namono igne, phei mae igre tei ne au ka sugagna kaisei gaꞌase vine, nanghagna na, Rehab.
2Kate nomhi mae funeigna Jeriko igne te mei au phei mae igre ke lamnagna namono na te mala filo glani vido igne, 3mana kurudi keha mae ne tei ka gaꞌase igne, ne cheke eghu ka naꞌa, “Iagho falalase phei mae te mei filo poru ka noda namono tahati gne, te mei au teu ka sugamu iagho na are!”
4Nu naꞌa porudihi phei mae igre ne cheke eghu ka mare, “Tutuani, phei mae igre neke mei ka sugagu iara na gne, nu iara theome lasedi neke mei funudi aheva. 5Phei mae igre kela jiflahi neke bobotho nga grengathagna namono biꞌo igne kani theome plulu nga neku naprai na. Iara theome laseni aheva te tei repa na. Nu jame te ghosei te tei ghotilo ke leghudire, ghotilo ginauna tangomana te tei thafodire.” 6Nu Rehab ne pophoru phei mae igre ke tagru suga ke pari khifra teke lilisei naꞌa te mala ghoꞌe ka naprai re. 7Eghume, nogna mae gloku mae king igre jifla ne tei hirodi phei mae igre, eghuteuna ke leghugna te jifla te tei mae igre, mae greireghire ne bobotho grengathagna namono na. Mare hirodi phei mae igre ne ghilei tei posa ka vido aheva te tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan.
8Kate theome thuru nga teu phei mae igre, Rehab tei ne filodi phei mae igre 9ne cheke eghu, “Iara laseni LORD na la tusu arihi kantri igne ka ghotilo! Eghuteuna naikno te gnafa ka kantri igne mhaghu nodi fara ka ghotilo gognarona. 10Ghehati nomhinihi thoutonu eimi ghotilo kate jiflami Ijep ia! LORD neke famojani Thongna Ukru na neke kasa ghotilo ka glose te moja. Eghuteuna ghehati jaola nomhinihi thoutonu eimi ghotilo te falehedi king Sihon ghe king Og, phei mae ka vikegna Amo te au ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan. Ghotilo neke falehedi phei mae igre baludi nodi naikno te gnafara. 11Kate nomhidi ghehati thoutonu eidi glepo igre, ghehati mhaghu nomi fara. Eghuteuna gognarona gaoghathomi ghehatire thofno glaꞌe farahi. LORD nomi God ghotilo igne mana thofno God gna kligna nei nauthoglu igne.
12“Gognarona iara magnahaghei ghami ghopa te eni kaisei nhaꞌa cheke ka nanghagna nomi God na mala theome eni kaisei glepo te diꞌa ka iara baludi tharaknagu iara igre, jateula te eni iara ka ghopa gognarogne eghu. Ghopa na eni kaisei fagaglana ranghi ghau iara mala tutuani nomi nhaꞌa cheke na. 13Ghopa eni kaisei nhaꞌa cheke ka iara mala fakarhidi idogu, kmagu, greghagu, thabusigu nei tharaknagu fateote’o. Ghotilo ginauna mala thosei falehe ghami ghehati hui.”
14Aonu phei mae igre ne cheke eghu ka naꞌa, “Snakreni LORD mala falehe ghami ghepa jame te theome leghuni ghepa nhaꞌa cheke igne. Eghuteuna jame te theome chekeni iagho ka ihei nga eigna glepo te eni ghepa igne na, ghepa ginauna na theome eni kaisei glepo te diꞌa ka ghotilo. Eghuteuna kate snakreni LORD kantri igne ka ghehati na, ghehati ginauna keli ranghi nigho iagho baludi iheire fateo ka tharaknamu iagho igne.”
15Sugagna thau igne au kligna, ke lamnagna gringnigna namono igne. Aonu naꞌa ne farurhu sorudi phei mae igre ka phukri ne jifla ka widogna namono na. 16Naꞌa ne cheke eghu ka phia mare, “Ghopa faghose tei poru ka thogele ro nabagna thilo narane. Eghuteuna ghopa tangomana teke pulo ka namonomi na ke leghugna teke pulo nogna soldia mae king gre.”
17Tifeiro na, phia mare neke cheke eghu ka naꞌa, “Ghepa ginauna tajini nhaꞌa cheke teke edi ghepa ka iagho ra. 18Nu igne unha te mala eni iagho na. Kate mei ghehati na, iagho hata gnarho ukru igne mala fagefe soru ka wida teke farurhu soru ghami ghepa iagho ka phukri igne mala laseni ghehati nou suga iagho na. Eghuteuna iagho idomu, kmamu, greghamu, thabusimu teu igre balu tharaknadi mala mei au fodu ka suga igne. 19Jame ihei te jifla ka suga igne, eghuteuna lehe ka ghehati teuna, tuana nakhibogna thegna, ghehati ginauna theome au papara tagna. Nu jame kaisei ka ghehati te aknu falehe kaisei te au ke lamnagna suga igne na, ghehati ginauna au papara tagna. 20Nu neuba, jame te toutonudi iagho unha te edi ghepa agne igre na, ghehati ginauna na theome tajini nhaꞌa cheke igne.”
21Naꞌa kelitagna fara ka nodi cheke phei mae igre ne farurhu sorudi ka phukri ne jifla ne tei. Eghuteuna ke leghugna tela teihi phia mare na, naꞌa ne haru gnarho ukru igne ne fagefe soru ka wida na.
22Phei mae igre tei ne poru ke leghu thogele nabagna thilo narane. Aonu nogna soldia king gna Jeriko igre tei ne hirodi phia mare ka vido te gnafa ke kosigna namono biꞌo na nabagna thilo narane. Nu mare theome tangomana te thafodi phei mae igre, aonu mare neke pulo ka namono na. 23Ke leghu, phei mae igre neke soru funudi ka thogelero neke tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan neke pulo ka mae Josua. Eghuteuna phia mare ne toutonu ka mae Josua eidi gobigna lepo te edi phei mae igre. 24Phia mare ne cheke eghu ka mae Josua, “Tahati thofno laseni LORD na snakre meihi ka tahati namono biꞌo igne. Naikno te gnafa ka namono igre thono mhaghu nodi fara ka tahati.”
3Mae Israel ne kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan
1Hamerane boibongi ka keha narane na, mae Josua baludi naikno te gnafadi Israel igre kegra haghe ne jifla Akesia, aonu mare ne tei au rhegna Khoꞌu biꞌo Jordan. Mare ofo neu ka vido igne mala tei kasa ka keha phile khoꞌu na. 2Ke leghu thilo narane, hatimare mae lida ne cheke eghu ka naiknore, 3“Kate filodi ghotilo hatimare mae pris, vikegna mae Livae, te tei pala nogna Bokis Nhaꞌa Cheke LORD noda God igre, ghotilo leghudi mare. 4Tahati neke theome mei thoke ka vido igne tifa na, eghume mae pris gre ginauna falalase nabrou na mala leghuni tahati. Nu ghotilo thosei tei namo ka Bokis Blahi igne. Ghotilo au fakhaba nabagna kaisei kilo mita.”
5Mae Josua ne cheke eghu ka naiknore, “Ghotilo mala kulu fagae ghami themi ka tathagna LORD, naugna nathuꞌu na, mana ginauna eni kaisei kofubobhoi farihoteida tahati.”
6Ka fapea narane na, mae Josua ne cheke eghu ka hatimare mae pris, “Ghotilo pala Bokis Blahi igne mala tei ului. Eghuteuna naikno te gnafare ginauna ari ke leghumi ghotilo.” Eghuteuna mae pris re ne leghuni unha te chekeni mana na.
7LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Gognarogne, iara ginauna fafnaknoni nanghamu iagho na ka tathadi naiknodi Israel, mala laseni naiknore te au fabrahu iara balumu iagho na, jateula teke au fabrahu iara balugna mae Moses tifa ia eghu. 8Kate thoke ka khoꞌu biꞌo na, iagho chekedi mae pris ra mala soru kegra ke lamna khoꞌu.”
9-11Ke leghu, mae Josua ne cheke eghu ka naiknore, “Ghotilo kafe khapru mei agne mala nomhini unha LORD noda God te magnahaghei chekeni ka tahati na. LORD noda God mae ihei te karha nei funei frunidi namono te gnafa ka nauthoglu igne. Gognarogne, hatimare mae pris ginauna pala nogna Bokis Nhaꞌa Cheke mana na mala kulu kasa ke uluda tahati ka khoꞌu biꞌo na. Gognarogne, ghotilo ginauna laseni LORD te au baluda tahati na. Ghotilo ginauna filoni kate tei ruma tahati ka kantri igne, LORD ginauna ngolhi fajifladi naikno te au ka namono Kenan, vikegna mae Hit, vikegna mae Hivi, vikegna mae Peres, vikegna mae Gagas, vikegna mae Amo nei vikegna mae Jebus. 12Eghuteuna ghotilo nabotho phei vikegna Israel ra, ghotilo vavahi nabotho phei mae, kaisei mae ka kaisei vike. 13Mae pris igre mare na pala nogna Bokis Blahi LORD mae funeigna nauthoglu igne. Kate soru te kegra mare lamna khoꞌu na, khoꞌu biꞌo te britha igne ginauna na krango, eghuteuna khoꞌu na ginauna na tei au ka kaisei vido kolho te kegra delei jare jateula kaisei gringni biꞌo eghu.”
14-15Ka narane tuare Khoꞌu biꞌo Jordan igne nabritha biꞌo koba ka vido te mala dokha gano ka nagare na. Kate jifla naiknore te tei kasa ka khoꞌu na, mae pris te pala Bokis Blahi na igre ne kulu tei, eghuteuna naiknore ne tei ke leghudi mare. Ka vido te kegra mae pris gre lamna khoꞌu biꞌo na, 16khoꞌu na ne kegra snoto ne tei au delei fara rhegna namono Adam te namo ka namono Saretan. Eghuteuna keha philegna khoꞌu biꞌo te soru Thongna Lehe igne ne jaola ne thono krango fara. Naiknore ne kafe kasa ka keha phile na rhegna namono Jeriko. 17Eghuteuna kate kasa mare na, hatimare mae pris kegra fabrahu neu fari hotei khoꞌu tela krango hi na ne ghilei kasa ne hui naiknore ka keha phile khoꞌu na.
4Thina tuthuana
1Kate kasa te gnafa naiknodi Israel igre ka Khoꞌu biꞌo Jordan igne, LORD ne cheke eghu ka mae Josua, 2“Iagho vavahi nabotho phei mae lida ka nabotho phei vikemi ghotilo are. 3Eghuteuna iagho cheke faheta ka mare mala pala nabotho phei thina eghu ka vido te krango teke kegra mae pris ra. Mare mala pala thina igre mala tei lilisei ka vido aheva nate thuru ghotilo bongi na.”
4Aonu mae Josua ne kilodi nabotho phei mae teke vavahi manare, 5-6ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo tei ka khoꞌu gno mala pala nabotho phei thina biꞌo ka vido teke kegra mae pris teke pala nogna Bokis Blahi LORD noda God ra. Nabotho phei thina biꞌo igre eidi nabotho phei vikeda tahati igre, mala jateula tuthuanagna eghu unha teke eni LORD ranghi ghita na. Eghuteuna thogheiro ke leghure, thuda tahatire ginauna ghusnadi gaoghathodi thina igre. 7Tahati ginauna cheke eghu ranghidi, ‘Igne tuthuana eigna narane teke pala mae pris nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke LORD na teke kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan igne, eghuteuna khoꞌu biꞌo igne neke krango. Thina igre ginauna au fabrahu ka vido igne, eghuteuna iheire nate karha mei ke leghuda tahati re ginauna ghathoni fabrahu unha teke eni ka tahati ka vido igne.’ ”
8Nabotho phei mae igre ne leghuni unha te chekeni mae Josua ka mare na. Aonu mare pala nabotho phei thina igre fari hotei khoꞌu biꞌo ne tei ka vido aheva nate fakegra haghe mare nodi suga tapuale na. Thina igre eidi nabotho phei vikegna Israel. 9Eghuteuna mae Josua jaola ne titili nabotho phei thina fari hotei khoꞌu biꞌo ka vido teke kegra hatimare mae pris teke pala Bokis Blahi igne. Bukrei thina igne au ngala ka vido igne ghilei mei posa ka narane igne.
10Mae pris igre kegra fabrahu farihotei khoꞌu biꞌo ne ghilei gnafa unha teke chekeni LORD ka mae Josua, jateula unha teke chekeni Moses ka Josua tifa. Naiknore ghosei ne kasa ka keha phile khoꞌu na. 11Ke leghugna te kasa te gnafa naiknore ka keha phile khoꞌu biꞌo na, mae pris te pala nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke LORD igne ne kasa ka keha phile khoꞌu na kate filo teu naiknore. 12Vikegna mae Ruben, vikegna mae Gad, nei gaga ka mae Manase teu igre mare ne pala glepo mala magra re ne kulu tei ka keha naiknodi Israel, leghuni unha teke chekeni mae Moses tifa na. 13Jame phiatutu thogha soldia tarabana mala magra ne salaꞌu ke ulugna LORD ne tei ne kegra ka sare rhegna Jeriko.
14Ka narane igne, LORD ne fafnaknoni mae Josua ka gaoghathodi naikno te gnafa Israel. Mare ne ghatho tahuni fabrahu mae Josua ka nakarhagna mana na, jateula mare teke ghatho tahuni mae Moses tifa ia neu.
15-16LORD ne cheke ka mae Josua mala cheke ka mae pris te pala Bokis Blahi igne mala daka mata ka khoꞌu na.
17-18Aonu mae Josua ne leghuni unha te chekeni LORD ka mana igne ne chekedi mae pris igre ne daka mata ka gerigna khoꞌu na. Ka vido narane te daka mata mare ka khoꞌu na igne, khoꞌu na neke britha fapulo jateula teke ulu lahu ia neu.
19Naiknore ne kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan ka fabothogna narane nhigra Abib ne tei au Gilgal ke maghati Jeriko. 20Mae Josua ne titili nabotho phei thina teke pala mare ka Khoꞌu biꞌo Jordan igre jare. 21Aonu mana ne cheke eghu ka naiknodi Israel igre, “Sua nate karha mei ke leghuda tahatire ginauna ghusna eghu ka kmadire, ‘Unha eghu si gaoghathodire thina igrea?’ 22Cheke eghu ranghidi, ‘Tuthuanadi kuꞌeda tifa ra neke kasa ka vido te krango fari hotei Khoꞌu biꞌo Jordan.’ 23Naugna LORD noda God neke cheke ranghini khoꞌu na neke krango neke ghilei kasa neke gnafa naiknore. Khoꞌu na moja neu ne ghilei kasa ne gnafa naiknore ka keha phile na jateula teke eni LORD ka Thongna Ukru na ranghidi kuꞌeda tifa ra neu. 24Kate filodi glepo igre, naikno te gnafa ka nauthoglu igne ginauna laseni LORD te au nolaghi biꞌo na, eghuteuna tahati ginauna ghatho tahuni fabrahu mana.”
51King te gnafadi Amo te au ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan igre, nei king te gnafadi Kenan te au rhegna Thongna Mediterenian igre eghu mare ne nomhini thoutonu eigna LORD te fakrangoni Khoꞌu biꞌo Jordan te kasa naiknodi Israel igne. Aonu mare ne thofno mhaghudi fara maedi Israel igre ne thofno glaꞌe soru gaoghathodire.
Josua ne chekedi mae nalhaꞌure mala vahe
2Ka narane igne, LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Iagho edi keha naflahi ka thina te fnonu mala vahe mae iheire teke theome vahe nga teu ka vikegna Israel.” 3Mae Josua ne thofno leghuni unha teke chekeni LORD igne ne vahe mae nalhaꞌure. Mare ne kiloni vido igne, “Thogele Vahe Guli.”
4-7Thoutonu eigna te vahe igne neke eghu: Ka narane teke jifla mare Ijep igne, mae biꞌo nei mae majaghani teure neke kafe vahehi. Naugna te theome leghuni LORD maedi Israel igre na, mana ne lisei ranghidi kaisei papara biꞌo. Papara igne neku agne: Kate jifla mei mare Ijep na, mae te gnafa te nabadi te mala au ka armi na, mare na theome tangomana te tei thoke ka famane kantri aheva teke nhaꞌa chekeni LORD ka mae biꞌodi Israel tifa ra. Naugna mae te mala tei ka magra re, mare neke kafe lehe ka narane teke tei tafri mare ke lamna namono nagou nabagna phiatutu finogha. Aonu LORD ne vahidi thudi mae teke lehe igre mala ke tughudi mare. Aonu mae Josua ne vahe mae majaghani nei mae biꞌo teu igre, naugna kani teke tei tafri mae Israel igre ka namono nagou na, mare neke theome vahe. 8Kate kafe vahe te gnafa na, mare au kmu ka nodi suga tapualere mala ghilei ke mafo fakeli vido teke vahe na.
9LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Gognarona, iara na hata fadelei mamaja teke au ka ghotilo funu ka narane teke au sneka ghotilo Ijep tifa ia.” Naugna igne, mare kiloni namono igne Gilgal, gaoghathogna na, “Hata fajifla,” eghuteuna nangha igne au ngala ghilei mei posa ka narane gognarogne.
10Kate au teu mare Gilgal ka sare rhegna Jeriko igne, mare ne eni kaisei Gaghamu Ghasa-Polho ka grafi nabotho fati gna nhigra igne. 11Eghuteuna ka keha narane na, mare ne ghamu bali balu bret te theo isi gna na. Igne ululahu te ghamu gano te joꞌu mare Kenan. 12Eghuteuna gano te kiloi “manna” te sughu ghamu koba mare igne neke theome soru mei. Funu ka narane igne, mare ne ghamu fabrahu gano te joꞌu mare ka kantri igne.
Mae Josua ne filoni kaisei mae te loku naflahi
13Kaisei narane, kate tei te namo mae Josua Jeriko igne, mana ne filoni kaisei mae te kegra teu ke ulugna mana na. Mae igne loku kaisei naflahi mala magra. Mae Josua ne tei namo ka mae igne, ne cheke eghu ka mana, “Iagho kaisei mae balumi ghehati, ba iagho kaisei mae naoka?”
14Nu mae igne ne cheke eghu, “Theo, iara mei agne naugna iara mae komanda gna nogna armi LORD.” Kate nomhini mae Josua igne, mana ne pogho soru pari ne cheke eghu ka mae igne, “Mae biꞌo, iara nou mae gloku iagho. Unha te magnahagheni iagho te mala eni iara na?”
15Mae biꞌo igne ne cheke eghu ka mae Josua, “Hata koko nou sadol are, naugna vido te kegra teu iagho igne thono blahi fara.” Aonu mae Josua ne leghuni unha te chekeni mana na ne hata koko nogna sadol re.
6Namono biꞌo Jeriko na ne groꞌe
1Ka narane tuana maedi Jeriko igre ne bobotho famaku grengathagna namono biꞌo na, naugna mare mhaghuni armi gna Israel. Theo kaisei mae te tangomana te jifla kosi na, ba te ruma mei lamna na.
2Nu LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Gognarona iara na snakre ari ka iagho namono Jeriko, balugna king, nei hatimare mae soldia fateote’o. 3Iagho balugna nou armi na tei faligohoni namono igne kaisei fata kaisei narane ghilei thokeni namno narane. 4Fitu mae pris te hata khufli igre ginauna tei ke uludi hatimare pris te pala nogu Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke iara igne. Ka fafitu narane te tei faligohoni ghotilo namono igne fitu fata, mae pris te hata khufli igre ginauna kufli. 5Kate nomhini ghotilo te kufli te raugha mare na, ghotilo kafe eha fabiꞌo. Ka vido narane igne, gringnigna namono te bara ka thina igne ginauna phaꞌe khoko soru pari. Eghuteuna nou mae soldia iagho igre ginauna doglo tei ruma lamna namono.”
6Aonu mae Josua thugna mae Nun igne ne kilodi hatimare mae pris igre ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo fitu mae pris te hata khufli teke horo ka hona sipu ra, ginauna tei ke uludi mae pris te pala nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke LORD igre.” 7Eghuteuna mae Josua ne cheke eghu ka nogna soldiare, “Gognarona ghotilo tei faligohoni namono igne. Mae soldia te hata glepo mala magra ra ginauna tei ke uludi mae pris te pala nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke LORD igne.”
8-9Aonu mare ne leghuni unha te chekeni mae Josua igne. Hatimare mae soldia igre ne tei ke uludi mae pris te hata khufli igre. Eghuteuna mae pris te pala Bokis Blahi igre ne tei ke leghudi mare, eghuteuna keha tothoghei mae soldia ne tei ke leghudi mare. Eghuteuna mae pris te hata khufli igre ne ifu nodi khuflire. 10Nu mae Josua ne cheke eghu ka mae soldia igre, “Ghotilo thosei eha ba ghagri kaisei cheke ghilei thokeni narane nate chekeni iara ka ghotilo na. Eghuteuna iara ginauna na cheke ranghi ghami ghotilo ame eha fabiꞌo nga ghotilo eghu!” 11Aonu mana ne cheke ka mae te mala pala Bokis Blahi igre mala tei faligohoni namono igne kaisei fata. Gnafa teuna, mare neke pulo ka nodi sugare neke thuru bongi tuana.
12-13Hamerane boibongi ka keha narane na, mae Josua kegra haghe ne batudi mare neke tei faligohoni namono igne. Mare ne eni igne jateula teke eni mare ka narane ululahu ia neu. 14Ka fapea narane na, mare neke tei faligohoni namono na kaisei fata, jateula teke eni mare ka narane ululahu ia neu. Gnafa teuna, mare neke pulo thuru ka nodi namono na. Mare ne eni fabrahu igne nabagna namno narane.
15Hamerane boibongi ka fafitu narane na, mare kegra haghe ne tei faligohoni namono igne jateula teke eni mare ka namno narane ululahu ra neu. Nu ka narane tuana mare ne tei faligohoni namono igne fitu fata. 16Ka fafitu fata te tei faligohoni mare namono igne, mae pris igre ne tarabana mala kufli fabrahu. Aonu mae Josua ne cheke eghu ka mare, “Gognarona ghotilo eha fabiꞌo! Naugna LORD la snakrenihi namono igne ka tahati! 17Tahati ginauna thofno goigoni ni fara namono igne baludi gobigna lepo fateote’o te au ke lamnagna, jateula noda fafara blahi eghu ka LORD. Rehab thau vine igne nei tharaknagna naꞌa te au ka nogna suga na igre ngala te mala thosei falehedi tahati na, naugna naꞌa neke pophoru phei noda mae tahati ra. 18Nu fiofilo ghami eghu! Thosei hata kaisei glepo malami themi, naugna glepo igre mala gnubra fahui jateula kaisei fafara eghu ka LORD. Jame te eni ghotilo kaisei glepo te diꞌa na, LORD ginauna falehe ghami ghotilo. 19Tahati ginauna theome gnubra fahui silva nei gol teu are baludi gobigna lepo teke horo mare ka bras, ba aean. Tahati ginauna tathaji baludi keha glepo teke lilisei teku tahati ra malagna LORD.”
20Kate cheke te gnafa mae Josua cheke igre, mae pris igre kufli ne raugha fara, eghuteuna mare te gnafa na ne kafe thagru ne eha fabiꞌo fara. Eghuteuna gringnigna namono te bara ka thina biꞌo igne ne phike ne grofo pari ka glose na. Eghuteuna mae soldia igre ne kafe chari doglo ne tei ruma lamna namono. Mare ne uluni namono Jeriko ka narane tuana. 21Mare ne thofno aknu falehe ne hui ka naflahi gaꞌase ba nalhaꞌu, mae majaghani, ba mae biꞌo, baludi buluka, sipu, nei dongki.
Rehab nei tharakna gna ne karha ka narane igne
22Mae Josua ne cheke eghu ka phei mae teke tei filoni namono igne, “Ghopa tei ruma ka sugagna Rehab mala hata fajiflani naꞌa baludi tharaknagna na, leghuni unha teke nhaꞌa chekeni ghopa ka naꞌa na.” 23Aonu phei mae igre tei ne ruma ka sugagna gaꞌase vine igne ne hata fajiflani naꞌa kosi baludi idogna, kmagna, thabusigna, gregagna nei kheragna te au ka suga igne. Mare ne hata naikno igre ne tei ka kaisei vido te keli rhegna vido te au naiknodi Israel.
24Mae Josua baludi nogna soldiare ne thofno gnubra namono igne baludi gobigna lepo fateote’o te au ke lamnagna. Nu gobigna lepo teke horo ka silva nei gol, baludi gobigna lepo teke horo ka bras nei aean teu igre kolho te theome gnubra mare na. Mare hata lepo igre ne lilisei baludi keha glepo te tathaji teku mare ka vido te mala tufru soruni LORD. 25Mae Josua ne theome faleheni Rehab balu tharaknagna, naugna naꞌa neke pophoru fakelidi nei fakarhidi neku phei mae teke kuru teidi mae Josua teke sighoni namono Jeriko. Vikegna naikno biꞌo igne au agne Israel ghilei mei posa ka narane gognarogne.
26Ka narane igne, mae Josua ne cheke faheta eghu fara ka nanghagna LORD,
“Jame ihei te fariu riu babana fapulo namono Jeriko igne, LORD ginauna parani mae tuana.
Kate fufunu mana gloku igne na, thugna nalhaꞌu ulu lahu mana na ginauna lehe.
Eghuteuna kate loku fahui mana grengathagna bara thina igne na, thugna nalhaꞌu leghu lahu mana na ginauna lehe.”
27Mae Josua ne fnakno fara heva heva Kenan eidi glepo te edi mana igre. Eghuteuna LORD na ne au fabrahu balugna mana.
7Nakhibogna mae Ekan
1LORD neke cheke faheta fara ka naiknodi Israel igre mala thosei hata kaisei glepo ka namono Jeriko. Nu kaisei mae ka mare nanghagna na mae Ekan, thugna mae Kami, gragna mae Sabdi, vikegna mae Sera thugna mae Juda tifa igne ne theome leghuni chekegna LORD igne ne blau keha glepo. LORD ne thono diꞌatagna fara ka nafnata puhi te eni mana igne.
2Kate au teu mare Jeriko igne, mae Josua ne kurudi keha mae mala tei poru mala filoni namono Ai. Namono igne au ka kaisei thogele ke maghati Betel rhegna namono Bet-aven.
Kate filoni namono igne, 3mare neke pulo mei ka mae Josua, ne cheke eghu ka mana, “Theome nabada tahati te kafe tei magra ka namono Ai. Mare theome kmana kolho. Te keli na iagho kurudi kolho phei ba thilo thogha soldia mala tei magra.” 4Aonu kate tei thilo thogha mae soldia igre te magra ka namono igne na, maegna ka namono igne ne uludi mare ne ngolhi fapulodi. 5Maedi Ai igre ne ngolhidi maedi Israel funu ka grengathagna namono na ne ghilei tei posa ka kaisei thogele te mala dokha thina na. Eghuteuna kate ngolhodi te sukha maedi Ai ka thogele igne na, mare ne aknu falehe tolufulu namno mae ka nogna soldia mae Josua igre. Mae Israel igre ne mhaghudi mae igre ne glaꞌe soru fara gaoghathodire.
6Kate nomhini mae Josua baludi mae mala baubatudi Israel igre nonomho igne, mare ne diꞌanagnafadi fara. Aonu mare ne rerheku nodi pohere balu ghiha nakrofu ka phaꞌudire, fagaglanagna nodi diꞌanagnafa na. Ke leghu, mare tei ne pogho soru pari ka glose na tathadi nei foflodi teure ke ulugna nogna Bokis Nhaꞌa Cheke LORD na ne ghilei rafi. 7Ka vido igne, mae Josua ne tarai, “LORD iagho nomi mae funei ghehati! Naugna unha sagho te hata fakasa mei ghami ghehati agne ka Khoꞌu biꞌo Jordan igne te lisa lao ghami ka vikegna mae Amo igre te mala falehe ghami gnea? Jame te keli na ghehati au neku kolho ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan. 8LORD, iara theome laseni unha nate chekeni gognarona. Naugna nomi naoka ghehati gre la ulu ghami, nei ngolhi fapulo ghami eghu ghehati. 9Jame nomhini naiknogna kantri igne eigna igne meuna, mare ginauna mei falehe ghami ghehati. Nafnata puhi igne naiknore ginauna cheke faparini nanghamu iagho na, eghume iagho togho ghami ghehati!”
10LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Kegra haghe! Naugna unha sagho te thuru fabrahu pari gnea? 11Ghotilo tapla jafrahi ka nakhibo. Ghotilo huhughunihi nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo ia. Ghotilo blauhi keha glepo mala thosei hata ghotilo teku iara ra. 12Naugna igne, ghotilo theome tangomana te tapla faparidi nomi naokare. Ghotilo rikhadi mare, naugna ghotilo themi teke eni papara te thoke ghami ghotilo igne. Eghume, ghotilo te gnafa na mala lehe. Jame theome kafe gnubra ghotilo glepo teke blau ghotilo ra meuna, iara ginauna theome tangomana te togho ghami ghotilo na.
13“Eghume iagho kegra haghe! Tei fagaedi naiknora, eghuteuna tarabana mala mei ke ulugu iara nathuꞌu. Naugna iara nomi LORD God ghotilo maemi Israel. Ghotilo neke hatahi glepo mala thosei hata ghotilo teku iara ra. Jame te theome koko ghotilo glepo igre na, ghotilo ginauna theome tangomana nate tapla faparidi mae naoka gre.
14“Eghume, hamerane nathuꞌu ghotilo vike te gnafara mala kafe mei kegra agne ke ulugu iara. Jame vike te vahini iara na, vike tuana nate mei kegra na. Eghuteuna kokholo te vahini iara na, kokholo tuana nate mei kegra na. Eghuteuna tharakna te vahini iara na, eghuteuna naikno te gnafa ke lamna gna tharakna tuana nate mei kegra na eghu ia. 15Eghuteuna mae ihei teke hata glepo mala nako ka khaꞌaghi teku ra tuana nate gnubra falehe ghotilo ka khaꞌaghi balu tharaknagna nei nogna gobigna lepo fateote’o. Naugna mae tuana ne eni kaisei najafra biꞌo te thono diꞌa fara ne ranghini Israel. Eghuteuna mae tuana jaola ne huhughuni nogu cheke iara na.”
16Hamerane boibongi ka keha narane na, mae Josua ne batudi vike te gnafa Israel igre ne kafe mei ka vikedi thedire, eghuteuna mana ne vahini vikegna mae Juda. 17Aonu mana ne vahini vikegna mae Juda, nei vikegna mae Sera. Kate kafe mei te gnafa vikegna mae Sera igre na, mana ne vahini tharaknagna mae Sabdi. 18Aonu mae Josua ne vahini mae Ekan thugna mae Kami, gragna mae Sabdi kaisei mae ka vikegna mae Juda.
19Eghuteuna mae Josua ne cheke eghu ka mae Ekan, “Ghema, iagho gognarona kegra ke ulugna God, noda LORD tahati maeda Israel! Iara magnahaghei nigho iagho te cheke thakledi unha teke edi iaghore. Iagho thosei pophoru kaisei glepo ka iara.”
20Aonu mae Ekan ne cheke eghu ka mae Josua, “Tutuani fara, iara la jafrahi ke ulugna God, noda LORD. Uve, igne unha teke eni iara na: 21Ka teke magra tahati teke hata glepodi Jeriko ra, iara neke filoni kaisei famane pohe gna Babilonia, nei kaisei vido silva eghu, tahugna na jame phei kilo gram, nei kaisei vido gol, tahugna na jame kaisei vido kilo gram. Iara thono magnahaghedi fara glepo igre neke hata malagu thegu. Iara hata glepo igre neke titifuni lamna glose ka nogu suga tapuale na, baludi silva re pari lahu.”
22Aonu mae Josua ne kurudi keha mae ne tei ka suga tapuale gna mae Ekan igne ne filodi glepo teke pophoru mana igre thofno leghuni unha teke chekeni mae Ekan. Eghuteuna silva igne ne au pari lahu tutuani fara. 23Mare hata ne mei glepo igre ka mae Josua nei ka hatimare mae biꞌodi Israel, mare lisei soru glepo igre ka glose na ke ulugna LORD.
24Aonu mae Josua baludi naikno te gnafa Israel igre ne batuni mae Ekan ne soru ka glogu Ako. Mare jaola hata nogna silva, nogna pohe, nogna gol, thugna nalhaꞌu, thugna gaꞌase, nogna buluka, nogna dongki, nogna sipu, nogna suga tapuale, nei nogna gobigna lepo fateote’o teke khotodi manare. 25Mae Josua ne cheke eghu ka mana, “Naugna unha sagho te eni ka ghehati puhi biꞌo ignea? Nu LORD ginauna na jaola tusu ari puhi biꞌo ka iagho.”
Aonu naiknore ne kafe hata thina ne fada falehedi mae Ekan nei tharaknagna. Eghuteuna mare ne gnubra ka khaꞌaghi thinidire balu nodi gobigna lepo fateote’o. 26Eghuteuna mare ne bukru thina ke kligna thinigna mae Ekan. Tothoghei thina igne au ngala gognaro na. Naugna igne, mare kiloni vido igne, “Glogu Ako,” gaoghathogna na, Puhi Biꞌo. Ke leghugna igne, LORD ne theome diꞌatagna ka naiknodi Israel.
8Mare ne roꞌeni namono Ai
1Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Thosei mhaghu, ba suaraghi. Hata soldia balumu tei magra Ai. Iara ginauna togho nigho, eghuteuna iagho ginauna uluni mae king gna Ai. Eghuteuna iara ginauna snakre ari naikno gna nei glose gna teu namono tuana ka khamemu iagho. 2Iagho ginauna roꞌeni Ai balugna king, jateula teke eni iagho ka namono Jeriko ia eghu. Nu gognarona ghotilo tangomana te hata nomi glepo te keli malami themi. Eghume gognarona ghotilo tarabana mala magra ka namono tuana. Iagho chekedi keha mae soldia mala tei poru ke leghu namono mala snura kate iho teu mare na.”
3Aonu mae Josua balu nogna soldia tarabana ne tei Ai. Mana ne vavahi tolufulu thogha mae nheta ne jifla bongiro. 4Mae Josua ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo tei poru ke kosi namono nu thosei tei fakhaba eghu, tarabana mala magra. 5Nu iara baludi mae te au teu balugu iara igre ginau doglo tei ka namono na. Eghuteuna kate jifla mei maedi Ai igre na, ghehati ginauna figri rikhadi mare. 6Mare ginauna jifla mei ngolhi ghami ghehati na ghilei tei khaba ka namono na jateula teke tifa ia eghu. Aonu kate ngolho leghu ghami ghehati mare te tei khaba katha ka namono na igne, 7ghotilo jifla mei tei snura ka namono na. Noda God tahati na ginau lisa mei namono tuana ka khameda tahati. 8Ke leghugna te hatahi ghotilo namono na, ghotilo gnubra namono na leghuni unha teke chekeni LORD. Ghotilo mala leghu fakelini nogu cheke iara igne!”
9Aonu mae Josua kurudi mare ne tei poru ke mosu farihotei Ai ghe Betel. Nu mae Josua au faleghu neu baludi naiknore bongi tuana.
10Hamerane boibongi ka keha narane na, mae Josua ne kilo fodudi nogna mae soldiare. Mana baludi hatimare mae funei ka nogna armi na batudi mare ne haghe Ai. 11Hatimare mae soldia teke balugna mae Josua igre, mare doglo ne haghe ne snoto ke ulugna namono na ke raru Ai. Jare kaisei glogu au farihoteidi mare nei namono na. 12Eghuteuna mae Josua ne vavahi glima thogha soldia ne tei lilisei farihotei Ai ghe Betel. 13Aonu mare ne fnota ka phei tothoghei, keha na ne tei au ke raru, eghuteuna keha na ne tei poru ke mosu namono. Ka bongi tuana mae Josua ne soru ka glogu na.
14Kate filoni mae king gna Ai armi gna Israel igne, mana baludi nogna mae soldiare chari ne soru ka nabrou na ka glogu Jordan mala magra ka mare. Nu mae king gna Ai igne mana theome lasedi nogna soldia mae Josua te poru teu ke leghugna re. 15Aonu mae Josua balu nogna tothoghei soldia na chaghini mana ne rikha ne tei ka namono nagou na. 16King ne ehadi maegna namono na mala ngolhi leghuni mae Josua baludi nogna soldiare. Aonu mare jifla ka namono na ne tei ke leghudi. 17Soldia di Ai ghe Betel igre ne ngolhini armi gna Israel igne. Eghuteuna namono na ne krogha, ne theo kaisei mae te mala reireghini na.
18Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Iagho hata nou grojo na tusu tei Ai. Iara ginauna lisa ari namono tuana ka khamemu iagho.” Mae Josua ne leghuni unha te chekeni LORD igne, 19ne tusu tei nogna grojo na fei Ai. Kate filoni igne, maedi Israel teke poru teku igre ghosei ne jifla mei chari ne tei lamna ne gnubra namono na.
20-21Mae Josua baludi nogna mae soldiare ne filoni gagahu te haghe ka namono na. Kate filoni igne, mare laseni keha mae soldia ka mare ra la hatahi namono igne. Aonu hatimare maedi Ai igre jaola ne filoni gagahu igne te haghe ka nodi namono na, eghuteuna mare laseni te theo kaisei vido aheva nga nate rikha mare te tei poru na. 22Maedi Israel teke ruma ka namono na jifla mei kosi ne bara fanogradi maedi Ai. Mare aknu falelehe ne gnafa naiknogna namono Ai. Theo kaisei naikno te rikha na, ba te karha na. 23Mare hata mae king gna namono Ai igne ne tei ka mae Josua.
24Ka magra igne, armi gna Israel igne ne ngolhidi mae Ai igre ne tei ka namono nagou na ne aknu falehedi jare. Eghuteuna mare neke pulo mei namono Ai neke falelehedi ne gnafa naiknore jare. 25Nabagna nabotho phei thogha naikno, gaꞌase nalhaꞌu ka namono Ai ne kafe lehe ka narane igne. 26Mae Josua loku famaku ne tusu lao fabrahu neu nogna grojo na ka namono Ai ne ghilei lehe fahui naiknogna namono igne. 27Maedi Israel igre ne hata buluka, sipu, nanigot nei keha famane glepo langau maladi thedi, leghuni unha teke chekeni LORD ka mae Josua.
28Mae Josua ne gnubra namono Ai, eghuteuna namono igne diꞌa fabrahu ghilei mei posa ka narane gognarogne. 29Hatimare ne faleheni mae king gna Ai, eghuteuna mae Josua ne fagefe haghe thinigna mana ka gaju na, thinigna mana igne gefe neu jare ne ghilei rafi. Aonu ka grafi tuana mae Josua ne chekedi mare mala koko soru thinigna mae king igne pari ka grengatha gna namono na. Aonu mare pulei kmana thina ne koko lao ke kligna gna mana. Bukrei thina igne au ngala gognarona.
Mae Josua ne iuꞌiju nogna vetula mae Moses na ka thogele Ebol
30Ke leghugna igne, mae Josua ne chekedi nogna mae glokure mala babana kaisei olta nogna God ka thogele Ebol. 31Mana ne thofno leghuni unha teke chekeni mae Moses nogna mae gloku God igne. Nogna vetula mae Moses igne cheke eghu, “Ghotilo mala babana kaisei olta ka thina, nu ghotilo thosei kato thinare ka aean.” Ka olta igne, mae Israel igre mala fafara gano teke gahu ka khaꞌaghi, nei jaola fafara gano te mala kaisei nagnafa balugna God. 32Mae Josua ne rioriso soru nogna vetula mae Moses igre ke kligna thina kate kafe filo teu naikno te gnafa Israel. 33Hatimare mae mala baubatu, mae funei, mae ofisa ka armi, mae biꞌo, mae phosa te gnafa nei maedi Israel te gnafa au neu jare. Mare ne fnota ka phei tothoghei, keha tothoghei na ne kegra ke ulugna thogele Gerisim, eghuteuna keha tothoghei na ne kegra ke ulugna thogele Ebol. Eghuteuna nogna Bokis Nhaꞌa Cheke LORD na au farihotei. Naiknore filo neu ka mae pris te pala Bokis igne ne eni unha teke chekeni mae Moses nogna mae gloku LORD na kate thoke mare ka namono Kenan. Eghuteuna mae pris ne toreni LORD mala fablahidi naiknore.
34Aonu mae Josua kegra haghe ne iuꞌiju fabiꞌo nogna vetula mae Moses igne ke uludi naiknore. Chekegna God te iuꞌiju mana igne ginauna toghodi mare, eghu jame te leghu fakelini mare na. Eghuteuna chekegna God igne ginauna jaola paradi mare, eghu jame te theome leghuni mare na. 35Mae Josua ne iuꞌiju fahui cheke te gnafa teke rioriso mae Moses igre, eghuteuna maedi Israel te gnafa igre ne kafe nomhini nogna vetula mae Moses igne. Eghuteuna goro gaꞌase, goro sua, nei mae phosadi ka keha namono igre eghu jaola au neu baludi mare ne nomhini cheke igne.
9Maedi Gibeon ne chaghidi mae Israel
1Mae Josua baludi maedi Israel igre mare magra ne uludi phei namono biꞌo Jeriko ghe Ai. Eghuteuna nonomho eigna igne ne tei thoke ka mae king te au ka namono te gnafa ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan. Mae king igre funudi ka vikegna mae Hit, ka vikegna mae Amo, ka vikegna mae Kenan, ka vikegna mae Peres, ka vikegna mae Hivi, nei ka vikegna mae Jebus. Mae igre au ka thogele nei ka gukhu ke mosu, nei ka sare rhegna Mediterenian, tei posa ke raru kantri Lebanon. Mare kafe nomhini thoutonu eigna mae Josua igne baludi mae Israel te uludi nodi naokare ka magra igre. 2Aonu mae king igre ne salo fodu balu nodi soldia mala magra ka mae Josua nei ka armi gna Israel.
3Nu iheire te karha mei ka vikegna mae Hivi te au ka namono Gibeon igre ne nomhini mae Josua te roꞌedi phei namono biꞌo Jeriko ghe Ai, 4-5mare ne ghaoghaho mala chaghini mana mala fakarhadi thedi. Aonu keha ka mare hata baeg tiatifa tela brekuhi, eghuteuna mare atha bret te khapra nei diꞌahi teu igre ne hohono ka baeg. Mare jaola ne hata keha botol teke horo ka guli sipu tela brekuhi, nu mare ne susuki ne fafodu ka waen. Mare ne lilisei gobigna lepo igre ka nodi dongkire. Eghuteuna mare ne pipichi ka pohe te breku nei jaola fahaghe sadol tiatifa. 6Mare ne tei ka mae Josua baludi naiknodi Israel te au teu Gilgal igre ne cheke eghu ka mare, “Ghehati mei funu ka kantri te khaba fara. Eghuteuna ghehati magnahaghei ghami ghotilo te eni kaisei nhaꞌa cheke balumi ghehati mala kaisei loku fodu tahati.”
7Nu maedi Israel igre ne cheke eghu ka mae Hivi igre, “Theome doglo ghehati te eni kaisei nhaꞌa cheke balumi ghotilo naugna glahu ghotilo au rhemi ghehati kolho.”
8Mare ne cheke eghu ka mae Josua, “Ghehati tarabanau kolho te mala nou sneka iagho na.”
Mae Josua ne ghusna eghu ka mare, “Mae iheire si ghotilo ia? Ghotilo mei funumi aheva?”
9Mare ne cheke eghu ka mana, “Ghehati mei funu ka kaisei kantri te khaba fara. Ghehati nomho kmana thoutonu eigna LORD nomi God ghotilo te edi ka naiknodi Ijep. 10Eghuteuna ghehati jaola nomhidi unha te edi mana ka phei nodi king maedi Amoraet te au ke maghati rhegna Khoꞌu biꞌo Jordan. King Sihon maegna kantri Hesbon ghe king Og maegna kantri Besan, nei namono biꞌo Astarot. 11Nomi mae lida nei naikno teu ghehati re neke cheke ka ghehati mala tarabana keha gano mala ima kate mei ghehati gne mala mei filo ghami ghotilo. Eghuteuna mare cheke ka ghehati mala mei tore ghami ghotilo mala tangomana ghehati te nomi naikno gloku ghotilo na. Eghuteuna ghehati tore ghami ghotilo mala nhaꞌa cheke balumi ghehati mala loku fodu balumi ghotilo. 12Filo si ghotilo ka gano hata te mei ghehati igre. Gano igre brana neku neke mei ghehati, nu gognarona gano igre la mojadihi nei la fleahi eghu. 13Guli sipu te mala totoho waen igre neke majaghani neku, nu gognarona la brekuhi. Eghuteuna nomi sadol nei nomi pohe teu igre la jaola la thono diꞌa fara.”
14Mae Josua baludi mae Israel igre ne ima gano hata teke mei mare igre. Nu mare theome kulu ghusnani LORD. 15Mae Josua nei mae lida di Israel teu igre ne nhaꞌa cheke baludi maedi Gibeon mala loku fodu baludi mare te mala au ka pharikeli na.
16Thilo narane ke leghugna nhaꞌa cheke igne, maedi Israel igre laseni te au teu kolho mae igre rhedi mare na. 17Aonu maedi Israel igre ne tei ke leghudi mare, eghuteuna ka fatilo narane na, mare ne tei posa ka nodi fati namono biꞌo mare igre, Gibeon, Kefira, Berot, nei Kiriat-Jaerim. 18Nu mare ne theome falehedi naiknore, naugna mae lidare neke nhaꞌa chekehi ka nanghagna LORD nodi God mae Israel.
Naiknodi Israel igre ne diꞌatadi fara ka mae Josua baludi keha mae lidare eigna nhaꞌa cheke igne. 19Mare ne cheke eghu, “Tahati enihi kaisei nhaꞌa cheke ka mare ka nanghagna LORD noda God. Gognarona tahati theome tangomana te falehedi mare na. 20Tahati lisa laodi mala karhau mare, naugna tahati neke enihi nhaꞌa cheke tuana ka mare. Eghuteuna God ginauna para ghita tahati jame te falehedi mare tahati na. 21Tahati snakredi mare mala karhau. Nu mare mala uge gaju nei mala pulei khoꞌu eghu ka tahati.” Igne cheke te eni mae lidare.
22Aonu mae Josua ne chekedi nogna mae glokure mala hata mei maedi Gibeon igre. Eghuteuna mana ne cheke eghu ka mare, “Naugna unha site chaghi ghotilo ka ghehati gnea? Te chekeni ghotilo ia, nomi namono ghotilo na khaba fara. Ghotilo thono chaghi fara. Nomi namono ghotilo igre theome khaba kolho. 23God fate ghamihi ghotilo, naugna ghotilo ne chaghi fara. Ghotilo ginauna mala nomi naikno gloku ghehati fabrahu gognarona, eghuteuna nomi gloku ghotilo na mala uge gaju nei pulei khoꞌu eghu ka nogna Sugablahi nomi God ghehati gne.”
24Mare ne cheke eghu ka mae Josua, “Mae biꞌo, ghehati ginauna eni tuana, naugna ghehati lasenihi eigna LORD nomi God ghotilo igne neke chekehi ka mae Moses, nogna mae gloku mana tifa ia, mana ginauna tusu ari namono igne ka ghotilo. Eghuteuna kate mei ghotilo ke lamnagna namono igne, ghotilo ginauna falehe ghami ghehati gnafa. Eghuteuna ghehati jaola laseni cheke igne thofno tutuani fara, naugna igne ghehati mhaghu ghami ghotilo fara. Eghume, ghehati mala eni igne gognarona, naugna ghehati theome magnahaghei te lehe na. 25Nu gognarona ghehati au ka khamemu iagho. Iagho eni ngala ka ghehati unha te ghathoni iagho te doglo na.”
26Aonu mae Josua ne theome snakredi naiknodi Israel te mala falehedi mare na. 27Nu mae Josua ne snakredi naiknodi Gibeon igre te mala nodi naikno gloku mare te mala uge gaju nei mala pulei khoꞌu, nei jaola khoꞌu malagna nogna olta LORD. Mare eni fabrahu gloku igne ghilei mei posa gognarogne ka namono teke vahini LORD te mala pogho soruni mana nogna naiknore.
10Mae Josua ne uludi vikegna mae Amo ka magra
1King gna Jerusalem Adonisedek, mana ne mhaghu nogna fara kate nomhini thoutonu eigna mae Josua te hata namono biꞌo Ai, eghuteuna goigonihi namono igne. Mana jateula teke eni ka naiknodi Jeriko balugna nodi king na ia neu ne aknu falehe nodi king mare na. Mana jaola ne nomhidi naiknodi Gibeon te mei au ke parigna mae Josua nei naiknodi Israel. 2Mae king igne baludi nogna naiknore ne mhaghu nodi fara, naugna mare laseni namono Gibeon igne kaisei namono biꞌo fara jateula keha namono biꞌo te au nodi king are eghu. Eghuteuna naiknogna namono igne kmana fara salaꞌudi naiknodi Ai, eghuteuna mare jaola thono nheta fara ka magra. 3Aonu king Adonisedek ne fatei cheke ka mae Hoham king gna Hebron, nei ka mae Piram king gna Jamut, nei ka mae Jafia king gna Lakis, nei ka mae Deba king gna Eklon. 4Mana ne cheke eghu tei ka mare, “Ghotilo mei togho ghau iara, mala tei magra tahati ka maedi Gibeon igre, naugna gognarona mare la teihi mala au fodu mare kau pharikeli balugna mae Josua nei hatimare mae Israel.”
5Aonu glima mae king vikegna mae Amo igre ne loku fodu, king gna Jerusalem, Hebron, Jamut, Lakis nei Eklon. Mare tei ne kegra ligohoni namono Gibeon ne funu magra ka mare.
6Mae gna namono Gibeon igne ne fatei cheke ka mae Josua Gilgal, ne cheke eghu ka mana, “Ghosei mei togho ghami! Thosei lisa lao ghami, nu mei fakarhi ghami! Gognarona mae king te gnafa ka vikegna mae Amo te au ka thogele ke holo igre, mare loku foduhi mala mei magra ka ghehati agne.”
7Aonu mae Josua nomhini igne ne hata nogna armi na baludi nogna mae komandare ne jifla Gilgal ne tei toghodi naikno gna namono Gibeon. 8LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Thosei mhaghudi mae tuare. Iara ginauna togho ghami ghotilo, eghuteuna ghotilo ginauna uluni magra igne. Eghuteuna theo kaisei ka mare nate ulu ghami ghotilo ka magra na.”
9Bongi thongana igne, mae Josua balu nogna armi jifla Gilgal ne tei Gibeon. Mare ne posa lao hamerane boibongi kate theome tarabana teu nodi soldia mae Amo igre. 10Eghuteuna kate filoni armi gna Israel igne, nodi soldia mae Amo igre mhaghu nodi fara ne rikha tafri, naugna LORD ne faromno nagnafadire. Mae Josua balu nogna armi ne aknu falehe kmana mae ka mare ka namono igne, eghuteuna ngolhidi kehare leghu nabrou ne tei posa ka thogele te mala haghe ka namono Bet-horon. Mare ngolhi leghudi ne tei aknu falehedi ne ghilei tei posa ke matadi phei namono biꞌo Aseka ghe Makeda. 11Eghuteuna kate rikhani armi gna Israel igne te sukha ka thogele na, nodi soldia mae Amo igre, LORD ne koko soru aes funu kligna jateula thina neu fabrahu ke klignadi ne ghilei tei posa Aseka. Mae te lehe ka aes igre kmana fara salaꞌudi mae teke lehe ka mae Israel.
12Ka narane igne, LORD ne toghoni mae Josua balu armi gna Israel ne uluni vikegna mae Amo. Eghume, mae Josua ne tarai eghu ka LORD ke uludi naiknore,
“Naprai, iagho kegra snoto mala agha soru ke kligna Gibeon.
Glaba, iagho kegra snoto mala agha soru ke kligna glogu Aijalon.”
13Aonu naprai na leghuni cheke igne ne kegra snoto ka kaisei vido,
eghuteuna glaba na jaola ne kegra snoto ka kaisei vido ne ghilei thokeni vido te uluni mare magra igne.
Mare ne rioriso soru thoutonu igne baludi nogna cheke mae Josua gre ka buka te kiloni mare “Nogna Buka mae Jasa.”
Ka narane igne, naprai na ne kegra snoto ka kaisei vido farihotei naublatha, namo kaisei narane thongana. 14Funu tifa te ghilei mei posa ka narane gognarogne, theo kaisei narane te jateula narane tuana teuna. Glepo igne neke eghu, naugna LORD neke nomhini nogna cheke naikno na neke toghodi maedi Israel ka magra.
15Ke leghugna igne, mae Josua neke pulo Gilgal.
Mae Josua neke falehedi glima king ka vikegna mae Amo
16Nu glima mae king igre rikha ne tei poru ka kaisei gluma rhegna namono Makeda. 17Eghuteuna keha mae ne filodi glima mae king igre ne tei cheke ka mae Josua ka vido aheva te poru teu mare na. 18Aonu mae Josua ne cheke eghu ka nogna armi na, “Ghotilo hata keha thina biꞌo mala tei fofotho foflogna gluma na, eghuteuna lilisei keha mae soldia mala reireghi gluma tuana. 19Nu ghotilo thosei fiti au ka vido igne. Ghotilo tei ke leghudi, thosei lisa laodi mala karha ke pulo mare ka namonodire. Naugna God, noda LORD tahati na la lisa meihi ka khameda tahati. Mana la chekehi te mala uluni tahati u magra na.”
20Aonu mae Josua baludi maedi Israel igre ne ngolhi leghudi mae naokare ne tei aknu falehedi. Nu keha ghu kolho te rikha te tei poru ke lamna namono. 21Eghuteuna nogna soldia mae Josua re neke pulo Makeda. Theo kaisei mae ka mare te ghoreho na. Eghuteuna theo kaisei mae ka namono Kenan te frane te cheke faparidi mae Israel.
22Aonu mae Josua ne cheke eghu, “Tothora foflogna khora tuana mala hata mei glima mae king tuare ka iara.” 23Aonu mare hata ne mei mae king di Jerusalem, Hebron, Jamut, Lakis nei Eglon teu igre ka mae Josua. 24Eghuteuna mae Josua ne cheke eghu ka ofisa te gnafa nogna armi na, “Ghotilo kafe mei agne mala tapla ka graradi mae king igre.” Aonu mare kafe mei ne tapla ka graradi glima mae king igre ke uludi naikno gna Israel.
25Eghuteuna mae Josua ne cheke eghu ka naikno te gnafa Israel igre, “Thosei mhaghu nei bobolo eghu, nu kegra heta, naugna LORD ginauna togho ghami ghotilo jateula teke eni mana ka ghotilo ia eghu.” 26Aonu mana ne aknu falehe glima mae king igre ne fagefe haghe thinidire kligna. Thinidi glima mae king igre gefe neu jare ne ghilei figri naprai na.
27Aonu mae Josua ne cheke ka mare ne hata soru thinidi glima mae king igre ne koko soru ka khora teke poru mare igne. Gnafa teuna, mare ne fofotho khora igne ka thina biꞌo. Thina biꞌo igre au ngala gognarona.
Mae Israel jaola ne hata keha namonore
28Ka narane tuanala mae Josua ne hata namono biꞌo Makeda. Mana aknu falehe ne gnafa naikno gna namono igne. Mana ne eni nafnata puhi igne ka mae king gna namono Makeda jateula teke eni mana ka mae king gna Jeriko ia neu.
29Ke leghugna igne mare ne tei ka namono igne, mae Josua hata nogna armi na ne jifla Makeda ne tei magra ka namono Libna. 30LORD ne toghodi mare ne uluni magra igne. Aonu mare ne hata king na, eghuteuna mare ne aknu falehe ne gnafa naiknore ne theo kaisei te karha na. Mana ne eni nafnata puhi igne ka mae king gna Libna jateula teke eni mana ka mae king gna Jeriko ia neu.
31Ke leghugna igne, mae Josua balugna nogna armi na jifla Libna ne tei Lakis. Mare bara faligohoni namono igne ne magri hati namono igne. 32Eghuteuna ka fapea narane na, LORD toghodi mare ne uluni magra igne. Mae Josua ne theome magnahagheni kaisei naikno te karha na, mana aknu falehe ne gnafa mae nalhaꞌure jateula teke eni mana ka namono Libna ia neu. 33Ke leghu, King Horam jifla Gasa ne tei toghodi maedi Lakis. Nu mae Josua ne uluni mae king igne nei mae iheire teke toghoni manare. Eghuteuna mae Josua ne falehedi ne gnafa naiknore ne theo kaisei te karha na.
34Kate magra te hatahi mare namono Lakis igne, mae Josua balugna nogna armi na, jifla ne tei Eglon. Mare bara ligohoni namono igne. 35Mare ne hata namono Eglon ka narane tuanala. Eghuteuna mae Josua ne aknu falehe ne hui mae nalhaꞌugna namono igne jateula teke eni mana ka namono Lakis ia neu.
36Ke leghugna igne, mae Josua balugna nogna armi na jifla Eglon ne tei Hebron. Mare magra jare, 37ne hata namono igne. Mare ne aknu falehe ne hui naiknogna namono Hebron balugna nodi mae king na. Mae Josua ne thofno goigonini fara namono Hebron jateula teke eni mana ka namono Eglon ia neu. Theo kaisei naikno te karha na ka namono igne.
38Ke leghugna igne, mae Josua hata nogna armi na ne tei Deba ne magra jare. 39Mare ne hata namono Deba baludi keha namono te au namo teu ka namono tuana ne aknu falehe ne hui naiknodi namono igre. Mae Josua ne eni nafnata puhi igne ka mae king gna namono Deba jateula teke eni mana ka phei namono Hebron ghe Libna nei hatimare mae king.
40Mae Josua ne magra heta fara ne uludi namono biꞌo te gnafa te au ka vido igne. Mana tapla faparidi ne gnafa hatimare mae king te au ka thogele ke holo, ka nohi ke mata Negev, ka fanukhu ke mosu, nei ka vido rhegna ke maghati khoꞌu Jordan. Mana aknu falehedi ne gnafa mae king te gnafa nei naikno te gnafa teu te au ka vido te gnafa igre. Mae Josua ne theome magnahaghei te karha kaisei na, naugna God nodi LORD maedi Israel igre neke chekehi ka mare. 41Mae Josua kafe uludi ne gnafa namono te gnafa funu ke mata Kades Banea tei posa ka gratha Gasa, eghuteuna ke funu Gosen tei posa ke raru namono Gibeon. 42Ka narane tuare, LORD, nodi God maedi Israel igne ne toghodi mare mala uludi nei hata eghu nodi namono mae naoka igre.
43Aonu mae Josua balu nogna armi na neke kafe figri Gilgal.
11Mae Israel ne uluni King Jabin
1Mae Jabin, mae ihei te king ka namono Haso, mana ne nomhidi unha te edi mae Josua nei nogna armi teu igre. Aonu mana ne fatei cheke ka mae Jobab mae king gna namono biꞌo Madon, nei mae king gna Simron, nei mae king gna Aksap. 2Eghuteuna mana jaola ne fatei cheke ka hatimare mae king te au ka thogele ke raru. Mana jaola fatei cheke ka hatimare mae king te au ka sare khoꞌu Jordan ke mata nei ka thogele ikoi ke mosu thogele Kholo Galili, nei ka mae king gna ke mosu te au ka namono Nafot Dor. 3Mana jaola fatei cheke ka hatimare mae king te au ke maghati nei ke mosu Kenan. Mana ne fatei cheke igre ka hatimare mae Amo, mae Hit, mae Peres nei mae Jebu te au ka thogele ke holo. Mae Jabin jaola ne fatei cheke igre ka hatimare mae Hivi te au ka pesi Thogele Hemon ka nohi Mispa. 4Hatimare mae king igre nomhini nogna cheke mana igne ne mei balu nodi mae nheta. Nodi armi mae igre kmana fara jateula nusu ka gratha na are eghu mei balu nodi hose nei chariot. 5Mae king igre tei ne au ka khoꞌu Merom. Mare salo fodu jare mala tei magra ka mae Israel.
6Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Josua, “Iagho thosei mhaghudi, naugna iara LORD ginauna togho nigho iagho. Nathuꞌu jateula narane gognarogne teuna mae te kmana tuare ginauna kafe lehe hui. Eghuteuna ke leghugna magra igne, nodi hose mala magra mare are ginauna kafe blughu, eghuteuna nodi chariot mala magra mare are ginauna kafe ghamu khaꞌaghi hui.”
7Mae Josua nei hatimare nogna mae soldia, mare tei ne posa Merom kate iho te theome tarabana teu mae naokare ne magra ka mare jare. 8Eghuteuna LORD ne toghodi mae Israel ne uluni mare magra igne. Aonu mare ne ngolhi leghudi mae naoka igre ne ghilei tei posa ka glogu Mispa ke mosudi phei namono biꞌo Saedon ghe Misrefot Maim. Nogna soldia mae Josua igre magra heta ne ghilei lehe fahui hatimare mae naokare. 9Aonu mae Josua ne leghuni nogna cheke LORD igne ne lolhopa gahedi nodi hose nei faghamu khaꞌaghi nodi chariot teu mae naoka igre.
10Ke leghugna igne, mae Josua neke figri neke tei atha namono biꞌo Haso ne faleheni mae king gna namono igne. Ka narane tuare namono Haso igne neke kaisei namono ulu ka kantri igne. 11Mare falelehe ne gnafa naikno te gnafa te au ka namono Haso. Theo kaisei mae ka mare te karha na. Eghuteuna leghu lahu na mae Israel gre ne gnubra namono na.
12Mae Josua uludi ne gnafa namono igre eghuteuna mana jaola ne atha mae king teke funei frunidi namono igre. Eghuteuna mana ne falelehe ne hui mae king igre leghuni unha teke chekeni mae Moses nogna mae gloku God. 13Nu mae Israel neke theome gnubra namono teke horo mare ke kligna thogele igre. Neuba, mae Josua ne chekedi nogna mae nhetare neke gnubra kaisei namono Haso igne ngala. 14Mare ne atha maladi thedi gobigna lepo te keli nei buluka eghu te magnahaghedi mare ka namono igne. Eghuteuna mare ne kafe falelehe ne gnafa naikno te gnafa te au ka namono igre. 15Tifa na LORD neke cheke ka mae Moses nogna mae gloku na. Eghuteuna mae Moses neke tusu lao nogna cheke LORD igre ka mae Josua. Eghume mae Josua ne leghudi nogna cheke mana igre ne edi gobigna lepore jateula teke chekedi LORD ka mae Moses igre neu.
Mae Josua ne atha namono te gnafa ka kantri igne
16Mae Josua tei balu nogna armi ne atha namono te gnafa funu ke raru tei posa ke mata. Mare atha thogele ke holo nei fanukhu ke raru nei vido te gnafa Gosen, nei namono nagou ke mata nei sare khoꞌu Jordan. 17-18Nohigna vido igne funu ka thogele Halak ke mata Idom tei posa ka namono Balgad ka sare Lebanon ke raru Thogele Hemon. Mae Josua gne kmana fata tei magra ka mae king te funei ka namono igre ne kafe falehedi mae king igre. 19Hatimare mae Hivi te au ka Gibeon igre ne nhaꞌa cheke ka mae Israel ne au soru baludi mare. Nu keha mae ka keha namono igre mare theome jateula te eni mare igne eghu. Eghuteuna mae Israel ne thofno goigonidi fara mae vike igre. 20LORD thegna neke huhurudi mare mala magra mare ka mae Israel gre, eghume mae Israel theome kokhonidi mae igre. Thono theo fara. Eigna mae Israel gre mare leghuni cheke teke tusu lao thegna LORD ka mae Moses tifa igne ne falehedi ne gnafa vike igre.
21Mae Josua jaola ne roꞌedi vike te kilodi mae Anakim, mae igre mae nheta tulao. Eghuteuna mae igre au ka namono Hebron, Deba, Anab nei ka thogele te gnafa te au ka kantri Juda ghe Israel. Mae Josua ne thofno fahuidi nei goigonidi neu nodi namono mae igre. 22Theo kaisei ka vikegna Anak te au teu Israel. Nu theome kmana kolho te au teu ka namono Gasa nei Gat nei Asdod.
23Mae Josua ne kafe atha tongana namono igre ne tufa fari hoteidi vike te gnafa Israel. Eghuteuna kate atha te gnafa mae Israel namono igre, mare ne gnafa magra na ne au soru ka pharikeli.
12Igre nanghadi mae king te uludi mae Moses ka magra na
1Mae Moses ne batudi mae Israel ka magra ne uludi phei mae king teke funei ke maghati Jordan. Mare ne atha nodi glose iheire te au ka vido funu ka sare Anon te haghe ka khoꞌu Jordan ghilei tei posa ke raru Thogele Hemon.
2Kaisei na mae Sihon nodi king mae Amo. Mae igne au ka namono biꞌo Hesbon. Fofotagna kantri te funei fruni mana igne, funu ka namono Aroa rhegna sare khoꞌu Anon tei posa ka khoꞌu Jabok. Khoꞌu Jabok igne nohi te fotadi namono biꞌo Aroa ghe nohi Amon. Igne atha kaisei vido ka nohi Gilead. 3Eghuteuna ke maghati sare Jordan igne fofotagna na funu ke raru Kholo Galili tei posa ka namono Bet Jesimot, rhegna Thongna Ukru ke mata, eghuteuna liu ke mata tei posa ka phesigna thogele Pisga.
4Eghuteuna mae Moses nei hatimare mae Israel ne tei magra ka mae king Og, mae ihei te funei ka kantri Besan ne uluni mana. Mae igne kaisei mae te au teu ka teke vikegna mae Refaem, mae ihei te nheta nei brahu fara. Mae igne mana funei ka phei namono biꞌo Astarot ghe Edrei. 5Mana funei frunidi Thogele Hemon, namono Saleka nei nohi Besan tei posa ka vido te au naiknodi Gesu ghe Maka. Eghuteuna mae igne jaola funei ka nohi Gilead tei posa ka nohigna nogna kantri mae king Sihon.
6Kate uludi phei mae king igre ka magra na, mae Moses nogna mae gloku God igne ne tufa glose igne ka vikedi mae Ruben, mae Gad, nei ka vikegna mae Manase te au ke maghati.
Igre nanghadi mae king nei namono eghu teke uludi mae Josua ka magra na
7-8Mae Josua nei hatimare mae Israel, mare ne uludi hatimare mae king teke funei ka namono te au ke mosu khoꞌu Jordan, funu ke raru ka namono biꞌo Belgol ka sare Lebanon tei posa ka thogele Halak ke mata, rhegna kantri Idom. Mare atha thogele nei fanukhu teu te au rhegna sare khoꞌu Jordan ke maghati, namono nagou nei ke mata nohi Negev. Tifa na glose igre neke nodi hatimare mae Hit, nei mae Amo, nei mae Kenan, nei mae Peres, nei mae Hivi, nei mae Jebus. Eghuteuna mae Josua ne tufa vido glose igre ka vike te gnafa Israel mala nodi mare. 9Igre nanghadi nodi namono mae king teke uludi mae Israel gre na: Jeriko ghe Ai rhegna namono Betel, 10Jerusalem ghe Hebron, 11Jamut ghe Lakis, 12Eklon ghe Gesa, 13Deba ghe Geda, 14Homa ghe Arat, 15Libna ghe Adulam, 16Makeda ghe Betel, 17Tapua ghe Hefa, 18Afek ghe Lasaron, 19Madon ghe Haso, 20Simron Meron ghe Aksap, 21Tanak ghe Megido, 22Kades ghe Jokneam ka nohi Kamel, 23Dor rhegna tongna ghe Goim ka vido Gilgal, 24eghuteuna Tasa.
Mae Israel ne uludi tolufulu kaisei mae king ne atha nodi glose mae king igre.
13LORD ne cheke ka mae Josua mala atha fahui glose igre mala tufa ka naiknore
1Kate kueku’ehi mae Josua na, LORD ne cheke eghu ka mana, “Iagho la kueku’ehi gognarona, nu kmana vido gloseu te theome atha nga teu ghotilo na. 2-3Ghotilo theome athau nodi vido glose mae Filistia nei namono biꞌo Gasa, Asdod, Askelon, Gat, Ekron eghu te funei frunidi glima mae king igre nei nodi vido glose mae Gesu igre eghu. Ghotilo theome athau nodi namono mae Kenan te funu ka khoꞌu ikoi Sihon rhegna nohi fofotagna kantri Ijep te tei posa ke raru namono biꞌo Ekron. Eghuteuna ghotilo jaola theome athau vido ke mata te nodi hatimare mae Av. 4Eghuteuna phei namono biꞌo Kenan ghe Maera te au ka nohi Saedon. Vido igne tei posa ka namono Afek nohi fofotagna nodi vido mae Amor. 5Eghuteuna ghotilo theome athau nodi vido glose mae Gebol keha phile ke maghati Lebanon, funu ka namono Balgad rhegna Thogele Hemon tei posa ka fofoflogna nabrou te tei posa ka namono Hamat.
6“Eghuteuna ghotilo jaola theome athau nodi vido glose mae Saedon te au farihotei Thogele Lebanon nei Misrefot Maim. Nu iara ginauna khi fajifladi vike te au ka vido igne, eghuteuna ghotilo mae Israel ra ginauna atha nodi namono mare igre. Iagho tufa vido glose igre ka vike te gnafa Israel igre mala nodi mare. Iagho leghuni unha te chekeni iara ka iagho igne. 7Eghume iagho tufa glose igne ka nheva vike igre, nei ka vikegna mae Manase igre eghu.”
Nodi glose mae Ruben, mae Gad nei mae Manase
8Teke vikedi mae Ruben, mae Gad nei mae Manase teu igre ginauna atha vido glose ke maghati khoꞌu Jordan. Naugna mae Moses nogna mae gloku God igne neke tufahi ka mare. 9Nodi glose mare igne, funu ka namono Aroa rhegna sare khoꞌu Anon nei ka namono te au farihotei glogu nei sare Medeba tei posa ka namono Dibon. 10Eghuteuna mae igre neke atha nogna namono mae Sihon nodi king mae Amor. Tifa na mae Sihon gne neke au Hesbon neke funei frunidi namono te gnafa te au ka vido te tei posa ka fofothagna nodi nohi mae Amon. 11Mare neke jaola nake atha nodi glose mae Gilead tei posa ka nodi nohi mae Gesu nei mae Maka nei keha vido ka Thogele Hemon nei keha vido ka nohi Besan tei posa ka namono Saleka. 12Eghuteuna funu jare tei posa ka vido te gnafa ka nohi teke funei frunidi King Og baludi phei namono Astarot ghe Edrei teke namono biꞌo na. Mae Og gne ngala mae leghu lahu ka vikegna mae Refaem tifa na. Mae Moses baludi naiknodi Israel neke magra neke uludi naikno igre baludi nodi namono re. 13Neuba, naiknodi Israel gre neke theome khi fajifladi naiknodi phei namono Gesu ghe Maka. Gognarona, naikno igre au soru baludi naiknodi Israel.
14LORD neke chekehi ka mae Moses te vikegna mae Livae igre ginauna theo nodi glose, nu mare ginauna au ghedi gano ka unha keha vike are te hata te mei te mala taraidi nei fafara eghu ka LORD.
Nodi vido glose vikegna Ruben
15Mae Moses neke snakre lao vido glose ka vikegna mae Ruben, mala nodi mare fabrahu. 16Nodi glose mare igne funu ke mata namono Aroa ke demei glogu Anon tei posani namono farihotei glogu tei posadi sare biꞌo te gnafa lithuini namono Medeba. 17Kmana namono au ka sare igne. Namono igre Hesbon, nei Dibon, nei Bamot-Baal, nei Bet-Balmeon, 18nei Jahas, nei Kedemot, nei Maefat, 19nei Kiriataem, nei Sibma, nei Seretsaha ka gukhu ke holo rhegna Thongna Lehe, 20nei Bet-Jesimot, nei Bet-Peo te au rhegna thogele Pisga. 21Igre bukrei namono ka sare biꞌo igne ke kligna thogele baludi namono te gnafa teke funei frunidi King Sihon ka vikegna Amor balugna namono Hesbon. Mae Moses neke faleheni king igne baludi king te gnafa igre ka magra. Mae funei igre mei funudi Midian eghuteuna mana vahidi mare mala funei frunidi nohi igre. Nanghadi mae igre mae Evi, nei mae Rekem, mae Sua, mae Hua nei mae Reba. 22Kaisei mae ka mae igre teke aknu falehe mae Moses na, mae Belam thugna mae Beo. Mae Belam gne kaisei mae mala fafara ka naitu mala laseni unha nate thoke mei ginauna. 23Khoꞌu biꞌo Jordan igne fofotagna glose ke mosu teke snakre lao mae Moses ka vikegna mae Ruben. Eghuteuna tuare namono biꞌo te gnafa nei namono ikodi eghu ka nohi teke snakre lao mae Moses ka mare mala nodi mare fabrahu.
Nodi vido glose vikegna mae Gad
24Mae Moses neke tufahi glose igne ka vikegna mae Gad mala nodi mare fabrahu. 25Nohi igne tei posa ka namono Jasea eghuteuna tei thoke ka namono te gnafa ke lamnagna nohi Gilead, vido glose te nogna mae Amon na doglo tei posa ka namono Aroa ke maghati Raba, au ke lamna glose igne. 26Eghuteuna vido glose igne funu ka namono Hesbon tei posa ka namono Rama Mispa nei namono Betonim. Eghuteuna funu ka namono Mahanaem mei posani fofotagna vido Lo-Deba. 27Ka glogu Jordan, glose igne tei posadi namono Bet-Haran, nei Bet-Nimra, nei Sukot, nei Safon, nei nohi te gnafa te funei frunidi King Sihon, maegna ka namono Hesbon. Eghuteuna fofotadi glose igre ke mosu na funu ka Khoꞌu biꞌo Jordan tei posa ke raru Kholo Galili. 28Igre namono te gnafa nei namono ikodi teu teke snakre lao mae Moses te mala nodi mare fabrahu na.
Nodi glose kaisei vido vikegna mae Manase
29Mae Moses neke snakre lao keha vido glose ka vido vikegna mae Manase. 30Nohi igne funu Mahanaem nei glose te gnafa Besan teu igre au ke lamnagna nohi igne, baludi namnosalei namono ikodi teke uludi mae Jaea kaisei fata ka magra tifa. Uve, tifa na King Og gna Besan teke funei frunidi vido te gnafa ka nohi tuana. Eghuteuna mae Manase neke jaola neke atha namono Salei, nogna namono mae Jai te au ka nohi Besan. 31Nohi igne jaola tei thokeni keha vidogna Gilead, baludi phei namono Astarot ghe Edrei aheva teke au King Og. Igne glose aheva teke snakre lao mae Moses ka vikegna mae Makia, thugna mae Manase. 32Igne puhi te eni mae Moses teke tufa glose ke maghati khoꞌu Jordan kani au teku ka sare biꞌo Moab. 33Nu mae Moses neke theome tufa lao kaisei vido glose ka vikegna mae Livae. Eigna mae Moses neke chekehi ka mare te mare ginauna tangomana te atha vido ka unha te fafara lao naiknodi Israel ka LORD, nodi God maedi Israel.
14Mae Israel ne lalahu khale eigna Kenan
1Aonu pris biꞌo Eliesa balugna mae Josua nei mae lida ka tharakna te gnafa ka vikegna Israel, mare ne fofota glose Kenan ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan mala tei ka iheire te theo kaisei nodi vido glose. 2Mare ne fofota glose igne leghui unha teke chekeni LORD ka mae Moses tifa na. Mare ne lalahu khale mala laseni vido glose aheva LORD nate snakre lao ka nheva vike mare igre, baludi keha vido vikegna mae Manase, te theo kaisei nodi vido glose. 3-4Glose ka keha phile ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan igne, mae Moses neke tufahi ka phei vikedi mare balugna keha vido vikegna mae Manase. Tifa na mae Josep neke au phei thugna nalhaꞌu, nanghadire mae Manase ghe mae Efrem. Eghuteuna vikegna mae Josep gne ne tufa ka phei vike, leghudi phei thugna mana re.
Nu vikegna mae Livae igre theo thufadi fei glose na. Mare au nodi namono kolho te mala au na. Eghuteuna namono igre au vido lithui mala au buluka nei sipu nei nanigot eghu tadi. 5Tuana puhi te eni mae lida di Israel kate tufa mare glose na thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka mae Moses tifa.
Mae Josua ne snakre lao namono Hebron ka mae Kaleb
6Keha maedi Juda ne tei Gilgal ka mae Josua. Eghuteuna mae Kaleb thugna mae Jefune igne, mana kaisei mae ka vikegna mae Kenas. Mana ne cheke eghu ka mae Josua, “Kani au teku tahati ka namono Kades Banea, LORD neke cheke ka mae Moses nogna mae gloku na eidi unha teke magnahaghedi mana ka tapa ra. Iagho jame ghathoniu igne. 7Ka narane tura, iara neke phiatutu finogha gnahi, eghuteuna mae Moses nogna mae gloku LORD ia neke cheke ka iara mala tei fasigho ka namono Kades Banea. Aonu iara neke tei neke filodi unha te au teu jare na. Aonu iara neke pulo mei neke toutonu ka mana eidi unha teke filodi iara ka phei tathagu re. Iara neke theome chaichaghini mana. 8Nu keha mae teke tei balugu iara ra teke edi keha nafnata thoutonu te mhaghu nodi naiknore. Tutuani fara, iara neke thofno leghu fakelini nogna cheke LORD, noda God tahati maeda Israel. 9Aonu ka narane tuana, mae Moses neke eni kaisei nhaꞌa cheke ka iara neke cheke eghu, ‘Iagho ne thofno leghu fakelini LORD, noda God, eghume vido glose te tapla teu iagho phei ghahemure ke klignagna igne mala nou iagho fabrahu nei thumu iaghore eghu.’ ”
10Eghuteuna mae Kaleb tudu ne cheke eghu, “LORD neke chekehi ka mae Moses glepo igne kani au teku mae kuꞌedara ka namono nagou ia. Eghume, filo sagho. Gognarona salaꞌuhi phiatutu glima finogha. Nu LORD na togho ghau iara tela karha teu iara tela ghilei mei posa gognarogne jateula teke la nhaꞌa chekenihi mana na eghu. Iara nhana salei glima finogha gnahi gognarona. 11Nu nanhetagu iara na theome gnafau gognarona. Theo. Iara jateula kani teke kuru tei ghau iara mae Moses tifa ia eghu ngala nanhetagu na, theome ke tughu. Iara nabagu ngala te tei ka magra jateula teke tifa ia teu gognarona. 12Eghume, iagho snakre mei ka iara thogele teke chekeni LORD ka narane teke toutonudi iara unha teke filodi ka phei tathagure. Iagho nomhinihi unha teke chekeni iara ia, jame maedi Anak te nheta fara nei mae brahu eghu te au ka namono biꞌo te bara te maku na. Nu jame te au teu LORD balugu iara na, iara tangomana te tei brue fajifladi mae igre jateula teke chekeni LORD igne eghu.”
13Mae Josua nomhini nogna cheke mana igne ne fablahini mae Kaleb, aonu mae Josua ne snakre lao ka mana namono Hebron. 14Mae Kaleb ne thofno leghu fakelini chekegna LORD, nodi God mae Israel ka nagnafagna fateote’o. Eghume, namono Hebron igne nodi tharaknagna mae Kaleb, thugna mae Jefune, nei vikegna mae Kenas eghu fabrahu. 15Tifa na, namono Hebron igne mare neke kiloni Kiriat-Aba. Eghuteuna mae Aba gne neke kaisei mae biꞌo ka hatimare mae Anak. Ke leghugna te atha mae Kaleb namono igne, naiknore ne au ka pharikeli.
15Nodi glose vikegna mae Juda
1Igne nodi glose vikegna mae Juda. Glose igne funu ka namono nagou Sini eghuteuna tei thoke ka nohi ke mata nodi glose maedi Idom. 2Nohi ke mata igne, funu ka khukrugna ke mata Thongna Lehe, 3eghuteuna tei te mata nabrou Akrabim tei posa ka thogelero, eghuteuna tei nga me thokeni namono nagou Sini. Eghuteuna tei salaꞌu ka keha phile na ke mata Kades Banea, eghuteuna tei salaꞌuni namono Hesron, eghuteuna grafa ka namono Ada, eghuteuna figri tei ka namono Kaka, 4eghuteuna tei me posa ka namono Asmon. Nohi igne leghuni khoꞌu ikoi ka nohigna nodi glose naiknodi Ijep, tei posa Thongna Mediterenian. Jare gnafa nohigna ke mata na.
5Ke maghati na, nohigna distrik igne funu ka khukrugna Thongna Lehe, eghuteuna leghu gratha tei thokeni khukrugna Khoꞌu biꞌo Jordan te tei posa ke raru Thongna Lehe. Eghuteuna nohi ke raru na funu ka phaꞌu khoꞌu igne, 6eghuteuna tei posani namono Bet-Hogla, eghuteuna haghe ka thogele biꞌo ke raru Bet-Araba aheva iagho tangomana te filo soru ka glogu Jordan. Eghuteuna ke haghe funu jare tei posani thina biꞌo te kiloi, “Nogna Thina Bohan.” Mae Bohan gne kaisei thugna mae Ruben. 7Nohi igne tei posani glogu Akoa eghuteuna ke haghe thokeni namono Debia, eghuteuna ke figri tei ke raru Gelilot tei posani nabrou Adumin te tei posa ka geri thogele na, eghuteuna leghuni nabrou igne tei thokedi phei glokha khoꞌu En-Semes ghe En-Rogel. 8Nohi igne haghe doglo leghuni glogu Hinom tei ke mata besi thogele Jerusalem, igne nodi namono vikegna mae Jebus. Nohi igne haghe holo ka thogele fei glogu Hinom te au ke mosu, rhegna glogu ke raru Refaem. 9Eghuteuna nohi igne funu ka vido igne tei posani glokha khoꞌu Nefutoa, eghuteuna ke tei posadi namono te au rhegna thogele Efron. Ke funu ka vido igne doglo tei ka namono Bala, keha nanghagna na Kiriat-Jaerim. 10Nohi igne lithui tei ke mosu namono Bala, eghuteuna doglo tei ka thogele Idom, eghuteuna tei salaꞌu ke raru thogele Kiriat-Jaerim. Keha nanghagna thogele igne Kesalon. Ke getu soru tei posa ka namono Bet-Semes, eghuteuna tei salaꞌuni namono Timna. 11Nohi igne ke tei posa ke raru ka thogele Ekron, eghuteuna ke figri tei ka namono Sikeron, eghuteuna ke salaꞌuni thogele Bala, eghuteuna ke tei thokeni namono Jamnia, eghuteuna tei gnafa ka Thongna Mediterenian. 12Eghuteuna gratha Thongna Mediterenian igne au ka nohi ke mosu.
Tuana nohigna nodi glose vikegna mae Juda.
Kaleb neke uludi naiknodi Hebron ghe Debia ka magra
13Mae Josua ne eni unha teke chekeni LORD ka mana na. Mana ne snakre lao keha nogna vido glose mae Juda ka vikegna mae Kelab. Mae Josua ne snakre lao namono Hebron igne, tifa na mare neke kiloni Kiriat-Aba, gaoghathogna na, “Nogna Namono mae Aba,” eghuteuna Aba gne gragna mae Anak tifa. 14Aonu mae Kelab ne ngolho fajifladi vikegna mae Anak ka namono igne. Mae igre ka vikegna mae Sesae, nei ka vikegna mae Ahiman nei ka vikegna mae Talmae. 15Eghuteuna kate la uludihi naikno ka namono igre, mae Kelab ke tei neke magra ka naiknodi Debia, namono igne tifa na mare neke kiloni Kiriat-Sefa. 16Eghuteuna mae Kelab ne cheke eghu, “Jame kaisei mae batu ghita tahati mala magra ka namono igne, te ghilei uludi tahati mare na, iara ginauna snakreni thugu gaꞌase Aksa mala tolaghi ka mana.” 17Mae Otniel batudi mare mala hata namono igne. Mae Otniel gne karha ka mae Kenas, thabusigna mae Kelab. Eghume, mae Kelab snakre lao thugna gaꞌase na ka mae Otniel mala tolaghi repa.
18Ke leghugna tholaghi na, Aksa ne cheke ka mae Otniel mala tei mana tore ka mae Kelab mala tufa keha glose ka repa. Keha fata ke leghu, Aksa tei ne cheke ka kmagna. Aonu kate thoke ka vido igne, naꞌa ne krofu soru ka nogna dongki na, kmagna na ne ghusna eghu ka naꞌa, “Aksa, ne unha?”
19Naꞌa ne cheke eghu, “Mama, kokhoni ghau iara. Glose ke matagna namono nagou na teke snakre mei iagho ka ghepa igne thono moja fara. Iara magnahaghei nigho iagho te snakre mei kaisei vido glosei ka ghepa aheva te au khoꞌu tagna.” Aonu kmagna na ne snakre lao ka naꞌa glose te au glokha khoꞌu te kiloi mare glokha khoꞌu kligna, eghuteuna glokha khoꞌu pari.
Nodi namono vikegna mae Juda
20Igne glose aheva te khotogna vikegna mae Juda. 21Namono te thofno au ke mata rhegna nodi rijon naiknodi Idom re igre, Kabsel, nei Eda, nei Jagua, 22nei Kina, nei Dimona, nei Adada, 23nei Kedes, nei Haso, nei Itnan, 24nei Jif, nei Telem, nei Bealot, 25nei Hasohadata, nei Keriot-Hesron, keha nanghagna na Haso, 26nei Amam, nei Sema, nei Molada, 27nei Hasagada, nei Hesmon, nei Bet-Pelet, 28nei Hasasual, nei Bereseba, nei Bisiotaea, 29nei Bala, nei Im, nei Esem, 30nei Eltolad, nei Kesil, nei Homa, 31nei Siklag, nei Madmana, nei Sansana, 32nei Lebaeot, nei Silhim, nei Aen, nei Rimon. Igre varadaki nhevai namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te au faligohodi mare.
33Eghuteuna keha namono te au ka thogele ke mosu re, Estaol, nei Sora, nei Asna, 34nei Sanoa, nei En-Ganim, nei Tapua, nei Enam, 35nei Jamut, nei Adulam, nei Soko, nei Aseka, 36nei Saraem, nei Aditaem, nei Gedera, nei Gederotaem. Igre nabotho fati namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te au faligohodi mare.
37Eghuteuna keha nodi namono mare re, Senan, nei Hadasa, nei Migdal-Gad, 38nei Dilean, nei Mispa, nei Joktel, 39nei Lakis, nei Boskat, nei Eglon, 40nei Kabon, nei Lamam, nei Kitlis, 41nei Gederot, nei Bet-Dagon, nei Nama, nei Makeda. Igre nabotho namno namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te au faligohodi mare.
42Eghuteuna keha nodi namono mare re, Libna, nei Eta, nei Asan, 43nei Ifta, nei Asna, nei Nesib, 44nei Keila, nei Aksib, nei Maresa. Igre nheva namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te au faligohodi mare.
45Eghuteuna keha nodi namono langau mare re igre, Ekron baludi namono ikodi te au faligoho re, 46eghuteuna namono biꞌo nei namono ikodi teu te gnafa phile ke demei rhegna Asdod te funu Ekron te tei posani Thongna Mediterenian. 47Eghuteuna keha namono re Asdod baludi namono te gnafa nei namono ikodi te gnafa teu te lithui, eghuteuna namono Gasa baludi namono te gnafa nei namono ikodi te gnafa teu te gnafa igre, tei posani khoꞌu ikoi te fofotagna nodi glose naiknodi Ijep ke mata na, eghuteuna tei me posani Thongna Mediterenian ke mosu na.
48Eghuteuna nanghadi nodi namono maedi Juda ka thogele na igre: Samia, nei Jatia, nei Soko, 49nei Dana, nei Kiriat-Sefa, keha nanghagna na Debia, 50nei Anab, nei Estemoa, nei Anim, 51nei Gosen, nei Holon, nei Gilo. Igre nabotho kaisei namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te au faligohodi mare.
52Eghuteuna nanghadi keha namonore igre, Arab, nei Duma, nei Esan, 53nei Janim, nei Bet-Tapua, nei Afeka, 54nei Humta, nei Kiriat-Aba keha nanghagna Hebron, nei Sioa. Igre nheva namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te gnafa te au faligohodi mare.
55Eghuteuna igre nanghadi keha namonore, Maon, nei Kamel, nei Jif, nei Juta, 56nei Jesrel, nei Jokdeam, nei Sanoa, 57nei Kain, nei Gibea, nei Timna. Igre nabotho namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te gnafa te au faligohodi mare.
58Eghuteuna mare au keha namono langau nanghadire igre, Halhul, nei Bet-Sua, nei Gedoa, 59nei Marat, nei Bet-Anot nei Eltekon. Igre namno namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te gnafa te au faligohodi mare.
60Eghuteuna phei namono nanghagna kaisei na Kiriat-Baal keha nanghagna na Kiriat-Jaerim, eghuteuna keha na Raba. Igre phei namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te gnafa te au faligohodi mare.
61Eghuteuna keha namono langau te au ka namono nagou re nanghadire, Bet-Araba, nei Midin, nei Sekaka, 62nei Nibsan, nei Iramelak, nei En-Gedi. Igre namno namono te au ka rijon tuana baludi namono ikodi te gnafa te au faligohodi mare.
63Nu vikegna mae Juda igre theome tangomana te ngolho fajifladi vikegna mae Jebus teke au Jerusalem funu tifa igre. Naikno igre au ngala baludi vikegna mae Juda ghilei mei posa gognarogne.
16Nodi glose vikegna mae Efrem nei vido vikegna mae Manase
1Igre glose te khotodi vikegna mae Josep. Nohi ke mata na funu ka Khoꞌu biꞌo Jordan rhegna Jeriko eghuteuna tei me posani glokha khoꞌu ke maghati Jeriko, eghuteuna ke tei ke lamna namono nagou. Tei salaꞌu Jeriko eghuteuna tei me posani thogele Betel, 2aonu tei me posani namono Lus, eghuteuna ke tei me salaꞌu Atarot fofotagna nodi rijon naiknodi Aki. 3Aonu, figri tei ke mosu aheva te tei te posani fofotagna nodi nohi vikegna mae Jaflet tifa ia, eghuteuna ke tei me posani namono te kiloi Bet-Horon Pari, eghuteuna ke tei me posani namono Gesa, eghuteuna tei me gnafa ka Thongna Mediterenian.
4Igne glose aheva te khotodi phei vikegna mae Josep, mae Manase ghe mae Efrem.
Nodi glose vikegna Efrem
5Ke mata na nodi nohi glose vikegna mae Efrem mare te khotogna funu ka namono Atarot-Ada ke maghati na, eghuteuna haghe ka namono te kiloi mare Bet-Horon Holo, 6-9eghuteuna ke tei famosu tei posani Thongna Mediterenian. Fofotagna mare ke raru na, funu ke maghati namono Janoa, eghuteuna figri fararu kakatha, eghuteuna ke figri mei kakatha ke mata tei posa ka phei namono Mikmetat ghe Tapua, eghuteuna tei leghuni glogu Kana tei ke mosu tei posani Thongna Mediterenian. Fofotagna ke maghati na, funu ke raru rhegna namono Janoa eghuteuna tei salaꞌu Tanat-Saelo, eghuteuna tei posa ka namono Atarot, eghuteuna tei posa ka namono Nara, eghuteuna tei posa ka Khoꞌu biꞌo Jordan ka kaisei vido rhegna namono Jeriko. Namono biꞌo te gnafa nei namono ikodi te gnafa teu ka fofotagna ke mosu na teu igne, au ke lamnagna nodi rijon vikegna mae Manase, nu mae Josua neke snakre laohi ka vikegna mae Efrem.
10Vikegna mae Efrem igre theome ngolhi teidi kolho naiknodi Kenan te au ka namono Gesa. Mare au fodu kolho baludi mare mei posa gognarogne, nu vikegna mae Efrem igne huhurudi naiknodi Gesa mala loku jateula naikno sneka eghu.
17Nodi glose vido gaga vikegna mae Manase
1Aonu mare ne snakre lao glose ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan igne ka vikegna mae Manase thugna ululahu mae Josep. Nanghagna thugna nalhaꞌu ululahu mae Manase na mae Makia, eghuteuna thugna mana na mae Gilead. Eghuteuna mae Moses neke tusu laohi phei glose igre Gilead ghe Basan te au ke maghati khoꞌu Jordan igre naugna mae igre mae soldia keli. 2Eghuteuna glose ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan igre, mae Josua neke snakre laohi ka keha vido gaga ka vikegna mae Manase nanghadi re, mae Abiesa, nei mae Helek, nei mae Asriel, nei mae Sekem, nei mae Hefa, nei mae Semida.
3Hefa thugna Gilead, eghuteuna mae Gilead gne thugna mae Makia, thugna mae Manase. Mae Hefa gne neke au kaisei thugna nalhaꞌu nanghagna Selofehad. Mae igne au glima thugna gaꞌase eghuteuna theo kaisei thugna nalhaꞌu, nanghadi gaꞌase igre neke Mala, nei Noa, nei Hogla, nei Milka nei Tiasa. 4Gaꞌase igre tei ne filodi pris biꞌo Eliesa ghe mae Josua nei keha nodi lida mae Israel. Reꞌe ne cheke eghu, “Tifa na, neke cheke ka mae Moses mala snakre mei keha glose ka ghehati, mala jateula keha mae thabusimi ghehati te au nodi glose igre eghu, mala jaola ngau ghehati mala au nomi glose themi.” Aonu mae lida igre ne eni unha teke chekeni LORD ka mae Moses tifa ia. Eghuteuna mare ne snakre lao ka rijon aheva hatimare thabusigna te khotogna, mala tangomana mare te au nodi tagna. 5Vikegna mae Manase igre ne khotogna nabotho rijon ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan baludi phei rijon Gilead ghe Basan te au ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan. 6Mare eni igne naugna goro gaꞌase igre jaola khotodi glose baludi keha mae ka vikedi mare igre, mala tangomana mare te khoto glose kate au mare tagna na. Nu glose Gilead igre, mare la snakre laohi ka keha vido gaga vikegna mae Manase mala khotogna.
7Nodi rijon vikegna Manase igre funu ka nodi nohi vikegna Asa tei posani namono Mikmetat ke maghati namono Sekem. Nohi igne tei ke mata glokha khoꞌu rhegna namono Tapua, nei nodi glose mare te au ka rijon tuana. 8Glose te au te lithui ka namono na igre nodi vikegna Manase, nu namono igne nodi vikegna Efrem. 9Fofotagna nogna rijon Manase ke mosu te sukha ka glogu Kana igne leghuni glogu ke raru igne tei posani Thongna Mediterenian. Keha namono te au ke mata rhegna glogu igne nodi vikegna Efrem neubane au ke lamnagna nogna rijon Manase. 10Vikegna Efrem igre au ke mata, eghuteuna vikegna Manase igre au ke raru, eghuteuna fofotadi phei rijon igre leghu glogu tei gnafa ke mosu Thongna Mediterenian. Nodi rijon vikegna Asa na au ke mosu fei ke raru, eghuteuna nodi rijon vikegna Isaka na au ke maghati fei ke raru. 11Vikegna Manase igne au keha namono ke lamnagna nogna rijon Asa nei nogna rijon Isaka, nanghadi re Bet-San ghe Ibleam, baludi namono ikodi te au falithui igre, baludi namono Endo, nei Tanak, nei Megido nei Doa te au ka geri thongna.
12Funu tifa te ghilei mei posa ka narane gognarogne naiknodi Kenan igre au ngala baludi naiknodi Israel igre, naugna mae Israel theome tangomana te ngolhi fajifladi ka namono igre. 13Neuba vikegna Israel igne ne kegra heta ke leghu na, mare theome ngolhi fajifladi nu huhurudi naiknodi Kenan igre mala loku jateula naikno sneka eghu mare.
Vikegna Efrem nei vido gaga vikegna Manase igre magnahaghedi keha glose
14Vikegna Josep igre mei ka Josua ne cheke eghu ka mana, “Gognarona, ghehati la kmana fara naugna LORD ne fablahi ghami. Eghume ghehati magnahaghei nigho iagho te snakre mei keha glosei ka ghehati.”
15Nu Josua ne cheke eghu ka mare, “Uve, jame te kmana fara tutuani ghotilo na eghuteuna thogele re theome nabami ghotilo teuna, te keli na ghotilo tei ka nodi glose vikegna Peres, nei ka nodi glose vikegna Refaem, mala tei tobi ka vido igre mala au ghotilo tadi.”
16Nu mare ne cheke eghu, “Neuba jame te eni ghehati tuana, theome naba glose malami ghehati ka thogele na are, eghuteuna ghehati jaola theome tangomana te au ka sare na. Naiknodi Kenan te au ka namono Bet-San baludi namono ikodi te au faligohodi mare are, eghuteuna naikno te au ka glogu Jesrel na are thono nheta fara naugna mare au chariot mala magra te horo mare ka aean.”
17Josua ne cheke eghu ka mare, “Vike ghotilo igre kmana naikno fara, eghuteuna ghotilo jaola nheta fara ka magra na. Eghume, iara ginauna snakre ari keha glosei ka ghotilo. 18Ghotilo ginauna tangomana te hata thogele are, funu ka phile igne tei posa ka keha phile gno. Tutuani namhata igre nathuꞌa fara, nu ghotilo tangomana te tobi fagae mala au ghotilo tagna. Eghuteuna jaola tutuani naiknodi Kenan igre au nodi chariot teke horo ka aean, eghuteuna mare nheta ka magra na, nu ghotilo tangomanau ngala te ngolhi fajifladi re naikno tuare.”
18Josua ne tufa fahui glose na ka keha vikedi Israel
1Ke leghugna te magra te uludi nodi naokare, naiknodi Israel gre mei ne khapru ka namono Saelo ne lisei haghe nogna Suga Tapuale te Blahi LORD na ka vido igne. 2Ka narane tuare fitu vike ka mare theome khotogna kaisei glose.
3Aonu mae Josua ne cheke eghu ka mare, “Niha fata ofou ame hata nomi glose nga eghu si ghotilo ia? LORD nodi God kuꞌemi ghotilo tifa ra teke tufahi glose igne ka tahati. Tei si ghotilo hata nomi glose. 4Vavahi thilo mae ka vike te gnafa ghotilo are. Iara ginauna kurudi mare mala tei filoni glose igne mala nonohi glose na eghuteuna vike te gnafa re ginauna au nodi glose. Eghuteuna ke leghugna eni te gnafa igne, mare nake pulo mei ka iara. 5-6Mare ginauna tufa glose igne ka fitu nohi. Eghuteuna mare mala rioriso soru ripot eidi nohi ka vido igre, eghuteuna mala ke hata fapulo ripot igne ka iara. Iara ginauna lalahu khale mala laseni glose igne, aheva LORD noda God tahati igne te tusu mei ka vike tahati igre. Nu vikegna Juda igre ginauna auhi ka rijon ke mata. Eghuteuna vikegna Josep ginauna auhi ka phei rijon ke raru te theome au ke lamnagna nodi fitu rijon mare teke tufa ghotilo gognarogne. 7Vikegna mae Livae igne ginauna theo kaisei glose jateula keha vike are eghu, naugna mare loku jateula nogna pris LORD eghu, eghuteuna nodi gloku mare igne tughugna glose te tusu lao God ka mare na. Vikegna Gad, nei vikegna Ruben, nei vido gaga ka vikegna Manase teu igre la auhi glose ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan. Igne glose Moses nogna mae gloku LORD teke tusu lao ka mare tifa.”
8Mae igre tei ne eni unha teke chekeni mae Josua ka mare na. 9Mare ne tei tongana ka vido te gnafa ka glose igne, eghuteuna mare ne rioriso soru gobigna lepo eigna te tufa mare glose igne ka fitu rijon baludi namono te au ke lamnagna rijon igne. Kate nonohi te gnafa vido igre, mare neke figri ka mae Josua Saelo.
10Eghuteuna jare Saelo ke ulugna LORD, mae Josua ne lalahu khale mala laseni rijon aheva LORD nate tusu lao ka vike igre te mala khotogna na. Igne unha te eni Josua kate tufa mana rijon igre ka fitu vike te theome khotogna kaisei glose na.
11Kate tufa Josua glose igre, vido glose ulu lahu na tei ka vikegna Benjamin. Nodi rijon mare na au farihotei nodi rijon vikegna Juda nei nodi rijon vikegna Efrem. 12Fofotagna rijon igne funu ka Khoꞌu biꞌo Jordan, eghuteuna tei kasa ka keha phile na ke holo thogele ke raru Jeriko, eghuteuna ke figri tei ke holo ka thogele rijon ke mosu tei posani namono nagou Bet-Aven. 13Fofota igne tei ke mata thogele rhegna namono Lus, keha nanghagna namono igne Betel. Eghuteuna fofota igne sukha Atarot tei salaꞌu ka keha phile ke paka thogele biꞌo Bet-Horon. 14Fofotagna ke mosu na fufunu ka vido igne, eghuteuna lithui tei ke mata thogele biꞌo fei Bet-Horon tei posani namono Kiriat-Jaerim, ka nodi rijon vikegna Juda. Igne fofotagna rijon igne ke mosu na. 15Eghuteuna fofotagna ke mata na funu ka namono Kiriat-Jaerim ke mosu na tei posani glokha khoꞌu Neftoa. 16Eghuteuna ke soru paka ka pesigna thogele ke raru glogu Refaem aheva glogu Hinom eghuteuna tei salaꞌu ka keha phile namono Jebus eghuteuna tei posa ke mata glokha khoꞌu En-Rogel. 17Fofota igne figri tei ke raru mala tei posani glokha khoꞌu En-Semes, eghuteuna doglo tei posa Gelilot ka keha phile te mala soru ka thabafe te kiloni Adumim aheva nabrou na te salaꞌu farihoteidi thogele ro. Fofota igne sukha tei posani nogna Thina Bohan. Bohan igne, nanghagna kaisei thugna Ruben. 18Fofota igne sukha ka thogele biꞌo ke raru Bet-Araba aheva iagho tangomana te filo soru ka glogu Jordan, 19eghuteuna lithui mei ka thogele Bet-Hogla. Fofota igne tei gnafa ka Thongna Lehe ka vido aheva te ari te gnafa Khoꞌu biꞌo Jordan. Igne fofotagna glose ke mata igne. 20Fofotagna ke maghati na ka Khoꞌu biꞌo Jordan.
Igne fofotagna glose te khotogna vikegna Benjamin.
21Nanghadi nodi namono tharakna ka vikegna Benjamin: Jeriko, nei Bet-Hogla, nei Emek-Kesis, 22nei Bet-Araba, nei Semaraem, nei Betel, 23nei Avim, nei Para, nei Ofra, 24nei Kefaramoni, nei Ofni, nei Geba. Igre nabotho phei namono te au ka rijon igne baludi namono ikodi te au faligohodi mare.
25Eghuteuna mare au keha namono langau, nanghadi re igre, Gibeon, nei Rama, nei Berot, 26nei Mispa, nei Kefira, nei Mosa, 27nei Rekem, nei Irpel, nei Tarala, 28nei Sela, nei Haelef, nei Jebus, keha nanghagna na Jerusalem, nei Gibea, nei Kiriat-Jaerim. Igre nabotho fati namono te au ka rijon igne baludi namono ikodi te au faligohodi mare.
Igre glose vikegna Benjamin te khotodi re.
19Nodi glose vikegna Simion
1Fapea vido glose igne tei ka vikegna Simion. Nodi rijon mare igne au ke lamnagna nodi rijon vikegna Juda. 2Nanghadi namono te au rijon igne: Bereseba, nei Seba, nei Molada, 3nei Hasasual, nei Bala, nei Esem, 4nei Eltolad, nei Betul, nei Homa, 5nei Siklag, nei Bet-Makabot, nei Hasasusa, 6nei Bet-Lebeot, nei Saruhen. Igre nabotho thilo namono baludi namono ikodi te au faligohodi mare te au ka rijon tuana.
7Jaola au fati namono nanghadi re Ain, nei Rimon, nei Eta, nei Asan, baludi namono ikodi te au faligohodi mare. 8Eghuteuna mare jaola au keha namono ikodi te au farihoteidi namono igre ghilei tei posani namono ke mata Balat-Bere, keha nanghagna na Rama. Igre glose te khotodi vikegna mae Simion. 9Josua neke tusu lao glose biꞌo fara ka vikegna Juda aheva teke theome loku mare kaisei vidogna tagna, aonu mae Josua ne tusu lao keha glose ka vikegna Simion mala khotogna mare.
Nodi glose vikegna Sebulun
10Fatilo vido glose igne mana ne fatei ka vikegna Sebulun. Fofotagna nodi rijon mare na ke mata fufunu ka namono Sarid, 11eghuteuna tei ke mosu salaꞌudi Marala ghe Dabeset, eghuteuna tei gnafa ke demei kaisei khoꞌu rhegna Jokneam. 12Fofota igne funu Sarid eghuteuna tei ke maghati ghilei tei posani fofotagna Kislot-Teboa, eghuteuna ke tei posani Daberat, eghuteuna ke haghe posani Jafia. 13Ke maghati na, fofota na funu ka vido igne ghilei tei posani Gat-Hefa nei Etkasin, tei salaꞌu Rimon, eghuteuna ke figri tei Nea. 14Ke raru na, fofota igne doglo tei Hanaton, eghuteuna gnafa ka glogu Iftahel. 15Nanghadi keha namono te au ke lamnagna rijon igne: Katat, nei Nahalal, nei Simron, nei Idala, nei Betlehem. Nabotho phei namono baludi namono ikodi te au faligohodi mare igre au ka rijon tuana. 16Igre namono biꞌo nei namono ikodi eghu te khotodi vikegna Sebulun.
Nodi glose vikegna Isaka
17Fafati vido glose na mala tei ka vikegna Isaka. 18Namono ke lamnagna rijon igne na: Jesrel, nei Kesulot, nei Sunem, 19nei Hafaraem, nei Sihon, nei Anaharat, 20nei Rabit, nei Kision, nei Ebes, 21nei Remet, nei En-Ganim, nei En-Hada, nei Bet-Pases. 22Fofotagna rijon igne tei salaꞌu ke lamnadi thilo namono nanghadi re Teboa, nei Sahasuma nei Bet-Semes, eghuteuna gnafa ka Khoꞌu biꞌo Jordan. Igre nabotho namno namono baludi namono ikodi te au faligohodi mare te au ka rijon tuana.
23Igre namono biꞌo nei namono ikodi eghu te khotodi vikegna Isaka.
Nodi glose vikegna Asa
24Fafalima vido glose igne tei ka vikegna Asa. 25Nodi rijon mare igne au keha namono lamna ka nodi rijon mare igne na Helkat, nei Hali, nei Beten, nei Aksaf, 26nei Alamelek, nei Amad, nei Misal. Fofotagna ke mata na funu ke mosu rhegna Thogele Kamel, leghuni khoꞌu Siho-Libnat. 27Fofotagna ke maghati na tei ke raru salaꞌuni Bet-Dagon eghuteuna tei salaꞌuni fofotagna nodi rijon vikegna Sebulun nei ka khoꞌu Iftahel. Eghuteuna ke tei ke raru salaꞌudi phei namono Bet-Emek ghe Nel. Ke tei ke raru salaꞌudi namono Kabul, 28nei Abdon, nei Rehob, nei Hamon, nei Kana, eghuteuna riju tei posani namono biꞌo Saedon. 29Fofota igne figri Rama, eghuteuna tei namo ka namono Taea, namono ringni te lithui ka thina. Fofota igne figri tei fei Hosa eghuteuna tei gnafa ka Thongna Mediterenian. Keha namono te au ke lamnagna rijon igne: Mahalab, nei Aksib, 30nei Uma, nei Afek nei Rehob. Varadaki phei namono baludi namono ikodi te au faligohodi mare igre au ka rijon tuana.
31Igre namono biꞌo nei namono ikodi eghu te khotodi vikegna Asa.
Nodi glose vikegna Naftali
32Namno vido glose igne tei ka vikegna Naftali. 33Fofotagna nodi rijon mare ke raru nei ke maghati teu igne, funu ka namono Helef eghuteuna tei posa ka gaju biꞌo Sananim, eghuteuna ke tei posani namono Adami-Nekeb, eghuteuna ke tei ka namono Jabnel, tei posani namono Lakum eghuteuna gnafa ka Khoꞌu biꞌo Jordan. 34Fofotagna ke mata na funu ka khoꞌu Jordan eghuteuna tei ke mosu ka namono Asnot-Teboa eghuteuna leghuni fofotagna nodi rijon vikegna Sebulun te tei posani namono Hukok. Nodi fofotagna mare ke mosu na igne fofotagna eghu vikegna Asa. 35Nodi glose mare igne au keha namono te bara te ligoho ka thina biꞌo, eghuteuna nanghadi re Sadim, nei Sea, nei Hamat, nei Rakat, nei Kineret, 36nei Adama, nei Rama, nei Haso, 37nei Kedes, nei Edrei, nei En-Haso, 38nei Iron, nei Migdal-El, nei Horem, nei Bet-Anat nei Bet-Semes. Nabotho nheva namono biꞌo baludi namono ikodi te au faligohodi mare ka rijon tuana.
39Igre namono biꞌo nei namono ikodi eghu te khotodi vikegna Naftali.
Nodi glose vikegna Dan
40Fafitu vido ka glose igne mala tei ka vikegna Dan. 41Namono te au ke lamna nodi glose mare na, Sora, nei Estaol, nei Ir-Semes, 42nei Salabin, nei Aejalon, nei Itla, 43nei Elon, nei Timna, nei Ekron, 44nei Elteke, nei Gibeton, nei Balat, 45nei Jehud, nei Bene-Berak, nei Gat-Rimon, 46nei Mejakon, nei Rakon, baludi vido te lithui Jopa.
47Ke leghu, kate theome tangomana mare te hata nodi glose mare igre, mare tei ne magra ka naikno ka namono Laes. Mare ne uluni namono igne ka magra, mare ne aknu falehe naikno te gnafa ka namono igne, mare jaola ne hata glose te au te lithui ni namono igne. Mare ne tuthughu nanghagna nodi namono mare Laes igne ka Dan nanghagna kuꞌedi mare tifa.
48Igre namono biꞌo nei namono ikodi eghu te khotodi vikegna Dan.
Mare tufa ne gnafa glose igre
49-51Aonu ke leghugna tufa te gnafa mare glose igne farihoteidi vike te gnafa igre, mae pris biꞌo Eliesa nei Josua baludi lida te gnafa ka vike te gnafa Israel igre ne kafe mei salo fodu ke ulugna nogna Suga Tapuale te Blahi LORD na Saelo. Eghuteuna kate au teu mare ke ulugna LORD na, mare ne tufa glose igre ka naiknodi Israel. Mare ne lalahu khale mala laseni ihei nate khotogna vido glose igne. Ka puhi tuana tela tufahi mare glose igne.
Kate tufa te gnafa mare ka vikedi re glose igne, mare ne tusu lao kaisei vido glose ka Josua mala khotogna mana. Tifa na, LORD neke chekeni te jame te toreni Josua kaisei namono na, mare ginauna tusu lao namono tuana ka mana. Josua ne toreni namono Timnat-Sera ka thogele Efrem. Aonu mare ne tusu lao ka mana eghuteuna mana tei ne au tagna ne eni fakeli namono igne.
20Namono aheva naiknore tangomana te tei poru tagna
1Kaisei narane LORD ne cheke ka Josua 2mala cheke eghu mana ka naiknodi Israel, “Ghotilo vahidi namono te mala poru tagna na, leghuni unha LORD teke chekeni tifa ka Moses. 3Jame kaisei mae theome ghathoni te mala faleheni keha mae na teuna, nu lehe mae igne teuna, mae igne tangomana te rikha te tei poru ka kaisei namono ka igre na. Eghuteuna jame kaisei kheragna fofodu mae te lehe igne mei mala faleheni mae igne ke tughuni nakarhagna kheragna fofodu na teuna, mana ginauna theome tangomana te faleheni mana na. 4Jame kaisei mae eni igne, mana ginauna tangomana te tei poru ka kaisei namono ka igre, nu mana mala kulu tei filodi mae lida ka grengatha gna gringni thinagna namono igne mala chekeni eigna unha teke eni igne, mala tangomana mare te fateni mana na. Ke leghu, mare ginauna tangomana teke snakreni mana te mala au ka namono igne baludi mare, eghuteuna mare na tusu lao kaisei vido mala au mana tagna. 5Jame kheragna mae igne au nogna nolaghi te mala aknu faleheni mae igne, eghuteuna mei mana me toredi maegna ka namono igne eigna mae igne, nu mare te gnafa na theome snakreni mae igne ka mana teuna, mare mala reireghi fakelini mana mala theome tangomana kheragna mae igne te mei aknu faleheni keha mae igne naugna glehe igne kaisei glehe kakarha kolho eghuteuna mae igne theome diꞌatagna ka mae ihei te lehe na. 6Mae tuana tangomana te au ka namono igne ghilei fateni mare, eghuteuna jame nogna cheke mana re tutuani, mana ginauna au ka namono igne ghilei thokeni narane pris biꞌogna Israel te lehe na. Eghuteuna ke leghu na, puhi biꞌo teke eni mae igne ginauna gnafa eghuteuna mana tangomana teke figri ka nogna suga na.”
7Aonu naiknodi Israel igre ne vahidi thilo namono mala poru ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan. Nanghadi re Kedes jare Galili te au ka thogele ka nogna rijon Naftali, nei Sekem te au ka thogele ka nogna rijon Efrem, eghuteuna Hebron te au ka thogele ka nohi Juda. 8Eghuteuna mare vavahi keha thilo namono ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan, nanghadi re Bese rhegna Jeriko ka namono nagou holo ka thogele ka nogna rijon Ruben, eghuteuna Ramot jare Gilead ka nogna rijon Gad, nei Golan jare Basan te au ka nogna rijon Manase. 9Igre namono teke vavahi mare, glahu kaisei naiknogna Israel ba kaisei naikno phosa au baludi mare tangomana te tei poru ka kaisei ka namono igre glahu teke faleheni keha mae na igne neke theome ghathoni kolho mala faleheni mana teku na. Eghuteuna neuba kaisei kheragna mana ne mei mala ke tughuni glehe igne neu, mana na theome eni igne ghilei tei mana ka fate mala laseni glahu glehe igne neke theome ghathoni kolho mala eghu teku na.
21Nodi namono vikegna Livae
1-2Ka narane tuare mae mala baubatu ka vikegna Livae igre mei mala filoni pris biꞌo Eliesa, balugna Josua nei keha mae mala baubatu ka vikedi Israel iheire te au teu ka namono Saelo jare kantri Kenan, eghuteuna mare ne cheke eghu, “LORD neke cheke ka Moses ka narane teke posa tahati ka vido igne, ghotilo ginauna snakre mei namono igre ka ghehati mala au ghehati tadi, baludi glose te au faligoho ka namono igre, mala lilisei ghehati nomi buluka, nei sipu nei nanigot teu igre.”
3Aonu mae iheire te baubatu ka vikedi Israel igre ne leghuni unha te chekeni LORD igne ne snakre lao namono nei glose teu igre ka vikegna Livae mala tangomana mare te lilisei nodi buluka, nei sipu, nei nanigot teu ka vido te khotogna mare igne.
4Kokholo gna Kohat kaisei thugna mae Livae, mare neke kulu snakre lao namono igre ka mare. Tharakna ka kokholo gna Eron mae ihei teke pris biꞌo tifa igne, mana teke khotodi nabotho thilo namono eghuteuna keha ka namono igre neke snakre lao ka vikegna Juda, keha ka vikegna Simion, keha ka vikegna Benjamin.
5Eghuteuna keha ka kokholo gna Kohat igre khotodi nabotho namono, kehare au ka nogna vido vikegna Efrem, eghuteuna keha ka nogna vido vikegna Dan, eghuteuna keha au ka nogna vido gaga vikegna Manase te au ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan.
6Kokhologna Geson, mae ihei keha thugna mae Livae, mae igre te khotodi nabotho thilo namono eigna kehare au ka nogna vido vikegna Isaka, eghuteuna kehare au ka nogna vido vikegna Asa, eghuteuna kehare au ka nogna vido vikegna Naftali, eghuteuna kehare au ka nogna vido gaga vikegna Manase jare Basan te au ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan.
7Eghuteuna ka kokhologna Merari, mae ihei keha thugna mae Livae, mae igre khotodi nabotho phei namono, kehare au ka nogna vido vikegna Ruben, eghuteuna kehare ka nogna vido vikegna Gad, eghuteuna kehare au ka nogna vido vikegna Sebulun.
8Tifa na, LORD neke cheke ka Moses mala chekedi mana mae iheire te mala baubatu ka vikedi Israel mala lalahu khale, mala laseni ihei ka vikegna Livae nate khotodi namono igre. Aonu mare ne leghuni nogna cheke LORD teke cheke ka Moses igne ne snakre lao namono igre baludi glose te au ligoho igre ka vikegna Livae.
9-18Ulu lahu na, mare vahini kokhologna Eron mae ihei teke funu ka kokhologna Kohat, aonu mare te khotodi nheva namono te au ka nodi distrik Juda ghe Simion. Namono ulu lahu na Kiriat-Aba baludi glose te au falithu igre mala lilisei buluka, sipu nei nanigot. Namono igre au ke kligna thogele ka distrik Juda, eghuteuna gaoghathogna nangha igne “Nogna Namono Aba,” leghuni nanghagna kmagna Anak tifa, nu ke leghu na mare ke kiloni Hebron. Nu Kelab te khotodi vido te mala loku nagare baludi namono ikodi te au faligohoni namono igne. Gognaro na, namono Hebron gne kaisei namono mala poru ihei te faleheni keha mae na, nu mana theome diꞌatagna nei theome au gaoghatho mala goigonini keha mae na. Nu mae igne neke lehe neku.
Eghuteuna mare ne snakre lao keha namono baludi glose te au faligohodi mare mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. Nanghadi namono igre: Libna, nei Jatia, nei Estemoa, nei Holo, nei Debia, nei Aen, nei Juta, nei Bet-Semes. Igre nheva namono te khotodi mare ke lamnagna nodi vido vikegna Juda nei vikegna la Simion.
Eghuteuna ka nogna vido Benjamin, mare snakre lao fati namono ka mare, baludi glose te au faligoho te mala lilisei nodi buluka, nei sipu nei nanigot eghu mare. Nanghadi namono igre: Gibeon, nei Geba, nei Anatot nei Almon.
19Pris ka vikegna Eron te khotodi nabotho thilo namono baludi glose te au faligoho mala lilisei nodi buluka, sipu nei nanigot.
20Keha ka vikegna Kohat igre khotodi fati namono ka nogna vido ka vikegna Efrem baludi glose te au faligoho mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. 21Namono ulu lahu na Sekem, namono igne au ka thogele ka vido tuana. Eghuteuna namono igne jaola kaisei ka namono te mala poru ihei te faleheni keha mae na. Eghuteuna keha thilo namono te khotodi mare re, Gesa, 22nei Kibsaem, nei Bet-Horon. 23Ka nogna vido Dan, mare snakre lao fati namono ka mare baludi glose te au faligoho te mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. Nanghadi namono igre: Elteke, nei Gibeton, 24nei Aejalon, nei Gat-Rimon. 25Eghuteuna ka nogna vido Manase ke mosu na, mare snakre lao phei namono ka mare baludi glose te au faligoho te mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. Nanghadi phei namono re igre: Tanak ghe Ibleam.
26Eghume, mare khotodi nabotho namono igre baludi glose te au faligoho te mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot.
27Mare ka vikegna Geson te khotodi phei namono baludi glose te au faligoho te mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot ke maghati nogna vido Manase. Nanghadi phei namono re igre: Bestera ghe Golan. Golan gne kaisei namono kate mala poru ka namono biꞌo Basan. 28Ke lamnagna nogna vido Isaka igne, mare khotodi fati namono baludi glose te au faligoho te mala lilisei buluka, sipu nei nanigot. Nanghadi namono re igre: Kision, nei Daberat, 29nei Jamut, nei En-Ganim. 30Eghuteuna ke lamnagna nogna vido Asa, mare khotodi fati namono baludi glose te au faligoho ka mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. Nanghadi namono igre: Misal, nei Abdon, 31nei Helkat, nei Rehob. 32Eghuteuna ke lamnagna nogna vido Naftali, mare khotodi thilo namono baludi glose te au faligoho ka mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. Nanghadi thilo namono igre: Hamot-Doa, nei Katan, nei Kedes jare Galili. Kedes gne kaisei ka namono te mala poru igre.
33Mare ka vikegna Geson ne khotodi nabotho thilo namono baludi glose te au faligoho ka mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot.
34Eghuteuna leghu lahu ka thudi Livae gne Merari. Ka nogna vido Sebulun, mae igre khotodi fati namono baludi glose te au faligoho ka mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. Nanghadi namono igre Jokneam, nei Kata, 35nei Dimna, nei Nahalal. 36Ke lamnagna nogna vido Ruben, mare khotodi fati namono baludi glose te au faligoho ka mala lilisei buluka, sipu nei nanigot. Ka namono igre, namono Bese te au ka sare biꞌo ke kligna thogele, igne kaisei ka namono te mala poru ra, baludi Jahas, 37nei Kedemot, nei Mefat. 38Eghuteuna ka nogna vido Gad, mare khotodi fati namono baludi glose te au faligoho ka mala lilisei buluka, nei sipu nei nanigot. Ulu lahu na, namono igre Ramot jare Gilead, kaisei ka namono te mala poru igre, baludi Mahanaem, 39nei Hesbon, nei Jasea. 40Mare khotodi nabotho phei namono.
41-42Eghume naikno ka vikegna Livae au phiatutu nhana namono ke lamnadi nodi vido keha vikedi Israel. Eghuteuna namono te gnafa igre mare au glose lithui mala lilisei buluka, sipu nei nanigot.
Nogna naikno LORD igre au soru ka nodi glose re
43Aonu LORD neke tusu lao glose ka vikegna Israel. Igre glose teke nhaꞌa cheke mana ka kuꞌedi mare tifa ra. Eghuteuna kate khotodi mare glose igre, mare ne ei nodi namono tadi. 44LORD ne tusu ranghidi pharikeli heva heva ke lamnadi glose aheva teke nhaꞌa cheke mana ranghidi kuꞌedi mare tifa ra. Eghuteuna ka narane igre, theo kaisei naoka te tangomana te uludi mare na, naugna LORD neke toghodi neke uludihi mare nodi naoka mare igre. 45LORD neke tajidi nogna nhaꞌa cheke te gnafa teke edi mana baludi kuꞌedi mare tifa ra. Nogna famane nhaꞌa cheke mana igre ne thoke mei tutuani fara.
22Vike teke au ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan igne neke figri ka namono
1Aonu Josua ne kilodi soldia ka vikegna Ruben, nei ka vikegna Gad, nei vido gaga ka vikegna Manase te khotogna glose ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan, mala kafe mei mare ka mana. 2Mana ne cheke eghu ka mare, “Gognarona, ghotilo thofno leghudi gobigna lepo Moses nogna mae gloku LORD, teke chekedi mala edi ghotilo teku mana ra. Eghuteuna ghotilo jaola leghudi nogu cheke iara ra. 3Ka finogha tela salaꞌu ra, tahati neke kaisei au fodu nu ghotilo neke theome thodo te toghodi kherami re te mala hata nodi glose mare. Leuleghu fata na, ghotilo leghudi fabrahu nogna cheke LORD, noda God. 4Eghuteuna gognarona LORD nomi God ghotilo na ginau tusu ranghidi vikemi ghotilo re pharikeli mala au fakeli ka nomi glose ghotilo re, jateula teke nhaꞌa cheke mana tifa ia. Eghuteuna thofno keli fara ghotilo teke figri ka nomi namonore, ka nomi glose teu te khotodi ghotilo ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan, aheva Moses teke tusu arihi ka ghotilo tifa ra. 5Kate ke figri ghotilo na, ghotilo theome mala ghatho ihodi te mala leghudi nogna famane farirhiu Moses nogna mae gloku LORD, teke tusu arihi ka ghotilo ra. Mana neke chekehi ka ghotilo te mala namhani LORD noda God, tapla leghudi puhigna mana re, leghudi nogna cheke mana re, loku famaku ka mana, eghuteuna loku ranghini mana ka nagnafami fateote’o, nei ka gaoghathomi fateote’o.”
6-8Aonu Josua ne fablahidi, ne cheke eghu ranghidi, “Ghotilo tangomana te tei ka namono na. Eigna gognarona ghotilo dedei nomi fara, ghotilo au kmana nomi buluka, sipu, nanigot, nei silva, nei gol, nei bras, nei aean, nei jaola kmana nomi pohe. Ghotilo hata glepo teke uludi ghotilo ka magra ka nomi naoka ra, eghuteuna tufa ka vikemi ghotilo are.” Eghuteuna kate cheke te gnafa ka mare na, mare neke pulo ka namono. Tifa na, Moses neke snakre tei glose ka vido gaga vikegna Manase, eghuteuna glose igne te au ka rijon Basan ke maghati ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan. Nu ke leghu na, Josua neke tusu lao glose ka keha vido gaga vike igne, ka keha phile ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan, ka namono aheva teke aula keha vikere.
9Soldia ka vikegna Ruben, nei ka vikegna Gad, nei ka vikegna Manase teu igre neke pulo ka nodi namonore. Mare jifla kokodi kheradire mala au faleghu ka namono Saelo jare Kenan, mala ke figri ka namono biꞌo Gilead aheva te thofno khotogna mare na, leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses tifa.
Iheire teke tei ka namono igre ne eni kaisei olta tuthuana
10Kate tei posa nogna soldia Ruben, nei nogna soldia Gad, nei nogna soldia vido gaga vikegna Manase teu igre Gelilot ka nohi Kenan rhegna Khoꞌu biꞌo Jordan, mare ne horo haghe kaisei olta te famane filogna na ke mosu gna khoꞌu igne. 11Kate nomhini eigna unha te eni mare igne, 12naiknodi Israel ne kafe haghe Saelo mala tei magra ka mae iheire te eni olta igne.
13Nu mare ne kuruni Pris Finehas mala tei Gilead mala kulu tei filodi mae kheradi te eni olta igne. Eliesa kmagna Finehas igne te pris biꞌo ka narane tuare. 14Nabotho lida ka vikedi mare te au ke mosu Khoꞌu biꞌo Jordan te tei baludi mare na. Mae igre te phaꞌu mae ka vikedi mare igre.
15Kate posa lao mare ka namono Gilead, mare ne cheke baludi vikegna Ruben, nei vikegna Gad, nei vido gaga ka vikegna Manase te au ke maghatigna namono igne. 16Mare ne cheke eghu ka nanghagna LORD, “Naugna unha site eni ghotilo glepo ignea? Tahati te gnafa na vikegna Israel kolho, eghuteuna LORD na noda God tahati, nu ghotilo eni kaisei glepo te thono diꞌa fara ka tathagna mana. Olta te eni ghotilo igne, falaseni ghotilo te tapla jafra ranghini mana. Gognarona ghotilo theome leghuni mana! 17Ba, ghotilo kela ghatho ihodihi narane kani teke au tahati Peo teke para ghita mana eidi nakhiboda tahati ra? Tahati nogna naikno mana, nu mana para ghita ka kaisei fogra te thono diꞌa fara teke kafe thoke ghita tahati gnafa. Eghuteuna tahati theome gnafa te au papara fara eigna glepo igne. 18Ba, ghotilo ginauna leghuni mana ba theo?
“Jame te tei kokoni mana ghotilo gognarogne, nathuꞌu na mana ginauna para ghita gnafa. 19Jame te ghathoni ghotilo nomi glose na theome gae ka tathagna LORD teuna, te keli na ghotilo mei ka nogna glose LORD aheva te au nogna Suga Tapuale te Blahi tela auhi mana tagna na. Ghotilo tangomana te hata keha glose agne balumi. Nogna olta LORD na la auhi agne na! Nu kate eni ghotilo keha olta na, unha te eni ghotilo igne filogna na jateula ngau tahati te gnafa na kafe figri tagruni mana. 20Ghotilo mala ke ghathoni puhigna Akan te diꞌa mae ihei teke karha ka vikegna mae Sera. LORD neke cheke ka tahati mala gnhubra fahui gobigna lepo re ke lamna namono Jeriko, mala fafara ka mana, nu mae igne neke theome leghuni LORD. Naugna igne LORD neke para ghita tahati hui eigna puhi igne. Eghuteuna theome thegna mana kolho teke lehe eigna nakhibo igne, nu kmana naikno jaola neke lehe.”
21Nu mare ka vikegna Ruben, nei ka vikegna Gad, nei ka vido gaga vikegna Manase eghu neke cheke eghu, 22“LORD kolho te thofno God na! LORD, God mae ihei te au nolaghi fateote’o igne, mana tangomana te lasedi unha te edi ghehati re! Eghuteuna ghotilo tangomana te laseni jame te huhughuni ghehati LORD, nei theome fatutuani ni mana teuna, jame te keli na ghotilo falehe ghami ghehati kolho! 23Eghuteuna jame te theome leghuni ghehati nogna cheke mana na, ghehati eni olta te mala tarai igne ka gaoghathomi themi kolho, eghuteuna ghehati gahu buluka ka olta igne, ba gahu gano teke hata mei ka nagare ka mana, ba ghehati aknu falehe buluka te gahu ghehati katha vido mala fafara ka mana, aonu ghehati ghamu katha vido tagna te mala laseni ghehati te kheragna mana teuna, jame te keli na LORD para ghami ghehati.
24“Nu theo eghu! Ghehati eni igne naugna ghehati mhaghu glahu ke leghu na, vikemi ghotilo igre ginauna cheke eghu ka vikemi ghehati re, ‘Ghotilo theome nabami te tarai lao ka LORD mae ihei te noda God tahati na. Naugna ghotilo theo nomi nolaghi te mala eni jateula tuana teuna! 25LORD neke lilisei Khoꞌu biꞌo Jordan jateu te mala fofotagna teu nohi farihoteida tahati, eghuteuna ghotilo theo nomi nolaghi te mala tarai ka LORD na.’ Jame keha narane ke leghure iheire te karha mei ka vikemi ghotilo igre ginauna theome snakredi iheire te karha mei ka vikemi ghehati igre te mala tarai ka LORD.
26“Naugna igne te ghathoni ghehati te babana olta igne, theome mala gahu buluka ba sipu mala fafara ka LORD, ba mala gahu keha nafnata fafara te mala tusu lao te mala kelitagna LORD. 27Olta igne mala falase ghita tahati te gnafa nei phagusu te gnafa teu igre tangomana te tei ka nogna Suga Tapuale te Blahi LORD te mala edi soasopai nafnata fafara igre. Ka puhi teu igre iheire nate karha mei ginau ka vikemi ghotilo re ginauna na theome cheke eghu ka iheire nate karha mei ka thilo vikemi ghehati igre, ‘Ghotilo theome tangomana te tarai ka LORD.’
28“Gaoghathomi ghehati re igne, jame vikemi ghotilo re cheke eghu, ‘Filoni igne si ghotilo! Kuꞌemi ghehati tifa ra neke eni nogna olta LORD igne. Nu igne kaisei tuthuana kolho mala jaola laseni ghehati nogna naikno LORD ra te olta igne theome mala gahu fafara tagna.’ Uve, ghotilo tangomana te chekeni tuana na.
29“Ghehati theome magnahagheni te cheke faparini LORD. Ghehati thofno magnahagheni fara te leghuni mana. Ghehati theome magnahagheni olta igne te fafara tagna. Eghuteuna ghehati theome magnahaghei te babana olta igne mala ke tughuni olta ke ulugna nogna Suga Tapuale LORD igne naugna mana ngala noda God tahati na!”
30-31Kate nomhini pris Finehas baludi nabotho lida igre unha te chekeni kheradi mare igre, mare ne kelitadi fara. Eghuteuna mare ne cheke eghu ka mare, “Gognarona ghehati laseni LORD te au baluda tahati. Unha te eni ghotilo igne falaseni ghotilo te theome fariuriu te mala eni kaisei glepo te mala huhughuni mana. Ghehati laseni LORD te au baluda eghuteuna mana ginauna na theome para ghita gnafa.”
32Gnafa teuna mae Finehas baludi keha mae lida igre neke jifla kokoni Gilead neke pulo jare ka nohi Kenan. Eghuteuna mare ei ripot eigna glepo igne. 33Josua nei mae iheire te baubatu ka naiknodi Israel nomhini igne ne thofno kelitadi fara ne cheke fakelini God. Eghuteuna mare ne theome cheke eigna te mala magra ka vikedi Ruben ghe Gad.
34Vikedi Ruben ghe Gad igre ne cheke eghu, “Olta igne kaisei tuthuana ka tahati hui eigna LORD na noda God tahati.” Aonu mare ne kiloni olta igne “Tuthuana.”
23Nogna cheke Josua ka naiknodi Israel
1Kmana finogha ke leghu, LORD ne tusu ranghidi naiknodi Israel pharikeli baludi nodi naoka fateote’o te au faligohodi teu. Ka narane tuare, Josua la thofno kuekuꞌe farahi. 2Aonu kaisei narane Josua ne kilo fodudi mae biꞌodi Israel, nei mae komanda te gnafa, nei mae mala baubatu te gnafa, nei mae funei te gnafa. Mana ne cheke eghu ka mare, “Gognarona, iara la kuekuꞌe farahi. 3Ghotilo la filodihi gobigna lepo teke edi LORD noda God ka naikno teke kulu au ka tahati ka namono igne. Ghotilo laseni LORD noda God neke magra ranghi ghita tahati. 4Eghuteuna iara la snakre arihi glose te funu ka Khoꞌu biꞌo Jordan ke maghati na tei gnafa ka Thongna Mediterenian ke mosu na. Uve, iara jaola snakre arihi nodi glose keha naiknoi teke uludi tahati ka magra ra nei baludi glose ka keha naiknoi te theome uludi nga teu tahati ra. 5LORD noda God tahati na neke nhaꞌa chekehi ka tahati te mana ginauna edi noda naoka tahati re mala rikha ghita tahati. Uve, kate tei ruma tahati ka nodi glose mare na, LORD nate ngolhi fajifladi mare na, eghuteuna tahati ginauna hata nodi glose mare na leghui unha teke nhaꞌa cheke mana ka tahati na.
6“Eghume, ghotilo mala famane leghudi gobigna lepo teke rioriso Moses ka Buka Vetula ra. 7Ghotilo thosei fofodu baludi naikno bongihehe te au teu balumi ghotilo are. Eghuteuna ghotilo thosei tarai ka nanghadi nodi god mare tuare. Eghuteuna ghotilo thosei baubahu tadi ba loku ranghidi ba pogho soru ranghidi. 8Ghotilo mala ghatho tahuni LORD jateula te sughu eni ghotilo te ghilei mei posa gognarogne.
9“Naikno teke au ka namono igne tifa ra, mare kmana fara nei jaola nheta fara ka magra na. Nu leuleghu fata na, kate tei ghotilo te magra ka mare na, LORD thegna te ngolhidi ke uludi tathami ghotilo re. Eghuteuna leuleghu fata na, theo kaisei ka nomi naoka ghotilo igre te tangomana te ulu ghami ghotilo na. 10Jame kaisei thogha mae magnahaghei aknu falehe ghami ghotilo, kaisei mae ka ghotilo kolho nate ngolhidi mare na, naugna LORD phile balumi ghotilo jateula teke nhaꞌa chekeni mana ka ghotilo ia eghu. 11Eghume leuleghu narane na ghotilo mala thofno namhani LORD noda God.
12-13“Ghotilo laseni igne, jame te figri tagruni nei theome leghuni teu ghotilo LORD te loku fodu baludi naikno bongihehe are ba tolaghi ka thudi gaꞌase mare re, ba snakredi mare mala tolaghi ka thumi gaꞌase ghotilo re, LORD ginauna tirogna togho ghami ghotilo. Eghuteuna jame te fofodu ghotilo ka naikno bongihehe are nei tei magra baludi mare teuna, LORD ginauna tirogna ngolhi fajifladi naikno bongihehe te au ka nomi namono ghotilo are. Jame te loku fodu ghotilo ka puhidi mare te thono diꞌa fara are na, mare ginauna na jateula kaisei phighoro eghu mala fakhale ghami ghotilo. Eghuteuna ghotilo ginauna na jateula te snoꞌo ke lamnagna kaisei khora ra eghu. Eghume puhidi mare te diꞌa tuare ginauna para ghami ghotilo jateula te puphuri naikno ka thagrumi ghotilo ra eghu, ba jateula nila te churu ka tathami ghotilo ra eghu. Eghuteuna ginauna na theo kaisei naikno ka ghotilo nate au ka namono teke tusu arihi mana ka ghotilo igne.
14“Nogu narane te mala lehe iara na la namohi gognarona. Eghuteuna ghotilo te gnafa na thofno laseni fara LORD neke tufa glepo te keli ka tahati, jateula teke nhaꞌa chekeni mana tifa ia eghu. Mana neke tajini nogna nhaꞌa cheke na nei edi gobigna lepo teke nhaꞌa chekedi mana re. 15Jateula tuana eghu LORD neke edi gobigna lepo te keli teke nhaꞌa chekedi mana re, puhi biꞌo te gnafa teke kulu cheke eidi ka ghotilo ra, mana ginauna tangomana te edi puhi biꞌo igre mala thoke ghami ghotilo nei goigonini nomi namono ghotilo igne jame te theome leghuni ghotilo mana na. 16LORD na noda God tahati. Jame te huhughuni ghotilo nogna nhaꞌa cheke mana teke eni baluda tahati ia, eghuteuna jame te tei ghotilo te pogho soru ka keha god delei na, mana ginauna diꞌatagna fara ka ghotilo eghuteuna ginauna thofno para ghami ghotilo. Eghuteuna jame te eghu ghotilo na, theo kaisei ka ghotilo nate au ka famane glose teke tusu ari mana ka ghotilo ana.”
24Nogna cheke leghu lahu Josua ka naiknodi Israel
1Josua ne cheke ka vike te gnafa Israel mala kafe mei ka namono Sekem. Kate thoke mare ka vido igne, mana ne kilodi mae biꞌo nei mae mala baubatu, nei hatimare mae funei, nei mae komanda mala mei kegra ke ulugna nogna Suga Tapuale te Blahi LORD.
2Josua ne cheke eghu ka naiknore, “Tahati te gnafa na vikegna Israel naugna LORD ngala noda God tahati na. Mana ne cheke eghu, ‘Tifa te mei na kuꞌeda tahati ra au khaba ka keha phile Khoꞌu biꞌo Iufretis, mare theome gnafa te tarai ka keha god delei. Eghuteuna kaisei ka kuꞌeda tahati ra, nanghagna na Tera, neke au phei thugna nalhaꞌu nanghadire, Ebraham ghe Naho. 3Ebraham na kuꞌemi ghotilo hui. Iara hatani mana neke mei funu ka vido te khaba fara ka keha phile Khoꞌu biꞌo Iufretis. Iara hatani mana neke mei ka namono Kenan. Eghuteuna iara neke tusu ranghini mana kmana vike ka thugna mana Isak, 4eghuteuna ke leghu na, Isak ne fakarhidi Jekop ghe Iso. Iara neke snakre lao ka Iso thogele Idom. Nu kuꞌemi ghotilo Jekop baludi thugna re mana soru neke au Ijep.
5“ ‘Ke leghu na, iara neke kurudi Moses ghe Eron neke tei Ijep, eghuteuna iara snakre mei puhi biꞌo mala thokedi naikno te au ka kantri tuana. Eghuteuna iara batudi kuꞌemi ghotilo ra mala jifla Ijep. 6Eghuteuna kate hata fajifla ghami iara baludi kuꞌemi ghotilo ra, maedi Ijep ne hata chariot mala magra, baludi soldia te saghe ka hose, eghuteuna mare neke ngolhi ghami ghotilo. Eghuteuna kate tei te thoke ghotilo ka Thongna Ukru na, 7kuꞌemi ghotilo ra neke tanhi mei ka iara mala togho ghami ghotilo, aonu iara neke lisei soru gromno biꞌo farihoteimi ghotilo nei maedi Ijep. Iara jaola neke eni thongna biꞌo na mei toku tafrudi maedi Ijep teke ngolhi ghami ghotilo igre. Eghuteuna mare ne kafe knoho ka thongna igne. Ghotilo la filodihi unha teke edi iara ka maedi Ijep ka narane tuana.
“ ‘Ghotilo neke au kmana finogha ke lamna namono nagou, 8nu ke leghu na, iara neke hata mei ghami ghotilo ka glose igne teke nodi vikegna Amo teke au mei ke maghati, ka keha phile Khoꞌu biꞌo Jordan. Kate mei magra mare ka ghotilo na, nu iara togho ghami mala uludi ghotilo mare. Eghuteuna kate namo thokeni ghotilo nodi rijon mare na, nu iara teke falehedi mare na, aonu ghotilo gognarona khotodi nodi glose mare re. 9King Balak thugna Sipoa, mana nodi king naiknodi Moab ka narane tuare, mana na ari magra ka ghotilo. Mana fatei cheke ka mae Balam thugna Beo mala ari tibri ghami mala thoke ghami ghotilo puhi biꞌo. 10Nu iara tirogu fanomho ka mana, aonu iara neke cheke ka mana mala fablahi ghami ghotilo, ka puhi igne iara ne hata jifla ghami ghotilo ka khamegna king Balak.
11“ ‘Kate kasa ghotilo ka Khoꞌu biꞌo Jordan te tei Jeriko, naiknodi Jeriko ra neke jifla mei neke magra ka ghotilo, nu iara neke togho ghami ghotilo neke uludi mare. Ke leghugna igne, vikegna mae Aoa, nei vikegna mae Peres, nei vikegna mae Kenan, nei vikegna mae Het, nei vikegna mae Gigas, nei vikegna mae Hivi, nei vikegna mae Jebus teu igre neke mei magra ka ghotilo. Nu iara neke togho ghami ghotilo neke uludi mare gnafa ka magra na. 12Kate mei namo ghotilo te mala magra ka mare na, iara neke edi mare mala mhaghu ghami ghotilo. Uve, mare ne jateula kaisei mae te mhaghu khuma fakaukathu ra neu ne mhaghu nodi fara ne rikha ghami ghotilo. Iara neke eni igne mala tangomana ghotilo te ngolhidi phei nodi king vikegna Amoa. Uve, iara neke uludi mare ka nogu nolaghi iara. Ghotilo theo nomi nolaghi te mala aknu falehedi mare ka nomi naflahi nei nomi phaloho teu themi. 13Iara teke tusu ari glose igne ka ghotilo baludi gano teke theome kmusa ghotilo ka joꞌudire. Eghuteuna iara jaola neke tusu ari namono igre ka ghotilo teke theome kmusa ghotilo ka babanadi re. Gognarona ghotilo au ka glose igne, eghuteuna ghotilo ghamu sisi grep teke theome kmusa ka glokudi re. Eghuteuna ghotilo jaola hata sisi oliv teke theome kmusa ghotilo ka joꞌudi re.’ ”
14Josua neke cheke eghu, “Eghume, naugna igne, ghotilo mala thofno ghatho tahuni LORD ka nakarhami re, eghuteuna ghotilo mala leghuni mana, eghuteuna leuleghu fata na gaoghathomi re mala au rheta ka mana. Ghotilo mala koko god te chaichaghi teke tarai kuꞌemi ghotilo tifa Mesopotemia nei Ijep tekura. LORD na noda God tahati, eghuteuna kaisei mana ngala te mala leghuni tahati na. 15Nu gognarona jame te tiromi leghuni ghotilo mana na, ghotilo mala vavahi god aheva gne te magnahagheni ghotilo na. Jame te magnahaghei leghudi ghotilo nodi god te chaichaghi naiknodi Mesopotemia teke tarai kuꞌeda tahati tifa igre teu tuare nomi ghotilo te mala ghathodi re. Ba jame ghotilo magnahaghei te leghudi nodi god te chaichaghi vikegna Amoa aheva te au teu tahati ka nodi glose na gognarogne, igne jaola nomi ghotilo te mala ghathoni na. Nu iara, balugna tharaknagu gne, ghehati ginauna leghuni kolho LORD.”
16Eghuteuna naiknore ne kafe cheke eghu, “LORD na nomi God ghehati, eghuteuna ghehati ginauna theome tangomana te tei kokoni mana te mala leghudi keha god are. 17Kani teke loku jateula naikno sneka teku kuꞌeda ka namono Ijep tifa ra, LORD noda God mae ihei teke hata fajifla ghita mala snagla tahati hui, eghuteuna ghehati neke filodi kofubobhoi teke edi mana ka narane tuare. Mana neke reireghi fakeli ghita ka vido te gnafa aheva teke tei tahati ra, nei ka tathadi naikno teke tei salaꞌu tahati ka nodi glose mare ra. 18Eghuteuna kate ruma mei tahati ke lamnagna glose igne, LORD neke ngolhi fajifladi vikegna Amoa baludi keha naikno teke au ka namono igne. Eghume ghehati ginauna mala jaola leghuni mana, naugna mana ngala noda God tahati na.”
19Josua neke cheke faheta eghu ka vikegna Israel, “Jame te leghudi ghotilo keha god are na ghotilo ginauna theome nabami te mala leghuni LORD, naugna mana thono blahi fara, eghuteuna mana theome magnahaghei ghami ghotilo te tarai ka keha god delei. Eghume jame te leghudi ghotilo keha god delei are na mana ginauna na theome tangomana te hata fadelei nakhibomi ghotilo re. 20Neuba LORD ne thofno keli fara ka tahati, nu jame te tei kokoni ghotilo mana na, eghuteuna jaola me tei leghudi ghotilo keha god are teuna, mana ginauna diꞌatagna ka ghotilo, te eghu na, mana ginauna goigoni fahui ghami ghotilo.”
21Nu mare ne cheke eghu ka Josua, “Theo, ghehati ginauna mala leghuni mana fabrahu gognarona!”
22Aonu Josua ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo la nomhihi themi te chekeni ghotilo ginauna tarai nei leghuni eghu LORD. Tutuani?”
Mare ne cheke eghu, “Uve, tutuani fara!”
23Josua ne cheke eghu ka mare, “Thofno doglo fara, LORD na noda God tahati maeda Israel. Gognarona ghotilo koko nodi mumuju god mae bongihehe te au ka ghotilo are, eghuteuna ghotilo figri gaoghathomi fateote’o ka LORD noda God.”
24Naiknore ne cheke eghu ka mana, “LORD na noda God tahati. Ghehati ginauna leghuni fabrahu mana, nei leghudi fabrahu nogna cheke mana re.”
25Aonu ka narane te au teu mare ka namono Sekem gne, Josua ne eni kaisei nhaꞌa cheke maladi mare, eigna LORD na ginauna nodi God mare, eghuteuna mare ginauna leghuni mana fabrahu. Eghuteuna mana jaola tusu lao vetula nei cheke eghu ka mare mala leghudi mare. 26Eghuteuna mae Josua rioriso soru u vetula nei cheke teu igre ke lamnagna nogna Buka Vetula God. Eghuteuna mana hata kaisei thina biꞌo ne fakegra haghe ke parigna gaju biꞌo rhegna Suga Tapuale te Blahi na.
27Eghuteuna Josua ne cheke eghu ka naiknore, “Thina biꞌo igne ginauna jateula kaisei falalase eghu ka tahati, naugna thina igne jateula kaisei mae te nomhidi unha teke chekedi LORD ka tahati ra eghu. Igne ginauna jateula falalase te mala chekeni glahula eni ghotilo kaisei glepo te diꞌa ranghini noda God.”
28Gnafa teuna, Josua ne kurudi naiknore mala ke figri ka nodi namono re.
Josua ghe Eliesa ne lehe
29Theome raugha ke leghugna igne, Josua nogna mae gloku LORD igne ne lehe kate posani kaisei gobi nabotho finogha. 30Mare giugiluni mana ka nogna glose na ka thogele Timnat-Sera ka keha phile ke raru thogele Gas ka nodi rijon vikegna mae Efrem.
31Kate karha teu Josua na, vikegna Israel na neke leghuni kolho LORD. Eghuteuna ke leghugna te lehehi mana na, naiknodi Israel igre ne leghuni fabrahu LORD ghilei posani naranedi mae iheire teke baubatu nei loku teku balugna mae Josua teke ghilei lehe igre. Naugna naikno igre neke filodi thedi gloku biꞌo te edi LORD ranghini Israel.
32Kate jifla Ijep naiknodi Israel tifa igre, mare neke hata nhubragna Josep baludi ne tei giugilui nhubragna mana re Sekem. Mare neke giugiluni mana ka kaisei vido glose teke foli kmagna mana Jekop ka kaisei gobi silva ka vikegna Hamoa mae ihei teke eni namono Sekem. Glose igne kaisei vido ka nodi glose vikegna Josep.
33Kate lehe Eliesa thugna Eron igne, mare ne giugiluini mana ka namono Gibea ka thogele nogna rijon Efrem, ke lamnagna glose teke tusu lao mare ka thugna mana Finehas.