Profet Jeremaea

Nogna Buka Mae Profet Jeremaea

Thoutonu kmo’ei eigna buka igne

Mae Jeremaea gne kaisei mae profet ka kantri Juda. Mana neke funu toutonuni chekegna God na kate thokeni varadaki finogha te king mae Josaea. Mae Josaea neke funei ka kantri Juda ne ghilei thokeni narane te king mae Jehoakim. Aonu mae King Jehoakin ne funei ke leghugna mana ne ghilei tei gnafa ka narane te funei mae King Sedekaea ka finogha 586 B.K. Ka finogha igne, mae funei biꞌogna Babilonia, King Nebukadnesa, atha balugna kaisei armi ne haghe snura ka kantri Juda.

Ka narane igre, mae profet Jeremaea neke cheke ka naiknodi Juda, eigna God ginauna paradi naikno te au ka kantri tuana. Aonu armigna Babilonia igne mei ne goigoni ni fara nodi namono biꞌo mare na. Te chekeni mae Jeremaea na, mae naoka igre ginauna huhurudi naiknore mala jifla kokoni mare nodi namono na mala tei au ka keha kantri delei fara, naugna mare ne tarai fabrahu ka mumuju god, eghuteuna mare ne eni fabrahu puhi te diꞌa na ranghini God. Unha te chekeni mae profet igne ne thofno thoke mei tutuani fara. King Nebukadnesa haghe balugna nogna armi igne ne thofno goigoni ni fara namono biꞌo Jerusalem. Mare paꞌe soru nogna Sugablahi God na ka narane tuare. Aonu mare ne atha King Sedekaea baludi keha naiknodi Juda ne tei au ka kantri Babilonia. Nu mae Jeremaea jaola ne cheke ka naiknore, eigna God ginauna kokhonidi nei farhetadi eghu nogna naikno te jifla te tei igre mala tangomana nogna naikno mana igre te au nodi grouronu mala teke pulo mei ka nodi thofno namono na.

Kaisei vido te thofno ulu fara te filoni tahati ka buka igne na, ka philegna 31:31-34. God neke cheke eigna u nhaꞌa cheke majaghani nate eni mana baludi nogna naiknore.

Keha vido ka buka igne

God ne kiloni mae Jeremaea mala kaisei mae profet: 1:1-19

Profet ne toutonuni chekegna God na: 2:1–25:38

Unha te edi ka nakarhagna mae profet Jeremaea: 26:1–45:5

Profet ne toutonuni chekegna God na ranghidi keha kantri are: 46:1–51:64

Mae naokare na mei na thofno roꞌeni namono biꞌo Jerusalem: 52:1-34

1

Cheke ulu lahu

1Igre nogna cheke mae Jeremaea thugna mae Hilkaea. Mana kaisei mae pris ka namono Anatot ka nodi nohi vikegna Benjamin. 2God neke cheke ka mae Jeremaea ka fabotho thilo finogha te funei fruni king Josaea thugna mae Amon. King Josaea neke funei ka kantri Juda nabagna varadaki finogha. 3Funu ka narane te funei fruni king Jehoakim thugna king Josaea igre, LORD ne cheke koba ka mae Jeremaea ne ghilei tei gnafa kate nabotho kaisei finogha te funei mae king Sedekaea, fapea thugna mae Josaea. Falima nhigra ka finogha leghu lahu te king mae Sedekaea igne, armigna Babilonia igne ne atha naiknodi Jerusalem ne tei ka kantri delei.

God ne vahini mae Jeremaea mala kaisei mae profet

4Igne nonomho teke chekeni God ka iara na. Mana neke cheke eghu ka iara,

5“Jeremaea, kani au teku iagho ka thiꞌagna idomu na,

iara neke lase nighohi.

Theome karha nga teku iagho na,

iara neke vahi nigho iagho mala nogu mae profet iara.

Iagho mala toutonuni chekegu iara na ka kantri te gnafa ka nauthoglu igne.”

6Aonu iara ne cheke eghu, “Nu LORD God, iara mae majaghani fara. Iara theome raꞌe lase cheke fakeli!”

7Nu mana ne cheke eghu ka iara, “Thosei chekeni iagho ne mae majaghani fara teuna. Iara ginauna kuru tei nigho iagho ka naikno te gnafa ka vido aheva nate tei iagho na. Eghuteuna iagho ginauna toutonu ranghidi gobigna lepo te chekedi iara ka iagho igre. 8Iagho thosei mhaghudi naiknore, naugna iara ginauna na batu nigho iagho.” Igne chekegna LORD teke cheke mei ka iara na.

9Aonu, LORD ne habo ka foflogu iara na, ne cheke eghu, “Filo sagho! Iara gognarona tusu ari ka iagho nogu cheke na mala tei toutonu iagho ka naiknore. 10Ka narane igne, iara ginauna na tusu ari nolaghi ka iagho mala cheke iagho ke uludi kmana naikno ka kantri te gnafa igre. Igne nolaghi mala paꞌe soru, nolaghi mala goigoni, nolaghi mala ke babana fapulo nei nolaghi mala ke farerheta fapulo.”

11God ne cheke eghu ka iara, “Jeremaea. Unha te filoni iagho gognarona?”

Iara ne cheke eghu, “Iara filoni kaisei grege gaju te kiloi amon.”

12Aonu LORD na ne cheke eghu ka iara, “Doglo fara! Iara ginauna na filo fakelini nogu cheke na mala thoke mei tutuani.”

13Aonu God neke fapea cheke eghu ka iara, “Unha ngau eghu te filoni iagho na?”

Aonu iara ne cheke eghu, “Iara filoni kaisei suspen ghurau ke raru. Eghuteuna suspen igne namo thofa mei ka tahati agne.”

14Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Uve, kaisei puhi biꞌo ginauna jifla mei ke raru mala mei goigonidi naikno te au ka kantri igne. 15Naugna iara gognarona kilo meidi hatimare mae king baludi naikno te gnafa te au ka kantri ke raru.

“Hatimare mae king igre ginauna mei lisei soru nodi sape nafnaknore ke uludi grengatha te gnafa ka gringni gna namono biꞌo Jerusalem.

Aonu mare ginauna na jaola mei kegra faligohoni namono igne.

Eghuteuna mare ginauna eni kaisei nafnata puhi te diꞌa fara ka keha namono igre Juda.

16Iara diꞌatagu fara ka puhi te diꞌa te edi nogu naikno iara igre,

naugna mare ne figri tagru ghau iara.

Eghuteuna mare theome gnafa te gahu insens nei tarai teu ka mumuju god teke sari thedi igre.

17“Jeremaea! Iagho tarabana mala tei toutonuni nogu cheke iara igre ka naiknore. Iagho thosei mhaghu ba suaraghi. Jame te mhaghudi iagho naiknore, iara ginauna famamhaghu nigho ke uludi mare. 18Iara ginauna farerheta nigho iagho jateula namono te bara te ligoho ka thina, ba jateula kaisei khegra aean eghu. Uve, iagho ginauna kegra heta tutuani fara jateula gringni teke horo ka bras eghu ke uludi hatimare mae king, hatimare mae funei, hatimare mae pris, nei naiknodi Juda. 19Mare ginauna diꞌatadi fara ka iagho, nu mare ginauna na theome tangomana te tapla fapari nigho iagho na. Naugna iara ginauna na au balumu iagho mala reireghi fakeli nigho. Igne chekegna LORD!”

2

Naiknodi Israel ne tei kokoni LORD

1LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Jeremaea, iagho tei cheke ka naikno te gnafa te au ka namono biꞌo Jerusalem, LORD ne cheke eghu:

“Iara ghathoni fabrahu narane teke ghatho tahu ghau iara ghotilo ia.

Ka narane igne ghotilo neke thofno namha ghau iara jateula gaꞌase te tolaghi majaghani te namhani fara khetogna na ia neku.

Ghotilo neke leghu ghau iara fabrahu ka namono nagou te theome tangomana kaisei naikno te joꞌu gano tagna ia.

3Ka narane tura ghotilo naiknomi Israel gre neke nogu naikno blahi iara.

Ghotilo neke jateula gano majaghani ka nagare ra neku neke fafara mei ka iara nakarhami na.

Kate mei fariuriu goigoni ghami naiknore,

iara neke kegra tughu ghami ghotilo neke goigonidi mare.”

Igne nogu cheke iara LORD.

4Ghotilo tharakna te gnafa ka vikegna Israel ra,

fanomho mei ka iara.

5LORD ne cheke eghu,

“Unha neku iara ka kuꞌemi ghotilo tifa ra site tei koko ghau iara ghotilo gnea?

Mare neke tarai ka mumuju god te theo nakarha tadi.

Eghuteuna mare jateula mumuju god teke sari thedi tura neku neke jaola neke theo nafudi kolho.

6Mare ghatho ihoni teke atha fajifladi iara ka kantri Ijep tifa ra.

Eghuteuna iara neke batudi neke tei ke lamna namono nagou.

Namono te theo kaisei khoꞌu nei theo kaisei naikno tagna.

Neuba iara ne fakarhidi, mare theome ghatho ghau nei hiro ghau eghu iara.

7Iara neke atha mei ghami ghotilo ka namono te keli igne

mala tangomana ghotilo te ima thua nafnata gano te keli te karha ka vido igne.

Nu kate mei au ghotilo agne na,

ghotilo goigoni ni fara nogu glose iara teke tusu ari ka ghotilo igne.

Eghuteuna ghotilo eni puhi te thono diꞌa fara na ke ulugu iara.

8Hatimare mae pris theome ghatho ghau iara.

Mae te lasedi nogu farirhiu iara igre theome lase ghau iara.

Hatimare mae mala baubatu igre figri tagru ghau iara.

Eghuteuna hatimare mae profet igre jaola cheke fakelini nanghagna god Baal.

Mare pogho soru ka mumuju god te theo nafugna igne.”

9LORD ne cheke eghu,

“Naugna te eni ghotilo nafnata puhi igne,

iara ginauna nake fate ghami ngala ghotilo.

Eghuteuna iara ginauna na jaola fatedi thumi nei vikemi teu ghotilo nate karha mei ka ghotilo ginaure.

10Ghotilo atha vaka tei ke mosu Saeprus mala laseni puhidi mare na.

Ghotilo neke kuruni kaisei mae neke tei ke maghati kantri Keda mala filoni puhidi mare na.

Ba, unha nafnata puhi te keli nate tei filoni ghotilo jare na?

11Nodi god keha kantri igre theome god tutuani.

Nu vike igre theome tughu nodi god re mala leghuni kaisei god majaghani kolho.

Nu ghotilo nogu naikno iara igre tughu nomi god majaghani la tei koko ghau iara.

Tore! God igre theome tangomana nate togho ghami ghotilo na!”

12Eghume, te chekeni iara LORD na igne,

“Maloa, iagho ginauna jaglo nou fara ka puhidi naiknodi Israel te diꞌa fara igre!”

Igne chekegna LORD.

13Naugna nogu naikno iara igre ne edi phei najafra te thono diꞌa fara igre.

Naikno igre figri tagru ghau iara. Iara jateula glokha te fura haghe te mala koꞌu te karha naiknora eghu,

nu mare tei koko ghau iara.

Eghuteuna, mare leghudi god teke sari thedire.

Uve, god igre jateula baket teke horo kolho naikno,

nu phosa me theo kaisei khoꞌu tagna teura eghu kolho.

God na parani Israel eigna nakhibo

14LORD ne cheke eghu, “Ghotilo nogu naikno iara ra,

ghotilo theome naikno sneka.

Theo, ghotilo theome thudi naikno sneka.

Naugna unha si mae naoka igre te mei goigoni ghami ghotilo gnea?

15Mae naoka igre jateula lion te rofo te ku’e fabiꞌora eghu.

Mare goigonidi nei faghamu khaꞌaghidi eghu nomi namono ghotilo igre la theo kaisei naikno te au tadire.

Eghuteuna mare jaola goigonidi fara nomi vido glose ghotilo igre.

16Iheire te au ka phei namono biꞌo Memfis ghe Tapanes ka kantri Ijep igre,

mare famamaja ghami ghotilo ne ghoighori fagae phaꞌumi ghotilore.

17Ghotilo faꞌeiꞌei puhi ne thoke ghami themi.

Kate batu ghami iara ka puhi te doglo na,

ghotilo tiromi leghu ghau iara nomi God.

18Ba, ghotilo tei ka kantri Ijep mala mei togho ghami mare?

Ba, ghotilo magnahaghei tei koꞌu ka Khoꞌu biꞌo Nael?

Ba, ghotilo tei ka kantri Asiria mala koꞌu ka Khoꞌu biꞌo Iufretis?

Phei kantri igre theome tangomana nate fakarhi ghami ghotilo na!

19Ghotilo tei koko ghau iara,

eghume iara ginauna na snakre ghami ghotilo mala tei au fakhaba ka iara mala eni fabrahu ghotilo puhi te diꞌa na.

Eghuteuna ghotilo ginauna na au papara fabrahu jare.

Naugna igne, ghotilo ginauna filo glani puhi te tei koko ghau iara na,

nei theome ghatho tahu ghau iara teuna.

Igne thofno puhi diꞌa fara, naugna igne,

ghotilo ginauna au papara.”

Igne chekegna LORD God mae ihei te au nolaghi fateote’o.

20LORD ne cheke eghu, “Funu tifa te mei na, iara neke tei koko ghami ghotilo,

eigna nakarha te diꞌa te eni ghotilo igne jateula naikno sneka eghu.

Nu ghotilo tiromi te loku ranghi ghau iara na.

Ghotilo tei koko ghauhi iara,

eghuteuna gognarona ghotilo tarai tafri kolho ka keha god te chaichaghi igre ke kligna thogele nei ke pari gaju.

Ghotilo jateula gaꞌase vine te tei kokoni khetogna na ia eghu.

21Nu kaisei iara ngala teke lisei ghami ghotilo ka nogu glose na jateula mae ihei te joꞌu kaisei famane gaju grep te keli fara fuꞌagna na ia neku.

Eghume, naugna unha si ghotilo te jateula grep nathuꞌa te raha fuꞌagna na ia teu gnea?

22Neuba ghotilo ne fariuriu titihi fagae nakhibomire jateula mae ihei te fariuriu titihi fagae nogna pohe vegha na teu ra neu,

nu iara LORD filodiu ngala nakhibomi ghotilo re.”

Igne chekegna LORD God.

Hatimare mae Israel jateula gaꞌase te tei kokoni khetogna ia eghu

23LORD ne cheke eghu,

“Naugna unha si ghotilo te chekeni koba ne theome tarai ka god Baal teu gnea?

Ghaoghatho fakeli si ghotilo eidi glepo te diꞌa te edi ghotilo jare ka gloha Hinom!

Ghotilo jateula kamel gaꞌasegna te hiro kamel nalhaꞌugna teu te tei tafri te theome au snoto ra eghu puhimire.

24Uve, ghotilo jateula dongki mhata te noli te au fabrahu ka namono nagou ra eghu.

Te thoke mei nogna narane te mala hironi dongki nalhaꞌugna na,

naꞌa na nghalu leghuni vido aheva te au teu dongki nalhaꞌugna igne.

Kate tei thafoni nalhaꞌugna na, theo ihei nga nate fasnotoni unha te magnahagheni naꞌa na.

Dongki nalhaꞌugna igne na theome hironi naꞌa ka narane igne,

naugna mana bligi fara ranghini te deni nogna na.

25Ghotilo thosei tei leghudi keha nafnata god igre,

na eghunu babaꞌo ghahemi nei moja foflomi teure eghu.

Nu ghotilo mala cheke eghu koba,

‘Iara theome tangomana te au snoto na,

naugna iara magnahagheni fara te leghudi keha god igre.

Eghuteuna iara theome tangomana teke figri na.’ ”

26Aonu LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naiknomi Israel baludi nomi mae mala baubatura,

ghotilo ginauna na mamaja nomi jateula mae ihei te blau te lolhoku mae pulis ra eghu.

Tutuani, hatimare mae king nei hatimare mae biꞌo,

nei hatimare mae pris,

nei hatimare mae profet teu igre na jaola mamaja nodi fara.

27Naugna mare ne tarai ka mumuju god teke sari ka gaju nei ka thina.

Te ghathoni ghotilo na glepo igre ginauna na tusu ranghi ghami nakarha te keli eghu.

Naugna igne te tei koko ghau iara ghotilo gognarona.

Nu kate thoke ghami puhi biꞌo na,

ghotilo ginauna na mei tanhi ka iara mala fakarhi ghami.

28Nu aheva gne nomi god ghotilo te mala fakarhi ghami ka puhi biꞌo te thoke ghami ghotilo na?

Tore ghotilo ka nomi god tuare eghu mala fakarhi ghami! Ghotilo maemi Juda,

ghotilo au nomi kmana god ka namonomire,

ba, god igre nabadi te mei fakarhi ghami ghotilo na?”

29LORD ne cheke eghu, “Naugna unha si ghotilo te nguru ngau ka iara gnea?

Iara theome diꞌatagu ka ghotilo.

Nu ghotilo tiromi ghau iara!

30Iara neke para ghami ghotilo,

naugna iara magnahaghei te fadoglodi puhimi ghotilore,

nu ghotilo tiromi tughu puhimi te diꞌare.

Eghuteuna ghotilo jateula lion te rofo ra neu ne falehedi koba nogu mae profet iara ra.

31“Ghotilo maemi Israel ra, fanomho ka nogna cheke LORD igne!

“Iara neke theome tei koko ghami ghotilo ka namono nagou ia.

Theo! Naugna unha si ghotilo ne snaglahi themi teu te tirodi leghu ghau iara gnea?

32Ba, gaꞌase te jifla kokoni nogna suga na te mala tolaghi na,

naꞌa tangomana te ghatho ihodi nogna famane pohe nei khome teure?

Theo fara! Nu ghotilo nogu naikno iara gre,

ghotilo ghatho iho ghau iara fabrahu.

33Ghotilo kaisei nanaba kolho ka gaꞌase glalaba te hiro nalhaꞌu tafri are.

Gaꞌase vine na jaola khasidi ka puhimi ghotilo te diꞌare.

34Ghotilo chaghidi naikno te kuma te theome eni kaisei najafra na.

Eghuteuna mae te kuma igne ne theome ruma ne blau ka nomi sugare.

Neuba, puhi te eni ghotilo igne jateula puhigna mae ihei te faleheni mae kheragna fofodu na ia eghu.

Puhi te eni ghotilo ka naikno te kumare igne goigoni ghami fara ghotilo,

jateula vido dadara te goigoni nomi pohe ghotilo ra eghu.

35Neuba, te chekeni ghotilo na, puhimi ghotilore doglou kolho eghu koba,

uve, iara theome diꞌatagu ka ghotilo.

Nu iara ginauna na para ghami ghotilo,

naugna ghotilo ne cheke chaichaghi koba,

eigna iara neke theome eni kaisei najafra.

36Naugna unha si ghotilo te tei tafri te leghudi nodi god keha kantri delei igrea,

ba mala togho ghami mare?

Hatimare mae Ijep ginauna na theome togho ghami ghotilo jateula hatimare mae Asiria teke theome togho ghami ghotilora eghu.

37Eghuteuna ghotilo ginauna mamaja nomi nei diꞌanagnafami eghu kate jifla kokoni ghotilo vido igne,

naugna iara theome magnahaghei ghami ghotilo.

Eghuteuna kantri Ijep te rouronuni ghotilo igne ginauna theome tangomana te togho ghami ghotilo na.”

3

Hatimare mae Israel ne tei kokoni LORD

1LORD ne cheke eghu,

“Jame kaisei mae koko khetogna na,

eghuteuna gaꞌase te koko mana igne ke tei tolaghi ka keha mae delei ngau.

Ba, mae igne na faꞌunha?

Mae igne tangomana na teke atha fapulo gaꞌase igne?

Theo, naugna jame te eghu na,

mana ginauna goigoni glose igne ka tathagu iara na.

Nu ghotilo te tei koko ghau iara igne,

ghotilo jateula gaꞌase vine te tei eni puhi te diꞌa na ka keha maei ra eghu.

Eghume faꞌunha eghu jame teke pulo mei ghotilo ka iara na?

2Filo si ghotilo ka thogele te theome karha kaisei glepo tagna ana!

Ghotilo tei tarai ka nomi god re ka thogele tuare,

igne jateula mae ihei te lilisei khetogna na teke tolaghi ka keha gaꞌase delei ra eghu.

Leuleghu fata na ghotilo poru ka geri nabrou mala lokidi iheire te mei salaꞌu jare na.

Ghotilo jateula mae blau te poru ka vido te gou te mala atha poru nodi glepo naikno te salaꞌu ka vido tuana ra eghu.

Ghotilo thofno goigoni glose igne ka puhimi te diꞌare.

3Naugna igne, iara na theome snakreni nakhete na mala soru mei ka nomi nagare ghotilo are.

Nu neuba, ghotilo theome mamaja te tarai ka nomi god themi are.

4Eghuteuna gognarona ghotilo eha eghu ka iara,

‘Mama! Funu ka narane teke karhami na tela ghilei mei posa ka narane gognaro gne,

iagho neke namha ghami fara ghehati!

5Iagho diꞌatamu ka ghehati gognaro na?

Te eghu na, niha nau nate gnafa iagho te diꞌatamu ka ghehati na?

Niha fata para ghami ghehati sagho ia?’

Igne nomi cheke kolho ghotilo,

nu ghotilo theome gnafa te eni puhi te diꞌa na.”

Hatimare mae Israel nei hatimare mae Juda mala ke pulo mei ka LORD

6Ka narane teke funei mae king Josaea ka kantri Juda igre, LORD neke cheke eghu ka iara, “Jeremaea, iagho la filodihi thua nafnata puhi te diꞌa te edi naiknodi Israel igre? Mae igre theome tajini nodi nhaꞌa cheke teke eni mare ka iara na, nei mare jaola tei koko ghau iara. Naikno igre tei tarai tafri ke kligna thogele te gnafa nei ke pari gaju jateula mae ihei te tolaghi pedo ra eghu. 7Jau na tughu puhi mare nake pulo mei ka iara neu sia iara gaoghathogu na ia, nu theo kolho eghu. Hatimare maedi Juda igre mare filoni te diꞌa puhigna greghadi na. 8Maedi Israel igre huhughuni puhigna tholaghi na ne tolaghi pedo. Aonu iara ne rioriso kaisei pepa te mala klisu tholaghi igne. Eghuteuna iara ne tusu lao ka naꞌa pepa igne ne khi teini naꞌa. Eghuteuna greghagna naꞌa mae Juda igne ne filoni igne, nu neuba, naꞌa theome mhaghu ne tirogna au balugu iara kolho. Iara jaola ne filo tathagu te tei tafri naꞌa te eni puhi vine na. 9Tutuani fara, Israel ne theome mamaja te eni puhi te diꞌa na. Eghume glose igne ginauna na diꞌa fara ka tathagu iara na. Kate tei koko ghau iara na, mare tei tarai koba ka mumuju god teke sari thedi ka gaju nei thina teu igre. 10Neuba, Juda jaola ne tei koko ghau iara ne tei eni puhi te diꞌa na. Naꞌa theome tughu nagnafa mala ke figri mei ka iara. Naꞌa chaichaghi ghau iara fabrahu kolho.” Igne chekegna LORD.

11LORD ne cheke eghu ka iara, “Phei kantri Israel ghe Juda igre jateula phei gaꞌase te huhughuni puhigna tholaghi na ia eghu. Nu puhigna Juda na biꞌo fara salaꞌuni puhigna Israel. 12Eghume ghema Jeremaea, iagho atha nogu cheke iara igne mala tei cheke eghu ranghidi,

“Israel, iagho jateula gaꞌase te huhughuni puhigna tholaghi na ia eghu tirou fara teke pulo mei ka iara na.

Iara kokhoni ghami ghotilo,

nu iara ginauna nake theome diꞌatagu fabrahu ka ghotilo.

13Uve, ghotilo nabami te au papara na,

naugna ghotilo ne huhughu ghau iara ne eni fabrahu puhi te diꞌa na ne tei tarai koba ka mumuju god ka vido te keli ke pari gaju.

14“Iara LORD te chekeni igne. Ghotilo naikno teke tei koko ghau iara ra, ghotilo mala ke figri mei ka iara, mae ihei te jateula khetomi teu ghotilo igne. Ka namono biꞌo te gnafa igre iara ginauna na atha fadelei kaisei mae ka kaisei namono biꞌo, eghuteuna ka vikemi ghotilore, iara ginauna na atha fajifla phei mae mala ke pulo ka Thogele Saion. 15Iara ginauna vavahi keha mae te keli ka iheire te leghuni puhigu iara na mala batu ghami ghotilo. 16Ghotilo ginauna na vuragha ka kantri igne. Eghuteuna ka narane igne, ghotilo ginauna na theome cheke eigna nogu Bokis Nhaꞌa Cheke iara teke atha ghotilo tifa ia. Eghuteuna ghotilo ginauna nake theome eni kaisei Bokis Nhaꞌa Cheke. 17Ka narane igne naiknore ginauna kiloni namono biꞌo Jerusalem, nogna sape nafnakno LORD aheva nate gnokro mana jateula mae king. Eghuteuna naikno te gnafa ka nauthoglu igne ginauna salo fodu mei ka namono Jerusalem mala cheke fakelini nogu nafnakno iara LORD. Uve, naiknore ginauna theome maku jateula thina eghu nagnafadire mala eni fabrahu puhi te diꞌa na. 18Jaola ka narane igne, hatimare mae Juda nei hatimare mae Israel ginauna loku fodu ka namono biꞌo Jerusalem. Uve, mare te gnafa na ginauna jifla mei ke raru ka kantri te au teu mare gognaro gne mala ke pulo mei ka vido mala nomi ghotilo teku iara teke snakre ari ka mae kuꞌemi ghotilo tifara.”

Hatimare maedi Israel ne tarai koba ka mumuju

19LORD ne cheke eghu,

“Iara thofno magnahaghei ghami ghotilo teke figri mei jateula thofno thugu eghu iara.

Eghuteuna iara ginauna snakre ari ka ghotilo vido glose te thofno keli fara te salaꞌudi vido glose te gnafa ka nauthoglu igne.

Iara magnahaghei ghami ghotilo te kilo ghau iara mae kmami ghotilo mala theome tangomana ghotilo te tei koko ghau iara na.

20Ghotilo naiknomi Israel! Ghotilo tei koko ghau iara jateula gaꞌase te tei kokoni khetogna na ia eghu tei koko ghau iara.”

Igne chekegna LORD.

21Gognarona iara nomhidi keha naiknore eha fabiꞌo ke kligna thogele.

Naiknodi Israel igre ne diꞌanagnafa nei tanhi neu mala toghodi,

naugna mare ne ghatho ihoni nodi LORD God na ne leghuni kolho gaoghathodi thedi te diꞌare.

22LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naikno te maku jateula thina teu phaꞌumire igre,

ghotilo ke pulo mei ka iara!

Eghuteuna iara ginauna na fadoglidi puhimi ghotilore mala ke au fakeli balugu iara.”

Eghuteuna naiknore ne cheke eghu, “Uve, ghehati gognarona nake pulo mei ka iagho, naugna iagho LORD, nomi God ghehati!

23Tutuani fara, puhi te tarai tafri ghehati ke kligna thogele igne theome mala togho ghami ghehati.

LORD, nomi God, kaisei iagho ngala te nabamu nate fakarha ghami ghehati maemi Israel.

24Funu tifa te ghilei mei posa ka narane gognaro igne,

ghehati fafara nomi sipu, buluka,

thumi nalhaꞌu nei gaꞌase teu igre ka god Baal.

25Ghehati mamaja nomi fara ka unha te edi themi igre.

Ghehati baludi kuꞌemi tifara jaola tapla jafra ka nakhibo ke ulumu iagho LORD, nomi God.

Funu tifa te ghilei mei posa ka narane igne ghehati theome leghu nigho.”

4

Naiknodi Israel mala ke pulo mei ka LORD

1LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naiknomi Israel.

Jame magnahaghei mala ke pulo mei mala teke leghu ghau iara teuna,

ghotilo koko mumuju god te ghatho tahudi ghotilo are.

2Jame te magnahaghei nhaꞌa cheke ghotilo ka nanghagu iara na,

ghotilo cheke eghu,

‘Iara thofno nhaꞌa cheke ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa.’

Jame te eni tutuani ghotilo igne na,

iara ginauna fablahi ghami ghotilo naikno te gnafa ka nauthoglu igne.”

3-4LORD ne cheke eghu ka naiknodi Juda nei Jerusalem,

“Ghotilo koko puhimi te diꞌare mala ke pulo mei ka iara.

Eghuteuna ghotilo mala jateula mae te joꞌu gano majaghani ka glose majaghani ra eghu mala ke atha gaoghatho majaghani nei puhi majaghani eghu.

Ghotilo naiknomi Juda nei Jerusalem teura,

ghotilo koko gaoghatho te diꞌa te fodu ka thiꞌami are mala nogu naikno keli iara thegu.

Jame te theome eghu ghotilo na, iara ginauna thono diꞌatagu fara ka puhi te edi ghotilo tuare.

Eghuteuna diꞌatagu iara igne ginauna jateula khaꞌaghi te theome tangomana kaisei naikno te faleheni ra eghu.”

Puhi biꞌo ginau thoke mei ka naiknodi Juda

5LORD ne cheke ka mae profet Jeremaea mala cheke eghu ranghidi naiknodi Juda nei Jerusalem,

“Ghotilo tei kufli ka vido te gnafa ka kantri igne mala nomhini naiknore!

Eghuteuna tahati te gnafa na ginauna kafe rikha tei poru ka namono te bara te lithui ka thina biꞌo.

6Jeremaea! Rafe haghe flagi ka Thogele Saion mala filoni naiknore.

Thosei au faleghu kaisei naikno, ghotilo te gnafa na mala kafe rikha tei poru.

Naugna nomi naoka ghotilo te au ke raru igre ginauna mei goigoni ghami ghotilo.”

Igne chekegna LORD na.

7Mare ginauna na jateula lion te jifla mei ka nogna vido mala poru ra eghu.

Mare na mei goigonidi fara nomi namono ghotilo igre.

Eghuteuna theo kaisei naikno nate au teu ka namono igre na.

8Eghume, tahati mala pipichi ka pohe thona nei tanhi fabiꞌo eghu,

fagaglana eigna noda diꞌanagnafa na.

Naugna LORD na diꞌatagna fabrahu ka tahati.

9LORD ne cheke eghu,

“Ka narane igne hatimare mae king baludi nogna mae funei te gnafare ginauna thofno mhaghu nodi fara.

Eghuteuna nomi mae pris nei nomi mae profet teu ghotilo igre ginauna mhaghu nodi fara salaꞌui.”

10Aonu iara na cheke eghu, “LORD God, iagho chaichaghidi kolho naiknodi Juda nei Jerusalem mala au mare ka pharikeli teku ia. Nu gognaro na mae naoka igre la meihi agne te mala falehe ghami ghehati na!”

Mae naoka igre na mei jateula nuri biꞌo eghu

11Kate mei mae naoka igre, LORD ginauna cheke eghu ka naiknodi Juda ghe Jerusalem, “Kaisei nuri biꞌo te thono brana fara na ginauna ghaghafa mei fei namono nagou. Nuri igne ginau mei ka nogu naikno iara igre. Nu theome nafnata nuri te mala toghodi mare te mala koko khunedi wit ra. Theo. 12Nuri igne ginauna rheta fara mala mei goigonidi mare. Tutuani fara, iara neke chekenihi te mala fatedi naiknore. Gognaro na iara magnahaghei te paradi.”

13Aonu, mae Jeremaea ne cheke eghu ka naiknore,

“Filo si ghotilo! Hatimare mae naoka!

Mare ginauna mei jateula nuri blahi te mei balu gromno ra eghu.

Nodi chariot mae igre ginauna mei jateula saeklon eghu.

Eghuteuna nodi hosere umhu fara salaꞌuni gaghata te flalo ka maloa na ia.”

Aonu ghotilo ginauna cheke eghu,

“Tore, tahati gne lehehi!”

14Ghotilo naiknomi Jerusalem,

niha nau ame tughu nakarha nga eghu si ghotilo ia?

Koko si ghotilo puhimi te diꞌare mala ke au klino,

eghuteuna God ginauna na fakarhi ghami ghotilo.

15Kaisei nonomho na mei funu ke raru ka nohi Dan nei ka thogele te au ka nohi Efrem.

Nonomho igne eigna kaisei puhi biꞌo ginauna thoke mei ka mare.

16LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo cheke ranghidi naiknodi keha kantri are nei jaola ranghini Jerusalem nafnata nonomho te diꞌa igne.

Gognarona mae naoka igre na mei funudi ka kantri te khaba mala magra ka ghotilo.

Mae igre ginauna na eha fabiꞌo kate mei snura ka namono te gnafa igre Juda.

17Mare ginauna mei kegra faligohoni namono biꞌo Jerusalem jateula kaisei mae te reireghi nagare te bara te ligoho ra eghu.

Nu mare na eni igne, naugna ghotilo naiknomi Jerusalem nei Juda teu igre ne figri tagru ghau iara.

18Naꞌau papara igre thoke ghami ghotilo, naugna ghotilo ne edi puhi te diꞌare.”

Igne chekegna LORD.

Profet Jeremaea ne diꞌanagnafa ka nogna naiknore

19Iara diꞌa nagnafagu fara,

eghuteuna iara haimini te kabru ka thiꞌagu na.

Iara theome tangomana te au snoto na,

naugna iara nomhidi naogladi khufli, nei nomhidi hatimare mae naoka te eha fabiꞌo kate posa mei mare ka magra na.

20Kate thoke mei kaisei puhi biꞌo ka namono igre na,

keha puhi biꞌo ginauna na jaola nake thoke mei ka mare thogheiro.

Hatimare mae naoka igre thofno goigonidi fara naiknogna vido kantri igne ne ghilei diꞌa pari lahu.

Mae igre thofno paꞌe fadiꞌa nomi suga tapuale ghehati re.

21Niha fata filoni si iara flagi magra ignea?

Niha fata nomhini si iara naoglagna khufli ignea?

22LORD ne cheke eghu, “Nogu naikno iara igre theome au tadi kaisei gaoghatho te keli.

Mare jateula sua te theome lalase nei fagoigoli tafri teura eghu theome lase ghau iara.

Mare laseni kolho te mala eni puhi te diꞌa na,

nu mare theome tangomana te eni unha puhi te keli na.”

Jeremaea ne filoni kaisei mifi

23Ka mifi igne iara ne theome filoni kaisei glepo ka nauthoglu igne.

Kate filo haghe iara kligna na, iara ne filoni maloa na ne kafe romno soru.

24Eghuteuna thogelere ne kafe nghali ne kheu tongana,

eghuteuna gukhu te gnafare ne jaola ne thugha tafri ne theome au snoto.

25Ka vido igne iara ne theome filoni kaisei naikno,

ba kaisei nanghaji.

26Namono te keli ia kela kaisei namono nagou kolho.

Eghuteuna namono te gnafa teke au ka vido tuana ra jaola groꞌe dofidi,

naugna LORD ne diꞌatagna fara ne snakredi mae naoka igre ne eni nafnata puhi igne.

27LORD ne cheke eghu,

“Nauthoglu igne ginauna krogha, nu iara na theome goigonini eghu.

28Gobigna lepo ka nauthoglu na igre ginauna tanhi,

eghuteuna maloa igne ginauna romno soru.

Naugna igne, nogu cheke nei gaoghatho teu iara te mala edi glepo igre ginauna na theome ke tughu.”

29Kate nomhidi naogladi mae soldia te saghe ka hose nei mae te pala jata teu igre,

naiknore na jifla kokodi nodi namonore na kafe rikha.

Kehare na tei poru mata, eghuteuna kehare na tei poru ka thogele ro.

Aonu namono te gnafa igre na krogha na theo kaisei naikno te au jare na.

30Jerusalem, kate groꞌe na, unha nate eni iagho ginauna?

Iagho pipichi ka pohe ukru nei lalaoni ka glepo teke hohoro ka gol.

Eghuteuna peda fakeli tathamu na.

Nafnata glalaoni igre theome mala togho ghami ghotilo.

Naugna mae kherami fofodu ghotilora tirodi ghamihi ghotilo,

eghuteuna gognarona mare magnahaghei fara te falehe ghami ghotilo na.

31Iara ne nomhini kaisei naogla jateula natanhi gaꞌase te namo karha sua majaghani ra neu.

Igne nogna natanhi namono biꞌo Jerusalem te kmoꞌe gnafa ne cheke eghu,

“Tutuani fara,

naoka igre magnahaghei te mei falehe ghau iara!”

5

Naiknodi Jerusalem ne figri tagruni LORD

1LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo chari tafri ka nabrou biꞌo nei ka glalaba te gnafa ka namono biꞌo Jerusalem.

Jame te filoni ghotilo kaisei mae te lase cheke tutuani nei eni unha puhi te doglo teuna,

iara ginauna atha fadelei nakhibomi ghotilore.

2Kate eni ghotilo kaisei nhaꞌa cheke na,

ghotilo cheke tutuani kligna ka nanghagu iara LORD.

Nu ghotilo chaichaghi nei tharuma’ei cheke eghu kolho.”

3LORD, iagho magnahaghedi iheire te cheke kate tutuani koba.

Neuba iagho ne paradi, nu mare theome haimini te kabru ghedi na.

Neuba iagho ne goigonidi, nu mare theome snakre nigho iagho te mala fadoglidire.

Phaꞌudire maku fara jateula thina eghu.

Eghuteuna mare thono tirodi te tughu nagnafa na.

4Igne unha te ghathoni iara na,

naikno igre kuma fara tutuani.

Mare theome laseni puhigna LORD te doglo na,

eghuteuna mare jaola theome laseni nogna vetula mana na.

5Eghume, iara ginauna tei filodi nodi lida mae igre mala toutonu baludi.

Jau mare tangomana te lase fakelidi nogna puhi te doglo nei nogna vetula teu mana re.

Nu gaoghathodi mae lida te gnafa igre kaisei nanaba kolho te mala tirodi leghuni nogna vetula LORD na,

eghuteuna mare leghudi kolho nodi puhi thedi te diꞌare.

6Naugna igne, LORD ginauna paradi mae igre.

Mana ginauna na jateula kaisei lion te jifla mei funu mata ra eghu mei falehedi mare.

Eghuteuna kaisei khuma mata ginauna mei funu ka namono nagou mala mei goigonidi mare.

Kaisei khurau biꞌo ginauna ofou rhedi namono biꞌo igre malagna ihei te jifla mei ka namono tuana mala kina sasakani theo tokagna.

Uve, LORD ginauna paradi mare, naugna nakhibodire kmana fara,

eghuteuna kmana fata mare tei kokoni LORD.

7LORD ne cheke eghu ka iheire te au ka namono Jerusalem,

“Iara theome tangomana te atha fadelei nakhibomi ghotilore.

Naugna ghotilo ne tiromi figri mei ka iara,

eghuteuna ghotilo ne leghuni mumuju god te theo kaisei nakarha tagna igne.

Neuba iara ne tusu ari gobigna lepo te magnahaghedi ghotilore,

nu ghotilo jateula mae te huhughuni puhigna tholaghi na te tei ka sugagna thau vine na ia neu ne theome au balugu iara.

8Ghotilo jateula hose nalhaꞌugna te magnahaghei apla ka hose gaꞌasegna na ia neu ne magnahagheni khetogna mae kherami fofodu na.

9Ba, na theome para ghami iara edi glepo te diꞌa tuare neu si ghotilo ia?

Theo, iara ginauna paradi fara nafnata naikno te jateula ghotilo teu igre.

10“Iara cheke ranghi ghami ghotilo mae naokara te mala haghe goigonidi nodi nagare grep naikno igre.

Nu thosei goigoni fahui eghu.

Kato koko gregedi gaju grep te gnafa are,

naugna grege tuare theome nogu iara.

11Naiknodi phei kantri Juda ghe Israel igre figri thagru ghau iara.”

12Naiknodi Israel igre mare cheke chaichaghi eigu iara LORD. Mare ne cheke eghu, “LORD ginauna na theome para ghita tahati, eigna theo kaisei puhi biꞌo nate thoke ghita na. Hatimare mae naokare na theome mei magra ka tahati, eghuteuna narane behu na ginauna theome mei thoke ghita.

13Mae profet igre chaichaghi kolho, eghuteuna mare theome laseni chekegna LORD na. Eghume unha te chekedi mare igre ginauna thoke mei ka mare thedi.”

Igne chekegna LORD.

14Naugna igne, LORD God mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Jeremaea, cheke te tusu ari iara ka iagho igre ginauna na jateula khaꞌaghi eghu. Eghuteuna naiknore ginauna na jateula chara te nhako ka khaꞌaghira eghu.

15Iara LORD, iara na cheke ranghi ghami ghotilo naiknomi Israel. Iara ginauna atha mei naiknodi keha kantri delei are mala magra ka ghotilo. Naikno igre neke au funu tifa ka nomi kantri ghotilo igne, nu ghotilo neke theome nomhini nodi cheke mare na.

16Nodi soldia mae igre thono rheta fara nei lalase eghu, eghuteuna mae igre laseni fara te fada falehe naikno ka phaloho na.

17Mare ginauna atha fahui ghemi gano ghotilo te au ka nomi nagare nei ka nomi suga teu are. Eghuteuna mare ginauna na falelehe thumi nei nomi sipu nei nomi buluka teu ghotilo are. Eghuteuna mare ginauna goigonidi nomi gaju grep nei gaju fig teu ghotilo are. Uve, mae igre ginauna goigonidi fara nomi namono biꞌo ghotilo teke bara te maku ka thina igne.”

18Nu LORD ne cheke eghu ka iara, “Kate mei mae naoka igre, iara ginauna na theome kafe goigoni ghami ghotilo hui. 19Naiknore na ghusna eghu ka iagho, ‘Naugna unha si LORD te eni ka tahati glepo ignea?’ Iagho ginauna cheke eghu ranghidi, ‘Naugna ghotilo ne figri tagruni mana, eghuteuna ghotilo neke ghatho tahudi nodi god keha vikei. Eghume, ghotilo ginauna na tei au ka nodi vido glose keha vikei mala au ke paridi naikno tuare.’ ”

LORD ne cheke faheta ka nogna naiknore

20“LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea,

Jeremaea, iagho tei toutonuni nonomho igne ka vikegna mae Jekop te au ka kantri Juda.

21Ghotilo fanomho fakeli ka nogu cheke iara igne!

Ghotilo iheire te fameomekro nei theome laseni kaisei glepo teura.

Ghotilo iheire te filo,

nu theome filo glani kaisei glepo teura.

Ghotilo iheire te fanomho,

nu theome nomhi fakelini kaisei glepo teura.

22Iara neke lilisei nusu mala fofotagna vido aheva te mala mei snoto thongna na.

Neuba thongna na ne maraghata ba ne diꞌa rane,

nu thongna na theome tangomana te mei salaꞌuni vido teke fofota mana igne.

Naugna unha site theome mhaghu ghau iara nei theome mei bobolo teu ghotilo ke ulugu iara gnea?

23Tore, phaꞌumi ghotilore maku jateula thina eghu,

eghuteuna leuleghu fata na ghotilo theome keli tami ka iara.

Ghotilo theome magnahaghei ghau iara nei tei koko ghau iara.

24Iara kuru mei nakhete ka narane te mala joꞌu nei ka narane te mala karha gano nei narane te mala ghano nagare teu ghotilo ka finogha igre.

Nu ghotilo theome ghatho tahu ghau iara God, nomi LORD.

25Nu neuba ghotilo ne edi kmana nafnata najafra nei nakhibo neu,

puhi te edi ghotilo igre fanogra ghami themi te mala athini glepo te keli na.

26“Keha mae ka ghotilo ofo naikno koba ka geri nabrou mala eni puhi te diꞌa na.

Mae igre jateula mae ihei te ofo nanghaji te mala fakhale ka nogna fangna ra eghu theome keli puhidire.

27Mare jateula kharaꞌo te fodu ka nanghajira eghu fodu nodi suga mae te diꞌa igre ka glepo teke atha mare ka puhi te chaghidi naiknore.

Ka puhi igne mare dedei fara nei au nodi nolaghi biꞌo eghu.

28Leuleghu fata na mare ima gano te keli,

mare boho biꞌo thiꞌadire.

Mare theome gnafa te eni puhi te diꞌa na,

ba puhi te fameomekro na ka goro sua te glehe kokoi.

Eghuteuna kate thokedi puhi biꞌo naikno te kuma igre,

mare tirodi toghodi nafnata naikno igre.

29Ba, na theome para ghami iara eidi glepo te diꞌa igre neu si ghotilo ia? Theo, iara na theome kokhonidi nafnata naikno jateula ghotilo teu igre. Theo fara.

30“Glepo te thono diꞌa fara pari lahu la thoke meihi ka kantri igne.

31Kate toutonu na, mae profet igre chaghidi naiknore.

Hatimare mae pris jaola eni kolho unha te magnahagheni thedi na.

Eghuteuna ghotilo nogu naikno iara gre thono magnahagheni fara puhi te eni mare igne.

Nu iara ginauna fakokhoana ghami ghotilo,

eghuteuna puhimi ghotilo te diꞌa igne ginauna hui.

Eghuteuna ka narane igre unha nate eni ghotilo na?”

6

LORD ne cheke faheta ka naikno te au ka namono Jerusalem

1LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo vikegna mae Benjamin ra,

ghotilo jifla Jerusalem rikha tei poru! Ghotilo te au ka namono Tekoa mala kufli.

Ghotilo te au ka namono biꞌo Bet-Hakerem,

ghotilo ifu khaꞌaghi ka thogele ke leghu namono biꞌo,

mala laseni naiknore tela meihi mae naokare.

Puhi biꞌo igne na jifla mei ke raru mala mei goigoni ghami ghotilo.

2Tutuani, Jerusalem gne kaisei famane namono fara,

jateula kaisei famane gaꞌase eghu,

nu iara ginauna mei goigoni namono igne.

3Nodi king mae naoka igre ginauna mei balu nogna mae soldia mala magra ka namono igne.

Mae igre kmana fara jateula mae mala reireghi sipu nei tothoghei sipu te mei ghamu tafri gobigna te magnahaghedi ra eghu.

Eghuteuna mae igre ginauna lilisei haghe nodi suga tapualere ka vido aheva te magnahagheni mare na.”

4“Mae igre ginauna cheke eghu,

Tahati tarabana mala magra! Tore,

te keli na tahati tei magra kani naraneu.

Nu fameomekro!

Naprai gne la funu soruhi la namo romnohi.

5Eghume, tahati na tei magra bongiro,

eghuteuna tahati ginauna goigonidi nodi bara mare te rheta are.”

6LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Ghotilo mae soldia ra kato soru gaju te au rhegna namono Jerusalem mala tothoghei balu thina nei glose eghu mala bligi mare te kegra te ruma lamna namono na.

Ghotilo goigoni namono tuana,

naugna naiknogna namono tuana ne faparidi fabrahu keha naiknore.

7Puhidi naikno te diꞌa igre jateula glokha khoꞌu te loloro fabrahu ra eghu kolho.

Leuleghu fata na iara nomhidi mae igre magra koba ka namono biꞌo igne goigonidi fara gobigna lepore.

Namono igne jateula mae ihei te fogra fara nei jaola au kmana nafnera ka thinigna na teu ra eghu.

8Ghotilo naiknomi Jerusalem!

Ghotilo fanomho mei ka nogu cheke iara igne!

Na eghunu tei koko ghami iara eghu,

eghuteuna nomi namono ghotilo igne ginauna krogha jateula namono nagou ra eghu na theo kaisei naikno te au tagna na.”

9LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Iara ginauna snakredi mae naokare mala atha fadelei naikno te gnafa ka kantri Israel,

jateula mae ihei te atha fadelei sisi te gnafa ka gaju grep ra eghu.

Mana ginauna na fapea fata filo fakeli glahula au meu keha sisi.”

10Nu iara na cheke eghu,

“LORD, ka ihei nate toutonuni iara na?

Eghuteuna ihei nate fanomho ka chekegu iara na?

Iara neke toutonuhi ka mare,

nu mare tirodi fanomho neke fofotho khulidire.

Mare jateula mae bongihehera eghu tirodi nomhini kaisei cheke te mei funu ka iagho na.

11Iara gognarona jaola diꞌatagu fara ka mare,

jateula teke diꞌatamu iagho,

LORD, ka mare ra eghu.

Eghume, iara theome tangomana te loku famaku ka nagnafagu na diꞌatagu igne.”

Aonu LORD ne cheke eghu ka iara,

“Iagho atha tei diꞌatagu iara igne mala toatofa ke klignadi goro sua te nolo tafri ka nabrou are,

ba ka goro mae majaghani te khapru fodu teu,

ba ka goro mae biꞌo nei khetodi,

ba goro naikno biꞌo teu are mala kafe haimini te diꞌatagu iara na.

12Iara ginauna paradi naiknogna kantri igne,

eghuteuna iara ginauna snakre lao nodi suga,

nodi nagare nei khetodi teu mae igre ka hatimare mae naoka.

13Iheire te fnakno ba iheire te theome fnakno,

mae igre kafe edi thua nafnata puhi te diꞌare mala atha nodi kmana sileni ka naiknore.

Uve, neubane mae pris ba mae profet, mare chaichaghidi fara naiknore.

14Ghotilo nogu naikno iara igre jateula te au thubu biꞌo ra eghu.

Eghuteuna hatimare mae pris nei hatimare mae profet teu igre mare filoni thubu igne,

nu mare ne jateula glepo te ikoi kolho neu ne cheke eghu ka naiknore,

‘Ghotilo thosei nanga nomi. Tahati keliu kolho.’

Nu theo eghu, mare theome au fakeli.

15Ba, mae Israel gre mamajadi si puhi te diꞌa te edi mare igrea?

Thono theo fara! Mare theome laseni te mamaja na.

Naugna igne, iara ginauna paradi naikno igre eidi puhi te diꞌa te edi mare igre,

eghuteuna mare ginauna na kafe lehe,

jateula iheire tela lehehi tifara eghu.”

Igne chekegna LORD.

Naiknodi Israel tirodi leghuni LORD

16LORD ne cheke eghu ka nogna naiknore,

“Ghotilo ghaoghatho fakeli mala laseni nabrou aheva nate leghuni ghotilo na.

Ghotilo mala filoni famane nabrou teke leghuni mae kuꞌeda tifa ra.

Eghuteuna ghotilo mala jaola leghuni nabrou igne.

Jame te eni ghotilo igne na, ghotilo ginauna na au fakeli nei na au ka pharikeli ka nakarhami na.”

Nu ghotilo tiromi neke cheke eghu,

“Theo! Ghehati theome magnahaghei te leghuni nabrou te keli igne!

17Iara neke lilisei mae greireghi mala togho ghami ghotilo, neke cheke eghu ka ghotilo,

‘Ghotilo fanomho fakeli kate kufli mae greireghi igre.’

Nu ghotilo neke cheke eghu,

‘Ghehati theome tangomana te fanomho ka nodi cheke mae greireghi igre na.’ ”

18Aonu LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naikno ka keha kantri ra fanomho mei.

Iara ginauna na chekedi unha nate thokedi nogu naikno iara igre.

19Ghotilo naikno te gnafa ka nauthoglu ignera,

famane fanomho mei!

Kaisei puhi biꞌo ginauna thokedi nogu naikno iara igre,

naugna mare ne leghuni fabrahu puhi te diꞌa na.

Mare theome fanomho ka nogu cheke iara re,

nei tirodi leghudi nogu vetula iara re.

20Ghotilo nogu naikno iara ra!

Neuba ghotilo ne gahu insens te famane sisiri keligna teke tei atha ghotilo ka kantri Seba,

ba keha nafnata insens teke tei atha mei ghotilo ka vido te khaba.

Nu iara ginauna na theome magnahaghedi glepo igre.

Iara jaola theome magnahaghedi keha nafnata fafara te tusu mei ghotilo ka iara igre.”

21Naugna igne, LORD ne cheke eghu,

“Iara ginauna lilisei kaisei glepo biꞌo ka nabrou na mala nogra mare.

Mae kmadi baludi thudire ginauna kafe totokhei uka.

Eghuteuna naikno te gnafare ginauna kafe lehe.”

Hatimare mae naoka ginau jifla mei ke raru

22LORD ne cheke eghu,

“Filo ghotilo ia,

kaisei armi biꞌo ginauna jifla mei funugna kate khaba ke raru!

Nu gognarona mare tarabanahi nodi glepo mala magrare.

23Mae igre theome kokhoni ni ihei,

nu mare magnahagheini fara te goigonini ihei.

Mare atha phaloho nei goru. Kate chari te mei na,

naogladi nodi hosere mae igre ginauna mei jateula naogla galo te poha ka khalaꞌera eghu.

Jerusalem! Gognarona mare tarabana mala magra ka ghotilo.”

24Ghotilo naiknomi Jerusalem ginauna cheke eghu,

“Tahati nomho thoutonu eidi mare,

eghuteuna tahati la mhaghu noda fara la ghilei glaꞌe soru thinidare.

Diꞌa nagnafa igne kabru ka nagnafada gre jateula gaꞌase te karha sua ra eghu.

25Tahati theome tangomana te jifla kosi na,

ba te tei ka nabrou na, naugna mae naoka igre la tarabanahi te mala falehe ghita na.

Uve, kmana glepo fara te au falithui ghita te mhaghudi tahati re.”

26Aonu LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo nogu naikno iara ra,

ghotilo pipichi ka pohe thona,

eghuteuna ghotilo thuru pepele pari ke kligna nakrofu,

fagaglanagna te diꞌanagnafa ghotilo na.

Ghotilo tanhi fabiꞌo,

jateula repa tolaghi te lehe thudi na ia eghu.

Ghotilo tanhi balu diꞌanagnafa,

naugna mae naoka te mala mei goigoni ghami ghotilo igre ginauna ghosei mei magri ghami ghotilo.”

27LORD ne cheke eghu ka iara,

“Jeremaea, iara neke vahi nigho iagho mala jateula mae ihei te gahu silva ka khaꞌaghi te mala khoko thonagna na ia eghu.

Iagho fariu riudi nogu naikno iara igre mala laseni puhi te keli ba diꞌa.

28Mae igre thono faꞌiho fara phaꞌudire.

Uve, phaꞌudire maku fara jateula bras ba aean eghu,

eghuteuna mare tirodi fara te leghudi nogu cheke iara re.

Mare te gnafa na la thono diꞌa farahi,

eghuteuna mare tei tafri koba mala cheke fadiꞌani keha mae na.

29Mare la vuhai charahi,

jateula chara silva eghu.

Neuba iara ne eꞌei khaꞌaghi mala khoko chara igne neu,

nu chara igne theome tangomana te khoko na.

Uve, naikno igre theome gnafa te eni puhi te diꞌa na.

30Naugna mae igre jateula chara silva eghu kolho,

iara LORD la figri tagrudihi naikno te diꞌa igre.”

7

Mae Jeremaea ne cheke ke lamna Sugablahi

1LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 2“Iagho tei kegra ka grengathagna nogu Sugablahi iara na mala toutonu eghu ranghidi nogu cheke iara igre:

“ ‘Ghotilo naiknomi Juda te ruma mei ka grengatha igne te mala mei tufru soruni LORD ra, fanomho fakeli ka nogna cheke mana igne. 3LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nei noda God tahati maeda Israel, mana ne cheke eghu, “Ghotilo tughu puhimi te diꞌare mala ke edi kolho glepo te doglore, eghuteuna iara ginauna na snakre ghami ghotilo mala au fabrahu ka namono igne. 4Thosei fatutuanidi cheke chaichaghi na theome lehe ghotilo teu koba naiknore igne, naugna nogu Sugablahi iara na au agne Jerusalem.” 5Ghotilo tughu puhimi te diꞌare, eghuteuna ghotilo mala edi kolho glepo te kelire ranghi ghami ghotilo hui. 6Ghotilo thosei faparini ihei te mei funugna ka kantri delei te mei au balumi ghotilo, baludi goro sua tela lehehi idodi ba kmadi, nei baludi goro naikno biꞌo tela lehehi khetodire. Ghotilo thosei faleheni ihei te theome eni kaisei najafra. Ghotilo thosei tarai ka mumuju god, naugna nafnata puhi igne ginauna goigoni ghami ghotilo. 7Jame nomhidi ghotilo nogu cheke iara igre me tughu puhimi te diꞌare meuna, iara ginauna snakre ghami ghotilo mala au fabrahu ka namono teke tusu ari iara ka mae kuꞌemi ghotilo tifara. 8Ghotilo fatutuanidi cheke te chaichaghi fara igre. Nu cheke te theo nafudi igre theome mala togho ghami ghotilo.

9“ ‘Leuleghu fata na ghotilo blau, falehe naikno, theome leghuni puhigna tholaghi na, nei theome eni unha teke nhaꞌa chekeni ghotilo na. Eghuteuna ghotilo gahu insens ka god Baal, eghuteuna ghotilo tarai ka god teke theome lasedi ghotilo tifa. 10Kate edi te gnafa ghotilo puhi igre, ghotilo ruma mei ka Sugablahi na mala mei tarai ka iara. Kate mei te namo ghotilo ka iara na, ghotilo cheke eghu, “Ghehati keliu kolho!” Nu ke leghugna te jifla ka nogu Sugablahi iara na, ghotilo ke tei edila glepo te thono diꞌa fara igre. 11Iara filodi gobigna lepo te edi ghotilore. Ba, sugagu iara te thono blahi fara igne nodi suga mala poru mae te lase blau igre signea? Theo.

12“ ‘Ghotilo neke tei Saelo neke filodi unha teke edi iara ka namono biꞌo tuana. Ulu lahu na iara neke vahini namono igne mala pogho soru ghau iara mae kuꞌemi ghotilo tifa ra. Nu iara neke filoni puhi te diꞌa teke eni mare na. 13Kate edi ghotilo glepo te thono diꞌa fara igre, iara neke fariu riu cheke ka ghotilo. Nu ghotilo neke tiromi fara te fanomho ka iara na. Iara kilo ghami ghotilo leuleghu fata, nu ghotilo tiromi cheke tughu kolho. 14Tutuani, iara neke vahini suga igne mala tufru soru ghau iara ghotilo. Eghuteuna te ghathoni ghotilo na, suga igne ginauna togho ghami mala au fakeli. Nu te cheke fadoglo arini iara ka ghotilo na, iara ginauna na roꞌe soru suga igne jateula teke eni iara Saelo tifa ia eghu. Eghuteuna iara ginauna na jaola goigoni glose teke tusu ari iara ka mae kuꞌemi ghotilo ra. 15Eghuteuna iara ginauna kuru fajifla ghami ghotilo ka vido te au teu ghotilo igne, jateula teke kuru fajifladi iara mae kherami ghotilo teke au ke raru Israel tifa ra eghu. Eghuteuna ghotilo ginauna tei koko ghau iara, eghuteuna iara na theome ke filo ari ghami ghotilo.’ ”

Naiknodi Israel tirodi nomhini chekegna LORD

16LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, “Jeremaea, iagho thosei tore ka iara mala toghodi naikno igre. Iagho thosei tanhi nei eha fabiꞌo eghu ka iara, naugna iara ginauna na theome fanomho ka iagho. 17Ba, iagho theome filodi puhi te diꞌa te edi maedi Juda te edi ka nodi namono re nei ka nabrou Jerusalem teu are? 18Goro suara salo gaju mei, eghuteuna mae kmadira eꞌei khaꞌaghi, eghuteuna idodira ngigno flaoa mala eꞌei bret mala fafara ka god gaꞌase Kuin Gna Kligna. Mare jaola toatofa waen ka keha god te mala pogho soru mare tadi re. Mare edi igre mala goigoni ghau iara kolho. 19Puhi te eni mare igne mala goigoni ghau iara? Theo! Mare mala goigonidi thedi kolho. Uve, mare famamajadi thedi kolho. Igne chekegna LORD.”

20Aonu LORD God ne cheke eghu, “Diꞌatagu iara na ginauna soru mei jateula khaꞌaghi te theome tangomana kaisei naikno te faleheni ra eghu ke kligna gna kantri igne, nei naikno, nei glepo te tautagu, nei gaju, nei gano ka nagare.

21“Iara nomi God ghotilo maemi Israel, iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o. Iara tore ghami ghotilo mala gahu keha fafara ka iara, eghuteuna kehare ghotilo tangomana te ima na. Nu gognarona iara theome gleꞌadi fafara te edi ghotilo ka iara igre. Eghume, jame te keli na ghotilo ima nafnahi te fafara ghotilo are. 22Kani teke atha fajifla iara Ijep kuꞌemi ghotilo tifa ra, iara neke theome cheke mare mala edi thua nafnata fafara te edi mare igre. 23Nu iara neke cheke faheta eghu ka mare, ‘Jame fanomho fakeli ghotilo ka iara, nei leghu fakelidi ghotilo gobigna lepo te chekedi iara igre meuna, iara ginauna nomi God ghotilo eghuteuna ghotilo nogu naikno iara. Eghuteuna iara ginauna tusu ari nakarha te keli ka ghotilo. 24Nu mare maku fara phaꞌudire ne leghudi kolho nodi gaoghatho thedi te diꞌare. Mare tirodi fanomho mei ka iara mala leghu ghau iara. 25Funu ka narane teke atha fajifladi iara Ijep te mei posa ka narane gognarogne, iara neke kuru meidi hatimare mae profet mala toutonu fajiflani nogu nonomho iara na ka ghotilo. 26Nu ghotilo theome fanomho ka nogu cheke iara igre. Phaꞌumi ghotilore jateula thina eghu edi koba glepo te diꞌare salaꞌudi mae kuꞌemi tifa ra.’

27“Jeremaea, neuba iagho ne chekedi nogu cheke iara igre ka mare, nu mare ginauna tirodi fanomho ka iagho. Eghuteuna, neuba iagho ne kilodi mare, mare ginauna na theome cheke tughu ka iagho. 28Eghume, gognarona iara magnahaghei nigho iagho te cheke eghu ka mare, ‘Naikno igre tirodi leghuni nogna vetula nodi God na, ba tughu puhidi te diꞌare. Theo kaisei naikno te tajini nhaꞌa cheke teke eni mare ka iara na. Theo kaisei naikno te au famaku ka iara na. Uve, theo kaisei naikno te fariu riu eni igne na.

29“ ‘Kuchi khaklami are! Fagaglanagna te diꞌanagnafa ghotilo na! Haghe ka thogele mala tanhi fabiꞌo, naugna iara LORD diꞌatagu fara la tei koko ghami ghotilo.’ ”

Naiknore soru ka Glogu te mala falehe naikno na

30LORD ne cheke eghu, “Naiknodi Juda igre mare edi koba glepo te thono diꞌa fara ka tathagu iara na. Mare lilisei haghe mumuju te thono diꞌa fara igre ke lamnagna nogu Sugablahi iara na. Ka puhi igne, mare la thono fatothona Sugablahi igne ka tathagu iara na. 31Mare horo kaisei olta te kiloni mare, Tofet, ka Glogu Hinom. Aonu mare gahu ka khaꞌaghi thudi nalhaꞌu nei thudi gaꞌase teure ka olta igne mala fafara ka mumuju. Nu iara neke theome chekedi mare te mala eni puhi igne. Nafnata glepo te eni mare igne neke theome jifla mei ka gaoghathogu iara na. 32Eghume, te chekeni iara na, ke leghugna igne mare ginauna na theome kiloni vido igne, Tofet, ba glogu Hinom, nu mare ginauna na kiloni vido igne, Glogu mala Falehe Naikno. Naugna, mae naokare ginauna aknu falehe kmana naiknodi Juda ka vido igne. Eghuteuna Tofet igne vido mala giugilui thinidi maedi Juda, nei thinidi naikno igre ginauna fodu ka vido igne. 33Kmana thinidi naikno te lehe igre ginauna fiti au tafri ke kligna glose, eghuteuna nanghaji nei gobigna lepo te tautagu igre ginauna mei ghamu thini tuare. Ginauna na theo kaisei naikno nate au jare te mala bruedi glepo igre. 34Ginauna na theo kaisei naikno nate au ka namono biꞌo Juda nei ka nabrou Jerusalem. Iara ginauna eni glepo igne, eghuteuna puhi aublagna nei gleale’a, nei naogladi gaghamu biꞌo nei tholaghi majaghani teu igre ginauna theome nomhidi. Uve, vido kantri igne ginauna thofno krogha na theo kaisei naikno nate au tagna na.”

8

1“ ‘LORD ne cheke eghu: Ka narane igne hatimare mae naokare ginauna tei ka bekudi naikno te lehere mala atha fajifla nhubradi hatimare mae king nei hatimare mae biꞌo, nei hatimare mae pris, nei hatimare mae profet, nei keha naiknodi Jerusalem. 2Eghuteuna mare ginauna atha nhubra te magnahaghedi fara naiknore mala raba tafri ke kligna glose, ba ke pari naprai, glaba nei nathunu. Tifa na, mare tuturupuku soru toredi nhubra igre mala toghodi. Nu nhubra igre ginauna jateula chara eghu ke kligna glose. Eghuteuna theo kaisei naikno nate salo nhubra igre te mala giugilui na. 3Eghuteuna ihei te au faleghu ka naiknodi Juda te diꞌa igre, iara ginauna brue fajifladi ka kantri igne mala tei au ka keha vido delei. Mare gaoghathodi na mare jame nabadi na mala lehe kolho. Igne chekegna LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o!’

Hatimare mae Juda theome mamajadi nakhibodire

4“LORD ne cheke eghu, ‘Jeremaea, iagho tei toutonu cheke igne ka naiknore, Iara LORD te chekeni igne.

“ ‘Jame ihei te uka na, mana tangomana teke kegra haghe na.

Eghuteuna jame ihei te snivi na,

mana tangomana teke figri teke deni nabrou na.

5Nu ghotilo naikno te au ka namono Jerusalem,

ghotilo tei koko ghau iara,

ghotilo tiromi teke figri mei ka iara na.

Ghotilo fatutuanidi nomi chaichaghi themire neke tiromi pulo mei ka iara.

6Leuleghu fata na iara fanomho fakeli koba ka ghotilo,

nu ghotilo theome chekeni kaisei cheke te tutuani.

Theo kaisei ka ghotilo te tughu puhigna te diꞌa na.

Ghotilo te gnafa na jateula hose te chari umhu te tei ka magra ra eghu leghuni fabrahu kolho puhi te diꞌa na.

7Nanghaji te biꞌo ka maloa na are laseni narane ka finogha na,

eghuteuna balhu nei keha nanghaji te ikodi teu igre jaola laseni nhigra te rifu na flalo tei delei.

Nu ghotilo nogu naikno iara igre theome lasedi nogu vetula iara LORD teke tusu ari ka ghotilo ra.

8“ ‘Theome doglo te cheke eghu ghotilo na, “Ghehati lalase,

naugna ghehati laseni fara nogna vetula LORD na.”

Filo si ghotilo! Neubane mae velepuhidi vetula igre,

mare chaichaghi kolho ke tuthughu nogna vetula God na.

9Nomi mae glalase ghotilo re ginauna mamaja nodi fara na theome leghuni nodi nabrou te doglo na,

naugna mare la tirodinihi chekegna LORD na.

Nodi glalase mare igne theome keli na theome toghodi mare.

10Eghume, iara ginauna na snakre lao khetodi mae igre ka keha mae delei,

eghuteuna nodi vido glose mae igre nake snakre lao ka keha naiknoi mala ke khotodi.

Neuba ihei ne fnakno ba theo, mare na kaisei nanaba ngala.

Mare te gnafa na kafe magnahaghei sileni fara.

Uve, neubane mae profet ba pris, mare jaola chaichaghidi naiknore.

11Ghotilo nogu naikno iara igre jateula te au thubu biꞌo ka thinimi ra eghu,

nu hatimare mae profet nei mae pris teu igre filoni thubu igne jateula glepo ikoi eghu kolho ka gaoghathodi na,

cheke eghu, “Thosei nanga nomi. Tahati au fakeliu kolho.”

Nu ghotilo theome au fakeli kolho.

12Ba, mare mamaja nodi fara te edi puhi te diꞌa tuare?

Theo fara. Mare theome mamaja nodi kolho nafnata puhi igne.

Naugna igne, iara ginauna goigoni fahuidi mae igre mala kafe lehe mare jateula mae iheire tela lehehi ra eghu.

Igne nogu cheke iara LORD.

13“ ‘LORD ne cheke eghu, “Te chekeni iara na,

iara ginauna atha nodi glepo te keli mae igre.

Nodi grep nei fig teu mare igre ginauna theo fuꞌadi,

eghuteuna khakladi gaju igre ginauna gnhagha soru.

Gobigna lepo teke tufa iara ka mare ra,

iara ginauna nake atha fapulo mala theo nafudi kolho mare.” ’ ”

14Nogna naikno God te au Juda igre ginauna cheke eghu,

“Naugna unha site fiti gnokro teu kolho tahati gnea?

Mei ghotilo, mala rikha tei tahati ka namono te bara te lithui mare ka thina are mala lehe jare.

Noda LORD God la fate ghitahi te mala lehe tahati na.

Mana jateula te famei pophoji raha te mala koꞌu tahati ra eghu,

naugna tahati ne tapla jafra ka nakhibo.

15Tahati magnahaghei te au ka pharikeli kolho,

nu theo kaisei glepo te keli kolho te eni tahati na.

Tahati magnahaghei te thoke mei narane te mala ghaota noda ka khabru na,

nu mae naoka kolho te mei te famamhagu ghita na.

16Noda naoka tahati igre la thoke mei funudi ke mosu namono biꞌo Dan.

Tahati nomhi laodi naogladi nodi hose mala magra re.

Hose igre ku’e fabiꞌo, eghuteuna glose na nghali,

eigna armi biꞌo igne tarabana mala magra ka hose.

Noda naoka tahati igre la ruma meihi ka noda vido tahati igne.

Mare na mei goigoni noda glose tahati igne baludi gobigna lepo te au ke lamnagna,

nei mala goigoni noda namono biꞌo tahati igne baludi naikno te au ke lamnagna.”

17LORD ne cheke eghu,

“Fanomho ghotilo ia! Iara ginauna na kuru mei mogo faghughumhu ka ghotilo mala kathi ghami ghotilo.

Eghuteuna ghotilo ginauna na theo kaisei nabrou nate eni ghotilo ka mogo igre te mala rikha ghami na.

Thono theo tutuani fara.”

Igne chekegna LORD.

Profet Jeremaea ne diꞌanagnafadi nogna naiknore

18Mae profet ne cheke eghu,

“Iara diꞌanagnafagu fara la ghilei thofno glaꞌe soru gaoghathogu na.

19Iara nomhidi nogu naiknore la tanhi eghu fabiꞌo,

‘Jame LORD na theome king ka Thogele Saion.

Naugna unha si mana te theome togho ghita tahati gnea?’ ”

Nu LORD ne cheke eghu,

“Naugna unha si ghotilo nogu naikno iara gre te pogho soru te tarai ka nodi god keha kantri delei igrea?

“Iara diꞌatagu fara ka nafnata puhi te pogho soru te tarai ghotilo ka god nate theome togho ghami ghotilo igre.”

20Naiknore ne eha eghu fabiꞌo,

“Narane te mala dokha gano ka nagare na la salaꞌuhi, eghuteuna narane te mala salo fuꞌa gaju na la gnafahi. Nu God na theome fakarhi ghita.”

21Iara mae Jeremaea, iara thofno diꞌanagnafagu fara,

naugna nogu naikno iara igre la kokhonidi fara.

Iara thofno diꞌanagnafagu fara la tanhi la ghilei glaꞌe soru gaoghathogu na.

22Kmana meresin au ka nohi Gilead,

eghuteuna mae dokta aula jare.

Eghume, naugna unha si nogu naikno iara igre te theome keli grea?

9

1Te keli na phaꞌugu iara gne mala jateula kaisei seu te fodu ka khoꞌu ra eghu.

Eghuteuna tathagu iara gre mala jateula kaisei glokha khoꞌu eghu.

Eghuteuna bongi narane na,

iara tanhidi kheragu teke lehe ka mae naoka ra.

2Iara magnahaghei kaisei nogu suga mala faghaghafa ke lamna namono nagou.

Eghuteuna iara ginauna rikhadi naikno te au ka suga igne.

Naugna mare jateula naikno te huhughuni puhigna tholaghi na ia eghu tei kokoni God.

3Igne chekegna LORD:

“Leuleghu fata na naikno igre jateula mae soldia te tarabana phaloho te mala fada falehe naikno ra eghu.

Eghuteuna mare snakredi glapidire mala cheke chaichaghi jateula jata eghu.

Naiknogna kantri igne theome cheke kate tutuani.

Thono theo fara.

Mare edi nafnata puhi te thono diꞌa fara igre,

eghume mare theome tangomana te fatutuani ghau iara nodi God.

4Ghotilo naiknora filo fakelidi kherami themi are!

Glahula roghe poru ghami mare te mala mei te goigonini ghami ghotilo na!

Theo kaisei naikno te fatutuani ni kheragna thegna na,

naugna kherada theda igre jateula mae Jekop eghu chaichaghi ghita koba.

5Leuleghu fata na mare chaichaghidi koba mae kheradi thedire.

Eghume, theo kaisei naikno te chekeni unha te tutuani na.

Foflodire fodu ka cheke te chaichaghi,

eghuteuna puhi te diꞌa te eni fabrahu mare igne te faglaꞌedi mare na.

6Ghema Jeremaea. Iagho tei au fari hoteidi naikno te chaichaghi koba

nei theome filo glani ghau iara teu are.”

Igne chekegna LORD.

7Eghume, igne unha te chekeni LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na,

“Iara ginauna koko thonadi nogu naiknore, jateula mae ihei te gahu ka khaꞌaghi te mala koko thonagna silva ia eghu. Iara eni igne, naugna mare ne tapla jafra ka nakhibo.

8Glapidire jateula jata eghu fada falehedi kheradi thedire. Eghuteuna foflodire cheke famaemahe ka naiknore. Nu neuba, naikno igre ghaoghaho mala falehe naikno.

9Tore! Na theome para ghami iara eidi puhi te diꞌa te edi ghotilo igre neu si ghotilo ia? Theo, iara ginauna na para ghami ghotilo nafnata naikno igre.”

Igne chekegna LORD.

10Eghume, iara mae Jeremaea.

Iara thofno diꞌa nagnafagu fara eidi thogele nei namhata teu te goigoni fahui ghotilo igre.

Iara tanhi nei koje balu diꞌanagnafa.

Theo kaisei naikno nate nolo ka vido igne,

ba kaisei buluka nate ghamu buburu ka namhata igne.

Eghuteuna nanghaji te gnafa

nei glepo tautagu te gnafa teu igre ginauna na jaola kafe tei kokoni vido igne.

11LORD ne cheke eghu,

“Iara ginauna rorhoꞌe namono biꞌo Jerusalem mala nodi namono khuma mhata kolho.

Namono te gnafa Juda igre ginauna krogha,

eghuteuna theo kaisei naikno nate au ka namono igre.”

12Aonu, mae Jeremaea ne cheke eghu, “Naugna unha site groꞌe namono ignea? Naugna unha site krogha te theo kaisei naikno te au ka namono ignea? Ba, ihei gne te laseni gaoghathogna glepo igne? Ba, LORD neke rurutha ranghini ihei gaoghathogna glepo igne?”

13Aonu LORD ne cheke eghu, “Uve, iara neke eni igne, naugna nogu naikno iara igre ne tirodi leghuni nogu vetula iara na, nei jaola tirodi leghuni nabrou teke falalase iara na. 14Mare patu gama fara, ne fanomho ka nodi fari rhiu mae kuꞌedi tifa ra ne leghuni Baal. 15Naugna igne, iara nodi God maedi Israel te au nolaghi fateote’o na ginauna huhurudi mala ghamu mare mogo te faghughumhu na, nei koꞌu phinu raha na eghu. 16Iara ginauna kuru fajifladi mala tei au tafri mare ka kantri aheva mare nei kuꞌedi tifa ra eghu te theome laseni. Eghuteuna iara ginauna kurudi hatimare mae armi mala tei falehedi mare.”

Naiknodi Jerusalem ne tanhi fabiꞌo

17Igne unha te chekeni LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na,

“Ghotilo ghaoghatho fakelidi glepo te thoke mei ka ghotilo gognaro igre.

Ghotilo kilodi goro gaꞌase te lase koje diꞌanagnafa ra.”

18Aonu naiknore ne cheke eghu,

“Chekedi mala faghosei mei tanhi fabiꞌo ranghi ghami!

Eghuteuna ghehati ginauna na tanhi ghilei oro soru kholodi tathami gre!”

19Naiknore koje balu diꞌanagnafa ka namono Saion, mare ne tanhi eghu fabiꞌo,

“Tahati kokhoni ghita nei mamaja noda eghu,

naugna noda naoka tahati igre la mei goigonidi noda suga gre!

Eghume te keli na tahati na jifla kokoni namono igne!”

20Ghotilo naiknomi Jerusalem.

LORD neke cheke ranghi ghau iara mala toutonu ranghi ghami ghotilo.

Eghume ghotilo fanomho fakeli ka nogna cheke mana igre.

Ghotilo mala farirhiudi thumi gaꞌase are mala laseni rehati puhi te mala tanhi ka naikno te lehe na.

Eghuteuna farirhiudi kherami are mala laseni rehati khoje te

mala koje ka naikno te lehe na.

21Naugna glehe gne la thoke meihi ka tahati.

Neuba tahati ne au ka sugadi mae biꞌo ba ka sugadi mae te kuma,

glehe na ginauna thoke ghita.

Glehe na thokedi goro sua te nairu ke lamna nabrou,

nei jaola thokedi mae majaghani te tei ka maket.

22LORD ne cheke eghu ka iara,

“Thinidi naikno te lehehire ginauna naga tafri jateula chara,

ba jateula kharaꞌo wit te theo ihei nga te tei pala ka nagare ra eghu.”

23LORD ne cheke eghu,

“Ihei te lalase na thosei fahaehagheni nogna glalase na.

Eghuteuna ihei te nheta na thosei fahaehagheni nogna nanheta na.

Eghuteuna ihei te dedei na thosei fahaehagheni nogna dedei na.

24Nu jame ihei te magnahaghei fahaehaghe na,

mana fahaehagheni kolho te lase ghau iara LORD.

Iara na namhadi fabrahu naikno te au ka nauthoglu igne,

nei eni ranghidi fabrahu puhi te doglo na.

Igre unha te magnahaghedi iara re.”

25LORD ne cheke eghu, “Kmana naikno vahe thinidire, nu mare theome leghu ghau iara. Tutuani, narane te mala paradi iara naikno te vahe kolho thinidire la namo meihi. 26Tutuani, naiknodi Ijep, nei naiknodi Juda, nei naiknodi Idom, nei naiknodi Amon, nei naiknodi Moab, nei iheire te au ka namono nagou te leghuni puhi kastom na te kuchi fakmoꞌei khakla ka greredi re igre, neubane vahehi thinidire, nu mare jateula naikno te theome vahe ra eghu leghuni puhi te diꞌa na. Eghuteuna neubane mae Israel tela vahehi igre, nu puhidire jateula naikno bongihehe te theome vahe ra eghu fara, eghuteuna mare theome tajini nodi nhaꞌa cheke teke eni mare balugu iara na.” Igne chekegna LORD.

10

God te sari naiknore theo nafudi kolho

1Ghotilo naiknomi Israel, fanomho fakeli ka unha te chekeni LORD ka ghotilo igne. 2LORD ne cheke eghu,

“Thosei leghuni puhidi naiknodi keha kantri are.

Eigna mare tangomana te filodi thua nafnata fagaglana te thakle mei ka maloa.

Nu neuba mare ne mhaghudi fagaglana tuare,

ghotilo thosei mhaghudi.

3Nodi kastom mare igre theome tutuani nei theo nafudi eghu kolho.

Ulu lahu na mare kato soru kaisei gaju,

aonu iheire te lase sari igre ginau sari gaju igne mala horo mumuju god.

4Gnafa teuna mare lalaoni mumuju igne ka silva nei ka gol.

Aonu mare atha hama nei nila mala tutu famaku thinigna na mala theome uka pari.

5Mumuju igre tharu maei kolho,

jateula thotogale naikno te mala famamhaghu nanghaji ka nagare sopho ra eghu kolho.

Mumuju god igre theome tangomana te cheke na nei jaola theome tangomana te nolo na.

Ghotilo thosei mhaghudi,

eigna mare theome tangomana te goigoni ghami ghotilo na,

nei jaola theome tangomana te togho ghami ghotilo na.”

6LORD, theo kaisei god te jateula iagho teuna! Nanghamu iagho na fnakno fara kligna lahu, eghuteuna iagho au nolaghi fateote’o.

7Naikno te gnafa igre mala ghatho tahu nigho iagho, naugna iagho king frunidi kantri te gnafa igre. Theo kaisei mae glalase ba mae king te jateula iagho teu ka vido te gnafa ka nauthoglu igne.

8Naiknore fameomekro nei theome lalase eghu.

Mare theome tangomana te athini kaisei glalase ka mumuju teke hohoro ka gaju na.

9Mae iheire te laseni gloku igne,

mare lalaoni mumuju igre ka famane silva teke atha kantri Spen nei ka gol teke atha namono biꞌo Ufa.

Aonu mare fapipichi mumuju igre ka famane pohe te ngonge jateula nogna pohe king eghu.

10Nu LORD, iagho thofno God.

Iagho God mae ihei te karha fabrahu,

eghuteuna iagho ginauna king fabrahu tifa e tifa.

Kate diꞌatamu iagho na,

vido te gnafa ka nauthoglu igne ginauna nghali tongana,

eghuteuna theo kaisei naikno ka keha kantri igre naba te kegra maku na.

11“Ghotilo cheke eghu ranghidi naikno bongihehe are,

‘Nomi god ghotilo are neke theome vuavuha nauthoglu ghe maloa igre,

nu God mae ihei teke vuavuhadi nauthoglu ghe maloa igre ginauna goigonidi gnafa god igre mala dofidi ka nauthoglu igne.’ ”

Koje kilo fnaknoni LORD

(Jer 51:15-19)

12Ka nogna gaoghatho te keli nei ka nogna glalase eghu thegna LORD neke vuavuha nauthoglu ghe maloa igre.

Mana neke vuavuha glepo igre ka nogna nolaghi nei glalase eghu thegna.

13Kate cheke mana na, naoglagna mana igne poha jateula fila eghu,

eghuteuna khoꞌu ka maloa na soru poha fabiꞌo.

Mana cheke ranghini khoveo na mala mei funu ka keha phile nauthoglu na.

Mana cheke ranghini nakafli na mala phae ka nakhete biꞌo na,

eghuteuna mana cheke ranghini nuri na mala jifla mei ka vido teke augna na.

14Mae igre theome eghu.

Mae igre fameomekro nei theome lalase eghu.

Mae te hohoro mumuju ka gol igre ginauna mamaja nodi fara,

naugna god te edi mare igre chaichaghi kolho.

Eigna theo kaisei nakarha tadi.

15Mumuju igre theo nafudi kolho,

eghuteuna naiknore fameomekro fahaehaghedi glepo igre.

Ka narane fate na,

God ginauna roꞌe fahui glepo igre.

16Nu nogna God mae Jekop igne theome jateula keha nafnata god are eghu.

Mana ngala mae ihei teke vuavuhadi gobigna lepo ka nauthoglu igne.

Eghuteuna vahi fadelei ghita tahati naiknoda Israel mala nogna naikno thegna.

Nanghagna na LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o.

Naoka ginauna mei magra Jerusalem

17Ghotilo Jerusalem, hatimare mae naoka la mei kegra falithui ghamihi ghotilo.

Ghotilo tarabana nomi gobigna lepore mala jifla ka namono igne!

18LORD ne cheke eghu,

“Ka narane igne, iara ginauna brue fajifla ghami ghotilo naikno te au ka namono igne.

Iara ginauna tusu ari kaisei puhi biꞌo ka ghotilo mala haimini ghotilo.”

19Naikno te gnafa te au ka namono biꞌo Jerusalem igre ginauna cheke eghu,

“Tahati gne kokhoni ghita fara!

Puhi biꞌo te thoke ghita tahati igne jateula thubu biꞌo te theome faghose te mafo ra eghu!

Nu puhi biꞌo igne la mei para ghita fara.”

20Nogu suga tapuale iara na la groꞌehi,

eghuteuna gnarho te mala loku famakugna na la khusuhi.

Nogu naikno iara ra la rikha la tei dofidi.

Theo ihei nga na teke babana fapulo nogu suga tapuale iara na.

21Nogu mae mala baubatu iara ra,

mare jateula mae ihei te theome reireghi fakelidi nogna sipu ra eghu.

Mae igre theome lalase.

Mare theome toreni LORD mala laseni gaoghathogna mana na.

Eghume, mae igre theome eni kaisei gloku te keli,

eghuteuna mae naoka igre la mei jateula khuma mata te bruedi sipu ra lau la brue fajifladi naiknore la tei tafri.

22Fanomho mei ghotilo ia! Igne nonomho na.

Naoglagna armi biꞌo na la nomhi laoni ke raru.

Mare ginauna mei goigonidi namono biꞌo te au ka kantri Juda igre

mala krogha jateula namono nagou eghu

mala nodi vido mala au khuma mata kolho.

Mae Jeremaea ne toreni God mala toghodi naiknore

23LORD, te laseni iara na,

theo kaisei naikno ka ghehati te naba te mala batu ghami te mala leghuni nabrou te magnahagheni ghehati na.

24LORD fadoglini nakarhagu gne, nu eni ka puhi te doglo kolho.

Jame te fadogli ghau iara iagho kate diꞌatamu na,

iara ginauna na theo nafugu kolho.

25Fakakhana te diꞌatamu na sagho ka naiknodi keha kantri te theome ghatho tahu nigho are,

nei iheire te theome tarai ka iagho teu are.

Naugna, mare neke goigoni ghami ghehati vikegna mae Jekop,

eghuteuna mare jaola goigoni nomi glose nei nomi suga teu ghehati gre.

11

Naiknore ne huhughuni nogna Nhaꞌa cheke LORD

1LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Jeremaea, iagho tei ka naikno te au ka namono Juda nei Jerusalem. Iagho cheke eghu ka mare, ‘Ghotilo fanomho mei ka cheke te au ke lamnagna nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo igne!’ 3Iagho cheke eghu ka mare, ‘God noda LORD tahati maeda Israel igne, mana ne cheke eghu, “Ihei te theome leghuni nogu nhaꞌa cheke iara na, iara ginauna thofno parani mana. 4Nhaꞌa cheke teke eni ka narane teke atha fajifladi iara ka kantri Ijep kuꞌemi ghotilo ra aheva teke au papara fara mare tagna na.” Iara neke cheke eghu ka mare, “Fanomho fakeli ka nogu cheke iara igre, eghuteuna leghudi gobigna lepo mala edi ghotilo teku iara ra! Jame te leghu ghau iara ghotilo na, ghotilo ginauna nogu naikno iara, eghuteuna iara nomi God ghotilo. 5Eghuteuna iara neke tajini nogu nhaꞌa cheke na neke snakreni kaisei vido glose te biꞌo ka ghotilo.” Eghuteuna glose igne thofno keli fara ka gano na maladi mae kuꞌemi ghotilora.’ ”

Igne namono te au ghotilo tagna gognarogne. Kate cheke te gnafa LORD cheke igre, iara ne cheke eghu, “Tutuani fara LORD, iagho tangomana te eni unha te chekeni iagho na!”

6Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Iagho tei ka namono biꞌo te au jare Juda nei heva heva Jerusalem mala toutonuni nogu cheke iara igne ka naiknore. Fanomho mei ka cheke te au ke lamnagna u nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo igne, nei leghudi gobigna lepo te chekedi ka nhaꞌa cheke igne eghu! 7Funu ka narane teke atha fajifladi iara ka kantri Ijep kuꞌemi ghotilo ra te ghilei mei posa ka narane gognaro igne, iara chekeni koba igne ka mare, ‘Leghu ghau iara.’ 8Nu mare theome fanomho ka iara, ba leghu ghau iara. Mare maku fara phaꞌudire ne leghudi kolho gaoghathodi thedi te diꞌa re. Eghume, iara na tibridi mare, leghuni nhaꞌa cheke igne.”

9LORD jaola neke cheke eghu ka iara, “Naiknodi Jerusalem nei keha naiknodi Juda teu igre mare roghe fodu te mala tirodi leghuni nogu cheke iara na. 10Mare figri neke edi puhi teke edi mae kuꞌedi tifara ne tirodi fanomho ka nogu cheke iara re. Mare theome gnafa te tarai ka mumuju god na. Hatimare mae Israel tifara nei hatimare mae Juda gognarogre, mare kafe huhughuni u nhaꞌa cheke teke eni iara baludi mae kuꞌedi mare tifara. 11Aonu LORD ne cheke eghu, iara ginauna na goigonidi mare, eghuteuna theo kaisei naikno ka ghotilo nate rikhani puhi biꞌo igne. Neuba mare ne tanhi ka iara, iara na theome fanomho ka mare. 12Naiknodi Jerusalem nei keha naiknodi Juda teu igre ginauna tei tanhi ka god te chaichaghi te gahu insens nei tarai teu mare tadi igre. Nu kate posa mei puhi biꞌo ka mare na, god igre ginauna theome tangomana te toghodi mare ka narane igne. 13Ghotilo naiknomi Juda! Ghotilo au nomi kmana god, nanaba ka nomi namono biꞌo ghotilo are. Eghuteuna nomi olta ghotilo te mala tarai ka god Baal igre jaola kmana fara nanaba ka nabrougna namono Jerusalem.

14“Jeremaea, iagho thosei taraidi naikno igre, eghuteuna iagho thosei tanhi mei ka iara ka nanghadi mare. Iagho thosei tore ghau iara mala toghodi mare, naugna iara ginauna na theome fanomho ka narane te eha mei mare ka vido te thoke mei ka mare puhi biꞌo igne.

15“Iara namha ghami ghotilo, nu ghotilo edi kmana puhi te diꞌa fara.

Eghume, mei mala unha si ghotilo ka nogu Sugablahi iara ignea?

Ba? Nafnahi blahi te fafara ghotilo igre nate fakarhi ghami ghotilo na?

Theo! Naugna kate edi ghotilo glepo te diꞌare,

ghotilo neke keli tami fara.”

16Teke chekeni iara ka ghotilo tifa ia,

ghotilo jateula kaisei famane gaju oliv te keli khaklagna nei fuꞌagna teura neku.

Nu gognarona, iara na goigoni ghami ghotilo,

jateula fila nei nakafli eghu te goigonidi gaju oliv te klopa gregedira eghu.

17Iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, iara neke nhaꞌa soru ghami ghotilo ka vido te au ghotilo igne, jateula mae ihei te joꞌu famane gaju oliv ka nogna nagare na ia neku. Nu gognarona, iara ginauna na snakre mei puhi biꞌo mala thoke ghami ghotilo. Naugna ghotilo naiknomi Israel nei naiknomi Juda teu igre leghuni fabrahu puhi te diꞌa na. Ghotilo tarai koba ka god Baal, nafnata puhi te diꞌa te eni fabrahu ghotilo igne te diꞌataguni iara ka ghotilo na.

Mare roghe mala faleheni mae Jeremaea

18Kaisei narane, LORD ne falalase ka iara te magnahaghei falehe ghau iara nogu naoka re. 19Iara theome laseni gaoghatho te diꞌa te eni mare ranghi ghau iara igne! Iara jateula sipu ikoi te atha te tei mare te mala falelehe ia eghu kolho. Mare roghe ne cheke eghu,

“Mei ghotilo mala falehe tahati mae igne,

mala jateula gaju te kato soru te goigoni fuꞌagna ra eghu.

Tahati na faleheni mae igne mala theo kaisei naikno teke ghathoni mana na.”

Aonu mana ne cheke eghu,

20“LORD, iagho mae ihei te au nolaghi fateote’o!

Kaisei iagho ngala te tangomana te fateni naikno na ka puhi te doglo.

Iara lisa ari ka khamemu iagho puhi te diꞌa te eni fabrahu mare ka iara igne.

Eghuteuna iara magnahaghei te filoni unha nate tughu fapulo iagho ka mare puhi te diꞌa teke eni mare ka iara igne.”

21Hatimare mae te au ka namono Anatot igre, mare magnahaghei te falehe ghau iara ne cheke eghu ka iara, “Iagho thosei toutonuni nanghagna LORD igne! Jame te eni iagho nafnata cheke igne na, ghehati ginauna falehe nigho iagho!” Nu LORD ne nomhini nogu cheke iara igne ne cheke eghu, 22“Iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ginauna paradi mae igre. Iara ginauna kuru meidi mae naokare mala falehedi hatimare mae majaghani te au ka namono Anatot. Eghuteuna ka narane igne namono Anatot igne ginauna theo gano, eghuteuna thudi mae igre ginauna lehe ka grofo. 23Iara la vahinihi narane te mala roꞌeni namono Anatot. Eghuteuna ka narane igne, ginauna na theo kaisei naikno ka namono igne nate karha na.”

12

Profet Jeremaea diꞌanagnafa ne toreni LORD

1LORD, iagho eni fabrahu puhi te doglo na,

eghume, iara theome tangomana te fapholai balumu iagho na.

Nu iara magnahaghei te ghusna ka iagho eidi keha puhi te theome raꞌe glola ka gaoghathogu na.

Ba, ne faꞌunha si mae te diꞌa puhidire igre te au fakeli nodi koba grea?

Ba, ne faꞌunha si mae te theome namo ka iagho igre te au ka nakarha te keli igrea?

2Iagho liliseidi ka nauthoglu igne jateula mae ihei te joꞌu gano ka nagare na te karha kelidi nei ure teura neu.

Neuba mare ne famane cheke eimu iagho koba,

nu mare theome ghatho tahu nigho iagho kolho.

3Nu iagho LORD, iagho lase fakeli ghau iara.

Eghuteuna iagho filodihi nogu gloku iara re,

nei puhigu iara te ghatho tahu nigho iagho gre eghu.

Atha fadelei naikno te diꞌa igre mala falelehe,

jateula mae te atha fadelei sipu te mala falelehe te ghamu ra eghu.

Iagho tajidiu ghilei thoke mei nodi narane te mala lehe na.

4Ba, niha fata moja fabrahu si glose,

nei buburu teu te mala ghamudi buluka igrea?

Gognaro na buluka nei nanghaji teu igre la theo ghedi gano la lehe.

Naugna naikno te au ka namono igne mare leghuni kolho puhi te diꞌa na.

Eghuteuna keha na igne, mare cheke eghu koba,

“LORD theome tangomana te lasedi unha te thoke ghita tahati igre.”

5LORD ne cheke eghu ka iara,

“Jeremaea, jame te fangenghele iagho baludi mare te babaꞌo na,

faꞌunha eghu iagho tangomana te fangenghele ka hose na?

Eghuteuna jame te uka iagho ka vido te gae na,

faꞌunha eghu iagho tangomana te daka mata rhegna khoꞌu Jordan?

6Neuba thabusimu iagho igre baludi thofno tharaknamu iagho re,

mare jaola figri tagru nigho iagho.

Mare loku fodu baludi mae naoka mala cheke balu diꞌatadi ka iagho.

Eghume, neuba mare ne cheke famane cheke eimu iagho,

nu iagho thosei fatutuani di.”

7LORD ne cheke eghu,

“Iara ginauna tei kokodi nogu naiknore.

Uve, iara ginauna theome magnahaghedi iheire teke vahi fadeleidi mala nogu naikno iara teku igre.

Iara ginauna lisa laodi iheire te namhadi fara iara igre ka khamedi mae naoka.

8Nogu naikno iara igre figri tagru ghau iara.

Mare thofno ngara ghau iara jateula lion namhata eghu.

Naꞌa ku’e fabiꞌo, eghuteuna naugna igne,

mare theome magnahaghei ghau iara.

9Nogu glose iara na gognarona jateula nodi namono khuma mata eghu,

aheva nanghaji biꞌo te flalo falithui te mala ghamu glepo te glepo te lehe re.

Ghotilo tei! Kilo meidi glepo te tautagu te gnafa ka namhata na are

mala mei ghamu ghedi!

10Kmana mae lida di keha kantri igre goigoni di nogu naikno iara Israel igre jateula kaisei mae te thofno goigoni nagare grep ra eghu.

Nogu famane nagare iara igre mare ginauna goigoni fahui mala jateula namono nagou eghu.

11Mare ginauna eni nogu glose iara igne mala theo kaisei glepo nate tangomana nate kotu tagna na.

Glose igne ginauna krogha kolho, eghuteuna naꞌa na jateula glose te tanhi ka iara ra eghu.

Uve, hatimare mae naoka igre goigoni nogu glose iara na,

eghuteuna theo kaisei nate kokhonini na.

12Mae naoka ginauna mei ke kligna thogele namono nagou mala goigoni gobigna lepo ka glose igne.

Mae igre jateula nogu naflahi biꞌo iara LORD eghu,

naugna iara teke kuru meidi re mala paradi naikno ka glose igne,

eghuteuna theo kaisei naikno nate karha na.

13Nogu naikno iara igre ginauna joꞌu famane sisi wit ka nagare,

nu ka narane te mala atha gano na,

mare na atha phono kolho.

Mare ginauna loku heta,

nu mare na theome tangomana nate filoni sisigna nodi gloku na.

Tore! Sisi te atha ghotilo igre theome kmana,

eghume ghotilo mamaja nomi fara kolho.

Igne ikoi fara naugna iara LORD thono diꞌatagu fara ka ghotilo.”

14LORD ne cheke eghu, “Iara ginauna atha fadelei naikno te diꞌa te au falithui ni nodi glose nogu naikno iara Israel. Uve, iara ginauna na jateula igne eghu na jaola atha fadelei naiknodi Juda igre ka nodi namono re. 15Nu ke leghu na, iara ginauna nake kokhonidi, eghuteuna iara ginauna nake atha fapulodi ka nodi namono re. 16Mare mala filo leghudi puhidi nogu naikno iara re. Tifa te mei na, mare neke farirhiudi nogu naikno iara re mala pogho soru ka god Baal, eghuteuna eni nodi nhaꞌa cheke na ka nanghagna Baal. Nu gognarona mare mala nhaꞌa cheke ka nanghagu iara LORD kolho. 17Jame te eghu mare na, mare tangomana te mala kaisei ka nogu naikno iara igre. Nu jame te tirodi fanomho nei leghu ghau iara teu mare na, iara ginauna atha fajifladi gnafa mare. Iara LORD te chekeni igne!”

13

Mae Jeremaea atha nogna pohe na ne cheke naba

1LORD ne cheke eghu ka iara, “Iagho tei foli kaisei pohe kmoꞌei mala pipichi. Nu iagho thosei titihi pohe igne ka khoꞌu eghu.” 2Aonu, iara leghuni unha te chekeni LORD igne ne tei foli kaisei pohe kmoꞌei ne pipichi.

3Aonu ke leghugna igne, LORD neke fapea cheke eghu ka iara, 4“Atha pohe teke foli iagho igne tei ka Khoꞌu Pera te namo ka nou namono iagho na mala pophoru lamna khora thina.” 5Aonu iara ne leghuni unha te chekeni LORD igne ne tei pophoru pohe igne Pera.

6Kmana narane ke leghudi igre, LORD neke cheke eghu ka iara, “Iagho ke figri Pera mala ke tei atha pohe teke cheke nigho iara teke tei pophoru iagho jare ia.” 7Aonu, iara tei Pera ka vido teke pophoru iara pohe igne neke atha fajifla ka khora thina na. Nu kate filo iara na, pohe igne la botohi, eghuteuna iara theome tangomana teke atha teke pipichi na.

8LORD neke cheke eghu ka iara, 9“Iara ginauna na jateula te eni pohe te boto tuana eghu goigoni nodi puhi fahaehaghe naiknodi Jerusalem nei keha naiknodi Juda. 10Naikno te diꞌa igre tirodi leghu ghau iara. Mare theome fanomho, nu mare leghuni kolho unha te magnahagheni thedi na. Mare leghudi nei tarai eghu ka nodi god mae bongihehe. Naugna igne, naikno igre ginauna theo nafudi jateula pohe te theo nafugna te theo kaisei naikno te magnahaghei pipichi ka pohe tuana. 11Ulu lahu na iara neke magnahaghedi fara naiknodi Israel ghe Juda igre te mala loku famaku ka iara jateula pohe te maku ka thinigna naikno na igne neku. Iara neke magnahaghedi mare te mala thofno nogu naikno iara te mala tangomana naiknogna nauthoglu igne te mala cheke fakeli ghau, ghatho tahu ghau nei fafnaknoni teu nanghagu iara na. Nu mare tirodi te leghu ghau iara na.”

Igne chekegna LORD.

Naiknore jateula botol waen ra eghu

12LORD ne cheke eghu, “Ghema Jeremaea, iagho toutonuni nonomho igne ka naiknore: LORD nodi God mae Israel igne ne cheke eghu, ‘Te keli na, botol te gnafa igre mala kafe fodu ka waen.’ Nu glahu cheke eghu mare ka iagho, ‘Uve, ghehati lasenihi unha te chekeni iagho igne!’ 13Te cheke eghu mare na, iagho ginauna na cheke eghu ka mare, ‘Igne unha te chekeni LORD na: Iara ginauna edi naikno gna vido igne mala jateula te koꞌu te salaꞌui ka waen ra eghu mare. Neubane mae king ka vikegna mae King Devet, ba mae pris, ba mae profet, ba ihei te au Jerusalem, mare te gnafa na ginauna na jateula te koꞌu te salaꞌui ra eghu kafe fameomekro. 14Eghuteuna iara ginauna goigonidi naikno igre jateula mae ihei te goigoni phei botol igre eghu. Iara ginauna kafe goigonidi hui, idodi kmadi balu thudire. Ka narane igne, iara ginauna theome kokhonidi naikno igre. Thono theo fara. Iara ginauna kafe goigonidi hui.’ ”

Igne chekegna LORD.

Profet Jeremaea ne cheke faheta ka naikno te fahaehaghere

15Ghotilo fanomho fakeli ka cheke igne,

thosei maku nagnafamire,

naugna LORD na cheke ka ghotilo.

16Ghotilo mala ghatho tahuni LORD,

mae ihei te nomi God ghotilo.

Uve, ghotilo fafnaknoni LORD,

glahu kuru meini mana gromno na mala totokhei ghotilo ghahemire kate tei ghotilo ka thogelero.

Ghotilo magnahagheni fara naphae na,

nu mana ginauna kuru meini gromno na mala theome filoni ghotilo kaisei glepo.

17Nu jame te theome nomhini ghotilo cheke igne na,

iara ginauna tei ka vido aheva nate theo kaisei naikno te filo ghau iara na mala tanhi ghami ghotilo.

Naugna ghotilo ne fahaehaghe fara.

Iara ginauna tanhi nogu fara,

eghuteuna kholodi phei tathagu iara igre ginauna oro soru ka tathagu nei foflogu teu iara gre,

naugna noda naoka tahatire ginauna mei ulu ghita tahati,

eghuteuna mare ginauna atha fajifla ghita ka noda namono igne mala tei au ka keha kantri delei.

18Aonu LORD ne cheke eghu ka iara,

“Iagho tei cheke eghu ka mae king ghe idogna,

‘Ghopa thosei gnokro ka nomi sape nafnakno re,

naugna nomi khepi nafnakno ghopa re la theo nafudihi,

eghuteuna ghopa theome tangomana te funei fruni ni kantri igne gognarona.’ ”

19Mare la bobothohi grengathadi namono biꞌo ka nohi Negev ke mata Juda,

eghuteuna theo kaisei naikno na teke tora na.

Naugna mae naokare la mei athahi naiknodi Juda ra mala tei sosolo ka keha kantri delei.

20Ghotilo naikno te au ka namono biꞌo Jerusalem!

Filo ghotilo ia! Gognarona nomi naoka ghotilore la mei funudi ke raru!

Ghotilo fahaehaghedi fara namono biꞌo teke tusu ari God ka ghotilo te au ka kantri Juda,

mala reireghi fakelidi ghotilo jateula sipu eghu neku.

Nu ahevau si namono biꞌo tura?

21Ghotilo neke au nomi gaoghatho nheta te mala loku fodu baludi keha kantri are.

Nu unha eghu gaoghathomi ghotilo gognarona kate snakredi LORD naoka re te mei ulu ghami nei funei fruni ghami teu mare igre?

Uve, puhi biꞌo fara ginauna mei thoke ghami ghotilo,

eghuteuna ghotilo ginauna kabru ghemi fara jateula thau te fakarha sua te kabru ghegna fara ra eghu.

22Ghotilo na ghusna eghu,

“Naugna unha site thoke ghita tahati glepo igrea?”

Uve, glepo igre thoke ghami ghotilo,

naugna leuleghu fata na ghotilo tapla jafra ka nakhibo.

Mae naoka gre jateula te koko nomi pohe ghotilore te ei puhi diꞌa na ka ghotilora eghu.

23Ba, mae te pipito na tangomana teke tughu thinigna na teke vegha na?

Ba, phusi mata na tangomana teke tughu thinigna te thuthunu na?

Thono theo fara.

Ghotilo jateula tuana eghu theome tangomana te koko puhimi te diꞌare mala teke eni puhi te keli na.

24“Iara ginauna na famamhaghu ghami ghotilo mala rikha tafri ghotilo,

jateula nuri biꞌo te ghaghafa mei fei namono nagou te flalo tafri chara ra eghu.

25Igne puhi biꞌo nate kuru meini iara te mala thoke ghami ghotilo na.

Papara igne thofno horoghoto fara,

naugna ghotilo ne ghatho iho ghau iara ne fatutuanidi god te chaichaghire.

26-27Eghume, iara filodihi glepo te diꞌa fateote’o te edi ghotilo ka thogele,

ba farihotei glalaba.

Iara filo ghami ghotilo te leghudi god te chaichaghi are.

Ghotilo jateula gaꞌase vine te tei hiro nalhaꞌu tafri ra eghu,

ba jateula hose nalhaꞌugna te ngolho leghuni hose gaꞌase gna na ra eghu.

Iara ginauna atha koko nomi pohe ghotilo are mala kakhana mamajami ghotilo are ka tathadi naikno te gnafa ka nauthoglu igne.

Kokhoni ghami fara ghotilo naiknomi Jerusalem!

Puhi biꞌo fara ginauna thoke ghami ghotilo,

naugna puhimi ghotilore ne thofno diꞌa fara.

Niha fata theome doglo ka tathagu iara na si ghotilo ia?”

Igne chekegna LORD.

14

Theome nakhete ka kantri Juda

1LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea ka narane te theome nakhete na:

2“Jeremaea, naikno igre tanhi nei diꞌanagnafa eghu heva heva ka kantri Juda.

Naikno te au ka namonore kafe glaꞌe soru,

nei diꞌa nagnafadi fara eghu eidi nodi glose te mojare.

Eghuteuna naikno te au ka namono Jerusalem tanhi mei fabrahu ka iara.

3Mae biꞌore ginauna kurudi nodi mae glokure mala tei toho khoꞌu,

nu seu te gnafare ginauna kafe krango hui.

Mare ginauna nake pala ke figri kolho botol te besore.

Mare mamaja nodi fara na toku tafru tathadi nei foflodi teure.

4Theo kaisei khoꞌu ka kantri Juda,

naugna khoꞌu te gnafare la kafe moja.

Aonu naikno teke joꞌu gano ka nagare ra na diꞌa nagnafadi fara na jaola toku tafru tathadi nei foflodi teure.

5Neuba bosu mata te au thudi majaghani ka namhatare,

reꞌe na koko thudire, naugna theo buburu te mala ghamu na.

6Eghuteuna dongki te kegra ke kligna thogele te moja re,

reꞌe na kmoꞌe gnafa phanga fabiꞌo jateula khuma mata eghu.

Reꞌe na kabru fara tathadire,

naugna reꞌe na fariu riu hiro gano,

nu theo kaisei gano te au na.”

7Aonu naiknore na cheke eghu,

“LORD, tutuani fara ghehati la figri tagru nighohi la edi kmana nakhibo ka tathamu iagho na.

Nu kokhoni ghami nei togho ghami eghu mala fafnaknoni naiknore nanghamu iagho na.

Tutuani kmana fata ghehati lisa koko nighohi, nei ei puhi diꞌa ranghi nigho.

8Iagho God, ghehati maemi Israel au nomi grouronu biꞌo tamu.

Eghuteuna kate thoke ghami hoholo na,

iagho na fakarhi ghami.

Eghume, naugna unha sagho te jateula kaisei mae te theome lase ghami ghehati teu gnea?

Naugna unha sagho te jateula kaisei mae phosa te mei thuru kaisei bongi kolho nu kela tei koko ghamila ghehati teu gnea?

9Naugna unha sagho te jateula kaisei mae te rhana ka nogna naoka na teugnea,

ba jateula kaisei mae soldia te theo nogna nolaghi te mala fakarhini ihei teu gnea?

LORD, ghehati thofno nou naikno iagho,

eghuteuna ghehati lase nigho iagho te au balumi.

Eghume iagho thosei tei koko ghami eghu.”

10Nu LORD ne cheke eghu,

“Naikno igre theome batu fakelidi ghahedire mala leghuni nabrou te doglo na.

Eghume, iara LORD na theome keli tagu ka mare.

Iara ginauna theome ghatho ihodi puhidi mare te diꞌa igre,

eghuteuna iara ginauna paradi mare eidi nakhibodi mare igre.”

11Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Jeremaea, iagho thosei tore ghau iara mala toghodi naikno igre mala au fakeli. 12Neuba mare ne dangna gano ne theome ghamu fagaglanagna nodi diꞌanagnafa na, eghuteuna neuba mare ne tanhi mei ka iara mala toghodi neu, nu iara ginauna na theome fanomho ka mare. Eghuteuna jame te gahu fafara mare te tusu mei wit te keli ka iara na, iara ginauna theome gleale’adi naikno igre. Iara ginauna kurudi mae naokare mala mei aknu falehedi, eghuteuna grofo nei fogra biꞌo eghu ginauna thokedi mare.”

13Nu iara ne cheke eghu, “LORD God, nodi profet mare igre, chekeni fabrahu ka naiknore narane mala magra, nei narane mala theo gano teu igre ginauna theome mei. Mare jaola chekeni koba, iagho neke nhaꞌa chekenihi te mala au mare kau pharikeli ka namono igne.” 14Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Mae profet igre toutonu chaichaghi ka nanghagu iara. Iara neke theome kuru meidi mare, eghuteuna iara jaola neke theome tusu lao cheke ka mare. Cheke te edi mae profet ka ghotilo igre, cheke chaichaghi jifla mei ka gaoghathodi thedi kolho. Mare toutonu chaichaghi eidi mifi teke theome filodi, ba glepo te theo nafudi teke edi kolho ka glas. 15Eghume, igne unha te chekeni iara LORD eidi mae profet te toutonu chaichaghi ka nanghagu iara na igre: Iara neke theome kuru meidi mae igre, nu mare chekeni koba narane mala magra nei narane mala theo gano teuna na theome mei ka ghotilo ka namono igne teuna. Nu te chekeni iara ka iagho na, keha ka mae profet igre ginauna lehe ka magra, eghuteuna kehare ginauna lehe ka grofo. 16Eghuteuna naikno te fanomho ka mae profet te toutonu chaichaghi igre, mare balu khetodi, thudi nalhaꞌu, nei thudi gaꞌase teure, ginauna lehe ka grofo nei ka magra. Eghuteuna mae naokare ginauna lisei soru thinidire ka nabrou Jerusalem, eghuteuna theo kaisei naikno nate au teu te mala giugilu dire. Iara ginauna nake tughu fapulo ka naikno teke edi puhi te diꞌa igre.

17“Jeremaea, iagho na cheke eghu ka naiknore:

“ ‘Iara ginauna tanhi bongi narane.

Eghuteuna kholodi phei tathagu iara gre

ginauna oro soru ka tathagu nei foflogu teu iara gre.

Naugna mae naoka gre thono goigonidi fara

nogu naikno iara re.

18Jame te tei iara mata na,

iara ginauna filodi iheire teke lehe ka magra ra.

Eghuteuna jame te tei iara ke lamna namono na,

iara na filodi naikno te lehe ka grofo ra.

Hatimare mae profet nei hatimare mae pris teu igre

mare toutonu eha tafri heva heva theome laseni unha te eni mare na.’ ”

19LORD, naugna unha sagho te figri tagruni kantri Juda gnea?

Naugna unha sagho te theome magnahagheni namono biꞌo Saion gnea?

Naugna unha sagho te fakabru ghami ghehati te theome tangomana ghehati teke keli fapulo gnea?

Ghehati magnahaghei fara te au ka pharikeli, nu theo kaisei glepo te keli te thoke mei na.

Ghehati magnahagheni fara te gnafa fogra igne,

nu puhi biꞌo kolho te mei te mhaghu nomi fara ghehati na.

20LORD, ghehati baludi kuꞌemi ra,

ghehati edi kmana nakhibo ka tathamu iagho na.

21Thosei faparini nafnaknomu na ka tathadi naiknore.

Thosei fadidiꞌa puhi te keli te funei fruni iagho igne.

Thosei ghatho ihoni nhaꞌa cheke teke eni iagho ka ghehati ia,

iagho thosei lopini nhaꞌa cheke igne.

22Ba, nodi god mae bongihehe igre au nolaghi te mala snakre mei nakhete ka ghehati na?

Ba, maloa thegna kolho te au nolaghi te mala snakre mei nakhete ka ghehati na?

Thono theo fara! LORD nomi God, kaisei iagho kolho te tangomana na.

Ghehati fatutuani nigho iagho kolho,

naugna iagho kolho te tangomana te edi gobigna lepore.

15

Puhi biꞌo ginauna mei Juda

1Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Jeremaea, fanomho sagho. Jame neubane mei namo ka iara mae Moses ghe mae Samuel phei nogu mae gloku iara tifa ra, neuba phia mare ne mei tanhi ka iara mala toghodi naiknodi Juda igre neu, iara ginauna na theome kokhonidi naiknodi Juda igre. Kuru tei delei naikno igre! Iara theome magnahaghei te filodi agne na! 2Eghuteuna jame ghusna eghu mare ka iagho, ‘Aheva nate tei ghehati na?’ Iagho ginauna na cheke eghu ka mare, ‘LORD ne cheke eghu:

“ ‘Iheire teke vahidi iara mala lehe ka fogra tekura,

mare ginauna lehe ka fogra.

Eghuteuna iheire teke vahidi iara mala lehe ka magra tekura,

mare ginauna mala lehe ka magra.

Eghuteuna iheire teke vahidi iara mala lehe ka grofo tekura,

mare ginauna mala lehe ka grofo.

Eghuteuna iheire teke vahidi iara

mala mei mae naokare mala atha fajifladi ka nodi namonore

mala tei au ka keha kantri delei tekura,

mare ginauna tei au jare.’

3“Iara LORD ginauna kurudi fati glepo mala goigonidi mare: Mae naokare ginauna mei falehedi mare. Khumare ginauna mei tungnu fadelei thinidire. Eghuteuna nanghaji nei glepo tautagu teu igre ginauna ghamu fateo thinidire. 4Eghuteuna kate ghathoni igne na, naiknogna nauthoglu igne ginauna mhaghu nodi fara. Iara ginauna edi glepo igre mala thokedi mare eidi puhi te diꞌa teke edi mae king Manase thugna mae King Hesekaea Jerusalem kani teke king mana Juda tifa ia.” Igne chekegna LORD.

5LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naiknomi Jerusalem,

Ihei gne nate kokhoni ghami ghotilo ginauna?

Ihei gne nate tanhi ghami ghotilo na?

Ihei gne nate nanga ghami ghotilo te mei hiro ghami ghotilo

te au fakeli ba te theo teuna?

Thono theo fara!

6Ghotilo tiromi ghauhi iara la rikha ghau iara.

Eghume iara ginauna falehe ghami nei goigoni ghami eghu ghotilo.

Iara na theome kokhoni ghami ghotilo.

7Iara ginauna atha fajifla ghami ghotilo ka nomi namono are,

jateula mae ihei te koko haghe wit ka nuri te mala khoko chara ka khatudi ra eghu.

Ghotilo nogu naikno iara gre jateula chara wit te theo nafudi ra eghu.

Eghuteuna iara ginauna atha fadelei,

nei goigoni fahui eghu nomi gobigna lepo te gnafa ghotilo are,

naugna ghotilo ne theome koko puhimi te diꞌare.

8Kmana mae soldia ginauna lehe ka magra,

eghuteuna khetodi mae soldia igre na fiti au kolho.

Eghuteuna gaꞌase te lehe khetodire igre ginauna kmana fara salaꞌudi nusu ka glilihi na are.

Fari hotei narane,

iara ginauna kurudi mae naoka mala mei aknu falehe hui hatimare mae soldia ka kantri Juda,

eghuteuna idodi mae igre ginauna diꞌanagnafa fara balu mhaghu.

9Gaꞌase te au fitu thugna na ginauna glaꞌe soru ghilei nigrai phanga.

Naꞌa ginauna na jateula naprai te plulu fari hotei narane ra eghu.

Gaꞌase igne ginauna mamaja nogna fara,

naugna naꞌa theo kaisei thugna te karha na.

Eghuteuna ihei nate karha teu ka ghotilo na,

iara ginauna snakredi mae naokare mala mei aknu falehe.”

Igne chekegna LORD.

Nogna fapea buiburi mae Jeremaea

10Iara ne cheke eghu,

“Ido! Iara thono diꞌa nagnafagu fara,

eigna iagho neke fakarhi ghau iara!

Leuleghu fata na iara fapholai nei cheke diꞌa fapulo eghu ka naiknogna kantri igne.

Iara theome mae mala tufa sileni ka keha mae mala ke tughu fapulo mana ka iara,

eghuteuna iara jaola theome kaoni sileni ka keha maere.

Nu naikno te gnafa gre mare cheke fadiꞌa ghau iara.”

11Nu LORD ne cheke eghu ka iara,

“Jeremaea, iara ginauna togho nigho iagho mala au fakeli.

Eghuteuna iara ginauna chekedi mae naokare mala mei tore nigho iagho

mala toghodi ka narane te thoke mei hoholo biꞌo ka mare na.

12“Mae ihei te tangomana nate lopidi aean nei bras teu igre?

Mae naoka te mei ke raru igre rheta fara jateula aean eghu.

13“Eghume, iara ginauna kuru meidi mae naokare ka ghotilo,

eghuteuna ghotilo ginauna na theome tangomana ghami te uludi mare na.

Iara ginauna tufa kolho nomi gobigna glepo te keli fateote’o ghotilo are ka hatimare mae naoka.

Naugna ghotilo ne edi kmana glepo te diꞌa ka vido te gnafa ka nomi kantri na.

14Diꞌa tagu iara na thunu jateula khaꞌaghi eghu,

eghuteuna khaꞌaghi igne ginauna na nako ghami ghotilo.

Iara ginauna snakredi mae naokare mala atha ghami ghotilo tei ka kaisei kantri te theome laseni ghotilo mala loku jateula sneka eghu.”

15Aonu iara ne cheke eghu,

“LORD, iagho lase fakelini nakarhagu iara na.

Naikno igre para ghau iara fabrahu.

Ghatho ghau nei reireghi ghau eghu iara sagho.

Tughu fapulo sagho ka mare puhi te goigoni ghau iara fabrahu mare igne.

Thosei faraugha te paradi mare na,

na eghunu falehe ghau iara mare eghu.

Filo sagho, mare cheke fadiꞌa ghau koba iara,

naugna iara nou mae gloku iagho.

16LORD God, iagho mae ihei te au nolaghi fateote’o,

iara nou iagho kolho.

Kate cheke iagho ka iara na, iara na atha chekemu iagho igne jateula ghegu gano keli eghu.

Eghuteuna leuleghu fata na, chekemu iagho igne faglealeꞌa ghau iara fara.

17Iara theome gnokro ka gaghamu baludi keha naikno te gleale’a koba balu maꞌe are.

Nu leuleghu fata na, iara au fabrahu kolho thegu,

naugna diꞌatamu iagho ranghidi naikno igre fodu ka iara.

18Naugna unha ne kabru fabrahu si iara gnea?

Thubugu iara igne ginauna theome ke keli fapulo.

Naugna unha site theome gleale’a iara gnea?

Iara magnahaghei nigho iagho te togho ghau iara,

nu iagho jateula kaisei khoꞌu ba kaisei glokha te krango ra eghu.”

19Aonu LORD ne cheke eghu ka iara,

“Nou cheke iagho igre fameomekro kolho.

Jame figri iagho gaoghathomu na teke figri mei ka iara na,

iagho ginauna nake nogu mae gloku iara.

Eghuteuna jame te toutonuni iagho chekegu iara te keli igne ka naiknore,

iagho ginauna na jateula foflogu eghu iara.

20Iara ginauna togho nigho iagho mala kegra heta fari hoteidi naikno igre jateula kaisei gringni te horo mare ka bras ra eghu.

Kate magri nigho mare na,

mare ginauna theome tangomana te ulu nigho iagho na,

naugna iara ginauna na au balumu iagho.

Iara ginauna reireghi nigho nei fakarhi nigho eghu.

21Iara ginauna atha fajifla nigho ka nodi nolaghi mae te diꞌare,

eghuteuna taji fakeli nigho ka mae iheire te fariu riu para nighore.”

Igne cheke gna LORD.

16

LORD ginauna paradi naiknodi Juda

1LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Jeremaea, iagho thosei tolaghi, nei iagho thosei au thumu ka namono igne.” 3LORD magnahaghei te cheke ka iara eidi nalhaꞌu nei gaꞌase teu nate karha mei ka kantri igne balu idodi nei kmadi. LORD ne cheke eghu, 4“Naikno igre ginauna lehe. Kehare ginauna lehe ka fogra biꞌo. Eghuteuna kehare ginauna mei mae naoka aknu falehe. Eghuteuna kehare ginauna lehe ka grofo. Eghuteuna theo kaisei naikno nate kokhonidi nei tanhidi teure. Eghuteuna theo kaisei naikno nate giugilui thinidire. Eghuteuna thinidi re ginauna naga tafri ke kligna glose. Aonu saroko nei khuma mata ginauna mei ghamu fahui thinidi re.”

5Aonu LORD ne cheke eghu, “Jeremaea, iagho thosei tei ka suga te au naikno te diꞌanagnafa nei tanhidi teu eidi naikno tela lehehi ra. Eghuteuna iagho thosei diꞌanagnafa nei tanhi eghu baludi, naugna gognarona iara na theome fablahidi. Eghuteuna iara ginauna na theome ghatho tahudi nei na theome kokhonidi eghu. 6Neubane mae dedei ba mae te kuma, mare ginauna lehe ka kantri igne. Ginauna na theo kaisei naikno nate kokhonidi, tanhidi nei giugiluidi teure. Eghuteuna ginauna na theo kaisei naikno nate vahe thinigna thegna na, ba nate ghoighori phaꞌugna thegna na, fagaglanagna nogna diꞌanagnafa na. 7Ginauna na theo kaisei naikno nate atha gano te mei te mala fameomegodi iheire te tanhi ka mae te lehe na. Ginauna na theo kaisei naikno nate atha mei khoꞌu te mala fameomegoni ihei te lehe idogna ba kmagna na.

8“Iagho thosei tei ka suga aheva te ei gaghamu biꞌo naiknore. Iagho thosei gnokro ima nei koꞌu eghu baludi. 9Iara nomi God ghotilo maemi Israel, iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o. Te chekeni iara ka ghotilo na: Ghotilo ginauna thofno filo tathami ka namono igne, ka vido aheva te filo teu ghotilo na, iara ginauna thofno fahuini naogladi naikno te gleale’a nei nodi naogla gleale’a gaghamu tholaghi mae nalhaꞌu majaghani nei gaꞌase majaghani.

10“Jeremaea, kate chekedi iagho glepo igre ka naiknore, mare ginauna ghusna eghu ka iagho, ‘Naugna unha si LORD te snakreni hoholo biꞌo igne te thoke ghami ghehati gnea? Unha glepo te diꞌa si teke eni ghehati naia? Unha nakhibo biꞌo teke eni ghehati ranghini nomi LORD God na?’ 11Aonu iagho ginauna na cheke eghu ka mare, ‘LORD na neke cheke eghu: Kuꞌemi ghotilo tifa ra, mare neke figri tagru ghau iara, eghuteuna mare neke leghudi god te chaichaghi re neke pogho soru tadi. Uve, mare neke figri tagru ghau iara neke tirodi leghuni chekegu iara na. 12Nu ghotilo thofno salaꞌudi fara kuꞌemi tifa ra kate edi ghotilo thua nafnata puhi te diꞌare. Ghotilo te gnafa na kafe maku fara nagnafamire, eghuteuna puhimi ghotilore thofno diꞌa fara salaꞌui, eghuteuna theome leghu ghau iara. 13Naugna igne, iara ginauna na khi fajifla ghami ghotilo ka kantri igne, eghuteuna ghotilo ginauna tei au ka kantri aheva ghotilo baludi kuꞌemi tifa ra teke theome laseni. Eghuteuna ka namono igne, bongi narane na mare ginauna huhuru ghami ghotilo mala pogho soru ka mumuju, eghuteuna iara ginauna na theome kokhoni ghami ghotilo!’ ”

Iheire te au sneka ka keha kantri ra nake pulo mei

14LORD ne cheke eghu, “Nu iara ginauna cheke kate tutuani ka ghotilo, narane na ginauna mei, eghuteuna theo kaisei naikno nate cheke eghu na, ‘Iara neke eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagna LORD te karha, mae ihei teke atha fajifladi maedi Israel ka kantri Ijep.’ 15Nu mana ginauna cheke eghu, ‘Iara neke eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagna LORD te karha, nei mae ihei teke atha fajifladi maedi Israel ka kantri ke raru, nei ka keha kantri aheva teke huhurudi mare te mala tei tagna.’ Naugna iara ginauna nake atha fapulodi ka vido teke tusu lao iara ka kuꞌedi mare tifa ra.”

Naꞌau papara biꞌo ginau mei

16LORD ne cheke eghu, “Iara ginauna kurudi mae naoka mala mei agne Juda, eghuteuna mare ginauna mei korho ghami ghotilo, jateula te korho sasa ra eghu. Eghuteuna ke leghugna igne, iara ginauna nake kurudi keha mae naokai mala mei hiro ghami ghotilo jateula mae te hiro gano tafri ka thogele, nei gukhu, nei khora thina teu ra eghu. 17Iara ginauna eni igne, naugna iara filodi gobigna lepo te edi ghotilora. Puhi te diꞌa igre ghotilo theome tangomana te pophoru ka tathagu iara na, naugna leuleghu fata na iara filodi nakhibomi ghotilore. 18Iara ginauna phei fata para ghami ghotilo eidi nakhibomi ghotilore, naugna ghotilo ne goigoni nogu namono iara igne ne diꞌa ka tathagu iara na. Uve, nogu namono iara igne fodu ka nomi mumuju ghotilo te theo karha tadi igre.” Igne chekegna LORD.

Profet Jeremaea ne ronuni LORD

19LORD, iagho jateula nogu vido te keli mala poru eghu iara.

Kate thoke mei hoholo biꞌo ka iara na,

iagho reireghi ghau nei tusu ranghi ghau nolaghi.

Naikno ka vido te gnafa ka nauthoglu igne ginauna mei cheke eghu ka iagho,

“Kuꞌemi ghehati tifa ra neke pogho soru kolho ka tharumaꞌei mumuju te theome toghodi mare.

20Ba, naikno na tangomana te hohoro nogna god thegna na?

Theo. Unha glepo te hohoro naikno na theome god tutuani.”

21Aonu LORD ne cheke eghu,

“Kaisei narane, iara ginauna farirhiu fakelidi naiknore,

eghuteuna ka narane igne,

naiknore ginauna laseni nogu nolaghi iara na,

eghuteuna mare ginauna laseni nanghagu iara na LORD.”

17

Naiknodi Juda theome koko puhidi te diꞌare

1LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naiknomi Juda.

Ghotilo theome tangomana te koko puhimi te diꞌare,

eghuteuna nagnafami ghotilore maku jateula thina eghu.

Eghuteuna keha ka ghotilo ghagra nanghadi nakhibomire ke kligna thina.

Eghuteuna mare jaola rioriso nanghadi nakhibomi ghotilore ka honagna nomi olta ghotilo te mala pogho soru ka nomi mumujure.

2Ghotilo jaola leghudi fabrahu puhidi vikemi tifa teke pogho soru ka nogna olta mumuju god gaꞌase Asera,

ba ke pari gaju blahi,

ba ke kligna thogele biꞌo.

3Ghotilo tei tarai fari hotei thogele ba fari hotei gukhu! Nakhibomi ghotilore au heva heva ka kantri igne,

eghume iara ginauna snakre lao ka mae naoka nomi dedei nei nomi glepo te keli fateote’o baludi nomi vido blahi te mala tarai ghotilore.

4Diꞌa tagu iara na ginauna brana fara jateula khaꞌaghi biꞌo eghu na gnubra ghami ghotilo.

Naugna puhi te edi fabrahu ghotilo igre,

ghotilo ginauna theome khotogna namono teke snakre lao iara ka mae kuꞌemi ghotilo tifa ra.

Eghuteuna iara ginauna snakredi mae naokare mala atha ghami ghotilo tei ka namono aheva ghotilo te theome laseni mala loku jateula sneka eghu.”

Puhidi phei nafnata naikno

5LORD ne cheke eghu,

“Ihei te figri tagru ghau iara,

nu rouronu kolho ka nogna nolaghi naikno te mala fakarhini na teuna,

iara ginauna fateni naikno tuana mala thokeni hoholo biꞌo.

6Nafnata naikno tuana jateula kaisei gaju ikoi ka namono nagou,

ba kaisei namono te theo kaisei khoꞌu tagna,

eghuteuna glosegna na fodu kolho ka tahi.

Nafnata naikno igne theo kaisei glepo te keli ka nakarhagna na.

7“Nu ihei te fatutuani ghau iara,

eghuteuna rheta gaoghathogna na ka iara teuna gleale’a nogna fara.

8Nafnata naikno igne jateula gaju te karha ka geri khoꞌu biꞌo ra eghu.

Glathigna gaju igne soru atha khoꞌu pari.

Eghuteuna khaklagnare kakarha fabrahu theome tangomana te brango na.

Neubane ka nhigra aho, naꞌa ginauna na ure fabrahu kolho.

Na jateula tuana eghu mana na theome mhaghu

nei nanga nogna eghu kate thoke mei puhi biꞌo na.”

9Ihei te lase fakelini gaoghathogna naikno na?

Gaoghathogna naikno na jateula kaisei fogra biꞌo te theome tangomana kaisei naikno teke famafoni ra eghu.

Thiꞌagna naikno na fodu ka chaichaghi.

Ihei te lase fakelini nagnafagna naikno na?

10“Iara LORD kolho te filoni glamnagna naikno na.

Eghuteuna iara fariu riuni koba gaoghathogna naikno na,

mala ke tughu fapulo ka naikno igne nabagna unha teke eni mana na.”

11Ihei te atha sileni ka puhi te theome doglo na,

mana jateula nanghaji te blau nakredi ka keha nanghaji na te lilisei ka nogna gnoku thegna na ra eghu.

Nogna dedei mana igre ginauna hui kate mae majaghani teu mana na.

Eghuteuna leghulahugna mae igne ginauna laseni te nogna gaoghatho naikno na thono fameomekro fara kolho.

Jeremaea ne tarai ka LORD

12LORD, funu ka narane teke babana iagho nou Sugablahi na farihoteimi ghehati ia ne jateula nogna sape nafnakno mae king te ghatho tahuni naikno te gnafa ra neu.

13LORD God, ghehati maemi Israel gre fatutuani nigho.

Ihei te figri tagru nigho na ginauna mamaja nogna fara.

Ihei te tei koko nigho iagho na,

ginauna na jateula cheke te rioriso soru ke kligna nusu ra eghu,

eghuteuna ghosei me dofini teura eghu kolho.

LORD, iagho jateula glokha khoꞌu te tusu mei karha na ka ghehati ra eghu.

14LORD, iara cheke fakeli nigho fabrahu!

Fablahi ghau iara te fogra gne mala ke keli fapulo iara.

Jame te fakarhi ghau iara iagho na, iara ginauna karha fabrahu.

15Mare cheke eghu fabrahu ka iara,

“Ne faꞌunha si chekegna LORD teke toutonu iagho ia?

Naugna unha site theome tutuani cheke tura?”

16Nu neuba, iara theome babaꞌo te reireghidi nou naikno iagho igre,

eghuteuna iara theome magnahagheni kaisei puhi biꞌo te thokedi mare na.

Cheke te gnafa te chekedi iara igre iagho kafe lasedi gnafa.

17Kate thoke mei puhi biꞌo na,

iagho ngala nogu vido te keli te mala poru iara na.

Thosei famamhaghu ghau.

18Mare para ghau iara fabrahu, famamajadi sagho,

nu thosei famamaja ghau iara eghu.

Famamhaghudi sagho,

nu iagho thosei famamhaghu ghau iara.

Snakre mei puhi biꞌo sagho mala thokedi mare,

eghuteuna iagho mala phei fata paradi mare.

Leghuni vetula eigna narane Sabat

19LORD ne cheke eghu ka iara, “Jeremaea, iagho tei kegra ka grengathagna namono biꞌo Jerusalem te kiloni mare, ‘Nodi Grengatha Naiknore.’ Hatimare mae king di Juda igre tei ruma koba ka grengatha igne. Eghuteuna ke leghugna igne, iagho ke tei ka keha grengatha biꞌogna namono biꞌo igne. 20Iagho cheke eghu ka mae king gna namono biꞌo igne, ‘Ghotilo mae king baludi naiknodi Juda nei Jerusalem te mei ruma ka grengatha igne ra, fanomho mei ka nogna cheke LORD igne. 21LORD ne cheke eghu: Jame te magnahaghei karha fabrahu ghotilo na, ghotilo thosei pala kaisei glepo te tahu ka narane Sabat na mei ruma ka grengathagna namono Jerusalem. 22Ghotilo thosei eni kaisei gloku ba pala jifla kaisei glepo te tahu ka sugamire. Ghotilo tajini fabrahu narane Sabat te blahi igne, jateula teke chekeni iara ka kuꞌemi ghotilo tifa ra eghu. 23Nu kuꞌemi ghotilora neke tirodi fanomho nei leghuni neku nogu cheke iara na. Mare maku fara jateula thina eghu nagnafadire neke tirodi ghau iara te farirhiuni puhi te keli na. 24Tutuani fara te chekeni iara ka ghotilo na, iara magnahaghei ghami ghotilo te mala leghuni nogu cheke iara re. Iara magnahaghei ghami ghotilo te mala tajini narane Sabat te blahi igne, eghuteuna ghotilo thosei pala mei kaisei glepo te tahu lamna namono biꞌo ka narane igne. Jame te tajini ghotilo narane Sabat igne, eghuteuna theome eni ghotilo kaisei gloku ka narane igne teuna, 25hatimare mae king ka vikegna mae King Devet baludi nogna mae funeire ginauna tangomana te ruma mei ka namono igne. Mare ginauna tangomana te saghe te mei ka hose nei ka chariot. Iheire te au Jerusalem nei ka keha vido Juda teu igre ginauna tangomana te mei baludi mare na. Eghuteuna namono biꞌo Jerusalem igne ginauna fodu fabrahu ka naikno. 26Mare ginauna mei Jerusalem mala pogho soru ka iara. Mare ginauna mei funudi ka namono Juda, ka namono rhegna Jerusalem, nei ka nohi Benjamin. Naiknore ginauna soru mei funudi ka gukhu, nei ka thogele ikodi ke mosu, nei ka namono nagou ke mata Juda. Kate mei mare ka nogu Sugablahi iara LORD na, mare ginauna atha mei sipu ba buluka mala gahu fafara, nei keha nafnata fafarai, balu gano ka nagare, insens, nei thufa mala tegio ka iara. 27Nu jame te theome leghu ghau nei tiromi tajini teu ghotilo narane Sabat te blahi igne na, eghuteuna jame te pala ghotilo glepo te tahu te ruma Jerusalem ka narane igne na, iara ginauna kuru mei kaisei khaꞌaghi biꞌo mala gnhubra namono biꞌo Jerusalem baludi grengatha biꞌo nei vido mala poru, eghuteuna ginauna na theo kaisei naikno nate faleheni khaꞌaghi igne na.’ ”

18

God na jateula kaisei mae mala horo suspen ka glose eghu

1LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Jeremaea, iagho tei ka sugagna mae te mala horo suspen ka glose ia, eghuteuna iara ginauna cheke ka iagho.” 3Aonu iara leghuni cheke mana igne ne tei filoni mae mala horo suspen ka glose igne. 4Nu iara filoni suspen te eni mana igne theome keli. Aonu mana puipuki glose na ne eni kehai nafnata suspen nabagna unha te magnahagheni mana na.

5Aonu LORD ne cheke mei ka iara nogna cheke na. Mana ne cheke eghu ka iara, 6“Ghotilo naiknomi Israel! Theome tangomana iara te eni ka ghotilo unha te magnahagheni iara na, jateula mae ihei te horo suspen ka glose leghuni unha te magnahagheni mana na neu si ghotilo ia? Theo fara, ghotilo au ka khamegu iara kolho, jateula glose te au ka khamegna mae te mala horo suspen ia eghu. 7Jame keha fata iara cheke ka naiknogna kaisei kantri, eghuteuna iara ginauna roꞌe soru nodi namono mare igne, eghuteuna iara ginauna goigonidi mare. 8Nu jame tughu naiknore puhidi te diꞌare meuna, iara ginauna kokhonidi nei na theome paradi eghu jateula teke kulu ghathoni iara ia eghu. 9Eghuteuna keha fata iara jame cheke eigna te mala babana haghe kaisei vike ba kantri mala ke rheta fapulo. 10Nu mare tirodi leghu ghau iara ne edi fabrahu glepo te theome keli ka gaoghathogu iara na. Eghuteuna iara ginauna theome edi glepo te keli teke kulu ghathodi iara mala edi ranghidi mare teku ra.

11“Eghume, ghema Jeremaea, iagho na tei ka iheire te au ka namono Jerusalem nei ka keha vido Juda mala cheke eghu ka mare, ‘LORD ne cheke eghu: Gognarona iara ghaoghatho mala para fadiꞌa ghami ghotilo. Ghotilo te gnafa na mala koko puhimi te diꞌare, eghuteuna ghotilo mala funu leghuni puhi te doglo na mala edi glepo te kelire.’ 12Nu mare ginauna cheke eghu, ‘Theo! Ghehati magnahaghei te eni unha te ghathoni themi na. Ghehati ginauna na kafe maku jateula thina eghu phaꞌumire mala leghuni kolho puhi te diꞌa te au ka nagnafami gre.’ ”

13Naugna igne, LORD ne cheke eghu:

“Tore! Tei toredi naikno te gnafa ka nauthoglu igne.

Ihei te nomhini nafnata thoutonu te diꞌa eigna glepo tuana?

Glepo te eni mae Israel igne jateula kaisei gaꞌase majaghani te leghuni puhi te diꞌa na ia eghu kolho.

14Leuleghu fata na thogele biꞌo Lebanon igre thafru ka khoveo thina.

Eghuteuna glokha khoꞌu te jifla mei ka thogele igre thofno jemnu fara,

theome tangomana te moja na.

15Nu naikno teke vavahi iara mala nogu naikno thegu teku igre la ghatho iho ghauhi iara.

Leuleghu fata na mare gahu insens koba ka mumuju god te theo nafudi igre.

Mumuju god igre batudi mare mala tei snivi ka famane nabrou te fei au na,

eghuteuna mare leghuni kolho nabrou te diꞌa na mala uka tagna.

16Aonu nodi glose mare na ginau thofno diꞌa fara,

eghuteuna naikno te gnafare ginauna cheke faparini glose igne.

Iheire te liu tagna na ginauna rhana nodi fara cheke fadiꞌadi mare.

17Iara ginauna snakredi hatimare mae naoka mala ngolhi tafridi nogu naikno iara re,

jateula nuri biꞌo te mei ke maghati te flalo te tei chara ra eghu.

Kate thoke mei puhi biꞌo igne ka mare na,

iara ginauna figri lao thagrugu na,

eghuteuna tirogu toghodi mare.”

Naiknore magnahaghei te fadiꞌani mae Jeremaea

18Naiknore ne cheke eghu, “Tore, tahati na hironi kaisei nabrou te mala fadiꞌani mae profet igne. Nogna cheke mana igre theome tutuani. Mae pris igre ginauna au baluda fabrahu te mala farirhiu ghita na. Eghuteuna mae glalase igre ginauna au baluda fabrahu te mala tusu ranghi ghita gaoghatho te keli na. Eghuteuna noda mae profet tahati igre jaola au baluda te mala toutonu ranghi ghita nodi cheke hatimare mae profet ra. Eghume tahati tiroda fanomho ka nogna cheke mae Jeremaea igre.”

19LORD, fanomho ka nogu tharai iara gne!

Iara magnahaghei nigho iagho te ghathodi cheke te edi mae naoka ka iara ra.

20Ba, keliu kolho te tughu fapulo glepo te diꞌa na ka glepo te keli na?

Theo. Neuba mare ne magnahaghei falehe nigho iagho neu,

iara tore nigho iagho mala thosei diꞌatamu nei paradi eghu mare.

Nu mae naoka igre magnahaghei te goigoni ghau iara,

jateula kaisei mae te dokha khora te mala snoꞌo bosu tagna te mala falelehera eghu.

21Eghume gognarona iara magnahaghedi thudi mare igre te lehe ka grofo.

Eghuteuna snakredi hatimare mae naoka mala mei aknu falehe keha ka mae igre.

Eghuteuna kehare mala lehe ka fogra biꞌo.

Eghuteuna hatimare mae majaghani mala lehe ka magra.

Eghuteuna goro gaꞌase mala theo khetodi nei thudi.

22Lisa lao mala diꞌanagnafa nei tanhi fabiꞌo eghu mare kate kuru mei iagho mae te diꞌare mala ghosei mei goigonidi mare.

Eni igne sagho naugna mare neke dokha khora malagu iara,

eghuteuna mare eni phighoro mala khale iara.

23LORD, iagho lasedihi gaoghatho te diꞌa te mala falehe ghau iara teu mae igre.

Iagho thosei atha fadelei nakhibodire! Diꞌa tamu sagho ka mare,

eghuteuna lisa lao ka mae naokare mala goigonidi mare ka tathamu iagho na.

19

Kantri Juda igne jateula naphosa suspen eghu

1LORD ne cheke eghu ka iara, “Jeremaea, iagho tei foli kaisei suspen glose, aonu iagho atha keha mae mala baubatu, nei keha mae biꞌo ka hatimare mae pris. 2Eghuteuna ghotilo jifla ka grengathagna namono biꞌo Jerusalem te kiloi mare, Grengatha Naphosa Suspen Glose igne mala soru ka glogu Hinom. Ka vido igne iagho ginauna toutonu ka mare cheke teke tusu ari iara ka iagho ra. 3Igne thoutonu te magnahagheni iara te mala chekeni iagho na: Ghotilo mae king di Juda nei naiknomi Jerusalem teura, fanomho fakeli ka nogna cheke LORD igne. LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu, ‘Iara ginauna eni kaisei puhi biꞌo mala thokeni namono igne. Eghuteuna ihei te nomhini thoutonu igne ginauna rhana fara. 4Iara ginauna eni igne, naugna naiknogna namono igne figri tagru ghau iara ne goigoni namono igne. Mare neke atha mei nodi god keha kantri delei mala pogho soru tadi. Eghuteuna mare gahu gano neke fafara ka god igre. Naikno igre baludi mae kuꞌedi tifa ra, nei hatimare mae king di Juda jaola theome lasedi god igre. Namono igne fodu ka dadaradi naikno te doglo. 5Mare babana olta mala gahu thudi nalhaꞌure ka khaꞌaghi mala fafara ka god Baal. Nu iara neke theome chekedi mare te mala eni nafnata puhi igne. Nafnata puhi igne thono diꞌa fara theome jifla mei ka gaoghathogu iara na. 6Naugna igne, naiknore ginauna theome kiloni vido igne, Tofet ba Glogu Hinom, nu mare ginauna kiloni Glogu Mala Falehe Naikno.

7“ ‘Eghuteuna ka vido igne iara ginauna goigonidi nodi gaoghatho maedi Juda nei Jerusalem. Iara ginauna snakredi nodi naoka mare are mala falehedi mare ka magra. Eghuteuna iara ginauna snakre lao ka nanghaji nei ka glepo te tautagu eghu mala ghamu fateo thinidire. 8Iara ginauna goigoni namono igne, eghuteuna naikno te filoni igne ginauna cheke fadiꞌani. Iheire te salaꞌu ka vido igne ginauna mare rhana fara cheke fadiꞌani. 9Kate mei mae naokare te kegra faligohoni namono na te magnahaghei aknu falehedi naiknore, iheire te au ke lamnagna namono igne ginauna theo gano rofo. Aonu mare ginauna rofo fara na ghilei ghamu thudi nalhaꞌu, thudi gaꞌase nei kheradi teure.’

10“Jeremaea, kate toutonu te gnafa iagho cheke igre, iagho koko soru suspen glose igne pari mala nghuja theo tokagna kate filo teu naiknore. 11Iagho cheke eghu ka mare, ‘LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu: Iara ginauna na jaola goigoni ni fara nomi namono nei kantri teu ghotilo igne, mala jateula suspen te phosa te diꞌa igne eghu mala theome tangomana kaisei naikno teke salo fodu na nghuja igre. Eghuteuna namono Tofet igne ginauna vido mala giugilui, eghuteuna vido igne ginauna fodu ka thinidi maedi Juda. 12Iara cheke fadoglo ari ka ghotilo. Igre glepo nate edi iara ka namono igne baludi iheire te au tagnare. Iara ginauna goigoni namono igne mala thofno jateula Tofet eghu. 13Ghotilo gahu insens mala pogho soru ka nathunu ke kligna suga Jerusalem, nei ka sugadi hatimare mae king. Eghuteuna ghotilo tofa waen ke kligna olta mala kilo fnaknodi keha god. Suga te gnafa igre ginauna kafe chara fara jateula namono Tofet eghu ka tathagu iara na.’ ”

14Eghume, iara leghuni nogna cheke LORD na ne tei ka namono Tofet ne toutonuni nogna cheke mana na. Gnafa teuna, iara jifla Tofet neke tei ka vido ke ulugna nogna Sugablahi LORD, eghuteuna iara kegra ka vido igne ne cheke eghu ka naiknore, 15“LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu, ‘Fanomho fakeli ghotilo ia! Ghotilo naiknomi Jerusalem, nei iheire te au ka vido rhegna namono Jerusalem, phaꞌumi ghotilore maku fara jateula thina eghu theome magnahaghei te nomhini chekegu iara na. Eghume, puhi biꞌo ginauna thoke mei ka ghotilo.’ ”

20

Profet Jeremaea ghe mae pris Pasur

1Kate toutonu mae Jeremaea cheke igne, mae pris Pasur, thugna mae Ima igne kaisei mae biꞌo te mala reireghigna nogna Sugablahi LORD igne ne nomhidi nogna cheke mae Jeremaea igre. 2Mae pris Pasur ne cheke ranghidi nogna mae glokure mala purini mae profet. Aonu mare ne liliseini mana rhegna nogna Grengatha mae Benjamin ka thogele ke raru Sugablahi. Aonu mare ne haruni mana farihoteidi phei thaba mala au papara mana. 3Ka keha narane na, mae Pasur neke snakre fajiflani mae Jeremaea, eghuteuna mae Jeremaea ne cheke eghu ka mana, “Ghema Pasur, LORD ginauna theome kilo nigho iagho Pasur. Nanghamu iagho gognarona, ‘Mhaghu ka Vido te Gnafa.’ 4Igne unha te chekeni LORD eimu iagho na, ‘Iara ginauna na eni kaisei glepo te diꞌa mala thoke nigho iagho, eghuteuna iagho baludi mae kheramu are ginauna mhaghu fara. Iagho ginauna filou mei mae naokare mala aknu falehe kheramu iaghore. Jaola, iara ginauna snakre lao ghami ghotilo naiknomi Juda te gnafa ra ka khamegna king gna Babilonia. Kehare ginauna na aknu falehe, eghuteuna kehare ginauna atha tei mala sosolo Babilonia. 5Eghuteuna iara ginauna snakre lao ka mae naokare gobigna lepo te keli fateote’o ka namono biꞌo igne, neubane famane glepo teke edi ghotilo themi ba nogna dedei mae king gna Juda. Mare ginauna atha fahui gobigna lepo igre pala tei Babilonia. 6Eghuteuna iagho ghema Pasur, mae naokare ginauna atha nigho iagho baludi iheire te au ka khora sugamu na mala tei sosolo Babilonia. Eghuteuna iagho baludi mae kheramu teke toutonu chaichaghi iagho ka mare ra, ghotilo te gnafa na ginauna lehe ka namono igne, eghuteuna mare ginauna giugilu ghami ghotilo jare.’ ”

Mae Jeremaea ne diꞌanagnafa ne cheke ka LORD

7LORD, iara loku leghudi unha te chekedi iagho ra,

nu iagho chaghi ghau iara kolho.

Iagho nheta ulu ghau iara, eghuteuna nou nolaghi iagho na ulu ghauhi iara.

Leuleghu fata na naiknore maꞌe ghau iara balu tibri.

8Kate toutonuni iara chekemu iagho na,

iagho neke snakre ghau iara mala cheke fabiꞌo nei fnaja eghu eidi puhi nate paradi iagho naiknore.

Nu leuleghu fata na mare maꞌe ghau nei cheke fapari ghau eghu iara.

9Jame te cheke eghu iara ka gaoghathogu thegu na,

“Gognarona iara ginauna na ghatho ihoni LORD.

Iara ginauna tirogu toutonu ka nanghagna mana.”

Nu kate ghathoni iara igne na,

glamnagu iara na brana jateula khaꞌaghi eghu.

Eghuteuna iara haimidi nhubragu fateote’o re jateula te gnhubra eghu.

Iara fariu riu mala haboni glamnagu na,

nu iara theome tangomana te eni igne na.

10Iara nomhidi naiknore buiburi eghu eigu iara,

“Mae profet igne chekedi koba glepo te mhaghudi tahati te au falithui ghita igre.

Tahati na kiloni mana ka nangha igne,

Namhaghu na Aufalithui Heva Heva! Tahati na tei cheke ka mae biꞌo ra!”

Mae kheragu iara gre jaola ofo ghau iara te mala eni iara unha glepo te jafra na ne cheke eghu fabrahu,

“Tahati na saosagroni mana mala tangomana tahati te uluni mana na,

eghuteuna ke tughu fapulo unha teke edi mana ka tahati ra eghu.”

11Nu iagho LORD,

iagho jateula kaisei mae soldia nheta te au fabrahu teu balugu iara ia eghu.

Mae iheire te para ghau iara igre ginauna glaꞌe soru na theome ulu ghau iara.

Mare ginauna mamaja fara,

eghuteuna mamaja igne ginauna theome gnafa ka mare tifa tifa.

12LORD, iagho mae ihei te au nolaghi fateote’o!

Iagho ngala tangomana te fariu riudi naikno te kelire,

naugna iagho laseni fara gaoghathogna naikno na.

Gognarogne iara magnahaghei te filo nigho iagho te paradi naikno igre,

naugna iara lilisei nogu diꞌanagnafa na ka khamemu iagho.

13Tahati koje ranghini LORD!

Tahati cheke fakelini nanghagna mana!

Naugna mana toghodi koba iheire te kuma

ka nogna nolaghi mae te diꞌa.

14Iara tiroguni fara narane teke karha mei iara igne!

Thosei snakreni kaisei naikno mala toutonuni kaisei glepo te keli eigna narane teke fakarhi ghau idogu na!

15Snakre lao puhi biꞌo ka mae ihei te atha nonomho te mei cheke eghu ka mae kmagu iara na,

“Khetomu iagho ia au kaisei thugna nalhaꞌu.”

Mae kmagu iara na nomhini igne neke gleale’a fara.

16Iara magnahaghei puhi biꞌo thokeni mae igne,

jateula puhi biꞌo teke thokeni namono teke goigoni LORD ia eghu.

Iara magnahagheni mae igne te nomhidi naikno te tanhi fei hamerane,

eghuteuna hatimare mae naoka eha fabiꞌo fari hotei naublatha.

17Iara diꞌatagu fara, naugna mae igne neke theome falehe ghau iara kani au teku iara ka thiꞌagna idogu na,

jame neku na thiꞌagna idogu iara na jame neke bekugu iara.

18Naugna unha neke jifla mei ka thiꞌagna idogu na sara gnea?

Thua nafnata puhi biꞌo kolho te thokeni nakarhagu iara na,

eghuteuna leuleghu fata na iara tanhi nei diꞌanagnafa eghu kolho.

Eghuteuna nakarhagu fateote’o iara na au mamaja kolho.

21

Hatimare mae Babilonia ginauna uluni Jerusalem

1LORD ne tusu lao nogna cheke na ka mae Jeremaea. Ka narane igne mae King Sedekaea ne kurudi mae Pasur thugna mae Malkaeja ghe mae pris Sefanaea thugna mae Masea mala tei toutonu phei mae igre gaoghathogna na ka mae Jeremaea. Phei mae igre ne cheke eghu ka mana, 2“Tarai ka LORD mala fakarhi ghita, naugna mae Nebukadnesa mae king gna Babilonia balu nogna soldia meihi mala magra ka tahati. Glahu eni LORD kaisei kofubobhoi jateula teke eni mana tifa ia eghu, mala ke figri mae king igne balugna nogna armi na.” 3Nu mae profet Jeremaea ne cheke eghu ka phei mae igre, 4“Ghopa tei cheke ka mae Sedekaea: LORD nodi God mae Israel igne ne cheke eghu, ‘Sedekaea, ghotilo jifla tei magra ka mae king gna Babilonia balu nogna armi te au teu ke kosigna Jerusalem. Nu iara thegu ginauna huta fapulo ghami ghotilo lamna namono balu nomi glepo mala magra. 5Iara thono diꞌatagu fara ka ghotilo, eghuteuna iara ginauna magra heta ka ghotilo. 6Iara ginauna snakre ari kaisei fogra biꞌo te thono diꞌa fara ka namono igne mala lehe ghotilo balu nomi glepo tautagu fateote’o. 7Kmana naikno ginauna lehe ka fogra igne, ka magra nei ka theo gano. Ke leghugna igne, iara ginauna snakreni mae King Nebukadnesa balu nogna armi mala atha mae Sedekaea balu nogna ofisa nei iheire teke theome lehe ka fogra igne. Mae Nebukadnesa balu armi gna Babilonia, mae iheire te naoka ka ghotilo maemi Israel. Mare ginauna theome kokhoni ghami nei na theome keli ranghi ghami eghu ghotilo, nu mare ginauna falehe ghami ghotilo hui ka naflahi.’ Igne chekegna LORD.

8“Eghuteuna LORD ne cheke eghu, ‘Jeremaea, iagho tusu lao nogu cheke iara igne ka naiknore: Iara LORD, iara gognarona falalase ka ghotilo phei nabrou. Kaisei nabrou mala karha, eghuteuna kehana mala lehe. Ghotilo mala vavahi ka phei nafnata nabrou aheva te magnahaghei leghuni ghotilo na. 9Ihei te poru teu kolho ke lamnagna namono igne na ginauna lehe ka magra, ba ka theo gano, ba ka fogra te diꞌa. Nu jame ihei te jifla ke kosi namono te snakre laoni thegna ka khamedi mae Babilonia te mei bara ligohoni namono igne na, mare ginauna theome faleheni mana. 10Iara neke chekehi, eghuteuna iara ginauna na theome ke tughu nagnafagu na. Iara ginauna na theome eni kaisei glepo te keli ka namono igne. Theo. Iara ginauna goigoni ni fara ka khaꞌaghi.’ Igne chekegna LORD.

11-12“Ghotilo jaola cheke ka vikegna king gna Juda: Ghotilo vikegna King Devet, fanomho fakeli ka chekegna LORD! Igne chekegna LORD:

“ ‘Leuleghu narane kate fate na,

ghotilo fateni naikno na ka puhi te doglo.

Eghuteuna ghotilo mala toghoni mae te blauni keha mae na.

Te theome eni ghotilo igne na,

iara ginauna na thono diꞌatagu fara eidi puhimi ghotilo te diꞌa igre.

Eghuteuna diꞌatagu iara igne ginauna nako ghami ghotilo jateula khaꞌaghi te theome tangomana kaisei naikno te faleheni ra eghu.

13Eigna te au teu ghotilo ke kligna thogele na,

theome tangomana kaisei naikno nate mei magra te uluni nomi vido mala poru na eghu jau si ghotilo gaoghathomi na? Theo.

14Iara thegu nate para ghami ghotilo eidi glepo diꞌa te edi fabrahu ghotilo igre.

Iara ginauna nako nogna suga biꞌo mae king nei gobigna lepo te gnafa ke lamnagna namono biꞌo Jerusalem.’ ”

Igne chekegna LORD.

22

Nogna cheke LORD ranghini king gna Juda

1LORD ne cheke eghu, “Jeremaea, iagho tei ka king gna Juda mala cheke eghu ka mana, 2‘Iagho king gna Juda, vikegna King Devet. Iagho baludi nou mae funei ra nei nou naikno teura fanomho fakeli ka cheke igne. 3LORD ne cheke eghu: Ghotilo mala leghuni kolho puhi te keli nei doglo teuna. Ghotilo toghoni mae ihei te blau mare nogna glepore igne. Ghotilo thosei chaghidi ba falehedi naikno te mei funudi ka kantri delei, ba thau tela lehehi khetodi, ba goro sua tela lehehi idodi ba kmadi. Eghuteuna ghotilo thosei fiti falehedi naikno te au ka namono igne. 4Jame te leghuni ghotilo nogu cheke iara igne na, iheire te karha mei ka vikegna King Devet igre ginauna king mala funei fabrahu. Eghuteuna hatimare mae king baludi nogna funeire ginauna saghe ka hose nei ka chariot mala ruma nei jifla eghu ka glalabagna nogna suga biꞌo king. 5Nu jame te theome leghuni ghotilo nogu cheke iara igre na, tutuani fara, iara ginauna goigoni ni fara suga biꞌo igne.’ ”

6LORD ne cheke eigna nogna suga mae king gna Juda. Mana ne cheke eghu:

“Suga igne thono famane fara jateula namono Gilead nei Thogele Lebanon teura eghu.

Nu neuba, iagho ginauna na jateula namono nagou te theome au kaisei naikno tagnara eghu.

7Iara ginauna kuru mei keha mae mala goigoni suga biꞌo igne.

Mare ginauna atha mei baludi nhirama mala kato soru khegra biꞌo teke hohoro ka gaju sida igre mala koko lao ka khaꞌaghi.

8“Ke leghugna igne, naiknodi keha kantri are ginauna mei salaꞌu ka namono igne. Mare na ghusna eghu, ‘Tore, naugna unha si LORD te goigoni famane namono ignea?’ 9Mare ginauna cheke eghu, ‘Naugna naiknore ne theome leghuni nogna nhaꞌa cheke LORD nodi God teke loku baludi mare na. Mare tarai nei loku ranghidi eghu keha god delei!’ ”

Nogna cheke LORD ranghini King Jehoahas

10King Josaea la lehehi,

eghume ghotilo thosei tanhi ni mana.

Te keli na ghotilo tanhi fabiꞌo nei diꞌa nagnafani eghu thugna mana King Jehoahas,

naugna naoka lokini mana la atha la tei ka keha kantri delei.

Eghuteuna mana ginauna nake theome ke pulo mei ka glose teke karha mana tagna igne.

11Igne unha teke chekeni LORD eigna King Jehoahas thugna Josaea, mae ihei te atha sapegna mae kmagna na te king ka kantri Juda. Nu gognarona mana lisei soru nogna sape nafnakno na. LORD ne cheke eghu, “Mae igne ginauna na theome ke pulo mei. 12Hatimare mae naoka ginauna athani mana tei ka keha kantri delei. Eghuteuna mana ginauna theome tangomana na teke filoni nogna kantri na. Nu mana ginauna lehe ka kantri delei.”

Mae Jeremaea ne cheke ka King Jehoiakim

13LORD ne cheke eghu,

“Kokhoni ni fara king te theome leghuni puhi te doglo na kate horo nogna suga na.

Nu mana chaghidi nogna mae glokure kate horo mare chogho ke kligna suga na.

Kokhoni ni fara mae king te huhurudi nogna mae glokure,

nu theome folidi teu igre.

14Mae king igne ne cheke eghu,

‘Iara ginauna horo kaisei nogu suga biꞌo fara,

eghuteuna suga igne ginauna au kmana chogho biꞌo kligna.’

Mana ne horo kmana wida biꞌo ka suga igne,

eghuteuna lalaoni fakeli gringnigna suga igne ka famane gaju sida ne peda ukru.

15“King, jame te lalaoni iagho nou suga na ka famane gaju sida na,

gaoghathomu iagho na fnakno ke klignadi keha mae king igre eghu jau?

Kmamu iagho king Josaea tifa ia,

mana mae mala ghamu, mae mala koꞌu nei mae mala gleale’a eghu ka nakarhagna na.

Leuleghu fata na mana leghuni fabrahu puhi te doglo na, eghuteuna mana jaola fate ka puhi te doglo,

eghuteuna mana au ka nakarha te thofno keli fara.

16Kate fatedi naikno te kuma nei naikno te glaꞌe teu igre,

mana phile ka mare.

Ka puhi igne mana fakakhana te lase ghau iara na.

17Nu iagho King Jehoiakim, fariu riu mala atha glepo ka puhi te theome doglo.

Leuleghu fata na, iagho falehedi iheire te theome eni kaisei glepo te diꞌa,

iagho fakabru naikno, nei chaghi tafridi iheire te diꞌa.”

18Eghume, igne unha te chekeni LORD ka King Jehoiakim, thugna mae Josaea king gna Juda:

“King, jame te lehe iagho na,

theo kaisei naikno nate diꞌanagnafa nei tanhi teuna.

Naiknore na theome cheke eghu,

‘Tore, kokhoni ni mae thabusigu na!

Tore, kokhoni ni greghagu na!’

Jame te lehe iagho na,

theo kaisei naikno nate diꞌanagnafa nei tanhi teuna.

Naiknore na theome cheke eghu,

‘Tore, kokhoni ni fara nogu mae funei teke fnakno fara ka naiknore ia tela lehe igne!’

19Mare ginauna korho tei thinimu iagho na jateula thinigna kaisei dongki te lehera eghu tei ke kosi namono Jerusalem mala koko soru jare.”

Nogna cheke LORD eigna Jerusalem

20LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naiknomi Jerusalem,

ghotilo tei ke raru Thogele Lebanon mala eha fabiꞌo.

Ghotilo tei ke maghati Besan mala uareghe fabiꞌo.

Ghotilo tei ke mata thogele Moab mala tanhi fabiꞌo,

naugna mae teke namhadi fara ghotilo ke tulaogu iarai ra,

mare la groꞌehi.

21Tifa na ghotilo neke au fakeli nei au nomi kmana glepo neku.

Nu kate cheke iara na, ghotilo tiromi fanomho ka iara.

Igne puhimi ghotilo funu ka narane te mei nogu naikno iara ghotilo na.

Leuleghu fata na ghotilo tiromi leghu ghau iara.

22Naoka na ginauna mei jateula nuri biꞌo te mei pala chara te tei ra eghu.

Mare na atha nomi mae funei nei kherami teu ghotilore mala tei sosolo ka kantri te khaba fara.

Naiknore ginauna filo fapari ghami ghotilo,

eghuteuna ghotilo ginauna mamaja nomi fara eidi puhimi te thono diꞌa fara re.

23Gognarona ghotilo au fakeli nomi ka famane suga te keli teke horo ka gaju sida gna Lebanon.

Nu puhi biꞌo ginauna thoke ghami ghotilo.

Eghuteuna ghotilo ginauna kabru ghemi tanhi fabiꞌo jateula gaꞌase te kabru kate fakarha sua ra eghu.”

LORD ne cheke ka mae King Jehoiakin

24“Iara LORD, mae ihei te karha te tifa, iara na cheke ranghi nigho Jehoiakin thugna mae Jehoiakim king gna Juda. Neuba iagho ne lilisei ring fei khame nhetamu fagaglana gna nogna nolaghi biꞌo king na, iara ginauna atha fadelei ka iagho nolaghi biꞌo tuana. 25Iara ginauna snakre lao nigho iagho ka nodi nolaghi mae naoka te mhaghudi fara iagho ra. Iara ginauna snakre lao nigho iagho ka nogna nolaghi King Nebukadnesa, king gna Babilonia balu nogna armi. 26Iara ginauna snakre lao nigho ka mare balugna idomu mala tei koko ghami mare ka kantri delei. Eghuteuna ghopa ginauna au ka kantri igne ghilei lehe. 27Neuba ghopa idomu ne magnahaghei fara teke pulo mei ka thofno nomi namono na, nu ghopa na theome tangomana teke pulo mei na.”

28Jeremaea ne cheke eghu,

“Mae Jehoiakin igne jateula suspen glose tela diꞌahi te theo kaisei naikno te magnahagheni ra eghu.

Naugna unha si LORD te magnahaghei kuru teini mana baludi thugnare ka kantri delei ignea?

29Nogu glose iara, nogu glose iara, nogu glose iara!

Iagho fanomho fakeli ka chekegna LORD!

30LORD ne cheke eghu,

Ghotilo rioriso thoutonu eigna mae igne.

Mae igne jateula mae te theo thugna ra eghu.

Eghuteuna mana ginauna na theome eni kaisei glepo te keli ka nakarhagna na.

Naugna theo kaisei ka vikegna mae igne nate ke tughuni mana mala teke gnokro ka nogna sape nafnakno mae king Devet te

mala funei fruni ka kantri Juda.”

23

Kaisei king te keli ginauna funei fruni ni Israel

1LORD ne cheke eghu, “Puhi biꞌo ginauna thoke mei ka mae mala baubatu te goigonidi nogu naikno iara igre. Mae igre jateula mae greireghi sipu te diꞌa te brue tafridi nogna sipu ra eghu.” 2Eghume, LORD nodi God mae Israel igne ginauna cheke eghu ka mae mala baubatu igre, “Ghotilo mae baubatu igre theome reireghi fakelidi nogu naikno iara re, nu ghotilo khi tafridi kolho. Naugna igne, iara ginauna na para ghami ghotilo eidi puhi te diꞌa te edi ghotilo igre. 3Eghuteuna nogu naikno iara te karha teu te tei tafri ka keha kantri na igre, iara thegu ginauna nake atha fapulodi ka nodi thofno namonore. Iara ginauna na jateula mae greireghi sipu te keli te salo fodu mei nogna sipure ka vido aheva te au buburu nei khoꞌu teu ra eghu. Eghuteuna sipu igre ginauna au fakeli nei au kmana thudi eghu. 4Iara ginauna vavahi keha mae mala baubatu mala reireghi fakelidi naiknore. Eghuteuna naikno igre ginauna na theome mhaghu ba glaꞌe soru gaoghathodire. Uve, ginauna na theo kaisei naikno nate snivi na.” Igne chekegna LORD.

5LORD ne cheke eghu,

“Nogu Narane iara na ginauna mei.

Ka narane igne, iara ginauna vavahi kaisei mae te keli ka vikegna King Devet.

Mae igne ginauna kaisei king te au tagna gaoghatho te keli,

eghuteuna mae igne ginauna funei frunini kantri igne ka puhi te thofno doglo fara.

6Ka narane te king mana igre,

mana ginauna fakarhidi nogu naikno iara ka kantri Juda,

eghuteuna nogu naikno iara te au Israel igre ginauna au ka pharikeli.

Eghuteuna mare ginauna kiloni nanghagna mae king igne,

LORD Sedekenu, gaoghathogna na,

‘LORD batu ghita tahati mala leghuni puhi te doglo na.’

7-8Iara LORD te chekeni igne. Iara neke khi teidi naikno igre, nu iara vahinihi kaisei narane te mala ke atha fapulodi ka nodi thofno namonore mala au ka pharikeli. Te mala farhetani nodi cheke na mare na cheke eghu, ‘Tutuani kligna, ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, LORD ginauna atha fajifla ghita Ijep.’ Nu ka narane nate atha fafigridi iara na, puhi igne ginauna nake tughu, eghuteuna mare ginauna na cheke eghu, ‘Tutuani kligna, ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, LORD ginauna nake atha fafigri ghita vikegna Israel ka thofno namonoda ra funu ke raru nei funu ka keha kantri aheva mana teke kuru tei ghita.’ ”

Mae profet chaichaghi

9Mae Jeremaea ne cheke eghu,

“Iara ghathoni LORD eidi nogna cheke te keli nei doglo teu igre,

eghuteuna kate ghathodi iara mae profet igre,

iara ne thofno diꞌa nagnafagu fara.

Aonu iara ne mhaghu nogu fara ne nghali tongana nhubragure.

Iara ne jateula mae te koꞌu te salaꞌui ka waen te ghilei fagoigoli ra neu.

10Kantri igne fodu ka naikno te theome ghatho tahuni LORD,

mare jateula naikno te huhughuni puhigna tholaghi na ra eghu.

Naugna igne, LORD ginauna tibrini glose igne mala theome karha kaisei gano tagna.

Eghuteuna vido teke fodu ka buburu igre ginauna kafe gnhagha soru.

Mae profet igre leghuni kolho puhi te diꞌa na,

eghuteuna mare loku heta ka puhi te theome doglo.”

11Aonu LORD ne cheke eghu,

“Hatimare mae profet nei hatimare mae pris teu igre mare jaola au fakhaba ka iara.

Neuba mare ne au neu ke lamnagna nogu Sugablahi iara igne,

mare eni ngala puhi te thono diꞌa fara na.

12Naugna igne, iara ginauna huhurudi mae igre mala leghuni mare nabrou te totoglo na.

Eghuteuna iara ginauna na koko fakosidi mae igre ka vido te romno fara na mala uka mare pari.

Ka narane te paradi iara mare igne,

iara ginauna snakreni kaisei puhi biꞌo mala thokedi mare.”

Igne chekegna LORD.

13“Tifa na iara neke filo tathagu te eni mae profet di Samaria gre glepo te thono diꞌa fara na.

Mare chekeni koba nogna cheke mae profet na ka nanghagna god Baal.

Eghuteuna mare batudi nogu naikno iara re mala leghuni nabrou te diꞌa na.

14Nu gognarona iara jaola filodi mae profet di Jerusalem igre.

Mare jaola thofno diꞌa fara salaꞌudi keha mae profet tifa ra.

Mare theome leghuni puhigna tholaghi na,

eghuteuna nakarhadire fodu ka chaichaghi.

Mare toghodi naikno te diꞌa puhidire mala theome gnafa mare kate eni puhi te diꞌa na.

Naiknodi Jerusalem igre kafe diꞌa hui jateula phei namono biꞌo Sodom ghe Gomora tifa ra eghu.”

15Eghume, LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne mana ne cheke faparidi mae profet igre ne cheke eghu,

“Iara ginauna tusu lao khori ka mae profet igre mala koꞌu mare kholo gna te diꞌa na mala fameomekro mare.

Naugna mae profet igre ne batudi naikno heva heva ka kantri te gnafa igre ne au fakhaba ka iara.”

16LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Ghotilo thosei fanomho ka nodi cheke mae profet igre.

Mare toutonu chaghi ka ghotilo,

eghuteuna ghotilo na ofoni unha nate theome thoke mei tutuani na.

Mae igre chekedi koba mifi te jifla mei kolho ka gaoghathodi thedire,

mifi igre neke theome mei funu ka iara.

17Mae igre cheke famaemahe eghu koba ka iheire te tirodi ghau iara re,

‘Ghotilo ginauna au ka pharikeli.’

Eghuteuna iheire te maku jateula thina teu phaꞌudire igre,

mare leghuni kolho nodi gaoghatho thedi re cheke eghu,

‘Theo kaisei puhi biꞌo nate thoke ghita tahati na.’ ”

18Nu mae Jeremaea ne cheke eghu,

“Theo kaisei mae ka mae profet igre nate kegra ke ulugna LORD te mala atha nogna cheke mana na.

Theo kaisei ka mae igre te thofno fanomho fakeli ka nogna cheke LORD na.

Thono theo fara.

19Fanomho fakeli ghotilo ia! LORD na thono diꞌatagna fara ka ihei te diꞌa fara puhi gna na.

Eghuteuna papara nate kuru mei mana ka mare igne,

ginauna na jateula thongna te malu ka saeklon ra eghu.

20Diꞌa tagna LORD igne ginauna theome gnafa ghilei thoke mei narane te magnahagheni mana te mala gnafadi gobigna lepore.

Ka narane leghu lahu na ghotilo naikno ra ginauna lase fakelini glepo igne.”

21LORD ne cheke eghu,

“Iara neke theome kuru meidi mae profet igre.

Eghuteuna Iara jaola neke theome chekeni kaisei cheke te mala toutonu mare na,

nu mare toutonuni kolho nodi cheke thedi te chaichaghi re.

22Nu jame te kegra mare ke ulugu iara na,

mare tangomana te chekeni thofno chekegu iara na ka nogu naikno iara re.

Eghuteuna cheke igne tangomana nate toghodi naiknore te

mala theome leghuni nabrou te diꞌa na.”

23Iara LORD magnahaghei te ghusna ka ghotilo,

“Ba, iara God na mala loku kolho ka vido igne?

Theo. Iara au ka vido te gnafa heva heva.

24Eghume, theome tangomana kaisei naikno ka ghotilo te poru ka tathagu iara na.

Naugna iara fodu ka vido te gnafa kligna ba ka nauthoglu pari igne!

25“Iara nomhidihi mae profet te toutonu chaichaghi ka nanghagu iara na igre. Mare cheke eghu, ‘Iara filoni kaisei mifi teke funu mei ka God! Iara filoni kaisei mifi teke funu mei ka God!’ 26Tore, niha fata toutonu chaichaghi fabrahu ka naiknore si mae profet igrea? Leuleghu fata na mare chekedi koba nodi gaoghatho thedi te fameomekrore. 27Ka gaoghathodi thedi mae igre na, mifi chaichaghi igre ginauna toghodi naiknore mala ghatho iho ghau iara eghu. Kuꞌedi mae igre neke jaola tifa na neke ghatho iho ghau iara neke pogho soru ka god Baal. 28Jame kaisei mae profet chaichaghi magnahaghei te toutonu eigna nogna mifi na, mana tangomana te eni igne gognarona. Nu mae ihei te nomhini thofno chekegu iara na, mana na famane cheke fadoglo jateula teke tusu lao iara ka mana na eghu. Nodi mifi mae igre nei chekegu iara na teuna theome nanaba, naugna khune wit nei ganogna teure jaola theome nanaba! 29Chekegu iara na jateula khaꞌaghi nei jateula hama biꞌo te mala tuge thina biꞌo te nghuja ra eghu.

30“Eghume, te chekeni iara ka ghotilo na, iara theome magnahaghedi mae profet te blau cheke fari thedi, eghuteuna chekeni neke mei funu ka iara teu igre. 31Uve, iara theome magnahaghedi mae profet te fiti cheke eghu igre, ‘Igne chekegna LORD na!’ 32Uve, iara jaola theome magnahaghedi mae profet chaichaghi te toutonu eidi mifi te fodu ka chaichaghi igre. Mare toutonu eidi kmana chaichaghi biꞌo, eghuteuna batu fadeleidi nogu naikno iara re. Iara neke theome kurudi nei theome vahidi neku mae profet igre. Mae profet chaichaghi igre theome toghodi nogu naikno iara re.” Igne chekegna LORD.

LORD na theome magnahaghedi nodi cheke mae profet chaichaghi igre

33LORD ne cheke eghu ka mae profet Jeremaea, “Jame kaisei naikno ba kaisei mae profet ba kaisei mae pris mei ghusna eghu ka iagho, ‘LORD na au keha nogna cheke te tahu ba theo?’ Te eghu mana na, iagho cheke eghu ka mana, ‘Ghotilo pala tahu nogna LORD! Eghume, iara ginauna khi ghami ghotilo!’ 34Jame kaisei fiti mae kolho ba kaisei mae profet ba kaisei mae pris cheke eghu, ‘Igne chekegna LORD,’ iara ginauna parani mae igne balu nogna vike. 35Jame te keli na ghotilo ghusna eghu ka kherami nei mae thabusimi teure, ‘Unha cheke tughu te famei LORD na?’ ba, ‘Unha te chekeni LORD na?’ 36Nu ghotilo thosei cheke eghu, ‘Igne chekegna LORD.’ Naugna jame te cheke eghu mae igne na, iara ginauna nake figri nogu cheke na mala kaisei mae mala pala tahu mana. Nafnata naikno igne tuthughu kolho chekegna God mae ihei te karha te tifa na, LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o. 37Jame kaisei mae magnahaghei ghusnani kaisei mae profet, te keli na mana cheke eghu, ‘Unha nogna cheke tughu LORD na?’ Ba ‘Unha te chekeni LORD na?’ 38Nu jame te cheke eghu ghotilo na, ‘Igne chekegna LORD na.’ Nu te chekeni iara ka ghotilo na, ghotilo theome leghu ghau iara, naugna igne iara cheke faheta ka ghotilo mala thosei chekeni ghotilo nafnata cheke tuana. 39Tutuani fara, iara ginauna atha ghami ghotilo tei ka vido te theome namo ka iara. Eghuteuna iara ginauna na jaola tei kokoni namono teke tusu ari iara ka mae kuꞌemi ghotilo tifa ra. 40Iara ginauna famamaja ghami ghotilo, eghuteuna mamaja igne ginauna au ka ghotilo mala ghathoni fabrahu ghotilo tifa tifa.”

24

Phei kharaꞌo te fodu ka sisi fig te keli nei te diꞌa

1King Nebukadnesa atha King Jehoiakin, thugna king Jehoiakim baludi mae biꞌo nei mae glalase teudi Juda igre ne tei Babilonia. Ke leghugna igne, LORD ne falalase ka iara kaisei mifi. Ka mifi igne iara ne filodi phei kharaꞌo te fodu ka sisi fig. Phei kharaꞌo igre au ke ulugna nogna Sugablahi LORD na. 2Kaisei kharaꞌo fodu ka sisi fig te keli, nu keha na fodu ka sisi fig te diꞌa te theome naba kaisei naikno te ghamu na.

3Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Ghema Jeremaea, unha te filodi iagho re?”

Iara ne cheke eghu, “Sisi fig. Kehare keli, nu kehare diꞌa theome naba kaisei naikno te ghamu na.”

4Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, 5“Iara LORD, nodi God mae Israel, iara neke snakredi mae naokare mala mei atha naiknodi Juda igre mala tei au ka kantri Babilonia. Naikno igre jateula sisi fig te keli ra eghu. 6Iara ginauna fablahidi nei reireghi fakelidi eghu. Eghuteuna iara ginauna nake atha fapulodi agne Juda mala ke au fakeli. Iara jateula kaisei mae te babana suga te maku te theome tangomana te groꞌe, ba jateula kaisei nagare te theome krathu ra eghu. 7Iara ginauna nhaꞌa lao gaoghatho te keli ka mare, mala tangomana mare te lase ghau iara LORD. Eghuteuna mare ginauna nogu naikno iara, eghuteuna iara nodi God mare, naugna mare ginauna nake pulo mei ka iara balu thofno gaoghathodi.

8“Nu King Sedekaea baludi nogna mae funei, nei naikno teu te au faleghu Jerusalem igre, ba iheire te rikha te tei au Ijep, nafnata naikno igre jateula sisi fig te boto te theome naba kaisei naikno nate ghamu ra eghu. Iara ginauna koko naikno igre, jateula mae te koko sisi fig te boto ra eghu. 9Iara ginauna na neneidi fara mare, eghuteuna naiknodi keha kantri ka nauthoglu igne ginauna rhana nodi fara ka mare. Iara ginauna khi tafridi, eghuteuna aheva te au mare na, naikno te au ka vido tuana ginauna maꞌedi, cheke fadiꞌadi nei tibridi eghu mala thoke mei puhi biꞌo ka mare. 10Iara ginauna kuru meidi mae naokare mala mei falehedi mare mala krogha theo naiknogna glose teke tufa iara ka mae kuꞌedi mare tifa ra.”

25

Naiknodi Israel igre ginauna au Babilonia nabagna fitusalei finogha

1Ka fafati finoghagna mae Jehoiakim, thugna mae Josaea te king Juda tuare, LORD ne cheke ka mae Jeremaea eidi naiknodi Juda. Igne finogha ulu lahu te king mae Nebukadnesa ka kantri Babilonia. 2Ka finogha igre, mae Jeremaea ne cheke eghu ka naiknodi Juda nei Jerusalem, 3LORD cheke fabrahu ka iara ke lamnadi varadaki thilo finogha tela salaꞌu ari ra. LORD neke vahi ghau iara mala kaisei mae profet. Funu ka fabotho thilo finogha te funei fruni King Josaea, thugna mae Emon ka kantri Juda igre, iara toutonuni chekegna LORD na ghilei mei posa gognarogne. Nu leuleghu fata na ghotilo tiromi fanomho ka iara.

4Neuba LORD ne kuru meidi fabrahu nogna mae profet igre ka ghotilo, nu ghotilo maku fara phaꞌumire ne tiromi fanomho ka mare. 5Filo si ghotilo! Mare cheke eghu koba ka ghotilo, “Ghotilo te gnafa na mala tughu nakarha nei koko puhi te diꞌa te edi ghotilo are eghu. Jame te koko ghotilo puhi te diꞌa te edi ghotilo tuare meuna, ghotilo ginauna au fabrahu ka glose teke tusu ari iara ka mae kuꞌemi ghotilo tifa ra. 6Ghotilo thosei leghudi nei pogho soru ranghidi eghu keha mumuju god teke sari themi are. Jame te edi ghotilo tuare na, iara ginauna diꞌatagu fara ka ghotilo. Nu jame te leghuni ghotilo unha te cheke iara igne na, iara ginauna na theome para ghami ghotilo. 7Nu neuba nogu mae profet iara igre ne toutonuni chekegu iara na, ghotilo tiromi fanomho kolho. Eghuteuna ghotilo tarai koba ka mumuju teke sari themire, naugna igne iara diꞌatagu fara ka ghotilo.” Igne chekegna LORD.

8Eghume, igne unha te chekeni iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na: “Naugna te theome fanomho ghotilo ka nogu cheke iara igne na, 9iara ginauna kilo meidi kantri ke raru are. Eghuteuna iara ginauna na jaola kiloni mae Nebukadnesa mae king gna Babilonia, mala mei roꞌeni Juda baludi namono te gnafa te au faligohoni namono tuana. Iara ginauna na roꞌeni kantri igne mala krogha fabrahu. Eghuteuna naikno te gnafa te mei salaꞌu ka vido igne ginauna jaglo nodi balu mhaghu, nei cheke fadiꞌadi eigna unha te eni mare na. 10Iara ginauna na fagnagnafa puhi te koje balu gleale’a ghotilo igne, eghuteuna theo kaisei naikno nate ke tolaghi nei glealeꞌa teuna. Uve, ginauna na theo kaisei naikno nate loku ka wit te mala kuki bret, ba oliv oel te mala juta na. 11Gobigna lepo ka glose na igre ginauna thofno diꞌa fara. Eghuteuna Juda baludi keha kantri te au namo igre ginauna loku ranghini mae king gna Babilonia nabagna fitusalei finogha.

12“Nu kate gnafa fitusalei finogha igre, iara ginauna parani king gna Babilonia igne baludi nogna naikno mana teke edi puhi te diꞌare. Eghuteuna iara ginauna na jaola goigoni nodi glose mare na mala vuhai namono nagou tifa tifa. 13Iara na cheke ka mae profet Jeremaea eigna unha nate thoke mei ka kantri igre. Mana ginauna na chekedi nei riorisodi eghu glepo igre ka buka. Eghuteuna iara ginauna snakredi puhi biꞌo igre mala thoke mei ka namono igne leghuni unha teke chekeni iara na. 14Naiknodi keha kantri igre balu nodi mae king biꞌo ginauna mei atha mae igre mala tei loku jateula naikno sneka eghu. Iara ginauna na eni igne ka mare foli fapulodi unha puhi te diꞌa teke edi mare ka keha naiknore.” Igne chekegna LORD.

God ginauna paradi naiknore

15LORD nodi God mae Israel igne ne cheke eghu ka mae Jeremaea, “Iagho atha tei kapu te fodu ka diꞌatagu iara igne ka kantri te gnafa aheva nate kuru tei nigho iara na mala koꞌu mare. 16Kate koꞌu te gnafa mare waen igne, mare ginauna na nolo tafri jateula mae te fameomekro ra eghu. Naugna iara ginauna kuru meidi mae naokare mala mei magra ka mare.” 17Eghume, iara ginauna atha kapu waen igne ka khame gna LORD na mala tei fakoꞌudi naiknore.

18Iara ginauna tufa waen igne ka naiknodi Jerusalem ghe Juda, baludi mae king nei mae funei biꞌo, fagaglanagna nate groꞌe mare na. Eghuteuna kate filoni naiknore kantri Juda te krogha te vuhai namono nagou igne, naiknore ginauna mhaghu nodi fara, na cheke fadiꞌadi mae naoka igre eigna unha te eni mare te ghilei mei posa ka narane gognarogne.

19Eghuteuna iara na tusu lao kapu waen igne ka mae king gna Ijep baludi nogna mae biꞌo, nogna mae mala baubatu, nogna naikno, 20ba naikno phosa te mei au ka kantri Ijep.

Eghuteuna iara na tusu lao waen igne ka mae king gna kantri Usi,

ka mae king gna kantri Filistia te au ka namono Askelon, Gasa, Ekron nei naikno te au faleghu ka namono Asdod,

21eghuteuna naiknodi Idom, Moab nei Amon,

22King di Taea nei King di Saedon, nei King te gnafa te au ka vido rhegna Mediterenian, nei naiknodi thilo namono:

23Dedan, Tema nei Bus, nei iheire te au ka namono te khaba te kuchi fakrodo koba khakla phaꞌudi ra,

24nei king te gnafa te au ka kantri Arebia, nei king te gnafa te au tafri ke lamna namono nagou,

25nei king di Simri, Elam nei Media,

26king di ke raru, te khaba, ba te namo. Naikno te au ka kantri te gnafa ka nauthoglu igne mala koꞌu ka kapu igne.

Eghuteuna leghu lahu na, mae king gna Babilonia te mala koꞌu na.

27Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Jeremaea, iagho tusu lao cheke igne ka naiknore: LORD nodi God mae Israel te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu, ‘Ghotilo koꞌu ka kapu igne mala ghilei luꞌa balu fameomekro. Ghotilo ginauna uka pari, eghuteuna ghotilo ginauna na theome tangomana nate kegra haghe na. Naugna iara ginauna kuru meidi mae naokare mala mei roꞌe ghami ghotilo.’ ” 28Nu jame te tirodi atha mare kapu igne te koꞌu na, iagho cheke eghu: “LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu, ‘Neuba ghotilo ne tiromi, nu ghotilo ginauna na koꞌu tagna.’ 29Filo si ghotilo! Iara ginauna goigonidi naikno te au ka nauthoglu igne. Eghuteuna iara ginauna fufunu glepo igne Jerusalem, ka nogu namono thegu igne. Ba, na theome para ghami iara neu si ghotilo ia? Theo. Iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ginauna kuru meidi mae naokare mala magra ka vike te gnafa ka nauthoglu igne.

30“Jeremaea, iagho tei cheke ka naiknore cheke igre:

“ ‘LORD ginauna eha fabiꞌo jateula lion eghu ka nogna naiknore funu kligna.

Eghuteuna naogla gna mana igne poha jateula fila eghu.

Eghuteuna mana ginauna fnaja fabiꞌo ka nogna naiknore.

Eghuteuna mana ginauna eha fabiꞌo jateula mae te tapla ke kligna grep te mala ei waen ra eghu ka naikno te gnafa ka nauthoglu igne.

31Naogla gna te eha fabiꞌo mana igne ginauna tei posa ka vido te gnafa ka nauthoglu igne.

Naugna LORD na thono diꞌatagna fara ka naikno te gnafa ka nauthoglu igne.

Eghuteuna mana ginauna kafe fatedi nei kafe fagnafadi eghu.’ ”

Igne chekegna LORD.

32LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Puhi biꞌo ginauna mei,

funu ka kaisei kantri ghilei tei posa ka keha kantri te gnafa igre.

Puhi biꞌo igne ginauna mei jateula nuri biꞌo balu nakhete te mei funu ka keha phile nauthoglu na te mei goigonidi gobigna lepo ra eghu.”

33Ka narane igne, thinidi naikno te lehere ginauna chara ka vido te gnafa ka nauthoglu igne. Eghuteuna ginauna na theo kaisei naikno nate diꞌanagnafa nei tanhi teu eidi iheire te lehe te pala te tei giugilui thinidi igre. Thono theo fara. Thinidi naikno te lehe igre ginauna na jateula chara te koko soru pari ka glose ra eghu kolho.

34Ghotilo mae funei te mala reireghidi naikno ra,

ghotilo mala diꞌanagnafa nei tanhi eghu!

Ghotilo mala pepele pari ke kligna nakrofu khaꞌaghi,

fagaglana gna nomi diꞌanagnafa na.

Naugna gognarogne nodi narane mae naoka mala mei falehe ghami ghotilo na,

eghuteuna mae naoka igre ginauna goigoni fahui ghami ghotilo.

Ghotilo ginauna na jateula famane suspen thina te khoko pari te phosa te thono diꞌa fara ra eghu.

35Theo kaisei vido te keli nate rikha te tei poru ghotilo mae funei ra.

Tutuani, mae funei re ginauna para ghami ghotilo.

36Tahati ginauna nomhidi te tanhi fabiꞌo mae te mala baubatudi nogna naikno LORD re.

Naugna LORD ginauna na goigonini fara nodi namono mare na.

37Nodi namono mare igne,

ulu lahu na neke thofno keli fara jateula vido te au kmana buburu te mala ghamu sipu ra neku.

Nu gognarona LORD thono diꞌatagna fara na cheke ranghini namono igne mala vuhai namono nagou.

38LORD kegra haghe na mei jateula lion te mei funu ka nogna vido mala poru ra eghu.

LORD na kuru meidi mae naokare mala goigoni nodi namono mare na,

naugna mana ne thono diꞌatagna fara ka mare.

26

Hatimare mae biꞌo magnahaghei te faleheni mae Jeremaea

1Ka narane te king mae Jehoiakim, thugna mae Josaea igne, mana king gna Juda katha vido kmoꞌei kolho. Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 2“Iagho tei kegra fari hotei glalaba, mala toutonu nogu cheke iara igre ka naikno te mei funudi Juda te tarai ka nogu Sugablahi iara na are. Iagho toutonu ka mare gobigna lepo te chekedi iara ka iagho ra. Eghuteuna iagho thosei ghatho ihoni kaisei cheke ka unha te chekedi iara igre. 3Glahu te nomhini mare cheke igne na, mare ginauna tughu puhidi te diꞌare. Jame te eghu mare na, iara ginauna na figri gaoghathogu na, eghuteuna iara ginauna na theome paradi mare eidi puhi te diꞌa teke edi mare ra. 4Iagho cheke eghu ka mare, ‘Igne unha te chekeni LORD na: Ghotilo mala leghudi nogu farirhiu iara igre. 5Eghuteuna ghotilo mala fanomho ka unha te chekedi nogu mae gloku iara hatimare mae profet. Kmana fata iara kuru aridi mare mala toutonu ka ghotilo, nu ghotilo tiromi fanomho ka nodi cheke mare re. 6Jame te tiromi leghudi ghotilo nogu cheke iara re, iara ginauna goigoni Sugablahi igne, jateula teke eni iara ka namono biꞌo Saelo tifa ia eghu. Eghuteuna kate eni iara igne, naikno te gnafa ka nauthoglu igne ginauna cheke fadiꞌani nanghagna namono Jerusalem.’ ”

7Mae pris, mae profet, nei naikno teu igre mare nomhidi unha te chekedi mae Jeremaea ka nogna Sugablahi LORD na igre. 8Nu kate cheke te gnafa mae Jeremaea gobigna lepo teke chekedi LORD ka mana igre na, mae pris, mae profet nei naikno te gnafa teu igre ne lokini mae Jeremaea ne eha eghu fabiꞌo, “Iagho mala lehe! 9Ba, ne keli eghu sagho cheke te diꞌa te edi iagho ka nanghagna LORD ignea? Eigna iagho theome tangomana te chekeni Sugablahi igne ginauna groꞌe jateula namono biꞌo Saelo tifa ia teuna. Iagho jaola theome naba te chekeni namono biꞌo igne ginauna groꞌe teuna, ba na theo kaisei naikno nate au na teuna!” Aonu naiknore ne kafe mei khapru faligohoni mae Jeremaea ke lamnagna nogna Sugablahi LORD na.

10Kate nomhini igne, nodi mae mala baubatu mae Jiu igre ne kafe jifla mei ka nogna suga king na. Mare mei ka Sugablahi igne ne gnokro soru ka nodi sape mala fate te au rhegna grengatha te kiloi mare Grengatha Majaghani. 11Aonu mae pris nei mae profet teu igre ne cheke eghu ka mae mala baubatu baludi keha naiknore, “Mae igne mala lehe! Naugna te chekeni mae igne na, noda namono biꞌo tahati igne ginauna groꞌe. Uve, ghotilo la nomhinihi themi nogna cheke mae profet igne.”

12Aonu mae Jeremaea ne cheke eghu ka mae biꞌo mala baubatu nei keha naikno teure, “LORD neke kuru mei ghau iara mala mei toutonu ka ghotilo eigna Sugablahi igne balugna namono biꞌo igne. 13Eghume gognarona ghotilo koko puhimi te diꞌare! Tughu nakarha, eghuteuna funu eni unha glepo te keli na mala leghuni LORD noda God. Jame te eghu ghotilo na, LORD ginauna nake tughu gaoghatho gna na. Eghuteuna mana ginauna na theome eni gaoghatho mala roꞌe ghami ghotilo teku igne. 14Nu iara gognarogne auhi ka khamemi ghotilo. Eghuteuna ghotilo tangomana te eni ka iara unha te ghathoni ghotilo te keli ba te doglo. 15Nu kaisei glepo te mala lase fakelini ghotilo na igne. Jame te falehe ghau iara ghotilo na, ghotilo ginauna thofno nakhibomi fara, naugna ghotilo ne faleheni mae ihei te theome eni kaisei najafra na. Eghuteuna ghotilo balugna namono igne nei iheire fateo te au ka namono igne nabami na au papara eigna glepo igne. Naugna LORD thegna neke kuru mei ghau iara ka ghotilo mala toutonudi glepo igre mala nomhidi ghotilo.”

16Nu mae biꞌo mala baubatu igre baludi keha naiknore ne cheke eghu ka mae pris nei ka mae profet teure, “Mae igne chekeni koba ka tahati nanghagna LORD noda God. Theome keli tahati te faleheni mae igne na!”

17Aonu keha mae biꞌo mala baubature kegra haghe ne cheke eghu ka iheire fateo te kafe khapru teu ka vido igne, 18“Tifa, ka narane teke king mae Hesekaea ka kantri Juda, profet Maeka maegna Moreset ia neke eni nafnata cheke igne ka naiknodi Juda ra, ‘LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu:

“ ‘Jerusalem ginauna groꞌe jateula bukrei chara eghu.

Eghuteuna Thogele Blahi igne Saion ginauna vuhai glose kolho,

eghuteuna mare ginauna tobi nagare tagna.

Eghuteuna thogele te au nogna Suga LORD igne ginauna thafru ka soro.’

19Ba, mae King Hesekaea baludi naiknodi Juda igre neke faleheni mae profet Maeka eidi nogna cheke mana igre? Theo kolho. King neke ghatho tahuni LORD neke tarai ka mana mala toghodi mare. Naugna igne LORD neke tughu gaoghatho neke theome goigonidi mare, jateula teke ghathoni mana na neku. Nu tahati namo thoke ghita kaisei puhi biꞌo fara.”

20Tifa na kaisei mae nanghagna na mae Iuraea, mana neke toutonu ka nanghagna LORD. Mae Iuraea igne neke thugna mae Semaea, maegna ka namono Kiriat-Jaerim. Mana jaola neke cheke tibrini namono igne nei kantri igne jateula te eni mae profet Jeremaea igne neku. 21Eghuteuna kate nomhini mae king Jehoiakim baludi nogna mae biꞌo nei nogna mae soldia teure nogna cheke mae Iuraea igre, mae king neke hironi kaisei nabrou te mala faleheni mae Iuraea. Nu mae Iuraea nomhini igne neke mhaghu nogna. Aonu mana rikha ne tei au Ijep. 22Nu king Jehoiakim kuruni mae Elnatan, thugna mae Akboa neke tei Ijep baludi keha mae mala athani mae Iuraea. 23Mare lokini mae Iuraea atha neke pulo ka King Jehoiakim. Aonu king chekedi nogna mae glokure ne faleheni mana. Aonu mare atha thinigna mana na ne tei koko soru ka bekudi naikno te kumare.

24Nu ka narane te magnahaghei faleheni mae Jeremaea naiknore igne, mae Ahikam thugna mae Safan igne ne toghoni mae Jeremaea mala theome tangomana mare te faleheni mana na.

27

King Nebukadnesa ginau funei fruni ni Juda

1Ka vido kmoꞌei te king gna Juda mae Sedekaea thugna mae king Josaea igne, LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Jeremaea, iagho atha kaisei vido thaba baludi phei nhugha mala horo kaisei glepo jateula glepo te mala lilisei ka grara gna buluka ra eghu. Eghuteuna iagho lilisei glepo igne ka graramu na. 3Eghuteuna iagho faꞌatha nogu cheke iara igne ka mae te atha nonomho te tei Jerusalem ka mae Sedekaea, king gna Juda mala atha tei mare ka king gna Idom, nei ka king gna Moab, nei ka king gna Amon, nei ka king gna Taea nei ka king gna Saedon. 4Iagho cheke ka mae igre eigu iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nodi God mae Israel te chekeni igne: Ghotilo mae te mala atha nonomho ra, ghotilo tei cheke eghu ka nomi king re, 5‘Ka nogu nolaghi biꞌo, iara neke vuavuha nauthoglu igne baludi naikno nei gobigna lepo fateote’o te au ke lamna gna. Eghuteuna iara tufa glepo igre ka ihei te vahini iara na. 6Eghume gognarona iara lisa lao nomi kantri ghotilo igre ke parigna nogna nolaghi nogu mae gloku iara, king Nebukadnesa, king gna Babilonia. Eghuteuna iara jaola tusu lao nolaghi igne ka mana mala funei frunidi gobigna lepo te tautagu ka namhata na are. 7Kantri te gnafa ka nauthoglu na igre ginauna au ke parigna nogna nolaghi mana. Eghuteuna ke leghu na, mare ginauna au ke parigna nogna nolaghi thugna mana na, eghuteuna ke leghu gna igne mare au ke parigna nogna nolaghi gragna mana na, na eghu fabrahu ghilei gnafa ka narane te vahini iara na. Ka narane igre, keha kantri te nheta fara ginauna tapla faparini Babilonia mala ke nodi naikno sneka mare.

8“ ‘Nu jame kaisei kantri ba kaisei king tirogna au ke parigna nogna nolaghi king Nebukadnesa, iara ginauna roꞌeni kantri igne. Iara ginauna kuruni king Nebukadnesa mala magra ka mare. Mare ginauna kmoꞌe ka gano, eghuteuna mare ginauna na thokedi fogra biꞌo. Ka puhi igne iara ginauna goigoni ni kantri ba king igne. 9Eghume ghotilo thosei fanomho ka mae profet chaichaghi, ka mae khaekae, ka mae neilehe, ka mae glalase nei ka mae iheire te ruarutha mifi. Ghotilo thosei fanomho ka mae igre kate chekeni mare te mala thosei au ke pari gna nogna nolaghi king gna Babilonia teuna. 10Mae igre chaghi ghami ghotilo fabrahu. Nu jame te fatutuani di ghotilo nodi cheke mae igre na, iara ginauna khi tei ghami ghotilo ka vido aheva te khaba fara. 11Nu jame kaisei kantri magnahaghei te au ke parigna nogna nolaghi king gna Babilonia. Kantri igne ginauna na jateula buluka te snakreni mae khoto gna na te lisei lao vido thaba balu nhugha ka grara gna na mala loku teu ia eghu. Mae igre ginauna na loku fabrahu ranghini mana. Eghuteuna iara ginauna snakredi mae igre mala au ka nodi kantri mare igne. Mare tangomana te loku nagare nei au fakeli nodi teu ka vido igne.’ Igne cheke gna LORD.”

12Aonu iara tei ne toutonudi nafnata cheke igre ka King Sedekaea, mae ihei te king gna Juda. Iara ne cheke eghu ka mana, “King, ghotilo lisa lao ghami themi ke pari gna nogna nolaghi king gna Babilonia baludi nogna naikno manare. Ghotilo jateula buluka te snakreni mae khoto gna na te lilisei vido thaba balu nhugha ka grara gna na te mala loku ia eghu mala loku ranghidi mare. Jame te eghu ghotilo na, ghotilo ginauna au fakeli nomi jare. 13LORD la chekenihi, jame iheire te tirodi au ke parigna nogna nolaghi king gna Babilonia na, mare ginauna lehe ka magra, ka theo gano nei ka fogra biꞌo. Ba, king? Iagho magnahaghei te lehe baludi nou naikno igre? 14Ghotilo thosei fanomho ka nodi cheke mae profet chaichaghi igre, eigna mae igre na chekeni ka ghotilo te mala thosei au ghotilo ke parigna nogna nolaghi king gna Babilonia teuna. Mare na chaichaghi kolho ka ghotilo. 15LORD ne cheke eghu, ‘Iara neke theome kurudi mae igre, nu mare toutonu chaichaghi ka nanghagu iara. Jame te fatutuanidi ghotilo nodi cheke mae igre na, iara ginauna khi ghami ghotilo baludi mae profet tuare mala jifla kokoni ghotilo nomi namono igne mala tei lehe ka vido te khaba.’ ”

16Aonu iara ne toutonuni chekegna LORD igne ranghidi mae pris nei naikno teu igre ne cheke eghu, “Igne unha te chekeni LORD na: Ghotilo thosei fanomho ka nodi cheke mae profet te cheke eghu igre, ‘Theome raugha mare ginauna nake atha glepo gna nogna Sugablahi LORD te au teu Babilonia gognaro gre, mala atha ke pulo mei Jerusalem.’ Mae profet igre chaghi ghami ghotilo! 17Ghotilo thosei fanomho ka nodi cheke mae igre. Te keli na ghotilo au ke parigna nogna nolaghi king gna Babilonia, te eghu na ghotilo ginauna au fakeli nomi. Na eghunu groꞌe namono igne eghu. 18Jame te mae profet tutuani mare te toutonuni chekegu iara na, mare nabadi te tarai ka iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na, mala fanogradi iara mae naoka tuare mala theome mei atha tei mare Babilonia glepo te au teu ka Sugablahi igne, nei ka suga gna king gna Juda, nei ka keha vido Jerusalem. 19-20King Nebukadnesa mei Jerusalem ne atha king Jehoiakin, thugna King Jehoiakim gna Juda, baludi mae biꞌo mala baubatu ka namono Jerusalem nei ka keha vido Juda mala tei Babilonia. Eghuteuna ka narane igne, mana neke theome atha phei khegra biꞌo ke ulugna nogna Sugablahi LORD, nei tangk teke horo ka bras, nei kat mala pala khoꞌu, nei keha glepo gna Sugablahi na. Glepo igre au faleghu ka namono Jerusalem. 21Aonu iara God, nodi LORD mae Israel, iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, iara na cheke eghu ka ghotilo, iara cheke eidi glepo te au teu ka Sugablahi igne, nei ka sugagna king gna Juda, nei ka keha namono Jerusalem: 22‘Mae naokare ginauna atha glepo igre tei Babilonia. Glepo igre ginauna au jare ghilei thoke ka narane na teke atha fapulo di iara re. Ka narane tuana, iara ginauna nake atha fapulo glepo igre mala ke lilisei Jerusalem mala au dire.’ ” Igne cheke gna LORD.

28

Profet Hananaea ne chaghidi naiknore

1Ka falima nhigra, ka fafati finogha king Sedekaea te funei fruni Juda, Profet Hananaea thugna mae Asur, maegna ka namono Gibeon, mana mei ka Sugablahi gna LORD na ne cheke ka mae Jeremaea ke uludi mae pris baludi naiknore. Mana ne cheke eghu, 2“LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei noda God tahati maeda Israel teu igne, mana ne cheke eghu: ‘Iara ginauna kina lopi nogna nolaghi king gna Babilonia. 3Ame salaꞌu nga phei finogha igre teuna, glepo gna Sugablahi teke atha teke tei Babilonia King Nebukadnesa ira, iara ginauna nake atha fapulo agne Jerusalem. 4Iara ginauna na jaola ke atha fapuloni King Jehoiakin, thugna king Jehoiakim, baludi naikno teke atha teke tei mare Babilonia ra. Iara ginauna kina lopi nogna nolaghi king gna Babilonia, jateula mae te atha koko vido thaba ka grara gna buluka na ia eghu. Igne chekegna LORD.’ ”

5Aonu profet Jeremaea kegra haghe ke uludi mae pris nei naikno teu te kegra teu ka Sugablahi na igre ne cheke eghu ka profet Hananaea, 6“Tutuani fara! Iara magnahagheni LORD te eni jateula te chekeni iagho igne teuna! Thofno keli fara jame te eni LORD unha te chekeni iagho igne mala ke atha fapulo glepo gna Sugablahi te au teu Babilonia baludi naikno teke atha fajifladi mare ka namono igne ra. 7Nu iagho fanomho fakeli ka unha nate chekeni iara ka iagho baludi naikno igre. 8Funu tifa te ghilei mei posa ka narane igne, mae profet igre mare neke cheke eidi narane mala magra, narane hoholo biꞌo, narane mala fogra biꞌo teu igre mala kafe thokedi naikno te kmana ka namono nei kantri. 9Eghume, jame kaisei mae profet cheke eigna narane pharikeli, tahati theome laseni cheke igne tutuani ba theo. Nu jame te tutuani nogna cheke mana igre, tahati ginauna laseni, LORD neke tusu lao cheke igre ka mae profet igne neke kuru meini mana teuna.”

10Aonu mae profet Hananaea atha vido thaba te au ka grara gna mae Jeremaea na igne ne kina lopi. 11Mana kegra haghe ne cheke eghu ke uludi naiknore, “LORD ne cheke eghu: Ka nafnata puhi igne, ame gnafa nga phei finogha igre teuna, iara ginauna kina lopi nogna nolaghi King Nebukadnesa te funei frunidi kantri te gnafa igre.” Kate nomhini mae Jeremaea cheke igne, mana kegra haghe ne jifla.

12Keha fata ke leghu gna te kina lopi mae profet Hananaea vido thaba ka grara gna profet Jeremaea na igne, LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 13“Iagho tei ka profet Hananaea mala cheke eghu ka mana, ‘LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne, mana ne cheke eghu: Iagho kina lopi kolho vido thaba balu nhugha igne. Nu ke tughu gna glepo igne na, iara ginauna horo nafnata glepo igne ka aean mala lilisei ari ka iagho. 14Iara ginauna lisei soru naiknodi kantri igre ke parigna nogna nolaghi biꞌo King Nebukadnesa, king gna Babilonia te theo kaisei naikno nate kina lopini na. Eghuteuna iara ginauna na jaola chekedi glepo te tautagu ka namhata na are mala au ke parigna nogna nolaghi mana.’ ”

15Aonu profet Jeremaea leghuni nogna cheke LORD igne ne cheke eghu ka profet Hananaea, “Hananaea, fanomho fakeli iagho ia! LORD neke theome kuru mei nigho iagho. Nu naikno igre fatutuanidi nou cheke chaichaghi iaghore. 16Naugna igne, LORD ne cheke eghu: Theome raugha, iara ginauna atha fadelei nigho iagho ka nauthoglu igne. Ka finogha igne iagho ginauna lehe, naugna cheke te edi iagho igre batudi naiknore mala theome leghuni nogu cheke iara na.” 17Aonu ka fafitu nhigra ka finogha igne, profet Hananaea ne lehe.

29

Profet Jeremaea ne riso tei ka naiknodi Juda te au Babilonia

1Profet Jeremaea au neu Jerusalem ne riso tei kaisei letas ranghidi mae mala baubatu nei mae pris, nei mae profet, nei keha naiknodi Juda te tei au Babilonia. King Nebukadnesa atha naikno igre Jerusalem neke tei au Babilonia. 2Mana rioriso letas igne keha narane ke leghugna te mei mae Babilonia igre Jerusalem te athadi King Jehoiakin ghe idogna baludi nogna mae biꞌo, nei mae mala baubatu ka namono biꞌo Jerusalem, nei mae mala baubatu ka keha namono ka kantri Juda, nei iheire te lase edi thua nafnata glepo te keli teu igre ne jifla Jerusalem. 3Mae Jeremaea tusu lao letas igne ka mae Elasa thugna mae Safan ghe mae Gemaraea thugna mae Hilkaea. King Sedekaea kurudi phei mae igre ne tei ka King Nebukadnesa. Igre cheke te au ka letas igne:

4Ranghi ghami ghotilo naiknomi Israel te au Babilonia ra. Igne unha te chekeni LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, noda God tahati maeda Israel: “Iara neke khi fajifla ghami ghotilo Jerusalem mala tei au Babilonia. 5Te keli na ghotilo loku suga mala au fakeli, nei jaola loku nagare mala karha ghemi gano. 6Ghotilo mae nalhaꞌu ra tolaghi mala au kmana thumi nalhaꞌu nei gaꞌase eghu. Te keli na ghotilo mala kmana nei vuragha eghu jare Babilonia. 7Iara neke kuru tei ghami ghotilo ka namono te au ghotilo tuana. Eghume, ghotilo loku heta mala toghoni namono biꞌo tuana mala au fakeli. Ghotilo mala tarai ka iara LORD, eghuteuna iara ginauna fablahini namono tuana. Naugna, jame te au fakeli ghotilo ka namono tuana na, ghotilo ginauna na jaola au fakeli nei jaola au nomi kmana glepo eghu. 8Ghotilo thosei fanomho ka nodi cheke mae profet chaichaghi nei mae khaekae teu te au balumi ghotilo ka kantri Babilonia. Ghotilo thosei fanomho ka nodi mifi mae tuare. 9Mae tuare chaghi ghami ghotilo ka nanghagu iara. Nu iara neke theome cheke ranghidi mare!”

10Igne unha te chekeni LORD na, “Babilonia ginauna au nogna nolaghi ke klignami ghotilo nabagna fitusalei finogha. Ke leghudi fitusalei finogha igre, iara ginauna mei ka ghotilo. Eghuteuna iara ginauna leghuni nogu nhaꞌa cheke na mala ke atha fapulo ghami ghotilo Jerusalem. 11Iara LORD, iara ghathonihi unha te magnahaghei eni iara te mala togho ghami ghotilo na. Iara magnahaghei ghami ghotilo te au fakeli fabrahu mala theo kaisei puhi biꞌo nate thoke ghami ghotilo na. Iara magnahaghei ghami ghotilo te fatutuani ghau iara ghilei thoke mei narane te vahini iara na. 12Ka narane tuana, ghotilo ginauna mei ka iara mala tarai ka iara, eghuteuna iara ginauna na nomhi ghami ghotilo. 13Eghuteuna jame te hiro ghau iara ghotilo ka gaoghathomi fateote’o nei ka nomi glalase fateote’o teuna, ghotilo ginauna filo ghau iara. 14Uve, ghotilo ginauna filo ghau iara, eghuteuna iara ginauna atha fajifla ghami ghotilo ka namono te au teu ghotilo gognaro igne mala ke figri ka nomi thofno namono na.”

15Glahu cheke eghu ghotilo, “Agne ka kantri Babilonia, LORD neke tusu mei hatimare mae profet ka ghehati.” 16Nu igne nogna cheke LORD eigna king gna Juda te gnokro ka nogna sape nafnakno King Devet, baludi keha naikno te theome tei balumi ghotilo Babilonia, nu au faleghu Jerusalem. 17Uve, LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu, “Iara ginauna kurudi mae naokare mala tei magra ka naikno te au ka kantri Juda. Eghuteuna naiknore ginauna thokedi grofo nei fogra biꞌo. Eghuteuna mare ginauna na jateula sisi fig te boto te theome naba te mala ghamu naikno ra eghu. 18Iara ginauna na fakokhoanadi fara ka naꞌau papara biꞌo, eghuteuna kate nomhini igne, naiknodi keha kantri ka nauthoglu igne ginauna mhaghu nodi fara balu fififri. Iara ginauna ngolhi tafridi, eghuteuna aheva te tei au mare na, naiknogna vido tuana ginauna rhana nodi fara balu nagho. Aonu naikno gna namono igne ginauna cheke fadiꞌa balu tibri mala thoke mei hoholo ka mare. 19Iara ginauna kuru mei thua nafnata naꞌau papara, naugna mare ne tirodi fanomho ka nogu cheke iara te toutonu mae profet ka mare igre. Eghuteuna ghotilo iheire te khi fajifla ghami iara ka nomi namono ra, ghotilo jaola tiromi fanomho.” Igne cheke gna LORD.

20Ghotilo naikno teke khi fajifla ghami iara Jerusalem teke jifla teke tei au Babilonia ra, ghotilo fanomho fakeli ka nogna cheke LORD igne! 21LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu, “Ehab thugna mae Kolaea ghe mae Sedekaea thugna mae Masea igre, phei mae profet chaichaghi. Phei mae igre toutonu chaghi ka nanghagu iara. Eghume, iara ginauna lisa laodi phei mae igre ke parigna nogna nolaghi King Nebukadnesa. Eghuteuna mana ginauna falehedi phei mae igre ke ulumi ghotilo. 22Eghume, ghotilo maemi Juda te au Babilonia ra, kate magnahaghei cheke fadiꞌani kaisei mae kherami fofodu na, ghotilo na cheke eghu ka nanghadi phei mae igre, ‘LORD ginauna goigoni nigho jateula mae Sedekaea ghe mae Ehab teke gnubra king gna Babilonia teke ghamu khaꞌaghi ra eghu.’ 23Iara ginauna goigonidi phei mae igre, naugna phei mae igre ne eni puhi te thono diꞌa fara na fari hoteimi ghotilo maemi Israel. Phei mae igre neke eni puhi te diꞌa na ka khetodi mae kheradi thedi re, eghuteuna phei mae igre jaola toutonu chaghi ka nanghagu iara. Iara neke theome tusu lao cheke te toutonu ka ghotilo phei mae igre. Iara LORD, iara lasedi puhidi phei mae igre, eghuteuna iara thegu filonihi igne.” Igne cheke gna LORD.

Jeremaea ne cheke faheta ka mae Semaea

24-25LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nodi God mae Israel igne ne cheke ka iara mala fatei kaisei nonomho ka mae Semaea, maegna Nehelam te tei au Babilonia. Nonomho igne cheke eghu, “Ghema Semaea, iagho neke rioriso kaisei letas ka nanghamu themu mala fatei ka naikno te au faleghu teu Jerusalem ra, nei ka mae pris Sefanaea thugna mae Masea, nei ka mae pris te gnafa te au Jerusalem. Iagho rioriso eghu ka mae Sefanaea: 26‘Sefanaea, LORD na vahi nigho iagho mala tughuni mae Jehoeada mala mae pris ulu ka nogna Sugablahi LORD. Iagho tangomana te lokini kaisei mae fameomekro te loku jateula kaisei mae profet teu ana. Iagho loki khame gna nei ghahe gna teu manare fari hotei thaba, aonu fabaꞌo lao kaisei chen aean ka grara gna mana na. 27Gognarona mae Jeremaea maegna Anatot igne loku jateula kaisei mae profet eghu. Eghume, naugna unha sagho te theome lokini mana gnea? 28Mae Jeremaea neke riso eghu ari ka ghehati Babilonia, Ghotilo ginauna au fabrahu jare Babilonia. Eghume te keli na ghotilo loku nomi suga nei joꞌu ghemi gano eghu mala ghamu ka unha teke joꞌu ghotilore.’ ”

29Mae pris Sefanaea atha letas igne ne tei iu’iju ka mae Jeremaea. 30Aonu LORD ne cheke eghu ka mae profet Jeremaea, 31“Iagho fatei cheke ka naiknodi Juda te au Babilonia ra. Iagho cheke eghu: ‘Neuba LORD ne theome kuru arini mae profet Semaea gna Nehelam igne ka ghotilo, mae profet chaichaghi igne fariuriu ghami ghotilo mala fatutuanidi ghotilo nogna chaghi thegnare. 32Aonu LORD ne cheke eghu: Iara ginauna parani mae Semaea baludi tharakna gna manare, naugna mana ne batu fadeleidi nogu naikno iara re ne theome filodi unha glepo te keli te edi iara re. Eghume iara ginauna na thofno fahuini vikegna mana igne mala theo kaisei naikno ka mare te karha na.’ ” Igne cheke gna LORD.

30

LORD nhaꞌa cheke mala toghodi nogna naiknore

1Igre cheke te chekedi LORD ka mae Jeremaea re. 2“Iara LORD, nodi God mae Israel. Iagho rioriso sukha ka buka unha te chekedi iara ka iagho igre. 3Ka narane tuana, iara ginauna nake atha fafigri naiknodi Jerusalem nei Juda mala ke pulo mei au fakeli ka nodi namono teke tusu ari iara ka vikedi mare tifa ra.”

4LORD ne ghathodi fara naiknodi Jerusalem nei Juda teu igre ne cheke eghu:

5“Iara nomhidi naikno te mhaghu nodi fara te tanhi fabiꞌo,

nei theome au ka pharikeli teura.

6Ba? Nalhaꞌu na tangomana te fakarha sua na?

Ne faꞌunha site filodi iara mae nalhaꞌu te loku ka khoto thiꞌa na jateula gaꞌase te namo karha sua teu igrea?

Ne faꞌunha si mare te jateula te mhaghu teu te nhogri tathadi nei foflodi teu igrea?

7Tore. Narane igne ginauna na thono ninhigrana fara.

Theo kaisei narane te jateula igne teuna.

Ginauna puhi biꞌo fara na thoke mei ka vikegna Israel,

nu theo kaisei naikno nate lehe na.

8“Ka narane igne, iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o ginauna atha fadelei ghami ghotilo ka nodi nolaghi nomi naokare,

jateula mae ihei te atha fadelei vido thaba balu nhugha ka grara gna buluka na ia eghu.

Uve, iara ginauna kusu chen te haru fabrahu ghami ghotilo mare igne.

Eghuteuna ginauna na theo kaisei mae ka keha kantri igre nate atha ghami ghotilo te tei loku jateula sneka teuna.

9Mare ginauna loku ranghi ghau iara LORD,

nomi God ghotilo, nei loku ranghini king teke vavahi iara ka vikegna King Devet.

10“Eghume, ghotilo vikegna Israel, nogu naikno gloku iara ra ghotilo thosei mhaghu.

Iara ginauna atha fapulo ghami ghotilo ka kantri te tei au sneka teu ghotilo igne.

Uve, iara ginauna atha fajifla ghami ghotilo ka vido aheva te funei fruni ghami teu mae naoka igre.

Ghotilo ginauna nake pulo mei ka nomi thofno namono na mala ke au fakeli nei au ka pharikeli.

Theo kaisei naikno nate goigoni ghami ba famamhaghu ghami teu ghotilo ginauna. Theo.

11Iara au balumi ghotilo, eghuteuna iara ginauna fakarhi ghami ghotilo.

Neuba iara ne goigonihi kantri mala tei au ghotilo teku iara igne,

iara ginauna na theome goigoni ghami ghotilo.

Neuba, iara ginauna para ghami ghotilo,

eidi nakhibo te edi ghotilo ranghi ghau iara,

nu iara ginauna na theome para ghami fara ghotilo.”

Igne cheke gna LORD.

12LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo thubu, eghuteuna theome tangomana nate mafo na.

Ghotilo fnera, eghuteuna theome tangomana teke keli na.

13Theo kaisei naikno nate phile ka ghotilo na.

Eghuteuna jaola theo kaisei meresin te mala famafodi thubumi ghotilore.

14Kherami ghotilore ghatho iho ghamihi ghotilo.

Mare theome ghatho tahu ghami ghotilo gognarona.

Iara para ghami ghotilo,

jateula mae naoka te magri ghami ghotilo ra eghu.

Papara te snakre mei iara igne ninhigrana fara,

naugna nakhibomi ghotilore kmana fara,

eghuteuna nabamiu ghotilo te papara na.

15Tore, naugna unha si ghotilo te khuru chekedi thubumi grea?

Thosei khuru chekedi glepo nate theome ke keli fapulo igre.

Iara kuru ari papara ka ghotilo, naugna nakhibomi ghotilore kmana fara,

eghuteuna ghotilo nabami fara te papara na.

16“Nu jame te mei mae naokare te goigoni ghami ghotilo na,

iara ginauna goigonidi mare.

Eghuteuna jame te mei mae naokare te blau nomi glepo ghotilore,

iara ginauna blau nakarhadi mae igre.

Iara ginauna edi glepo igre mala jifla kokoni mare nodi thofno namono na

mala tei au ka vido te theome nodi mare.

17Nu iara LORD ginauna nake fakeli fapulo ghami ghotilo,

eghuteuna thua fogrami nei thubumi teu ghotilore ginauna nake keli fapulo.

Iara eni igne, naugna te chekeni mare na iara ngolho fajifla ghami ghotilo,

eghuteuna theo kaisei naikno te ghatho tahudi Juda ghe Israel.”

Igne cheke gna LORD.

18LORD ne cheke eghu,

“Iara ginauna kokhonidi vikegna Israel,

nei toghodi mare mala thofno keli fara nakarhadire.

Mare ginauna nake babana fapulo nodi namono na,

eghuteuna lilisei nogna suga biꞌo king na ka thofno vido teke augna na.

19Aonu mare ginauna gleale’a fara nei koje mala kilo fnakno ghau iara.

Iara ginauna fablahidi mare,

mala kmana nei theome glaꞌe soru eghu mare.

Iara ginauna fablahidi mala ghatho tahudi mare naiknore,

eghuteuna theo kaisei naikno nate faparidi mare na.

20Iheire nate karha mei ke leghure ginauna rheta jateula nogu naikno iara teke rheta tifa ra eghu.

Iara ginauna toghodi mare,

eghuteuna mare ginauna au fakeli ka glose igne.

Eghuteuna iara ginauna goigonini ihei te fariuriu paradi mare na.

21Kaisei mae ka mare thedi nate king te mala funei frunidi mare na. Iara ginauna atha meini mae igne mala mei namo ka iara.

Naugna mare theome tangomana te mei thedi te namo ka iara na.

22Ka puhi igne mare ginauna nogu naikno iara,

eghuteuna iara nodi God mare.”

Igne cheke gna LORD.

23Fanomho ghotilo ia! LORD na thono diꞌatagna fara ka ihei te diꞌa fara puhi gna na.

Eghuteuna papara nate kuru mei mana ka mare igne,

ginauna na jateula thongna te malu ka saeklon ra eghu.

24Diꞌa tagna LORD igne ginauna theome gnafa ghilei thoke mei narane te magnahagheni mana te mala gnafadi gobigna lepore.

Ka narane leghu lahu na ghotilo naikno ra ginauna lase fakelini glepo igne.

31

Mae Israel ginauna nake pulo mei ka nodi namono na

1LORD ne cheke eghu, “Ka narane nate mei ginau igne, iara ginauna nodi God vike te gnafa Israel, eghuteuna mare nogu naikno iara.”

2LORD ne cheke eghu,

“Tifa, kani teke au kuꞌemi ghotilore ka namono nagou ra,

iara neke keli ranghidi neke theome lehe ka magra,

eghuteuna hiro nodi namono te mala gnafa na.”

3Ka narane tuana, LORD neke falaseni thegna ka mae Israel neke cheke eghu,

“Iara namha ghami ghotilo fabrahu fara,

eghuteuna iara ginauna na ghatho tahu ghami ghotilo fabrahu.

4Ghotilo nogu naikno iara.

Iara ginauna na fakegra haghe ghami ghotilo maemi Israel mala kaisei vike te rheta tulao.

Eghume ghotilo ginauna lalahu taborin nei ragi balu gleale’a.

5Ghotilo ginauna joꞌu grep ke kligna thogele Samaria.

Eghuteuna ihei te joꞌu grep igne ginauna ghamu sisigna na.

6Ka narane igne, mae te toetoe ke kligna thogele Efrem igne ginauna eha eghu fabiꞌo,

‘Mei ghotilo! Tahati ari ke kligna Thogele Saion mala pogho soru ka LORD noda God!’ ”

7LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo koje balu gleale’a eigna Israel!

Ghotilo eha fabiꞌo eigna kantri te biꞌo lahu ka nauthoglu igne.

Kate kilo fnaknoni LORD na,

ghotilo mala cheke eghu ka naiknore,

‘LORD! Fakarhidi nou naikno Israel te au faleghu igre!’

8Iara ginauna atha fajifladi mala jifla mei ka kantri ke raru.

Uve, iara ginauna nake atha fapulo nogu naiknore funu ka kantri te khaba.

Keha naiknore dofu nei blughu.

Keha gaꞌasere bukla nei namo karha sua teu igre ginauna jaola nake kafe pulo mei.

Iheire na teke pulo mei igre thofno kmana fara.

9Ka narane te atha fajifladi iara re,

naikno igre ginauna tanhi nei tarai eghu ka iara nake pulo mei.

Iara ginauna na baubatudi mei ka vido te au khoꞌu te keli,

eghuteuna iara ginauna atha meidi ka nabrou te doglo mala theome uka mare.

Iara ginauna eni igne,

naugna iara jateula kmadi eghu vikegna Israel,

eghuteuna vikegna Israel igne jateula thugu nalhaꞌu teke kulu karha ra eghu iara.

10“Ghotilo te gnafa ka kantri te gnafa ra,

fanomho mei ka nogu cheke iara LORD!

Ghotilo tei toutonuni nogu cheke iara igne ka naikno te au khaba ka ghotilo ra!

Ghotilo tei cheke eghu,

‘LORD neke brue fajifladi naiknodi Israel neke tei tafri,

nu mana ginauna nake atha fapulodi.

Mana ginauna hirodi,

jateula mae greireghi sipu te hirodi nogna sipu ra eghu.’ 

11Iara LORD, iara ginauna nake atha fapulo vikegna Israel ka khamedi nodi mae naoka te nheta fara igre.

12Mare ginauna mei kegra ka Thogele Saion mala koje balu gleale’a.

Mare ginauna gleale’a eidi gano, waen te keli, oliv oel,

sipu majaghani nei buluka majaghani.

Mare ginauna au nodi kmana glepo te keli jateula famane nagare te au kmana khoꞌu te keli ra eghu,

eghuteuna mare ginauna na theome glaꞌe soru.

13Ka narane igne, goro gaꞌase majaghani re ginauna ragi balu gleale’a,

eghuteuna mae majaghani nei mae biꞌo teure ginauna jaola loku fodu mala ragi nei gleale’a eghu baludi.

Iara ginauna fameomego nagnafadi mala theome diꞌanagnafa,

nu mala gleale’a nodi fabrahu kolho mare eghu.

14Mare ginauna atha mei kmana gano ka iara,

eghume mae pris ginauna au ghedi kmana gano te keli.

Eghuteuna iara ginauna toghodi nogu naiknore

mala gleale’a ka glepo te keli nate tusu ranghidi iara re.”

Igne cheke gna LORD.

LORD na kokhonidi nogna naiknore

15LORD ne cheke eghu,

“Kaisei naogla ne nomhi laoni namono Rama.

Naogla natanhi nei khoje diꞌanagnafa.

Resel tanhidi thugnare.

Eghuteuna ninhigrana ranghini kaisei naikno te fameomegoni naꞌa na,

naugna ne dofidi thugnare.”

16-17Nu iara ne cheke eghu: “Resel, thosei tanhi. Iagho famomoja kholodi tathamure, naugna iara ginauna tusu ranghi nigho glepo te keli eidi gloku te keli teke edi iagho ranghidi thumura. Goro sua igre ginauna jifla mei ka namonodi mae naokare mala ke pulo mei ka nodi namono na. Eghuteuna nakarhamu iagho na ginauna thofno keli fara.”

Igne cheke gna LORD.

18“Iara nomhidihi nodi diꞌanagnafa nei natanhi teu vikegna mae Efrem ra.

Mare tanhi ne cheke eghu,

‘LORD, ghehati gne jateula sua buluka mata te theome au snoto ra eghu.

Nu iagho para ghami mala leghu nigho.

Iagho LORD, nomi God ghehati, atha fapulo ghami ka iagho.

19Ghehati tei koko nigho,

nu gognarona iagho tughuhi gaoghathomu na.

Kate laseni nomi najafra na,

ghehati mamaja nomi fara ne pogho soru pari phaꞌumire.

Tifa na vikemi ghehati ra neke au jateula naikno majaghani neku neke edi kmana puhi te diꞌa.’

20Nu te chekeni iara ka ghotilo gognarona.

Efrem gne thofno mae thugu iara,

iara thofno namhani nei gleale’ani eghu mana.

Kmana fata iara diꞌatagu fara ka mana eidi nakhibogna manare.

Nu neuba, leuleghu fata na iara ghathoni mana,

naugna iara namhani nei kokhoni noguni eghu mana.

21“Ghotilo maemi Israel, ghotilo ghatho fakelini nabrou teke leghuni ghotilo kani teke jifla ghotilo ka thofno namonomi ia,

eghuteuna ghotilo neke lilisei fagaglana ka nabrou na mala laseni aheva na teke pulo mei na.

Ghotilo Israel, ghotilo mala ke pulo mei ka nomi namono igre.

22LORD namha ghami fara ghotilo,

nu ghotilo tei kokoni fabrahu mana.

Niha nau ame ke pulo mei nga ka mana si ghotilo ia?

LORD ginauna eni kaisei glepo majaghani fara ka nauthoglu igne.

Naiknodi Israel igre ginauna loku famaku ka nodi LORD na,

jateula gaꞌase te loku famaku ka kheto gna na ia eghu.”

LORD ginauna atha fapulo naiknodi Israel

23LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu, “Iara magnahaghei teke atha fapulo naiknodi Juda mala ke pulo mei ka nodi namonore mala ke au fakeli. Eghuteuna mare ginauna cheke eghu ranghini Jerusalem: ‘Iagho Thogele Blahi! Snakreni LORD mala fablahi nigho! Iagho nogna namono mae ihei te doglo fara!’ 24Neubane ihei te au ka namono, ba ihei te loku ka nagare, ba ihei te reireghi sipu, mare ginauna au fodu fakeli nodi ka namono te gnafa ke lamnagna kantri Juda. 25Jame ihei te babaꞌo na, iara ginauna nake farheta fapuloni. Eghuteuna jame ihei te rofo na, ba te roi koꞌu na, iara ginauna tusu ranghini gano nei khoꞌu eghu mala ke rheta fapulo.”

26Aonu, ka narane igne, iara dofra haghe ne filo tafri, eghuteuna iara ne keli nagnafagu fara eigna unha te eni LORD kate thuru teu iara igne.

27“Iara LORD, iara cheke tutuani fara. Ginauna, iara te mala toghodi naikno nei glepo te tautagu teu igre mala vuragha ka vikegna Israel, nei ka vikegna Juda, jateula mae ihei te loku ka nagare te vuragha gano ra eghu. 28Tifa na iara neke thofno atha fajifladi ka nodi namono re. Iara neke roꞌedi, faparidi, nei goigonidi fara neku. Nu iara LORD ginauna reireghi fakelidi ka narane iara nate babana fapulodi, nei lisei fapulodi jateula mae ihei te joꞌu gano ka nogna nagare ra eghu.” Igne cheke gna LORD.

29“Eghuteuna, ka narane igne naiknore ginauna na theome cheke eghu:

“ ‘Idoda kmada ra neke ghamu sisi grep te theome muita.

Nu grahagna na theome khoko ka foflodi gradire.’

30“Nu ihei te ghamu sisi grep te theome muita igne na, grahagna na theome khoko ka foflogna na. Gaoghatho gna cheke igne na: Jame ihei te tapla jafra ka nakhibo na, mala lehe ka nakhibo gna thegna.”

31LORD ne cheke eghu:

“Fanomho ghotilo ia. Iara la vahinihi kaisei narane eigna iara ginauna eni kaisei nhaꞌa cheke majaghani baludi Israel ghe Juda.

32Nhaꞌa cheke igne ginauna na theome jateula nhaꞌa cheke teke eni iara ka kuꞌedi mare tifa kani teke baubatudi teke jifla iara ka kantri Ijep.

Uve, neuba iara ne namhadi fara jateula mae ihei te namhani khetogna na ia neu,

mare neke huhughuni nhaꞌa cheke tuana.

33Igne u nhaꞌa cheke majaghani nate eni iara baludi naiknodi Israel.

Iara ginauna lilisei nogu vetula na lamna ka thiꞌadire,

eghuteuna rioriso soru ka nagnafadire.

Iara ginauna nodi God mare,

eghuteuna mare ginauna mala nogu naikno iara.

34Ginauna na theo kaisei naikno nate farirhiuni kheragna ba thabusigna na ka puhi te cheke eghu igne,

‘Ghotilo mala laseni LORD!’

Naugna ka narane tuana,

naikno te gnafa igre ginauna lase ghauhi iara,

neuba ihei ne fnakno ba theo.

Iara ginauna atha fadelei thua glepo te diꞌa teke edi mare re,

eghuteuna iara ginauna nake theome ghathodi nakhibodire.”

Igne chekegna LORD.

35God neke lillisei naprai na mala phae ka narane,

eghuteuna glaba nei nathunu teu igre mala phae bongiro.

Mana neke eni thongna gne mala malu oa’ongha fabiꞌo.

Nanghagna God igne, LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o.

Igne unha te chekeni LORD na:

36“Iara LORD, iara thofno cheke kate tutuani ka ghotilo.

Vikegna Israel igne ginauna na jateula naprai nei glaba nei nathunu eghu mala au fabrahu.

Eghuteuna iara theome snakredi nodi gloku naprai nei glaba nei nathunu teu igre na te mala gnafa na.

Eghume, vikegna Israel igne ginauna theome hui.

37Eigna theo kaisei naikno tangomana te fafaja ba te skel nauthoglu igne,

iara ginauna na jaola theome thodoni vikegna Israel,

neuba mare neke tapla jafra fabrahu ka nakhibo.”

Igne chekegna LORD.

38LORD ne cheke eghu, “Iara vahinihi kaisei narane, eghuteuna ka narane tuana, ghotilo ginauna nake babana fapulo nogu namono iara Jerusalem. Ghotilo ginauna na fufunu ke maghati nogna suga mala toetoe mae Hananel tei posa ke mosu Geri Grengatha. 39Fofota gna na fufunu ka vido ke mosu tei posa ka thogele Gareb, aonu figri tei posa ka vido nanghagna na, Goa. 40Eghuteuna glogu ke mata na mala koko thinidi naikno te lehe nei mala koko nakrofu khaꞌaghi, eghuteuna ka nagare ke holo Glogu Kedron te tei posa ke maghati Grengatha Hos, vido igne thofno blahi fara ka iara LORD. Eghuteuna namono igne ginauna na theo ihei nate roꞌeni ba nate goigoni ni na.”

32

Profet Jeremaea ne foli kaisei vido glose

1Ka fabotho finogha te king mae Sedekaea Juda igne, LORD neke cheke ka mae Jeremaea kate funei fruni King Nebukadnesa Babilonia nabagna nabotho nhana finogha. 2Ka narane igre, armi gna Babilonia igne ne mei kegra faligohoni namono biꞌo Jerusalem, tarabana mala magra. Ka narane tuare, profet Jeremaea au sosolo ka sugagna king.

3King Sedekaea fasosoloni profet Jeremaea jare, naugna mana ne toutonuni fabrahu ni chekegna God. King ne cheke eghu ka mae Jeremaea, “Naugna unha sagho te cheke fadiꞌa ghau iara gnea? Igne nafnata cheke te eni iagho na, ‘Igne unha te chekeni LORD na: Iara ginauna lisa lao namono igne ka khame gna king gna Babilonia. 4Eghuteuna ka narane igne, king Sedekaea ginauna theome tangomana te rikha na. Iara ginauna snakreni King Sedekaea ka khamedi mae Babilonia mala kegra ke ulugna King Nebukadnesa. 5King Nebukadnesa ginauna athani King Sedekaea tei Babilonia, eghuteuna mana ginauna tei au fabrahu jare ghilei thokeni narane nate fateni iara mana na. Neuba mana ne magra heta, mana theome tangomana te uluni king gna Babilonia.’ Igne cheke gna LORD.”

6Kate au teu ka sosolo na, mae Jeremaea ne cheke eghu, “Igne unha te chekeni LORD ka iara na: 7Nebumu iagho mae Hanamel thugna mae Salum igne ginauna mei cheke eghu ka iagho, ‘Iara magnahaghei nigho iagho te foli nogu vido glose iara te au rhegna namono Anatot. Naugna iagho namo fara ka mana te nabamu te mala foli vido glose tuana, naugna iagho thofno kheragna mana.’

8“Aonu mae nebugu iara Hanamel igne ne thofno leghuni unha teke chekeni LORD na ne mei filo ghau iara ka suga sosolo na ne cheke eghu ka iara, ‘Iara magnahaghei nigho iagho te foli nogu vido glose iara te au rhegna namono Anatot ka nohi Benjamin. Jame te keli na iagho foli malamu themu, naugna iagho au nou nolaghi tagna.’

“Ka igne te thofno laseni iara cheke igne neke thofno nogna cheke thegna LORD teuna. 9-10Aonu, iara ne foli vido glose igne. Iara ne rioriso nhaꞌa cheke te mala foli glose igne, aonu iara ne lilisei nogu fagaglana na tagna ke uludi keha mae te au teu jare na. Aonu iara ne skel nabotho fitu silva koen ne tusu lao ka mae Hanamel fofoli gna vido glose igne. 11Aonu iara ne rioriso phei pepa nhaꞌa cheke teke foligna glose igne, eghuteuna phei pepa igre au cheke eidi glepo teke nhaꞌa chekedi ghepare. Keha loki famaku eghuteuna keha na thorau kolho theome loki. 12Aonu iara atha phei pepa igre ne tusu lao ka mae Baruk, thugna mae Neraea gragna mae Masaea. Kmana mae ne filo ghau iara te foli glose igne. Mae thabusigu iara mae Hanamel igne baludi mae iheire teke saen pepa igre, nei keha naiknodi Juda teke gnokro teku ka suga gna king igne eghu, mare te gnafa na ne filodi phei pepa igre.

13“Aonu iara ne cheke eghu ka mae Baruk ke uludi naikno igre, 14‘LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu: Iagho atha phei pepa igre mala lisa lao ke lamna gna suspen thina igne mala au fabrahu jare tifa tifa. 15Naugna LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne neke cheke eghu, nathuꞌu nauriha na naiknore ginauna foli suga, glose nei nagare grep eghu ka kantri igne.’ ”

Jeremaea ne tarai ka LORD

16Ke leghu gna te atha mae Baruk thugna mae Neraea u nhaꞌa cheke igne, iara ne tarai eghu ka LORD:

17“LORD God, iagho neke vuavuha maloa ghe nauthoglu igre ka nou nolaghi biꞌo. Theo kaisei glepo te ninhigrana ka iagho na. 18Leuleghu fata na, iagho namhadi nei kokhonidi eghu kmana thogha naikno. Nu jame te tapla jafra kaisei phagusu ka nakhibo na, iagho ginauna paradi naikno te leghudi puhi te diꞌa tuare baludi goro thudi nate karha mei ke leghudi re. God, iagho thofno keli fara, nei nolaghi fara eghu, eghuteuna nanghamu iagho na LORD, mae ihei te au nolaghi fateote’o. 19Iagho edi glepo te biꞌo igre ka nou nolaghi te biꞌo. Leuleghu fata na iagho filo glanidi puhidi naiknore, eghuteuna iagho ke tughu fapulo ka mare unha teke eni mare na. 20Tifa na iagho neke edi kofubobhoi te biꞌo ka kantri Ijep. Eghuteuna iagho theome gnafa te edi glepo igre ghilei mei posa ka narane gognarogne ke lamnagna kantri Israel, nei jaola ka keha kantri igre. Naugna igne, naiknodi kantri te gnafa igre laseni nanghamu nei nou nolaghi teu iagho na. 21Ka nou nolaghi biꞌo, iagho neke edi thua nafnata kofubobhoi nei fagaglana neku neke mhaghu nodi fara naiknodi Ijep. Ka puhi igne, iagho neke atha fajifla ghami Ijep. 22Eghuteuna iagho neke tusu mei glose igne ka ghehati, leghuni nou nhaꞌa cheke teke eni iagho ka mae kuꞌemi tifa ra. Glose igne thofno keli fara, eghuteuna leuleghu fata na gano na vuragha salaꞌui. 23Vikemi ghehatire mei neke au ka glose igne, nu mare neke theome leghudi nou farirhiu iaghore neke theome edi unha teke chekedi iaghore. Eghuteuna iagho neke snakre mei puhi biꞌo mala thokedi mare.

24“Gognarona maedi Babilonia igre la mei kegra faligohoni namono biꞌo Jerusalem. Mare salo mei thina nei glose eghu pari ka pesigna baragna namono na mala tangomana mare te apla te ruma lamna te mala magra athini namono biꞌo igne. Ka magra igne, ghehati kmoꞌe ka gano, eghuteuna fogra biꞌo thoke ghami ghehati. Eghuteuna maedi Babilonia igre ginauna atha namono biꞌo Jerusalem. Uve, LORD, unha teke chekeni iagho ia la thoke mei tutuani gognarona. 25Tutuani fara, maedi Babilonia igre magnahagheni fara te atha namono igne. Nu LORD God, iagho themu ngala teke cheke ka iara te mala foli glose igne, nei atha keha mae mala rioriso nanghadire ka nhaꞌa cheke igne.”

LORD ne cheke tughuni nogna tharai mae Jeremaea igne

26Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 27“Iara LORD, nodi God naikno te gnafa ka nauthoglu igne. Theo kaisei glepo te ninhigrana ranghi ghau iara na. 28Eghume, igne unha te chekeni iara LORD na: Iara ginauna snakre lao namono biꞌo Jerusalem ka King Nebukadnesa balugna nogna armi gna Babilonia mala atha mare. 29Maedi Babilonia igre ginauna thofno nako fahui namono biꞌo igne baludi gobigna lepo fateote’o te au ke lamnagna. Naugna naikno gna namono igne ne tei horo olta ke kligna suga nei gahu insens ka god Baal, nei tofa waen ka mumuju. Puhi te eni naiknore igne te thono diꞌa taguni fara iara na.

30“Iara na cheke fadoglo ari ka ghotilo. Ka narane teke funu vahidi iara mala nogu naikno thegu teku iara tela ghilei mei posa ka narane gognaro igne, mare neke leghuni fabrahu puhi te diꞌa na. Iara neke thono diꞌatagu fara ka puhi te edi mare igre. 31Kani teke funu eni gna mae kuꞌedi mae igre namono igne tifa na, iara neke diꞌatagu fara. Naugna igne te goigoni ni iara namono igne mala theome filoni iara. 32Naiknodi Israel nei Juda te gnafa igre mare neke fangingiri ghau iara eidi thua nafnata puhi te diꞌa igre. Uve, hatimare mae king, hatimare mae biꞌo, hatimare mae pris, hatimare mae profet, keha naiknodi Jerusalem nei keha naiknodi ka namono Juda teu igre, 33mare te gnafa na tirodi filo ghau iara eghuteuna mare figri tagru ghau iara fabrahu. Neuba iara ne farirhiudi fabrahu puhi te doglo na, nu mare tirodi fanomho ka iara. 34Mare atha mumuju te thono diꞌa fara igre ne fakegra haghe ke lamna gna nogu Sugablahi iara igne ne thona ka tathagu iara na. 35Mare horo nogna olta god Baal ka glogu Hinom, eghuteuna mare ne gahu thudi nalhaꞌu nei thudi gaꞌase teure mala fafara ka god Molek. Nu iara neke theome chekedi mare te mala eni puhi igne na. Nafnata puhi te eni mare te thofno diꞌa fara igne mala batudi naiknodi Juda igre mala snoꞌo ka nakhibo, eghuteuna nafnata glepo igne neke theome jifla mei ka gaoghathogu iara.”

LORD nhaꞌa cheke mala ke atha fapulodi

36LORD ne cheke eghu, “Jeremaea, iagho ginauna cheke eghu ka naiknore, ‘Mae naokare ginauna mei magra ka ghotilo, eghuteuna theo gano nei fogra biꞌo eghu ginauna thoke ghami ghotilo, mala tangomana king gna Babilonia te mei atha namono igne.’ Eghuteuna cheke igne ne thoke mei thofno tutuani fara. Nu gognaro na iara LORD nodi God mae Israel cheke eghu: 37Iara thofno diꞌatagu fara ka naikno gna namono igne, eghuteuna iara ginauna ngolhi fajifladi mala tei mare ka keha kantri delei. Nu ke leghu na, iara ginauna nake atha fapulodi mala ke mei au fakeli mare ka namono igne. 38Ka narane tuana mare mala nogu naikno iara, eghuteuna iara mala nodi God mare. 39Eghuteuna iara ginauna toghodi mare mala kaisei loku fodu ka kaisei nodi gaoghatho ka unha nate eni mare na. Leuleghu fata na mare te gnafa na mala ghatho tahu ghau iara ka nakarhadi na, eghuteuna mare balu thudi nate karha mei ke leghudire tangomana nate au fakeli na. 40Eghuteuna iara ginauna eni kaisei nhaꞌa cheke nate au fabrahu baludi. Iara ginauna eni fabrahu glepo te keli na ka mare, mala ghatho tahu ghau iara, eghuteuna mare ginauna na theome tei koko ghau iara. 41Iara ginauna kelitagu fabrahu kolho te eni glepo te keli na ka mare, eghuteuna snakredi mare mala ke pulo au ka namono igne.”

42Iara LORD, iara cheke eghu, “Iara thegu na eni puhi biꞌo igne mala thokedi mare. Eghuteuna iara thegu ginauna tusu ranghidi glepo te keli jateula teke nhaꞌa chekeni iara ka mare ia eghu, mala athini mare thofno nakarha te keli na. 43Gognarona naiknore cheke eghu, ‘Maedi Babilonia atha namono igne la goigoni fara jateula namono nagou te theo kaisei naikno ba glepo te tautagu te au tagna ia eghu.’ Nu ginauna na theome eghu. Ke leghu na, naiknore ginauna foli glose ka namono igne. 44Mare ginauna foli glose ka nohi Benjamin, nei ka namono te au rhegna Jerusalem, nei keha vido ka namono Juda, nei ke lamnadi thogele nei gukhu ikodi ke mosu, nei ka namono nagou ke mata Juda. Mare ginauna foli glose, eghuteuna mare ginauna eni nhaꞌa cheke nei nhaꞌa fagaglana eghu ke uludi naiknore. Ka narane tuana, iara ginauna eni kantri Juda mala ke au fakeli fapulo jateula tifa ia eghu.” Igne chekegna LORD.

33

LORD neke eni keha nhaꞌa cheke na

1Kate sosolo Profet Jeremaea ka suga gna king igne, LORD ne fapea cheke ka mana. 2Profet ne cheke eghu, “LORD mae ihei teke ghaoghaho nei vuavuha teku nauthoglu igne. Nanghagna LORD! Mana neke cheke eghu: 3Tutuani fara! Jame te eha mei ghotilo ka iara mala togho ghami teuna, iara ginauna nomhi ghami nei togho ghami eghu ghotilo. Eghuteuna iara ginauna chekeni glepo te thofno keli fara te theome tangomana kaisei naikno teke laseni tifa na. 4Igne unha te chekeni LORD, nodi God maedi Israel eidi sugadi Jerusalem balu nogna suga king gna Juda. Mare paꞌe suga igre mala atha glepodi suga tuare mala eni famaku bara thina gna namono na, mala theome tangomana armi gna Babilonia igne apla te ruma lamna namono te magra na. Mana ne cheke eghu: 5Suga igre ginauna fodu ka thinidi naikno nate lehe ka naokare, naugna iara thono diꞌatagu fara ka mare. Iara ginauna tirogudi naikno gna namono Jerusalem igne eidi puhi te diꞌa te edi mare igre, eghuteuna iara ginauna snakredi maedi Babilonia mala mei aknu falehedi mare ke lamna gna namono igne.

6“Nu neuba, ke leghu na, iara ginauna eni namono igne mala ke keli fapulo. Iara ginauna toghodi nogna naikno mana re mala ke rheta fapulo, nei au fakeli ka pharikeli. 7Iara ginauna edi maedi Juda nei maedi Israel teu igre mala au fakeli ka nodi namono na mala jateula teke tifa ia eghu. 8Mare figri tagru ghau iara ne edi kmana nakhibo, nu iara ginauna nake fagae fapulodi. Uve, iara ginauna atha koko nakhibo teke edi mare kate figri tagru ghau iara na. 9Ka narane tuana, naikno te gnafa ka nauthoglu igne ginauna gleale’a fara eidi glepo te keli te edi iara ka namono igne, eghuteuna mare ginauna cheke fakeli ghau iara nei fafnaknoni nanghagu iara na. Mare ginauna rhana nodi fara kate nomhini nonomho eigna puhi te eni iara ka naikno te au fakeli ka pharikeli ka namono igne.

10“LORD ne cheke eghu: Tutuani fara! Ghotilo cheke eghu koba, ‘Namono igne thono diꞌa fara jateula namono nagou te theo kaisei naikno, ba kaisei glepo te tautagu te au tagna ra eghu.’ Eghuteuna cheke igne thofno tutuani fara. Namono Juda nei nabrou biꞌo ka namono Jerusalem igre eghu thono krogha fara theo kaisei naikno nei theo kaisei glepo te tautagu eghu te au jare na. Nu ke leghu na, ka namono igre naiknore ginauna tangomana te nomhidi 11naiknore na eha fabiꞌo, naugna mare ne thono gleale’a fara. Mare jaola na nomhidi khojedi mae sua nalhaꞌu nei goro sua gaꞌase ka gaghamu tholaghi. Eghuteuna mare tangomana te nomhidi naikno te atha gano te tei ka Sugablahi na mala kilo fnakno ka iara. Naikno igre ginauna eha eghu:

“ ‘Tahati cheke fakelini LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o,

naugna mana thofno keli fara. Uve,

mana namha ghita fabrahu.’

Glepo igre thoke mei naugna iara ginauna eni nomi glose ghotilo igne mala ke keli fapulo jateula tifa ia eghu.” Igne cheke gna LORD.

12LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne, mana ne cheke eghu: “Gognarona glose igne thono diꞌa fara, eigna theo kaisei naikno ba theo kaisei glepo te tautagu tangomana te au tagna na. Nu ginauna na fodu ka famane buburu falithuidi namono igre, eghuteuna mae greireghi sipu ginauna atha tei nodi sipure mala ghamu nei gnafa eghu ka vido igre. 13Eghuteuna falithuidi namono ke lamnadi thogele nei gukhu ikodi teu ke mosu, nei ka namono nagou ke mata Juda, nei ka nohi Benjamin, nei falithuidi namono rhegna Jerusalem, nei jaola ka namono te au ka kantri Juda, mae greireghi sipu igre ginauna kaha nodi sipure.” Igne chekegna LORD.

14“Iara cheke tutuani ka ghotilo. Iara liliseihi kaisei narane edi glepo teke nhaꞌa chekedi iara ra. Igre ginauna mei tutuani ka naiknodi Israel nei Juda.

15“ ‘Ka narane tuana, kaisei mae ginauna karha mei ka vikegna king Devet.

Mae igne ginauna funei frunini nauthoglu igne ka puhi te doglo fara.

16Ka narane te funei fruni mana jateula king teu igne,

mana ginauna fakarhidi nogu naikno iara te au Juda, nei Jerusalem.

Eghuteuna mare ginauna kiloni nanghagna mae igne na,

LORD Sedekenu.

Gaoghathogna cheke igne,

Mae ihei te eni unha te doglo ka nogna naiknore.’

17Iara LORD. Te chekeni iara na, leuleghu fata na kaisei mae ka vikegna King Devet ginauna funei frunidi naiknodi Israel. 18Eghuteuna jaola te chekeni iara na, leuleghu fata na mae pris te jifla mei ka vikegna mae Livae igre, mare ginauna mala fafara ka iara gano te gahu ka khaꞌaghi, eghuteuna mare na atha mei flaoa ka famane wit, ba keha nafnata fafara.”

19LORD ne cheke ka mae Jeremaea. 20LORD ne cheke eghu, “Ghema Jeremaea, iara neke eni kaisei nhaꞌa cheke baludi narane ghe bongi, eghuteuna leuleghu fata na narane na phage haghe koba hamerane boibongi, eghuteuna bongi na ginauna na jaola plulu koba fei grafi. Eghuteuna theo kaisei naikno nate huhughuni nhaꞌa cheke igne. 21Jateula tuana eghu iara neke eni kaisei nhaꞌa cheke balugna King Devet, nogu mae gloku iara. Leuleghu fata na king te gnafa te mei ke leghugna mana igre ginauna kaisei mae te karha mei ka vikegna mana. Eghuteuna iara neke eni fapea nhaꞌa cheke baludi nogu mae pris te karha mei ka vikegna mae Livae, mae igre mala eni nogu gloku iara na ka nogu Sugablahi iara na. Eghuteuna phei nhaꞌa cheke igre theo kaisei naikno nate huhughudire. 22Iara ginauna eni vikegna nogu mae gloku Devet, nei mae pris ka vikegna mae Livae mala kmana fara jateula nathunu ka maloa kligna nei nusu ka thongna, te theome tangomana kaisei naikno te kahadi.”

23LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 24“Naugna unha sagho te fanomho ka nodi cheke naiknodi keha kantri igrea? Mare cheke eghu, ‘Ulu lahu na LORD neke vahidi naiknodi Israel nei naiknodi Juda te mala nogna thegna. Nu gognarona mana la tirognadihi.’ Eghume mare filo faparidi nogu naikno iara re, eghuteuna mare theome ghathoni ghotilo te kaisei naikno kolho na. 25Nu iara cheke tutuani ka ghotilo: Iara ginauna na theome huhughuni nhaꞌa cheke teke eni iara baludi narane ghe bongi ra, eghuteuna iara ginauna na theome snakredi maloa ghe nauthoglu igre te huhughudi nogu vetula re. 26Na jateula igne eghu, iara ginauna na theome thododi vikedi mae Jekop ghe nogu mae gloku iara mae Devet. Eghuteuna iara na jaola theome huhughuni nhaꞌa cheke nate au fabrahu teke eni iara balugna King Devet, nei king te gnafa nate funei frunidi vikedi mae Ebraham, mae Aesak nei mae Jekop, ginauna karha mei ka vikegna Devet. Iara ginauna kokhonidi nogu naiknore, eghuteuna iara ginauna toghodi mala au fakeli ka nodi namono na jateula teke tifa ia eghu.”

34

LORD cheke ranghi King Sedekaea

1LORD ne cheke ka mae Jeremaea ka narane Nebukadnesa king gna Babilonia teke mei magra Jerusalem, nei ka namono te gnafa te au faligohoni namono biꞌo igne. Mae Nebukadnesa ne atha nogna armi na baludi armi te gnafa nei naikno eghu te funei frunidi mana igre. 2Igne unha te chekeni Iara LORD nodi God mae Israel: “Iagho tei ka King Sedekaea mala cheke eghu ka mana, ‘Iara ginauna snakre lao namono igne ka king gna Babilonia mala gnubra mana. 3Ka narane tuana iagho ginauna na theome tangomana nate rikha na. Mare ginauna atha nigho iagho tei mala snakre lao nigho ka mana. Iagho ginauna filo tathani mana, eghuteuna mana ginauna toutonu balumu iagho. Eghuteuna ke leghugna igne, mana ginauna huhuru nigho iagho mala tei Babilonia.

4“ ‘King Sedekaea, iagho fanomho fakeli ka nogna cheke LORD igne! LORD na ne cheke eghu, Iagho ginauna na theome lehe ka magra. 5Nu iagho ginauna lehe kolho ka pharikeli. Eghuteuna mare ginauna giugilu nigho iagho jateula teke edi mare ka mae king teke vikemu iagho tifa ra eghu. Mare gahu insens neke ghatho tahudi mae king tura, eghuteuna mare ginauna nake jateula tuana eghu ka iagho. Eghuteuna mare ginauna tanhi balu diꞌanagnafa eimu iagho. Mare na cheke eghu, “Kokhoni ni fara, nogu funei iara igne la lehe!” Kokhoni ni fara, nogu funei iara igne la lehehi!’ ” Igne chekegna LORD.

6Aonu mae profet Jeremaea tei Jerusalem ne tusu lao cheke igne ka King Sedekaea. 7Ka narane tuana nogna armi king gna Babilonia igne magra Jerusalem, nei ka phei namono Lakis ghe Aseka, eghuteuna phei namono igre mare bara te ligoho ka thina. Mae naoka igre mare magra neke uludihi keha namono te gnafa ka kantri Juda.

King Sedekaea baludi naiknore ne theome leghuni nodi nhaꞌa cheke na

8-12King Sedekaea ne eni kaisei nhaꞌa cheke baludi naikno te gnafa te au Jerusalem. Te chekeni ka nhaꞌa cheke igne na, mare magnahagheidi naikno sneka te gnafa, gaꞌase ba nalhaꞌu te snagla mala jifla tei. Mare theome magnahagheni kaisei naikno Jiu te sneka na. Aonu naiknore baludi keha naikno te loku fodu ka nhaꞌa cheke igne, mare leghuni nhaꞌa cheke igne ne snakredi nalhaꞌu sneka nei gaꞌase sneka teu igre snagla jifla ne tei. Nu ke leghugna igne, mare neke tughu gaoghatho neke atha fafigridi neke huhurudi mala ke loku jateula naikno sneka eghu.

Aonu, LORD ne chekeni cheke igne ka profet Jeremaea. 13Eghuteuna profet ne cheke eghu, “Ghotilo vikegna Israel. Igne unha te chekeni LORD nodi God maedi Israel: Tifa na iara neke atha kuꞌemi ghotilo ra neke jifla Ijep. Mare neke loku jateula naikno sneka neku jare, nu iara neke snakredi mare mala snagla jifla tei. Ka narane tuana, iara neke eni kaisei nhaꞌa cheke baludi neke cheke eghu, 14‘Jame kaisei gaꞌase ba kaisei mae nalhaꞌu ka mae Hibru igre sneka ka ghotilo, mana ginauna mala loku jateula naikno sneka eghu nabagna namno finogha kolho, nu ka fafitu finogha na, ghotilo snakreni mana mala snagla jifla tei.’ Nu kuꞌemi ghotilo ra mare neke tirodi fanomho ka iara, nei tirodi leghu ghau iara. 15Ulu lahu na, ghotilo neke theome leghuni cheke igne. Nu theome raugha, ghotilo tughu nagnafa ne eni glepo te thofno doglo fara ka tathagu iara na. Ghotilo te gnafa na kaisei gaoghatho ne snakredi kherami te sneka ka ghotilo igre mala snagla jifla tei. Eghuteuna ghotilo mei ka Sugablahi te laseni naikno te gnafa igre te nogu iara na, eghuteuna ghotilo eni kaisei nhaꞌa cheke ka tathagu iara na. 16Nu gognarona, ghotilo ke tughu nagnafami. Eghuteuna ghotilo fakakhana te theome ghatho tahu ghau iara na ka puhi te huhughuni ghotilo nhaꞌa cheke igne. Ulu lahu na ghotilo neke snakredi naikno te sneka igre mala snagla jifla tei, mala tangomana mare te tei ka namono aheva te magnahagheni mare na. Nu gognarona, ghotilo ke atha fafigridi mala nomi naikno sneka ghotilo.

17“Eghume, igne unha te chekeni LORD na: Ghotilo tiromi leghu ghau iara. Ghotilo tiromi snakredi kheramire mala snagla jifla tei. Nu gognaro na iara ginauna snakre ghami ghotilo mala kafe snagla jifla tei. Iara ginauna snakre ghami ghotilo mala snagla jifla tei lehe ka magra, ba lehe ka fogra biꞌo, ba ka glehe rofo. Iara ginauna na fakokhoana ghami ghotilo, eghuteuna naikno ka keha kantri igre ginauna thono mhaghu nodi fara ka ghotilo. 18Ghotilo neke eni nhaꞌa cheke igne ke ulugu iara, eghuteuna ghotilo neke leghuni kastom tuana mala rheta nhaꞌa cheke igne. Ghotilo neke falehe buluka neke vahe pea ka phei vido, eghuteuna ghotilo eni nhaꞌa cheke igne kate nolo ghotilo farihoteidi phei vido igre. Nu ghotilo theome leghuni nhaꞌa cheke igne, eghume ghotilo ginauna fnota pea jateula buluka igne eghu. 19Neuba ghotilo mae mala baubatudi Juda nei Jerusalem baludi nogna ofisa mae king, mae pris nei keha naikno ka kantri igre, iara ginauna fota ghami ghotilo gnafa naugna ghotilo ne theome leghuni nhaꞌa cheke igne. 20Eghume, iara ginauna lilisei ghami ghotilo ke pari gna nodi nolaghi hatimare mae naoka mae iheire te magnahaghei falehe ghami ghotilo igre. Eghuteuna thinimi ghotilore ginauna mala ghamu ghedi saroko nei khuma mata.

21“Iara ginauna na jaola lisa laoni King Sedekaea balu nogna mae ofisa ke pari gna nodi nolaghi mae naoka mae iheire te magnahaghei falehe ghami ghotilo. Nogna armi mae king gna Babilonia igne, mare jiflahi ka nomi namono ghotilo igne. 22Nu iara ginauna na tusu lao vetula ka armi gna Babilonia mala ke pulo mei Jerusalem. Mare ginauna mei magra ka ghotilo, eghuteuna mare na ulu ghami ghotilo, mare na gnubra gobigna lepo ka namono igne. Iara ginauna goigoni ni namono Juda mala theome tangomana kaisei naikno te au tagna na.” Igne cheke gna LORD.

35

Mae ka vikegna Rekab

1Ka narane te king Jehoiakim thugna Josaea king gna Juda igne, LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 2“Iagho tei ka vikegna mae Rekab. Toredi mare mala mei ka kaisei chogho ka nogu Sugablahi iara igne. Eghuteuna, iagho tusu ranghidi keha waen mala koꞌu mare.”

3Aonu iara tei atha ne mei mae Jasania thugna keha mae te kiloni mare mae Jeremaea, thugna mae Habasinia baludi thabusigna, nei thugna teu manare. Mae te gnafa igre vikegna mae Rekab. 4Iara athadi mare ne mei ka nogna Sugablahi LORD igne, eghuteuna ghehati tei ne ruma ka nogna chogho mae profet Hanan thugna mae Igdalea. Mae Hanan gne kaisei mae leghuni cheke gna LORD. Chogho igne namo rhegna vido aheva te au hatimare mae ofisa ke kligna gna nogna chogho mae Masea thugna mae Salum mae biꞌo gna Sugablahi igne. Mana te louloku ki gna grengatha biꞌo na. 5Aonu iara ne atha keha botol biꞌo te fodu ka waen balu keha kapu. Eghuteuna iara ne mei ne lilisei ke uludi vikegna mae Rehab igre, ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo koꞌu katha vido waen igne.”

6Nu mare ne cheke eghu, “Ghehati theome koꞌu waen. Kuꞌemi ghehati mae Jonadab thugna mae Rekab igne mana neke cheke faheta eghu fara ka kuꞌemi ghehatire, ‘Ghotilo nei goro sua te karha mei ka vikemi ghotilore mala thosei koꞌu waen. 7Eghuteuna ghotilo thosei bana suga, ba tobi, ba joꞌu grep. Blahi te edi ghotilo nafnata gloku igre, nu ghotilo mala au fabrahu kolho ka suga tapuale. Jame te eni fabrahu ghotilo igne na, ghotilo ginauna au fakeli fabrahu ka glose igne.’ 8Ghehati leghudi kolho nogna cheke mae Jonadab thugna mae Rekab te rheta fara igre. Ghehati nei khetomi nei thumi nalhaꞌu nei thumi gaꞌase teu igre, ghehati theome lase koꞌu waen. 9Eghuteuna ghehati theome bana suga, ba tobi, ba joꞌu grep. 10Ghehati au kolho ka suga tapuale, eghuteuna ghehati leghudi kolho gobigna lepo te chekedi mae kuꞌemi Jonadab tifa ra. 11Nu kate mei King Nebukadnesa gna Babilonia balu nogna armi te magra ke lamnagna kantri igne, ghehati rikhadi mare ne mei poru agne Jerusalem. Naugna igne te mei au teu ghehati ka namono igne.”

12LORD ne chekeni nogna cheke na ka mae profet Jeremaea. 13Eghuteuna mae profet Jeremaea ne cheke eghu, “Ghotilo naiknomi Israel. LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nodi God mae Israel igne ne cheke eghu ka iara, ‘Jeremaea! Iagho tei ka naiknodi Jerusalem nei ka naiknodi Juda mala cheke eghu ranghidi? Iara LORD magnahaghei te farirhiu ghami ghotilo mala leghuni ghotilo nogu cheke iara na. 14Mae Jonadab thugna mae Rekab igne mana neke cheke faheta ka thugnare mala thosei koꞌu waen. Eghuteuna mare nei iheire te gnafa te karha mei ka vikegna mana igre, mare leghuni kolho nogna cheke mana igne. Mei te posa gognarona vike igne theome koꞌu waen, naugna kuꞌedi mare igne neke cheke faheta ka mare mala thosei eni igne. Nu ghotilo ba? Iara cheke koba ka ghotilo, nu ghotilo theome leghu ghau iara! 15Kmana fata iara kuru mei nogu mae gloku, hatimare mae profet. Mare mei toutonu koba ka ghotilo nogu cheke iara na. Mare cheke eghu koba ka ghotilo, “Ghotilo te gnafa na mala koko puhimi te diꞌare mala leghuni puhi te doglo na. Ghotilo thosei leghudi nei tarai eghu ka keha god are. Jame te eghu ghotilo na, ghotilo ginauna na au fakeli ka glose teke tusu lao iara ka mae kuꞌemi ghotilo tifa ra.” Nu leuleghu fata na ghotilo tiromi fanomho ka nogu cheke iara igre, nei tiromi leghu ghau iara. 16Vikegna mae Jonadab thugna mae Rekab igre, mare leghuni fabrahu cheke gna mae kuꞌedi tifa na, nu ghotilo gne theome leghudi nogu cheke iara re.’

17“Eghume, iara LORD God mae ihei te au nolaghi fateote’o, nodi God mae Israel. Te chekeni iara ka ghotilo na, ‘Jame te tiromi leghu ghau iara ghotilo na, iara ginauna atha mei puhi biꞌo mala thoke ghami ghotilo. Nu kate cheke iara ka ghotilo na, ghotilo tiromi fanomho. Eghuteuna kate kilo ghami iara na, ghotilo tiromi cheke tughu ka iara. Naugna igne, iara ginauna atha mei puhi biꞌo mala thoke mei ka ghotilo Jerusalem nei Juda.’ ”

18Aonu mae Jeremaea ne cheke eghu ka vikegna mae Rekab, “LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nodi God maedi Israel igne ne cheke eghu ka ghotilo: ‘Ghotilo leghudi nogna cheke kuꞌemi mae Jonadab tifa ra, eghuteuna ghotilo leghudi gobigna lepo te chekedi mana ka ghotilore. 19Naugna igne, iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nodi God maedi Israel, iara nhaꞌa cheke eghu ka ghotilo: Vikegna mae Jonadab, thugna mae Rekab igne ginauna theome lehe, eghuteuna naikno nate karha mei ka vike igne ginauna au fabrahu mala loku ranghi ghau iara.’ ”

36

Mae Baruk ne iu’iju nogna buka mae Jeremaea igne ke lamna Sugablahi

1Ka fafati finogha King Jehoiakim, thugna King Josaea te funei fruni Juda igne, LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 2“Jeremaea, funu ka narane gna King Josaea te mei posa gognarogne, iara neke cheke ka iagho eidi phei kantri Israel ghe Juda baludi keha kantri igre. Gognarona iara magnahaghei nigho iagho te atha kaisei pepa brahu mala rioriso soru cheke te gnafa igre. 3Jame te fanomho maedi Juda igre ka nogu cheke iara igre te tughu nagnafa mare eidi puhi te diꞌa te edi mare igre na, iara ginauna atha fadelei puhi biꞌo teke ghathoni iara mala thokedi mare teku igne. Eghume iara ginauna jaola hata fadelei nakhibodi mare igre.”

4Aonu mae Jeremaea ne kilo meini mae Baruk, thugna mae Neraea. Kate toutonu mae Jeremaea ka mae Baruk cheke teke cheke LORD ka mana igre, mae Baruk ne rioriso soru ka kaisei buka. 5Gnafa teuna, mana ne cheke eghu ka mae Baruk, “Gognarona iara au ka sosolo, eghuteuna mare theome snakre ghau iara te tei lamna ka nogna Sugablahi LORD na. 6Nu ka narane te dangna naiknore te kafe mei tarai ka Sugablahi na igre, iara magnahaghei nigho iagho te tei ka vido tuana. Iara magnahaghei nigho iagho te iu’iju soru chekegna LORD teke rioriso iagho ra. Iagho iu’iju soru cheke igre ka naiknodi Juda te mei funu ka namonodire te kafe khapru mei agne Jerusalem. 7Jame te keli na mare fanomho nei tughu nagnafa eghu ka cheke te eidi iagho igre. Eghuteuna iagho toreni LORD mala atha koko mana nakhibo te edi mare te diꞌatagnadi mana ka mare igre.”

8-10Aonu mae Baruk, thugna mae Neraea igne ne thofno leghuni unha teke chekeni mae profet Jeremaea igne. Ka faheva nhigra ka falima finogha te funei fruni King Jehoiakim Juda igre, naiknore au kaisei nodi narane biꞌo. Ka narane igne naikno te gnafa Jerusalem nei iheire te mei funudi ka keha namono Juda teu igre, mare te gnafa na mala dangna. Eghuteuna ka narane biꞌo igne, mae Baruk atha ne tei buka igne ka Sugablahi na ne kegra haghe ke ulugna nogna chogho biꞌo mae Gemaraea, thugna mae Safan mae ihei teke nogna minista king tifa. Chogho igne au ka vido kligna, rhegna grengatha gna Sugablahi te kiloi mare, Grengatha Majaghani. Aonu mae Baruk kegra ka vido igne ne iu’iju soru ka naikno te au ka Sugablahi na igre, nogna cheke LORD teke toutonuni mae Jeremaea te au ke lamna gna buka igne.

Mae Baruk ne iu’iju nogna buka mae Jeremaea igne ka sugagna king

11Mae Mikaea thugna mae Gemaraea, thugna mae Safan igne ne nomhidi cheke gna LORD te iu’iju soru mae Baruk ka buka na igre. 12Aonu, mana ne soru ka sugagna king na ne tei ka nogna chogho mae minista te au ka vido aheva te faidu teu hatimare nogna ofisa mae king igre. Igre nanghadi hatimare mae ofisa te gnokro ka faidu igne: Mae Elisama, nogna minista mae king, mae Delaea, thugna mae Semaea, mae Elnatan, thugna mae Akboa, mae Gemaraea, thugna mae Safan, mae Sedekaea, thugna mae Hananaea, nei keha nogna ofisa langau mae king. 13Mae Mikaea kegra haghe ne toutonu ka mare cheke te gnafa teke iu’iju soru mae Baruk ka buka na igre. 14Aonu hatimare mae ofisa igre ne kuruni mae Jehudi, thugna mae Netanaea, thugna mae Selemaea, thugna mae Kusi mala tei ka mae Baruk mala cheke eghu ka mana, “Iagho mei ka ghehati, eghuteuna iagho atha mei balumu buka teke iu’iju soru iagho ka naiknore igne.” Aonu, mae Baruk atha ne mei ka mare buka igne. 15Mare ne cheke eghu ka mana, “Gnokro sagho, eghuteuna iagho iu’iju soru cheke tuare mala nomhidi ghehati.”

Aonu mae Baruk ne iu’iju buka igne ka mare. 16Kate nomhidi cheke igre, mare mhaghu nodi ne cheke eghu ka mana, “Ghehati ginauna fathoke lao cheke igre ka king.” 17Mare neke cheke eghui ka mana, “Iagho cheke ka ghehati. Faꞌunha ne rioriso soru sagho cheke igre ia? Profet Jeremaea neke cheke ranghi nigho iagho neke rioriso soru cheke igre?”

18Mana ne cheke eghu, “Uve, profet Jeremaea neke toutonu ka iara cheke igre neke rioriso iara ka pepa igne.”

19Aonu mare ne cheke eghu ka mana, “Ghopa mae Jeremaea rikha tei poru! Eghuteuna ghopa thosei falalase ka ihei nga vido aheva te au teu ghopa na!”

King Jehoiakim ne gnubra nogna buka mae Jeremaea igne

20Mae ofisa igre atha buka igne ka mae Baruk ne lilisei ka nogna chogho mae Elisama, mae ihei te nogna minista mae king igne. Eghuteuna mare kegra haghe ne tei filoni mae king ka vido te loku teu mana na. Eghuteuna mare ne toutonu eidi gobigna glepo igre ka mana. 21King kuruni mae Jehudi ne tei ka mae Elisama mala atha mei buka igne. Mae Jehudi atha buka igne ne mei iu’iju soru cheke igre ka king, nei hatimare mae ofisa te kegra faligohoni teu mana igre. 22Ka faheva nhigra gna finogha te thono reka fara igne, king au neu ka nogna chogho te theome tangomana nagrifu te mei tagna na. Mana gnokro neu rhegna khaꞌaghi na. 23Kate iu’iju mae Jehudi phei ba thilo thura ka pepa brahu igne, king atha naflahi ikoi na ne reku koko thura igre ne koko lao ka khaꞌaghi. Mana ne eni fabrahu igne ne ghilei gnubra fahui buka na. 24Kate nomhidi mae king cheke igre, baludi nogna mae biꞌo re, mana jaola theome mhaghu, nei jaola theome rerheku nogna pohe na neu, fagaglana gna nogna diꞌanagnafa na. 25Neuba mae Elnatan, mae Delaea nei mae Gemaraea ne fariu riu lhotini mae king te gnubra pepa brahu igne, nu mana tirogna fanomho ka thilo mae igre. 26Aonu mae king ne kuruni Jeramel thugna mana na, mae Seraea thugna mae Asriel, nei mae Selemaea thugna mae Abdel teu igre mala tei lokidi mae profet Jeremaea ghe mae Baruk. Nu mare ne theome filodi mae Jeremaea ghe mae Baruk, naugna LORD ne pophorudi phei mare.

Mae Profet Jeremaea ghe mae Baruk neke riorisoi keha buka na

27Ke leghugna igne, LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 28“Iagho atha keha buka na mala rioriso soru cheke te gnafa teke rioriso iagho ka buka ulu lahu teke gnubra mae King Jehoiakim ia. 29Eghuteuna iagho jaola cheke eghu ka king gna Juda, ‘LORD na ne cheke eghu: King Jehoiakim! Iagho gnubra buka igne neke cheke eghu: Mae ihei teke cheke ranghini mae profet Jeremaea te mala rioriso eigna te mala mei king gna Babilonia te mala goigonini kantri igne, ba jaola mala aknu falehe naiknodi namono igre baludi glepo te tautagu igre?’ 30Aonu, LORD ne cheke eghu eigna mae Jehoiakim king gna Juda: Ginauna na theo kaisei ka mae te karha mei ka vikegna mana igre nate atha sapegna King Devet tifa ia te mala funei frunidi nogu naikno iara igre. Kate lehe mae Jehoiakim na, mare ginauna koko fakosi thini gna mana na farihotei glalaba. Eghuteuna naprai, nakhete bongiro eghu ginauna soru mei ka mana. 31Iara ginauna parani mana baludi thugna nei nogna mae ofisa teu mana igre, eidi puhi te diꞌa te edi mare igre. Mare baludi naiknodi Jerusalem nei Juda teu igre tirodi fanomho ka nogu cheke iara re. Naugna igne, puhi biꞌo ginauna thokedi mare, jateula teke nhaꞌa chekehi iara ka mare ia eghu.”

32Aonu mae Jeremaea atha keha pepa brahu na ne tusu lao ka mae Baruk. Eghuteuna mae Baruk neke rioriso soru cheke te gnafa teke au ka pepa brahu ulu lahu teke gnubra King Jehoiakim igre ka pepa brahu igne, baludi kmana cheke teke chekedi mae profet ka mana re.

37

King Sedekaea toreni profet Jeremaea mala tarai

1Nebukadnesa king gna Babilonia igne ne vahini mae Sedekaea, thugna King Josaea mala king gna Juda. 2Nu King Sedekaea, baludi nogna mae ofisa nei keha naiknodi Juda teu igre ne tirodi fanomho ka cheke te tusu lao LORD ka mae profet Jeremaea igre.

3Kaisei fata, King Sedekaea ne kilodi mae Jehukal, thugna mae Selemaea, ghe mae pris Sefanaea, thugna mae Masea mala tei toreni mae profet Jeremaea. Phei mae igre tei ne cheke eghu ka mana, “King magnahaghei nigho iagho te tarai ka LORD noda God mala togho ghita.”

4Ka narane tuana, king theome koko laoni neku mae Jeremaea ka sosolo. Aonu mana snagla te tei tafri baludi naiknore. 5Ka narane igre, armi gna Babilonia mei ne bara ligohoni Jerusalem. Eghuteuna kate nomhini armigna Babilonia gne te mei armi gna Ijep igne te mala toghoni Juda na, armi gna Babilonia igne ne jifla Jerusalem neke figri.

6Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 7“Iara LORD, nodi God maedi Israel, igne nogu cheke iara na: Iagho tei cheke eghu ka king gna Juda, mae ihei teke kuru mei nigho ka iara igne, ‘Neuba armi gna Ijep igne ne mei togho ghami ghotilo, mare ginauna na theome tangomana nate mei posa agne na, nu mare nake figri kolho Ijep. 8Eghuteuna armi gna Babilonia igne ginauna nake figri mei ka namono igne mala magra ka ghotilo. Mare ginauna na ulu ghami ghotilo, eghuteuna mare ginauna gnubra fahui ka khaꞌaghi gobigna lepo fateote’o re, eghuteuna theo kaisei glepo nate au na ka namono igne.’

9“Igne unha te chekeni iara ka iagho na: Glahu cheke chaghi eghu mare, ‘Armi gna Babilonia igne ginauna theome tangomana na teke pulo mei agne Jerusalem.’ Nafnata cheke igne theome tutuani! Mare ginauna nake pulo mei! 10Neuba ghotilo ne uluni armi gna Babilonia te mei magra ka ghotilo igne, keha mae te fnera ka mare thuru karha neu ka nodi suga tapualere igre ginauna kegra haghe mei gnubra namono igne baludi gobigna lepo te au ke lamnagna.”

King Sedekaea lisei laoni Jeremaea ka sosolo

11Aonu, armi gna Babilonia igne jifla Jerusalem mala tei magra ka nogna armi king gna Ijep. 12Mae Jeremaea jaola ne jifla Jerusalem ne tei ka nohi Benjamin mala tei filoni vido glose te khotogna mana ka nogna vike na. 13Nu kate posa lao mana ka grengathagna bara te kiloi mare, Nogna Grengatha Benjamin teu igne, kaisei nodi komanda mae soldia te mala reireghigna grengatha igne, ne lokini mana. Nanghagna mae komanda igne, mae Iraeja, thugna mae Selemaea, thugna mae Hananaea. Mae Jeremaea theome jifla ngau kosi, nu mae komanda igne fasnotoni mana ne cheke eghu, “Hei! Iagho rikha ghami ghehati mala tei au baludi mae Babilonia!”

14Mae Jeremaea ne cheke eghu, “Theo! Iara theome tei mala au baludi mare!” Nu mae Iraeja ne theome fanomho ka mana. Mana lokini mae Jeremaea atha ne tei ka hatimare nogna ofisa mae king igre. 15Kate nomhini mae ofisa igre nogna cheke mae komanda Iraeja igre, mare ne diꞌa tadi fara ka mae Jeremaea. Mare ne chekedi hatimare mae soldia igre mala purini mae Jeremaea. Kate purini mana te gnafa na, mare palani mana ne tei ka nogna suga mae Jonatan, nogna minista mae king.

16Mare liliseini mana jare ka kaisei chogho lamna glose te romno fara na ne au raugha ka vido tuana. 17Keha narane ke leghudi igre, King Sedekaea ne fatei cheke ka mare mala atha fapuloni mae Jeremaea ka nogna suga na. Mana ne ghusna eghu ka mae Jeremaea, “Ba, LORD na cheke ranghi nigho iagho keha nonomho, ba theo?”

Mae Jeremaea ne cheke eghu ka mana, “Uve! LORD neke cheke mei ka iara. Mare ginauna lisa lao nigho iagho ka khamedi mae Babilonia!”

18Eghuteuna mae Jeremaea neke ghusna eghu, “King, naugna unha sagho te snakredi mare te lilisei ghau iara ka sosolo gnea? Eigna iara theome eni kaisei najafra ranghi nigho iagho, ba ranghidi hatimare nou mae ofisa iagho igre, ba eni kaisei najafra ranghidi naikno te au ka namono igne. Cheke te gnafa te chekedi iara igre thofno tutuani fara. 19Nu aheva si nou mae profet iagho teke chekeni mae king gna Babilonia balu nogna armi na ginauna theome mei magra ka noda kantri tahati igne teku gnea? 20Nogu King! Famane fanomho mei ka nogu cheke iara igre. Iagho kokhoni ghau iara, thosei ke kuru fapulo ghau iara ka sosolo ka suga gna mae minista Jonatan ia glahu lehe iara jare.”

21Aonu King Sedekaea ne cheke faheta ka nogna mae soldiare mala liliseini kolho mae Jeremaea ka kaisei vido ka nogna suga na. Aonu mae profet Jeremaea sosolo neu kolho ka vido igne. Eghuteuna leuleghu narane na, nogna mae soldia mae king igre mare tusu ranghini mana famane bret te keli ne ghilei thoke ka narane te theo bret na.

38

Mare koko laoni mae Jeremaea lamna khora kho’u

1Mae Sefataea, thugna mae Matan, mae Gedalaea, thugna mae Pasur, mae Jahukal thugna mae Selemaea, mae Pasur thugna mae Malkaeja. Mae igre ne nomhini thoutonu te cheke eghu mae Jeremaea ka naiknore igne, 2“LORD ne cheke eghu, ‘Iheire te theome rikha te au teu kolho ke lamnagna namono igne na ginauna lehe ka magra, ba ka vido te ninhigrana te theo gano, ba ka fogra biꞌo. Nu iheire te jifla ka namono igne te lisa laodi thedi ka khamedi mae Babilonia igre, mare ginauna theome lehe. 3Nu igne unha te chekeni iara na: Iara ginauna snakreni armi gna Babilonia mala mei atha namono igne.’ ”

4Aonu mae biꞌo igre tei ne filoni mae king ne cheke eghu ka mana, “Mae igne nabagna te lehe! Nogna cheke mana igre faglaꞌedi fara gaoghathodi noda mae soldia tahati te au teu baludi keha naikno igre. Mae igne theome fariuriu toghodi kolho naikno igre, theo, mana magnahaghei te goigonidi kolho naiknore.”

5King ne cheke eghu ka mare, “Uve, mae Jeremaea gne gognarona au ka khamemi ghotilo. Ghotilo athani mana, eghuteuna ghotilo tangomana te eni unha te magnahagheni ghotilo ka mana na. Iara theome tangomana te chekeni kaisei glepo ka ghotilo na.”

6Aonu mare athani mae Jeremaea ne haru ka phukri ne farurhu soru lamna khora kho’u te au ke kosigna suga sososlo na. Igne nogna seu mae Malkaeja thugna mae king. Eghuteuna mae Malkaeja au ka suga gna king te reireghi teu mare igne. Seu igne krango theo kaisei khoꞌu tagna, nu fodu ka chopu kolho eghu. Mae Jeremaea ne thofno gnokro soru ka chopu igne.

7Nu mae Ebed-Melek kaisei maegna ka kantri Kus, mana kaisei nogna mae nafnakno mae king. Mae igne nomhini te liliseini mare mae Jeremaea lamna khora kho’u igne ne tei filoni king. Ka narane igne, king fanomho fate ka grengatha gna namono te kiloi mare, Nogna Grengatha Mae Benjamin. 8Mae Ebed-Melek jifla ne tei cheke eghu ka mana, 9“Nogu King. Glepo te eni mae biꞌo igre ka mae Jeremaea igne theome doglo. Mare koko soruni mana lamna khora kho’u. Eghuteuna mana ginauna lehe ka grofo jare, naugna gognarona namo theohi kaisei bret te au ka namono igne.”

10King nomhini igne ne cheke eghu ka mana, “Iagho atha tolufulu mae ka mae te au balugu iara igre. Eghuteuna ghotilo tei korho fajiflani mae Jeremaea ka khora kho’u igne, mala theome lehe mana jare.”

11Aonu mae Ebed-Melek atha tolufulu mae balugna ne tei ka kaisei chogho ka suga gna king aheva te lilisei mare nogna famane glepo mae king na. Eghuteuna mare ne atha keha pohe thiꞌatifa ka vido igne atha ne tei ka khora kho’u igne. Mare haru ka phukri ne farurhu soru ka mae Jeremaea. 12Mae Ebed-Melek cheke ka mae Jeremaea mala lilisei pohe igre ke pari baegna mala theome fnera mana ka phukri igne. Aonu mae Jeremaea ne leghuni igne, 13eghuteuna mare neke korho fajiflani mana kosi. Mare athani mana ne tei lilisei ka vido aheva te au hatimare mae soldia te reireghi gna nogna suga mae king na.

King Sedekaea ne ghusnani gaoghathogna profet Jeremaea

14Ke leghugna igne, King Sedekaea ne kurudi keha mae mala athani mae profet Jeremaea tei ka fatilo grengatha gna nogna Sugablahi LORD na. Kate au teu phiamare na, king ne cheke eghu ka mana, “Profet, iara magnahaghei te ghusna nigho iagho kaisei faghusna, eghuteuna iagho mala cheke tughu fadoglo mei ka iara, iagho thosei pophoru kaisei glepo ka iara.”

15Jeremaea ne cheke eghu ka mana, “King, jame te chekeni iara unha glepo te tutuani na, iagho ginauna falehe ghau iara. Eghuteuna jame te tusu ari iara famane cheke te mala togho nigho iagho na, iagho ginauna tirou fanomho.”

16Nu King Sedekaea ne cheke faꞌikoi ka mae Jeremaea ne eni kaisei nhaꞌa cheke, ne cheke eghu, “Iara eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, nei tusu ranghi ghita u karha: Iara ginauna na theome falehe nigho iagho, eghuteuna iara ginauna na theome snakre lao nigho ka khamedi mae iheire te magnahaghei falehe nigho iagho igre.”

17Aonu mae Jeremaea ne cheke eghu ka king, “LORD God mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu, ‘Jame te lisa lao nigho iagho themu ka khamedi nogna mae biꞌo king gna Babilonia igre, iagho ginauna theome lehe, eghuteuna mare ginauna theome gnubra namono igne. Iagho baludi tharaknamure ghotilo ginauna karha. 18Nu jame te theome lisa lao nigho iagho themu ka khamedi mae igre na, iara ginauna lisa lao namono igne ka khamedi mare mala gnubra. Eghuteuna iagho ginauna na theome tangomana te rikhadi mare na.’ ”

19King Sedekaea ne cheke eghu ka Jeremaea, “Iara mhaghu nogudi fara keha mae Jiu ka tahati tela rikha teke tei loku fodu baludi mae te naoka ka maedi Babilonia ra. Glahu mae naoka igre lisa lao ghau iara ka khamedi mare, eghuteuna iara ginauna au papara.”

20Mae Jeremaea ne cheke eghu, “Mare ginauna theome lisa lao nigho iagho ka khamedi mare. Nu igne unha te chekeni iara ka iagho na, jame te leghuni iagho nogna cheke LORD te chekeni iara igne na, iagho ginauna karha. 21Nu jame te tirou lisa lao nigho iagho themu ka khamedi maedi Babilonia igre na, LORD ginauna eni unha teke fakakhana mana ka iara ka kaisei mifi na. 22Ka mifi igne, iara filodi goro gaꞌase te au nga teu ka sugagna king gna Juda, eghuteuna mae naoka igre ginauna atha fajifladi mala lisa lao ka khamedi nogna mae biꞌo king gna Babilonia. Eghuteuna ka narane tuana goro gaꞌase igre ginauna cheke fadiꞌa eghu nigho iagho:

“ ‘Mae thofno kheramu fofodu iaghore,

mare chaghi nigho iagho la ulu nighohi.

Gognarona ghahemure jofru ka chopu,

eghuteuna mae kheramure la tei koko nighohi.’

23“Khetomu nei thumu teu iaghore ginauna atha mae naoka mala lisa lao ka khamedi mae Babilonia. Eghuteuna iagho ginauna na jaola theome tangomana nate rikhadi mare na. King gna Babilonia ginauna loki nigho iagho, eghuteuna namono igne baludi gobigna lepo te au ke lamnagna igre ginauna gnhubra dofi lue’di.”

24Aonu King Sedekaea ne cheke eghu, “Iagho thosei cheke thakleni noda thoutonu tapa igne ka ihei nga glahu lehe iagho! 25Glahu nomhidi nogu mae biꞌo iara igre u thoutonu te edi iara balumu iagho igre ghusna eghu ka iagho, ‘Iagho toutonu ka ghehati unha teke toutonudi ghopa king ra. Iagho toutonu ka ghehati gobigna lepore, naugna jame te theo iagho na, ghehati ginauna falehe nigho.’ 26Jame te eghu mare na, iagho cheke eghu ka mare, ‘Iara neke toreni king mala thosei ke kuru fapulo ghau ka sosolo ka sugagna mae Jonatan mala lehe iara ka vido tuana.’ ”

27Eghuteuna ke leghugna igne, mae biꞌo igre ne kafe mei ka mae Jeremaea ne ghusnani mana. Eghuteuna mana ne thofno leghuni unha teke chekeni mae king ka mana igne. Aonu mare ne theome chekeni kaisei glepo, naugna mare neke theome nomhidi nodi thoutonu phia mare igre.

28Mare ne tajini fabrahu mae Jeremaea ka sugagna king, ka vido aheva te au hatimare mae soldia te reireghi gna nogna suga mae king na ne ghilei thokeni narane te mei mae naokare te atha namono Jerusalem igne.

39

Groꞌe gna Jerusalem

1Fabotho nhigra ka fanheva finogha te king mae Sedekaea Juda igne, king Nebukadnesa gna Babilonia igne ne atha nogna armi na ne kegra faligohoni Jerusalem. 2Eghuteuna ka fanheva narane gna fafati nhigra ka fabotho finogha te king mae Sedekaea igne, hatimare mae armi ne roꞌeni gringni gna namono Jerusalem. 3Kate uluni te atha namono igne, nogna ofisa te gnafa king gna Babilonia igre ne ruma Jerusalem ne gnokro soru ka vido te kiloi mare Farihotei Grengatha: phei mae te kilodi nanghadire, mae Negal-Saresa, nei mae Samga-Nebo, nei mae Sasekim, nei keha mae nogna ofisa biꞌo king. 4Kate filoni King Sedekaea baludi nogna mae soldiare igne, mare ne rikha. Mare jifla Jerusalem bongiro ne tei salaꞌu ka nogna nagare mae king na ne jifla farihoteidi phei gringni thinare ne tei thoke ka glogu rhegna Khoꞌu biꞌo Jordan.

5Nu armi gna Babilonia igne ngolhidi ne tei thokeni mae Sedekaea ka sare Jeriko. Mare lokini mana jare atha ne tei ka King Nebukadnesa, te au teu ka namono Ribla ka nohi Hamat. Jare King Nebukadnesa ne fateni mana. 6Jare Ribla King Nebukadnesa ne aknu falehe thugna mae Sedekaea re baludi hatimare mae biꞌodi Juda kate filo teu mana na. 7Aonu mae Nebukadnesa ne bilo koko phei tathagna mae Sedekaea re. Mana jaola ne haru phei khamegna manare ka chen atha ne tei Babilonia.

8Ka narane tuana, maedi Babilonia igre ne gnubra nogna suga king na baludi nodi suga naiknore, eghuteuna mare jaola ne paꞌe soru gringni gna namono na. 9Komanda Nebusaradan atha naikno teke au faleghu teku ka namono na baludi naikno teke snakre laodi thedi ka khamedi mae soldia re eghu atha ne tei Babilonia. 10Nu mae komanda Nebusaradan ne lisa faleghu naikno te kuma te theome khotogna kaisei glepo igre. Nu ka narane tuana, mana ne tusu ranghidi nagare grep nei vido glose.

Mare ne snakre teini mae Jeremaea

11Nebukadnesa king gna Babilonia igne ne cheke eigna mae Jeremaea ka mae Nebusaradan mae komanda gna nogna armi na vetula igre: 12“Ghotilo tei filoni mae profet Jeremaea mala reireghi fakelini mana. Thosei parani, nu eni ranghini unha te chekeni mana na.” 13Aonu mae Nebukadnesa ne kurudi mae biꞌo igre: Mae komanda Nebusaradan, nei mae Nebusasban, nei mae Negal-Saresa, nei keha nogna ofisa biꞌo mae king gna Babilonia teu igre, mare ne tei ka mae profet Jeremaea. 14Mare atha fajiflani mae Jeremaea ka hatimare mae soldia te reireghini suga gna king na ne snakre laoni mana ka khamegna mae Gedalaea, thugna mae Ahikam, thugna mae Safan mala ke atha fapuloni ka namono. Aonu mare neke atha fapuloni mana ka nogna suga na, eghuteuna mana neke pulo neke au baludi naikno te au faleghu teu Juda igre.

LORD ne farerheta nagnafa gna mae Ebed-Melek

15Kate sosolo teu mae Jeremaea ka sugagna king igne, LORD ne cheke eghu ka mana, 16“Jeremaea, iagho tei cheke ka mae Ebed-Melek, maegna Kus ia nonomho igne: ‘Igne unha te chekeni LORD, mae ihei te au nolaghi fateote’o nodi God mae Israel: Theome raugha nogu cheke iara eigna puhi biꞌo nate thoke mei ka namono igne ginauna thoke mei tutuani. Iagho ginauna filo tathamu thoke meidi gobigna lepo igre. 17Nu Ebed-Melek, iara ginauna fakarhi nigho ka narane tuana. Iara ginauna theome snakre nigho ka khamedi mae te mhaghudi iagho re. 18Tutuani, iara ginauna fakarhi nigho. Iagho ginauna theome lehe ka naflahi, naugna iagho ne rouronu ghau iara fabrahu.’ ” Igne chekegna LORD.

40

Mae Nebusaradan ne cheke balugna mae Jeremaea

1Ka narane igne mae soldia di Babilonia gre neke atha naikno di Jerusalem nei Juda teu igre neke tei au Babilonia. Mare jaola neke atha profet Jeremaea baludi. Eghuteuna mare neke haruni mae Jeremaea baludi naiknore ka chen, atha ne tei thoke ka namono Rama. Kate au teu mare ka namono igne, mae Nebusaradan mae funei gna nogna armi mae king gna Babilonia igne ne filoni mae profet Jeremaea ne atha fajiflani mana ka sosolo. Ka narane igne LORD ne cheke ka mae Jeremaea. 2Kate atha fajiflani mae Jeremaea ka sosolo igne, mae Nebusaradan ne cheke eghu ka mana, “LORD nou God iagho na la chekenihi puhi biꞌo nate thoke mei ginauna ka namono igne. 3Eghuteuna gognarona, mana la enihi glepo igne jateula teke chekeni mana na eghu. Glepo igre thoke ghami ghotilo, naugna ghotilo ne huhughuni nogna cheke LORD na, nei tapla jafra ka nakhibo. 4Gognarogne iara atha koko chen igne ka khamemu iagho na mala snakre tei nigho iagho. Jame te magnahaghei mei iagho balugu iara na, tapa tangomana te tei Babilonia. Iara ginauna tangomana te reireghi fakeli nigho iagho na. Nu jame te tirou tei iagho na, keliu kolho. Filo sagho. Glose te au ke ulumu iagho ana, iagho snagla tangomana te tei ka namono aheva te magnahaghei tei iagho na.” 5Nu ame tei nga mae Jeremaea teuna, mae Nebusaradan ne cheke eghu ka mana, “Te keli na iagho jame ke figri mala au balugna mae Gedalaea, thugna mae Ahikam, thugna mae Safan. Mae king gna Babilonia neke vahini mana mala gavana ka namono te gnafa Juda igre. Iagho ginauna au balugna mana farihoteidi naikno gna namono tuana. Ba jame te theo na, iagho ginauna tei au ka namono aheva te magnahagheni iagho na.”

Aonu mae funei di mae armi igne ne tufa namha ka mana, balu keha gano malagna nogna thei na, ne snakre teini. 6Aonu mae Jeremaea tei Mispa ne au balugna mae Gedalaea, thugna mae Ahikam, farihoteidi naikno teke au faleghu teku ka nodi namono re.

Mae Gedalaea ne gavana gna Juda

7King gna Babilonia igne ne vahini mae Gedalaea, thugna mae Ahikam mala gavana gna Juda. Eghuteuna mana mala jaola reireghidi nalhaꞌu nei gaꞌase nei goro sua eghu te kuma fara teke theome atha teke tei mare Babilonia. Keha mae soldiadi Juda baludi hatimare nodi mae ofisa teke au faleghu teku igre ne nomhini eigna mae Gedalaea. 8Mare tei ne filoni mae Gedalaea Mispa. Nanghadi mae komanda igre: Mae Ismael, thugna mae Netanaea, mae Johanan ghe mae Jonatan, phei thugna mae Karea, nei mae Seraea thugna mae Tanumet, nei hatimare thugna mae Efae, maegna Netofa, nei mae Jasanaea, mae gna Maka, nei nodi soldia mare re. 9Mae Gedalaea ne eni kaisei nhaꞌa cheke, ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo thosei mhaghu te loku ranghidi maedi Babilonia igre. Au ka namono gre loku ranghini king gna Babilonia. Eghume ghotilo ginauna au fakeli ka namono igne. 10Iara ginauna au agne Mispa, eghuteuna iara ginauna cheke eimi ghotilo kate mei maedi Babilonia igre te ei bisnis ka tahati agne na. Ghotilo ke figri ke ukli sisi grep ei waen, ei oliv oel, eghuteuna salofodu gobigna lepo igre ka sugamire. Eghuteuna ghotilo ginauna tangomana nate au fakeli ka namonomi re.”

11Naiknodi Juda rikha teke tei ka thilo kantri, Moab, Amon, Idom nei ka keha kantri are langau eghu ne nomhini king gna Babilonia te snakredi naikno te au faleghu teu Juda igre. Mare jaola nomhini king gna Babilonia te vahini mae Gedalaea igne te mala nodi gavana mare na. 12Aonu naiknodi Juda igre jifla kokoni nodi kantri mae naokare neke pulo mei Juda. Eghuteuna tei ne filoni mae Gedalaea Mispa. Ke leghugna igne, mare tei ne atha thua nafnata gano ka nagare ne eꞌei kmana waen nei gano.

Mae Ismael ne faleheni mae Gedalaea

13Kaisei fata mae Johanan thugna mae Karea, nei keha nodi ofisa nodi mae soldia Juda igre ne mei ka mae Gedalaea Mispa. 14Mare ne cheke eghu ka mana, “Gavana, King Balis gna Amon igne mana neke kuruni mae Ismael thugna mae Netanaea mala mei falehe nigho iagho. Iagho nomhini igne, ba theo?” Nu mae Gedalaea ne theome fatutuani ni cheke igne.

15Mae Johanan ne cheke faꞌikoi eghu ka mana, “Iagho tangomana te snakre ghau iara te mala tei faleheni mae Ismael na, ba theo? Ginauna theo kaisei naikno nate laseni glepo igne. Theome keli iagho te snakreni mana te aknu falehe nigho iagho na. Eghuteuna naiknodi Juda te au balumu iagho igre ginauna rikha sopa thei, eghuteuna tahati naiknoda Juda te au nga teu igre ginauna kokhoni ghita fara.”

16Nu mae Gedalaea ne cheke eghu, “Theo! Iagho thosei eni puhi tuana! Cheke te eni iagho ka mae Ismael igne theome tutuani.”

41

1Ka fafitu nhigra ka finogha igne, mae Ismael atha balugna nabotho mae ne tei filoni mae gavana Gedalaea Mispa. Mae Ismael igne thugna mae Netanaea, thugna mae Elisama, kaisei mae ka vike gna mae king, eghuteuna mana kaisei nogna mae biꞌo mana. Kate ghamu teu mare balugna mae Gedalaea igne, 2Ismael baludi nabotho mae igre kegra haghe ne atha nodi naflahi re ne aknu faleheni mae Gedalaea. 3Mare jaola ne aknu falehe naiknodi Juda teke au balugna mae Gedalaea Mispa igre, eghuteuna mare jaola ne aknu falehe mae soldia di Babilonia te au ka namono igne.

4Ka narane ke leghugna igne, kate theo kaisei naikno te laseni tela lehehi mae Gedalaea na, 5nhanasalei mae mei funudi ka namono Sekem, Saelo, nei Samaria. Mare mei ne namo Mispa. Mare atha mei keha wit, nei insens mala fafara ka Sugablahi na. Mare ghoighori gremohodire nei rerheku nodi pohere, eghuteuna mare vaevahe thinidire, fagaglana gna nodi diꞌanagnafa na. 6Mae Ismael jifla Mispa ne mei thafodi mare. Kate nolo te tei na, mana tanhi fabiꞌo. Eghuteuna kate thoke ka mare na, mana ne cheke eghu, “Ghotilo mei filoni mae Gedalaea!” 7Nu kate posa mare ka namono na, mae Ismael baludi nabotho mae igre ne aknu falehedi mare. Eghuteuna koko soru pari thinidire lamna khora khoꞌu. 8Nabotho mae igre ne cheke eghu ka mae Ismael, “Iagho thosei aknu falehe ghami ghehati! Ghehati au keha wit, bali, oliv oel, nei jurukuli.” Kate nomhini igne, mae Ismael ne theome aknu falehedi mare, nu mana ne snakre teidi mare. 9Khora khoꞌu aheva te koko soru mae Ismael thinidi mae igre thono biꞌo fara. Khora igne neke dokha mae King Asa tifa mala fodu khoꞌu kani teke mei mae king Basa gna Israel teke magra ka mana na. Nu mae Ismael neke fafodu khora khoꞌu igne ka thinidi mae te lehe.

10Thugna gaꞌase king nei keha naiknodi Mispa eghu teke lisei soru mae Nebusaradan mae funeidi nogna armi mae king gna Babilonia ke parigna nogna nolaghi mae Gedalaea igre ne kafe atha mae Ismael ne tei balugna ka kantri Amon.

11Kate nomhini mae Johanan thugna mae Karea baludi nogna mae komandare glepo te diꞌa te eni mae Ismael igne, 12mare ne tei ke leghugna mana. Eghuteuna mare tei ne thafoni mae Johanan rhegna khora khoꞌu Gebiꞌon. 13-14Kate filoni mae Johanan baludi nogna mae soldiare, naikno teke atha mae Ismael Mispa igre ne thofno keli tadi fara, mare figri ne chari ne tei ka mae Johanan. 15Nu mae Ismael baludi nhana mae igre, ne rikhani ne tei poru ka kantri Amon.

Mare rikha ne tei Ijep

16Mae Johanan, thugna mae Karea baludi hatimare nogna mae komanda igre neke atha fapulo naiknodi Mispa teke atha mae Ismael ke leghugna teke faleheni mae Gedalaea. Mana neke atha balugna mae soldia, goro gaꞌase balu thudi, nei nogna mae biꞌo king neke jifla Gibeon. 17-18Mae igre mhaghudi fara maedi Babilonia igre, naugna mae Ismael ne faleheni mae Gedalaea, mae ihei teke vavahi mae king gna Babilonia te mala gavana ka kantri igne. Aonu mare ne leghuni nabrou te tei posa Ijep, mala tangomana mare te rikhadi maedi Babilonia. Namono ululahu te tei mare te au tagna na, kaisei namono rhegna Betlehem, nanghagna na, Gerut-Kimham.

42

Mae Jeremaea ne cheke faheta ka mare mala thosei tei Ijep

1Mae Johanan thugna mae Karea ghe mae Jesanaea thugna mae Hosaea, baludi keha mae komanda ka armi, nei naikno te gnafa te fnakno, ba te theome fnakno, mare te gnafa na jaola ne kafe tei filoni mae profet Jeremaea. 2Mare ne cheke eghu ka mana, “Iagho fanomho ka unha te toreni ghehati igne. Toreni LORD nou God, mala kafe togho ghita tahati gnafa te aunga teu gre. Tifa na tahati neke kmana, nu gognarona tahati la katha bua kolho. 3Iagho toreni LORD nou God mala falalase ka tahati unha nabrou nate leghuni tahati na, nei unha te magnahaghei nei eni teu tahati na.”

4Jeremaea ne cheke eghu, “Iara laseni unha te magnahagheni ghotilo na. Iara ginauna tore ka LORD nomi God, jateula te toreni ghotilo na eghu. Iara ginauna toutonu ka ghotilo gobigna lepo te chekedi mana re, eghuteuna iara na theome poruni kaisei glepo ka ghotilo.”

5Mare ne cheke eghu ka mana, “Ghehati nhaꞌa cheke mala leghudi unha LORD nou God te chekedi ka iagho re. Jame te theome tajini ghehati nhaꞌa cheke igne na, LORD ginauna tangomana te fate ghami ghehati na. 6Eghume, ghehati tore nigho iagho mala tarai ka mana eimi ghehati. Eghuteuna neuba LORD noda God ne tusu mei cheke tughu te gle’ani ba te theome gle’ani ghehati na, nu ghehati ginauna leghuni ngala. Naugna jame te leghuni mana ghehati na, ghehati ginauna au fakeli nomi fabrahu.”

7Nabotho narane ke leghu, LORD ne cheke ka mae Jeremaea. 8Aonu mae Jeremaea ne kiloni mae Johanan, thugna mae Karea, nei keha mae komanda balugna, nei jaola keha naikno te gnafa te fnakno ba te theome fnakno mala kafe mei ka mana. 9Mana ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo neke kuru ghau iara mala tore ka LORD unha te magnahagheni ghotilo na. Igne unha te chekeni LORD nodi God maedi Israel: 10‘Jame te au fabrahu ghotilo agne Juda na, iara ginauna reireghi ghami ghotilo, eghuteuna iara ginauna theome tangomana te fapari ghami ghotilo na. Iara ginauna na jateula kaisei mae te babana suga maku te theome tangomana iara teke paꞌe soru, ba jateula kaisei nagare te theome tangomana iara te rathu koko. Iara kokhoni ghami ghotilo eigna puhi biꞌo te eni iara te goigoni ghami ghotilo igne. 11Gognarona ghotilo mhaghuni king gna Babilonia, nu ghotilo thosei mhaghuni mana. Iara ginauna au balumi ghotilo mala fakarhi ghami ghotilo. 12Iara ginauna kokhoni ghami nei keli ranghi ghami eghu ghotilo, eghuteuna snakre ghami mala ke figri ka nomi thofno namono re.’ ” Igne cheke gna LORD.

13-15Profet ne cheke eghu, “Ghotilo maemi Juda te au teu ka namono igne ra! Famane fanomho fakeli ka cheke gna LORD igne! Glahu ghotilo tiromi leghuni LORD nomi God na, nei cheke eghu, ‘Ghehati ginauna tiromi au ka namono igne. Ghehati ginauna tei au Ijep. Ka namono tuana ghehati na theome magra, eghuteuna ghehati ginauna theome nomhidi naogladi khufli mala tei magra, eghuteuna ginauna theome rofo.’ LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu, ‘Jame te cheke eghu ghotilo na, eghuteuna jame te maku fara ghotilo phaꞌumire, eghuteuna jame te magnahaghei tei au ghotilo Ijep na, 16magra te mhaghuni nei narane theo gano te tiromidi ghotilo igre ginauna mei thoke ka ghotilo ka namono tuana, eghuteuna ghotilo te gnafa na ginauna kafe lehe. 17Uve, ghotilo te gnafa te magnahaghei fara tei au Ijep igre, ghotilo ginauna na kafe lehe kolho. Keha ka ghotilo ginauna lehe ka magra, eghuteuna kehare ginauna lehe ka grofo, eghuteuna kehare ginauna lehe ka fogra biꞌo, eigna glepo igre ginauna mei thoke ghami ghotilo. Eghuteuna ginauna theo kaisei ka ghotilo nate karha na. Tutuani, theo kaisei nate rikhadi puhi biꞌo nate mei thoke ghami ghotilo ginauna igre.’ 18Igne unha te chekeni LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na, nei nodi God maedi Israel, ‘Jame te tei ghotilo Ijep na, iara ginauna diꞌatagu fara ka ghotilo, jateula teke diꞌatagu iara ka naiknodi Jerusalem tifa ra eghu. Ghotilo ginauna theome tangomana na teke pulo mei ka namono igne. Kate ghatho ghami ghotilo na, naiknore ginauna rhana nodi fara na cheke fadiꞌa ghami ghotilo. Naiknore ginauna tibri ghami ghotilo mala thoke ghami ghotilo puhi biꞌo.’ ”

19Mae Jeremaea ne cheke eghu, “Ghotilo naiknomi Juda te aunga teu ka namono ignera! LORD neke cheke eghuhi ka ghotilo, ‘Ghotilo thosei tei Ijep!’ Ghotilo fanomho fakeli ka cheke te eni iara ka ghotilo gognarogne. 20Gaoghathomi ghotilo te mei tore ghau iara te mala toreni LORD nomi God igne thofno jafra fara. Ghotilo neke cheke eghu ka iara, ‘Iagho tarai ka nomi LORD God. Iagho chekeni ka ghehati unha te magnahagheni mana na, eghuteuna ghehati ginauna nhaꞌa cheke te mala eni igne.’ 21Eghume iara neke chekehi ka ghotilo gobigna lepo teke chekedi mana ka iara re, nu ghotilo theome leghudi kolho nogna cheke mana igre. 22Naugna igne, te mala laseni ghotilo na, ghotilo te gnafa na ginauna kafe lehe ka magra, ka theo gano nei ka fogra biꞌo.”

43

Mare athani mae Jeremaea ne tei Ijep

1Kate toutonu te gnafa mae Jeremaea cheke gna LORD God teke tusu lao ka mana te mala chekeni ka mare igne, 2mae Asaraea, thugna mae Hosaea ghe mae Johanan, thugna mae Karea baludi keha mae jateula thina teu te maku phaꞌudire igre, mare ne cheke eghu ka mana, “Iagho chaghi! LORD neke theome kuru mei nigho iagho mala toutonu ka ghehati cheke igre. Nu iagho fariuriu mala thosei tei au ghehati Ijep. 3Mae Baruk, thugna mae Neraea kolho te huhuru nigho iagho te mei edi cheke igre ka ghehati na. Mana magnahaghedi kolho maedi Babilonia te mei falehe ghami, ba atha ghami mala tei au Babilonia.”

4Aonu mae Johanan baludi hatimare mae komanda di armi nei keha naikno langau, mare te gnafa na ne tirodi leghuni cheke gna LORD te mala au faleghu teu Juda. 5Naiknodi Juda rikha teke tei au ka keha kantri ra kela pulo meihi. Eghuteuna mae Johanan baludi hatimare mae komanda igre ne batudi naikno teke au faleghu teku igre mala jifla kokodi nodi namono re. 6Mare jaola ne batudi naikno teke atha mae Nebusaradan, baludi nodi funei biꞌo hatimare mae komanda ka armi gna Babilonia teke au ka khame gna mae Gedalaea, thugna mae Ahikam nei thugna mae Safan. Eghuteuna hatimare mae nalhaꞌu, goro gaꞌase, goro sua, thugna gaꞌase mae king, mae profet Jeremaea ghe mae Baruk thugna mae Neraea teu igre jaola ne tei baludi mare. 7Eghuteuna ka puhi te tei mare Ijep igne, mare ne tirodi leghuni cheke gna LORD. Aonu mare tei ne au ka namono Tapanes ka kantri Ijep.

8Ka namono Tapanes, LORD ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 9“Jeremaea, kate kafe thugha mei naiknodi Juda igre te filo nigho iagho na, iagho pala mei keha thina biꞌo mala haru ka brik te au ke ulugna nogna suga king gna Ijep. 10Eghuteuna iagho na cheke eghu ka mare, ‘LORD nodi God mae Israel, mae ihei te au nolaghi fateote’o igne, mana ne cheke eghu: Iara ginauna chekeni nogu mae gloku Nebukadnesa, mae king gna Babilonia, mala mei Ijep mala lilisei nogna sape nafnakno na ke klignadi thina teke cheke iara mae profet Jeremaea teke lisei soru ka vido igne. Eghuteuna mae king ginauna fakegra haghe nogna suga tapuale na ke klignadi thina igre. 11Kate meigna mana na, mana ginauna magra Ijep, eghuteuna mana ginauna uludi naikno gna namono tuana. Eghuteuna iheire teke vahidi iara mala lehe ka fogra tekure ginauna lehe ka fogra. Eghuteuna iheire teke vahidi iara mala atha mae naoka tei au ka keha kantri delei teu igre, mare ginauna tei au jare. Eghuteuna iheire teke vahidi iara mala lehe ka magra teku igre, mare ginauna lehe ka magra. 12-13Iara ginauna chekeni king mala gnubra nodi Sugablahi mumuju god mae Ijep. Eghuteuna mana ginauna atha tei mumuju igre ka nogna namono na. Mana ginauna na jaola goigoni Thina blahi te au ka namono Heliopolis. Eghuteuna mae king igne ginauna atha fajifla gobigna lepo gna Ijep, jateula mae greireghi sipu te atha koko theli ka nogna pohe na ia eghu. Ke leghu, mana na jifla ka kantri tuana, eghuteuna theo kaisei mae nate au teu jare te mala magra ka mana na.’ ”

44

Nogna cheke LORD ranghidi naikno di Juda te au Ijep

1LORD neke tusu lao nogna cheke na ka mae Jeremaea, mala cheke mana ka naikno di Juda te au Ijep. Keha ka naikno igre mare tei au ke raru Ijep ka thilo namono Migdol, Tapanes nei Memfis, eghuteuna kehare tei au ka nohi Patros ke mata Ijep. 2Aonu profet ne cheke eghu, “LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nei nodi God maedi Israel teu igne, mana ne cheke eghu, Ghotilo filonihi puhi biꞌo te snakreni iara te thokeni Jerusalem nei ka keha nomi namono ghotilo ra. Gognarona, theo kaisei naikno te au ka namono, nei ka suga teu ra, eghuteuna gringni thina biꞌo ia la thono diꞌa farahi, 3naugna naiknore ne leghuni fabrahu puhi te diꞌa na. Iara diꞌatagu fara naugna mare ne gahu insens ka mumuju. Neuba mare baludi kuꞌedi teu tifa ra theome lasedi mumuju te pogho soru mare tadi igre. 4Leuleghu fata na iara kurudi koba hatimare mae profet nogu mae gloku iara ra, mala mei cheke eghu ka mare, ‘Ghotilo thosei eni glepo te diꞌa te tiroguni fara iara igne!’ 5Nu mare tirodi fanomho ka nodi cheke hatimare mae profet ra. Mare tirodi koko puhidi te diꞌare, eghuteuna mare gahu insens koba mala tarai ka mumuju. 6Naugna igne, iara falalase diꞌatagu na ka mare jateula khaꞌaghi ngaja te theo kaisei naikno te puri faleheni ra eghu. Iara neke goigoni namonodi Juda, nei nabrou te gnafa Jerusalem. Uve, glepo igre diꞌa fabrahu ghilei mei posa ka narane gognarogne.

7“LORD God mae ihei te au nolaghi fateote’o, nodi God maedi Israel igne ne cheke eghu, ‘Naugna unha si ghotilo te atha mei puhi biꞌo te goigoni ghami themi ignea? Jame te eni ghotilo puhi igne na, mae nalhaꞌu te gnafa, gaꞌase te gnafa, nei sua te gnafa nei gegeꞌe te gnafa teu igre ginauna lehe, eghuteuna theo kaisei ka vikegna Juda igre nate karha na. 8Iara diꞌatagu fara ka puhi te tarai ghotilo ka mumuju teke edi themi are, eghuteuna ghotilo gahu insens mala pogho soru ka keha god di Ijep. Ghotilo ginauna goigoni ghami themi kolho. Eghuteuna naikno gna nauthoglu igne ginauna cheke fadiꞌa ghami ghotilo. Naiknore ginauna cheke faparidi nanghami ghotilore mala thoke mei puhi biꞌo ka ghotilo. 9Ba, ghotilo ghatho ihodihi puhi te diꞌa teke edi kuꞌemi tifa ra? Ba, ghotilo ghatho ihodihi puhi te diꞌa teke edi hatimare mae king di Juda balu khetodi ra? Ghotilo baludi khetomi are jaola teke leghuni puhi te diꞌa na ka namono Juda, nei ka nabrou Jerusalem. 10Mei te posa gognarogne, ghotilo naiknomi Juda maku fara phaꞌumire jateula thina eghu theome ghatho tahu ghau iara. Eghuteuna ghotilo jaola tiromi leghudi nogu vetula iara teke tusu ari iara ka ghotilo nei ka kuꞌemi ghotilo tifa ra.’

11“Eghume igne unha te chekeni LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nodi God maedi Israel: ‘Iara ginauna theome ke tughu gaoghathogu na, eghuteuna iara ginauna goigoni ghami ghotilo gnafa. 12Iara ginauna paradi fara iheire fateo te au faleghu ka namono Juda, eghuteuna magnahaghei fara te mei au Ijep. Neuba ne mae biꞌo, ba fiti mae kolho, mare te gnafa na ginauna lehe Ijep ka magra, ba ka vido te rofo. Kate nomhini igne, naiknodi keha kantri igre ginauna rhana nodi fara na cheke fadiꞌa ghami ghotilo. Eghuteuna naiknore ginauna tibri ghami ghotilo mala thoke mei puhi biꞌo ka ghotilo. 13Iara ginauna paradi iheire te tei au Ijep ka vido te magra, ka vido te theo gano, ba ka vido te fogra biꞌo, jateula teke paradi iara naikno di Jerusalem. 14Theo kaisei naikno gna Juda te mei au Ijep igre nate rikha, ba nate karha teke figri Juda na. Neuba mare ne magnahaghei fara teke figri na, keha naikno ghu kolho nate rikha teke figri na.’ ”

15Kmana mae lasedi khetodire te gahu insens te tarai ka keha god delei, nei gaꞌase te kegra fabrahu ka vido igne baludi kmana naikno di Juda te mei funudi ke raru nei ke mata Ijep. Mare ne cheke eghu ka mae Jeremaea, 16“Jeremaea, ghehati tiromi fanomho ka nonomho te mei toutonu iagho ka nanghagna LORD igne! 17Ghehati ginauna edi gobigna lepo igre jateula teke chekedihi ghehati ra eghu. Ghehati ginauna gahu insens nei tarai eghu ka god gaꞌase Kuin gna Kligna igne. Eghuteuna ghehati ginauna tofa waen fabrahu ka naꞌa, jateula teke edi kuꞌemi, nomi king, nei nomi mae mala baubatura. Mare neke edi glepo igre ka namono te gnafa agne Juda nei Jerusalem. Ka narane tuare tahati neke au gheda kmana gano neke au fakeli noda neke theome thoke ghita kaisei puhi biꞌo. 18Nu funu ka narane te theome gahu insens nei tofa waen teu ghehati ka Kuin gna Kligna na, ghehati kmoꞌe ka gobigna lepo igre. Eghuteuna noda naikno tahati gre lehe ka magra nei ka theo gano.”

19Goro gaꞌasere jaola ne cheke eghu, “Kate horo bret te mala fafara na, ghehati horo jateula thotoghale gna Kuin gna Kligna igne eghu. Ghehati gahu insens nei tofa waen eghu mala pogho soru ka naꞌa. Eghuteuna khetomi ghehati gre lasenihi unha te eni ghehati na!”

20Aonu mae Jeremaea ne cheke eghu ka mae nalhaꞌu nei gaꞌase eghu te cheke tughu ka mana igre, 21“Kani au teku tahati Juda tifa ra, ghotilo baludi kuꞌemi, nomi king, nomi funei nei keha maedi Juda tekura, ghotilo neke gahu insens ka namono Juda, nei heva heva agne Jerusalem. Ne theome lasedi nei ghatho ihodi neu LORD glepo igre neu si ghotilo ia? Theo! Mana theome ghatho ihodi unha te edi ghotilo tura! 22Diꞌatagna God na biꞌo fara eidi glepo te diꞌa fara te edi ghotilo ra. Naugna igne, mana neke thofno goigonidi fara nomi kantri ghotilore. Eghuteuna kantri igre gognarona theo kaisei naikno te au tadire. Eghuteuna, naiknore ginauna tibri ghami ghotilo mala thoke mei puhi biꞌo ka ghotilo. 23Puhi biꞌo igre ginauna thoke mei ka ghotilo eidi nakhibo te gahu insens nei tarai fabrahu teu ghotilo ka mumuju god igre. Eghuteuna ghotilo tiromi leghudi nogna cheke nei nogna vetula teu manare.”

24Aonu mae Jeremaea ne cheke eghu ka mae nalhaꞌu nei gaꞌase teu igre, “Ghotilo naiknomi Juda te au Ijep ra, fanomho mei ka nogna cheke LORD igre! 25LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nodi God mae Israel igne ne cheke eghu: ‘Ghotilo te gnafa baludi khetomi ra, ghotilo neke nhaꞌa cheke ka Kuin gna Kligna mala gahu insens, tofa waen nei tarai eghu ka naꞌa.’

“Tutuani fara, ghotilo mala thofno tathaji nhaꞌa cheke igne! 26Nu ghotilo fanomho mei ka nogna cheke LORD igne. ‘Iara LORD lisei soru ka ghotilo naiknodi Juda nhaꞌa cheke igne. Nu iara theome snakreni kaisei naikno gna Juda te cheke eghu na, “Iara eni nhaꞌa cheke igne ka Nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa.” 27Iara ginauna filoni unha puhi biꞌo nate thoke mei ka mare na, naiknodi Juda te au teu Ijep igre ginauna lehe ka magra, ba lehe ka vido te theo gano na. 28Ginauna na kehaghu kolho na teke rikha teke pulo mei Juda. Mare ginauna laseni chekegna ihei te doglo na, chekegu iara, ba chekedi mare!

29“ ‘Iara ginauna tusu ari ka ghotilo kaisei fagaglana mala laseni ghotilo nate para ghami iara agne na.’ 30Igne unha te chekeni LORD eimi ghotilo na: ‘Iara ginauna snakreni King Hofa gna Ijep ka khamedi mae naoka te magnahaghei faleheni mana re, jateula teke snakreni iara King Sedekaea ka khame gna King Nebukadnesa teke faleheni mana ia eghu.’ ”

45

Chekegna LORD na ne mei ka mae Baruk

1Profet Jeremaea ne toutonuni chekegna LORD na ka mae Baruk, thugna mae Neraea. Ka fafati finogha te King Jehoeakim thugna King Josaea Juda igne, mae profet Jeremaea ne toutonu ka mae Baruk chekegna LORD. Eghuteuna mae Baruk ne rioriso soru cheke igre ka kaisei buka. Profet Jeremaea ne cheke eghu ka mana, 2“Baruk, nodi God mae Israel igne na cheke ka iagho. 3Naugna iagho neke cheke eghu, ‘Iara thofno diꞌa nagnafagu fara, naugna LORD ne ei puhi biꞌo ranghi ghau iara fabrahu! Iara gne la ghilei babaꞌo, naugna naꞌau papara te eni iara igne theome gnafa.’ 4Ghema Baruk, LORD na cheke ranghi ghau iara mala toutonu ka iagho nogna cheke mana igne: Iara ginauna paꞌe soru unha teke babana haghe iara igre, nei atha fadelei unha teke joꞌu iara igre, heva heva ka kantri Juda. 5Ba! Iagho tangomana te kegra heta ke uludi keha naikno igre na? Theo. Iagho thosei hironi nafnakno na. Naugna iara ginauna atha mei puhi biꞌo ke klignadi naikno te gnafa ka nauthoglu igne. Nu iara ginauna snakre nigho iagho mala rikha tei ka vido aheva nate tei iagho na.” Igne chekegna LORD.

46

Nogna cheke LORD ranghidi kantri te gnafa ka nauthoglu igne

1LORD ne cheke ka mae profet Jeremaea eidi keha kantri ka nauthoglu igne.

Nogna cheke LORD eigna Ijep

2Ulu lahu na, mana ne cheke faparini nogna armi King Neko gna Ijep. Eigna King Nebukadnesa neke uludi mare ka namono Kakemis, rhegna Khoꞌu biꞌo Iufretis. Igne ka fafati finogha te funei fruni mae King Jehoeakim, thugna King Josaea gna Juda.

3-4Mae profet ne cheke eghu,

“Hatimare mae komanda di Ijep ne eha eghu fabiꞌo ka nodi mae soldiare,

‘Tarabana greoreo ra! Jaha fafnonu goru ra!

Pipichi pohe mala magra ra! Fahaghe khepi ra! Saghe ka hose mala ari magra!’

5Nu unha glepo si ignea?

Uve, iara filodi mae soldiadi Ijep igre mare mhaghu nodi fara.

Mare suaraghi rikha kela figri.

Mare theome tangomana teke filo fapulo na,

naugna mae naoka uludihi mare.

Eghuteuna glepo kmana fara au faligohodi mare.

6Mae te lase chari na, mana theome tangomana te rikha ka mare na.

Mae te nheta na, nate theome tangomana te poru ka mare na.

Mare glaꞌe la uka pari ke raru Khoꞌu biꞌo Iufretis.”

Igne cheke gna LORD.

7“Mae iheire site nheta fara jateula Khoꞌu biꞌo Nael te britha te thafru vido te gnafa ra teu igrea?

8Tuana Ijep na. Mare nheta fara jateula Khoꞌu biꞌo Nael,

ka vido te britha te thafru vido te gnafara eghu.

Mare ne cheke eghu,

‘Nomi nolaghi ghehati na ginauna nheta fara,

eghuteuna ghehati ginauna uludi namono te gnafa ka nauthoglu igne.

Ghehati ginauna roꞌe fahuidi namono te gnafa igre,

eghuteuna ghehati ginauna jaola aknu falehe naiknore.’

9Ghotilo mae te saghe ka hosera ghotilo mala chari tei.

Eghuteuna ghotilo mae te saghe ka chariot ra, ghotilo mala magra heta.

Ghotilo mae soldia ka phei kantri Kus ghe Libia te pala greoreora,

ghotilo mae soldia teke mei funu Lidia te lase fada ka phalohora,

ghotilo faghose tei.

10Nu neuba mare ne tarabana eghu ngau, tuana nogna narane mala fate LORD,

mae ihei te au nolaghi fateote’o.

Ka narane tuana,

mana ginauna nake tughu fapulo glepo te diꞌa fateote’o teke edi mae naokara.

Nogna naflahi biꞌo mala magra mana na ginauna na jateula nasava eghu ghamudi mare boho,

nei koꞌu fahui dadaradi re eghu.

LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ginauna goigonidi mare ke raru Khoꞌu biꞌo Iufretis,

jateula kaisei fafara biꞌo te mala ei gaghamu te mala kafe ghamu naiknora eghu.

11“Ghotilo naiknomi Ijep,

ghotilo tei Gilead mala hiro meresin ka namono te fnakno tuana!

Nu neuba ghotilo ne dei meresin jare,

theo kaisei glepo te au nogna nolaghi te mala famafo ghami ghotilo na.

12Keha kantri te au faligoho ghami ghotilo are nomhini te mamaja nomi fara ghotilo na.

Eghuteuna naikno te gnafa heva heva ka nauthoglu na igre ginauna nomhini te tanhi fabiꞌo ghotilo na.

Kate rikha nomi mae soldia ghotilore,

mare ginauna rikha tei bafra ka keha mae soldiare,

eghuteuna mare ginauna kafe uka pari ka glose na.”

King Nebukadnesa ginauna mei mala magra Ijep

13Igne cheke gna LORD teke toutonuni profet Jeremaea, eigna narane nate mei King Nebukadnesa gna Babilonia te mala magra Ijep. LORD ne cheke eghu:

14“Ghema Jeremaea, iagho tei Ijep mala toutonu ka thilo namono igre,

Migdol, Memfis nei Tapanes.

Iagho cheke eghu: ‘Tarabana mala magra.

Naoka na ginauna mei aknu falehe naikno te au faligoho ghami ghotilo igre ka naflahi.’

15Faꞌunha ne khoko pari si nomi god Apis biꞌo ghotilo gnea?

Faꞌunha ne theome tangomana te kegra haghe na si nomi mumuju buluka nalhaꞌugna ghotilo te thono nheta fara ignea?

LORD ne huju faparini mana.

16Nomi mae soldia ghotilore la glaꞌe soruhi,

eghuteuna leuleghu fata na mare uka koba pari.

Aonu mare ne cheke eghu fari thedi, ‘Kegra haghe!

Tahati na rikhadi mae naoka nate mei igre mala ke pulo ka naikno te au ka namono teke karhadara!’

17Mare ginauna nhaꞌa lao kaisei nangha majaghani ka king gna Ijep,

‘Foflo biꞌo te theo nogna nolaghi te mala toghodi nogna naiknore!’

18“Igne nogna cheke mae king nanghagna na LORD,

mae ihei te au nolaghi fateote’o.

Mana ne cheke eghu: Iara nhaꞌa cheke ka nanghagu thegu.

Naoka ginauna mei mala magra ka ghotilo mae iheire te faheaheta fara te salaꞌu ra.

Naoka nate mei ka ghotilo igne ginauna kegra rheta jateula thogele Tebo te haghe salaꞌudi keha gukhura eghu,

eghuteuna jateula thogele biꞌo Kamel te kegra haghe ke kligna thongna ra eghu.

19Ghotilo naiknomi Ijep, ghotilo tarabana,

naugna naoka na ginauna mei atha ghami ghotilo mala jifla kokoni ghotilo nomi thofno namonomi na mala tei au ka kantri te khaba fara.

Namono biꞌo Memfis igne ginauna na thono diꞌa fara,

eghuteuna theo kaisei naikno nate au tagna na.

20“Kantri Ijep igne thofno keli fara jateula kaisei buluka gaꞌasegna te blokhara eghu.

Nu kaisei naungo biꞌo ginauna mei funugna ke raru mala kathini naꞌa.

21Mae soldiadi keha kantri teke folidi ghotilo mala mei togho ghami teku igre jateula buluka majaghani te blokhara eghu.

Kate mei naoka na, maedi Ijep igre theome tangomana te kegra heta na,

naugna mare na rikha kolho.

Ka narane tuana, hoholo biꞌo ginauna mei ka naiknodi Ijep.

Uve, narane te mala paradi mare na ginauna mei.

22Kate mei te tarabana mala magra teu mae naokare igne,

maedi Ijep igre ginauna rikha,

eghuteuna mare na au kmu kolho jateula kaisei mogo eghu.

Mae naokare ginauna na mei balu nhimara biꞌo,

jateula mae te mala tei te kato gajura eghu mei falehedi mare.

23Uve, mare ginauna mei kato soruni armi gna Ijep,

jateula mae ihei te kato soru namhata biꞌo ra eghu.

Mare kmana fara jateula cheche te theome tangomana kaisei naikno te kahadira eghu.

24Naikno te mei funudi ke raru igre ginauna mei uluni Ijep.

Eghuteuna naiknodi Ijep igre ginauna mamaja nodi fara.”

Igne cheke gna LORD.

25Igne nogna cheke LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nodi God mae Israel. Mana ne cheke eghu, “Theome raugha iara ginauna mei mala parani god Amon, nodi god naikno te au ka namono biꞌo Tebes. Eghuteuna iara ginauna na jaola paradi naikno te gnafa Ijep, balu nodi king, nodi god, mae biꞌo nei iheire fateo te au ke parigna king. 26Iara ginauna snakre laodi ka khamedi iheire te magnahaghei falehedi naikno igre. Tutuani, iara ginauna snakre lao ka King Nebukadnesa gna Babilonia. Nu ke leghu na, naiknore ginauna tangomana teke figri Ijep jateula teke tifara eghu.” Igne cheke gna LORD.

LORD ginauna fakarhadi nogna naiknore

27LORD ne cheke eghu,

“Eghume, ghotilo vikegna Israel, nogu naikno gloku iara ra,

ghotilo thosei mhaghu nei nanga nomi eghu.

Iara ginauna atha fapulo ghami ghotilo ka vido te tei au sneka teu ghotilo ka kantri te khaba fara igne.

Uve, iara ginauna atha fajifla ghami ghotilo ka vido aheva te funei fruni ghami teu mae naoka igre.

Ghotilo ginauna nake pulo mei ka nomi thofno namono na mala ke au fakeli.

Eghuteuna, ginauna na theo kaisei naikno nate goigoni ghami,

ba nate famamhaghu ghami ghotilo na. Theo.

28Iara ginauna na au balumi ghotilo,

eghuteuna iara ginauna na fakarhi ghami ghotilo.

Iara ginauna na goigonidi kantri teke atha ghami ghotilo are,

nu iara ginauna na theome goigoni ghami ghotilo.

Nu neuba, iara ginauna para ghami ghotilo eidi nakhibo teke edi ghotilo ranghi ghau iara ra.

Nu iara ginauna na theome para ghami ghotilo.”

Igne cheke gna LORD.

47

Nogna cheke LORD eigna Filistia

1LORD neke tusu lao cheke igre ka profet Jeremaea eigna kantri Filistia ame mei magra nga king gna Ijep ka namono biꞌo Gasa.

2LORD ne cheke eghu,

“Filo sagho! Naoka na ginauna thugha mei ke raru jateula kaisei nabritha biꞌo eghu.

Mare ginauna kafe thugha mei thafru kantri igne baludi naikno te au ke lamnadi namono igre.

Naiknore ginauna eha fabiꞌo mala toghodi,

eghuteuna iheire te au ka kantri igne ginauna tanhi fabiꞌo,

3naugna mare ne nomhidi naogladi hose nei chariot.

Kate rikha na, kmadire na glaꞌe fara ka magra,

naugna igne mare theome tangomana nate toghodi thudire.

4Narane te mala goigonidi naiknodi Filistia igne la thoke meihi.

Uve, LORD ginauna falehedi naiknodi Filistia, iheire teke jifla mei ka moumolu Krit tifa ra.

Mana ginauna eni igne mala theome tangomana mare te toghodi phei namono Taea ghe Saedon jare Fonisia.

5Naikno te au ka namono Gasa igre ginauna ghoighori phaꞌudire fagaglana eigna nodi diꞌanagnafa nei natanhi.

Naikno te au ka namono Askelon igre ginauna au kmu kolho,

naugna mare theome tangomana te cheke na.

Ghotilo maemi Filistia te karha nga teura!

Niha fata vahe fabrahu thinimi are si ghotilo ia,

fagaglana nomi diꞌanagnafa na?

6“Ghotilo tanhi cheke eghu fabrahu,

‘LORD! Nou naflahi mala magra iagho igne falehe ghami ghehati fabrahu ghilei tei gnafa niha nau?

Ke lilisei fapulo sagho ka pipiha gna na mala thosei falehe ghami.’

7Nu faꞌunha eghu ame gnafa nga naflahi igne?

Nu iara LORD neke tusu ranghini gloku igne ka nogu naflahi na.

Eghume naflahi igne na theome gnafa nogna gloku te

mala falehedi naiknodi Askelon baludi keha naikno te au ka gratha ke raru.”

48

Nogna cheke LORD eigna Moab

1LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o, nei nodi God mae Israel teu igne ne cheke eghu eidi naikno te au ka kantri Moab:

“Kokhonini fara namono biꞌo Nebo!

Naꞌa ginauna groꞌe theo tokagna.

Naoka ginauna jaola uluni namono Kiriat,

eghuteuna mare ginauna paꞌe sukha nodi vido mala poru re,

eghuteuna naikno gna namono biꞌo tuana ginauna mamaja nodi fara.

2Ginauna na theo kaisei naikno nate ghatho tahuni kantri Moab.

Ka namono biꞌo Hesbon mare ginauna ghaoghaho fadiꞌa mala goigoni ni.

Mare ginauna cheke eghu,

‘Tore! Tahati mala thofno fahuini kantri tuana gognarona!’

Ghotilo naiknomi Madmeni ra ginauna au kmu kholo jateula mae tela lehehira eghu,

naugna naflahi igne ginauna ngolhi ghami ghotilo.

3Fanomho mei ka naogla te mei funu ka namono biꞌo Horonaem.

Mare ginauna eha eghu fabiꞌo,

‘Puhi biꞌo thoke ghitahi tahati!

Mare paꞌe soruhi gobigna lepo ka namono tuana,

eghuteuna tahati ginau lehe!’

4Kantri Moab gne ginauna thofno diꞌa fara,

eghuteuna goro suare ginauna tanhi fabiꞌo.

5Kate nolo te haghe te thoke ka gukhu te kiloi Luhit igne,

naiknodi Moab igre ginauna tanhi leghu brou haghe.

Eghuteuna kate soru namono Horonaem na,

mare ginauna eha fabiꞌo mala toghodi.

6Mare na cheke eghu,

‘Rikha! Faghose, na eghunu lehe tahati eghu!

Nakarhada tahati na ninhigrana fara jateula gaju ikoi te karha ka namono nagou ra eghu!’

7Ghotilo naiknomi Moab,

leuleghu fata na ghotilo rouronu kolho ka nomi nanheta nei nomi dedei teu themire.

Nu glepo igre ginauna theome togho ghami ghotilo.

Mae naoka ginauna ulu ghami ghotilo,

eghuteuna huhuru ghami ghotilo mala jifla ghotilo ka nomi namono na.

Eghuteuna mare ginauna na jaola atha nomi mumuju god Kemos ghotilo ana,

baludi mae pris nei nomi mae biꞌo teu ghotilo are.

8Naoka ginauna mei goigoni nomi namono ghotilo igre,

eghuteuna mare te gnafa na ginauna thofno diꞌa fara.

Glose ka glogu nei glose ke kligna thogele teu igre,

ginauna diꞌa hui.

Igne ginauna thofno jateula teke chekeni iara LORD ka mare ia eghu.

9Jame te keli na,

Moab gne jame au baghi mala flalo rikha tei.

Naugna naꞌa ginauna na jateula namono nagou te theo kaisei naikno te au tagna ra eghu.

10“Puhi biꞌo ginau thokedi iheire te theome eni unha te chekeni LORD na!

Puhi biꞌo ginauna thokedi iheire te loku fapulo nogna naflahi mala magra na,

naugna mare ne theome leghuni chekegna LORD na!

11“LORD ne cheke eghu,

Leuleghu fata na naiknodi Moab igre au fakeli nodi koba,

neke theome tei sosolo ka keha kantri delei.

Kantri igne au muana jateula waen te theome totoho kasa ka keha botol ra eghu kate enigna waen na.

Aonu maimani gna nei sisiri gna teuna thofno keli fara.

12Nu narane te mala kuru meidi iara naokare la namohi.

Mare ginauna goigoni ni Moab,

jateula mae te tofa soru waen na pari ka glose na, eghuteuna poposa botol na teu ra eghu.

13Mare ginauna mamaja nodi fara eigna nodi god Kemos na,

jateula maedi Israel teke mamaja nodi fara eigna nodi god naiknodi Betel te theome tutuani teke fatutuani ni fara mare ra eghu.

14“Ghotilo naiknomi Moab!

Naugna unha site cheke eghu ghotilo gnea,

‘Ghehati mae nheta mala magra,

ghehati mae soldia theome tangomana te mhaghu na’?

15Moab baludi nogna namono naꞌa igre,

naoka ginauna mei goigoni fahui,

eghuteuna mae majaghani are ginauna kafe lehe.

Igne nogna cheke king, nanghagna na LORD,

mae ihei te au nolaghi fateote’o.

16Theome raugha puhi biꞌo ginau mei thokeni Moab.

Naoka ginauna ghosei mei goigonidi mare.

17Ghotilo naikno ka kantri te au faligohoni Moab igre ginauna lase fakelini kaisei namono ulu fara.

Nu ghotilo mala diꞌanagnafa balu tanhi eghu! Te keli na ghotilo cheke eghu,

‘Nogna nolaghi biꞌo kantri Moab te mala funei frunidi naiknore la theo nafugnahi!’

18“Ghotilo naiknomi Dibon! Ghotilo soru mei ka nomi sape nafnakno are mala gnokro pari ke kligna glose,

naugna mae naoka igre ginauna mei fagoigoli ghami ghotilo.

Mae teke goigonini Moab igre ginauna mei posa ka nomi namono ghotilo igre,

eghuteuna mare ginauna paꞌe soru nomi bara thina maku ghotilo igre.

19Ghotilo naiknomi ka namono Aroa.

Ghotilo tei kegra farihotei nabrou ofou jare, filodi iheire teke rikha ka kantri Moab ra.

Ghotilo ghusna eghu ka mare,

‘Ei, unha site thoke ghami ghotilo gnea?’

20Aonu mare na cheke eghu,

‘Tore, Moab gne la groꞌehi!

Tahati gne mamaja noda fara!

Tahati mala diꞌanagnafa nei tanhi fabiꞌo eghu kolho!

Tahati na ari ka khoꞌu biꞌo Anon

mala toutonu ka mare eigna Moab tela groꞌehi ka mae naoka igne!’

21Namono te au ka sare biꞌo Moab igre, iara ginauna paradi fara.

Namono Holon, Jasa, Mefat,

22Dibon, Nebo, Bet-Diblataem,

23Kiriataem, Bet-Gamul, Bet-Meon,

24Keriot, nei Bosra, baludi keha namono te gnafa Moab, neubane khaba, ba ne namo.

25Moab theo nogna nolaghi,

eghuteuna nogna nanheta na la gnafahi gognarona.”

Igne cheke gna LORD.

26LORD ne cheke eghu,

“Naiknodi Moab igre fahaehaghedi fara thedi ke klignagu iara LORD.

Eghume, iara LORD ginauna paradi fara mare,

mala jateula mae te koꞌu te salaꞌui te ghilei fameomekro te thuru pari ka gluꞌagna thegna ra eghu mare.

27Ghotilo naiknomi Moab.

Jau ghotilo kela ghatho ihonihi teke maꞌedi ghotilo maedi Israel gre tifara.

Uve, ghotilo neke cheke fadiꞌadi mare,

jateula naikno te cheke fadiꞌani naikno te blau ra neku.

28Ghotilo naikno te au Moab ra,

ghotilo jifla ka namonomi re mala tei horo nomi namono ke lamna gluma fari hotei thogele,

jateula nanghaji ikoi te horo gnoku lamna khora thina ra eghu.

29“Naiknore kafe laseni Moab te lase cheke fahaehaghe fara na.

Leuleghu fata na patu gama fara, nei ghatho tahuni thegna.

30Iara laseni fara Moab te lase cheke fahaehaghe fara te eha tafri na.

Nu nogna fahaehaghe naꞌa igne na theome toghoni naꞌa.

31Naugna igne, iara kokhoni noguni fara Moab.

Iara ginauna tanhidi naikno te au ka namono Kira-Hereset.

32Iara ginauna kokhonidi nei tanhidi eghu naikno te au ka namono Sibma ke tulaodi te tanhini iara namono Jasa ka nohi Amon.

Namono Sibma igne kaisei famane namono fara,

jateula gaju grep te kotu te brahu fara gregegna ra eghu.

Tutuani, keha gregere brahu tei kasa ka Thongna Lehe eghuteuna kehare tei posa Jasa.

Nu mae naokare ginauna mei goigonidi nomi nagare grep ghotilo are mala theome tangomana ghotilo te atha kaisei gano tadi re.

33Nagare nei fuꞌa gaju teu Moab igre thofno keli fara,

nu theo kaisei naikno te au teu jare te mala glealeꞌa nei eha fabiꞌo teuna.

Iara la chekehi te mala theome tangomana kaisei naikno nate eni waen jare na.

Gognarona theo kaisei naikno te au teu jare te mala koje ka narane te loku naiknore.

Naiknore eha fabiꞌo, nu mare theome glealeꞌa kolho.

34“Naogladi naikno te tanhi fabiꞌo ka namono Hesbon,

Eleale nei Jahas tangomana te nomhi laodire.

Eghuteuna naikno te au ka namono Soa, Horonaem, nei Eglat-Selisia jaola nomhidi.

Eghuteuna khoꞌu ikoi Nimrim igne ginauna krango dofini.

35Iara ginauna theome snakredi naiknodi Moab igre mala fafara ba gahu insens ka nodi god re.”

Igne cheke gna LORD.

36“Iara kokhoni noguni fara Moab,

eigna naꞌa jateula mae ihei te koje glehe ka nifu ia eghu.

Uve, iara kokhoni nogudi fara naikno te au ka namono Kira-Hereset,

naugna nodi dedei fateote’o re la luvu fahui.

37Mare kuchi phaꞌudire, ghoighori gremohodire, kusu geghesudire,

eghuteuna pipichi pohe thona fagaglana eigna nodi diꞌanagnafa nei natanhi teuna.

38Heva heva ke lamna kantri,

naiknore tanhi tafri ke lamna suga,

ba ke lamna glalaba.

Naugna iara ne goigonini Moab,

jateula suspen thina te theo kaisei naikno te magnahagheni te puri nguangujara neu.

39Moab gne thono diꞌa fara gognarona.

Fanomho mei kate tanhi fabiꞌo naikno gre! Mare mamaja nodi fara!

Naikno te gnafa te au faligoho igre mare maꞌeni fara Moab.

Eghuteuna kate ghathoni naiknore unha te thokedi mare igne, naiknore ne nanga nodi fara.”

Igne cheke gna LORD.

40“Filo mei! Naoka re ginauna theome raugha mei goigonini kantri Moab jateula gaghata biꞌo te tivi te sukha te atha ghegna gano ra eghu.

41Mare ginauna uludi nomi namono nei nomi vido mala poru teu ghotilo are.

Ka narane tuana nodi soldia maedi Moab are ginauna mhaghu nodi fara,

jateula gaꞌase te mhaghu nogna fara kate namo karha thugna na ia eghu.

42Mare ginauna goigonini fara Moab,

naugna mare ne fahaehaghedi thedi ne theome leghuni LORD.

43Ghotilo naiknomi Moab!

Phighoro balu kmana glepo te mala mhaghudi ghotilore au ke ulumi ghotilo gognarona.

44Naikno te mhaghudi glepo igre te magnahaghei rikha na,

ginauna tei snoꞌo ka khora.

Eghuteuna naikno te magnahaghei rikhani phighoro igne,

ginauna snoꞌo tagna.

Uve, iara neke vahini narane igne mala mei paradi naiknodi Moab.”

Igne cheke gna LORD.

45“Iheire te fariuriu rikha mala tei poru ka namono Hesbon teu igre ginauna glaꞌe sukha,

naugna ka namono tuana nogna suga King Sihon igne ginauna gnhubra ka khaꞌaghi baludi keha suga te au rhegnai.

Eghuteuna khaꞌaghi igne ginauna jifla mei mala nhako vido te gnafa ka kantri igne baludi nodi suga iheire te foflo biꞌo gognaro gre.

46Kokhoni ghami fara ghotilo naikno te au Moab ra!

Mare goigoni ghami fara ghotilo iheire te tarai ka mumuju god Kemos.

Naoka ginauna huhurudi thumi nalhaꞌu nei thumi gaꞌase teu ghotilore

mala jifla ka kantri igne mala tei au ka keha kantri delei te khaba fara.

47“Nu neuba, ka narane nate mei ginau igre, iara na tuthughu nakarhadi naiknogna Moab mala ke naikno keli fapulo.” Igne cheke gna LORD.

Eghuteuna igne gnafa gna cheke eigna puhi gna LORD nate parani Moab ginauna.

49

Nogna cheke LORD eigna Amon

1Igne nogna cheke LORD eigna Amon.

Mana neke cheke eghu,

“Ne faꞌunha si mumuju god Milkom gne te magnahaghei khotogna nodi vido glose vikegna mae Gad ignea?

Ne faꞌunha si naiknodi Amon gre te au ka nodi vido glose mare igrea?

Puhi te eni ghotilo igne jateula te theo kaisei naikno te au agne Israel te

mala reireghini teke nogna vido glose mae kmadi na ia eghu signe!

2Nu kate thoke mei narane na,

naikno gna namono biꞌo Raba ginauna nomhini te kufli mae naokare.

Mare ginauna paꞌe sukha namono igne,

eghuteuna mare ginauna gnubra ka khaꞌaghi namono te gnafa te au faligohoni namono igne.

Israel ginauna mei brue fajifladi naiknodi Amon teke atha fajifla mare igre.”

Igne cheke gna LORD.

3“Ghotilo naiknomi Hesbon! Ghotilo tanhi fabiꞌo balu diꞌanagnafa,

naugna mae naoka la mei goigonihi namono Ai.

Ghotilo naiknomi Raba,

ghotilo eha fabiꞌo balu diꞌanagnafa!

Ghotilo pipichi ka pohe thona, fagaglana eigna te diꞌanagnafa nei tanhi teu ghotilo na.

Ghotilo ginauna chari tafri ke lamna namono,

naugna naoka ginauna mei atha tei delei ka keha vidoi nomi mumuju god Molek ghotilo igne,

baludi mae pris nei nomi mae funei teu ghotilo are.

4Ghotilo cheke fahaehaghe koba eidi famane glose ka glogu te karha kmana gano tagna.

Ghotilo rouronu ka nomi dedeire,

eghuteuna ghotilo neke tei koko ghau iara jateula sua gaꞌase te tei kokoni kmagna na ia eghu.

Eghuteuna ghotilo neke cheke eghu,

‘Theo kaisei naikno nate ulu ghita tahati na!’

5Nu igne unha te chekeni iara ka ghotilo na,

iara ginauna kuru ari naikno te gnafa te au faligoho ghami ghotilo are mala thono mhaghu nomi fara ghotilo.

Mare ginauna brue ghami ghotilo hui,

eghuteuna theo kaisei naikno nate au te mala togho ghami ghotilo na.

6“Nu ke leghu na, iara ginauna nake fakekheli fapulo nakarhadi naiknodi Amon.”

Igne cheke gna LORD.

Nogna cheke LORD eigna Idom

7LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu ka naiknodi Idom, “Ulu lahu na, ghotilo iheire te au ka namono Teman igre neke au nodi famane gaoghatho te keli nei glalase eghu. Gognarona ba? Nomi famane gaoghatho te keli nei glalase teu ghotilo ra la gnafahi si ra? 8Ghotilo te au namono Deda ra, ghotilo rikha tei poru lamna khora thina! Naugna iara ginauna para ghami ghotilo kate thoke mei puhi biꞌo ka vikegna Iso! 9Kate ukli sisi grep na, naiknore lilisei faleghu koba keha sisi grep maladi iheire te kuma. Eghuteuna kate mei bongiro mae te blau na, mana tangomana te mei atha kolho unha te magnahagheni mana na. 10Nu iara ginauna mei atha nomi gobigna lepo ghotilo vikegna mae Iso ra. Eghuteuna iara ginauna ari hirodi nomi vido mala poru ghotilo are, mala theo kaisei vido aheva nga nate rikha te tei poru ghotilo na. Iara ginauna aknu falehe mae te gnafa ka vikegna Iso balu thudi, kheradi nei vikedi teure. 11Nu ghotilo thosei nangadi goro sua te lehe idodi nei kmadi teure. Iara ginauna reireghidi. Eghuteuna goro naikno biꞌo te lehe khetodi ra, rehati tangomana te rouronu ghau iara na.”

12Igne unha te chekeni LORD: “Jame ihei te doglo na, mala koꞌu ka kapu te fodu ka diꞌatagu iara gne, ihei ka ghotilo nate theome koꞌu ka kapu igne na? Te chekeni iara ka ghotilo na, papara igne mala kafe thoke ghami ghotilo gnafa. 13Iara nhaꞌa chekehi ka nanghagu thegu te mala roꞌeni nomi namono biꞌo ghotilo Bosra. Eghuteuna kate ghathoni igne, naiknore ginauna rhana nodi fara ka unha nate thoke mei ka mare na. Mare ginauna tibrini namono igne mala thoke mei puhi biꞌo ka naiknore. Eghuteuna namono te gnafa te au faligohoni namono igne ginauna theome tangomana na teke kegra fapulo na.” Igne chekegna LORD.

14LORD neke kuruni kaisei mae mala atha tei nogna cheke na ka kantri igne.

Iara nomhinihi nogna cheke mana igne.

Mana neke cheke eghu ka mare,

“Gognarona ghotilo tarabana mala tei magra tahati ka naiknodi Idom.”

LORD ne cheke eghu ka naiknodi Idom.

15“Ghotilo naiknomi Idom! Iara ginauna lisei soru ghami ghotilo ke paridi keha kantri te gnafa igre, eghuteuna kantri igre ginauna tirodi ghami ghotilo.

16Ghotilo neke famamhaghu naikno,

eghuteuna ghotilo fahaehaghe ghami themi fara.

Ghotilo au ka thoa ke kligna thogele,

eghuteuna gaoghathomi ghotilo na, ne karha nomihi eghu.

Nu gaoghatho igne theome tutuani kolho.

Neuba ghotilo ne au ke kligna thogele jateula gnoku gaghata neu,

nu iara ginauna atha fapari ghami ghotilo.”

Igne chekegna LORD.

17“Iara ginauna roꞌeni Idom, eghuteuna naikno te gnafa nate filoni igne ginauna cheke faparini namono igne.

Iheire te tei salaꞌu ka vido igne na ginauna rhana nodi fara na cheke fadiꞌa ni.

18Idom gne ginauna groꞌe jateula teke roꞌedi iara Sodom ghe Gomora tifa baludi namono teke au faligohodi phei namono igre ra eghu.

Na jateula tuana eghu theo kaisei naikno nate au tagna na.

Igne cheke gna LORD.

19“Naoka na ginauna mei jateula lion te jifla mei rhegna Khoꞌu biꞌo Jordan te mei ka vido te au sipu tagna ra eghu na megei nga mei.

Eghuteuna naiknodi Idom ginauna rikha kokoni nodi kantri na.

Aonu iara ginauna vavahi kaisei mae te magnahagheni iara na mala funei fruni ka kantri igne.

Theo kaisei mae jateula iara teuna!

Ihei gne tangomana nate tapla fapari ghau iara na?

Thono theo fara.

Eigna theo kaisei mae te funei fruni te au nogna nolaghi te mala tapla fapari ghau iara na.”

20Ghotilo fanomho fakeli ka unha te ghathoni LORD nate eni ranghini Idom,

nei ka namono biꞌo Teman.

Naoka na ginauna mei jateula lion te mei lolhoku sipu ikoi na te pala te tei ghamu ia eghu.

Eghuteuna mare ginauna korho fajifla goro suadi Idom,

aonu mare ginauna goigonidi fara nodi namono re.

21Kate uluni mae naokare kantri tuana,

glose igne ginauna nghali tongana.

Eghuteuna iheire te au khaba fara rhegna Thongna Ukru igre ginauna nomhini te tanhi fabiꞌo naiknore.

22Filo si ghotilo! Naoka na ginauna ghosei mei jateula gaghata biꞌo te ghosei tivi te sukha te atha ghegna gano ra na eghu ka namono Bosra. Ka narane tuana, nodi soldia maedi Idom ginauna mhaghu nodi fara jateula gaꞌase te mhaghu nogna fara kate namo karha thugna na ia eghu.

Nogna cheke LORD eigna Damaskas

23Igne nogna cheke LORD eigna Damaskas. Mana ne cheke eghu,

“Phei namono Hamat ghe Apadi ginauna nomho thoutonu diꞌa,

eghuteuna mare ginauna nanga nodi fara nei mhaghu nodi fara eghu.

Mare ginauna diꞌa thinidi fara jateula mae te au lamna vaka kate malu ra eghu.

24Damaskas ginauna glaꞌe sukha na rikha.

Mare na mhaghu na theome ghaoghatho fakeli.

Mare na jateula gaꞌase te kabru ghegna fara kate namo karha thugna ra eghu.

25Tifa na iara neke magnahagheni fara namono te fnakno fara igne.

Eghuteuna naiknore kelitadi fara ka namono igne.

Nu gognarona namono igne la diꞌahi! Naiknore ginauna tei kokoni namono igne.

26Mae majaghanire ginauna lehe naga tafri thinidire fari hotei nabrou ka namono na.

Uve, mae te nheta ka magrare ginauna lehe ka naoka mala au kmu kolho.

27Iara ginauna kuru mei kaisei khaꞌaghi biꞌo mala gnhubra gringni te bara ligoho ka thina tuana.

Eghuteuna nogna vido mala poru mae King Ben-Hadad are ginauna gnhubra fahui.”

Igne cheke gna LORD,

mae ihei te au nolaghi fateote’o.

Nogna cheke LORD eidi phei namono, Keda ghe Haso

28LORD neke tusu lao cheke igne ka vikedi mae Keda ghe mae Haso. Kaisei fata, King Nebukadnesa gna Babilonia balu nogna armi neke uluni mae Haso ka magra na.

Eghuteuna LORD neke cheke eghu,

“Ghotilo maemi Babilonia!

Ghotilo tarabana mala tei magra ka vikegna Keda,

eghuteuna roꞌedi iheire te au ke maghati!

29Ghotilo atha tei nodi suga tapuale,

glepodi suga te gnafa nei nodi sipu,

nodi nanigot, nei kamel teu mare ra.

Ghotilo ginauna nomhidi mare na eha eghu fabiꞌo,

‘Unha te au falithui ghita tahati igre te mhaghudi tahati re!’

30“Ghotilo naiknomi Haso ra!

Ghotilo faghose rikha tei poru lamna khora thina!

King Nebukadnesa gna Babilonia tarabanahi te mala mei magra te

mala goigoni ghami ghotilo na.

31“Ghotilo naiknomi Babilonia ra!

Ghotilo tarabana mala tei magra ka iheire te au fakeli nodi te theo kaisei glepo te diꞌa te mala nangani mare na.

Te ghathoni mare na,

mare au fakeli nodiu kolho eghu.

Eghuteuna gringnigna nodi namono mare igne theome bibilakhi famaku.

Eghuteuna theo kaisei naikno nate toghodi mare ka magra na.

32Nodi kamel, sipu nei nanigot teu mare are ginauna mala nomi ghotilo.

Eghume, iheire te au ka vido te khaba fara ka namono nagou,

puhi biꞌo ginauna thokedi mare.

33Haso ginauna krogha mala au nodi khuma mata kolho,

eghuteuna theo kaisei naikno nate au tagna na.”

Igne cheke gna LORD.

Nogna cheke LORD ranghini Elam

34Theome raugha ke leghugna te kegra king mae Sedekaea Juda igne, LORD ne cheke ka profet Jeremaea mala cheke eigna kantri Elam.

35LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Maedi Elam igre mare lase fada ka phaloho.

Igne nogna nolaghi kantri igne na.

Nu iara ginauna lolhopa fahui nodi phaloho mare tuare.

36Iara ginauna kuru mei naoka funu ke raru,

ke mata, ke maghati nei ke mosu mala mei roꞌedi mare.

Igne ginauna mei jateula nuri biꞌo eghu ka mare.

Eghuteuna nuri biꞌo igne ginauna pala tafridi mare tei ke raru,

ke mata, ke maghati, nei ke mosu eghu ka nauthoglu igne.

37Iara ginauna snakre lao ka khamedi hatimare mae naoka mala aknu falehe mare.

Iara diꞌatagu fara ka mare,

eghuteuna iara ginauna snakre mei puhi biꞌo mala thokedi mare.

Iara ginauna kuru mei naoka mala mei magra ka naiknodi Elam.

38Iara ginauna aknu falehe nodi king mare na baludi nogna mae biꞌore,

eghuteuna iara ginauna tughudi mare mala jateula king eghu mala funei frunini Elam.

39“Nu ke leghu na, iara ginauna tuthughu nakarhadi naiknodi Elam mala ke naikno keli fapulo.”

Igne cheke gna LORD.

50

Nogna cheke LORD eigna Babilonia

1Igne cheke gna LORD teke toutonu ranghini profet Jeremaea eigna namono biꞌo Babilon baludi keha namono biꞌo te au ka kantri Babilonia. LORD neke cheke eghu:

2“Tei toutonu cheke igne ka kantri heva te heva ka nauthoglu igne!

Thosei cheke pouporu! Ghotilo tei famane toutonu fakeli!

Ghotilo rafe haghe flagi mala filoni naiknore mala mei fanomho fakeli ka thoutonu te cheke eghu igne,

‘Namono biꞌo Babilon na la groꞌehi!

Nogna nolaghi nodi god biꞌo mare Merodak igne la khokohi pari la mamaja nogna fara.

Uve, nodi nolaghi nogna mumuju naꞌa igre la gnafahi,

eghuteuna mamaja kolho te thokeni naꞌa na.’

3Armi ginauna jifla mei ke raru mala magra ka armi gna Babilonia.

Mare ginauna mei goigoni nodi namono mare igre mala jateula namono nagou te theo kaisei naikno te au tagna ra eghu.

Eghuteuna naikno balu nodi glepo tautagure ginauna kafe rikha.”

Israel ginauna nake figri ka nodi kantri na

4LORD na ne cheke eghu,

“Ka narane tuana,

naiknodi Israel nei Juda teu igre ginauna tanhi,

fagaglana eigna nodi diꞌanagnafa na.

Eghuteuna mare ginauna nake figri mei ka iara LORD nodi God mare.

5Mare ginauna ghusnani nabrou aheva te mala leghuni mare te tei posa Jerusalem na.

Eghuteuna mare ginauna eni kaisei nhaꞌa cheke te theo ka huigna balugu iara.

6“Nogu naikno iara igre neke tei snivihi,

jateula mae ihei te reireghi sipu teke batu fadiꞌadi teke tei snivi tafri ke kligna thogele ba gukhu te theome laseni nodi namono ra neku.

7Kate mei mae naoka igre te thafodi nogu naikno iara igre na,

mare ne thofno goigonidi fara,

jateula lion te ghamu sipu teke snivi ra neu.

Mae naoka igre ne cheke eghu,

‘Theome naba ghehati te papara eigna te goigonidi mare na.

Naugna mare neke tapla jafra ka nakhibo ranghini LORD,

mae ihei teke fablahidi mare na.

Mare jateula sipu te au ka vido te au kmana buburu te keli tagna ra eghu.

Uve, mare neke tapla jafra ka nakhibo ranghini LORD,

mae ihei teke au nodi grouronu tagna mae kuꞌedi mare tifa ra.’

8“Ghotilo maemi Israel! Ghotilo jifla Babilonia!

Ghotilo faghose rikha kokoni kantri tuana!

Ghotilo mala kulu jifla ka namono tuana,

jateula nanigot nalhaꞌu gna te kulu jifla ka nogna bara na ia eghu,

eghuteuna kehare ginauna jaola jifla tei leghuni mana.

9Iara ginauna chekedi kmana kantri te nheta ke raru are mala loku fodu mei magra mare Babilonia.

Mare ginauna ofodi mae naoka igre mala magra,

eghuteuna kate jifla mei mare funudi ke raru na,

mare te gnafa na ginauna uluni Babilonia.

Jata te gnafa te fada mare igre ginauna na theome jafra.

10Ka puhi igne mae naoka igre ginauna atha fajifla Babilonia gobigna lepo te keli te gnafa te magnahaghedi mare re.”

Igne chekegna LORD.

Babilonia ginauna groꞌe

11LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naiknomi Babilonia!

Tifa, kani teke uludi ghotilo nogu naikno iara ra,

ghotilo neke atha fahui nodi gobigna lepo nogu naikno iara ra.

Ghotilo neke keli tami fara jateula buluka gaꞌase gna te gleale’a te ghasa tafri ke klignadi wit ra neku.

Uve, ghotilo neke maꞌe fabrahu jateula hose nalhaꞌugna te glealeꞌa te eha fabiꞌo ra neku.

12Nu namono igne na jateula gaꞌase teke fakarhi ghami ghotilo ra eghu mamaja nogna fara ka ghotilo.

Nomi kantri ghotilo igne ginauna luvu nanghagna teke fnakno na, eghuteuna naꞌa ginauna glaꞌe soru salaꞌudi keha kantri are.

Naꞌa ginauna krogha theo kaisei naikno nate au tagna na.

13Naugna iara diꞌatagu fara ka ghotilo,

eghuteuna nomi namono biꞌo ghotilo igne ginauna theo kaisei naikno nate au tagna na.

Naikno nate tei salaꞌu jare na ginauna rhana nodi fara na cheke fadiꞌani namono tuana.

14“Ghotilo mae te lase fada ka phaloho ra,

ghotilo mala tei khapru faligohoni namono Babilonia mala orio fada nomi jatare.

Naugna naikno gna namono igne tapla jafra ka nakhibo ranghi ghau iara LORD.

15Khapru faligohoni namono igne,

eghuteuna eha fabiꞌo ka mare!

Naikno gna namono igne ginauna snakredi thedi ka ghotilo.

Nodi vido mala poru mare balugna nodi gringni gna namono na ginauna groꞌe khoko sukha pari.

Igne puhigu iara LORD nate paradi mare na.

Eghume, iara magnahaghei ghami ghotilo te paradi mare na jateula teke eni mare teke paradi keha naikno ra eghu.

16Thosei snakredi mare mala joꞌu sisi,

ba atha gano ka nagare!

Naikno te posa mei te au ka namono igne,

ginauna mhaghudi nomi soldia ghotilore,

eghuteuna mare ginauna nake rikha ke pulo ka nodi namonore.”

Israel ginauna nake pulo mei ka nodi namono na

17LORD ne cheke eghu,

“Naiknodi Israel igre jateula sipu te ngolhi tafridi lion ra eghu.

King gna Asiria teke kulu goigonidi mare na jateula lion te ghamudi sipu ra teku.

Eghuteuna King Nebukadnesa gna Babilonia igne mae leghu lahu teke kina ngujadi mare jateula lion te kathu nguanguja nhubra sipu ra neku.”

18Eghume, LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o,

nodi God mae Israel igne ne cheke eghu,

“Iara ginauna parani king gna Babilonia baludi naikno ka nogna kantri mana igre,

jateula iara teke parani king gna Asiria ia eghu.

19Nu iara ginauna nake atha fapulo nogu naiknodi Israel igre ka nodi thofno namono na.

Mare ginauna na jateula sipu te au ka vido aheva te au famane buburu ra eghu.

Sipu igre ginauna ghamu buburu te karha ka Thogele Kamel,

nei ka gukhu Besan.

Eghuteuna ka thogele ka phei nohi Efrem ghe Gilead,

rehati ginauna ghamu ghilei boho fakeli.

20Ka narane tuare, iara ginauna na theome filoni kaisei nakhibo ka iheire te au nga teu,

naugna iara na atha fadelei nakhibodi naikno gre.”

Igne cheke gna LORD.

LORD na fatedi naiknodi Babilonia

21LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo nodi naoka mae Babilonia ra!

Ghotilo tei magra ka naikno gna nohi Merataem nei ka namono Pekod.

Ghotilo ngolhidi mala kafe falehedi.

Ghotilo mala edi gobigna lepo te chekedi iara ka ghotilo igre!

22Naiknore ginauna nomhidi naogladi magra re,

eghuteuna naoka igre ginauna goigonidi gobigna lepo ka namono igne.

23Tifa na Babilonia neke jateula kaisei hama biꞌo neku neke paꞌedi keha kantri igre,

nu gognarona la phaꞌehi eghu.

Eghuteuna kate nomhini thoutonu eigna unha te thokeni Babilonia igne,

keha kantri ka nauthoglu igne ginauna mhaghu nodi fara.”

Igne cheke gna LORD.

24“Ghotilo naiknomi Babilonia!

Iara tarabanahi kaisei phighoro mala fakhale ghami ghotilo,

nu ghotilo theome laseni aheva te au phighoro igne.

Uve, iara ginauna atha ghami ghotilo,

naugna ghotilo ne figri tagru ghau iara.

25Iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o,

iara au kmana glepo mala magra ka nogu chogho na.

Eghuteuna iara la tothorahi chogho te au glepo mala magra igne,

naugna iara thono diꞌatagu fara ranghini Babilonia.

26Ghotilo nogna naoka Babilonia ra!

Ghotilo mei mala magra ka vido te gnafa Babilonia igre.

Ghotilo paꞌe sukha suga te mala lilisei gano are.

Eghuteuna ghotilo atha nodi gobigna lepo mae Babilonia are mala lilisei fodu jateula mae ihei te lilisei fodu rais ka nogna suga na ia eghu.

Eghuteuna ghotilo goigoni fahui glepo igre.

Ghotilo thosei lilisei faleghu kaisei glepo!

27Ghotilo tei mala kafe aknu falehe mae soldiadi Babilonia te nheta fara are,

jateula mae ihei te aknu falehe buluka ra eghu.

Uve, kokhonidi fara naiknodi Babilonia!

Naugna narane te mala paradi naikno tuare la thoke meihi.”

28Profet ne cheke eghu,

“Fanomho mei ka kherada teke tei au Babilonia teke la pulo mei Jerusalem igre.

Te chekeni mare na noda LORD God tahati igne kela tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi naiknodi Babilonia ka nogna Sugablahi mana ra.”

29LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo mae te lase fada ka phaloho ra,

ghotilo tei magra Babilonia.

Ghotilo bara ligohoni Babilonia mala theome tangomana kaisei naikno te rikha na.

Ghotilo ke tughu fapulo unha teke edi mare ra.

Uve, paradi si ghotilo jateula teke edi mare ka keha naikno ra eghu.

Naugna mare ne phaꞌu maku fara ne theome leghu ghau iara LORD nodi God mae Israel te thofno blahi fara.

30Ka narane igne, mae majaghani nei mae te nheta teu Babilonia igre ginauna kafe lehe ka mae naoka.

Eghuteuna thinidi mae igre ginauna naga tafri ke lamna nabrou gna namono na.

31Ghotilo naiknomi Babilonia! Ghotilo fahaehaghe fara!

Nu te chekeni iara ka ghotilo na,

iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na,

iara naoka ka ghotilo.

Nogu narane iara te mala para ghami ghotilo na la thoke meihi!

32Ghotilo phaꞌu maku fara,

nu ghotilo ginauna glaꞌe uka pari,

eghuteuna theo kaisei naikno nate togho ghami ghotilo te mala ke kegra haghe na.

Iara ginauna lilisei khaꞌaghi ka nomi namono ghotilo igne mala gnhubra fahui nomi gobigna lepo ghotilo te au faligoho ghami ghotilo igre.”

33LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Naikno di Israel nei Juda teu igre diꞌanagnafadi fara,

naugna naoka mei ne athadi mare,

eghuteuna theome snakredi te jifla te tei na.

34Nu God mae ihei te mala atha fajifladi mare na thono nheta fara.

Nanghagna mana na LORD,

mae ihei te au nolaghi fateote’o.

Mana ginauna toghodi mare,

eghuteuna mana na tapla faparidi hatimare mae naoka.

Eghuteuna mana ginauna toghodi nogna naiknore mala au ka pharikeli ka nodi thofno namono na.

Nu iara ginauna eꞌei puhi biꞌo mala thokedi naiknodi Babilonia.”

35LORD ne cheke eghu,

“Iara ginauna atha naflahi, mala magra ka kantri Babilonia.

Mae biꞌo te gnafa nei mae glalase te gnafa teu ka kantri Babilonia ginauna kafe lehe.

36Iara ginauna famei naflahi, mala magra ka nodi profet chaichaghi mare are.

Mare la funu fameomekro gognarona.

Iara ginauna famei naflahi,

mala magra ka nodi soldia mare are.

Te eghuna, mare ginauna mhaghu nodi fara.

37Iara ginauna famei naflahi,

mala magra ka nodi hose nei ka nodi chariot nei ka nodi soldia teu keha kantri te mei toghoni armi gna Babilonia!

Mae te nhetare ginauna glaꞌe soru jateula gaꞌase eghu kolho.

Iara ginauna famei naflahi mala magra, nei goigoni fahui nodi dedei mare are.

Naoka ginauna mei atha dedei tuare tei baludi.

38Iara ginauna theome snakreni nakhete na mala soru mei!

Khoꞌu biꞌo te gnafa nei glokha te gnafa teu igre ginauna na kafe krango.

Iara ginauna edi glepo igre ka mare,

naugna kantri igne nodi namono god te chaichaghi te fanolidi nagnafadi naikno igre.

39“Eghume, Babilonia ginauna krogha theo kaisei naikno te au tagna na.

Khurau mata, khuma mata,

nei nakrudu eghu kolho nate au na ka namono igne.

40Tifa na iara neke roꞌedi phei namono biꞌo Sodom ghe Gomora baludi namono te au faligohodi phei namono biꞌo igre.

Eghume, iara ginauna na jateula tuana eghu roꞌeni Babilonia mala krogha theo kaisei naikno te au tagna na.”

Igne chekegna LORD.

41LORD ne cheke eghu,

“Filo! Ghotilo naiknomi Babilonia!

Kaisei armi biꞌo ginauna jifla mei funu ke raru!

Gognarona naikno te nheta igre kmana mae king te batu meidi funu ka namono te khaba.

42Mare tarabana nodi phaloho nei goru teure mala mei magra,

eghuteuna mae igre thono diꞌa fara puhidire.

Mare theome tangomana te kokhoni ni ihei.

Kate chari te mei mare ka nodi hosere,

meidire oa’ongha jateula galo te mei poha ka khalaꞌe ra eghu.

Ghotilo naiknomi Babilonia!

Mare gognarona na mei magra ka ghotilo.

43Nomi king ghotilo maemi Babilonia ia ginauna nomhini nate mei mae naokare.

Eghuteuna mana ginauna mhaghu nogna fara na ghilei klasu nhubragnare.

Puhi biꞌo thokenihi mana!

Mana gognarona diꞌanagnafagna fara,

jateula gaꞌase te diꞌanagnafa gna fara kate namo karha thugna na ia eghu.

44Naoka igne ginauna mei jateula lion te jifla mei rhegna Khoꞌu biꞌo Jordan,

eghuteuna tei ka vido aheva te au sipu ra eghu.

Iara ginauna na jateula tuana eghu megei nga mei,

eghuteuna maedi Babilonia igre ginauna rikha kokoni nodi namono na.

Aonu iara ginauna vavahi kaisei mae ihei te magnahagheni iara te mala funei frunini namono igne.

Naugna theo kaisei mae jateula iara teu te nabagna te mala funei fruni na.

Nei jaola theo kaisei mae te au nogna nolaghi te mala kegra mei ke ulugu iara na!”

45Eghume, ghotilo fanomho fakeli ka unha te ghathoni LORD te mala eni ka namono biꞌo Babilon nei ka kantri Babilonia.

Naoka na ginauna mei jateula lion te mei atha sua sipu te pala te tei ghamu ra eghu mei atha goro sua di Babilonia.

Eghuteuna mare ginauna mei goigoni ni fara nodi namono mare na.

46Kate uluni hatimare mae naoka kantri Babilonia,

namono igne ginauna nghali,

eghuteuna kantri te gnafa ka nauthoglu na igre ginauna nomhidi te tanhi fabiꞌo naiknodi Babilonia.

51

LORD ginauna roꞌeni Babilonia

1LORD ne cheke eghu,

“Iara ginauna kuru mei kaisei nuri biꞌo mala mei roꞌeni namono biꞌo Babilon baludi naikno te gnafa te au ke lamnagna.

2Iara ginauna kurudi hatimare mae phosa mala mei goigonini Babilonia,

jateula nuri biꞌo te pala te tei delei chara ra eghu.

Puhi biꞌo ginauna thoke mei ka narane tuana,

eghuteuna mae naoka ginauna jifla mei ka vido te gnafa igre mala magra.

3Ghotilo nodi naoka naiknodi Babilonia!

Ghotilo thosei snakredi mae soldia di Babilonia mala pipichi nodi pohe mala magra re,

ba tarabana nodi phalohore.

Ghotilo mala kafe falehedi gnafa mae soldiare.

Ghotilo thosei snakreni kaisei mae majaghani mala karha.

4Maedi Babilonia igre ginauna kafe lehe hui,

eghuteuna thinidire ginauna naga tafri ke lamna glalaba,

ba ke lamna nabrou.

5Iara LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nei iara nodi God mae Israel te blahi fara.

Iara ginauna eni igne ka naiknodi Babilonia,

naugna iara theome ghatho ihodi nogu naikno te au Israel nei Juda.

Neuba mare ne nabadi te mala au papara eidi nakhibo biꞌo teke edi mare re,

nu iara theome ghatho ihodi mare.

6“Ghotilo nogu naikno iara te au Israel nei Juda,

ghotilo jifla Babilonia mala rikha tei!

Ghotilo sopagna rikha,

eghuteuna ghotilo ginauna theome lehe.

Na eghunu lehe ghotilo baludi mare ka kantri Babilonia eghu,

naugna gognarona nogu narane iara LORD mala paradi mare eidi unha puhi te diꞌa teke edi mare ra.

7Funu tifa te mei posa gognarogne,

Babilonia gne neke jateula kapu gol te louloku teu iara ka khamegu na ia eghu.

Eghuteuna diꞌatagu iara na jateula kapu te fodu ka waen te raha ra eghu.

Babilonia gne batudi keha kantri ka nauthoglu igne mala koꞌu ka waen te raha igne,

mala jateula te koꞌu te salaꞌui ra eghu mala fameomekro tafri.

8Nu gognarona Babilonia gne ginauna na jaola uka pari,

eghuteuna nogna naoka naꞌare ginauna mei goigonini naꞌa.

Aonu ghotilo ginauna na tanhi nei diꞌanagnafa eghu!

Ghotilo hiro meresin mala lama thubu gna na glahu ke mafo naꞌa.

9“ Naikno di Israel nei Juda teu igre ginauna cheke eghu,

‘Tahati fariuriu mala famafoni naꞌa,

nu tahati theome tangomana eghu.

Jame te keli na tahati tei kokoni naꞌa mala doglo ke figri ka noda thofno namono ra.

Naugna naꞌau papara te thokeni naꞌa igne thono biꞌo fara.

Uve, naikno na theome tangomana te lase fakelini puhi biꞌo te thokedi mare igne.’

10“Naiknodi Israel igre na eha eghu fabiꞌo,

‘Noda LORD God tahati igne mana fadogli ghita kolho,

eghuteuna ke atha fapulo ghita jateula thofno nogna naikno thegna eghu.

Tahati ke figri Jerusalem mala ke toutonudi glepo te keli teke edi LORD ra.’ 

11“LORD ne cheke ka nagnafadi hatimare mae king di Media mala tei magra mare Babilonia,

naugna mana magnahaghei te roꞌeni Babilonia.

LORD ginauna tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi mae Babilonia ka Suga gna Mana ra.

Hatimare mae komanda ne cheke eghu,

‘Tarabana nomi jata ra!

Tarabana nomi greoreo ra!’

12Rafe haghe nomi flagi ia,

fagaglana eigna narane te mala tei paꞌe soru gna gringni thina gna namono tuana!

Lilisei soldia faligohodi mare,

eghuteuna lilisei kmana mae ka tahati mala reireghi!

Lilisei keha soldia mala poru ligoho,

mare tangomana te lokini ihei te fariuriu rikha na!

LORD na la enihi nogna gaoghatho te mala parani Babilonia.

Eghuteuna mana ginauna edi glepo igre leghuni unha teke ghathoni thegna na.

13Ghotilo naiknomi Babilonia te au ka vido te kmana khoꞌu nei dedei fara teu ra.

Nu nomi narane ghotilo te mala au papara na la namo meihi.

14LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne mana na eni kaisei nhaꞌa cheke eghu ka ghotilo,

‘Iara ginauna kurudi mae naoka mala mei magra ka ghotilo.

Eghuteuna kmana soldia fara jateula tothoghei cheche te goigonidi nagare ra eghu na mei goigoni ghami ghotilo.

Eghuteuna mare ginauna na eha fabiꞌo,

naugna mare ginauna na ulu ghami ghotilo.’ ”

Khoje mala cheke fakelini LORD

15“God neke vuavuha nauthoglu igne

ka chekegna te nolaghi fara.

Ka nogna glalase mana neke lilisei nauthoglu igne

mala au fabrahu,

eghuteuna lilisei maloa gne ka mala augna na.

16Cheke gna mana na poha jateula fila eghu,

eghuteuna khoꞌu ka maloa na oa’ongha fabiꞌo.

Mana neke vuavuha khoveo na mala mei funudi

ka keha philegna nauthoglu igne.

Mana neke vuavuha nakafli

mala kafli kate soru mei nakhete biꞌo na,

eghuteuna mana vuavuha nuri na mala jifla mei

ka vido aheva teke lilisei gna mana na.

17Naikno igre thono fameomekro fara,

mare theome lalase.

Naikno te hohoro glepo ka gol igre mamaja nodi fara,

naugna mumuju god te edi mare igre khogla chaichaghi kolho.

Glepo igre theo karha tadi.

18Mumuju igre theo nafudi kolho,

eghume keliu kolho naiknore

te cheke fadiꞌadi glepo igre.

Ka narane fate na,

LORD ginauna goigonidi glepo igre.

19Nu noda God tahati vike gna mae Jekop igre

theome jateula keha god are eghu.

Kaisei mana ngala teke vuavuhadi gobigna lepo

ka nauthoglu igne,

eghuteuna mana vahi ghita mala nogna naikno mana.

Uve, nanghagna mana na,

LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o.”

Babilonia gne jateula nogna hama biꞌo eghu LORD

20LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo naiknomi Babilonia!

Ghotilo jateula kaisei nogu hama biꞌo eghu iara nei jateula kaisei glepo mala magra eghu.

Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi kantri nei tapla sorudi hatimare mae king, baludi nodi naiknore.

21Iara atha ghami ghotilo mala goigonidi mare balu nodi hose.

Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi chariot mala magra balu nodi mae draeva.

22Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi nalhaꞌu nei gaꞌase.

Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi naikno biꞌo nei naikno majaghani,

goro sua nalhaꞌu nei goro sua gaꞌase.

23Iara neke atha ghami ghotilo mala goigonidi iheire te reireghi sipu balu nodi sipu.

Iara neke atha ghami ghotilo mala jaola goigonidi mae te loku ka nagare balu nodi buluka.

Eghuteuna iara neke atha ghami ghotilo

mala goigonidi hatimare mae gavana balu nodi mae biꞌo.”

Papara ginauna thokedi naikno gna Babilonia

24LORD ne cheke eghu, “Ghotilo naiknomi Israel. Ghotilo ginauna filoni te goigoni ni iara Babilonia baludi iheire te au ka kantri tuana eidi glepo te diꞌa teke edi mare Jerusalem.

25“Babilonia! Iagho pala haghe nigho themu kligna fara jateula thogele biꞌo eghu.

Iagho neke loku ka nou nolaghi biꞌo neke goigonini nauthoglu igne.

Nu iara nou naoka iagho! Iara ginauna tapla fapari nigho iagho,

eghuteuna nako nigho ka khaꞌaghi mala vuhai nakrofu kolho iagho.

26Theo kaisei mae ginauna nate pulei nou thina iaghore te mala horo nogna suga na.

Iagho ginauna na vuhai namono nagou,

eghuteuna iagho ginauna eghu fabrahu tifa tifa.”

Igne chekegna LORD.

27“Ghotilo nogna naoka Babilonia ra!

Ghotilo rafe haghe flagi ia,

fagaglana eigna magra!

Ghotilo kufli mala nomhini kantri te gnafare!

Ghotilo fatei cheke ka armi gna Ararat, nei ka kantri Mini,

nei ka kantri Askenas mala mei magra ka kantri Babilonia.

Vavahi kaisei mae biꞌo mala baubatu ka armi igne.

Fatei kmana hose mala magra.

Hose igre kmana fara jateula thara cheche ra eghu.

28Tarabana mala mei magra ka kantri Babilonia.

Eghuteuna ghotilo jaola fatei cheke ka king gna Media,

baludi mae gavana nei hatimare mae biꞌo,

nei ka kantri aheva te funei fruni mae king igre mala kafe mei.

29Glose igre na jaola nghali,

naugna igne ginauna thoke meigna nogna gaoghatho LORD ranghini Babilonia.

Babilonia igne ginauna vuhai namono nagou,

theo kaisei naikno nate au tagna na.

30Mae nheta te mala magra Babilonia igre ginauna theome tangomana nate magra na.

Mare ginauna poru kolho ka vido te keli.

Mare na glaꞌe soru jateula gaꞌase eghu kolho.

Suga gna namono igne ginauna nhako ka khaꞌaghi,

eghuteuna grengathagna baragna namono igne ginauna kafe phaꞌe.

31Mae te mala atha cheke re ginauna chari tei cheke ka king tela athahi mae naoka nogna namono mana igne.

32Vido te gnafa te mala kasa ka khoꞌu biꞌo re la athahi mae naoka,

eghuteuna ka grano ra la gnubrahi ka khaꞌaghi,

eghuteuna mae soldiadi Babilonia thono mhaghu nodi fara.”

33LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o nodi God mae Israel igne ne cheke eghu,

“Mae naoka igre ginauna tapla ke klignadi mae Babilonia jateula buluka te tapla ke kligna wit ra eghu.

Eghuteuna ka narane te mei mare igne,

mae naoka igre ginau tapla ke klignadi kantri igre.”

34-35Naiknodi Jerusalem igre ne cheke eghu ka LORD,

“King Nebukadnesa gna Babilonia igne,

mana goigoni ghami ghehati fara.

Ghehati gne jateula kaisei botol khoꞌu te koꞌu fateo king te peso ra eghu.

King igne jateula kaisei mogo biꞌo te au ka nhorora na te tomno fahui gano te magnahaghedi thegna ra eghu,

eghuteuna ke luꞌa koko gobigna lepo te theome magnahaghedi ra eghu.

Ke tughu fapulo sagho puhi biꞌo teke edi mae Babilonia te thoke ghami ghehati gre.

Maedi Babilonia igre nabadi na au papara eidi dadarami ghehati ra,

naugna mare neke falehe ghami ghehati.”

36Aonu LORD ne cheke eghu ka naiknodi Jerusalem,

“Ghotilo nogu naikno iara ra, iara ginauna phile ka ghotilo,

eghuteuna iara ginauna paradi nomi naoka ghotilo teke eidi puhi biꞌo ka ghotilo are.

Khoꞌu biꞌodi Babilonia baludi keha khoꞌu biꞌo are ginauna kafe gata.

37Iara ginauna goigoni ni namono Babilonia mala vuhai bukrei thina kholo mala mei au nodi khuma mata,

eghuteuna theo kaisei naikno nate au jare na.

Eghuteuna iheire te tei salaꞌu jare na ginauna rhana nodi cheke fadiꞌani.

38Naiknodi Babilonia igre ginauna eha fabiꞌo jateula lion te ku’e fabiꞌo ra eghu.

39Eghuteuna kate magnahaghei fara te ghamu nei koꞌu teu mare na,

iara ginauna eni kaisei gaghamu biꞌo maladi mare.

Iara ginauna na faꞌimadi nei fakoꞌudi eghu mare ka diꞌatagu iara te biꞌo fara na ghilei thaviru salaꞌui mare,

eghuteuna mare ginauna thuru iho theome tangomana nate ke dofra haghe na.

40Iara ginauna athadi mare tei mala aknu falehe,

jateula mae te falelehe sipu, ba nanigot te mala ghamu ra eghu.”

Igne chekegna LORD.

Papara biꞌo thokeni Babilonia

41LORD ne cheke eghu,

“Naikno te gnafa ka nauthoglu igne neke fafnaknoni fara Babilonia.

Nu mae naoka ginauna uludi mare,

eghuteuna naikno te gnafa ka nauthoglu igne ginauna rhana nodi fara kate filoni igne.

42Naoka igre ginauna mei jateula phobro biꞌo te mei te thafru namono ra eghu,

ba galo te mei poha ke kligna thina ra eghu.

43Nogna namonore ginauna diꞌa fara jateula namono nagou te theo khoꞌu tagna ra eghu,

eghuteuna theo kaisei naikno tangomana te au tagna,

ba te magnahaghei te tei salaꞌu tagna na.

44Iara ginauna jaola parani Bel,

nodi god mae Babilonia.

Iara ginauna faluꞌani mana mala luꞌa fajifladi mana gobigna lepo teke tomno soru mana ra.

Naikno gna nauthoglu igne ginauna nake theome pulo mei mala pogho soru,

eghuteuna iara ginauna paꞌe soru gringni gna nogna namono mana na!

45“Iara diꞌatagu fara ka namono igne!

Ghotilo nogu naikno iara ra,

faghose rikha kokoni kantri Babilonia!

46Ghotilo thosei mhaghudi nei diꞌanagnafadi eghu kate nomhidi thua nafnata thoutonu te flalo tafri ka nauthoglu igne.

Ka finogha te mei igre ghotilo ginauna nomhidi keha nafnata cheke te tei tafri are.

Naiknore na cheke eidi magra ka keha namono,

ba kaisei mae king te magra ka keha mae king na.

Nu ghotilo thosei mhaghudi cheke igre eghu.

47Nu iara la vahinihi kaisei narane,

eghuteuna ka narane igne,

iara ginauna goigoni nodi mumuju god mae Babilonia.

Naikno gna kantri igne ginauna mamaja nodi fara,

eghuteuna thinidi naikno te lehere ginauna naga tafri ka namono na.

48Kate mei armi gna ke raru na te goigoni ni kantri igne,

thua nafnotu ka maloa kligna nei thua nafnotu ka nauthoglu teu igre ginauna glealeꞌa eha fabiꞌo,

naugna Babilonia na la groꞌehi!

49“Kmana naikno heva heva ka nauthoglu igne neke uka pari,

naugna Babilonia neke goigonidi mare.

Nu gognarona Babilonia mala uka pari,

naugna mare neke goigonini Israel.

50Ghotilo maemi Israel te karha nga teura,

ghotilo faghose jifla Babilonia!

Neuba ghotilo ne au ka vido te khaba fara,

te keli na ghotilo ghatho ghau iara LORD,

nei ghathoni Jerusalem.”

Igne chekegna LORD.

51LORD ne cheke eghu,

“Ghotilo cheke eghu,

‘Naiknore cheke fadiꞌa ghami ghehati,

eghuteuna ghehati mamaja nomi fara,

naugna maedi delei gre ne tei ruma lamna ka nogna Sugablahi LORD te Blahi fara na.’

52“Nu te chekeni iara ka ghotilo na,

narane igne ginauna mei te mala goigonidi iara nodi mumuju god mae Babilonia,

heva heva ka kantri igne.

Eghuteuna naikno te ghorehore mare na kabru ghedi tanhi fabiꞌo.

53Neuba maegna ka namono igne ne babana gringni thina ne tei posa ka maloa ro,

ba ne horo famaku vido mala porure,

nu iara ginauna kurudi mae naokare mala tei goigoni vido igre.”

Igne chekegna LORD.

LORD ginauna goigoni ni Babilonia

54LORD ne cheke eghu, “Naiknore ginauna nomhini naogla biꞌo eigna magra Babilonia,

eghuteuna naoka igre mala goigonidi gobigna lepo ka kantri Babilonia.

55Nu iara LORD ginauna goigoni ni namono igne,

mala au kmu kolho naiknore nei jaola mala theo kaisei naikno te nomhidi naogladire.

Hatimare mae naoka igre ginauna mei ka mare jateula goigovi biꞌo te longa te thafru mata ra eghu.

Eghuteuna naogladi mare te eha fabiꞌo ka magra na igre oa’ongha jateula galo biꞌo te poha ka khalaꞌe ra eghu.

56Iara ginauna kurudi mae naoka igre mala goigoni ni Babilonia.

Eghuteuna mare ginauna lokidi hatimare mae soldia,

eghuteuna mare na lolhopa nodi phalohore.

Leuleghu fata na iara LORD tughu fapulo ka iheire teke edi gobigna lepo te diꞌare.

57Iara ginauna paradi hatimare mae biꞌo,

hatimare mae glalase, hatimare mae gavana, hatimare mae komanda,

nei hatimare mae soldia mala koꞌu mare diꞌatagu iara na.

Eghuteuna mare ginauna koꞌu salauꞌi ghilei fameomekro.

Eghuteuna mare ginauna na thuru iho na theome tangomana te kegra haghe na!”

Igne chekegna king, nangha gna na LORD,

mae ihei te au nolaghi fateote’o.

58LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu,

“Gringni biꞌogna namono te maku fara igne ginauna phaꞌe grofo soru pari.

Eghuteuna baragna namono te haghe fara kligna igne ginauna gnhubra ka khaꞌaghi.

Naiknodi kantri te gnafa teke uludi ghotilo naiknomi Israel igre na loku heta fara na ghilei glaꞌe soru,

nu mare na theome uluni kaisei glepo maladi thedi.

Nu gobigna lepo teke babana mae Babilonia igre ginauna gnhubra ka khaꞌaghi!”

Profet Jeremaea ne fatei cheke Babilonia

59Mae profet Jeremaea ne fatei cheke Babilonia. Mana ne fatei cheke igne ka mae Seraea, thugna mae Neraea, thugna mae Masaea. Mae Seraea gne kaisei nogna mae gloku King Sedekaea, mae ihei te funei frunini Juda. Ka fafati finogha igne mae Seraea ne tarabana mala tei Babilonia balugna king. 60Mae Jeremaea ne atha kaisei buka ne rioriso soru nogna cheke LORD eigna Babilonia nei puhi biꞌo nate thokedi mare ginauna. 61Mae Jeremaea neke cheke eghu, “Ghema Seraea, kate tei thoke iagho Babilonia na, iara magnahaghei nigho iagho te iu’iju soru ka naiknore, cheke te gnafa te au ka pepa brahu na igre. 62Aonu iagho ginauna tarai eghu, ‘LORD, teke chekeni iagho ia, iagho neke magnahaghei goigoni ni namono igne mala diꞌa mala theo kaisei naikno nei theo kaisei buluka, ba sipu eghu te au tagna na. Eghuteuna namono igne ginauna nake theome keli fapulo tifa tifa.’ 63Kate iu’iju te gnafa iagho pepa brahu igne, iagho ginauna haru kaisei thina ka pepa brahu igne, eghuteuna iagho na koko soru ka Khoꞌu biꞌo Iufretis. 64Aonu iagho na cheke eghu, ‘Babilonia gne ginauna plulu pari jateula pepa brahu igne eghu, eghuteuna naꞌa ginauna na theome tangomana nate ke kegra haghe na. Naugna, iara LORD ginauna goigoni ni namono igne.’ ” Igne gnafa gna nogna cheke mae profet Jeremaea.

52

Naoka na mei goigoni ni Jerusalem

1Mae Sedekaea neke varadaki kaisei finogha gna kate king mana Juda igne. Mana neke funei fruni Jerusalem nabagna nabotho kaisei finogha. Mana neke karha ka thaugna Libna, nangha gna na Hamutal thugna mae Jeremaea. (Jeremaea igne theome profet Jeremaea). 2Mae Sedekaea ne theome leghuni cheke gna LORD na ne tapla jafra fabrahu ka nakhibo, jateula teke eni king Jehoeakim tifa ia neu. 3LORD diꞌatagna fara ka naiknodi Jerusalem ghe Juda igre ne khi fajifladi ka nogna namono na.

Aonu King Sedekaea ne mamagra ka King Nebukadnesa gna Babilonia.

4Aonu, ka fanheva finogha te king mae Sedekaea Juda, ka fabotho narane gna fabotho nhigra te king mana igre, King Nebukadnesa gna Babilonia igne ne haghe balu nogna armi ne mei magra Jerusalem. Mae igre mei ne au ke kosi Jerusalem, eghuteuna mare nali glose ne lithui ka gringni gna namono na mala tangomana mare te apla te ruma lamna te mala magra na. 5-6Mare theome magnahagheni kaisei naikno te ruma ba te jifla ka namono na.

Kate thokeni te nabotho kaisei finogha gna King Sedekaea, naikno te gnafa te au ka namono Jerusalem igre ne rofo fara, naugna gano na la nhighohi te mala ghamu na. 7Ka fafati nhigra ka finogha tuana, nei ka fanheva narane igne, mae soldia di Babilonia igre paꞌe soru gringni gna namono na ne ruma lamna. Neuba mae soldia igre ne kegra faligohoni namono na, king Sedekaea ne jifla Jerusalem bongiro balugna nogna tothoghei soldia na. Mare ne tei salaꞌu ka nogna nagare mae king na ne jifla farihoteidi ka grengatha farihoteidi phei gringni thinare. Mare rikha ne tei posa ka glogu biꞌo ka Khoꞌu biꞌo Jordan. 8Nu mae soldia di Babilonia igre ngolho leghudi ne tei thokeni King Sedekaea ka glogu rhegna namono Jeriko, nu nogna soldia mae king igre ne rikha kokoni mana.

9Mare lokini mana jare atha ne tei ka King Nebukadnesa, te au ka namono Ribla ka nohi Hamat. Ka namono igne, King Nebukadnesa ne fateni mana. 10Jare Ribla mare ne aknu falehe thugna mae Sedekaea re kate filo teu mana na. Mare jaola ne aknu falehe ne gnafa mae biꞌodi Juda. 11Aonu ke leghugna igne, mare ne bilo koko phei tathagna mae Sedekaea re, eghuteuna mare haru khame gna manare ka chen atha ne tei mala sosolo Babilonia. Mana au neu ka sosolo jare Babilonia ne ghilei lehe.

Maedi Babilonia ne goigoni ni nogna Sugablahi LORD

(2Ki 25:8-17)

12Ka fabotho nheva finogha te king mae Nebukadnesa Babilonia, ka fabotho narane gna falima nhigra gna mana igne, mae Nebusaradan mae ihei te mae komanda biꞌo ka nogna armi king igne, mana ne haghe Jerusalem. 13Mana ne gnubra ka khaꞌaghi nogna Sugablahi LORD na, nogna suga biꞌo king na, nei suga te gnafa Jerusalem. Mana gnubra ne hui suga ulu te gnafa ka namono na. 14Nogna soldia manare tei ne paꞌe soru gringni te gnafa te au ligohoni namono na. 15Eghuteuna Komanda Nebusaradan ne atha keha naikno te kuma, iheire teke au faleghu teku Jerusalem igre, iheire te lase edi glepo te keli, nei iheire te lisa laodi thedi ka king gna Babilonia. 16Nu mae Nebusaradan ne lisei faleghu iheire te tharuma’eidi naiknore mala loku nei tobi nagare grep eghu.

17Hatimare mae soldiadi Babilonia igre ne atha phei khegra biꞌo gna nogna Sugablahi LORD teke hohoro ka bras, baludi glepo biꞌo te mala toho khoꞌu te kiloi mare Thongna. Mare atha ne tei glepo igre Babilonia. 18Mare jaola atha ne tei baket mala lilisei nakrofu, sevol ikodi, glepo mala falehe juta, dis, tapera, baludi keha glepo igre mala fafara ka Sugablahi teke hohoro ka bras. 19Mae Nebusaradan jaola ne atha glepo teke horo mare ka gol nei silva. Glepo igre: dis ikodi, nei tapera mala atha sisibe ngaja, dis mala lilisei dadara mala fafara nei suspen tapera mala gahu insens nei gaju kadol nei dis mala totoho waen.

20Tifa na nogna mae gloku mae King Solomon igre neke atha bras neke horo phei khegra, eghuteuna kaisei tangk biꞌo, eghuteuna nabotho phei mumuju buluka nalhaꞌudi te loku haghegna tangk igne, nei kat mala pala khoꞌu. Eghuteuna glepo te horo ka bras igre theome tangomana te fagefe haghe ka skel na, naugna thono tahu fara. 21Phei khegra igre brahudire nhana mita, eghuteuna krepadire, thokeni namno mita. Glamnadi phei khegra igre kafe kora, eghuteuna thutadi geridire nhana sentemita. 22Phaꞌudi phei posi igre, mare neke horo ka bras, eghuteuna haghedi phaꞌudire jaola thokeni phei mita varadaki sentemita. Mare lalaoni phaꞌudi phei posi igre ka bras, nei jaola lalaoni mumujudi sisi pomegranet. 23Ka phei phaꞌu igre, mare lalaoni kaisei gobi mumuju sisi pomegranet. Ihei te kegra ke parigna posi igne tangomana te filodi kolho nheva salei namnoi, eghuteuna keha fati mumuju ke kligna gna bras igne.

Naiknodi Juda jifla kokoni nodi namono na ne tei Babilonia

(2Ki 25:18-21)

24Nebusaradan mae ihei te komanda ka nogna armi king igne, mana ne lokidi mae pris ulu Seraea, ghe pris Sefanaea baludi thilo mae biꞌogna nogna Sugablahi LORD. 25Eghuteuna mana ne lokini nodi komanda hatimare mae soldia baludi fitu mae nogna advaesa king gna Juda. Jaola mana ne lokini mae biꞌo teke huhurudi maedi Juda teke tei ka armi tifa ra, baludi keha namno salei mae biꞌo te au teu Jerusalem. 26-27Mae Nebusaradan athadi mare ne tei ka mae King Nebukadnesa te au teu ka namono Ribla ka nohi Hamat ke raru. Aonu mae King Nebukadnesa ne aknu falehe nogna soldia manare.

Aonu maedi Babilonia igre ne atha naiknodi Juda re ne jifla kokoni mare nodi kantri na mala tei au sosolo ka keha kantri delei.

28Nabadi naikno te atha te tei mae Nebukadnesa Babilonia igre eghu agne:

Ka fafitu finogha te King mae Nebukadnesa Babilonia igne,

thilo thogha varadaki thilo naiknodi Juda ne tei.

29Ka fabotho nhana finogha gna mana na,

nhana gobi tolufulu phei naikno funudi Jerusalem ne tei.

30Eghuteuna ka favaradaki thilo finogha gna mana na,

fitu gobi phiatutu glima naiknodi Juda, mae Nebusaradan nogna komanda ka nogna armi king igne atha ne tei naikno igre.

Nabadi naikno te gnafa igre ne thokeni fati thogha namno gobi.

King Evil-Merodak ne snakre teini mae King Jehoeakin

31Tolufulu fitu finogha te au teu mae King Jehoeakin ka sosolo Babilonia igne, mae Evil-Merodak ne king gna Babilonia. Ka favaradaki glima narane gna fabotho phei nhigra ka finogha gna mana igne, mae king ne atha fajiflani mae King Jehoeakin ka sosolo, eghuteuna snakreni mala snagla tei mana. 32King Evil-Merodak ne keli ranghini mana, eghuteuna mana ne fafnaknoni fara mana salaꞌudi keha king te au balugna mana Babilonia. 33Aonu King Jehoeakin ne rusu koko nogna pohe sosolo na ne tusu lao pohe majaghani ka mana. Eghuteuna leuleghu narane funu ka narane igne te ghilei gnafa nakarhagna na, mana ghamu koba ka tevo balugna king. 34Eghuteuna leuleghu narane na, king gna Babilonia igne mana tufa gano unha te magnahagheni King Jehoeakin ne ghilei thokeni narane te lehe mana na.