Galesia

Letas Teke Riso Tei Mae Pol Ka Khiloau Galesia

Thoutonu kmo’ei eigna buka igne

Galesia gne kaisei provins biꞌo au ke parigna mae Funei gna Rom. Ka khiloaudi Galesia te loku mae Pol tadi igre, kmana naikno theome Jiu. Theome raugha ke leghugna igne mae Pol neke tei kokodi, aonu mare ne funu figri ne fanomho ka keha nafnata farirhiu te jafra ka nogna farirhiu khiloau na. Keha mae velepuhi chaichaghi ne tei hata keha naikno khiloau majaghani Galesia ne funu cheke ranghidi mala leghudi nodi kastom te gnafa hatimare mae Jiu. Mare ne cheke eghu ka naikno te ruma mei majaghani ka khiloaure, “Te theome leghuni mae khiloaure nogna vetula mae Moses na, mare ginauna na theome doglo ka tathagna God na.”

Mae Pol neke riso tei ka naikno khiloaure letas igne mala thosei leghudi farirhiu chaichaghi igre. Mana cheke fara ka mare eigna mana thegna ngala te thofno mae khuru God teke chekeni te mala tei thoke Galesia na. Nogna gloku mae Pol na mala tei toutonuni Nonomho te Keli na ka iheire te theome Jiu. Eghume glepo teke chekedi mae Pol ka mare tifa igre ngala te thofno nogna farirhiu God re. Pol neke rioriso ranghidi naikno khiloau majaghanire, neubane theome leghuni nodi vetula mae Jiure, mare tangomana te au fakeli ka khiloau gne. Glepo biꞌo tangomana naiknore te mala au fakeli ka khiloau na te fatutuani mae Jisas Kraes na ngala, theome vetula te mala au fakeli ka khiloau na. Te chekeni mana na ihei te fatutuani ni Kraes na pharikeli na ginau au ka mana.

Keha vido ka letas igne

Mae Pol cheke eigna mana te kaisei mae khuru tutuani: 1:1–2:21

Nonomho te keli eigna nogna namha God: 3:1–4:31

Nodi gloku nei nakarhadi naikno Khiloau: 5:1–6:18

1

1Mae Jisas Kraes nei God Kmada neke vahi ghau iara mae Pol mala kaisei nogna mae khuru. Naiknore neke theome vahi ghau iara, eghuteuna theo kaisei naikno teke tusu mei ka iara u nolaghi te mala loku jateula mae khuru. Nu God mae ihei teke fakarha fapuloni mae Jisas kau glehe ia teke eni igne ka iara na. 2Iara nei naikno khiloau fateo te au balugu igre kubae ghami ghotilo naikno te au ka Provins Galesia.

3Iara toreni nogna khokofakasai nei pharikeli God Kmada nei nogna mae Jisas Kraes noda Lord mala au balumi. 4Mae Jisas neke snakreni thegna mala lehe tughudi nakhibodare mala snagla tahati ka puhi te diꞌa te funei frunini nauthoglu igne. Tutuani fara mae Jisas neke eni igne, naugna igne unha teke magnahagheni God Kmada na. 5Tahati kilo fnaknoni God tifa tifa. Amen.

Theo kaisei Nonomho te Keli te nhogri

6Iara jaglo nogu ka ghotilo te ghosei te figri tagruni God, mae ihei teke kilo ghami ka nogna khokofakasai mae Jisas Kraes. Gognaro na ghotilo figri mala fanomho ka keha nafnata Nonomho te Keli te nhogri. 7Nu jare na theo keha nafnata Nonomho te Keli. Keha naiknoi kolho te goigoni ghami ghotilo te magnahaghei tuthughu tafri nogna Nonomho te Keli mae Jisas Kraes. 8Nu neubane mae ihei, ba ghehati ba kaisei engel gna kligna, toutonuni u Nonomho te Keli te nhogri ka unha te toutonuni hi ghehati ka ghotilo igne, mae tuana nabagna na toreni God mala au papara mana ka namono Gehena. 9Iara gognaro nake cheke leuleghu ka unha teke chekedihi ghehati ka ghotilo tifa ra. Jame ihei te toutonuni u Nonomho te Keli te nhogri ka unha teke fatutuani nihi ghotilo na, mae tuana nabagna na toreni God mala au papara mana ka namono Gehena.

10Ghotilo laseni, iara gne theome fariuriu mala keli tadi naiknore ka iara. Theo! Iara fariuriu mala keli tagna God ka iara. Jame tutuani me cheke famaemahedi nei muamugnadi eghu iara naiknore na, iara theome tangomana te nogna gloku mae Kraes na.

God neke vahini mae Pol mala mae khuru

11Kheraguro, iara magnahaghe ghami ghotilo te thofno laseni u Nonomho te Keli te toutonu iara igne, u Nonomho te Keli igne neke theome mei funu ka naikno. 12Iara neke theome nomhini ka mae ihei ba theo kaisei mae teke farirhiu ghau iara na, nu thegna mae Jisas Kraes ngala teke falalase ka iara u Nonomho te Keli igne.

13Ghotilo nomhihi unha teke eni iara tifa kani au teku ka nodi puhi hatimare mae Jiura. Iara neke faheaheta fara mala paradi iheire teke fatutuani ni mae Jisas. Iara neke fariuriu roꞌeni nogna khiloau God na. 14Eghuteuna iara heta fara mala leghu fakelini nodi kastom hatimare mae biꞌomi Jiu tifa ra. Ka puhi igne iara loku heta fara uludi kmana mae kheragu te majaghani ra. 15Nu God au nogna gaoghatho malagu iara kani au nga teku iara ka thi’agna idogu na. Aonu mana neke kilo ghau iara ka nogna khokofakasai mala 16toutonu iara u Nonomho te Keli eigna mae Thugna God ka naikno te theome Jiure. Tutuani fara God ne falalase ka iara mae thofno Thugna na. Kate kilo ghau God na, iara neke theome hata farirhiu ba thotogho ka mae ihei. 17Iara neke theome tei Jerusalem mala filodi mae iheire teke kulu mae khuru ke ulugu iara re. Nu iara doglo neke tei Arebia, eghuteuna ke leghugna igne iara neke pulo Damaskas.

18Sala’u thilo finogha ke leghugna igne iara neke tei Jerusalem mala filoni mae Pita, eghuteuna iara au balugna mana nabotho glima narane. 19Nu ka narane igre iara neke theome filodi keha mae khurure kaisei mae Jemes tahigna Lord kolho teke filoni iara na. 20Iara cheke tutuani, eigna God laseni unha te riso ari iara ka ghotilo igre thofno tutuani fara.

21Ke leghugna igne, iara neke tei ka phei Provins Siria nei Silisia. 22Nu naikno khiloau te au ka Provins Judia, mare theome filoniu thinigu iara na. 23Mare nomhini kolho thoutonu eigu iara na, “Mae igne neke para ghita tahati tifa. Nu gognaro na mana kela toutonu eigna u fatutuani teke fariuriu roꞌeni thegna tifa ia.” 24Eghuteuna naikno khiloaure ne kilo fnaknoni God eigna unha te eni mana ka iara na.

2

Hatimare mae khuru ne filo glani mae Pol

1Ke leghu nabotho fati finogha iara neke puloi Jerusalem balugna mae Banabas. Iara jaola neke hata mae Taetus balugu. 2Iara tei jare naugna God neke cheke mala tei iara. Eghuteuna ka kaisei faidu baludi mae biꞌo ka khiloau na, iara neke famane cheke ka mare eigna te toutonuni thegu u Nonomho te Keli na ka iheire te theome Jiu. Naugna iara gaoghathogu na theome magnahagheni God te filoni nogu gloku iara teke eni teke mei funu tifeiro nei te eni teu iara gognaro gne te theo nafugna kolho. 3Eghuteuna mae Taetus te au balugu iara igne, mana theome mae Jiu, nu mana mae gna Griki. Eghuteuna mae biꞌo ka khiloau re, mare theome huhuruni mana mala vahe. 4Ghehati neke cheke eigna puhi igne naugna keha mae thabusignare chaichaghi neke poru neke ruma mei ka noda tothoghei tahati gne. Eghuteuna mare magnahaghei te ruma mei mala filoni eigna noda naꞌau nasnagla tahati balugna mae Jisas Kraes. Mare magnahaghe ghita tahati te mala au jateula naikno sneka eghu ka nogna vetula mae Moses kolho. 5Nu ghehati tiromi fara te fanomho ka mare na. Naugna ghehati magnahagheni thofno cheke te tutuani nogna Nonomho te Keli igne mala au fabrahu balumi ghotilo tifa tifa.

6Iara theome nanga noguni nafnata mae biꞌo te baubatu ka khiloau na, naugna ka God na naikno te gnafare kaisei nanaba ngala. Nu mae biꞌo ka khiloau te ghatho tahudi fara naikno igre, mare theome cheke ka iara mala eni kaisei glepo te nhogri. 7Theo fara. Mare filo glani eigna God neke tusu ranghi ghau iara gloku igne mala toutonuni Nonomho te Keli na ka naikno te theome Jiu. Eghuteuna God jaola tusu lao gloku ka mae Pita mala toutonuni Nonomho te Keli na ka mae Jiu. 8Naugna God neke vahini mae Pita mala mae khuru mala loku ka mae Jiu. Eghuteuna mana vahi ghau iara mala mae khuru mala loku ka iheire te theome Jiu. 9Eghuteuna kate filo glani mare God teke tusu mei khokofakasai ka iara mala eni gloku igne, hatimare mae biꞌo ka khiloau, mae Jemes nei mae Pita nei mae Jone mare mei ne kubae ka ghepa mae Banabas, fagaglana gna mare keli tadi te mala loku balumi ghepa na. Ghehati ne kaisei gaoghatho eigna nomi gloku ghepa mae Banabas na mala tei ka iheire te theome Jiu. Eghuteuna nodi gloku thedi na maladi mae Jiu. 10Nu mare tore ghami ngala ghepa mala ghathodi naikno te kuma te au Jerusalem, eghuteuna igne kaisei gloku te magnahaghei eni fara iara na.

Mae Pol cheke fara ka mae Pita

11Nu kate mei mae Pita Antiok na, iara ne thofno cheke fara ka mana, naugna unha te eni mana na thono jafra fara. 12Ulu lahu na, kate mei te au jare Antiok na, mae Pita ne ima baludi iheire te theome Jiu. Aonu mae Jemes ne kuru meidi keha mae Jiure. Mae igre magnahaghedi naikno khiloau te gnafare mala leghuni vetula te mala vahe na. Kate posa mare na, mae Pita ne mhaghuni tothoghei igne. Aonu mana ne tirogna au fodu fabrahu baludi naikno khiloau te theome Jiu. 13Eghuteuna keha mae Jiu te fatutuani ni mae Jisas ka namono tuana jaola leghuni mae Pita ka nafnata puhi te theome doglo igne. Eghuteuna mare jaola batu fadiꞌani mae Banabas ka nafnata puhi igne.

14Nu kate filodi iara mare te theome tei doglo fei thofno cheke te tutuani gna u Nonomho te Keli na, iara cheke eghu ka mae Pita ke uludi mare gnafa, “Iagho kaisei mae Jiu, nu iagho theome au jateula mae Jiu eghu kolho. Theo. Iagho au jateula mae te theome Jiu. Eghume iagho theo kaisei nou nolaghi te mala huhurudi naikno te theome Jiu igre te mala leghudi nodi kastom mae Jiure.”

God tangomana te fakarhidi iheire te fatutuani

15Tutuani ghehati neke karha mei Jiu, eghuteuna ghehati theome iheire mae Jiu te kilodi, “Naikno te au ka nakhibo naugna mare theome mae Jiu.” 16Ghehati laseni naikno na theome doglo ke ulugna God kate leghuni nogna vetula mae Moses na, nu iheire ngala te fatutuani ni mae Jisas Kraes. Ghehati mae Jiu jaola fatutuani ni mae Jisas Kraes, eghume God neke fadogli ghami ghehati ke ulugna mana. Mana neke theome fadogli ghami ghehati kate leghuni nogna vetula mae Moses. Theo. Mana neke eni igne naugna ghehati neke fatutuani ni mae Kraes. Naugna theo kaisei naikno te doglo ke ulugna God eigna mana te leghuni vetula na.

17Ghehati fatutuani ni God mala fadogli ghami eigna ghehati nogna mae Kraes. Nu jame naiknore cheke eghu, “Mae Jiu gre jateula naikno te theome Jiu gre eghu huhughuni nogna vetula mae Moses na sigre!” Ba, mae Kraes na neke togho ghami ghehati mala huhughuni vetula na sia? Theo, theome tutuani! 18Nu jame ke funu leghuni iara nogna puhi vetula teke kokohi iara na meuna, iara ginauna falalase ghau thegu te kaisei mae mala huhughuni vetula tuana.

19Nu iara tirogu leghuni vetula na naugna iara gognaro na thofno laseni vetula te theo kaisei nolaghi te mala fakarhi ghau iara ka nakhibo na. Eghume ka vetula na iara la lehehi. 20Faꞌunha? Eigna iara jateula tela lehehi eghu balugna mae Kraes ke kligna gaju fafatha. Neubane eghu ngau, iara karhau ngala naugna mae Kraes te au ke lamnagu iara. Iara fatutuani ni mae ihei teke namha ghau iara nei lehe tughu ghau iara. 21Nu iara theome tangomana te huhughuni nogna khokofakasai God na. Jame tangomana vetula na te thofno toghoni naikno te mala au doglo balugna God meuna, Kraes jame neke theome lehe!

3

Fablahi na mei ka fatutuani

1Ghotilo naikno fameomekro ka namono Galesia! Naugna cheke eigna mae Jisas Kraes teke lehe ke kligna gaju fafatha ia la mei glolahi ka ghotilo. Neuba keha naikno neke nunughere ghami ghotilo mala fameomekrodi gaoghathomi ghotilo re! 2Kaisei glepo ngala te magnahagheni iara te mala cheke meini ghotilo ka iara na. Ba, ghotilo hata Tharunga te Blahi na naugna ghotilo te leghuni vetula na? Theo! Ghotilo hata Tharunga na naugna ghotilo ne fatutuani ni u Nonomho te Keli te nomhini ghotilo gne. 3Ghotilo neke fufunu nakarhami na balugna Kraes ka Tharunga gna God. Ba, faꞌunha ne meomekro si ghotilo ia? Gognaro ba, ghotilo ginauna na fariuriu hatini u thofno karha te keli na ka nomi nolaghi themi? 4Kmana glepo la lasedihi ghotilo ka nakarhamire. Ba, fiti glepo kolho? Iara theome fatutuani ni tuana. 5Naugna unha si God teke tusu ari nogna nolaghi mae Tharunga te Blahi na ka ghotilo te mala edi farihoteimi u kofubobhoi igrea? Ba, naugna ghotilo neke leghuni vetula na, ba naugna ghotilo neke fatutuani ni u Nonomho te Keli te nomhini ghotilo gne? Tutuani fara, mana neke eni igne naugna ghotilo neke fatutuani ni mana.

Mae Ebraham fatutuani ni God neke doglo ke ulugna mana

6U grioriso te blahi na cheke eghu eigna mae Ebraham, “Mana neke fatutuani ni God. Naugna igne God ne cheke eghu, ‘Mae Ebraham gne kaisei mae doglo fara ke ulugu iara.’ ” 7Eghume ghotilo laseni igne, iheire te fatutuanire thofno thugna mae Ebraham. 8Tifa na u grioriso te blahi gne neke kulu chekenihi eigna God ginauna jaola fakarhidi ka nodi fatutuani iheire te theome Jiu. Ka puhi igne mae Ebraham neke kulu nomhini u Nonomho te Keli na kani teke cheke eghu God na, “Iara ginauna vahi nigho mala fablahidi naikno te gnafa ka nauthoglu igne.” 9Eghume, God fablahidi gnafa iheire te fatutuani ni mana, jateula mana teke fablahini mae Ebraham mae ihei teke fatutuani ni mana na.

10Ihei te loku famaku ka nogna vetula mae Moses na mala karha nogna teuna, God ginauna fateni mana. Naugna u grioriso te blahi na cheke eghu, “Ihei te theome thofno leghudi gobigna lepo te risodihi ka buka vetula na igre, God ginauna thofno fateni mana.”3:10 Diu 27:26.11Thofno glola fara ngala, God neke theome eni kaisei naikno mala doglo ke ulugna mana eigna mana te leghuni vetula na. Naugna u grioriso te blahi na cheke eghu, “Mae ihei te fatutuani na, mana ginauna doglo ke ulugna God, eghuteuna mana ginauna hatini u thofno nakarha na.”3:11 Hab 2:4.12Kate tusu lao God ka mae Moses u vetula na, mana theome chekeni u vetula na tangomana te mala fakarhini naikno na. Theo. Nu grioriso te blahi na cheke eghu, “Ihei te thofno leghudi nogna vetula God re, mana ginauna karha fabrahu.”3:12 Lev 18:5.13Mae Kraes neke hata fadelei ghitahi ka puhigna vetula te mala para ghita na, naugna mana neke tughu ghita ka naꞌau papara igne. Naugna u grioriso te blahi na jaola neke cheke eghu, “Mae ihei teke fafroroni mare ke kligna gaju na, God ginauna thofno fateni mana.”3:13 Diu 21:23.14Mae Kraes neke foli fajifla ghita mala tangomana iheire te theome Jiu te mala hatini unha God teke nhaꞌa cheke ka mae Ebraham na mala tusu ranghini mana. God fablahidi naugna mae Jisas Kraes. Eghuteuna ka puhi igne, tahati naikno fateo te fatutuani ra, tahati tangomana te hata Tharunga te Blahi God teke nhaꞌa chekehi ka tahati.

Nogna nhaꞌa cheke God

15Uve kheraguro, iara na eni kaisei thotoghale ka ghotilo. Ghathoni si ghotilo eigna u nhaꞌa cheke te eni kaisei mae balugna keha mae na ia. Kate famamhaku hi phiamare u nhaꞌa cheke igne, theome tangomana kaisei mae te paꞌeni ba teke tudu lao keha cheke na. 16Uve, God neke chekedi nhaꞌa cheke igre ka mae Ebraham nei thugna. Grioriso te blahi na theome neke cheke eghu, “Nei maladi goro thumu.” Tuana gaoghathogna na kmana naikno. Nu God neke cheke eghu, “Nei mala thumu iagho.” Tuana gaoghathogna na kaisei mae kolho, eghume mae tuana, mae Kraes. 17Igne gaoghathogu iara na. Ulu lahu na God neke eni kaisei nhaꞌa cheke balugna mae Ebraham. Fati gobi tolufulu finogha ke leghu, God neke tusu mei u vetula ranghini mae Moses. Eghuteuna u vetula na theome tangomana te paꞌeni ba te tuthughu u nogna nhaꞌa cheke God balugna mae Ebraham igne. 18Jame leghuni tahati u vetula te mala tangomana tahati te hata unha te tusu mei ranghi ghita God na meuna, God theome leghuni nogna nhaꞌa cheke na. Ne theome eghu. God neke tusu lao ka mae Ebraham leghuni nogna nhaꞌa cheke na.

19Eghume mala unha si vetula gnea? God neke salo fodu u vetula igne mala thakle u najafra teke edi naiknore. God magnahagheni vetula igne te au teu te ghilei thokeni u narane meigna mae Thugna teke nhaꞌa chekeni ka mae Ebraham na. Hatimare mae engel neke tusu mei u vetula igne ka mae Moses mae ihei teke toutonuni tifa ka naiknore. 20Eghume mae Moses tangomana te hata cheke fari hoteigna God nei naikno. Nu God thegna ngala teke eni nhaꞌa cheke balugna mae Ebraham. Eghuteuna tahati laseni u nhaꞌa cheke teke eni God ka mae Ebraham na glepo ke biꞌo fara uluni u vetula teke tusu lao ka mae Moses ia.

Nogna gloku vetula

21Ba, vetula na cheke faparini nogna nhaꞌa cheke God na sia? Theo fara! Nu jame neke tusu meihi God kaisei vetula te tangomana te mala hata meini thofno karha na ka naiknore meuna, naiknore tangomana hi te doglo na kate leghuni vetula igne. 22Nu igne theome tutuani, naugna u grioriso te blahi na cheke eghu, “U gaoghatho te mala eni nafnata puhi te diꞌa na funei frunidi naikno te gnafa ka nauthoglu igne.” Naugna igne tahati naikno te fatutuani ni mae Jisas Kraes ra ngala te tangomana hatini unha teke nhaꞌa chekeni God ka naikno te fatutuani re.

23Nu theome mei teku narane mala fatutuani ni mae Jisas Kraes naiknore, u vetula gne neke loku famaku ghita fabrahu. Igne neke eghu fabrahu neke ghilei posa kau narane God te fatakle ranghi ghita u puhi te mala fatutuani ni mana na. 24U vetula na neke saghe leghu ghita fabrahu neke ghilei posa mei mae Kraes. Kate mei mae Kraes na, tahati tangomana te fatutuani ni mana, eghuteuna tahati doglo ke ulugna God. 25Tutuani gognaro na u puhi te mala fatutuani ni mana na la meihi, eghuteuna tahati theome auhi ke pari vetula.

26Ghotilo te hui na la thugna hi God naugna ghotilo ne fatutuani ni mae Jisas Kraes. 27Ghotilo kaisei balugna Kraes kate apublahi na, eghuteuna ghotilo la funu leghunihi puhigna Kraes na. 28Eghume theo kaisei glepo te nhogri ka iheire te kaisei balugna mae Jisas Kraes, neubane mae Jiu ba theome mae Jiu, neubane mae sneka ba mae snagla, neubane nalhaꞌu ba gaꞌase. Ghotilo te hui na kaisei ngala. 29Ghotilo nogna Kraes, eghume ghotilo jaola goro thugna mae Ebraham. Eghuteuna ghotilo ginauna na hata unha teke nhaꞌa chekeni God ka mae Ebraham tifa ia.

4

Tahati thugna God

1Iara magnahaghei te chekeni ka ghotilo igne: Jame kaisei sua ikoi fara, mana theome tangomana te funei frunidi gobigna lepo mala nogna mana teku mae kmagna na. Ulu lahu na, mana kaisei nanaba ngala baludi mae glokure. 2Keha naiknoi nate reireghini mana nei reireghidi nogna glepo mana re, ghilei thokeni thofno narane teke lilisei mae kmagna na. 3Tifa na, tahati jateula tuana neku. U vetula nei gobi nafnata glepo ka nauthoglu igne neke reireghi ghita, naugna tahati neke theome laseni God. 4Nu kate mei thofno narane na, God neke kuru mei Thugna. Mana neke karha mei ka kaisei gaꞌase, eghuteuna mana neke au leghuni nogna vetula mae Moses. 5Ka puhi igne mana neke tangomana te foli fajifla ghita gnafa teke au leghuni u vetula igne, mala tangomana tahati gnafa te goro thugna God. 6Eghuteuna te mala laseni tahati te goro thugna God na, mana neke kuru mei Tharunga gna Thugna na mala au ke lamnada. Eghuteuna Tharunga na ne eha eghu, “Mama, Mama.” 7Eghume, iagho gognaro na theome jateula kaisei mae sneka eghu, nu iagho thofno thugna God. Eghuteuna naugna iagho thugna God, mana ginauna na tusu ranghi nigho unha teke nhaꞌa chekenihi mana na.

Nogna namha mae Pol ranghidi naikno khiloau ka namono Galesia

8Tifa, kani teke theome raꞌe lase fakelini teku God na, ghotilo neke sneka ka mumuju kolho. 9Nu gognaro na ghotilo la lase fakelinihi God. Tulao, gognaro na God lase fakeli ghamihi ghotilo. Eghume, eigna unha si ghotilo teke figri fapulo ka gobi nafnata glepo gna nauthoglu igne te theome heta nei thofno theo nafudi teu gnea? Tifa na, ghotilo neke fatutuanidi glepo tuare. Ba, ghotilo magnahaghei teke sneka fapulo ka glepo tuare sia? 10Leghu fata na ghotilo tathaji u narane tuthuana, khafa majaghani nei keha nafnata narane ulu ka finogha. 11Iara thofno nanga nogu ghami ghotilo, na eghunu fiti fagloku biꞌo ghau thegu kolho iara ka ghotilo eghu.

12Kheraguro, iara neke jateula ghotilo neku. Eghume iara tore ghami fara mala leghuni puhigu iara gne. Ghotilo neke theome eni kaisei najafra ranghi ghau iara tifa na. 13Ghotilo laseni eigna thinigu iara gne neke fogra fara, naugna igne iara neke kulu toutonuni u Nonomho te Keli na ka ghotilo. 14Neubane fapuhi biꞌo ghami nogu fogra iara gne, ghotilo neke theome filo fadiꞌa ghau ba khi ghau iara. Theo. Ghotilo neke taji fakeli ghau iara jateula kaisei engel nogna God neku. Uve, ghotilo neke taji ghau iara jateula iara te mae Jisas Kraes thegna neku. 15Ghotilo neke gleale’a fara ka narane tuia. Gognaro na ba? Aheva si gleale’a tuia? Tutuani fara, ka narane tuia ghotilo neke magnahaghei edi glepo te kelire. Jame te keli na ghotilo bilo fajifla tathamire mala tusu mei ka iara mala togho ghau iara. 16Ba, gognaro na ghotilo nogu naikno naoka iara naugna te chekeni iara glepo te tutuani na?

17Keha naiknore fariuriu fara mala sagu ghami ghotilo, nu gaoghathodire mare theome mala eni kaisei glepo te keli kolho. Mare magnahaghe ghami ghotilo te fnota ka iara mala tangomana mare te fofodu fakeli ka ghotilo. 18Glepo keli fara naiknore te magnahaghei fofodu ka ghotilo na, eghu jame te ghathoni mare glepo te keli na. Eghuteuna te keli na mare jame jateula tuana eghu fabrahu, thosei eni kolho kate au teu iara balumi ghotilo na. 19Thuguro, iara haimini fabrahu eigna iara jateula gaꞌase te namo fakarha sua ia eghu. Naugna iara kabru ghegu fara, eigna iara ofoni narane te mala thofno leghuni ghotilo puhigna mae Jisas Kraes. 20Iara gognaro na magnahagheni fara te au balumi ghotilo, mala tangomana te tughu katha vido nogu cheke na, naugna iara nanga ghami fara ghotilo.

Hega ghe Sera

21Ba, ghotilo iheire te magnahaghei leghuni vetula na, ghotilo theome laseni unha te thofno chekeni ka vetula na? 22-23Te chekeni grioriso te blahi na mae Ebraham neke au phei thugna nalhaꞌu. Thugna thau te sneka na, mana karha mei jateula sua te gnafa eghu kolho. Eghuteuna thugna thau te snagla na, mana karha mei leghuni u nogna nhaꞌa cheke God na.

24Glepo igre tahati filodi jateula thotoghale eghu, eigna phei gaꞌase igre repa falalase phei nafnata nhaꞌa cheke. Kaisei nhaꞌa cheke na neke fufunu mei ka Thogele Sanai, igne Hega ihei teke fakarhani sua te mala sneka kolho na. 25Hega gne gaoghathogna na Sanai eghu, kaisei thogele Arebia, nu jaola kaisei thotoghale gna namono biꞌo Jerusalem. Naugna Jerusalem gne jateula kaisei mae sneka eghu, eghuteuna naikno Jiu teke au ka namono Jerusalem igre mare jateula mae sneka eghu. Naugna mare mala leghuni nogna vetula mae Moses na. 26Nu Jerusalem te au kligna na jateula gaꞌase te snagla eghu, eghuteuna naꞌa idoda tahati. Naugna tahati theome neke karha mei jateula mae sneka eghu. 27Te risoi ka grioriso te blahi na,

“Iagho gaꞌase te theome karha sua na,

iagho gleale’a kolho.

Iagho gaꞌase te theome kabru nga teu kate karha sua na,

iagho eha balu gleale’a.

Naugna gaꞌase te au thegna na ginauna au kmana thugna,

mare ginauna kmana uludi thugna gaꞌase te au khetogna na.”4:27 Isa 54:1.

28Nu ghotilo kheraguro, ghotilo jateula mae Isak eghu. Eigna ghotilo jateula thugna God eghu naugna ka nogna nhaꞌa cheke mana igne. 29Ka narane tuana, sua teke karha mei jateula sua te gnafa teu igne, mana neke parani mae Isak mae ihei teke karha mei leghuni Tharunga te Blahi na. Eghuteuna jaola nanaba gognaro. 30Nu unha te chekeni grioriso te blahi na? U grioriso te blahi na ne cheke eghu, “Khi teini gaꞌase sneka na balugna thugna. Naugna thugna na theome tangomana te hata ginauna kaisei glepo ka mae kmagna na. Thugna thau te snagla na kolho nate hata na.”4:30 Jen 21:10.31Eghume kheraguro, tahati theome thugna thau te sneka, nu tahati thugna thau te snagla kolho.

5

Mae Kraes neke fasnagla ghita

1Mae Kraes neke fasnagla ghita mala au snagla fabrahu tahati. Eghume ghotilo kegra heta. Thosei snakreni kaisei naikno me mala hata fapulo ghami jateula naikno sneka eghu.

2Fanomho ka iara. Jame kaisei mae cheke eghu, “Te leghuni iara u puhi te mala vahe na, iara ginauna doglo ke ulugna God.” Mae Kraes ginauna theome toghoni mae tuana. 3Eghuteuna iara gne nake chekei ngala ka ghotilo, iheire fateo te snakredi thedi te vahe are, mare mala thofno leghudi vetula fateore. 4Ghotilo iheire te mala doglo nomi balugna God teu te fariuriu leghuni vetula na, Kraes na la theo nafugnahi ka gaoghathomire. Ghotilo la tei kokonihi nogna khokofakasai God na. 5Nu ka nogna thotogho mae Tharunga te Blahi na, ghehati ronuni fara God mala fadoglo ghami ke ulugna mana ginauna. 6Naugna kate salo fodu tahati te kaisei balugna mae Jisas Kraes na, tahati theome mala nangani jame te mala vahe ba theo. Naugna glepo tuare theo nafudi. Nu glepo te ulu na u fatutuani ngala, u nafnata fatutuani te thakle mei kau puhi namha kolho.

7Tifa na ghotilo neke kotu haghe neke biꞌo ka nomi fatutuani na. Mae ihei si teke farore ghami ghotilo teke theome leghuni u nabrou te doglo gnea? 8Unha puhi te edi mana te mala batu ghami ghotilo re theome mei funu ka God, mae ihei teke vahi ghami ghotilo na. 9Ghathoni si ghotilo igne, “Katha isi ngala ka flaoa na te mala fabiꞌodi u bret te gnafare.” 10Neuba, iara fatutuani ni God mala togho ghami mala theome leghudi farirhiu te theome tutuani re. Eghuteuna mae ihei te fariuriu goigoni ghami ghotilo na, God ginauna parani mana. 11Kheraguro, jame tutuani te toutonu fabrahuni teu iara eigna vahe na, naugna unha si naiknore te para ghau iara gne? Jame toutonuni teu iara eigna vahe na mae Jiu gre ginauna theome diꞌa tadi ka iara kate toutonu iara eigna glehegna Kraes ke kligna gaju fafatha ia. 12Ghaoghathogu iara na, naikno te goigoni nagnafami ghotilo re ginauna dalhadi thedi!

13Uve kheraguro, God neke kilo ghami ghotilo mala au snagla! Theome snagla mala eni ghotilo kaisei najafra, nu snagla mala namha nei fari totoghoi eghu. 14Eigna nogna vetula te gnafa mae Moses re khaputu ka cheke igne kolho, “Namhani kheramu fofodu na jateula iagho te namha nigho themu eghu.”5:14 Lev 19:18.15Nu jame diꞌatami fabrahu nei magra teu ghotilo fari themi na, fiofilo ghami, na eghunu roꞌe fahui ghami themi ghotilo ginauna eghu.

Tharunga te Blahi nei puhigna naikno

16Eghume te chekeni iara ka ghotilo na, snakreni mae Tharunga te Blahi mala batuni nakarhami na. Eghuteuna ghotilo ginauna na theome tangomana te eni unha te magnahagheni thinimi na. 17Eigna unha puhi diꞌa te magnahagheni naikno na, thofno jafra fara ka unha te magnahagheni Tharunga te Blahi na. Eghuteuna unha te magnahagheni Tharunga te Blahi na, thofno jafra fara ka puhi diꞌa te magnahagheni naikno na. Repa theome tangomana te loku fodu na, gaoghathogna igne iagho theome tangomana te eni unha te magnahaghei eni iagho themu na. 18Nu jame snakreni ghotilo Tharunga te Blahi na te mala batu ghami fabrahu na, u vetula na ginauna theome tangomana te funei fruni ghami ghotilo na.

19Naugna unha te thofno magnahagheni naiknogna nauthoglu na, glepo igre na thakle mei ka unha te edi mana re: mhala, nakarha thona, gnognoro, 20tufru soru ka mumuju, neilehe, majora, fapholai, goghotu, faheaheta, fabiꞌobiꞌo, famamagra, fafoafota, 21mamagna, koꞌu, ei gaghamu malagna puhi diꞌa nei keha nafnata puhi diꞌa jateula igre eghu. Iara gognaro na cheke faheta ka ghotilo jateula teke eni thegu ka ghotilo tifa ia eghu. Naikno te edi fabrahu puhi igre ginauna theome tangomana te au baludi naikno te funei frunidi God re.

22Nu kate snakreni tahati nakarhada na te mala baubatu mae Tharunga te Blahi na, mana ginauna tusu ranghi ghita namha, gleale’a, pharikeli, au kmu, lolokeli, au keli, u gaoghatho nheta te mala eni unha te chekeni, 23amama nei thosei leghuni unha te magnahagheni thini kolho. Theo kaisei vetula te cheke faparidi naikno te edi glepo te keli igre na. 24Naikno te leghuni mae Jisas Kraes re mare neke tupijuruni hi puhi te diꞌa fateo te magnahagheni naiknogna nauthoglu gne baludi gaoghatho te diꞌa fateo te magnahaghei eni unha te diꞌa. 25Tharunga te Blahi na tusu mei karha ka tahati. Eghume tahati mala jaola leghuni nogna puhi mae Tharunga te Blahi na. 26Thosei fahaehaghe ghita theda, thosei eꞌei puhi ranghini ihei nei thosei goghotu fari theda.

6

Fari totoghoi

1Kheraguro, jame kaisei naikno khiloau tapla jafra ka nakhibo, ghotilo naikno te leghuni nogna baubatu mae Tharunga te Blahi ra mala toghoni mana mala ke au doglo. Eghuteuna ghotilo toghoni mana ka puhi faꞌamama, nu fiofilo ghami na eghunu khasi ghami u najafra teke eni mana tuana eghu. 2Jame kaisei mae au puhi biꞌo tagna, ghotilo toghoni mana. Te eni ghotilo igne na, ghotilo thofno leghuni nogna vetula mae Kraes na. 3Jame kaisei mae ghaoghatho eghu ka nagnafagna na, “Iara gne kaisei mae biꞌo fara!” Nu mana chaghini thegna, naugna mana kaisei naikno kolho. 4Kaisei mae theome naba te fananabani thegna ka keha naiknore. Soasopai mae na fifilo fakeli ka nogna gloku thegna na, te loku fakeli ba theo. Te loku fakeli mana na, mana tangomana te fahaehagheni unha teke eni thegna na. 5Naugna soasopai naikno na tangomana te reireghini nakarhagna thegna na. 6Hatimare mae velepuhi te farirhiuni chekegna God na mare nabadi te hata glepo te keli ka iheire te nomhini u farirhiu na.

7Ghotilo thosei ghatho fajafra ka igne. Theome tangomana kaisei mae te chaghini God na. Tahati tangomana te dokha unha teke kulu joꞌu theda ka nagare na. 8Mae ihei te joꞌu ranghini thegna puhi te diꞌa na, puhi glehe nate jifla mei ka tuana ginauna. Nu mae ihei te joꞌu puhi te keli, te keli tagna mae Tharunga te Blahi na, u karha fei tifa na ginauna jifla mei ka unha teke joꞌu mana tuana. 9Eghume tahati thosei babaꞌo kate eni unha te keli na. Jame te theome lilisei tahati unha teke edire, tahati ginauna tangomana te hata glepo te keli teke kulu tarabanahi ka thofno narane gna na. 10Eghume kate loku nga teu tahati na, tahati tangomana te toghodi naikno te gnafare. Tulao mala eni igne ka iheire te au lamnagna nogna tharakna God.

Nogna cheke leghu lahu mae Pol

11Ghotilo filodi letas biꞌo te riso ari iara ka khamegu thegu igre!

12Mae iheire te fariuriu huhuru ghami ghotilo te mala vahe na, mare magnahaghei keli ka tathadi naiknore ngala. Mare eni igne naugna mare theome magnahaghedi naiknore te paradi jame te toutonuni mare eigna glehegna mae Jisas Kraes ke kligna gaju fafatha na. 13Neuba mare ne vahehi ngau, mare thedi na theome nanga nodini eigna u vetula na, nu mare magnahaghe ghami ghotilo te vahe mala tangomana mare te fahaehaghe eidi thinimi ghotilo re. 14Nu iara theome fahaehaghedi nafnata glepo tuare. Iara ginauna tangomana te fahaehagheni kolho nogna gaju fafatha noda Lord Jisas Kraes. Naugna ka glehegna mana na, puhigna nauthoglu na theo nogna nolaghi te mala funei fruni ghau iara na. Iara tirogu leghuni fabrahu puhigna na. 15Neuba mae ihei ne vahe ba ne theome vahe, tuana theo nafugna kolho. Glepo te ulu na God mala ke vuavuha fapuloni mana mala ke majaghani fapulo. 16Iara toreni God mala tusu lao pharikeli nei lolokeli ka iheire te leghuni gaoghatho igne nei ka iheire te gnafa te thofno nogna naikno God.

17Eghume thosei eni kaisei puhi biꞌo ranghi ghau iara, naugna nafnera teke para ghau mare igre auhi ka thinigu iara na. Igre fagaglana eigna iara kaisei nogna gloku mae Jisas Kraes.

18Uve kheraguro, iara toreni nogna khokofakasai noda Lord Jisas Kraes mala au balumi ghotilo. Amen. Me gnafa. Iara, mae Pol.