Profet Esikiel
Nogna Buka Mae Profet Esikiel
Thoutonu kmo’ei eigna buka igne
Ka finogha 605 B.K., King Nebukadnesa mae ihei te king biꞌogna Babilonia, mana funei frunidi kmana kantri ka nauthoglu gne, eghuteuna kaisei kantri ka igre na Juda. Ka finogha igne, armigna Babilonia na ne mei Juda ne hata keha naikno ne jifla kokoni nodi namono re ne tei au Babilonia. Igne narane Profet Daniel teke tei Babilonia. Ke leghu, ka 597 B.K., armigna Babilonia neke mei ngala neke hata keha naikno mala jifla kokoni namono igne mala tei au Babilonia.
Ka narane igne Profet Esikiel ne tei Babilonia, mana au neu Babilonia ne ghilei posa ka narane king igne te tei goigonini Jerusalem ka 586 B.K. Eghuteuna ke leghudi narane igre, mana au neu Babilonia. Nogna cheke mana re, keha fatare LORD God fakakhana mifi, eghuteuna keha fata re LORD God cheke kolho ka mana. Eghuteuna leuleghu fata na cheke igre tei ka naiknodi Juda te au balugna teu mana Babilonia, nei ka naiknodi Juda te au fapulo teu Jerusalem.
Buka igne au glima vido biꞌo tagna.
1. LORD neke vahini Esikiel mala mae profet.
2. Profet Esikiel neke cheke faheta ka naiknodi Jerusalem nei Juda eigna God ginauna fatedi mare. Eghuteuna mana neke cheke eidi mae naokare ginauna mei goigonini Jerusalem.
3. Profet neke cheke eigna LORD ginauna fatedi keha kantri te au faligohoni Juda te mei goigonidi vikegna Israel, nei batu fadiꞌadi teure.
4. Ke leghudi narane te mei mae naokare te goigonini Jerusalem igne, profet Esikiel ne cheke eigna LORD ginauna nake pala hagheni nodi gaoghatho mare na. Te chekeni mana na LORD ginauna nake fakekheli fapulo nakarhadi naiknore eghuteuna mana ginauna nake uludi nogna naoka re.
5. Profet ne filoni kaisei mifi eigna LORD ginauna toghodi vikegna Israel mala au fakeli ka nodi namono na, eghuteuna mare ginauna nake horo majaghani nogna Sugablahi LORD na.
Esikiel kaisei mae te rheta fara nogna fatutuani na. Eghuteuna LORD fakakhana kmana glepo ka mana kau mifi, aonu mana neke cheke fajifladi gaoghathodi glepo igre. Eghuteuna kmana fata mae Esikiel toghodi mare mala fakakhana glepo nate thokedi nogna naikno mana re, aonu mana ne cheke fajifladi gaoghathodi mifi igre. Te chekeni mana na nakarhagna nei gaoghathogna teu naikno na mala jaola majaghani. Eghuteuna jame ihei te tapla jafra ka nakhibo na, naikno igne ginauna au papara. Te chekeni mana na, mana fatutuanini nogna cheke LORD na eigna nakarhadi naiknodi Israel gre ginauna nake keli. Eghuteuna neuba mae Esikiel ne kaisei mae profet, mana jaola kaisei mae pris, eigna mana kelitagna fara ka Sugablahi igne, nei ka puhi naikno na tangomana te klino ka tathagna LORD.
Kmana fata ka buka igne, LORD kiloni mae Esikiel, “Maegna ka nauthoglu.” Nangha igne tahati laseni mae Esikiel gne mana kaisei naikno kolho, eghuteuna LORD na thofno God mae ihei te haghe salaꞌuni mana. Kmana fata buka igne jaola cheke eghu, “LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara.” Leuleghu fata na mana chekeni koba, “Iara” kate cheke mana ka LORD na, naugna mae profet igne neke rioriso gobigna lepore ke lamnagna buka igne.
Keha vido ka buka igne
LORD vahini mae Esikiel mala mae profet: 1:1–3:21
LORD ginauna fatedi naiknodi Jerusalem baludi keha naiknodi Juda: 3:22–24:27
LORD ginauna fatedi kantri te au faligohoni Juda: 25:1–32:32
LORD ginauna pala hagheni vikegna Israel eghuteuna mana ginauna uludi nodi naokare: 33:1–39:29
Nogna Sugablahi majaghani LORD nei puhi te mala fofota namono Israel, te filoni Profet Esikiel ka mifi na: 40:1–48:35
1Profet Esikiel ne filoni mifi ulu lahu na
1Iara mae Esikiel, thugna mae Busi, eghuteuna iara kaisei mae pris. Ka falima narane ka fafati nhigra ka fatolufulu finogha, God neke tothora maloa na neke fakakhana ka iara keha glepo ka mifi. Ka narane tuana, iara au neu ka geri Khoꞌu Keba ka kantri Babilonia baludi keha naikno teke hata mare teke jifla kokodi nodi namonore teke mei au Babilonia.
2-3Aonu, glima finogha ke leghugna te hata mare King Jehoeakin te jifla kokoni nogna kantri na te tei au Babilonia igne, iara au neu ka geri Khoꞌu Keba. Eghuteuna ka falima narane ka nhigra tuana, LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara, eghuteuna mana ne habo ghau iara ka nogna nolaghi na.
4Kate filo tei iara na, iara ne filoni kaisei gromno biꞌo gna kaisei saeklon ne soru mei ke raru. Nakafli biꞌo ne kafli soru ne phae ka gromno igne, eghuteuna maloa te falithuini mana igne ne thofno sigla fara. Eghuteuna ka vido te kafli mei nakafli igne, kaisei glepo te siasigla jateula bras teuna ne sigla mei ka mana. 5Fari hotei gna saeklon igne, iara ne filodi fati glepo karha jateula naikno eghu filodire. 6Nu mare te gnafa na kafe au fati tatha foflo nei fati baghi. 7Ghahedire doglo, eghuteuna khokotodire jateula khokoto buluka eghu. Ghahe igre siasigla fara jateula bras te fasiasigla ra eghu. 8Glepo te karha igre kafe au fati tatha foflodi nei au fati baghidi, eghuteuna ke paridi baghire, mare au khame jateula naikno eghu. 9Fati glepo te karha igre, fadoglo baghidire mala tei thoke ka kukhru baghigna keha na, eigna fati sulukhu igre mala eni kaisei nanaba. Kate tugha tei mare ka khukrugna na, theo kaisei glepo ka igre te figri tafri thinigna na, nu mare kafe tei faꞌulu kolho.
10Glepo karha igre au fati tatha foflo naikno ka phaꞌudire. Eghuteuna au tatha foflo lion fei khame nheta, eghuteuna tatha foflo buluka fei mairi, eghuteuna tatha foflo gaghata ke leghu. 11Phei baghi teu igre kafe fadoglo haghe kligna, eghuteuna khukrudi phei baghi igre kafe loku fodu. Eghuteuna keha phei baghi igre mala toku tafru thinidire. 12Glepo karha igre kafe doglo tei ka vido aheva te batudi te tei nogna nolaghi God na, eghuteuna mare kaisei thei ngala theome ke figri tafri thinidire. 13Glepo te karha igre phae jateula sisibe khaꞌaghi te deudeplu fabiꞌo ra eghu. Kaisei glepo na jateula khaꞌaghi eghu deudeplu fabiꞌo tugha tafri fari hoteidi glepo te karha igre. Khaꞌaghi igne sridi haghe jateula nakafli eghu. 14Glepo karha igre ghosei tugha faꞌulu nei tugha faleghu eghu jateula naphaegna nakafli eghu.
15Kate filo tei iara ka fati glepo karha igre, iara ne filodi fati wil te sopagna au ka geridi fati glepo te karha igre. 16Fati wil igre kaisei nanabadi ngala, eghuteuna kafe siasigla jateula thina te kiloni tasis eghu. Eghuteuna wil igre aula keha wil ke lamnadi. 17Kate thugha wil igre, reꞌe tangomana te thugha tei ka vido aheva te thugha tei fati glepo te karha igre, eghuteuna theo kaisei ka reꞌe te figri kate tei ka kaisei phile ba ka kaisei vido na. 18Geridi wil igre biꞌo fara nei mamhaghuana eghu, naugna reꞌe thafru ikotongana ka tatha.
19Kate thugha fati glepo te karha igre, wil igre jaola thugha baludi. Eghuteuna kate thugha te haghe reꞌe ka maloa na, wil igre jaola thugha haghe baludi. 20Aheva te tei nogna nolaghi God na, glepo karha igre thugha tei tagna, wil igre jaola thugha tagna, naugna nodi nolaghi glepo te karha igre au ka wil igre. 21Eghume, leuleghu fata na glepo te karha igre thugha, ba au kmu, ba haghe ka maloa kligna, wil igre jaola edi unha teke edi mare re, naugna nodi nolaghi glepo te karha igre au ka wil igre.
22Ke klignadi phaꞌudi glepo te karha igre au kaisei glepo jateula suga biꞌo eghu, nu siasigla fara jateula thiro eghu. Eghuteuna kate filo laoni glepo igne, naiknore ne thono mhaghu nodi fara. 23Glepo te karha igre kegra haghe ke parigna suga biꞌo igne ne kafe karangafa fadoglo mala tei thoke ka baghigna keha na, eghuteuna toku tafru thinidire ka keha phei baghidi re. 24Kate flalo glepo igre, iara ne nomhidi naogladi baghidi re, naogla igre jateula naogla galo biꞌo te poha ke kligna khalaꞌe ra eghu. Eghuteuna naogla igne jateula naogladi armi biꞌo te tei ka magra ra eghu, nei jateula naoglagna God mae ihei te au nolaghi fateote’o ra eghu. Kate theome flalo na, mare lolhopo baghidire.
25Kate au kmu teu mare na, kaisei naogla ne soru mei funu kligna ke kligna suga te au teu mare na. 26Ke klignadi mare ka suga igne, kaisei glepo jateula nogna sape nafnakno king teke horo ka famane thina te kiloni sapia eghu au tagna. Eghuteuna iara ne filoni kaisei glepo jateula kaisei mae eghu gnokrou tagna. 27Eghuteuna iara ne filoni kaisei mae te funu ka sorogna na te haghe ka thinigna na thono siasigla fara jateula bras te siasigla fara ke lamna khaꞌaghi biꞌo ra neu. Eghuteuna funu ka soro na te soru ka thinigna na, jateula khaꞌaghi ra eghu siasigla falithuini mae igne. 28Juta te siasigla fabiꞌo falithuini mana igne thono famane fara jateula maja eghu. Juta biꞌo igne agha fabiꞌo ka nogna nolaghi biꞌo God na.
Kate filodi iara glepo igre, iara ne pogho soru pari ka glose na, aonu ka vido igne, iara ne nomhini kaisei naogla ne cheke mei ka iara.
2God ne vahini Esikiel mala mae nogna profet
1LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu, iara magnahaghei nigho iagho te kegra haghe mala fanomho.” 2Ke leghugna te cheke mana ka iara igne, LORD ne lisei mei ke lamnagu iara nogna nolaghi na ne fakegra haghe ghau iara.
3Aonu LORD ne cheke eghu, “Maegna ka nauthoglu. Iara ginauna kuru tei nigho iagho ka naiknodi Israel. Mare theome magnahaghei ghau iara ghilei mei posa ka narane gognarogne. 4Naikno igre thono patugama fara. Nu iara LORD God neke vahi nigho iagho mala tei cheke ranghidi nogu cheke iara na. 5Naikno igre tirodi fanomho ka iara. Eghuteuna neuba mare ne fanomho ba tirodi fanomho ka iagho, nu mare ginauna laseni kaisei profet tutuani na au baludi mare. 6Maegna ka nauthoglu, neuba naiknore ne tirodi ghau iara, ba tirodi fanomho ka iagho, ba ghaoghatho fadiꞌa eimu iagho, nu iagho thosei mhaghu, ba mhaghudi nodi cheke mare re. Nu iagho ginauna na jateula te au teu baludi bukrei khafrasege ra eghu, ba gnokro hoteidi gnaro te fachuchuru ra eghu. Nu iagho thosei mhaghudi unha te chekedi mare re. 7Iagho mala toutonuni chekegu iara na ka mare, neuba mare ne fanomho ka iagho ba tirodi fanomho. Iagho laseni mare tirodi ghau iara koba. 8Nu iagho maemu ka nauthoglu, famane fanomho mei ka unha te chekedi iara ka iagho igre. Iagho tothora foflomu na mala ghamu unha te tusu ari iara gognarogne.”
9Ka vido tuana, iara ne filoni kaisei khame te louloku teu kaisei buka te jateula phepa brahu teke lolhopo ra eghu. 10Mana tothora buka igne ke ulugu iara, eghuteuna mare rioriso cheke te gnafa igre ka phei philegna phepa igne. Mare rioriso eidi nodi khoje paopado, nei diꞌanagnafa, nei natanhi teu naiknore.
31LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ghamu buka igne! Ke leghugna igne, iagho tei chekeni nogu cheke iara na ka naiknodi Israel.” 2Aonu iara manga foflogu na, eghuteuna mana ne tusu mei buka igne ka iara.
3Mana ne cheke eghu, “Maegna ka nauthoglu. Ghamu sagho buka te tusu ari iara ka iagho gognaro igne mala boho iagho.” Aonu iara ne ghamu buka igne, eghuteuna buka igne thofno mamahe fara jateula jurukuli eghu.
4Eghuteuna LORD neke cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Tei toutonuni chekegu iara igne ka naiknodi Israel. 5Iara theome kuru tei nigho iagho ka naiknodi keha kantri te theome lasedi iagho nodi chekere, iara kuru tei nigho iagho kolho ka naiknodi Israel. 6Jame kuru tei nigho iara ka kantri te theome lasedi iagho nodi chekere meuna, mare ginauna tangomana te fanomho ka iagho na! 7Nu ginauna naiknodi Israel igre na tirodi fanomho ka iagho, naugna mare jaola tirodi fanomho ka iara. Mare te gnafa na kafe patugama fara, eghuteuna rheta fara gaoghathodi re, eghuteuna mare theome magnahaghei te fanomho. 8Nu gognarona iara ginauna farhetani gaoghathomu iagho na mala uludi mare. 9Iara ginauna farheta nigho iagho mala thofno maku jateula thina te mhaku fara ra eghu iagho, eghuteuna iagho ginauna uludi mare. Neuba mare ne diꞌatadi ghau iara koba, nu iagho thosei mhaghudi mare.
10“Maegna ka nauthoglu. Famane fanomho mei ka iara, eghuteuna ghatho fakelidi cheke teke chekedi iara ka iagho ra. 11Iagho tei ka kheramu ra eigna mae naoka gre neke hatadi neke jifla ka nodi kantri na neke tei au ka keha kantri delei, eghuteuna iagho cheke eghu ka mare, ‘LORD neke cheke eghu’ mala laseni mare te cheke igre thofno nogu cheke iara teuna. Iagho cheke ka mare, neuba mare ne fanomho ka iagho ba theo.”
12Ka narane tuana, nogna nolaghi God na ne pala haghe ghau iara, eghuteuna iara ne nomhini kaisei naogla te ogha fabiꞌo fara jateula nakheu eghu. Mana ne cheke eghu, “Cheke fakelini nogna nolaghi biꞌo LORD, ka vido blahi aheva te au teu mana tagna na!” 13Iara nomhini naogla biꞌo te eni fati glepo te karha igre kate fari patoi ka baghigna keha na, eghuteuna naogladi wil igre thono biꞌo fara. 14Aonu nogna nolaghi God igne pala ghau iara ne tei ka maloa, eghuteuna LORD ne habo ghau iara ka nogna nolaghi biꞌo na. Nu iara theome keli gaoghathogu ne diꞌatagu fara. 15Iara ne thoke ka khoꞌu biꞌo Keba ka namono Tel-Abib, aheva te au teu naiknodi Israel. Iara tei ne au baludi nabagna fitu narane, naugna iara ne jana nogu ne theome keli gaoghathogu ka gobigna te filodi nei nomhidi teure.
God ne vahini Esikiel mala mae greireghi
16Ke leghudi fitu narane igre, LORD ne cheke mei ka iara nogna nonomho na. Mana ne cheke eghu, 17“Maegna ka nauthoglu. Iara vahi nighohi te mala kaisei mae greireghi na mala fiofilodi naiknodi Israel. Iagho ginauna fanomho fakeli ka nogu cheke nei cheke faheta ka naiknore, eghu te chekedi iara ka iagho ra. 18Jame cheke eghu iara kaisei mae te diꞌa ginauna lehe, nu theome toghoni iagho mae igne te mala tuthughu puhigna mana te diꞌa na te mala fakarhini mana, mae igne ginauna lehe ka nakhibo. Nu iara ginauna para nigho iagho eigna glehegna mae igne. 19Jame te chekehi iagho ka mae te diꞌa igne mala tughu mana puhigna te diꞌa na teu nu theome koko kolho mana puhigna te diꞌa na teuna, mana ginauna lehe ka nakhibogna thegnare. Nu iara ginauna theome para nigho iagho eigna glehegna mae igne naugna iagho neke leghuni chekegu iara na.
20“Eghuteuna jame kaisei mae te doglo puhigna na eghuteuna figri tagruni mana puhi te keli na ne eni glepo te diꞌa na teuna, nu iagho thosei cheke kolho ka mana mala tughu puhigna te diꞌa na, mana ginauna lehe ka nakhibogna na. Iara ginauna theome ghathodi glepo te doglo teke edi mana ra, eghuteuna iara ginauna para nigho iagho eigna glehegna mana na naugna iagho neke theome kulu cheke faheta ka mana kolho. 21Nu jame kulu cheke faheta iagho ka mae te doglo igne me theome eni mana kaisei glepo te diꞌa meuna, nakarhagna mana na keliu kolho naugna mana ne fanomho ka nou cheke iagho na, eghuteuna nakarhamu iagho themu na jaola keliu kolho.”
Profet Esikiel ginauna iho cheke
22Kate au teu iara ka namono igne, LORD ne habo ghau iara ka nogna nolaghi na, ne cheke eghu ka iara, “Iagho kegra haghe tei ka sare biꞌo gno, eghuteuna iara ginauna cheke balumu iagho jare.” 23Aonu iara tei ne kegra ka sare biꞌo igne. Eghuteuna iara ne filoni siasiglagna nogna nolaghi biꞌo LORD igne thono siasigla fara. Siasigla igne jateula siasigla biꞌo teke filoni iara tifa ka gerigna khoꞌu biꞌo Keba, eghuteuna iara thuru soru baludi tathagu nei foflogu teure ka glose na.
24LORD ne lisei mei nogna nolaghi na ke lamnagu iara ne fakegra haghe ghau iara. Mana ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Tei, bobotho nigho themu ke lamnagna nou suga na. 25Jare, mare ginauna haru nigho iagho ka phukri, eghuteuna iagho ginauna theome tangomana te nolo te tei ka naiknore. 26Eghuteuna iara ginauna faluti haghe glapimu iagho na ka doadoha gna foflomu iagho na mala theome tangomana iagho te cheke na, mala theome tangomana iagho te cheke ka iheire te figri tagru ghau iara gre. 27Nu ke leghugna igne, kate magnahaghei te cheke iagho ka naiknore, iara ginauna snakre nigho iagho teke cheke na. Iagho ginauna cheke eghu ka mare, ‘LORD ne cheke eghu’ iagho falalase cheke igne thofno nogu cheke iara. Eghuteuna jame iheire te magnahaghei fanomho ka iagho re, mare tangomana te nomhi na. Nu jame iheire te tirodi fanomho re, mare tangomana te tirodi fanomho na naugna naikno igre theome magnahaghei ghau iara koba.”
4Mae naoka re ginauna lithuini Jerusalem
1LORD ne cheke eghu, “Maegna ka nauthoglu. Hata kaisei brik nei lilisei soru ka glose ke ulumu, mala drou thotoghale gna namono biꞌo Jerusalem. 2Horo kopi ikoi ka nafnata glepo mala magra te edi hatimare mae naokare ranghini namono igne. Horo keha kopi ikodi ka thoa teke horo mare ka thaba ana mala fada soru ka gringni thina na. Pulei mei glose mala fafofodu ligoho ka gringni thina na mala apla haghe lamna namono. Horo kopi ikoi ka nodi suga tapuale mae naokare, eghuteuna jaola horo gaju ikoi jateula kopi ikoi eghu ka thaba biꞌo tangomana te edi mae naoka te mala paꞌe soru gringni thina nei grengathagna namono gne eghu. 3Aonu, hata kaisei frae pan mala fakegra haghe jateula gringni eghu farihoteimu iagho nei thotoghalegna namono igne. Eghuteuna filo tei ka thotoghalegna namono igne jateula mae ihei te diꞌatagna fara te magra fothini vido te gnafa ra eghu. Iagho mala jateula mae naoka eghu tei faligohoni namono igne, eghuteuna thosei snakredi naiknore mala jifla kosi. Igne fagaglana eidi naiknodi Israel.
4-5“Eghuteuna thuru soru fei mairimu, eghuteuna papara eidi nakhibodi maedi Israel iheire te au ke raru ka kantri igne. Iagho ginauna papara jateula tuana eghu fabrahu eidi nakhibodi mare ra nabagna thilo gobi nheva salei narane. Igre khaputudi thilo gobi nheva salei finogha teke nhaꞌa lao iara teke au papara vikegna Israel ra.
6“Kate ari iagho te thokeni khukrugna narane tuana, iagho ginauna nake thuru soru fei nhetamu, mala hata iagho naꞌau papara eidi nakhibodi naiknodi Juda. Iagho ginauna eni jateula tuana eghu nabagna phiatutu narane, gaoghathogna na phiatutu finogha mare ginauna au papara. 7Eghuteuna iagho ginauna filo tei ka thotoghale gna Jerusalem teke eni iagho ka brik aheva hatimare mae naoka teke kegra falithuinihi, jateula iagho teke diꞌatamu fara ka mare teke kaikaliti mala magra tekuia, nei iagho chekeni nogu cheke iara igne ranghidi naikno te gnafa te au ka namono tuana. 8Iara ginauna haru famaku nigho mala theome tangomana iagho teke figri na ghilei gnafa gloku mala eni iagho teku iara ia.
9“Iagho ginauna hata kmana nafnata khatu wit, nei soasopai nafnata bini, eghuteuna lilisei lamna ka kaisei botol biꞌo mala ngigno au jare. Iagho ginauna tangomana te ei bret tadi. Igne ngala gano naba te ghamu iagho ke lamnadi thilo gobi nheva salei narane nate thuru iagho fei mairimu na. 10Leuleghu fata na, leuleghu narane tuana la iagho ginauna skel phei gobi gram kolho ka gano igre te mala ghamu na. 11Eghuteuna leuleghu fata na, leuleghu narane tuana la iagho ginauna jaola hata kaisei vido lita khoꞌu kolho te mala koꞌu. 12Leuleghu narane na, iagho hata chara naikno te khapra fara are, mala ei khaꞌaghi tadi. Iagho ginauna kuki gheu bret ke lamna sisibe khaꞌaghi te ngire, eghuteuna iagho ghamu bret igne. Leuleghu fata na iagho eni igne koba, eghuteuna naiknore ginauna mei fifilo koba ka iagho. 13Ka nafnata puhi igne, naiknodi Israel teke khi fajifladi iara te tei au ka keha kantri na are mare na ghamu gano thono thona fara ka tathagu iara na eghuteuna blahi fara te mala ghamu na.”
14Nu iara cheke eghu, “LORD! Iara theome eni kolho kaisei glepo te mala thona iara ka tathamu iagho na. Funu ka narane kani suagu te ghilei mei posa ka narane gognarogne, iara theome ghamu kaisei nafnahi buluka teke lehe thegna, ba keha nafnata glepo tautagu teke kathu falehe keha glepo te tautagu na. Iara theome ghamuni kaisei gano te theome gae ka tathamu iagho na.”
15Aonu mana ne cheke eghu ka iara, “Uve, iara ginauna snakre nigho iagho mala hata charadi buluka are mala ei khaꞌaghi iagho mala kuki gheu bret.”
16-17Aonu mana ne cheke eghu, “Maegna ka nauthoglu. Iara ginauna lhotini puhi te mala hata gano ka naiknodi Jerusalem gre. Mare ginauna skel kolho ghedi gano nei khoꞌu teu te mala koꞌu na, naugna gano nei khoꞌu teuna theome naba, ka puhi igne mare na diꞌanagnafadi fara nei nanga nodi fara eghu kolho. Naugna mare ne tapla jafra fabrahu ka nakhibo, eghume mare ginauna nhubradi kolho, eghuteuna mare na fififri fara kate filoni mare keha mae na.”
5Profet Esikiel ne ghoighori khaklagna na
1LORD neke cheke eghui, “Mae gna ka nauthoglu. Hata kaisei naflahi fnonu mala magra, eghuteuna ghoighori khakla ka phaꞌumu ana baludi gremohomu are. Iagho skel ka skel ana eghuteuna iagho tufa ka thilo bukrei. 2Kate namo thokeni iagho khukrugna narane te thuru iagho te fakakhana puhi nate ului mae naoka gre namono igne, iagho ginauna hata bukrei khakla ulu lahu na, mala gnubra ke kligna thotoghalegna namono teke eni iagho ana. Fapea bukrei na, iagho ginauna vaevahe tafri ka naflahi ana lithui ke kosigna thotoghale gna namono na. Iagho ginauna koko haghe kligna fatilo bukrei na mala flalo tei tafri ka nuri, ka puhi igne naiknore ginauna filoni puhi nate ngolhidi mare nogu naiknore iara ka nogu naflahi iara na. 3Nu ulu lahu na salo haghe keha ka khakla are, eghuteuna lilisei lamna ka nou pohe iagho are. 4Ke leghu na, iagho hata keha ka khakla are mala gnubra ka khaꞌaghi. Iagho eni igne mala falaseni te funu ka khaꞌaghi ikoi igne, God ginauna kafe paradi gnafa naiknodi Israel jateula khaꞌaghi tela gnubradihi mare ra eghu.
5“Iara LORD, iara te chekeni igne: Brik igne, jateula Jerusalem eghu. Iara neke lilisei Jerusalem farihotei ka keha kantri te gnafa ka nauthoglu igne. 6Neuba, naikno te gnafa Jerusalem igre theome magnahaghedi kolho nogu cheke iara re. Puhidi te diꞌa re thono diꞌa fara salaꞌudi puhidi naiknodi keha kantri te au lithuidi mare are. Mare tirodi leghu ghau iara, ba fanomho ka nogu cheke iara re, eghuteuna mare theome magnahaghei te leghudi nogu vetula iara re.
7“Naugna igne, iara LORD te chekeni igne: Ghotilo naiknomi Jerusalem. Puhi te tiromi leghudi ghotilo nogu vetula iara gre, eghuteuna theome leghudi nogu cheke iara re teu ghotilo igne thono diꞌa fara salaꞌudi ka keha kantri te au lithui ghami ghotilo igre. Neuba nodi vetula mare te diꞌa igre ghotilo tiromi leghudi la, naugna igne puhimi ghotilore thono diꞌa fara salaꞌudi puhidi naikno bongihehe.
8“Eghume iara LORD te chekeni igne: Ghotilo naiknomi Jerusalem! Iara diꞌatagu fara ka ghotilo! Naugna igne, iara ginauna fate ghami nei para ghami eghu ghotilo ka tathadi naikno te gnafa ka keha kantri igre. 9Naugna te edi koba ghotilo glepo te diꞌa te theome magnahaghedi iara igre, iara ginauna eni ka ghotilo unha teke theome eni iara tifa na, na para ghami fara ghotilo, eghuteuna iara ginauna nake theome eni igne ke leghu na. 10Ghotilo ginauna thafodi narane te thono ninhigrana fara ka grofo. Eghuteuna ka narane tuare kmadire ginauna ghamu thudire eghuteuna thudire ginauna jaola ghamu kmadire eghu. Uve, iara ginauna para ghami ghotilo, eghuteuna khi fajifladi iheire ka ghotilo te karha nga teu are mala tei au tafri ka keha kantri delei, jateula khakla teke kuchi koko ra te flalo te tei tafri ka nuri ra eghu. 11Eghume, Iara eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara LORD mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa: Naugna ghotilo ne goigoni nogu Sugablahi iara gne ne thona ka tathagu iara na eidi gobigna lepo te diꞌa te edi ghotilo igre, iara ginauna na tirogu ghami ghotilo, eghuteuna iara ginauna theome reireghi ghami ghotilo, ba kokhoni ghami fara ghotilo. 12Iara ginauna fofota ghami ghotilo ka thilo tothoghei. Tothoghei ulu lahu na mare ginauna lehe ka grofo ba fogra ke lamna namono. Fapea tothoghei ka ghotilo na, mae naokare ginauna aknu falehedi mare ka magra ke kosi namono. Eghuteuna fatilo tothoghei na, iara ginauna khidi tafri kolho ka keha kantri are, eghuteuna iara ginauna snakredi mae naoka re mala ngholhi tafridi balu naflahi.
13“Ke leghudi glepo igre, papara igne ginauna hui, eghuteuna diꞌatagu iara ka mare igne ginauna jaola hui. Eghuteuna mare ginauna lase ghau iara LORD te chekeni papara igne te mala thokedi mare na naugna iara ne diꞌatagu fara ka mare.
14-15“Iara ginauna thono diꞌatagu fara ka ghotilo, iara na para fadiꞌa ghami fara ghotilo. Iara ginauna goigoni ghami ghotilo. Eghuteuna kate tei ruma naiknodi ka keha kantri are ka nomi namono ghotilo re eghuteuna filodi unha te edi jare re teuna, mare ginauna pukuni rhana nodi fara, eghuteuna ghotilo ginauna jateula kaisei khaꞌaghi biꞌo eghu nogna papara God ka mare. Kate mei te lithui ghami naiknodi keha kantri igre mare ginauna maꞌe ghami ghotilo, nei thofno cheke fadiꞌa ghami ghotilo. 16Iara ginauna theome snakredi puhi te gnafa te mala au gano ghotilo na, mala lehe ghotilo ka grofo. Uve, ghotilo ginauna haimini te jateula te fadi ghami mare ka jata mala lehe ghotilo teura eghu. 17Thumi ghotilo re ginauna lehe ka grofo, eghuteuna iara ginauna jaola kuru mei khuma mhata mala falehedi mare. Iara ginauna snakre ghami ghotilo mala lehe ka kaisei fogra te diꞌa eghuteuna snakreni magra na mala thokedi namono ghotilo gre. Iara LORD te chekeni igne.”
6LORD ne cheke faparini puhi te tarai ka mumuju
1LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara, ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Filo tei ka thogele Israel igro, mala cheke faparidi. 3Iagho cheke eghu, ‘Ghotilo thogele Israel ra! Faghano fanomho mei ka nogna cheke LORD igne! LORD ne cheke eghu ka thogele, nei ka fanukhu, nei ka khoꞌu biꞌo, nei ka gloha teura: Iara thegu na ginauna snakreni magra na mala mei thoke ka namonomi ghotilo gre, eghuteuna iara na snakredi mae naoka gre mala goigonidi nodi vido blahi mumuju god te au ka ghotilo igre. 4Iara ginauna paꞌe soru nodi olta mala gahu fafara mare igre, eghuteuna iara ginauna thofno goigoni nodi olta te gnafa te mala gahu insens mare igre. Eghuteuna iara ginauna aknu falehe nodi naikno te gnafa mare igre ke uludi nodi mumuju mare te diꞌa igre. 5Iara ginauna lisei tafri kolho thinidi naiknodi Israel tela lehehi ke uludi mumuju te diꞌa igre. Eghuteuna koko tafri nhubradi re lithuidi olta igre. 6Ka vido te gnafa aheva te au mare tagna na, mae naokare ginauna goigonidi gnafa nodi namono mare re, eghuteuna paꞌe soru vido blahi, nei olta, nei jaola nodi mumuju te diꞌa mare re. Eghuteuna mare ginauna jaola hata koko nodi olta mare te mala gahu insens tadire. Uve, gobigna lepo teke tarai mare tadi igre, ginauna kafe dofidi hui. 7Ginauna mae naoka gre na aknu falehedi mare ka vido te gnafa re, mala laseni iheire te karha teu igre te iara ngala LORD na.
8“ ‘Nu iara ginauna theome snakredi mare te kafe lehe na. Iara ginauna brue fajifladi keha ka mae te karha nga teu igre mala tei au tafri kolho ka keha kantri delei. 9Uve, kate au teu mare ka vido aheva teke hatadi teke tei mae naokare igre teke au tagna na, mare ginauna nake ghatho fapulo ghau iara. Mare ginauna laseni te diꞌatagu fara iara na, naugna mare la ghatho koko ghauhi iara ka nagnafadire, eghuteuna magnahagheni kolho te leghudi nodi mumuju thedire ke tulaogu iarai. Mare ginauna tirodi edi puhidi te diꞌa re. 10Nu mare ginauna mala lase fakelini te iara ngala LORD na. Eghuteuna cheke teke chekedi iara ka mare puhi biꞌo nate thokedi mare igre, iara neke theome khogla fiti cheke kolho, nu iara ginauna fathokeni meu unha teke chekeni iara igne eghu.’ ”
11“ ‘Iara LORD te chekeni igne: Maegna ka nauthoglu, iagho prosa khamemu are balu eha fabiꞌo mala laseni te diꞌatagu fara iara ka naiknodi Israel gre, naugna mare ne edi kmana glepo te diꞌa. Naudi glepo igre, mare ginauna lehe ka magra, nei ka grofo, nei ka khabru te diꞌa. 12Iheire te au delei igre ginauna lehe ka fogra, eghuteuna iheire te au namo igre ginauna lehe ka magra, eghuteuna iheire te karha teu igre, ginauna lehe ka grofo. Ka puhi igne iara ginauna gnafa te diꞌatagu ka mare na. 13Kate filodi mare thinidi kheradi te lehe te thuru tafri kolho rhedi mumuju, nei olta, nei ke kligna thogele, nei ke pari gaju blahi, nei ke pari gaju biꞌo, eghu aheva mare teke fafara nei gahu insens ka mumuju teku re. Ka narane tuana, mare ginauna laseni te iara ngala LORD na. 14Iara ginauna loku ka nogu nolaghi na mala goigoni fahuidi nodi glose mare te funu ke mata namono nagou ghilei mei posa ke raru namono Ribla, mala theome tangomana kaisei naikno te au tagna na. Ka narane tuana, mare ginauna laseni te iara ngala LORD na.’ ”
7LORD ne goigoni fahui glose nei naiknodi teu Israel
1LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Iara LORD te cheke eghu ka iheire te au ka nodi glose naiknodi Israel:
“ ‘Ghotilo la gnafahi!
Narane te mala goigoni nomi namono te gnafa ghotilo re la meihi.
3Narane te mala fagnafa ghami iara na la meihi.
Ghotilo ginauna filoni te diꞌatagu fara iara ka ghotilo na,
naugna iara fate ghami ghotilo leghudi glepo te diꞌa teke edi ghotilo ra.
Eghuteuna iara ginauna para ghami ghotilo eidi puhi diꞌa fateote’o teke edi ghotilo kate tarai ra.
4Iara ginauna theome kokhoni ghami ghotilo,
eghuteuna iara ginauna jaola theome fakarhi ghami ghotilo.
Iara ginauna nake tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi ghotilo ra.
“ ‘Mala laseni ghotilo te iara ngala LORD na.’ ”
5LORD neke cheke eghui,
“Puhi biꞌo! Puhi biꞌo la mei,
nafnata glepo teke theome filoni kaisei naikno tifa na la mei!
6Narane leghulahumi ghotilo na la mei!
Puhi biꞌo la mei mala thoke ka ghotilo,
nomi narane ghotilo ra la gnafahi.
7Narane te mala dofi ghami ghotilo ka nomi namono re la thoke meihi.
Na theome raugha,
ghotilo ginauna theome tangomana na teke eha fabiꞌo te mala glealeꞌa ka nodi vido blahi ke kligna thogele ro,
nu ghotilo na eha kolho ka namhaghu.
8Namo fara ghotilo ginauna filoni nolaghi te diꞌatagu iara na.
Iara ginauna fate ghami ghotilo eidi glepo teke edi ghotilo ra,
eghuteuna iara ginauna tughu fapulo ka ghotilo puhimi ghotilo te diꞌa re.
9Iara ginauna theome kokhoni ghami ghotilo,
iara jaola na ginauna theome tangomana te fakarhi ghami ghotilo na.
Iara ginauna nake tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi ghotilo ra.
“ ‘Mala laseni ghotilo te iara ngala LORD te para ghami ghotilo na.
10“ ‘Narane igne la meihi!
Narane te mala parani Israel iara na la namohi!
Naiknore gognarona la thono fahaehaghe fara,
eghuteuna gognarona puhi biꞌo na jaola mei ka namono te gnafa igre.
11Mae iheire teke goigonidi keha naikno ra gognarona kela mae mala baubatu.
Nu theo kaisei naikno ka igre nate karha na eghu.
Uve, nodi dedei te gnafa, nei glepo keli te gnafa,
nei nodi nafnakno te gnafa teu mare igne ginauna dofidi hui.
12La thoke mei narane ia, narane te mala paradi iara naikno te gnafare la meihi!
Naikno te sabiri glepo ba naikno te foli glepo teu igre ginauna na theome glealeꞌa ba diꞌanagnafa kolho ka glepo te edi mare re.
13Ginauna theo kaisei naikno nate au teu te mala teke loku tughudi gobigna lepo tela dofidi ra,
naugna chekegna God te filoni iara ka mifi na igne theome tangomana teke tughu na,
eghuteuna ginauna naikno te diꞌare na theome tangomana nate karha na.
14“ ‘Mare kufli, mala kaikaliti tei ka magra.
Nu theo kaisei naikno kolho nate tei ka magra na,
naugna iara diꞌatagu fara ka mare eghuteuna iara ginauna paradi mare hui.
15Mae naokare au ke kosigna namono na,
eghuteuna grofo nei fogra teuna au ke lamna.
Naikno te jifla ke kosi namono na, ginauna kafe lehe ka magra.
Eghuteuna naikno te au ke lamna namono na ginauna lehe ka grofo nei fogra.
16Eghuteuna iheire te karha nga teure,
ginauna rikha tei holo ka thogele ro,
eghuteuna mare ginauna tanhi jateula balhu te tanhi ka gloha ra eghu ka diꞌanagnafa edi nakhibodi re.
17Khamedi ginauna glaꞌe,
eghuteuna ghahedire ginauna rifu eghu ka namhaghu.
18Mare ginauna pipichi ka pohe thona,
eghuteuna mare ginauna mhaghu balu dedede nodi.
Mare ginauna mamaja nodi fara ghoighori phaꞌudi re,
fagaglagna nodi diꞌanagnafa na.
19“ ‘Kate fakakhana iara diꞌatagu na te paradi na,
mare ginauna koko tafri nodi silva re ka nabrougna namono na,
eghuteuna nodi gol re jateula chara te theo nafudi ra eghu kolho ka gaoghathodi re.
Naugna nodi silva nei gol teu igre theome tangomana te fakarhidi mare na.
Glepo igre theome tangomana te toghodi mare te mala glealeꞌa mare na,
eghuteuna theome tangomana la te mala foli gano te mala ghamu te boho mare na.
Naugna silva nei gol teu igre batudi mare ka nakhibo.
20Mare neke kelitadi neke fahaehaghedi fara famane thina te horo nodi mumuju te theo nafugna igne.
Glepo te eni mare igne, thono diꞌa fara ka iara.
Eghume, iara ginauna eni glepo igne mala jateula glepo chara eghu kolho ka mare.
21Iara ginauna snakredi naikno te diꞌa puhi ka keha kantri are mala mei hata nodi gobigna lepo te keli nogu naikno iara re,
mala fatothona kolho mare.
22Iara ginauna figri tagrudi naikno igre,
eghuteuna snakredi maedi delei te diꞌa puhidi re are mala fatothona nogu famane namono iara re.
23“ ‘Mare kaikaliti chen mala haru nalhaꞌu re mala hata fadelei,
naugna mae mala falehe naikno nei mae mala edi puhi te diꞌa teure au tonganau ka vido te gnafa ka namono igne.
24Iara ginauna snakredi mae te diꞌa puhidi ka keha kantri are mala mei hata nodi namono nogu naikno iara re.
Eghuteuna mae te nheta fara te fahaehaghedi are, ginauna theo nodi nolaghi.
Mae naoka ginauna fachara ka nodi vido mala tarai mare re.
25Kate thoke mei puhi biꞌo na, mare ginauna magnahaghei fara te au ka pharikeli,
nu mare ginauna theome tangomana te au ka pharikeli na naugna mare ne mhaghu nodi fara.
26Thua nafnata puhi biꞌo ginauna mei,
eghuteuna nonomho te diꞌa gre ginauna jaola mei.
Mare ginauna hiro profet mala nomhini cheke te mei funu ka God, nu theo kolho.
Nodi famane farirhiu mae pris ra ginauna dofidi,
eghuteuna mae biꞌo ra ginauna jaola theome au tadi gaoghatho te keli mala toghodi mare.
27King ginauna diꞌanagnafa tanhi,
eghuteuna gaoghathodi mae mala baubatu ra ginauna thono diꞌa fara.
Naiknore ginauna mhaghu dedede fara.
Iara ginauna paradi mare eidi thua glepo te diꞌa teke edi mare ka keha naikno ra.
“ ‘Aonu mare ginauna laseni te iara ngala LORD na.’ ”
8Mumuju god ke lamna Sugablahi
1Ka falima narane ka fafamno nhigra ka fafamno finogha funu ka narane teke hata ghami mare teke mei au agne Babilonia, hatimare mae mala baubatudi Juda gnokro balugu iara ka suga iara na. LORD ne habo ghau iara ka nogna nolaghi na, eghuteuna iara ne filoni kaisei mifi. 2Ka mifi igne, iara ne filoni kaisei glepo te jateula naikno eghu fifilogna na. Funu ka soro na te soru na, thinigna na jateula khaꞌaghi eghu, eghuteuna te funu ka soro na te haghe na, thinigna na thono siasigla fara jateula bras eghu. 3Mae igne jateula mae te ngafa mei khamegna na eghu filogna na, eghuteuna mana ne loku ka khakla ka phaꞌugu iara na. Aonu nogna nolaghi God na ne pala haghe ghau iara kligna farihoteidi maloa ghe nauthoglu, eghuteuna mana hata ghau iara ne tei Jerusalem. Mana hata ghau iara ne tei ruma ka grengathagna bara te au ke rarugna Sugablahi igne, mala tei ruma ka vido glalaba ikoi rhegna Sugablahi na. Ka glalaba ikoi igne, jare au kaisei mumuju god, tuana te thono diꞌatagna fara God na, naugna naiknore tarai ka mumuju igne. 4Eghuteuna ka vido igne iara ne filoni naphaegna nogna nolaghi biꞌo God na jateula teke filoni iara tifa ka sare biꞌo rhegna khoꞌu biꞌo Keba.
5Mana ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Filo tei sagho ke raru.” Aonu iara ne filo tei ka grengatha te au ke raru ka vido glalaba te au olta igne, iara ne filoni mumuju te thono diꞌatagnani God igne.
6Aonu mana ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ba, iagho la filodi unha te edi naiknodi Israel igre? Mare edi glepo te thono diꞌa fara re. Iara ginauna jifla kokoni nogu Sugablahi igne mala tei fakhaba tagna! Uve, iagho ginauna filodiu glepo te thono diꞌa fara salaꞌudi glepo te diꞌa igre!”
7Eghuteuna mana hata ghau iara ne tei ka grengathagna glalaba igne, eghuteuna iara ne filoni kaisei khora te tei ka gringni thina igne. 8Mana ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ei fabiꞌo sagho khora igne mala tangomana iagho te ruma tagna na.” Aonu, kate dokha iara gringni thina igne iara ne ruma tagna ne tei filoni kaisei grengatha.
9Eghuteuna mana ne cheke eghu ka iara, “Tei lamna sagho mala filodi glepo te thono diꞌa fara te edi fabrahu naiknodi Israel ka vido tuana!” 10Aonu, iara tei lamna ne filodi te drou mare thua nafnata thotoghale ka gringnigna chogho igne. Mare drou thotoghale mogo nei thotoli, nei glepo tautagu te theome klino ka tathagna God, eghuteuna mumujudi keha glepo te tarai tadi naiknodi Israel. 11Fitusalei mae mala baubatu ka naiknodi Israel te au lamna ka chogho igne, eghuteuna mae Jasanaea, thugna mae Safan igne tei ne kegra farihoteidi mare. Mare ne kafe louloku dis mala gahu insens, eghuteuna khujogna insens igne haghe kligna.
12Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ba, iagho la filoni glepo te eni poru mae mala baubatu ka naiknodi Israel igre? Mare tei ne poru ke lamnagna nodi vido blahi na, mala tarai ka nodi mumuju god na. Eghuteuna mare ne cheke eghu, ‘LORD na theome tangomana te filo ghita na. Mana la tei kokonihi noda kantri tahati igne.’ ” 13LORD neke cheke eghui ka iara, “Iara ginauna fakakhana ka iagho mala filoni mare te edi glepo te thono diꞌa fara te salaꞌui igre!”
14Ke leghu na, mana hata ghau iara ne tei ka grengatha ke raru ka Sugablahi igne, eghuteuna iara ne filodi goro gaꞌase te tanhini fara god Tamus ihei tela lehehi na. 15LORD neke cheke eghui ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ba, iagho filoni glepo igne? Iagho ginauna filodi glepo te thono diꞌa fara te salaꞌui igre!”
16Mana hata ghau iara ne tei lamna ka glalaba ikoi rhegna nogna Sugablahi LORD na. Ka vido igne varadaki glima mae kegra neu rhegna grengathagna Chogho Blahi na, farihotei olta nei varanda eghu ke ulugna suga igne. Mare figri thagru ka nogna Sugablahi LORD na, ne filo tei ke maghati. Mare pogho soru ke maghati ne tarai ka naprai kate haghe naꞌa kligna na.
17LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ba, iagho filoni glepo igne? Thono diꞌa fara naiknodi Juda igre te edi koba glepo te diꞌa fara te filodi iagho igre. Nu diꞌa salaꞌui kolho jame te edi puhi biꞌo nei magra teu mare heva heva ka vido glose igne. Mare eni fabrahu igne mala diꞌatagu salaꞌui iara eghu. Eghuteuna mare theome gnafa te ei puhi diꞌa ranghi ghau iara ka puhi te thono diꞌa fara. 18Eghume, iara ginauna jaola fakakhana nogu nolaghi na kate diꞌatagu ka mare. Iara ginauna theome kokhonidi ba fakarhidi. Neuba mare ne tarai fabiꞌo jateula te eha fabiꞌo mei ka iara neu, nu iara ginauna tirogu fanomho ka mare.”
9LORD ginauna paradi naiknodi Jerusalem
1Ka mifi igne, iara ne nomhini LORD ne eha fabiꞌo eghu mei, “Ghotilo iheire nate papara ka namono igne ginauna, ghotilo hata mei nomi glepo mala magra ra!” 2Eghuteuna iara ne filodi namno mae ne ruma mei funudi ka grengatha biꞌo ke raru gna Sugablahi igne. Mare kafe hata ne mei nodi glepo mala magra re. Eghuteuna kaisei mae ihei te pipichi famane pohe na mana hata ne mei glepo mala rioriso tagna na, mana jaola mei baludi mare. Mae igre kafe mei ne kegra rhegna olta teke horo ka bras.
3Eghuteuna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo nodi God mae Israel igne ne thugha haghe funugna ka engel igre, eghuteuna ke tugha tei ka grengathagna Sugablahi na. Eghuteuna LORD ne eha tei ka mae te pipichi famane pohe igne eghuteuna mae igne louloku keha glepo mala rioriso. 4LORD ne cheke eghu ka mana, “Iagho tei tongana ka namono igne, eghuteuna lilisei fagaglana ka greredi iheire te au diꞌanagnafa nei tanhi teu eidi glepo te diꞌa teke edi keha naiknoi ke lamnagna namono igne.”
5Iara nomhini LORD ne cheke eghu ka namno mae igre, “Ghotilo leghuni mae igne mala tei falithui ke lamnagna namono igne mala aknu falehe gnafa iheire te theo fagaglana ka greredi re. Ghotilo thosei kokhonini ihei ba snakreni kaisei naikno mala karha. 6Ghotilo aknu falehe hui goro mae biꞌo, mae majaghani, goro gaꞌase majaghani, idodi te gnafa baludi thudi mare re. Nu ihei te au fagaglana ka greregna na, ghotilo thosei aknu falehedi. Ghotilo ginauna funu aknu falehe mei ka nogu Sugablahi iara gno.” Aonu, mare ne fufunu aknu falehe mae mala baubatu te au ke ulugna Sugablahi na.
7LORD neke cheke eghui ka mare, “Ghotilo mala fatothona Sugablahi igne ka tathagu iara na, eghuteuna fafofodu glalaba lamna ana ka thinidi naikno te lehe are! Eghume, ghotilo jifla tei!” Aonu, mare jifla ne tei aknu falehe naiknogna namono igne. 8Kate aknu falehe naikno mare igne, iara au neu thegu. Eghuteuna iara ne thuru fapogru soru pari tathagu nei foflogu teu gre ka glose na ne tanhi eghu fabiꞌo, “LORD! Iara laseni te diꞌatamu fara iagho ka naiknodi Jerusalem gre. Ba, iagho ginauna aknu falehe hui naikno te gnafa ka vikegna Israel na igre?”
9Mana ne cheke eghu ka iara, “Naiknodi Israel nei Juda teu igre edi kmana glepo te diꞌa fara. Mare aknu falehe kmana naikno fara heva heva ka namono igne, eghuteuna mare edi thua nafnotu glepo te theome doglo. Mare cheke eghu, ‘LORD na la tei kokonihi noda namono tahati igne. Mana theome tangomana te filo ghita tahati na.’ 10Iara ginauna theome kokhonidi mare, ba fakarhidi mare. Gobigna lepo te diꞌa te edi mare ka keha naiknore igre na nake tughu fapulo iara ka mare.”
11Aonu mae te pipichi famane pohe igne ne louloku glepo mala rioriso, mana neke pulo mei ne cheke eghu ka LORD, “Iara la edi fagnafahi gobigna lepo mala edi iara teku iagho ra.”
10Siasigla gna nogna nolaghi biꞌo LORD na tei kokoni Sugablahi na
1Ka mifi igne, iara ne filo haghe ne filoni kaisei glepo jateula nogna chea biꞌo king teke horo ka famane thina sapia ra eghu, eghuteuna chea igne au ke kligna phaꞌudi engel igre. 2LORD ne cheke eghu ka mae te pipichi ka famane pohe igne, “Iagho tei farihoteidi wil te au ke paridi engel are, eghuteuna hata keha sisibe brana ka khaꞌaghi ana mala koko tafri ke kligna namono.” Eghuteuna kate filo teu iara na, mana nolo ne tei farihoteidi wil igre.
3Kate tei mana farihoteidi wil igre, engel igre ne kegra haghe ka glalaba ikoi te au phile ke mata ka Sugablahi igne. Eghuteuna kaisei khoveo soru mei ne toku tafru glalaba igne. 4Eghuteuna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo LORD na ne tugha haghe funu ka engel igre, eghuteuna ke tugha tei ke kligna grengathagna Sugablahi na. Eghuteuna khoveo igne ne thafru Sugablahi na, eghuteuna nogna nolaghi biꞌo LORD na ne siasigla fabiꞌo fara ke lamnagna glalaba tuana. 5Eghuteuna naogla baghidi engel igre thono biꞌo fara, mala tangomana naiknore te nomhidi neubane kegra mei neu delei ka keha philegna glalaba biꞌogna Sugablahi na. Naogla igne thono biꞌo fara jateula naogla gna LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o eghu kate cheke teu mana na.
6Kate cheke LORD ka mae te pipichi famane pohe igne mala tei hata khaꞌaghi te au farihoteidi wil igre ke paridi engel igre teuna. Mae te pipichi pohe vegha igne tei ne kegra rhegna kaisei wil ka wil igre. 7-8Ke pari baghidi engel igre au glepo jateula khame naikno eghu. Eghuteuna kaisei ka engel igre ne fadoglo tei khamegna na ka khaꞌaghi te au farihoteidi mare na. Mana hata keha sisibe te ngaja ka khaꞌaghi na ne nhaꞌa lao ka thatabla khamegna mae te pipichi ka famane pohe na. Aonu mana hata khaꞌaghi igne ne jifla.
9Eghuteuna kate filo teu iara na, iara ne filodi fati wil te au teu ka geridi fati engel igre. Wil igre siasigla fara jateula famane thina te kiloi tasis eghu. 10Fati wil igre kaisei nanaba ngala filodi re, eghuteuna reꞌe te gnafa na kafe au keha wil ke lamnadi. 11Kate thugha wil igre, reꞌe tangomana te tugha te tei ka vido aheva te tugha te tei fati engel igre, eghuteuna theo kaisei ka mare te figri kate tei mare ka kaisei phile ba ka keha phile na. Eghuteuna engel igre tugha ka phile aheva phaꞌu gne te filo tei tagna na. 12Eghuteuna thinidi tongana na, jateula ka thagru, nei ka khame, nei ka baghi, nei ka keha vido re eghu, eghuteuna jaola ka keha wil re tatha kolho te au tagna na. 13Eghuteuna te nomhini iara na nanghadi wil igre, “Figri-figri.” 14Engel igre kafe au fati foflo nei tatha. Kaisei na jateula foflogna nei tathagna eghu engel, eghuteuna fapea na jateula tathagna nei foflogna eghu naikno, eghuteuna fatilo na jateula tathagna nei foflogna eghu lion, eghuteuna fafati na jateula tathagna nei foflogna eghu gaghata.
15Engel igre kaisei nanaba kolho jateula glepo te karha teke filodi iara ka geri khoꞌu biꞌo Keba ra eghu. Mare tugha haghe, 16eghuteuna kate tugha haghe mare na, wil te gnafa igre jaola tugha haghe baludi. Eghuteuna kate fadodoglo mare baghidi re te mala flalo na, wil igre au ka geridi mare. 17Kate au kmu engel igre, wil igre jaola au kmu, eghuteuna kate flalo haghe mare na, wil igre jaola haghe baludi mare, naugna nodi nolaghi glepo te karha igre au ka wil igre.
18Eghuteuna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo LORD na, jifla ke kligna grengathagna Sugablahi na ne tugha tei kligna ka engel re. 19Eghuteuna kate filo teu iara na, engel igre ne fadodoglo baghidi re ne flalo ne tei kligna baludi wil igre. Mare ne snoto ke ulugna grengatha na ke maghati Sugablahi, eghuteuna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo nodi God mae Israel igne ne siasigla ke klignadi mare.
20Engel igre jateula glepo te karha teke filodi iara ka geri khoꞌu biꞌo Keba ra eghu. Mare au ke parigna nodi God mae Israel. 21Mare te gnafa na sopa au fati tatha nei foflo, nei fati baghi, eghuteuna ke pari ka baghi igre mare au glepo jateula khame naikno eghu filodi re. 22Tathadi nei foflodi teure filodire nanaba jateula teke filodi iara tifa ka khoꞌu biꞌo Keba ra eghu. Eghuteuna mare te gnafa na thugha fadoglo ka phile aheva te tei mare na.
11LORD na fatedi mae mala baubatudi Jerusalem
1Ka mifi igne, nogna nolaghi God na ne pala haghe ghau iara, eghuteuna mana hata ghau iara ne tei ka grengatha te au ke maghati nogna Sugablahi LORD. Ka grengatha igne, varadaki glima mae te au jare na. Ke lamnagna tothoghei tuana, iara ne filodi phia nodi mae mala baubatudi Israel nanghadi phia mae igre, mae Jasanaea, thugna mae Asua, ghe mae Pelataea, thugna mae Benaea. 2LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Mae igre mare ghaoghaho mala edi keha puhi te diꞌa, eghuteuna tusu lao farirhiu te diꞌa ka naikno te gnafa ka namono igne. 3Mare ne cheke eghu, ‘Theome raugha, tahati ginauna nake funu loku ka noda suga ra. Namono igne jateula kaisei suspen aean eghu, eghuteuna tahati au fakeli kolho lamna jateula nafnahi te au ke lamna suspen ra eghu.’ 4Maegna ka nauthoglu. Naudi glepo igre, iagho famane cheke fahetani nogu cheke iara igne ka mare.”
5Aonu Tharunga gna LORD na ne mei ka iara, eghuteuna LORD ne cheke eghu ka iara, “Iagho mala chekeni ka mare te iara LORD te cheke eghu igne: Ghotilo naiknomi Israel ra! Iara lasediu ngala gobigna lepo te chekedi ghotilo are, nei gobigna lepo te ghaoghaho mala edi teu ghotilo are. 6Ghotilo aknu falehe kmana naikno ka namono tuana, eghuteuna ke lamnadi nabrou igre fodu ka thinidi naikno te lehe re!
7“Naugna igne LORD ne cheke eghu: Tutuani, namono igne jateula kaisei suspen aean eghu. Nu unha nafnahi eghu nate au lamna na? Thinidi naikno te lehe igre ngala nafnahi te au lamna na. Eghuteuna iara ginauna ngolhi fajifla ghami ghotilo ka namono igne. 8Ba, ghotilo mhaghu magra sia? Iara cheke tutuani ka ghotilo: Neubane eghu ngau, iara ginauna snakreni magra na mala ari posa ka namono ghotilo are. 9Iara ginauna ngolhi fajifla ghami ghotilo ka namono igne, eghuteuna snakredi keha kantri are mala para ghami ghotilo. 10Ame rikhani nga ghotilo nomi kantri teuna, iara ginauna thofno para ghami ghotilo eigna kmana ka ghotilo lehe ka magra, mala laseni ghotilo te iara LORD. 11Namono igne theome tangomana te taji fakeli ghami ghotilo jateula suspen te reireghi fakeli nafnahi te au lamna na teuia eghu. Naugna iara ginauna ngolhi fajifla ghami ghotilo, eghuteuna para ghami ghotilo ame tangomana nga ghotilo te rikha na eghuteuna tapla kasa ka nohigna Israel. 12Ka glepo igre, ghotilo ginauna laseni te iara LORD. Eghuteuna ghotilo ginauna laseni kate leghudi ghotilo nodi vetula keha kantri te lithui ghami ghotilo are, ghotilo huhughu di nogu vetula iara re, eghuteuna theome leghudi nogu cheke iara re.”
13Eghuteuna kate chekeni iara nogna cheke LORD igne, mae Pelataea, thugna mae Benaea igne megeinga ne khoko soru pari ne lehe. Aonu, iara ne pogho soru tathagu nei foflogu teure pari ka glose na ne eha eghu fabiꞌo, “LORD God! Iagho ginauna kafe aknu falehe kolho si naiknodi Israel te karha nga teu igrea?”
LORD ne eni nogna nhaꞌa cheke na mala tangomana naiknore teke pulo ka nodi namono re
14LORD ne chekeni nogna nonomho na ka iara. Mana ne cheke eghu, 15“Maegna ka nauthoglu. Iagho baludi kheramu nei keha naiknodi Israel eghu teke hata teke tei au Babilonia ra, kherami ghotilo teke au faleghu teku Jerusalem ra thono ghatho ghami ghotilo fara. Mare ne cheke eghu koba, ‘Naikno tura au khaba fara ka LORD. Nu tahati gne, LORD ne snakre mei namono igne ka tahati.’
16“Nu igne unha te magnahaghei nigho iara te mala cheke eghu iagho ka naiknodi Israel te au Babilonia ra: ‘Neuba iara ne kuru teidi mala au tafri ka keha kantri are, nu ka katha vido narane kolho, iara au ngau baludi mala jateula nodi vido blahi eghu mare.’
17“Eghume, iagho mala cheke eghu ka mare, ‘LORD ne cheke eghu: Iara ginauna nake hata fapulo ghami ghotilo funu ka kantri teke kuru tei ghami iara te tei au tafri teu ghotilo tadi are, mala ke tusu fapulo kantri Israel igne ka ghotilo.’
18“Kate ke pulo mare ka kantri igne na, mare ginauna koko gnafa mumuju te diꞌa re. 19Iara ginauna nake tuthughu nakarhadi mare re mala ke naikno keli, eghuteuna tusu lao gaoghatho majaghani ka mare, mala tarai ka iara kolho. Eghuteuna iara ginauna hata koko gaoghatho te diꞌa fateote’o te patugama fara mare gre, eghuteuna tusu lao famane gaoghatho te keli ka mare, mala tangomana mare teke leghu ghau iara na. 20Uve, mare ginauna tangomana te leghudi nogu vetula iara re, eghuteuna faꞌuvedi nogu cheke iara re. Eghuteuna mare ginauna nogu naikno iara, eghuteuna iara nomi God mare. 21Nu iara ginauna paradi naikno te gnafa te magnhahaghei fara te tarai ka mumuju god. Iara ginauna nake tughu fapulo ka mare glepo te diꞌa fateote’o teke edi mare ra. Igne nogu cheke iara LORD.”
Siasiglagna nogna nolaghi biꞌo LORD na ne tei kokoni Jerusalem
22Ka mifi igne, iara ne filodi engel re ne fadoglo bagidi re ne flalo, eghuteuna wil te au rhedi re ne haghe baludi, eghuteuna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo nodi God mae Israel igne au ke klignadi engel. 23Eghuteuna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo LORD na ne jifla ka namono igne, eghuteuna tei au kligna ka thogele biꞌo na ke maghati. 24Aonu nogna nolaghi God ne pala haghe ghau iara, hata ghau iara neke pulo ka vido aheva teke hata mare maedi Israel teke huhurudi teke tei au Babilonia.
Ka narane tuana, mifi igne tei ne dofini. 25Iara toutonu ka kheragu iara te au Babilonia igre gobigna lepo LORD teke falalase ka iara igre.
12Profet Esikiel ne ei fagaglana ka mae Israel nate jifla ka namono na
1LORD ne cheke mei nogna nonomho na ka iara. Mana ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho au farihoteidi naikno te theome magnahaghei ghau iara gre. Mare au tatha, nu tirodi kolho te fifilo na. Mare au khuli, nu mare tirodi fanomho, naugna mare theome magnahaghei ghau iara.
3“Eghume, maegna ka nauthoglu, iagho mala kaikaliti nou gloi na, jateula mae ihei te jifla teke huhurudi teke tei au ka keha kantri delei ra eghu. Ame romno nga teuna, iagho hata nou gloi na jifla kosi aheva naiknore tangomana te filoni te tei iagho na. Neuba naikno igre te theome magnahaghei ghau iara na, mare jame laseni unha te eni iagho na. 4-5Aonu, kate phae nga teuna, iagho kaikaliti nou gloi na mala filo nigho naiknore. Kate filo teu mare na, iagho eni kaisei khora ka gringni gna nou suga na, eghuteuna fei grafi na iagho hata nou gloi na jifla ka khora tuana. Iagho jifla jateula mae te huhuruni te tei ka keha kantri delei ra eghu. Naiknore na filo nigho kate tei iagho na. 6Kate namo romno na, iagho pala nou gloi na ka faframu na, mala tangomana naiknore te filo nigho na. Iagho toku tafru tathamu foflomu re mala theome tangomana iagho te filoni namono na te jifla te tei iagho na. Glepo te eni iagho igne, jateula kaisei fagaglana eghu ka naiknodi Israel.”
7Iara ne edi gobigna lepo teke chekedi LORD ka iara re. Ka narane tuana, iara ne nhaꞌa lao keha glepo ka nogu gloi na jateula mae ihei te huhuruni te tei kokoni nogna namono na te tei au ka keha kantri ra neu. Aonu kate plulu naprai na, iara ne eni kaisei khora ka gringni na ka khamegu kolho ne jifla ka khora igne. Kate filo teu mare na, iara ne pala nogu gloi na ka fafragu na jifla ne tei.
8Hamerane ka keha narane na, LORD ne cheke mei ka iara nogna cheke na. Mana ne cheke eghu, 9“Maegna ka nauthoglu. Ba, naiknodi Israel te tirodi ghau iara igre, mare na ghusna eghu ka iagho, ‘Unha nate eni iagho na?’
10“Iagho mala cheke eghu ka mare, ‘LORD ne cheke eghu: Cheke igne eigna king gna Jerusalem nei naiknodi Israel iheire te au ka namono tuana.’ 11Iagho mala cheke eghu ka mare, iara kaisei fagaglana ka ghotilo. Glepo teke edi iara ra ginauna thoke ka ghotilo Jerusalem ke leghu.
“Mae naoka ginauna mei huhuru fajifla ghami ghotilo mala tei kokodi nomi namono re, mala tei au ka keha kantri delei.
12“Ka kaisei grafi, King Sedekaea ginauna hata nogna gloi na rikha jifla ka khora nate eni mare lamna ka baragna namono na, eghuteuna mana ginauna toku tafru tathagna foflogna re mala theome tangomana mana te filoni nogna namono na nolo ne tei. 13Nu iara LORD ginauna lilisei kaisei phighoro mala khaleni mana. Eghuteuna iara ginauna hatani mana mei ka namono Babilonia. Mana ginauna na au fabrahu ka namono te au mana na ghilei lehe, na theome filoni nogna namono na. 14Eghuteuna iara ginauna ngolhi teidi nogna mae biꞌo, nogna mae advaesa, nogna mae soldia teu mana re mala tei tafri kolho, eghuteuna mae naokare ginauna hirodi mare mala aknu falehedi.
15“Kate ngolhi teidi iara te au tafri mare ka keha kantri are, mare ginauna thofno lase fakelini te iara LORD te edi ka mare glepo igre. 16Neuba kate magra, ba kate glehe rofo, ba kate fogra teu igre, iara ginauna snakredi keha ka mare mala karhau, nu na theome kmana kolho eghu. Iara ginauna snakredi keha mala karhau, mala tangomana mare te toutonu ka naiknogna kantri aheva te au mare na eidi puhi mare thedi te tapla jafra ranghini LORD, eghuteuna mala jaola thofno lase fakelini mare te iara LORD.”
Kaisei fagaglana mala mhaghu
17LORD ne chekeni nogna nonomho na ka iara. Mana ne cheke eghu, 18“Maegna ka nauthoglu. Kate ghamu nei koꞌu teu iagho na, iagho mala mhaghu nei bobolo eghu. 19Iagho mala cheke eghu ka mare gnafa ka namono igne, ‘LORD ne cheke eghu eidi iheire te au Jerusalem nei ka kmana vido Israel: Mare ginauna mhaghu nei bobolo nodi fara kate ghamu nei koꞌu teuna. Mae naoka re ginauna hata fajifla gobigna lepore ka nodi namono na, naugna leuleghu fata na iheire te au ka vido igne paradi fara kheradi re. 20Namono te fodu ka naikno gognaro igre, ginauna krogha, eghuteuna vido glose te falithui di mare are ginauna jaola krogha. Ka narane tuana, ghotilo ginauna thofno laseni te iara LORD.’ ”
Nogna cheke LORD igne ginauna thoke mei
21LORD ne cheke mei ka iara nogna cheke na. Mana ne cheke eghu, 22“Maegna ka nauthoglu. Leuleghu fata na, naiknodi Israel gre chekeni koba cheke igne, ‘Kmana narane la liuhi, nu nodi cheke mae profet igre theome thoke mei kolho.’ 23Eghume, iagho cheke eghu ka mare, ‘LORD ne cheke eghu: Iara ginauna fatetheo cheke igne, mala theome ke chekeni mare nafnata cheke igne agne Israel. Narane te mala thoke meidi cheke igre la namohi.’ 24Ka narane tuana, ginauna theo kaisei naikno ka vikegna Israel te tangomana te chaghi eidi keha mifi ra, ba chaghi te chekeni glepo tuana ginauna thoke mei teuna. 25Eghuteuna iara LORD ginauna cheke, eghuteuna gobigna lepo te chekedi iara igre ginauna thoke mei tutuani. Uve, theo kaisei glepo tangomana nate fanograni te mala theome thoke mei dire. Ghotilo iheire te karha nga teu gognaro igre te figri tagru ghau iara ra, iara ginauna edi gobigna lepo te chekedi iara igre ginauna thoke mei ka ghotilo, uve, glepo igre ginauna thoke mei tutuani. Igne nogu cheke iara LORD.”
26LORD ne cheke mei ka iara nogna cheke na. Mana ne cheke eghu, 27“Maegna ka nauthoglu. Naiknodi Israel igre gaoghathodi na glepo te fakakhana iara ka mifi na igre ginauna na theome tangomana te thoke mei gognaro eghu, nu thono raughau ame thoke mei nga eghu.
28“Eghume, iagho cheke eghu ka mare, igne te chekeni LORD na: Theo kaisei glepo nate fanogra te mala theome thoke mei nogu cheke iara igre. Theome raugha, gobigna lepo te chekedi iara igre ginauna thoke mei. Igne nogu cheke iara LORD!”
13LORD ne cheke faparidi hatimare mae profet chaichaghi
1LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho tei mala cheke faparidi mae profet di Israel te cheke chaichaghi leghudi nodi gaoghatho thedire kolho. Iagho chekedi mare mala fanomho fakeli ka nogu cheke iara LORD. 3Iagho cheke ka mare iara LORD te cheke igne: Kokhonidi fara mae profet fameomekro te chekedi kolho nodi gaoghatho thedire! Mare theome filoni kaisei mifi teke mei funu ka LORD! 4Ghotilo naiknomi Israel ra! Nomi profet ghotilo are jateula khuma mata te poru ke lamna gringni thina gna namono te phike te phaꞌe soru pari ra eghu. Mare theome tangomana te togho ghami ghotilo na. 5Mae profet chaichaghi igre theome horo fakeli gringni thina gna namono teke groꞌe igne. Kate mei mae naoka gre te magra ka ghotilo ka nogu Narane iara te mala fate na, gringni thina igre ginauna theome tangomana te reireghi ghami ghotilo naiknomi Israel ra ka mae naoka re. 6Nomi profet ghotilo are chekedi kolho chaichaghi eidi mifi mare te theome filodi, eghuteuna mare jaola cheke chaichaghi ka puhi te theo nafudi teke hohoro kolho ka naitu. Mare cheke eghu, ‘Igne cheke neke mei funugna ka LORD,’ nu iara LORD neke theome kurudi mare. Neuba ngau, mare gaoghathodi na nodi chekere ginauna thoke mei tutuani eghu! 7Ghotilo mae profet ra! Ghotilo lasenihi ghotilo chaichaghi kolho eidi cheke igre, eghuteuna ghotilo chaichaghi fara chekedi glepo igre ginauna thoke mei teura. Ghotilo lasenihi eigna ghotilo cheke eghu, ‘Igne nogna cheke LORD na,’ nu iara theome tusu ari kolho kaisei cheke ka ghotilo.
8“Eghume LORD ne cheke eghu: Naugna ghotilo mae profet chaichaghi ra chekedi koba eidi mifi igre, iara LORD cheke tutuani ka ghotilo, iara thono fapari ghami ghotilo. 9Iara ginauna paradi mae profet chaichaghi te gnafa te chaichaghi eidi mifi igre, eghuteuna mare jaola cheke eidi glepo nate thoke mei. Eghuteuna ghotilo mae profet chaichaghi ra ginauna theome tangomana te au baludi mae te mala baubatudi nogu naikno iara kate mei salofodu mare ka faidu na. Nanghami ghotilo re ginauna theome au ke lamna thura naiknodi Israel, eghuteuna ghotilo ginauna theome tangomana teke pulo Israel. Ka narane tuana, ghotilo naiknomi Israel ra ginauna laseni te iara LORD.
10“Mae profet igre mare batudi nogu naikno iara re mala tei ka nabrou te najafra. Mare chekeni koba mare tangomana te au fakeli ka pharikeli, nu theo kaisei pharikeli ke lamnadi nogu naikno iara re. Mare babana kaisei gringni thina te theome mhaku, eghuteuna peda ka kheru mala famane filogna na. 11Nu iagho cheke ka mare, iara na kuru mei nakhete biꞌo, thina aes, nei nuri biꞌo, gringni igne ginauna groꞌe khoko soru pari. 12Uve, gringni igne ginauna groꞌe na khoko pari, na thono diꞌa fara. Eghuteuna naiknore ginauna cheke eghu ka mae profet chaichaghi igre, ‘Ei! Aheva si kheru teke peda ghotilo gringni thina ra?’
13“Eghume igne te chekeni LORD na: Naugna iara neke thono diꞌatagu fara, eghuteuna iara ginauna kuru mei nuri rheta, nakhete biꞌo, nei thina aes 14mala mei paꞌe soru gringni igne, eghuteuna lisa laoni famamhaku gna na mala fiti au kolho. Kate filoni ghotilo gringni thina gna Jerusalem igne na phaꞌe te khoko soru pari, ghotilo iheire te au gaoghathomi tagna ra, ghotilo ginauna jaola khoko pari lehe. Ka narane tuana, ghotilo ginauna laseni te iara LORD. 15-16Iara ginauna lisei soru kaisei puhi biꞌo ke klignadi mae profet igre nei ka gringni thina te peda mare ka kheru igne eghu, mala haimini mare nogu nolaghi iara kate diꞌatagu na. Iara ginauna chekeni ka ghotilo te gringni thina igne baludi mae profet chaichaghi igre ginauna hui. Naugna mare chekeni koba ka nogu naikno iara Jerusalem igre pharikeli na, nu theo pharikeli na ka namono na. Igne nogu cheke iara LORD!”
LORD ne cheke faparidi profet gaꞌase te chaichaghi re
17LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Iagho cheke faparidi goro gaꞌasedi Israel te toutonu chaichaghi leghudi gaoghathodi thedi re are. 18Iagho cheke ka reꞌe te iara LORD te chekeni igne: ‘Kokhoni ghami fara ghotilo gaꞌase profet ra! Ghotilo susuki famane pohe mala haru ka khamemi ghotilo are mala ei naitu, eghuteuna vido pohe te mala nanhaꞌa ka phaꞌudi naiknore mala saesaghe leghuni nakarhagna keha mae na. Ba, ghotilo tangomana te fakarhidi nakarhami re kate saesaghe leghudi ghotilo nakarhadi nogu naikno iara gre? Theo kolho! 19Ghotilo goigonini kolho nanghagu iara na ka tathadi nogu naikno iara re, eghuteuna ghotilo hata katha gano kolho tabami ghotilo na. Ghotilo theome gnafa te chaghidi nogu naikno iara re, eghuteuna naiknore fatutuani ghami ghotilo kolho. Ghotilo jateula te aknu falehedi eghu naikno te theome mala lehe re, eghuteuna naikno te nabadi te lehe re, ghotilo tajidi kolho nakarhadi re.
20“ ‘Eghume igne unha te chekeni LORD na: Iara thono tiroguni fara nafnata puhi te edi ghotilo ka pohe te fariuriu hata nomi nolaghi te mala fakarha naikno, nei nolaghi mala falehe naikno. Iara ginauna koko glepo igre ka ghotilo, mala snagla naikno teke loku famaku ghotilo jateula nanghaji ke lamna phighoro teu igre. 21Eghuteuna iara ginauna rerheku vido pohe mala ei naitu te haru ka phaꞌu mare are, mala fakarhidi iara nogu naiknore ka ghotilo, eghuteuna ghotilo ginauna theome tangomana te loku famakudi ka nomi nolaghi ghotilo. Ka narane tuana, ghotilo ginauna laseni te iara LORD. 22Iara theome magnahaghedi naikno te doglo gre te diꞌanagnafa na, nu ghotilo faglaꞌedi gaoghathodi naiknore ka nomi chaichaghi ghotilore. Ghotilo togho haghedi koba naikno te diꞌare, eghuteuna mare theome tangomana teke figri fapulo ka puhidi mare te diꞌa re, mala tangomana mare te fakarhadi nakarhadi thedire. 23Eghume funu gognarogna iara theome snakredi goro gaꞌase igre te toutonu chaichaghi eidi mifi, ba chaichaghi eidi glepo nate thoke mei ginau. Gobigna lepo igre ginauna hui. Iara ginauna fakarhidi nogu naikno gre ka ghotilo. Ka narane tuana, ghotilo ginauna laseni te iara LORD.’ ”
14God cheke faparini puhi te tarai ka mumuju
1Keha mae mala baubatu ka naiknodi Israel igre mei ne rhori ke ulugu iara. 2Kate au teu mare jare na, LORD ne cheke eghu mei ka iara, 3“Maegna ka nauthoglu: Naikno igre tarai koba ka mumuju, naugna igne te khoko mare ka nakhibo. Ba, keliu kolho te mei mare ka iara te mala haradi keha glepo na? Theo. Iara tirogudi mare. 4Eghume, iagho cheke eghu ka mare, igne teke chekeni LORD na: ‘Ghotilo naiknomi Israel ra. Jame ihei ka ghotilo naiknomi Israel te tarai ka keha god delei ra, eghuteuna lilisei mumuju ka nogna suga na te mala batuni te mala khoko ka nakhibo na, eghuteuna tei hironi kaisei nogu mae profet iara mala laseni kaisei glepo teuna, iara LORD ginauna tusu lao cheke tughu te nabadi nakhibo biꞌo teke edi manare. 5Iara ginauna eni igne, naugna iara magnahaghei te figri gaoghathomi ghotilo naiknomi Israel tela tei koko ghauhi iara tela tarai fabrahu ka mumuju ra.’
6“Eghume iagho cheke ranghidi naiknodi Israel ra, igne unha te chekeni LORD na: ‘Koko puhimi te diꞌa re! Koko mumuju te diꞌa re, eghuteuna tughu gaoghatho mala ke pulo mei ka iara!
7“ ‘Jame kaisei ka ghotilo naiknomi Israel ra, ba ka keha kantri te au balumi ghotilo are, tirodi ghau iara tarai ka mumuju. Jame mae igne mei filoni kaisei mae profet mala laseni kaisei glepo ka iara, iara LORD ngala ginauna tusu lao cheke tughu na ka mana. 8Iara ginauna eni mae igne mala paꞌapara mana, igne kaisei fagaglana mala kafe filoni ghotilo. Eghuteuna iara ginauna hata fadelei mae igne ka nogu naiknore. Ka narane tuana, ghotilo ginauna laseni te iara LORD.
9“ ‘Jame kaisei mae chaghini kaisei mae profet, eghuteuna mae profet igne tusu lao kaisei cheke tughu chaichaghi, mana ginauna jateula iara LORD te chaghini na eghu. Eghuteuna iara ginauna roꞌeni mana ka nogu naiknore. 10Iara ginauna tusu lao nafnata papara tuana la ka mae profet igne balugna mae ihei teke chaghini mana teke leghuni mana igne. 11Iara ginauna eni igne ka ghotilo naiknomi Israel ra mala thosei tei koko ghau ba ke edi fapulo puhi te diꞌa teke edi te theome klino ghotilo ka tathagu iara na. Eghume ghotilo ginauna nake nogu naikno keli iara, eghuteuna iara nomi God ghotilo. Igne nogu cheke iara LORD!’ ”
Naiknore theome tangomana te rikhani nogna fate God na
12Nogna cheke LORD na ne mei ka iara. Mana ne cheke eghu, 13“Maegna ka nauthoglu. Jame naiknodi ka kaisei kantri tapla jafra ranghi ghau iara ka puhi te theome leghudi mare puhigu iara na, iara ginauna goigonidi ghedi gano mare re mala thokedi mare narane grofo na. Mare ginauna rofo fara na ghilei lehe, eghuteuna nodi glepo tautagu mare re ginauna jaola lehe. 14Neuba thilo mae igre, mae Noa, nei mae Danel, nei mae Job au balumi ghotilo ka narane igre, nu puhidi thilo mae te doglo igre ginauna fakarhidi kolho nakarhadi thedi re. Igne nogu cheke iara LORD.
15-16“Iara eni nogu nhaꞌa cheke te rheta igne ka nanghagu iara LORD mae ihei te karha te tifa: Neuba, jame au meu thilo mae igre ka kantri igne meuna, iara ginauna kurudi kolho khuma mhata re mala falehedi gnafa kehare. Theo kaisei naikno nate tei salaꞌu ka kantri te krogha igne, naugna mare mhaghudi khuma mhata igre. Eghuteuna neuba jame thudi thilo mae igre ne au neu ka namono igne, thilo mare ginauna na jaola theome tangomana te fakarhidi mare na. Thilo mare ginauna tangomana te fakarhidi kolho thedi, nu namono igne ginauna thono diꞌa fara.
17-18“Neuba jame te snakredi iara mae naoka gre te mei magrani kantri igne, eghuteuna aknu falehe mare naikno te gnafa nei glepo tautagu te gnafa teure, thilo mae igre ginauna theome fakarhidi mare kolho. Iara eni nhaꞌa cheke te rheta igne ka nanghagu iara LORD mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa: Neuba jame thudi thilo mare igre au meu ka namono igne meuna, thilo mare ginauna na jaola theome fakarhidi mare. Thilo mare ginauna fakarhidi thedi kolho.
19-20“Jame diꞌatagu fara iara te kuruni kaisei fogra te thono diꞌa fara te lehe naikno te gnafa nei glepo tautagu te gnafa teu ka kantri igne, thilo mae igre ginauna theome fakarhadi kolho. Iara eni nhaꞌa cheke te rheta igne ka nanghagu iara LORD mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa: Neuba jame thilo mae igre, mae Noa, nei mae Danel, nei mae Job teu igre au meu balumi ghotilo meuna, thilo mae igre ginauna theome tangomana te fakarhidi thudi thilo mare re. Thilo mare ginauna fakarhidi kolho thedi leghuni puhidi thilo mare te doglo re.”
21“Iara LORD iara cheke eghu: Ghotilo naiknomi Jerusalem. Ginauna na thono diꞌa fara salaꞌuni narane teke snakredi iara fati papara biꞌo igre ka ghotilo ra. Iara ginauna kuru mei narane mala magra, nei narane mala rofo, nei khuma mhata, nei kaisei fogra diꞌa mala lehe fahui naikno te gnafa nei glepo tautagu te gnafa eghu Jerusalem. 22-23Nu neuba, keha naikno ka namono igne ginauna mala karhau. Eghuteuna mae soldia igre ginauna hata mei ka ghotilo agne Babilonia. Kate filodi ghotilo puhidi mare te diꞌa re, nei glepo te diꞌa te gnafa te edi mare re teuna, ghotilo ginauna theome diꞌanagnafami fara, naugna ghotilo filo glani papara biꞌo teke tusu lao iara ka naiknodi Jerusalem igne thofno doglo fara. Igne nogu cheke iara LORD.”
15Cheke naba eigna grege gaju grep
1LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Ba, unha eghu ka gaoghathomu iagho na grege gaju grep igne thono keli uludi keha grege gaju te au mata igre? 3Grege gaju grep igne theome maku, eghume iagho theome tangomana te eni kaisei glepo tagna na. Iagho theome tangomana te horo peg tagna te mala fachakhi kaisei glepo tagna na. 4Ba, jame te ghamu khaꞌaghi phei khukrugna re, eghuteuna farihoteigna kolho te auna tela thapahi ka khaꞌaghi, ka gaoghathomu iagho na tangomanau ngala te mala eni kaisei glepo tagna na? Te keli na mala faghamu khaꞌaghi kolho. 5Gaju grep igne neke theo nafugna ngala, eghume nabagna te nhako ka khaꞌaghi na. Ke leghu na, gaju igne thofno diꞌa pari lahu.
6“Naugna igne iara LORD God, iara cheke eghu: Naiknodi Jerusalem igre ginauna na jateula grege gaju grep te nhako ka khaꞌaghi igne eghu na jaola nhako fahui ka khaꞌaghi. 7Uve, iara ginauna figri tagrudi mare. Neuba mare ne rikha kokonihi kaisei khaꞌaghi, nu gognarona keha khaꞌaghi na ginauna nhako falehedi mare hui. Eghuteuna kate figri tagrudi iara mare na, ghotilo ginauna laseni te iara LORD. 8Iara ginauna eni nodi namono mare igne mala krogha, naugna mare ne tirodi ghau iara. Igne nogu cheke iara LORD God.”
16Naiknodi Jerusalem tirodini LORD
1LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu: 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho tei cheke farheta ka naiknodi Jerusalem eigna puhidi re thono diꞌa fara. 3Iagho cheke ranghidi, ‘Iara LORD God te chekeni igne: Jerusalem! Iagho jateula kaisei sua gaꞌase teke karha ka namono Kenan eghu. Kmamu iagho na neke karha mei ka vikegna mae Amoa, eghuteuna idomu iagho na neke karha mei ka vikegna mae Het. Mare neke theome fatutuani ni LORD. 4Ka narane teke karha mei iagho tagna na, theo kaisei naikno teke reireghi fakeli nigho na. Mare neke theome kusu seꞌomu iagho na, nei faꞌapu nigho, ba ghiha solt ka thinimu iagho na, ba pipiha ka pohe thinimu iagho na. 5Theo kaisei naikno kolho nate kokhoni nigho te mala reireghi nigho na. Kate karha iagho na, mare tirodi nigho iagho, eghuteuna mare lilisei nigho iagho kolho kosi ka glalaba na mala lehe iagho.
6“ ‘Aonu iara LORD neke tei salaꞌu ka vido igne, eghuteuna iara filo nigho iagho te fariuriu fara te mala tugha falamna ka dadara teke jifla mei balumu kani teke karha meimu na. Dadara igne neke toku tafru nigho iagho, nu iara neke theome snakre nigho iagho te lehe na. 7Iara neke togho nigho iagho mala kotu haghe jateula kaisei gaju ikoi te kotu fakeli ka sare na eghuteuna iagho famane fara filomu na. Jateula phei chuꞌumu iagho te puꞌu haghe te biꞌo fara eghuteuna khakla ka thinimu iagho re jaola kotu haghe, nu iagho neke soesole kolho. 8Aonu iara neke tei salaꞌu keha fata na, kate filo nigho na, iagho biꞌo fara naba tolaghihi. Aonu, iara toku tafru thinimu iagho te soesole na ka nogu pohe brahu na, eghuteuna iara ne eni kaisei nhaꞌa cheke te rheta mala namha nigho iagho. Nogu nhaꞌa cheke te mala tolaghi nigho iagho na, iagho mala khetogu iara. Igne nogna cheke LORD.
9“ ‘Iara hata khoꞌu neke tihi koko dadara teke au ka thinimu iagho kani teke karha mei muna, eghuteuna neke hata oliv oel neke ghiha ka thinimu iagho na. 10Iara hata kaisei famane pohe mala pipichi iagho, eghuteuna lilisei sandol teke horo mare ka guli buluka ka ghahemu iagho na. Iara hata kaisei famane vido pohe vegha eghuteuna haru falithui ka phaꞌumu iagho na, eghuteuna iara hata kaisei famane pohe vegha mala pipichi iagho. 11Iara tusu ari ka iagho famane glepo teke horo mare ka famane thina mala fahaghe iagho. Iara hata keha glepo te jateula nhugha te famane fara filogna na ne lilisei ka khamemu iagho na, eghuteuna iara fabaꞌo ari kaisei khekeve ka graramu iagho na. 12Iara lilisei kaisei ring ka nehumu iagho na eghuteuna phei dedenge ka khulimu iagho na. Iara hata kaisei khepi nafnakno te thofno keli fara filogna na jateula nogna Kuin eghu ne lilisei ka phaꞌumu iagho na.
13“ ‘Eghume, iagho au nou glepo te keli teke horo mare ka gol nei silva mala famane fara iagho filomu na. Eghuteuna leuleghu fata na iagho na pipichi ka pohe teke horo mare ka famane pohe vegha te thofno keli fara filogna na. Iagho au gheu faghano gano te keli jateula bret teke hohoro mare ka famane flaoa, nei jurukuli, nei oliv oel. Iagho thofno famane fara filomu na eghuteuna iagho nabamu fara te mala kaisei Kuin. 14Naikno te gnafa ka keha kantri igre nomhini te iagho thofno famane fara filomu na. Naugna iara ngala teke eni nigho iagho te thofno famane fara filomu na. Igne nogu cheke iara LORD God.
15“ ‘Nu iagho hata puhi te mala famane fara filomu na eghuteuna mae nalhaꞌure neke lase fakeli nigho iagho, te mala jateula thau vine teuna. Iagho mala thuru fodu kolho balugna kaisei mae ihei te mei ka iagho na, iagho mala jateula khotogna eghu mana. 16Tore! Iagho hata keha nou famane pohe mala lalaoni nou vido blahi aheva iagho te mala tarai ka mumuju tagna na. Eghuteuna iagho na hata mae nalhaꞌu jare mala mei thuru balumu. 17Iagho jaola hata keha famane glepo te keli ka silva nei ka gol teke faꞌari iara ka iagho ra, eghuteuna iagho hata mala horo nou mumuju themu. Igne jateula mae nalhaꞌu teke thuru balumu iagho ia eghu. 18Iagho hata koba famane pohe te nhogrei teke faꞌari iara ka iagho ra, eghuteuna iagho lalaoni mumuju igre. Iagho hata oliv oel nei insens teke faꞌari iara ka iagho ra, eghuteuna falao ka mare. 19Gano jateula te famane flaoa te keli, nei oliv oel, nei jurukuli eghu teke faꞌari iara ra mala ghamu, iagho na fafara lao kolho ka mumuju are mala kelitadi mare ka iagho. Igne nogu cheke iara LORD God.
20-21“ ‘Iagho aknu falehe thugu nalhaꞌu nei thugu gaꞌase teu iara teke karha ka iagho ra, eghuteuna iagho neke fafara lao jateula gano neku ka mumuju. Theome keli te jateula thau vine teu iagho te tirou ghauhi iara na! 22Leuleghu fata na iagho rugusi eidi gloku fameomekro ka puhi vine igne. Eghuteuna iagho theome ghathodi narane teke gogosomu teke soesole tafri, nei pili tafri teku kolho ke lamna dadara teke karha mei tagna na. Igne nogu cheke iara LORD God.’ ”
Naiknodi Jerusalem gre jateula gaꞌase vine eghu
23LORD ne cheke eghu, “Jerusalem! Kokhoni nigho fara! Iara LORD iara cheke tutuani ka iagho: Iagho edi koba glepo te diꞌa fateote’o re, eghuteuna gognarona iagho kela edi keha glepo ke diꞌa laoi. 24Ka glalaba te gnafa ka namono igne, iagho ei namono kligna mala fafara ka mumuju. 25Ka geri nabrou te gnafa igre, iagho neke ei namono mala edi nou glokure jateula vine eghu. Neuba iara ne togho nigho mala famane keli fara iagho filomu na neu, nu iagho goigoni nigho themu kolho ka puhi te tothora phei ghahemu are mala maladi mae iheire te gnafa te tei salaꞌu leghu nabrou are, mala mei thuru balumu iagho. 26Iagho snakredi koba maedi Ijep te thono magnahaghei gaꞌase fara te mei thuru balumu. Puhimu iagho te diꞌa igre te thono diꞌatagu fara iara re. 27Eghume, te mala para nigho iagho na, iara neke hata fadelei nou vido glose iagho igne, eghuteuna gobigna lepo te keli teke tusu ari iara ka iagho tifa ra. Nou naoka iagho Filistia gre mare leuleghu fata na mare magnahaghei fara te mala khotodi thedi nou glose iagho igre, eghume iara na snakredi mare mala ulu nigho iagho. Neuba mare ne naikno bongihehe, mare tirodini fara puhimu iagho te diꞌa te tapla jafra tafri kolho baludi mae nalhaꞌu are. Eghume iara snakredi mare mala para nigho iagho fara. 28Iagho tapla jafra fabrahu koba baludi mae nalhaꞌu igre, nu iagho theome haimidi kolho jateula te theome totokhei teura eghu kolho ka iagho. Eghume, iagho theome gnafa te leghudi tafri mae nalhaꞌudi Asiria. Mae igre thuru balumu iagho koba, nu iagho haimini jateula te theome naba nga teura eghu ka iagho. 29Aonu, iagho theome gnafa te thuru baludi fabrahu mae bisnis di Babilonia, nu theome totokhei nga meu ka iagho.
30“Iara LORD God iara cheke tutuani ka ghotilo: Ei! Iara diꞌatagu fara ka iagho kate edi fabrahu iagho thua nafnotu te diꞌa te jateula kaisei thau vine teu te theome mamajani kaisei glepo na! 31Iagho neke edi vido kligna mala tarai ka mumuju, eghuteuna vido mala edi iagho nou gloku te diꞌa jateula vine teure. Nu iagho theome jateula vine eghu kolho, naugna iagho theome magnahaghei te hata sileni na.
32“Iagho kaisei gaꞌase glalaba kolho! Iagho tirouni khetomu na, eghuteuna iagho thuru kolho baludi mae phosa. 33Mare foli keha vine mala thuru baludi, nu iagho folidi mae iheire te mei thuru balumu re! Iagho tusu lao namha ka mae te mei ka iagho igre, malagna teke mei kehai funudi ka namono te gnafa lithuimu iagho igre. 34Iagho thofno jafra fara ka keha gaꞌase vine igre. Reꞌe igre, mae nalhaꞌu te huhuru te mala folidi reꞌe te mala thuru baludi re. Nu iagho theo eghu! Iagho nga te toredi mae nalhaꞌu gre te mala folidi mare te mala thuru balumu re!”
LORD ginauna fatedi naiknodi Jerusalem
35“Jerusalem, iagho gaꞌase vine kolho! Faghano fanomho mei ka nogna cheke LORD igne! 36LORD God ne cheke eghu: Iagho chochoghei famane glepo te keli teke tusu ari iara ka iagho ra. Leuleghu fata na iagho soesole maladi mae nalhaꞌu te magnahagheidi iagho te mala thuru balumu re. Iagho jaola hata mumuju te diꞌa igre malamu themu jateula kani teke mei mae nalhaꞌu teke thuru balumu ia eghu. Eghuteuna iagho neke aknu falehe thumu re mala fafara lao ka mumuju. 37Eghume, iara LORD God ginauna hata mei gnafa mae nalhaꞌu teke namhadi nei tiroudi teku iagho ra mala khapru mei. Eghuteuna iara ginauna hata koko pohemu iagho are kate kegra falithui nigho iagho teu mare na, mala tangomana mare te filo nigho kate soesole teu iagho na. 38Kate fate nigho iara na, iara ginauna tusu ari ka iagho nafnata papara jateula nogna papara naikno biꞌo teke thuru baludi keha nalhaꞌu igre teuna, eghuteuna naikno biꞌo igne neke aknu falehe thugna na. Iara ginauna aknu falehe nigho iagho, naugna puhimu iagho te diꞌa igne te thono diꞌataguni fara iara na. 39Iara ginauna snakre lao nigho iagho ka hatimare mae nalhaꞌu are, eghuteuna mare ginauna paꞌe soru vido aheva te eni iagho nogna gloku vine tagna na, nei nou vido mala tarai iagho ka mumuju na. Mare ginauna hata nou gobigna lepo te keli iagho teke horo mare ka famane thina re, eghuteuna hata koko nou famane pohe te keli iagho re, mala soesole kolho iagho. 40Mare ginauna diꞌatadi fara eghuteuna mare na hata mei kaisei tothoghei mala tapla fapari nigho iagho. Eghuteuna mare ginauna fadi nigho iagho ka thina, eghuteuna mare ginauna vahe riorido nigho ka naflahi mala magra. 41Mare ginauna gnubra nou suga iagho re, eghuteuna iara ginauna para nigho iagho ke uludi tathadi keha gaꞌase te loku fodu mei. Iara ginauna lhoti nigho iagho mala thosei ke eni puhi vine na, eghuteuna iagho thosei ke folidi mae nalhaꞌu te thuru balumu re. 42Ke leghu na igne iara ginauna na au kmu, eghuteuna diꞌatagu iara na ginauna hui. Iara ginauna theome ke diꞌatagu ka iagho.
43“Iara diꞌatagu fara eidi glepo te diꞌa te edi fabrahu iagho gre, naugna iagho la ghatho ihonihi te reireghi fakeli nigho iara funu suamu na. Naugna glepo igne, iara ginauna para nigho iagho. Iagho neke edi koba glepo te thono diꞌa fara igre. Eghuteuna unha te thono diꞌa fara parilahu na, nafnata puhi te tapla jafra fabrahu iagho baludi keha mae nalhaꞌu are. Igne nogu cheke iara LORD God.”
Jerusalem gne jateula phei namono Samaria ghe Sodom eghu
44LORD ne cheke eghu, “Jerusalem, naiknore eni cheke naba igne eimu iagho, ‘Jame te diꞌa idogna na, thugna gaꞌase na jateula idogna eghu.’ 45Iagho thono jateula idomu eghu, ihei te tirognani khetogna na baludi thugna ra. Eghuteuna iagho jaola phei greghamu iagho ra, thododi phei khetodi re baludi thudi re. Idomu iagho baludi phei greghamu iagho ra, neke karha mei ka vikegna mae Het, eghuteuna kmami ghotilo thiloi gre neke karha mei ka vikegna mae Amoa. 46Greghamu iagho teke karha ulu lahu na, Samaria baludi namono ikodi te au te lithui ke raru are. Eghuteuna greghamu karha leghu lahu iagho na, namono Sodom baludi namono ikodi te au te lithui ke mhata are. 47Iagho hata puhidi repa te thono diꞌa fara are, nu puhimu te gnafa iagho re gognarona raꞌe thono diꞌa fara salaꞌudi repa. 48Ka nanghagu iara LORD God mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa, iara cheke ka glepo te tutuani ka iagho: Greghamu iagho, Sodom baludi namono ikodi te au te lithui are theome eni kaisei puhi te diꞌa jateula te edi iagho baludi namono ikodi te au te lithui ka iagho are eghu.
49“ ‘Tifa na, namono igne baludi namono ikodi te au te lithui ka iagho igre fahaehaghe fara. Mare au kmana gano, nu mare theome nanga nodi kolho ka ihei, eghuteuna theome toghodi kolho naikno te kumare. 50Mare fahaehaghe fara eghuteuna patugama fara, eghuteuna glepo te edi mare igre thono diꞌa fara. Igne te theome magnahagheni iara ka mare na eghuteuna iara la goigonidi hi mare jateula ghotilo tela lasedihi ra eghu. 51Eghuteuna Samaria gne, nakhibogna re theome thokedi kolho keha vidogna nakhibomu iagho re. Iagho edi glepo te thono diꞌa fara re salaꞌudi glepo teke edi mare re. Kate fananaba nigho iara baludi phei greghamu iagho re, iagho thofno diꞌa fara, nu filogna na repa doglou kolho. 52Eghuteuna gognarona, iagho ginauna mamaja nou fara ka unha glepo te diꞌa te edi iagho igre. Nakhibomu iagho igre thono biꞌo fara salaꞌudi nakhibodi phei greghamu iagho gre. Eghuteuna unha te filoni iara na repa igre doglo fara ulu nigho iagho ka tathagu iara na. Eghume, iagho thono mamaja nou nei diꞌanagnafamu eghu fara, naugna kate filo iara ka puhimi ghotilo thiloi igre te diꞌa igre, puhidi phei greghamu iagho igre na namo doglou kolho.’ ”
Sodom ghe Samaria gre ginauna nake kegra haghe
53-55LORD ne cheke eghu, “Keha narane iara ginauna tuthughu nakarhagna Sodom baludi namono ikodi te au te lithui tagnare, eghuteuna Samaria baludi namono ikodi te au te lithuini tagnare, mala ke keli jateula teke tifa ra eghu. Eghuteuna iara ginauna jaola tuthughu nakarhamu iagho na mala ke keli iagho jateula teke eni iara ka repa ra eghu. Iara eni glepo igne mala mamaja nou fara nei diꞌanagnafamu fara eghu iagho eidi glepo te diꞌa teke edi iagho ra. Uve, puhimu iagho re thono diꞌa fara eghuteuna repa igre tangomana te glealeꞌa na neuba mare ne nakhibo fara, theome jateula iagho eghu. 56-57Tifa, kani theome thakle nga teku nakhibomu iagho te diꞌa re, iagho neke fahaehaghe fara eghuteuna iagho neke cheke faparini kolho Sodom. Nu gognarona, Idom, nei Filistia, nei keha kantri bongihehe te au te lithuidi mare igre, te filoni mare na iagho diꞌa fara, eghuteuna mare jaola cheke fapari nigho iagho. 58Uve, iagho ginauna mala papara fabrahu eidi puhimu iagho te diꞌa re, nei glepo te thono diꞌa fara te edi fabrahu iagho are eghu. Igne nogu cheke iara LORD.”
LORD tajini nhaꞌa cheke teke eni Jerusalem
59“Iara LORD God ne cheke eghu: Jerusalem! Iara ginauna tusu ari papara biꞌo ka iagho gijagna puhimu iagho te thono diꞌa fara na, naugna iagho ne theome tajini kolho nhaꞌa cheke teke eni iara balumu iagho tifa ia. 60Neuba, iara ginauna tajini nhaꞌa cheke teke eni iara balumu iagho kani teke mae majaghanimu teku iagho ia, eghuteuna iara ginauna nake eni keha nhaꞌa cheke te theo ka gnafagna balumu iagho. 61Ka teke pulo mei greghamu teke biꞌo ia nei greghamu teke iko ia teuna, iagho ginauna nake ghathodi puhimu iagho te diꞌa ra, eghuteuna iagho ginauna thono mamaja nou fara tagna. Neuba iagho ne huhughuni nou nhaꞌa cheke teke eni balugu iara ia, nu iara ginauna snakredi kolho repa mala jateula thumu gaꞌase eghu iagho. 62Eghume, iara ginauna eni nhaꞌa cheke majaghani igne balumu iagho, eghuteuna iagho ginauna lase fakeli ghau iara LORD. 63Uve, iara ginauna nake togho nigho mala doglo iagho ka tathagu iara na eidi glepo diꞌa te gnafa teke edi iagho ra, eghuteuna kate ghathodi iagho re, iagho ginauna mamaja nou fara na theome chekeni kaisei glepo. Igne nogu cheke iara LORD God.”
17Cheke naba eidi phei gaghata nei kaisei gaju grep
1Chekegna LORD na ne mei ka iara, ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho chekeni kaisei cheke naba ka naiknodi Israel. 3Iagho cheke ka mare iara LORD God te chekeni igne: Kaisei gaghata te thono biꞌo biꞌo fara na, flalo ne mei ke kligna Thogele Lebanon. Phei baghi gnare thono rheta fara, eghuteuna khakla gnare thono brahu fara eghuteuna au kmana famane nafnata kala tagna, eghuteuna naꞌa tei ne kato phaꞌugna kaisei gaju te kiloni sida. 4Aonu naꞌa pala grege gaju kligna igne ne tei ka nodi kantri mae te loku ka bisnis igre ne joꞌu ke lamnagna nodi namono mare na.
5“Gaghata igne hata gaju ikoi tuana ne joꞌu ka famane glose te au kmana khoꞌu tagna na, jateula mae te joꞌu gaju te kiloni wilo ra neu. 6Gaju ikoi igne ne famane karha keligna ne biꞌo haghe jateula gaju grep neu eghuteuna gregegnare ne thafru tongana sare tuana. Eghuteuna gregegnare figri ne filo tei ka gaghata biꞌo igne, nu glathignare soru pari ka pesigna na. Gaju grep igne au kmana gregegna eghuteuna kmana grege ke kotu tagna.
7“Eghuteuna keha gaghata biꞌo na jaola neke mei. Phei baghignare thono rheta fara, eghuteuna au kmana khakla tagna. Glathigna nei gregegna teu gaju grep igne figri tei ka gaghata igne, mala tusu ranghini kmana khoꞌu ke tulaognai vido aheva teke joꞌugna na. 8Nu gaghata ululahu igne la kulu joꞌuhi gaju grep ka famane glose aheva te au kmana khoꞌu tagna igne, mala kotu karha keligna nei ure kmana sisi eghu.
9“Maegna ka nauthoglu. Iagho cheke ka naiknore te iara LORD God te cheke eghu igne: Ba, gaju grep igne ginauna kotu ba theo? Theo kolho! Gaghata ululahu igne ginauna rathu koko gaju grep igne, eghuteuna hata sisignare, eghuteuna kato koko gregegnare, eghuteuna lilisei meu mala gnagha. Mana theome magnahaghei narheta, ba kmana mae nheta mala rathu koko. 10Uve, gaghata igne la joꞌuhi. Nu gaoghathomi ghotilo na gaju grep igne ginauna kotu ba theo? Tutuani, nuri te brana na ginauna ghaghafa faheta mei ke maghati, eghuteuna gaju grep igne ginauna gnagha, eghuteuna ginauna lehe ka vido aheva teke karhagna na.”
U gaoghathogna cheke naba igne
11LORD ne cheke eghu, 12“Iagho na ghusna eghu ka naikno te tirodi ghau iara ra, ‘Ba, ghotilo laseni gaoghathogna cheke naba igne ba theo?’ Uve, igne gaoghathogna u cheke naba igne na. King gna kantri Babilonia neke mei Jerusalem, eghuteuna mana hata nomi king ghotilo ia baludi nogna mae biꞌo mana ra mala tei sosolo Babilonia. 13Kani au teku ka kantri Juda na, king gna Babilonia igne ne hata kaisei mae ka vikegna king gna Juda neke huhuru mala eni kaisei nhaꞌa cheke balugna mana, mala tangomana phei kantri igre te au fakeli te mala theome magra na. Kate ke figri king gna Babilonia igne ka nogna kantri na, mana ne hata goro mae biꞌodi Juda re ne tei balugna. 14King gna Babilonia igne ne cheke eghu, jame king gna Juda theome leghuni nhaꞌa cheke igne te kegra heta ka nogna kantri thegna na, eghuteuna magnahaghei magra Babilonia teuna, king gna Babilonia ginauna goigonidi mae biꞌo re. 15Nu king gna Juda igne ne theome leghuni nogna nhaꞌa cheke na. Mana ne fatei cheke Ijep mala hata hose nei armi biꞌo eghu mala mei toghoni nei mala magra ka king gna Babilonia. Ba, jame te eghuna, mana eghuteuna uluni Babilonia? Ba, mana tangomana te rikha na? Theo, mae ihei te huhughuni nogna nhaꞌa cheke na, mala au papara!
16“Iara eni u nhaꞌa cheke igne ka nanghaghu iara LORD God mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa: King igne ginauna mala lehe Babilonia, naugna mana ne huhughuni u nhaꞌa cheke teke eni mana balugna king gna Babilonia igne, eghuteuna mana theome magnahaghei te fofodu fakeli balugna mana kolho. 17Eghuteuna nogna soldia king gna Babilonia ginauna mei nali thina nei glose eghu ka pesigna gringni thina Jerusalem, mala bligi ranghidi mare te ruma lamna na. Eghuteuna mare ginauna pulei mei glose falithuini namono igne mala tangomana mare poru ke leghudi glose igre te mala fada falehedi mae naokare. Neuba soldiadi Ijep igre ne rheta fara, nu mare ginauna theome tangomana te toghoni mana te mala magra ka mare na. 18Mana la huhughunihi u nhaꞌa cheke teke eni mana balugna king gna Babilonia ia, eghuteuna mana jaola theome leghudi cheke mala fofodu fakeli balugna mana teku ra. Eghume, mana ginauna theome tangomana te rikhani papara igne.
19“Naugna igne iara LORD God, iara cheke eghu: Iara eni u nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa. Iara ginauna parani king, naugna mana ne huhughuni nhaꞌa cheke teke eni mana ka nanghagu iara igne, mala fofodu fakeli balugna king gna Babilonia. 20Iara ginauna sakuni mana jateula nanghaji te khale ka fangna te saku ra eghu, mala hata tei Babilonia. Jare iara ginauna parani mana, naugna mana ne tirogna ghau iara nei theome ghatho tahu ghau iara. 21Mae naoka gre ginauna aknu falehe hui nogna soldia king gna Juda te rikha ka magra na. Eghuteuna mae iheire te karha nga teure, ginauna rikha tei au tafri ka keha vidoi. Ka narane tuana, ghotilo ginauna laseni iara LORD te cheke na.”
Cheke naba eigna gaju sida
22“LORD God ne cheke eghu: Iara thegu ginauna kato seuseku gna kaisei gaju sida, mala joꞌu ke kligna gna kaisei thogele te thono haghe fara. 23Iara ginauna joꞌu ke kligna gna nodi thogele mae Israel, aheva nate ure ka grege gnare. Uve, ginauna na kaisei famane gaju sida. Kmana nafnata nanghaji ginauna mei au ka gaju igne mala horo nodi gnoku, eghuteuna reꞌe ginauna poru ke lamnadi gregegnare. 24Gaju te gnafa ka namono igne ginauna laseni te iara LORD te tangomana te kato soru gaju te brahu are, eghuteuna iara ginauna edi gaju te plasu are mala kotu brahu. Eghuteuna iara tangomana te edi gaju te karha igre mala gnagha, eghuteuna gaju tela mojahi are mala ke karha.
“Iara LORD te chekeni igne, iara ginauna eni glepo igne!”
18God ginauna fatedi naikno te gnafare thofno leghuni puhidi mare re
1LORD neke cheke ranghi ghau iara mala toutonuni cheke igne: 2“Ghotilo naiknomi Israel gre magnahagheni fara te chekeni koba cheke naba igne:
“ ‘Kuꞌedara neke ghamu fuꞌa gaju grep
te theome muita re,
nu raha kolho
ka foflodi gradire.’
3“Iara farherheta nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara LORD God mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa: Ghotilo ginauna thosei ke chekeni cheke naba igne agne Israel. 4Mae te gnafa igre nogu iara. Uve, ido nei mama nei goro sua langau teu igre nogu iara. Nu mae ihei te tapla jafra ka nakhibo na, mana ginauna lehe ka nakhibogna thegna.
5“Kulu ghathoni kaisei mae te keli.
Mae ihei te tangomana te edi unha glepo te doglo nei leghuni kolho vetula na.
6Mana theome tangomana te tufru soru ka mumuju teke tufru soru naiknodi Israel ke kligna thogele ra.
Eghuteuna mana theome tangomana te ghamu nafnahi teke fafara mare ka mumuju igre.
Mana theome tangomana te thuru fodu ka khetogna mae kheragna fofodu na,
ba thuru balugna gaꞌase te filoni khafa na.
7Mana theome tangomana te parani ihei na.
Mana theome tangomana teke loku faleghu kaisei glepo teke lilisei ihei balugna mana mala enighu kaisei nogna glepo teku mana na.
Ka teke hata fapulo mae igne unha teke nogna mana re,
mana ke tusu fapulo unha teke au balugna mana re.
Mana theome tangomana te blau na.
Mana tangomana tufa gano ka ihei te theo ghegna gano na,
eghuteuna tangomana te tufa pohe ka ihei te theo nogna pohe na.
8Mana theome tangomana te snakreni te tufa sileni ka keha mae na te mala hata intres biꞌo mana tagna na.
Leuleghu fata na mana theome magnahaghei te eni kaisei glepo te diꞌa na.
Mana tangomana te fate ka puhi te doglo na.
9Mae igne leghudi nogu cheke iara re,
eghuteuna mana theome huhughudi nogu vetula iara re.
Mae ihei te doglo igne, mana ginauna hatini nakarha te keli na.
Igne nogu cheke iara LORD God na.
10-11“Eghume ghathoni mae ihei te doglo nei theome edi glepo te diꞌa re teu igne, mana au kaisei thugna nalhaꞌu te thono diꞌa fara puhigna na, eghuteuna mae thugna mana igne theome leghuni puhi te doglo na, eghuteuna mana blau koba, nei falehe naikno koba eghu. Mana ghamu koba nafnahi teke fafara mare ka mumuju ka vido blahi ke kligna thogele, eghuteuna mana thuru fodu koba ka khetodi mae kheragna fofodu re. 12Mana goigonidi koba naikno te kuma re eghuteuna mana blau koba. Eghuteuna mae igne loku fapulo koba glepo teke lilisei ka mana mae kheragna fofodu na, mala eni ghu mana kaisei nogna glepo teku na. Kate hata fapulo mae igne unha teke nogna re, mana theome tangomana teke tusu fapulo unha mae igne teke lisei soru teku ka mana na. Mana tei koba ka nodi vido mala tarai mae bongihehe ke kligna thogele, eghuteuna mana tarai koba ka mumuju te thono diꞌa fara. 13Mana tufa sileni koba ka keha mae na mala hata sileni biꞌo. Ba, mae igne ginauna au ka karha? Theo! Mana ginauna mala lehe! Mana edi koba glepo te diꞌa re, eghume mana ginauna mala lehe kolho. Nu najrafagna thegna igre kolho nate faleheni mana na.
14“Ghathoni mae te diꞌa te au kaisei thugna nalhaꞌu igne, nu neuba mae thugna mana igne ne filo glanidi nakhibogna mae kmagna na, mana theome leghuni kolho puhigna mae kmagna na. 15Mana theome tarai ka mumuju te diꞌa teke tarai naiknodi Israel ke kligna fanukhu igre. Eghuteuna mana theome ghamu nafnahi teke fafara lao mare ka mumuju. Mana theome thuru fodu ka khetogna mae kheragna na. 16Mana theome parani ihei, eghuteuna kate hata sileni ghu kolho ka mae te kuma na, mana theome tangomana te lilisei faraugha keha glepo, nu mana ke foli fapulo sileni tuana. Mana theome blau, eghuteuna mana tufa gano ka ihei te theo ghegna gano na, eghuteuna tufa pohe ka ihei te theo nogna pohe na. 17Mana theome tangomana te goigonidi iheire te kuma. Mana theome tusu lao sileni ka keha mae na mala hata sileni biꞌo. Mae igne leghudi nogu cheke iara re, eghuteuna mana tajidi koba nogu vetula iara re.
“Mae igne ginauna theome lehe ka nakhibogna mae kmagna na, nu mana ginauna karha kolho. 18Nu naugna kmagna mana igne paradi koba naikno re, nei blau koba, nei edi koba glepo diꞌa re ka nogna naikno re, eghume mae kmagna mana igne ginauna mala lehe ka nakhibogna thegna re.
19“Nu ghotilo mala ghusna eghu koba, ‘Naugna unha si thugna mae igne te theome papara eidi nakhibogna mae kmagna grea?’ Naugna mae thugna mana igne edi koba unha glepo te doglo nei keli teure, eghuteuna mana leghudi fabrahu vetula re, mana ginauna theome lehe. 20Mae ihei te tapla jafra ka nakhibo na, mana ginauna mala lehe. Thugna mana re ginauna theome tangomana te au papara ka nakhibogna mae kmadi na, eghuteuna mae kmadi na theome tangomana te au papara ka nakhibodi thudi re. Ihei te au doglo na, mana ginauna hata nogna fablahi, nu ihei te diꞌa na mala au papara eidi glepo te diꞌa teke edi mana re.
21“Nu jame kaisei mae te diꞌa figri tagrudi nakhibogna re, eghuteuna leghudi nogu vetula iara re, eghuteuna edi unha glepo te doglo nei keli teure, mana ginauna theome tangomana te lehe na. 22Iara ginauna hata koko nakhibogna mana re, eghuteuna na theome tangomana teke ghathodi nakhibogna mana re. Uve, mana ginauna theome lehe, naugna mana ne edi koba glepo te doglo re. 23Ba, iara LORD God kelitagu te filodi naikno te diꞌa gre te lehe na? Theo! Nu iara kelitagu te filodi teke figri leghu mare ka nakhibodi fateote’o mala ke karha.
24“Nu jame kaisei mae te doglo lilisei puhi te doglo na eghuteuna mana edi koba puhi te diꞌa re jateula te edi koba mae te diꞌa ra eghu, ba mae igne ginauna tangomana nate karha na? Theo! Iara ginauna theome ghathodi glepo te keli teke edi mana tifeiro ra. Uve, naugna mana la tirogna ghauhi iara, eghuteuna mana la snivihi ka nakhibo, mana ginauna mala lehe kolho.
25“Nu ghotilo cheke eghu koba, ‘Puhigna LORD God igne theome doglo!’ Fanomho fakeli, ghotilo naiknomi Israel ra! Ba, ne theome doglo unha te edi iara igre eghu si ghotilo gaoghathomi ia? Theo, unha te edi ghotilo are site theome doglo rea! 26Jame kaisei mae te doglo mana tirognani puhi te doglo na eghuteuna mana tapla jafra koba ka nakhibo, mana ginauna mala lehe ka unha glepo te diꞌa te edi mana re. 27Nu jame kaisei mae te diꞌa figri leghu ka puhigna mana te diꞌa ka nakhibo na, eghuteuna ke edi glepo te doglo re nei mana leghuni nogna vetula God, mana ginauna tangomana te fakarhani thegna. 28Naugna mana ne filo glanidi nakhibogna re, eghuteuna mana tirognani puhi te diꞌa na, eghuteuna mana ginauna theome lehe. 29Neuba, ghotilo naiknomi Israel gre cheke eghu koba, ‘Puhi gna LORD God igne theome doglo!’ Ghotilo naiknomi Israel ra. Ba, ne theome doglo unha te edi iara igre eghu ghotilo gaoghathomi na? Unha te edi ghotilo are site theome doglo rea!
30“Eghume iara ginauna fate ghami ghotilo gnafa naiknomi Israel ra, eidi unha teke edi ghotilo ra. Iara LORD God cheke kate tutuani ka ghotilo: Ghotilo mala figri leghu ka nakhibomi fateote’o. Jame te eghu ghotilo na, nakhibomi ghotilo igre ginauna theome tangomana te goigoni ghami ghotilo na. 31Ghotilo koko puhimi te diꞌa te figri tagru ghau iara are, eghuteuna ghaoghathomi nei puhi ka nakarhami teu ghotilo are mala ke majaghani fapulo. Ghotilo naiknomi Israel ra! Naugna unha si ghotilo te magnahaghei lehe kolho gnea? 32Iara LORD God theome magnahaghei te filoni te kafe lehe naiknore. Eghume, ghotilo thosei tapla jafra ka nakhibo mala karha!”
19Kaisei khoje diꞌanagnafa
1LORD ne cheke eghu ka iara, “Kojeni kaisei khoje diꞌanagnafa eidi phei king di Juda, ne cheke eghu:
2“ ‘King!
Unha si idomu iagho gnea?
Naꞌa jateula kaisei lion gaꞌase eghu,
thuru farihoteidi lion.
Naꞌa reireghi fakelidi thugna re
farihoteidi sua lion igre.
3Naꞌa tajini kaisei thugna,
ne ghilei kaisei lion nheta.
Naꞌa farirhiuni mala lolhoku
nei kina sasaka mala ghamu ghegna na,
eghuteuna mana gognarona kaisei lion biꞌo
eghuteuna mana tangomana te ghamu naikno na.
4Naiknodi keha kantri igre
nomhini thoutonu eigna lion igne.
Aonu mare ne lolhoku lamna khora glose
aheva teke dokha mare mala snoꞌo mana lamna teku na.
Mare fakhale,
korho ne tei Ijep.
5“ ‘Kate filo glani idogna na
gobigna lepo teke ghathoni naꞌa na
theo nafugna kolho,
aonu naꞌa neke hata keha thugna na,
eghuteuna mana ne jaola ne kaisei lion nheta.
6Kate biꞌo haghe na,
mana ne tei baludi keha lion re.
Mana jaola ne fariuriu
te mala hata ghegna gano na,
eghuteuna mana jaola tangomana te ghamu naikno na.
7Mana thuru baludi gaꞌasedi lion re,
eghuteuna mana biꞌo haghe ne famane fara.
Mana ne goigoni nodi namono mare re.
Kate eha fabiꞌo mana na,
mare te gnafa ka kantri igne
ne thono mhaghu nodi fara.
8Ke leghu na, keha kantri re
ne kafe mei heva heva mala magra ka mana.
Mare lilisei fangna mala fanograni mana,
mala khale mana ka phighoro igne.
9Mare fakhaleni mana,
eghuteuna korhoni mana ne tei ke lamnagna kaisei bokis,
mala pala tei ka king gna Babilonia.
Mare ne lilisei lamna suga sosolo,
mala theome tangomana kaisei naikno teke nomhini
naoglagna mana na ke kligna thogele gna Israel.
10“ ‘Idomi ghopa na jateula gaju grep
te au kmana grege majaghani ra eghu,
naugna mare ne joꞌu ka geri khoꞌu.
Naꞌa famane kotu fara,
eghuteuna au kmana fuꞌagna
naugna ne kotu ka vido
te au kmana khoꞌu.
11Gregegna re rheta,
naba mala horo nogna khodo king.
Gaju grep igne kotu mei
haghe salaꞌudi keha gaju mhata are.
Naikno te gnafa re tangomana te filoni gaju igne
naugna kotu ne brahu fara,
eghuteuna au kmana grege.
12Nu God ne diꞌatagna fara,
eghuteuna mana rarathu ne koko soru ka glose na.
Nuri brana gna ke maghati na ne ghaghafa mei
eghuteuna fuꞌagna re khapra ne khoko pari.
Gregegna re jaola ne gnagha,
ne gnhubra ka khaꞌaghi.
13Gognarona mare joꞌu gaju grep igne
ke lamna namono nagou,
ka vido aheva te theo kaisei khoꞌu.
14Khaꞌaghi na ne fufunu ka kaisei grege biꞌo,
ne nhako keha grege re
baludi fuꞌagna re.
Theo kaisei grege te rheta te au na
te naba te mala
horo nogna khodo king.’
“Igne kaisei khoje diꞌanagnafa eghuteuna ghotilo mala koje jateula kaisei khoje mala diꞌanagnafa eghu.”
20Israel theome gnafa te figri tagruni LORD
1Nabotho narane ka falima nhigra ka fafitu finogha funu ka narane teke huhuru fajifla ghami te mei au agne Babilonia, keha mae mala baubatu Israel igre ne mei rhori soru ke ulugu iara, mala hironi gaoghathogna LORD na.
2Aonu LORD ne cheke eghu ka iara, 3“Maegna ka nauthoglu. Mae mala baubatu igre mei agne mala hironi gaoghathogu iara LORD God. Nu iagho cheke ranghidi nogu cheke iara igne: Naugna unha si ghotilo te magnahaghei mei hironi gaoghathogu iara na gnea? Iara eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa igne: Iara theome snakre ghami ghotilo te toreni kaisei glepo ka iara. Igne nogu cheke iara LORD God.
4“Maegna ka nauthoglu. Ba, iagho tarabanahi te mala fatedi mare nei chekeni narane te mala paradi mare teuna? Jame te eghu na, iagho tei mala cheke faheta ka mare eidi puhi te diꞌa teke edi teke mae kuꞌedi mare tifa ra. 5Iagho cheke ka mare: ‘Tifa na, iara LORD God neke vahini Israel mala nogu thegu neku, eigna iara neke kulu eni kaisei nhaꞌa cheke te rheta ka kuꞌemi ghotilo ra, mae iheire teke karha mei ke leghugna kuꞌemi ghotilo Jekop tifa ia. Kani teke au mare Ijep ia, iara neke fakakhana nogu nolaghi na ka mare, eghuteuna iara neke cheke eghu ka mare, “Iara nomi LORD God ghotilo.” 6Ka narane tuana, iara neke eni kaisei nhaꞌa cheke te rheta mala hata fajifladi Ijep, eghuteuna batu teidi ka kaisei namono aheva teke kulu vahini iara te mala au mare tagna na. Namono igne famane keli fara salaꞌudi keha kantri te gnafa ka nauthoglu igne. Glosegna na thono keli fara, eghuteuna leuleghu fata na au kmana gano tagna. 7Iara neke cheke eghu ka mare, “Ghotilo te gnafa na mala thosei fathona ghami themi ka tathagu iara na ka mumuju te diꞌa di Ijep. Koko mumuju te tarai ghotilo are. Iara nomi LORD God ghotilo.”
8“ ‘Nu mare figri tagru ghau iara, eghuteuna tirodi fanomho ka iara. Mare theome koko mumujudi Ijep te tarai koba mare igre. Eghume, kani au teku mare Ijep ra, iara neke diꞌatagu fara neke tarabana te mala paradi mare ka nogu nolaghi biꞌo na. 9Nu iara neke theome eni igne, naugna jame laseni naiknodi Ijep gre igne meuna, mare ginauna faparini nanghagu iara na. Naugna iara neke nhaꞌa chekehi ka naiknodi Israel te au farihoteidi naiknodi Ijep igre te mala hata fajifladi iara nogu naiknore ka kantri Ijep. Jame te theome leghuni iara nogu nhaꞌa cheke na, naiknodi Ijep igre ginauna faparini nanghagu iara na. 10Eghume, iara neke hata fajifladi Ijep neke batudi neke tei ke lamnagna namono nagou na. 11Iara neke cheke faheta ka mare eghuteuna farirhiudi mare nogu vetula re. Jame ihei te faꞌuvedi nei leghudi teu nogu cheke iara igre na, mana tangomana nate au fakeli na. 12Uve, iara jaola neke cheke ranghidi mala ghatho tahuni mare nogu narane Sabat na mala gnafa mare tagna, mare tangomana te leghuni, nei laseni eghu teke eni iara nhaꞌa cheke igne baludi mare. Eghuteuna mare mala jaola laseni te iara LORD, iara neke fablahidi mala nogu naikno blahi iara.
13“ ‘Neuba ngau, naiknodi Israel gre neke cheke fapari ghau iara ke lamna namono nagou. Eghuteuna neuba mare ne laseni eigna ihei te leghudi nogu vetula iara re mana ginauna au ka nakarha te keli teu igne, mare tirodi leghudi kolho nogu vetula, nei nogu farirhiu teu iara re, eghuteuna mare ghathoni narane Sabat gne jateula te fiti narane ra eghu kolho. Eghume te chekeni iara na, iara tarabanau kolho te mala goigonidi mare ke lamna namono nagou na, mala haimini mare te diꞌatagu iara ka mare na. 14Nu iara na theome eghu, naugna jame naiknodi ka keha kantri te au falithuidi mare igre ginauna faparini nanghagu iara na. Mae igre neke filo glani ghau iara teke hata meidi iara funu Ijep. Jame te theome leghuni iara nhaꞌa cheke igne na, mare ginauna faparini nanghagu iara na. 15Nu kani au nga teku naiknodi Israel gre ka namono nagou na, iara neke cheke faheta ka mare eigna iara ginauna na theome batudi mare tei ka famane namono aheva teke tusu lao iara ka mare na. Namono tuana thofno keli fara salaꞌudi keha kantri te gnafa ka nauthoglu igne. Glosegna na thofno keli fara, eghuteuna leuleghu fata na au kmana gano tagna. 16Iara neke chekeni igne, naugna mare ne theome au glolodi kolho nogu vetula nei farirhiu teu iara re. Mare tirodi ghatho tahuni kolho narane Sabat mala gnafa mare teku iara igne, nu mare magnahaghei te tarai kolho ka nodi mumuju god thedire. 17Nu iara kokhoni nogudi fara neke theome snakredi te kafe lehe mare ke lamna namono nagou na. 18Iara neke cheke eghu ka thudi mare re, “Ghotilo thosei leghudi cheke nei kastom nei vetula eghu teke leghudi teke mei kuꞌemi ghotilo tifa ra. Eghuteuna ghotilo thosei fathona ghami themi ka tathagu iara na kate tarai ghotilo ka nomi mumuju are. 19Iara nomi LORD God ghotilo, eghuteuna ghotilo mala leghudi nei ghatho tahudi eghu nogu vetula nei cheke teu iara igre. 20Ghotilo mala ghatho tahuni nogu narane Sabat iara igne. Narane igne mala ke ghatho fapuloni nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo ia. Ghotilo mala gnafa ka narane igne, eghuteuna ghotilo ginauna laseni, iara ngala nomi LORD God ghotilo na.”
21“ ‘Nu goro sua gre jaola magri ghau iara. Eghuteuna neuba mare ne laseni te mae ihei ngala te leghudi nogu vetula iara re ngala nate hatini u nakarha te keli na ginauna neu, mare theome leghudi kolho nogu cheke iara re, ba taji fakelidi nogu vetula iara re. Eghuteuna narane Sabat mala gnafa mare teku iara igne jateula te fiti narane ra eghu kolho ka gaoghathodi mare na. Naugna igne iara diꞌatagu fara neke ghaoghatho te mala paradi mare ke lamnagna namono nagou na. 22Nu iara neke theome eni igne, naugna jame eni iara igne meuna, naiknodi keha kantri te au falithuidi mare igre ginauna faparini nanghagu iara na. Naugna mare laseni teke hata fajifla iara nogu naiknore ka kantri Ijep. Jame te theome leghuni iara nogu nhaꞌa cheke igne na, mare ginauna famamajani nanghagu iara na ka tathadi naiknodi keha kantri are. 23Ke lamnagna namono nagou na, iara neke eni kaisei nhaꞌa cheke te mala kuru fajifladi mala tei au tafri mare ka keha kantri ka nauthoglu gne. 24Iara neke fatedi mare, naugna mare neke tirodi fanomho ka nogu cheke nei nogu vetula teu iara re. Eghuteuna narane Sabat mala gnafa mare teku iara igne, mare lausasabani kolho. Eghuteuna mare tarai kolho ka mumuju teke sari kuꞌedi tifa ra. 25Eghume iara na snakre di kolho mare te mala leghudi ka keha vetula nu cheke teu te diꞌa re, nu na theome tangomana mare te toghodi thedi mala au ka nakarha te keli. 26Iara lisa laodi mala fathonadi thedi ka tathagu iara na, naugna mare ne fafara thudi teke kulu karhare ka mumuju god. Iara eni igne, mala rhana nodi nei laseni eghu mare iara te LORD na.’
27“Maegna ka nauthoglu. Naugna glepo tugne igne, iagho mala cheke ka naiknodi Israel te iara LORD God te chekeni igne: ‘Ka puhi igne, kuꞌemi ghotilo ra neke cheke fadiꞌa ghau iara, eghuteuna mare tirodi ghau iara, nei tei koko ghau iara. 28Kate hata iara kuꞌemi ghotilo ra te tei au ka kantri teke nhaꞌa chekeni iara teke tusu falao ka mare igne na, mare neke filoni kaisei thogele kligna, ba kaisei gaju biꞌo te au kmana khaklagna mala fafara ka mumuju god ka vido tuana. Iara thono diꞌatagu fara kau fafara igre, nei ka waen te tusu lao mare ka god te chaichaghi igre. 29Iara ne ghusnadi mare aheva te tei mare te tarai ka god igre, mare te cheke eghu, “Ka nogna vido blahi Bama.” Funu ka narane igne mare kiloni vido igne Bama, ghilei thoke gognarogne. Naugna gaoghathogna Bama gne kaisei vido blahi mala tarai.’ ”
30“Naugna igne, iagho mala cheke ka naiknodi Israel ra, iara LORD God te chekeni igne: ‘Naugna unha si ghotilo te leghudi puhidi kuꞌemi tifa ra te fathona ghami themi ka tathagu iara na gnea? Naugna unha si ghotilo te leghudi fabrahu mumuju te diꞌa igrea? 31Kate snakredi ghotilo te mala fafara lao thumi nalhaꞌure ka mumuju te diꞌa igre na, ghotilo fathona ghami themi fabrahu ka tathagu iara na la ghilei mei thoke ka narane gognarogne. Ghotilo naiknomi Israel ra! Naugna unha si ghotilo te edi koba glepo te diꞌa igrea, ba ghotilo tangomana ghami te mei te hironi gaoghathogu iara na? Iara eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara LORD God mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa. Iara ginauna theome snakre ghami ghotilo te toreni kaisei glepo ka iara na!’ ”
God parani Israel mala ke keli fapulo
32“ ‘Ghotilo cheke eghu koba, “Ghehati magnahaghei te jateula naiknodi keha kantri te tarai ka gaju nei ka thina teu are.” Nu unha te ghathoni ghotilo igne, ginauna theome tangomana nate thoke mei na. 33Iara eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara LORD God mae ihei te karha fabrahu tifa te tifa: Iara ginauna diꞌatagu fara ka ghotilo, eghuteuna iara ginauna funei fruni ghami ghotilo ka nogu nolaghi biꞌo. 34Uve, iara ginauna diꞌatagu fara ka ghotilo, eghuteuna iara ginauna hata fapulo ghami ghotilo ka nogu nolaghi biꞌo, ka kantri aheva teke kuru tei ghami iara teke tei au tafri ghotilo tadi are. 35Iara ginauna hata mei ghami ghotilo ka namono nagou aheva keha kantri te au falithui ghami teu, ka vido tuana iara ginauna fate ghami ka tathami ghotilo re. 36Iara ginauna fate ghami ghotilo jare jateula teke fatedi iara kuꞌemi ghotilo ka namono nagou Ijep na tifa ra eghu. Igne nogu cheke iara LORD God. 37Iara ginauna huhuru ghami ghotilo mala leghuni u nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo ia, eghuteuna fofota naikno te diꞌa re ka naikno te keli re eghu, jateula mae ihei te greireghi sipu te fofota nogna sipsip ra eghu. 38Uve, iara ginauna hata fajifla ka ghotilo iheire te tapla jafra ka nakhibo nei theome gnafa te magri ghau iara na teu are. Neuba iara ne hata fajifladi ka keha kantri are, nu iara ginauna theome snakredi naiknodi Israel teke pulo mei ka nodi namono re. Eghuteuna ghotilo ginauna laseni te iara LORD.
39“ ‘Ghotilo naiknomi Israel ra! Iara LORD God te cheke eghu ka ghotilo igne: Jame te magnahaghei tarai ghotilo ka nomi mumujure, edi si ghotilo. Nu ke leghu na, iara ginauna fofotho khulimi ghotilo are mala theome fanomho nei leghudi eghu nogu cheke iara re. Iara ginauna theome snakre ghami ghotilo mala goigoni ni nanghagu te blahi na ka puhi te tarai ghotilo ka mumuju nei tusu lao fafara ranghidi. 40Iara LORD God cheke tutuani ka ghotilo: Iara ginauna hata fapulo ghami ghotilo ke kligna nogu thogele blahi Israel. Ka vido igne, naikno te gnafa Israel igre ginauna fafnakno ghau iara eghuteuna iara ginauna kelitagu fara ka mare. Eghuteuna ka vido tuana, ghotilo ginauna tangomana te tusu mei nomi namha re ka iara baludi nomi fafara blahi ghotilo re. 41Ka teke hata fapulo ghami iara ka keha kantri aheva teke tei au tafri ghotilo tadira, iara ginauna kelitagu ka ghotilo jateula teke kelitagu iara ka teke gahu ghotilo insens te famane sisiri keligna fara kate mei tarai ghotilo ka iara. Eghuteuna naiknogna kantri igne ginauna filoni iara ngala te blahi na. 42Ghotilo ginauna laseni iara LORD mae ihei teke hata fapulo ghami ghotilo Israel ka namono aheva teke nhaꞌa cheke iara ka kuꞌemi ghotilo tifa ra. 43Ka narane tuare, ghotilo ginauna nake ghatho fapulodi gobigna lepo te diꞌa teke fathona ghami themi ka tathagu iara na, eghuteuna ghotilo ginauna tiromi ghami themi ka puhimi te diꞌa re. 44Ghotilo naiknomi Israel ra! Iara ginauna theome tughu fapulo ka ghotilo puhimi ghotilo te diꞌa nei glepo te diꞌa eghu teke edi ghotilo ra, nu iara ginauna kokhoni ghami ghotilo, nei naiknodi Israel ginauna fafnaknoni nanghagu iara na. Eghuteuna ghotilo ginauna lase ghau iara LORD. Igne nogu cheke iara LORD God.’ ”
Cheke naba eigna namhata ke mata te nhako ka khaꞌaghi
45LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 46“Maegna ka nauthoglu. Filo tei sagho ke mata mala cheke faheta ka namhata tuana. 47Iagho cheke eghu ka mare, ‘Fanomho fakeli ka nogna cheke LORD igne! LORD God ne cheke eghu: Iara la tarabanahi te mala fakasa khaꞌaghi ka iagho te mala nhako fahui gaju te gnafa te karha teu ba gaju tela lehehi te au ka iagho are! Ginauna theo kaisei naikno nate tangomana te faleheni na khaꞌaghi igne, eghuteuna tathadi nei foflodi teu naikno te gnafa falithuini namhata igne funu ke mata te tei thoke ke raru na, ginauna jaola nhako ka khaꞌaghi. 48Eghuteuna naikno te gnafa re ginauna laseni te iara teke fakasa na khaꞌaghi igne, eghuteuna theo kaisei naikno nate tangomana nate faleheni na!’ ”
49Iara cheke eghu, “LORD God! Naiknore ginauna theome fanomho ka iara, naugna mare khogla cheke eghu eigu iara kolho, ‘Mana mae mala cheke naba kolho!’ ”
21Nogna naflahi mala magra LORD
1LORD ne cheke mei ka iara nogna cheke na. Mana ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Filo tei Jerusalem mala nhaꞌa soru chekemu na ka vido blahi te tarai naikno are, eghuteuna cheke faheta eghu ranghini Israel, 3‘LORD ne cheke eghu: Iara cheke faheta ka ghotilo. Iara ginauna korho fajifla nogu naflahi mala magra na mala aknu falehe hui nomi naikno te gnafa ghotilo are neuba mare ne doglo ba diꞌa. 4Uve, iara ginauna korho fajifla nogu naflahi mala magra na mala aknu falehe ghami ghotilo funu ke mata tei posa ke raru, mala tangomana iara te aknu falehe ghami ghotilo gnafa neuba mare ne doglo ba diꞌa. 5Naugna igne naikno te gnafa ka nauthoglu ginauna laseni iara LORD, eghuteuna iara la tarabanahi te mala aknu falehe te hui naikno te gnafa re, eghuteuna iara ginauna na theome lisei fapulo nogu naflahi na ka vido mala augna na.’
6“Eghume, maegna ka nauthoglu, iagho mala diꞌanagnafa nei tanhi eghu ka tathadi naiknore, fagaglanagna nou diꞌanagnafa na. 7Eghuteuna jame te ghusna eghu mare ka iagho na, ‘Naugna unha sagho te diꞌanagnafa nei tanhi teu fabrahu gnea?’ Iagho ginauna cheke eghu ka mare, ‘Iara diꞌanagnafagu fara, naugna iara laseni kaisei nonomho te diꞌa ginauna mei ka ghotilo. Ghotilo ginauna mhaghu nomi fara, eghuteuna khamemi nei ghahemi teu ghotilo te gnafa re ginau glaꞌe fara ka namhaghu, eghuteuna gaoghathomi ghotilo re ginauna glaꞌe soru, eghuteuna ghotilo ginauna jaola nanga nomi fara.’ Nonomho te diꞌa igne ginauna ghosei mei, eghuteuna kate mei na, glepo te diꞌa igne ginauna mei tutuani. Igne nogna cheke LORD God!”
8LORD neke cheke eghu ka iara. Mana ne cheke eghu, 9“Maegna ka nauthoglu. Iagho cheke ka mare iara LORD God teke chekeni cheke igne:
“ ‘Kaisei naflahi mala magra
te thono fnonu fara,
eghuteuna thono siasigla fara,
la tarabanahi.
10Mare la jaha fafnonuhi mala aknu falehe naikno,
eghuteuna thono siasigla fara jateula nakafli eghu.
Theo kaisei naikno nate glealeꞌa na
ka nogu naflahi iara gne.
Thuguo,
nogu naflahi mala magra iara gne
theome mala fafnaknoni kaisei king ka nogu nolaghi iara na.
11Iara la tusu laohi naflahi igne
ka mare mala fasiasigla.
Ginauna fnonu
nei siasigla fara eghu.
La tarabanahi
malagna mae ihei te falehe naikno.
12Maegna ka nauthoglu,
iagho mala diꞌanagnafa nei tanhi fabiꞌo eghu.
Naflahi igne
mala magra ka nogu naikno iara re,
eghuteuna ka mae biꞌomi ghotilo re eghu.
Uve, mare te gnafa na
ginauna lehe ka magra.
Eghume iagho fakakhana
te diꞌanagnafa fara iagho na.
13“ ‘Iara na fariuriudi nogu naiknore. Unha nate thoke mei ginauna jame nogu naflahi mala magra iara na theome fafnaknoni kaisei king ka nogu nolaghi iara na mala theome karha king igne? Igne nogu cheke iara LORD God.’
14“Eghume, maegna ka nauthoglu,
iagho mala chekeni cheke igne,
eghuteuna fakakhana te diꞌatagu fara iara ka mare na.
Naflahi igne ginauna theome gnafa nate katodi naiknore.
Uve, ginauna mei fapea fata na eghuteuna fatilo fata na eghu.
Igne naflahi mala aknu falehe naikno na,
na mei mala aknu falehedi mare ka vido te gnafa.
15Gaoghathodi naiknore ginauna glaꞌe soru naugna iara lilisei nogu naflahi na ka grengatha te gnafa ka nodi namono mare na.
Thono siasigla fara jateula nakafli ra eghu tarabana mala falehe naikno.
16Naflahi! Rave naikno fei khame nheta nei fei khame maeri eghu!
Aknu falehedi naiknore ka vido te gnafa aheva te tei iagho na!
17Iara jaola fakakhana te diꞌatagu fara ka mare na,
eghuteuna ke leghu na diꞌatagu iara na ginauna hui. Iara LORD te cheke igne!”
Nogna naflahi mala magra king gna Babilonia
18LORD ne cheke mei nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 19“Maegna ka nauthoglu. Iagho edi phei nabrou mala jifla tei ka kaisei kantri aheva nogna naflahi mala magra king gna Babilonia tangomana te mei tagna na. Eghuteuna iagho mala eni kaisei fagaglana ka khegra te au ka vido aheva te fnota nabrou na. 20Ei fagaglana ka kaisei nabrou te leghuni te tei ka namono biꞌo Raba ka kantri Amon. Eghuteuna eni keha na ka nabrou te tei Jerusalem aheva te au gringni biꞌo te falithuini nei keha vido ka namono Juda. 21Naugna king gna Babilonia na kegra ka fagaglana ka vido aheva te fnota nabrou na. Ka vido tuana te loku ka ghodi teu mana nogna jatare jateula giligomo eghu, eghuteuna mana cheke ka nogna mumuju god re mala laseni gaoghathogna mana na, eghuteuna mana famane filo fakeli ka khebugna buluka teke fafara ka nogna god re. Mana eni u nafnata giligomo igne mala laseni nabrou aheva nate leghuni mana na. 22Aonu mana korho fajifla jata na fei khame nhetagna aheva te ghodini Jerusalem. Jata igne cheke ranghini mana mala tarabana thaba biꞌo mala paꞌe soru gringni thina nei grengathagna teu namono igne, eghuteuna mana ehadi nogna mae soldia re eigna narane mala magra. Jata igne jaola cheke ranghini mana mala pulei mei thina nei glose eghu ka pesigna gringni thina gna namono Jerusalem, mala bligi mare te apla te tei lamna te mala hata namono igne, eghuteuna pulei mei glose falithuini namono igne mala poru ke leghudi mala fada falehedi naiknore. 23Naikno te gnafa Jerusalem igre ginauna theome fatutuanidi gobigna lepo igre, naugna mare neke enihi kaisei nhaꞌa cheke balugna king gna Babilonia mala au fakeli, nei au ka pharikeli eghu balugna mana. Nu king igne ginauna filodi mare te theome leghuni u nhaꞌa cheke tuana, eghuteuna mana ginauna uludi mare eghuteuna hatadi mare tei mala sosolo ka nogna kantri na.
24“Naugna igne iara LORD God cheke eghu: ‘Te mala para ghami ghotilo na iara ginauna snakredi mae naoka re mala mei hata ghami ghotilo, naugna naikno te gnafa re filo glanidi puhimi ghotilo te theome magnahaghei ghau iara na. Gobigna lepo te edi ghotilore, fakakhana puhimi ghotilo te diꞌa re.
25“ ‘Iagho king gna Israel! Iagho thono mae diꞌa fara! Nou narane leghu lahu iagho na agnehi gognarona, iara ginauna nhaꞌa ari papara biꞌo ke klignamu iagho. 26Iara LORD God te cheke ranghi nigho iagho mala hata koko pohe ka phaꞌumu iagho ana balugna nogna khepi nafnakno king ana. Gobigna lepore ginauna tughu. Iheire te theo nodi nolaghi re ginauna kegra funei, eghuteuna iheire te kegra funei gognaro igre ginauna theo nodi nolaghi. 27Roꞌe soru! Roꞌe soru! Iara roꞌe soru namono igne! Nu namono igne ginauna na theome jateula teke filoni naiknore ia eghu ghilei thoke mei nogna narane mae ihei teke vahini iara na mala parani namono igne. Ka narane tuana, iara ginauna lisa soru namono igne ke parigna nogna nolaghi mana.’ ”
Naflahi mala magra igne ne aknu falehe naiknodi Amon
28LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Iagho chekeni cheke teke cheke iara LORD God eigna naiknodi Amon te cheke faparini Israel. Igne nogu cheke iara na: ‘Ghotilo naiknomi Amon!
“ ‘Kaisei naflahi mala magra
la tarabanahi te mala aknu falehe naikno na,
eghuteuna thono siasigla fara
jateula nakafli eghu.
29Nogna naflahi king gna Babilon igne ginauna kusu graradi naikno te diꞌa fara ka namono Amon.
Narane te mala paradi mare na la meihi,
naugna puhidi naikno igre thono diꞌa fara.
Mifi teke filoni mare eigna naflahi igne theome tutuani,
eghuteuna kate eni mare giligomo igne te mala laseni unha nate thoke mei na,
cheke tughugna na khogla chaghi kolho.
30“ ‘Aonu naflahi mala magra igne neke lisei fapulo ka gloigna na.
Iara ginauna chekeni naflahi igne mala para nigho iagho ka vido aheva teke vahi nigho iara te mala loku ranghi ghau iara teku na.
31Iagho ginauna haimini nolaghi te diꞌatagu fara iara ka iagho na.
Iara ginauna snakre lao nigho ka mae iheire te nheta ka magra nei lasedi puhi te mala goigonidi gobigna lepore.
32Khaꞌaghi na ginauna nako nigho fara.
Eghuteuna dadaramu na ginauna thofa ke lamnagna nou kantri na,
eghuteuna ginauna theo kaisei naikno nate ke ghatho nigho na.
Iara LORD te chekeni igne.’ ”
22Diꞌa fara puhidi naiknodi Jerusalem
1Chekegna LORD na ne mei ka iara. Mana ne cheke eghu:
2“Maegna ka nauthoglu. Ba, iagho tarabanahi te mala fateni Jerusalem na? Namono igne fodu ka mae te falehe naikno. Iagho tei cheke faheta ka mare, naugna puhidi mae igre thono diꞌa fara. 3Iagho cheke ka mare, igne unha te chekeni LORD God na: ‘Ghotilo naiknomi Jerusalem! Ghotilo aknu falehe kmana naikno eghuteuna ghotilo tarai ka mumuju teke sari themire, eghuteuna ghotilo fathona ghami themi ka tathagu iara. 4Naugna puhi igne, ghotilo theome klinohi ka tathagu iara na, eghuteuna ghotilo nabami te mala papara na. Eghuteuna narane te mala para ghami ghotilo iara na la thofno namo meihi gognarona. Eghuteuna naugna puhi igne, iara snakredi naiknodi keha kantri igre mala maꞌe ghami ghotilo nei cheke fapari ghami ghotilo. 5Naikno iheire te au falithui ghami ghotilo, nei naikno iheire te au delei teu igre ginauna maꞌe ghami ghotilo nei cheke fapari ghami ghotilo, naugna mare laseni te nomi namono ghotilo igne fodu ka nakhibo, eghuteuna ghotilo theome au ka pharikeli.
6“ ‘Nomi maedi Israel mala baubatu ghotilo gre, au nodi nolaghi mala falehe naikno kolho. 7Theo kaisei naikno ka namono igne te ghatho tahudi idodi kmadire. Eghuteuna ghotilo chaghidi naiknodi delei te mei au balumi, goro sua glehe kokoi, nei goro naikno biꞌo te glehe kokoi. 8Ghotilo theome ghatho tahudi nogu glepo blahi nei nogu narane Sabat mala gnafa teu iara igne. 9Ke lamnagna namono igne, naiknore cheke chaichaghi koba eidi keha naiknore, mala tangomana mare te aknu falehedi keha naiknore. Eghuteuna kehare ghamu nafnahi teke fafara ka mumuju. Eghuteuna keha ka ghotilo ei puhi diꞌa koba ka gaꞌase. 10Keha ka ghotilo thuru fodu baludi khetodi kmadi re, ba ei puhi diꞌa baludi gaꞌase te thokedi nodi nhigra re, ka narane gaꞌase igre te theome gae ka tathagu iara na. 11Eghuteuna kehare ei puhi diꞌa ka khetodi thabusidi thedi re, eghuteuna kehare ei puhi diꞌa ka thudi gaꞌase ivadire, ba ka greghadire, neuba greghagna igne ne thofno thugna kmadi na neu ngala. 12Ka namono igne, keha ka ghotilo hata sileni ka mae iheire te magnahaghei aknu falehe naikno. Eghuteuna ghotilo hata intres biꞌo ka kaoni teke tusu lao ghotilo ka kherami are, eghume ghotilo thofno dedei fara naugna ghotilo chaghidi kolho naiknore. Ghotilo la ghatho iho ghau iarahi. Igne nogu cheke iara LORD God.
13“ ‘Eghume iara ginauna fakakhana te diꞌatagu fara ka ghotilo na, naugna ghotilo ne chaghidi koba nei aknu falehedi koba neu naiknore ke lamnagna namono igne. 14Ba, ghotilo ginauna tangomana ghami nate kegra heta kate para ghami iara na? Iara LORD te chekeni igne, iara ginauna eni glepo igne. 15Iara ginauna khi fajifla ghami mala tei au tafri ghotilo ka keha kantri delei. Eghuteuna iara ginauna koko fahui puhimi ghotilo te diꞌa te theome gae ghotilo ka tathagu iara na. 16Eghuteuna naiknodi keha kantri are ginauna famamaja ghami ghotilo eidi puhimi ghotilo te diꞌare, nu ghotilo ginauna laseni te iara LORD.’ ”
Diꞌatagna LORD na nhako jateula khaꞌaghi eghu
17LORD ne cheke eghu ka iara, 18-20“Maegna ka nauthoglu. Naiknodi Israel gre thono diꞌa fara jateula chara eghu ka tathagu iara na. Uve, mae ihei te magnahaghei hata famane silva na, mana hata thina te au silva ke lamnagna balu glepo chara jateula bras, nei tin, nei aean, nei led. Mana gahu thina igne ka khaꞌaghi te thono brana fara mala khoko chara igre, mala tangomana mana te hata fajifla kakatha famane silva kolho. Naiknodi Israel igre jateula nafnata chara te au faleghu teu kate hata fajifla mana famane silva ra eghu, eghuteuna mare theome tangomana te eni kaisei glepo ranghi ghau iara. Naugna igne iagho cheke ka mare iara LORD, iara te cheke eghu igne: ‘Naugna iara diꞌatagu fara ka ghotilo, iara ginauna kafe hata ghami ghotilo mala kafe mei Jerusalem, mala gahu ghami ghotilo ke lamnagna nafnata khaꞌaghi te brana fara igne mala hata koko chara te gnafa te au ke lamnami ghotilo are. 21Uve, diꞌatagu iara na thono biꞌo fara, jateula khaꞌaghi te brana te salaꞌui ra eghu, eghuteuna iara ginauna salofodu ghami ghotilo mala gahu ghami ghotilo, eghuteuna ghotilo ginauna blalho jateula silva te gahu nei blalho teu ra eghu. 22Iara ginauna gahu ghami ghotilo Jerusalem jateula khaꞌaghi te gahu silva ra eghu, eghuteuna ghotilo ginauna lase ghau iara LORD iara gognarona diꞌatagu fara ka ghotilo na para ghami ghotilo.’ ”
Nakhibodi mae mala baubatudi Israel
23LORD neke cheke mei nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 24“Maegna ka nauthoglu. Iagho cheke ranghidi maedi Israel, mare edi kmana puhi te thono diꞌa fara, eghuteuna nodi glose mare na thona ka tathagu iara na. Naugna iara thono diꞌatagu fara ka maedi Israel igre na theome snakreni kaisei nakhete nate soru mei ka glose igne. 25Mae profet di Israel igre edi keha gaoghatho te diꞌa mala goigonidi naiknore jateula lion te rofo te ku’e fabiꞌo kate ghamu nafnahidi glepo tautagu te kathu falehe thedi re. Mare aknu falehe naiknore, eghuteuna hata nodi sileni mare re baludi keha glepo langau eghu. Kmana mae te aknu falehe mare re, eghuteuna khetodi mae te lehe igre au glehe kokoi. 26Nodi mae pris re huhughudi nogu vetula iara re. Eghuteuna tirodi ghatho tahudi nogu glepo blahi iara re. Mare theome farirhiudi kolho naiknore mala filo glanidi mare glepo te gae nei glepo te thona teu ka tathagu iara na. Mare jaola theome tajini nogu narane Sabat iara mala gnafa na. Naugna igne te theome ghatho tahu ghau iara mare na. 27Nodi mae funei te gnafa mare igre jateula khuma mata te kathu falehe glepo tautagu te kina sasaka eghuteuna ghamu teura eghu. Mare falehe naikno mala tangomana mare te hata nodi sileni naikno re te mala dedei na. 28Nodi mae profet mare igre mare pophoru puhidi te diꞌa te gnafa te edi mare igre jateula peda vegha te peda mana ka gringni te thona ra eghu. Uve, mare chaghi eidi mifi nei unha te chekedi mare ginauna thoke mei teu igre. Mare cheke eghu, ‘LORD God teke chekeni na igne,’ nu iara theome chekeni kaisei glepo ka mare. 29Naiknore chaghi nei blau eghu farithedi. Mare fakokhoanadi naikno te kuma nei paradi naiknodi keha kantri te mei au baludi. Uve, mare tapla sorudi pari naikno phosa te au baludi re nei chaghi di ka fate na eghu.
30“Kate diꞌatagu fara iara te tarabana te mala goigonini glose igne na, iara fariuriu hironi nafnata mae ihei nate tangomana teke babana fapulo gringnigna namono igne, mala fanogridi mae naoka te magnahaghei mei goigonini namono igne. Nu iara theome filoni kolho kaisei mae. 31Eghume, diꞌatagu iara na biꞌo fara jateula khaꞌaghi brana ra eghu, eghuteuna iara ginauna goigonidi mare naugna eidi glepo te diꞌa te edi mare are. Igne nogna cheke LORD God!”
23Cheke naba eidi phei thabusigna gaꞌase
1LORD ne chekeni nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 2“Maegna ka nauthoglu. Tifa na, phei thabusigna gaꞌase. 3Kani majaghanidi na repa neke au Ijep, eghuteuna repa neke gaꞌase vine. Ka namono tuana, mae nalhaꞌure ne mei thuru baludi repa, ne loku ka chuꞌudi repa re. 4Nanghagna gaꞌase teke kulu karha na Ohola, eghuteuna nanghagna keha na Oholiba. Ohola gne jateula thotoghaledi eghu maedi Samaria, eghuteuna Oholiba gne jateula thotoghaledi eghu maedi Jerusalem. Phei igre jateula khetogu eghu iara, repa te fakarhidi thugu iara re.
5“Neuba Ohola ne khetogu iara, nu naꞌa tei koba baludi mae nalhaꞌudi Asiria, mae iheire te magnahaghedi fara naꞌare. 6Mae igre mae soldia fahaghe famane unifom. Keha ka mae igre mae biꞌo ka gavman, eghuteuna kehare mae komanda ka armi. Mae igre kafe mae majaghani fara eghuteuna mare lase chari ka hose nei chariot, eghuteuna famane fara filodire. 7Eghuteuna leuleghu fata na naꞌa thuru fodu baludi armidi Asiria. Naꞌa magnahaghedi fara mae igre, eghuteuna tarai ka nodi mumuju mare re, igne te fathonani naꞌa ka tathagu iara na. 8Naꞌa leghudi kolho puhi te diꞌa teke edi teke mei funu Ijep kani gaꞌase majaghani gna teku naꞌa na. Ka narane tuana, mae nalhaꞌure mei thuru fodu balugna naꞌa, nei loku ka chuꞌugna re, eghuteuna mare lalahu fadiꞌa balugna naꞌa.
9“Naugna igne, iara lisa laoni naꞌa ka nogna nolaghi mae Asiria te magnahagheni fara naꞌa na mala funei frunini naꞌa. 10Mare ne hata koko nogna pohe re, eghuteuna hata thugna re ne aknu falehe gaꞌase igne ka naflahi mala magra. Leuleghu fata na, gaꞌase te gnafa ka namono te gnafare toutonu eigna puhi biꞌo, nei papara eghu te thokeni naꞌa igne.
11“Neuba Oholiba ne filodi gobigna lepo igre, nu naꞌa gnognoro fara salaꞌuni unha teke eni Ohola na. 12Oholiba jaola ngolhi leghudi mae funei biꞌo ka gavman nei mae komanda ka armigna Asiria. Mae igre mae majaghani fara eghuteuna mare lase chari ka hose, eghuteuna mae igre famane fara filodi re balu nodi unifom te fahaghe mare re. 13Iara filoni naꞌa jaola te fathonani thegna ka tathagu iara na, eghuteuna naꞌa nanaba ka greghagna na.
14“Nu puhigna te diꞌa te jateula kaisei vine teu igne raꞌe tei salaꞌui fara. Naꞌa filodi thotoghaledi mae komanda di Babilonia te peda ukru leghuni gringnigna namono na igne, nu naꞌa thono magnahaghedi fara mare. 15Mae ka thotoghale na igre mare fahaghe nhugha lithui ka sorodire eghuteuna haru pohe biꞌo lithui ka phaꞌudi re, eghuteuna mare jateula nodi komanda mae armigna Babilonia te magra ka chariot eghu filodi re. 16Kate filodi thotoghale igre, naꞌa magnahaghei fara te thuru baludi mae igre. Aonu naꞌa ne kurudi keha mae mala tei Babilonia mala hata mei mae igre ka naꞌa. 17Maedi Babilonia igre mei ka sape naꞌa ne thuru balugna naꞌa, eghuteuna mare ne fathonani naꞌa ka tathagu iara na. Naꞌa eghu fabrahu ne ghilei theome keli gaoghathogna ka mare, aonu naꞌa ne hongoni ka mare. 18Naꞌa eni fabrahu kolho puhi vine te thono diꞌa fara igne, eghuteuna naꞌa ne soesole tafri kolho, aonu iara jaola ne tiroguni jateula greghagna ululahu igne neu. 19Nu puhigna naꞌa te jateula thau vine teu igne la diꞌa la tei salaꞌuni narane kani gaꞌase majaghani au teku Ijep ia. 20Naꞌa thono magnahaghei te tei thuru balu nalhaꞌudi Ijep, mae iheire te magnahaghei gaꞌase fara jateula khuma nalhaꞌudi te ngolhi leghudi tafri khuma gaꞌasedi ra teu are. 21Oholiba, iagho magnahaghei fara te leghuni teu ngala puhimu te diꞌa teke edi teke mei tifa Ijep kani gaꞌase majaghanimu teku ra. Iagho neke lisa lao ka mae nalhaꞌure neke habodi phei chuꞌumu re neke lalahu fadiꞌa ka thinimu iagho re.”
LORD ne parani Oholiba
22-23“Oholiba! Naugna igne, iara LORD God cheke eghu ka iagho: Iagho magnahaghedi fara mae nalhaꞌudi Babilonia, nei Kaldia, nei Pekad, nei Soa, nei Koa, nei Asiria. Nu iara ginauna snakredi mae igre mala figri tagru nigho iagho. Mae majaghani igre, mare famane fara fifilodi re, mae igre mae biꞌo ka gavman, nei komanda ka armi, nei kehare mae mala chari ka hose aheva iagho tela hongo nighohi ka mare. Gognarona, iara na cheke fadoglo ari ka iagho, iara ginauna chekedi mare mala diꞌatadi ka iagho, eghuteuna mare ginauna salo fodu mei mala magra ka iagho. 24Mare ginauna mei funudi ka vido te gnafa ke raru balu kmana soldia, nei chariot, nei keha kat mala luja glepo mala magra. Mare ginauna fahaghe khepi, nei pala greoreo eghu mei mala magra ka iagho. Eghuteuna iara ginauna snakredi mare mala mei hata nigho iagho mala fate nigho iagho leghuni nodi vetula mare na. 25Iara diꞌatagu fara ka iagho, eghume iara ginauna snakredi mae iheire te diꞌatadi ka iagho are mala goigoni nigho iagho. Mare ginauna kusu koko nehumu nei khulimu teu iagho are, eghuteuna mare ginauna aknu falehe thumu iagho are ka naflahi mala magra, eghuteuna iheire te karha teu ka tharaknamu iagho are mala gahu lamna khaꞌaghi. 26Mare ginauna hata koko nou pohe nei nou famane thina teu te magnahaghedi fara iagho are. 27Iara ginauna theome ke snakredi teke edi iagho puhi te diꞌa fateote’o, nei nakarha vine eghu teke fufunu iagho Ijep te ghilei mei thoke ka narane gognarogne. Eghuteuna iagho ginauna thosei ke ghathodi glepo igre ba magnahaghei teke ngolho leghudi maedi Ijep.
28“Iara LORD God, iara ginauna thofno snakre lao nigho ka nodi nolaghi naikno tela tiroudihi iagho ra. 29-30Eghuteuna mare ginauna hata gobigna lepo teke kmusadi iagho ra naugna mare tirodi nigho iagho fara. Mare ginauna magnahaghei nigho iagho te au soesole, eghuteuna iagho ginauna theome tangomana te poru ka tathadi naiknore, naugna iagho kaisei vine kolho. Iagho ginauna papara, naugna iagho ne theome gnafa te ngolhi leghudi fara mae nalhaꞌudi keha kantri are, eghuteuna fathona nigho themu ka tathagu iara na eigna iagho ne tarai ka nodi mumuju mare re. 31Iagho jaola edi glepo te diꞌa teke edi greghamu ra, eghume iara ginauna huhuru nigho iagho mala koꞌu ka kapu te fodu ka diꞌatagu iara na.
32“Iara LORD God cheke eghu:
“Iagho ginauna jaola koꞌu ka kapu
teke koꞌu greghamu tagna na.
Kapu igne biꞌo nei fodu eghu,
eghuteuna papara igne ginauna ninhigrana.
Naiknore ginauna
famamaja nigho nei cheke fadiꞌa nigho,
naugna kapu igne fodu fara.
33Nogna kapu greghamu iagho igne
nanghagna na Samaria,
naꞌa ginauna fadranga nigho fara
eghuteuna iagho diꞌanagnafa fara.
Iagho ginauna au tamu puhi biꞌo
igne ginauna goigoni nigho iagho.
34Iagho ginauna koꞌu ka kapu
ghilei gnafa.
Eghuteuna iagho ginauna poposa kapu igne,
eghuteuna iagho ginauna fariuriu kusu koko chuꞌumu na
ka vido ikodi.
Iara LORD te cheke igne!
35“Iara LORD, ne cheke eghu: Naugna iagho ne thofno ghatho iho ghau, nei theome magnahaghei ghau neu iara, iara ginauna para nigho iagho, naugna iagho ne ngolhi leghudi nalhaꞌu re ne eni nogna gloku vine na.”
LORD ginauna paradi phei greghadi igre
36LORD neke cheke eghui, “Maegna ka nauthoglu. Ba, iagho tarabana mala fatedi Ohola ghe Oholiba la chekenihi te mala au papara repa na? Jame te eghuna, iagho tei cheke faheta ka repa eidi puhi te edi repa te thono diꞌa fara igre. 37Repa tapla jafra baludi keha nalhaꞌui, nei aknu falehe naikno eghu. Eghume repa la tei koko ghauhi iara la tei lalahu fadiꞌa ka mumuju, eghuteuna repa aknu falehe fafara ka mumuju thugu iara teke karha ka repa re. 38Theome igne kolho te eni repa ka iara na, theo. Repa fatothona nogu vido blahi iara na, nei goigoni nogu narane Sabat iara te mala gnafa na. 39Ka narane igne la repa ne aknu falehe thugu iara re mala fafara ka mumuju, eghuteuna edi glepo te theome naba te mala edi ke lamnagna nogu vido blahi iara na. Igre glepo te edi repa ke lamnagna nogu Sugablahi iara na.
40“Repa fatei cheke ka nalhaꞌu te au khaba ka namono delei mala mei ka repa. Kate posa mei mare na, repa ne famane apu, eghuteuna peda tatha, eghuteuna lalaoni ka famane glepo te keli teke horo ka thina, aonu repa kilo meidi mae igre ka sugadi re. 41Repa gnokro soru ka phei nodi chea brahu re, theo kaisei jateula repa teu famane filodire ka narane tuare, eghuteuna repa tarabana kaisei tevo, aonu repa lilisei ke kligna gna tevo igne insens nei oliv oel teke tufa iara ka repa ra.
42“Mae teke fatei cheke repa tadi ka namono nagou igre ne au baludi repa dranga ne gleale’a fara nei uareghe biꞌo neu. Mare ne lilisei khome mala lalaoni khamedi repa re, eghuteuna jaola lilisei khepi nafnakno ka phaꞌudi re mala jateula kuin eghu. 43Te ghathoni iara na, repa kmusa fara kate ei puhi te diꞌa ka mae igre. Lisa laodi mala vine jateula tuana eghu repa, naugna tuana ngala te nabadi repa na. 44Eghume leuleghu fata na mae igre thuru baludi Ohola ghe Oholiba, jateula te thuru baludi keha gaꞌase vine ra eghu. 45Nu ginauna mae te doglo nate fatedi repa na, nafnata mae teke fatedi goro gaꞌase te huhughuni vetulagna tholaghi na, ba mae ihei te aknu falehe naikno. Mare ginauna fatedi repa, naugna repa ne ei puhi diꞌa baludi keha maei, eghuteuna dadara au ka khamedi repa re.
46“Iara LORD God te chekeni igne: Lisa lao ka mae naokare mala mei famamhaghudi repa, eghuteuna hata fadelei gobigna lepore ka repa. 47Lisa lao mala fada thina di nei aknu falehedi eghu mare ka naflahi. Lisa lao mala aknu falehe mare thudi repa re, eghuteuna gnubra ka khaꞌaghi nodi suga repa re.
48“Ka puhi igne, iara ginauna fahuhui puhidi repa te diꞌare, mala filo glani ni keha gaꞌase te gnafa ka namono te gnafa teu igre te diꞌa puhidi repa re, mala thosei ke edi puhi teke edi repa re. 49Ohola ghe Oholiba! Iara ginauna thofno para ghami ghopa nabadi puhimi ghopa te diꞌa teke edi ghopa baludi keha mae ra, eghuteuna nabagna glepo te diꞌa te edi ghopa ka mumuju te diꞌa igre. Eghume ghopa ginauna laseni te iara LORD God!”
24Cheke naba eigna kaisei sospen
1Ka fabotho narane ka fabotho nhigra ka faheva finogha te hata ghami te mei au Babilonia na, LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho rioriso soru narane igne, naugna gognarogne, king gna Babilonia balu nogna soldia la thoke mei agne Jerusalem, mare au falithuidi naiknodi Israel mala magra. 3Iagho na toutonu kaisei cheke naba ka naikno te theome leghu ghau iara igre. Iagho cheke eghu ka mare, LORD God ne cheke eghu:
“ ‘Totoho khoꞌu ka sospen ana mala gahu lao ka khaꞌaghi ana.
4-5Hata vido nafnahigna sipu ana,
nafnahi ka fafragna nei ghahegna eghu balu nhubradi,
eghuteuna kuki ka sospen igne.
Lilisei kmana gaju ke parigna sospen igne mala ghura fakeli.
6“ ‘Eghume LORD God ne cheke eghu:
“ ‘Kokhoni ni fara namono igne!
Puhi biꞌo ginauna thoke mei naugna namono igne ne fodu ka dadaradi mae iheire te aknu falehe mare ra.
Namono igne jateula sospen te theome fagagae ra eghu,
eghuteuna chara nafnahi luti ke lamnagna sospen igne.
Kate kuki mare vido nafnahi igre ka sospen te fodu ka chara igne,
mare mala hata koko vido te gnafa te au ka sospen tuana,
eghuteuna mare theome nanga nodi unha te mala kulu koko na.
7“ ‘Maegna ka namono igne aknu falehe naiknore eghuteuna dadaradi re thofa soru kolho ke kligna glose te maku na,
mala theome tangomana te thafru ka gaughavu na.
8Nu iara filodi dadara igre,
eghuteuna iara lisa laodi dadara igre mala au ke kligna glose te maku mala tangomana iara te diꞌatagu nei paradi teure.
9“ ‘Eghume iara LORD God te cheke eghu igne:
“ ‘Kokhoni ni fara namono biꞌo Jerusalem!
Puhi biꞌo ginauna thoke mei naugna namono igne fodu ka dadaradi mae iheire te aknu falehe mare ra.
Iara ginauna hata mei kmana gaju mala gnubra namono igne.
10Uve, hata mei kmana gaju mala ifu khaꞌaghi!
Eghuteuna ghura sospen na ghilei moja khoꞌugna na eghuteuna nafnahi
nei nhubra teu ka sospen na igre ginauna hui vuhai sisibe.
11Aonu hata khune sospen igne mala lilisei au ke lamnagna khaꞌaghi igne mala ghilei brana nei ukru fara eghu.
Lilisei eghu jare mala koko fahui thona te gnafa te au tagnare mala ke gae fapulo.
12Nu mare theome tangomana te fagaeni na,
eghume sospen baludi thona igre mala tei ke lamnagna khaꞌaghi igne.
13“ ‘Ghotilo naiknomi Jerusalem. Thona ne au ke lamnagna sospen na teu igne, tuana u thotoghalegna puhimi ghotilo te eni puhi te diꞌa na ka keha naiknore. Eghume ghotilo thona ka tathagu iara na eghu. Neuba iara ne fariuriu mala gae ghotilo neu, nu ghotilo theome tangomana te snakre ghau iara na. Eghuteuna puhimi ghotilo te diꞌa igre ginauna au fabrahu ghilei gnafa iara diꞌatagu ka ghotilo na.
14“ ‘Iara LORD te chekeni igne. Narane te mala eni iara unha teke chekeni iara ia la thoke meihi. Iara ginauna na theome kokhoni ghami ghotilo eghuteuna iara ginauna na theome tangomana na teke tughu gaoghathogu na. Iara ginauna para ghami ghotilo nabadi puhi te diꞌa teke edi ghotilo ra. Igne nogu cheke iara LORD God.’ ”
Khetogna mae Esikiel na lehe
15LORD ne cheke mei nogna cheke na ka iara. Mana ne cheke eghu, 16“Maegna ka nauthoglu. Neuba iagho ne namhani fara khetomu igne, nu iara ginauna megei nga hata fadeleini ka iagho. Iara theome magnahaghei nigho iagho te tanhi, ba te koje paopado, ba te snakredi kholodi tathamu re te oro soru na. 17Iagho tanhi faꞌikoi kolho eghuteuna thosei snakreni naoglamu na mala nomhi nigho naiknore, nei thosei fakakhana te diꞌanagnafa iagho na. Iagho thosei hata koko pohe diꞌanagnafa igne ka phaꞌumu na, ba hata koko sadol ka ghahemu ana. Thosei toku tafru tathamu foflomu teu are, eghuteuna thosei ghamu gano te ghamu naikno kate tanhi nei diꞌanagnafa teu are.”
18Eghume hamerane na iara neke toutonu neku ka naiknore, eghuteuna grafi teuna lehe khetogu na. Eghuteuna ka keha narane na, iara neke eni unha teke chekeni LORD ka iara na.
19Kate filo ghau iara na, naiknore ne ghusna eghu ka iara, “Naugna unha site theome diꞌanagnafa iagho gnea? Iagho jau magnahaghei te chekeni kaisei glepo ka ghehati sini?”
20Aonu iara ne cheke eghu ka mare, “LORD neke cheke ka 21iara mala cheke ka ghotilo naiknomi Israel. LORD God neke cheke eghu: Ghotilo kelitami fara ka nogu Sugablahi iara na. Eghuteuna ghotilo tangomana te poru ka Sugablahi gne mala au fakeli nei fahaehaghe ghami eghu te au ke lamnagna na, nu iara ginauna roꞌe soru Suga igne. Eghuteuna goro sua teke lisei faleghu ghotilo Jerusalem igre ginauna kafe lehe ka magra. 22Ka narane tuana ghotilo ginauna tapla leghuni unha teke eni iara na. Ghotilo ginauna na theome toku tafru tathami nei foflomi teure, ba ghamu gano te ghamu naiknore ka narane te diꞌanagnafa nei tanhi teura. 23Ghotilo ginauna na theome hata koko pohe diꞌanagnafa igne ka phaꞌumi re, ba hata koko sandol ka ghahemi are. Ghotilo ginauna na theome diꞌanagnafa nei tanhi eghu, nu ghotilo ginauna tanhi faꞌikoi kolho eghuteuna ghotilo ginauna glaꞌe fara ka nakhibomi are. 24Ka puhi igne, mae Esikiel ginauna na jateula kaisei fagaglana eghu ka ghotilo, eghuteuna ghotilo mala leghudi gobigna lepo teke edi mana ra. Kate thoke mei glepo igre ka ghotilo na, ghotilo ginauna lase ghau iara LORD God.”
25LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ka narane tuana iara ginauna hata koko nogu Sugablahi iara te magnahagheni fara nei ghathoni fabrahu teu mare igne, eghuteuna iara ginauna jaola hata fadelei thudi mare igre. 26Ka narane tuana, kaisei mae teke rikha ka puhi biꞌo ia, mana ginauna na toutonu ka ghotilo unha tela thoke meihi. 27Eghuteuna ka narane tuana, iagho ginauna tangomana teke cheke fapulo nei toutonu balugna mana. Ka puhi igne, iagho ginauna mala jateula kaisei fagaglana eghu eigna grouronu ka naiknore, eghuteuna mare ginauna lase ghau iara LORD God.”
25God ginauna roꞌeni Amon
1LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Filo tei ka kantri Amon, eghuteuna cheke ranghini nate goigonidi iara naiknogna kantri tuana. 3Iagho cheke eghu: ‘Fanomho fakeli ka nogna cheke LORD igne! LORD God ne cheke eghu: Ghotilo kelitami fara te filoni te diꞌa nogu Sugablahi iara igne eghuteuna la theome blahi gognarona. Eghuteuna ghotilo jaola kelitami te filoni Israel tela diꞌa fara gognarogne, eghuteuna hatimare mae naoka tela hata naiknodi Juda tela tei sosolo ka kantri delei. 4Eghume iara ginauna snakredi maedi ka namono nagou ke maghati are mala mei magra ka ghotilo. Mare ginauna lisei haghe nodi suga tapuale re mala au nodi ka nomi kantri ghotilo igne. Eghuteuna mare ginauna hata gano ghamu ka nomi nagare ghotilo are nei koꞌu milk ka nomi buluka ghotilo are eghu. 5Nomi namono biꞌo ghotilo Raba igne ginauna kaisei nodi namono kamel mala ghamu ghedi buburu tagna, eghuteuna namono te gnafa ka kantri Amon igne mala gnafa nodi sipu nei nanigot eghu tagna. Eghuteuna ghotilo ginauna lase ghau iara LORD God. 6Iara LORD God cheke eghu: Leuleghu fata na ghotilo theome magnahagheni kantri Israel. Eghuteuna ghotilo proaprosa nei ghasa tafri eghu naugna ghotilo kelitami fara kate filodi nogu naikno iara re te diꞌa ka nodi kantri na. 7Eghume iara ginauna lisa lao ghami ghotilo ka khamedi mae naoka re mala magri ghami nei hata nomi gobigna lepo ghotilo are eghu mare. Iara ginauna goigoni ghami ghotilo mala theo nafugna nomi kantri ghotilo igne. Eghume ghotilo ginauna lase ghau iara, iara LORD.’ ”
Kantri Moab ginauna groꞌe
8“LORD God ne cheke eghu: ‘Naiknodi ka kantri Moab nei ka kantri Idom teu igre gaoghathodi na kantri Juda igne theome ke nhogri kolho ka keha kantri igre eghu. 9Eghume iara ginauna snakredi mae naokare mala mei magra ka namono te rheta te au rhegna nohigna kantri Moab. Mare ginauna goigoni famane namono Bet-Jesimot, nei Baal-Meon, nei Kiriataem te au ka nohi te fofotagna kantri igne. 10Iara ginauna snakredi mae te au ke maghati namono nagou are mala mei magra ka maedi Moab ghe Amon mala hata nodi namono mare igre. Eghuteuna maedi Amon igre ginauna theo nodi kantri te mala au na. 11Eghuteuna iara ginauna parani Moab, eghuteuna naikno te au jare igre ginauna lase ghau iara LORD.’ ”
Kantri Idom ginauna groꞌe
12“LORD God ne cheke eghu: ‘Naiknodi ka kantri Idom tughu fapulo puhi te diꞌa ranghidi naiknodi Juda, eghume nakhibo te eni Idom igne thono biꞌo fara, eghuteuna nabagna te au papara tutuani. 13Eghume iara LORD God te cheke eghu igne: Iara ginauna paradi naiknodi Idom, eghuteuna iara ginauna falehedi mare balu nodi buluka nei nodi sipu. Iara ginauna goigoni kantri tuana mala vuhai namono nagou kolho. Funu ka namono Teman ke raru ghilei tei posa ka namono Dedan ke mata, naikno te gnafa igre ginauna kafe lehe ka magra. 14Iara ginauna nake tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi naiknodi Idom. Aonu iara ginauna kuru tei nogu naiknodi Israel mala magra ka naiknodi Idom, mala haimini mare nolaghi te diꞌatagu iara na. Mare ginauna laseni unha teke tughu fapuloni iara ka mare igne. Igne nogu cheke iara LORD God.’ ”
Filistia ginauna groꞌe
15“LORD God ne cheke eghu: ‘Funu tifa na, naiknogna kantri Filistia igne naoka fabrahu ka naiknodi Juda neke magra fapulo ka mare. Mare magra mala ke tughu fapulo unha teke edi naiknodi Juda igre ghilei mei posa ka narane gognarogne. Mare theome magnahaghedi fara naiknodi Juda igre. 16Eghume gognarona iara LORD God cheke eghu: Iara ginauna magra ka naiknogna kantri Filistia, eghuteuna iara ginauna aknu falehe naikno te gnafa te au ka namono rhegna gratha na are. 17Iara ginauna paradi naikno igre mala ke tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi mare igre, mala haimini mare nolaghi te diꞌatagu iara na. Eghuteuna kate paradi iara na mare ginauna laseni te iara LORD God.’ ”
26Taea ginauna groꞌe
1Ka narane ululahu gna nhigra, ka fabotho kaisei finogha te tei sosolo te au ghehati Babilonia igre, LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Naiknogna namono Taea igre mare cheke eghu, ‘Gognarona mae naoka gre la paꞌe soru Jerusalem! Naugna ne thono diꞌa fara, naꞌa theome tangomana te fanogra ghami ghehati fei bisnis baludi keha kantri are! Gognarona, Taea ginauna tangomana te keli na eghuteuna au kmana glepo te keli!’ Eghuteuna mare glealeꞌa nei eha fabiꞌo eghu. 3Eghume gognarona iara LORD God cheke eghu: Ghotilo naiknomi Taea! Iara nomi naoka ghotilo. Iara ginauna hata mei kmana soldia ka keha kantri are mala mei magra ka ghotilo, mare ginauna mei jateula goighovi eghu mala toku tafru ghami ghotilo. 4Mare ginauna goigoni gringni thinagna nomi namono ghotilo ana, eghuteuna paꞌe soru nomi suga mala toetoe ghotilo are. Uve, iara ginauna haglu fagae chara te gnafa ka nomi namono ghotilo ana, eghuteuna thina biꞌo kolho nate au teu ka namono te krogha tuana. 5Aheva mae te ugra gre tangomana te lilisei nodi fangna re mala ke moja ka gratha na. Iara LORD God cheke kate tutuani ka ghotilo: Keha kantri te gnafa igre na ulu ghami ghotilo, eghuteuna mare na hata tei nomi gobigna lepo ghotilore. 6Eghuteuna mare ginauna aknu falehe naikno te gnafa te au ka nomi namono ikodi ghotilo are. Eghuteuna ghotilo naiknomi Taea ginauna lase fakelini te iara LORD.
7“Iara LORD God, iara cheke eghu: Ghotilo naiknomi Taea! Iara ginauna hata mei Nebukadnesa king gna Babilonia, mae ihei te haghe fara salaꞌudi keha mae king te gnafa igre mala mei magra ka ghotilo. Mana ginauna soru mei funugna ke raru balugna kaisei armi biꞌo, nei hose, nei chariot mala magra, nei soldia mala chari ka hose. 8Mana ginauna aknu falehe ka naflahi iheire te au ka nomi namono ikodi te au ka nomi vido glose are. Mae naoka igre ginauna pulei mei glose falithuini namono igne mala poru ke leghudi mala fada naikno, eghuteuna mare kegra balu greoreo mala magra. Mare ginauna pulei mei thina nei glose eghu ka pesigna gringni thinagna namono igne, mala bligi mare te apla te ruma lamna te mala atha namono igne. 9Eghuteuna mare ginauna hata thaba biꞌo mala paꞌe soru nomi gringni thina ghotilo igne, eghuteuna hata aean biꞌo mala magra are mala paꞌe soru nomi suga mala toetoe ghotilo are. 10Nogna hose mana igre kmana fara eghuteuna kate kafe meidire ghotilo ginauna tangomana te thafru ka gaughavu glosegna namono na. Aonu mare na tei ruma lamna ka namono tela groꞌe soruhi gringni gna na, eghuteuna hose te tungnudi chariot mala magra nei chariot te tungnudi lujadi nodi gobigna lepo mare teu igre ginauna chari tei salaꞌu ka grengatha gna nomi gringni ghotilo na. Eghuteuna naogladi gobigna lepo igre ginauna nghali tongana gringni thina igne. 11Nogna hose mana igre ginauna tapla soru ka nabrou te gnafa ka nomi namono ghotilo na, eghuteuna nogna soldia mana igre ginauna aknu falehe gnafa naiknogna nomi namono ghotilo na ka magra. Khegra biꞌodi nomi suga ghotilo re ginauna kafe khoko soru pari ka glose na. 12Mae naoka igre ginauna hata nomi famane glepo ghotilo re, eghuteuna nomi glepo mala sabiri teku ghotilo are ginauna hata tei nodi re. Mare ginauna paꞌe soru nomi gringni thina ghotilo gne, eghuteuna paꞌe soru nomi suga ghotilo te famane keli fara filodire are. Eghuteuna mare ginauna pala thina te gnafa are baludi thaba nei nomi glose teu ghotilo are mala tei koko ke lamna nhorora. 13Iara ginauna theome snakreni ka ghotilo khoje teke koje koba ghotilo ra, ba theo kaisei naikno na teke nomhidi naogladi ghita ra. 14Iara ginauna snakreni nomi namono ghotilo igne mala jateula kaisei thina biꞌo te mala famomoja nodi fangna ke kligna gna mae te ugra ra eghu. Eghuteuna theo kaisei mae ka ghotilo na teke babana fapulo na namono igne. Naugna iara LORD God te chekeni igne.
15“Iara LORD God cheke eghu ka naiknodi Taea: Kate mei mae naoka te magra ka ghotilo te ulu ghami ghotilo na, mare ginauna aknu falehe hui naiknore, eghuteuna naikno teu ka namono rhegna gratha na ginauna mhaghu nodi fara kate nomhidi te tanhi naikno te ghoreho ka magra igne. 16Mae king te au ka kantri ka gratha na are ginauna mhaghu nodi fara ka puhi biꞌo nate thoke ghami ghotilo igne. Mare ginauna rusu koko nodi famane pohe teke susuki thotoghale tagna na, eghuteuna mare ginauna pipichi ka pohe thona fagaglanagna nodi diꞌanagnafa na. Mare ginauna gnokro pari ka glose na balu fififri. 17Mare ginauna koje eghu kaisei khoje paopado balu tanhi eigna nomi namono ghotilo na,
“ ‘Taea! Famane namono!
Nu mae naoka gre la goigoni nigho iagho.
Nou naikno iagho gre
thofno naiknodi tongna.
Nou vaka iagho gre
keha naiknore na mhaghu nodi fara.
Kate filodi nou naikno iagho re
mare fififri nodi fara.
18Ka narane te groꞌe iagho na,
moumolu nei geri thongna teu igre
fififri fara,
nei mhaghu nodi fara eghu.’
19“Iara LORD God te cheke eghu igne: Iara ginauna chekedi mare mala mei goigoni nomi namono ghotilo igne, eghuteuna theo kaisei naikno na teke au tagna na. Eghuteuna iara ginauna chekeni goighovi biꞌo na mala mei toku tafru nei goigoni eghu namono igne. 20Eghuteuna iara ginauna kuru tei ghami ghotilo ka namonodi naikno teke lehe ra, mala au baludi iheire teke lehehi tifa ra. Ghotilo ginauna soru pari lamna glose mala au fabrahu baludi mae teke lehe ka namono tela diꞌahi ra. Eghuteuna ghotilo ginauna theome tangomana na teke karha fapulo kau glehe na. 21Iara ginauna eni glepo te diꞌa te mala gnafagna nakarhami ghotilo na, eghuteuna ghotilo ginauna ari gnafa jare ghu. Naiknore ginauna hiro ghami ghotilo, nu na theome tangomana nate filo fapulo ghami ghotilo na. Iara LORD God te chekeni igne.”
27Khoje tanhi eigna namono Taea
1LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Koje kaisei khoje natanhi eigna glehegna namono Taea. 3Namono igne kaisei namono ulu naugna naꞌa au namo ka gratha, eghuteuna ei bisnis baludi namono te gnafa te au ka gratha igre. Iara magnahaghei nigho te tei cheke ka namono Taea nogu cheke iara LORD God igre:
“ ‘Taea! Leuleghu fata na iagho cheke eghu,
“Iara thono famane fara filogu na.”
4Thongna na jateula nou namono eghu iagho,
eghuteuna mae ihei teke eni nigho iagho na
neke eni fakeli nigho iagho
ka puhi te gnafa re.
5Iagho jateula vaka biꞌo teke horo mare ka famane gaju
ka Thogele Hemon,
eghuteuna mare neke horo nou khegra selo biꞌo iagho na
ka gaju sida funu Lebanon.
6Mare neke horo nou gorha iagho re,
ka famane gaju funudi Basan,
eghuteuna mare neke horo nou dek iagho na,
ka gaju saepras funudi ka moumolu Saepras,
eghuteuna lalaoni nou dek iagho na
ka kheꞌi elefant.
7Mare neke horo nou selo iagho na
ka famane pohe vegha
teke hata teke mei funudi Ijep,
eghuteuna mare susuki thotoghale
tadi mala lalaoni.
Jateula nou flagi eghu iagho,
kate mei khaba teu iagho na,
nu bligi kolho
te filo glani nigho na.
Nou pohe te mala fanagra naprai na,
mare neke horo ka famane pohe te blu nei ngonge
teke hata teke mei mare funudi ka moumolu Saepras.
8Maedi ka phia namono
Saedon ghe Avad
te korho ka gorha biꞌo
mala tangomana iagho te tei na.
Maedi Taea igre lasedi fara
nodi gloku re
mare te kapten na.
9Mae lida nei mae kapenta eghudi namono Biblos
te au ka iagho are mala ke fakekheli teke diꞌa ka iagho re.
Leuleghu fata mae kru
ka keha vaka re
mei mala foli glepo
ka nou stoa iagho na
maladi nodi vaka re.
10“ ‘Maedi ka kantri Pesia, nei Lidia, nei Libia eghu te soldia ka nomi armi ghotilo re.
Mae igre fagefe haghe nodi greoreo nei nodi khepi mala magra teure leghu gringni na mala famane fifilodi re.
11Mae soldia di ka moumolu Avad nate kegra baludi nomi soldia ghotilore mala reireghigna nomi gringni thina ghotilo na,
eghuteuna maedi ka namono Gamad nate reireghidi nomi suga mala toetoe ghotilo re.
Mae igre fagefe haghe nodi greoreo re leghuni nomi gringni thina ghotilo na,
mala famane fara fifilogna na.
12“ ‘Maedi ka kantri Spen ei bisnis balumi ghotilo, naugna ghotilo au kmana famane glepo te keli te mala sabiri ka mare na. Mare hata mei silva, nei aean, nei tin, nei led mala tughu ka nomi famane glepo ghotilo re.
13“ ‘Maedi ka kantri Gris, nei Tubal, nei Mesek ei bisnis balumi ghotilo, naugna mare sabiri naikno sneka nei glepo teke horo mare ka bras maladi famane glepo te au ka iagho re.
14“ ‘Maedi ka kantri Bet-Togama ei bisnis balumu iagho, naugna mare foli nou famane glepo iagho re ka hose mala loku, nei hose mala magra, nei dongki mala luja glepo.
15“ ‘Maedi ka moumolu Rodes baludi mae te au ka geri thongna mare ei bisnis balumu iagho, naugna mare foli kako ka iagho ka kheꞌi elefant nei gaju thubi, te kiloi eboni mala horo mumuju.
16“ ‘Maedi ka kantri Siria ei bisnis balumu iagho naugna mare foli famane glepo ka iagho ka famane pohe te ngonge, nei pohe te susuki thotoghale tagna mala lalaoni, nei famane pohe vegha nei famane thina te ukru nei kakarha te au ke lamna thongna nei te au ka moumolu.
17“ ‘Maedi Juda baludi mae Israel foli famane glepo ka iagho ka soasopai nafnata famane wit, nei jurukuli, nei oliv oel, nei glepo mala ei oel nei insens.
18-19“ ‘Maedi Damaskas ei bisnis balumu iagho, naugna iagho au kmana glepo teke edi iagho ra. Mare foli glepo igre ka waen te mei funudi ka namono Helbon, nei wul mei funudi Saha. Mare jaola foli ja biꞌo ka waen funudi ka nohi Usal, nei famane aean mala sesere, nei keha glepo nhaꞌa lao ka gano mala nonghari.
20“ ‘Maedi Dedan ei bisnis balumu iagho, naugna mare foli glepo keli ka iagho ka pohe mala lilisei ke pari chea ka hose.
21“ ‘Maedi Arebia, nei mae funeidi Keda mare ei bisnis balumu iagho, naugna mare foli nou glepo te keli iaghore ka sua sipu, nei sipu nalhaꞌudi nei nanigot nalhaꞌudi.
22“ ‘Mae bisnis ka kantri Seba baludi mae bisnis ka namono Rama mae igre ei bisnis balumu iagho, naugna mare foli glepo keli ka iagho ka famane thina, nei gol, nei insens mala lilisei oel mala famane sisiri.
23“ ‘Maedi ka namono Haran, nei Kane, nei Iden, nei mae bisnis di Seba, nei phei namono Asua ghe Kilmad, mae te gnafa igre ei bisnis balumu iagho. 24Mare sabiri ka iagho famane pohe te ninhigrana fara folidi re, nei pohe ngonge, nei pohe te susuki thotoghale mala lalaoni. Eghuteuna mare sabiri ka iagho khifra te famane khuakhuda mala kifra ka suga, khifra igre mare susuki ka gnarho te maku ka geridi re. Tuare glepo te sabiri mare ka iagho re.
25“ ‘Vaka biꞌo igre hata nou kako iagho re tei ka namono te gnafa re.
Taea! Iagho jateula kaisei vaka
te au ka nhorora
te fodu ka kako ra eghu.
26Mae te ghorha ka gorha re
hata nigho iagho tei fari hotei nhorora,
eghuteuna nara ke maghati na ghaghafa mei
eghuteuna faknoho nigho iagho ke lamna nhorora!
27Kate plulu soru iagho ka nhorora na
nou famane kako iagho igre,
baludi nou mae gloku iagho,
nei nou mae kru iagho,
nei nou mae kapenta iagho,
nei nou mae bisnis iagho,
nei nou mae soldia iagho,
nei iheire te gnafa te au ka vaka igre,
Mae te gnafa igre ginauna kafe dofidi lamna thongna.
28Eghuteuna iheire te au teu mata re
ne nomhidi te tanhi nou mae kru iagho re,
mare mhaghu nodi ne fififri fara.
29Mae te ghorha
ka keha vaka na igre,
ginauna tei kokodi vaka igre.
Eghuteuna mae kru nei mae te loku ka vaka igre longa mata
ne filoni vaka te lodu te plulu pari na.
30Mare te gnafa na ginauna kokhonidi,
eghuteuna na diꞌanagnafadi fara ka iagho.
Mare ghiha gaughavu glose
ka phaꞌudi re,
eghuteuna pepele pari ke lamna nakrofu.
31Mare ginauna kuchi khakladi re,
eghuteuna pipichi pohe thona,
naugna mare ne diꞌanagnafadi fara ka iagho.
Mare tanhi nodi fara
ne kokhonidi fara.
32Ka narane te lehe iagho na,
mare ginauna diꞌanagnafa nei tanhi eghu,
eghuteuna mare ginauna koje kaisei khoje paopado mala tanhi
eimu iagho eigna,
“Tifa te mei na, theo kaisei namono
te keli jateula Taea teuna.
Nu gognarona mana au kmu kolho
ke lamna nhorora.”
33Tifa na, kate fatei iagho
raru nou kako re,
keha mae ka keha kantri
mala foli,
mana au mare gobigna lepo
te magnahaghedi re.
Gobigna lepo te au ka iagho are,
mala dedei hatimare mae king.
34Nu gognarona thongna na la goigoni nighohi,
eghuteuna iagho la knohohi ka nhorora.
Nou kako iagho ra,
eghuteuna nou mae gloku te gnafa iagho ra,
la dofidihi balumu iagho
ke lamna thongna.
35Kate au mare ka gratha na,
mare nomhini thoutonu eigna puhi biꞌo
te thoke nigho iagho igne,
mare rhana nodi nei diꞌanagnafadi eghu fara.
Naiknore filo lao ka foflodi nei tathadi teu mae king igre
eghuteuna filo glanidi kolho te mhaghu fara mare na.
36Mae bisnis di ka keha kantri igre cheke fapari nigho fara.
Iagho la faꞌiho nighohi,
eghuteuna iagho theome tangomana teke pulo na.’ ”
28Cheke faparini mae king gna Taea
1LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Cheke ranghini mae funei gna Taea iara LORD God te cheke igne: Iagho kaisei mae fahaehaghe fara cheke eghui, ‘Iara jateula kaisei god eghu, eghuteuna iara gnokro ka chea ka nogu nolaghi, aheva thongna te faligoho ghau iara.
“ ‘Nu neuba iagho ne cheke eghu,
iara jateula kaisei god eghu sia neu,
iagho kaisei maemu ka nauthoglu igne kolho,
eghuteuna iagho theome kaisei god.
3Uve, iagho lalase fara salaꞌuni mae Danel,
eghuteuna theome tangomana kaisei glepo te poru ka iagho na.
4Ka nou gaoghatho te keli nei ka nou glalase eghu te dedei iagho na,
eghuteuna iagho au nou suga te mala lilisei fodu nou silva nei nou gol.
5Iagho laseni fara te horo bisnis baludi keha naiknore,
eghuteuna ka glalase igne te dedei fara iagho na.
Nu glepo te keli igre te batu nigho iagho te fahaehaghe fara iagho na.
6“ ‘Eghume LORD God neke cheke eghu:
“ ‘Naugna ne jateula kaisei god neu teu iagho ka gaoghathomu na,
7iara ginauna hata mei mae naoka te theome kokhonini ihei nga are mala magra ka iagho.
Mare ginauna goigoni gobigna lepo te keli te loku hetadi iagho ka nou gaoghatho te keli nei nou glalase teu are.
8Mare ginauna aknu falehe nigho iagho fari hotei nhorora,
eghuteuna mare na koko soru nigho iagho ka namonodi mae teke lehera.
9Jame te kegra iagho ke uludi mae iheire nate falehe nighore,
iagho ginauna tangomana nate chekeni te iagho kaisei god na?
Ghema, iagho naikno kolho,
iagho theome kaisei god.
10Maedi ka keha kantri igre ginauna mei falehe nigho iagho jateula kaisei bosu eghu.
Iara LORD God te chekeni igne.’ ”
King gna Taea ne lehe
11LORD ne cheke eghu ka iara, 12“Maegna ka nauthoglu. Tanhi fabiꞌo eigna king biꞌogna Taea, eghuteuna cheke ka mana iara LORD God te cheke igne:
“ ‘King gna Taea. Tifa na, iagho kaisei mae doglo nakarhamu na,
kaisei mae glalase nei kaisei famane mae fara.
13Iagho neke au ka famane namono Iden neke lalaoni ka famane thina ukru te kiloni odem,
nei thina te rija te kiloi piteda,
nei thina vegha te kiloi iahalom, nei thina rija te kiloi tasis,
nei thina ukru te kiloi soham, nei thina kakarha te kiloi iasefe,
nei thina pipito te kiloi sapia,
nei thina kakarha te kiloi nofek,
nei thina kakarha te kiloi bareket.
Famane thina te gnafa igre siasigla faligoho nigho iagho.
Iagho jaola fahaghe glepo teke horo mare ka gol mala famane iagho fifilomu na.
Ka narane tuana iara neke vuavuha nigho iagho,
iara jaola neke horo glepo igre mala nou iagho.
14Iara neke vahi nigho iagho mala jateula kaisei engel eghu mala reireghi,
eigna iagho au baghi biꞌo.
Iagho au kligna ka nogu thogele blahi iara na,
eghuteuna iagho nonolo ka thina te siasigla fara,
jateula khaꞌaghi te jifla mei tadi ra neu.
15Funu ka narane teke vuavuha nigho iara na,
puhimu iagho na neke doglo fara, nu ke leghu na,
iagho funu edi glepo te diꞌa re.
16Iagho rugusi fara ka bisnis baludi keha naiknore,
eghuteuna ka nafnata puhi igne te mala magra iagho te mala au nakhibomu iagho na.
Iagho engel te mala reireghi ia! Naugna puhi igne,
iara famamaja nigho iagho eghuteuna khi fajifla nigho iagho ka nogu thogele blahi igne,
mala theome tangomana iagho teke nonolo ka famane thina te siasigla igre.
17Iagho fahaehaghe fara naugna iagho famane fara fifilomu na,
eghuteuna puhimu iagho te fahaehaghe igne goigonini nou glalase iagho na.
Naugna puhi igne, iara na koko soru nigho iagho pari,
eghuteuna keha mae funei nei mae king teu igre mare tangomana nate filo fapari nigho iagho na.
18Iagho chaghidi nei edi kmana glepo te diꞌa eghu ranghidi kmana mae bisnis ka keha kantri igre,
eghuteuna iagho fatothona nou vido blahi re.
Eghume iara ginauna snakreni khaꞌaghi na ke lamnagna nou namono iagho igne mala nhako theo tokagna.
Naikno filo teu kate nhubra ka khaꞌaghi nou namono iagho igne na, mare te gnafa na filoni namono igne na khogla nakrofu kolho.
19Eghuteuna naiknodi keha kantri te lase nigho iagho re na mhaghu nodi fififri fara.
Tuana leghu lahumu iagho na,
eghuteuna iagho theome tangomana na teke keli fapulo na.’ ”
Namono Saedon ginauna groꞌe
20LORD neke cheke eghu ka iara, 21“Maegna ka nauthoglu. Filo tei sagho ka namono Saedon, eghuteuna cheke ranghini ginauna groꞌe. 22Iagho cheke ranghini te iara LORD God te eghu igne:
“ ‘Saedon! Iara nou naoka iagho.
Naiknore ginauna cheke fakelini nanghagu iara kate paradi iara nou naikno iaghore mala lasei mare te blahi iara na,
eghuteuna mare laseni te iara LORD.
23Iara ginauna kuruni kaisei fogra diꞌa mala thoke nigho iagho,
eghuteuna nou nabrou iagho are ginauna fodu ka dadara.
Nou naoka iagho are ginauna khapru faligoho nigho iagho mala magra ka iagho,
eghuteuna mare ginauna aknu falehe kmana naikno.
Naugna igne nou naikno iaghore ginauna thofno laseni te iara LORD.’ ”
LORD ginauna fablahidi naiknodi Israel
24LORD neke cheke eghu, “Naiknodi kantri te namo Israel te theome gnafa te susukuni mana na, mare jateula gnarho fachuchuru te fakabru naiknora eghu. Nu ginauna na theo kaisei ka mare nate mei te falehedi naiknodi Israel igre. Naugna igne, mare ginauna thofno laseni te iara LORD God.”
25LORD God ne cheke eghu, “Kate hata teke salofodu mei iara naiknodi Israel igre funudi ka keha kantri are, iara ginauna falalase ka mare te iara mae blahi. Eghuteuna mare ginauna au ka namono teke tusu lao iara ka nogu mae gloku Jekop, mae kuꞌedi mare ia. 26Ka namono tuana, mare ginauna babana nodi suga tagna, eghuteuna mare ginauna tangomana te ei nodi nagare grep. Nu iara ginauna paradi keha kantri te au rhedi mare te susukudi fabrahu naiknore igre. Eghuteuna vikegna Israel igne ginauna au fakeli. Naugna igne, naiknodi keha kantri are ginauna thofno laseni te iara nodi LORD God maedi Israel.”
29Kantri Ijep ginauna groꞌe
1Ka nabotho phei narane ka fabotho nhigra ka fabotho finogha kate huhuru ghami mare te mei au agne Babilonia, LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Filo tei sagho ka kantri Ijep, eghuteuna iagho cheke ranghini king gna Ijep baludi naiknore. 3Iagho cheke ka mare te iara LORD God te cheke eghu igne:
“ ‘King gna Ijep! Iara nou naoka iagho.
Iagho jateula kaisei nasava biꞌo te thuru teu ka phesigna Khoꞌu biꞌo Nael ia eghu.
Eghuteuna iagho cheke eghu koba,
“Khoꞌu biꞌo igne nogu iara! Iara neke eni malagu thegu!”
4Neuba iagho ne eghu ngau,
iara ginauna fachakhi thagho ka foflomu iagho na,
eghuteuna sasa ka khoꞌu biꞌo na igre mala chakhi ka khapumu iagho re.
Eghuteuna iara ginauna korho haghe nigho baludi sasa ka khoꞌu biꞌo na igre.
5Iara ginauna lisa lao nigho iagho baludi sasa te gnafa igre ke lamnagna namono nagou na.
Thinimu iagho na ginauna au ka namono te theo kaisei naikno nate giugilu nigho iagho na.
Eghuteuna iara ginauna lisa lao thinimu iagho na ka nanghaji
nei ka khuma mata mala ghamu ghedi.
6Eghuteuna naikno te gnafa Ijep igre ginauna thofno laseni te iara LORD.
“ ‘Naiknodi Israel igre mala rouronu nigho iagho baludi nou naikno iagho re mala toghodi mare, jateula mae te rouronu ka nogna khodo na ia eghu. Nu ghotilo diꞌa kolho jateula kaisei gaju ka buburu te theome maku ia eghu kolho. 7Jateula maedi Israel te loku ka iagho te mala toghodi ra eghu, nu iagho klopa eghuteuna mare vnahe phari baedire ne klopa thagrudi re. 8Eghume iara LORD God ginauna kuru ari soldia mala ari magra ka iagho. Uve, mare ginauna ari aknu falehe gnafa nou mae nheta iaghore, baludi nou glepo tautagu iaghore. 9Uve, Ijep gne ginauna na kaisei namono nagou kolho, eghuteuna theo kaisei naikno nate au tagna na. Eghume mare ginauna thofno laseni te iara LORD.
“ ‘Iagho cheke eghu, “Khoꞌu biꞌo igne nogu iara! Iara neke eni malagu thegu!” 10Iara gognarona figri tagru nigho iagho, nei jaola figri tagrudi khoꞌu igre. Iara ginauna eni mala krogha nou namono iagho igne, eghuteuna ginauna theo kaisei naikno nate au tagna na. Funu ka namono ke raru Migdol tei posa ke mata namono Aswan, eghuteuna doglo tei posani nohi ka kantri Itiopia. 11Ginauna na theo kaisei naikno ba khuma mata nate au ka namono igne ghilei posani nabagna phiatutu finogha. 12Ijep gne ginauna thono diꞌa fara salaꞌudi keha namono nagou ka nauthoglu igne, eghuteuna theo kaisei naikno nate au ka nodi namono re ghilei gnafa phiatutu finogha igre. Iara ginauna khi fajifladi naiknodi Ijep te au tafri farihoteidi keha naiknodi keha kantri delei.
13“ ‘Iara LORD God iara cheke eghu: Ke leghudi phiatutu finogha igre, iara ginauna nake hata fafigri naikno teke khi fajifladi iara ra. 14Iara ginauna nake hata fafigridi ka kaisei famane namono phile ke mata, aheva teke au tagna kuꞌedi mare tifa ra. Mare ginauna au nodi king, nu kantri igne ginauna theome rheta. 15Kantri igne ginauna glaꞌe na theo nogna nolaghi salaꞌudi keha kantri are. Eghuteuna ginauna theome tangomana nate funei frunidi keha kantri are. 16Uve, naiknodi Israel gre ginauna theome filo ka kantri igne te mala toghodi na. Kate filoni Israel glepo igne na, mare ginauna laseni te jafra te mala hiro thotogho ka mana na. Naugna igne naiknodi Israel ginauna laseni te iara LORD God.’ ”
King Nebukadnesa ginauna uluni Ijep
17Ka narane ulu lahu gna nhigra ulu lahu ka favaradaki fitu finogha funu ka narane teke huhuru ghami mare teke mei au agne Babilonia igre, LORD neke cheke eghu ka iara, 18“Maegna ka nauthoglu. King Nebukadnesa gna Babilonia balu nogna armi jifla la tei magra koba ka namono Taea. Mana huhurudi nogna soldia re mala pala glepo te tahu re ka phaꞌudi nei fafradi teure. Eghuteuna khakla ka phaꞌudi re krathu ne hui eghuteuna fafradi re jaola ne ukru ka thubu. Nu eidi gloku biꞌo te gnafa te edi mare igre, king igne baludi nogna soldia te gnafa mana igre theome uluni kolho kaisei glepo, te mala jateula nodi taba teu mare na. 19Eghume iara LORD God, iara cheke eghu: Iara ginauna snakre lao kantri Ijep igne ka King Nebukadnesa gna Babilonia. Uve, mana ginauna uluni, eghuteuna mana na hata glepo te keli te gnafa re mala tusu lao ka nogna soldiare jateula nodi taba eghu mare. 20Iara la tusu laohi kantri igne ka mana mala tabadi mana gloku biꞌo te gnafa teke edi mare ka iara ra kani teke magra kantri Taea. Igne nogna cheke LORD God.
21“Ka narane tuana, iara ginauna toghodi naiknodi Israel igre mala rheta fara mare, eghuteuna iara ginauna snakre nigho iagho mae Esikiel mala cheke faheta ka mare, mala tangomana mare te nomhi nigho iagho na. Naugna igne, mare ginauna thofno laseni te iara LORD.”
30LORD ginauna parani Ijep
1LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho cheke ka naiknodi Ijep unha te chekeni iara igne:
“ ‘Tanhi fabiꞌo ghotilo naiknomi Ijep!
Ghotilo tanhi eghu,
‘Narane na la mei
te thofno diꞌa fara na!’
3Narane igne nogna LORD mala fate
la mei namohi.
Ka narane igne,
gromno ginauna toku tafru namono re,
eghuteuna iara ginauna kuru mei puhi biꞌo
mala goigonidi kantri te gnafa igre.
4Naoka ginauna
mei magra Ijep,
eghuteuna naiknodi Itiopia
ginauna diꞌanagnafa fara.
Kmana naiknodi Ijep ginauna
lehe ka magra igne,
eghuteuna mae naoka ginauna hata tei
dedei te gnafa ka kantri igne,
eghuteuna la goigonihi kantri igne.
5Ginauna soldia kantri Itiopia, nei Libia, nei Lidia, nei Arebia, nei Kub, eghuteuna keha naiknore jaola magnahaghei te toghodi mala magra balugna armi na, mare ginauna kafe lehe gnafa ka magra baludi maedi Ijep.
6“ ‘Iara LORD cheke eghu:
“ ‘Funu ka namono ke raru Migdol,
tei posa ke mata namono Aswan,
eghuteuna mae te gnafa te toghoni Ijep ka magra igre ginauna kafe lehe.
Nogna nolaghi biꞌo Ijep teke fahaehagheni mare igne ginauna gnafa.
Igne nogna cheke LORD God.
7Kantri Ijep ginauna thono diꞌa fara salaꞌudi keha kantri ka nauthoglu igne.
Uve, kantri igne ginauna theo kaisei naikno nate au tagna na.
Naugna mae naoka ginauna mei goigoni fahui namono te gnafa te au ke lamnagna.
8Iara ginauna gnubra khaꞌaghi kantri Ijep,
eghuteuna ihei te toghodi naikno ka kantri igne ginauna kafe lehe hui.
Ka narane tuana,
naiknodi Ijep ginauna thofno laseni te iara LORD.
9“ ‘Ka narane te mei mae naoka igre te goigonini Ijep igne, iara ginauna kurudi mae iheire te mala hata nonomho igre mala jifla tei toutonuni meigna puhi biꞌo igne ka kantri Kus. Naiknogna kantri igne theome ghathoni nate mei puhi biꞌo igne. Nu kate nomhini mare u nonomho igne, mare ginauna mhaghu balu fififri fara. Narane igne ginauna mei tutuani fara!
10“ ‘Iara LORD God teke cheke eghu igne:
“ ‘Neuba maedi Ijep igre ne kmana fara,
nu iara ginauna chekeni King Nebukadnesa gna Babilonia mala mei goigonini armigna Ijep igne.
11King igne ginauna mei balu nogna armi,
eghuteuna mare ginauna goigonidi gobigna lepo ka kantri tuana.
Mae igre thono lalama fara salaꞌudi keha armi te gnafa ka nauthoglu igne,
eghuteuna mae igre theome tangomana te kokhonini ihei nga.
Mare ginauna aknu falehe naikno te gnafa gna Ijep ka magra igne,
eghuteuna thinidi naikno te lehe igre ginauna fodu ka vido te gnafa ka kantri igne.
12Iara ginauna chekeni Khoꞌu biꞌo Nael mala moja,
eghuteuna snakredi mae te diꞌa ka keha kantri are mala hata namono igne.
Uve, iara ginauna snakredi maedi delei are mala mei goigoni vido te gnafa
nei gobigna lepo teu ka kantri igne.
Iara LORD te cheke igne!
13“ ‘LORD ne cheke eghu:
“ ‘Iara ginauna goigoni fahui mumuju te gnafa te tarai tadi ghotilo maemi Ijep ka namono biꞌo Memfis.
Theo kaisei ka vikegna king nate au Ijep te mala funei fruni ni kantri igne,
eghuteuna naikno te gnafa ka namono igne ginauna thono mhaghu nodi fara.
14Iara ginauna goigonini nohi Patros te au ke mata Ijep ana mala theome tangomana kaisei naikno nate au tagna na. Iara ginauna gnubra khaꞌaghi namono Soan te au ke raru ana.
Eghuteuna iara ginauna parani nodi namono naiknodi Tebes.
15Namono Pelusium igne kaisei vido rheta mala poru maedi Ijep,
nu naiknogna namono igne ginauna haimini nolaghi biꞌo te diꞌatagu iara na.
Eghuteuna neuba Tebes ne au kmana naikno tagna,
iara ginauna goigoni fahuidi mare.
16Iara ginauna gnubra khaꞌaghi kantri Ijep,
eghuteuna naiknodi Pelusium ginauna papara fara!
Iara ginauna paꞌe soru gringnigna namono Tebes,
eghuteuna neubane hamerane boibongi mae naoka ginauna mei magra ka namono Memfis.
17Mae majaghanidi phei namono Heliopolis ghe Bubastis ginauna lehe ka magra,
eghuteuna mae naoka igre ginauna hata keha naikno te karha teure mala naikno gloku ka keha kantri delei.
18Maedi Ijep gre fahaehaghedi fara nodi nanheta na,
nu iara ginauna fahuhui nodi nanheta te fnakno mare igne.
Ka narane igne gromno na ginauna mei toku tafru namono Tapanes.
Eghuteuna gromno biꞌo igne ginauna mei toku tafru vido te gnafa ka kantri Ijep.
Eghuteuna mae naokare ginauna hata naiknodi namono re mala tei naikno sneka ka keha kantri delei.
19Ka puhi igne iara ginauna parani Ijep,
mala thofno laseni mare te iara LORD.’ ”
King gna Ijep ginauna theo kaisei nogna nolaghi
20Ka fafitu narane ka nhigra ulu lahu ka fabotho kaisei finogha funu ka narane teke huhuru ghami mare te mei au Babilonia. LORD neke cheke eghu ka iara, 21“Maegna ka nauthoglu. Iara LORD neke roꞌeni nogna nolaghi king gna Ijep. Eghuteuna gognarona mana jateula mae ihei te klopahi khamegna na ia eghu glaꞌe fara. Theo kaisei naikno te haru ka bandages ba haru ka pohe falithui graragna na mala tabe hagheni khamegna na mala ke keli fapulo. Khame igne theome nheta te loku naflahi te mala magra na. 22Eghume iara LORD God iara cheke eghu: Iara nogna naoka king gna Ijep. Iara ginauna lolhopa phei khamegna re. Uve, iara la lolhopahi kaisei, eghuteuna keha te keli teuna iara ginauna jaola ke lolhopa. Eghuteuna nogna naflahi mala magra mana igne ginauna khoko pari fei augna pari. 23Iara ginauna khi teidi naiknodi Ijep mala tei au tafri mare ka keha kantri delei ka nauthoglu igne. 24Aonu iara ginauna eni khamegna king gna Babilonia igne mala rheta eghuteuna nhaꞌa lao nogu naflahi mala magra na ka khamegna mana. Nu iara ginauna lolhopa phei khamegna king gna Ijep, eghuteuna mana ginauna kabru ghegna fara tanhi fabiꞌo jateula mae ihei te fnera te namo lehe ra eghu. 25Iara ginauna toghoni king gna Babilonia mala kegra rheta mana, nu khamegna nei ghahegna teu king gna Ijep igne ginauna glaꞌe fara theome tangomana te magra na. Kate tusu lao iara nogu naflahi na ka mana na, mana ne tusu tei Ijep. Eghuteuna naiknodi Ijep ginauna laseni te iara LORD. 26Iara ginauna khi fajifladi naiknodi Ijep mala tei au tafri mare ka keha kantri delei ka nauthoglu igne. Eghuteuna mare ginauna laseni te iara LORD.”
31Cheke naba eigna Ijep
1Ka narane ulu lahu ka fatilo nhigra ka fabotho kaisei finogha funu narane te huhuru ghami te mei au Babilonia, LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho cheke ranghini king gna Ijep baludi nogna naikno mana ra te cheke eghu iara igne:
“ ‘Ghotilo au nomi nolaghi, eghuteuna theo kaisei naikno te nheta jateula ghotilo teu ka nauthoglu igne.
3Nu ghotilo ghathoni kantri biꞌo Asiria.
Uve, Asiria gne jateula kaisei gajugna Lebanon eghu eigna gregegna re thofno keli fara,
eghuteuna naungo gna na thafru ligoho namhata thongana na.
Gaju igne thono brahu fara tei posa ka maloa ro.
4Gaju igne au kmana khoꞌu,
eghuteuna glokha khoꞌu te loloro ke pari glose igne toghoni gaju igne mala kotu brahu tei kligna.
Khoꞌu biꞌo te jifla mei funugna ka glokha igne loloro tei faligohoni pesigna gaju igne,
eghuteuna kmana khoꞌu ikodi jaola tei ka keha gaju ka namhata na are.
5Naugna te au kmana khoꞌu tuana me,
gaju igne kotu brahu haghe kligna tei salaꞌudi keha gajure.
Gregegna re biꞌo fara eghuteuna jaola brahu fara.
6Soasopai nafnata nanghaji ngala te mei horo nodi gnoku ka grege igre,
eghuteuna soasopai nafnata glepo te tautagu poru ke parigna mala fakarha sua.
Naikno ka kantri te gnafa ka nauthoglu igne au ke pari naungogna gaju rheta igne.
7Gaju igne famane fara filogna na. Gregegna re biꞌo nei maku eghu,
eghuteuna glathigna re soru pari tei thafo kmana khoꞌu ke pari glose.
8Theo kaisei gaju sida ka nogu nagare iara Iden te famane keli jateula gaju igne tuana.
Jaola theo kaisei gaju paen te au grege biꞌo jateula igne teuna.
Theo kaisei aheva nga te brahu jateula igne teuna.
Uve, theo kaisei gaju ka nogu famane namono iara igne te keli jateula gaju igne teu filogna na.
9Iara LORD neke eni neke famane keli gaju igne nei toghoni mala au kmana grege biꞌo te maku fara,
eghuteuna gajudi Iden igre magnahaghei te jateula gaju igne teuna.
10“ ‘Eghume iara LORD God, iara cheke eghu: Naugna gaju igne kotu haghe ne tei posa ka maloa ro eghuteuna cheke fahaehaghe fara teu igne, iara tiroguni gaju sida igne. 11Uve, iara LORD God, tirogunihi mana, eghuteuna iara na snakre lao ka nodi king biꞌo keha kantri are mala parani fara mare eidi puhigna mana te diꞌa re. 12Eghuteuna maedi ka keha kantri te diꞌa fara puhidi re ginauna kato soru gaju igne eghuteuna lisa laoni ka vido aheva teke sorugna na. Grege gnare sukha pari klopa ka thogelero, nei ka gloharo, nei ka khoꞌu ikodiro. Eghuteuna naikno teke poru ka naungogna gaju igne ginauna jifla tei kokoni mana. 13Nanghaji re horo gnoku ka pesigna gaju teke grofo igne, eghuteuna glepo te tautagu ka namhata na are tapla ka gregegna re. 14Eghuteuna funu ka narane tuana te mei na, theo kaisei gaju te kotu te brahu te tei posa ka maloaro jateula gaju igne teuna. Gaju te gnafa re mala lehe, jateula naikno na lehe eghuteuna tei pari ka namonodi mae te lehera.
15“ ‘Iara LORD God, iara cheke eghu: Ka narane te lehe gaju igne te soru pari ka Beku na, iara ginauna chekeni glokha khoꞌu te loloro ke pari glose igne mala theome nakhete, eghuteuna khoꞌu te jifla mei ka glokha igne ginauna jaola theome loloro naugna reꞌe ne diꞌanagnafa nei tanhi neu. Naugna tela lehehi gaju igne, iara ginauna chekeni gromno na mala mei toku tafruni Thogele Lebanon, eghuteuna gaju te gnafa ka namhata na are ginauna jaola moja. 16Kate koko soru iara gaju igne ka Beku na, naoglagna kate sorugna pari na kantri te gnafa igre na fififri. Gaju te gnafa Iden nei famane gajudi Lebanon teu teke au khoꞌu tifa te mala kotu fakeli gaju igre ra jaola lehe na soru ke lamna beku. Eghuteuna mare kelitadi naugna gaju biꞌo igne la grofohi. 17Eghuteuna naiknodi keha kantri teke poru ka naungogna tifa ra, mare jaola lehe soru pari ka Beku baludi mae iheire teke lehe ka magra ra.
18“ ‘King gna Ijep. Iagho baludi nou naikno te au nolaghi ra, theo kaisei naikno te nheta jateula ghotilo teuna. Ghotilo jateula gaju biꞌo eghu, eghuteuna theo kaisei gaju Iden te kotu te brahu nei maku jateula ghotilo teuna. Nu neuba, ghotilo ginauna jaola soru pari ka glose baludi mae iheire teke lehe jateula khuma mata tekura ba mae iheire teke lehe ka magra. Glepo teke thokenihi Asiria igne na jaola ginauna thoke ghami ghotilo.
“ ‘Igne nogu cheke iara LORD God.’ ”
32King gna Ijep na jateula nasava eghu
1Ka narane ulu lahu ka nabotho phei nhigra ka nabotho phei finogha funu ka narane teke huhuru ghami neke mei au Babilonia, LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho tanhi fabiꞌo nei koje diꞌanagnafa eghu ka king gna Ijep. Iagho cheke eghu ka mana:
“ ‘King! Iagho gaoghathomu na ne jateula kaisei lion farihoteidi naiknodi keha kantri are eghu,
nu theo kolho eghu. Iagho jateula kaisei nasava te bosa chopu ka khoꞌura eghu kolho.
3King, fanomho sagho ka iara.
LORD God neke cheke eghu: Kate salo fodu mei teu naiknodi keha kantri igre,
iara ginauna koko soru nogu fangna na ke klignamu iagho,
eghuteuna naiknore ginauna korho nigho iagho longa mata.
4Uve, iara ginauna koko fajifla nigho iagho ka glalaba kosi,
eghuteuna iara ginauna hata mei nanghaji nei khuma mata eghu ka nauthoglu igne mala ghamu thinimu iagho na.
5Iara ginauna koko tafri vido ka thinimu iagho na ke kligna thogele,
nei ka glogu pari.
6Eghuteuna iara ginauna snakreni dadaramu iagho na mala thofa tei ke kligna thogele,
eghuteuna glogu igre ginauna fodu salaꞌui ka dadaramu iagho.
7Kate para nigho na, iara ginauna toku tafri maloa thongana gne,
eghuteuna fanogra nathunu gre mala theome agha.
Iara ginauna chekeni khoveo mala toku tafru naprai gne,
eghuteuna glaba na ginauna theome agha.
8Naprai, nei glaba, nei nathunu teu te agha ka maloa na are ginauna romno soru,
eghuteuna nou kantri iagho igne ginauna jaola romno soru.
Igne nogu cheke iara LORD God.
9Kate goigoni nigho iara na, naiknore mhaghu nodi fara.
Uve, iara ginauna farhanidi naikno te au ka keha kantri teke theome lase nigho tifa ra ginauna mhaghu nodi fara.
10Naiknodi keha kantri igre ginauna rhana nodi,
nei mhaghu nodi eghu fara ka unha nate eni iara ka iagho na.
Uve, kate fusa iara nogu naflahi mala magra na ke ulumu iagho na,
hatimare mae king nei naiknodi eghu kantri te kmana igre ginauna jaola na mhaghu nodi balu fififri.
Ka narane tuana, iagho ginauna sukha pari,
eghuteuna mare te gnafa na ginauna mhaghu nodi jateula mare ginauna jaola lehe.
11“ ‘Iara LORD God cheke eghu:
“ ‘King gna Babilonia ginauna jateula nogu naflahi mala magra eghu iara,
eghuteuna iara snakreni mana mala mei magra ka iagho.
12Eghuteuna nogna soldia mana igre theome tangomana te kokhonini ihei nga,
mare ginauna aknu falehe nou naikno iagho re ka magra.
Nou naikno iagho,
eghuteuna gobigna lepo te fahaehaghedi ghotilo maemi Ijep ra,
mae naokare ginauna kafe goigonidi hui.
13Iara LORD ginauna aknu falehe nou buluka iagho te nolo tafri ka geri khoꞌu te mala koꞌu na are,
eghuteuna theo kaisei naikno ba buluka nate fachochopu khoꞌu na.
14Khoꞌu re ginauna klino, eghuteuna jari re ginauna muana.
Iara, LORD God cheke kate tutuani ka ghotilo.
15Ka narane tuare nou namono iagho igne ginauna diꞌa eghuteuna theo kaisei glepo nate au tagna na.
Eghuteuna iara ginauna aknu falehe gnafa iheire te au ka vido igne.
Eghuteuna ghotilo te gnafa na ginauna thofno laseni te iara LORD.’
16“Gaꞌasedi keha kantri igre ginauna tanhi nei paopado fabiꞌo eigna Ijep nei naikno te gnafa. Igne nogna cheke LORD God.”
Nodi namono mae te lehe
17Ka nabotho glima narane ka nabotho phei nhigra ka nabotho phei finogha funu ka narane teke huhuru ghami mare te mei au Babilonia, LORD neke cheke eghu ka iara, 18“Maegna ka nauthoglu. Iagho tanhi nei diꞌanagnafa eghu eidi naiknodi Ijep eigna mare ne kmana fara. Iagho kuru sorudi ka beku baludi naiknodi keha kantri te nheta fara are, mala au baludi iheire tela teihi ka namono igne. 19Iagho cheke eghu ka mare: ‘Ba, ghotilo gaoghathomi na ne keli fara salaꞌudi keha naikno gre eghu? Theo! Ghotilo ginauna soru pari ka namonodi mae te lehe ra, eghuteuna thuru baludi iheire teke lehe jateula khuma mata teku kolho ra.’ 20Magra biꞌo ginauna thoke ka naiknodi Ijep, eghuteuna kmana ka mare ginauna lehe tei au baludi iheire teke lehe ka magra tifa ra. 21Nodi komanda mae te nheta ka magra ra, iheire te au ke lamna Beku ra eghu ginauna toutonu eidi maedi Ijep baludi mae iheire teke magra ka phile mare ra. Mare ginauna cheke eghu, ‘Mare jaola soru mei lamna Beku mala thuru soru baludi mae iheire teke lehe jateula khuma mata tekura nei iheire teke lehe ka magra.’
22-23“Maedi Asiria jaola soruhi ka namonodi mae teke lehe ra. Mae iheire teke lehe ka magra ra nodi bekure au lithui jare, eghuteuna mare thofno thuru pari lahu lamna ka nodi namono mae te lehe ra. Kani karhadi tekure mae igre neke thono famamhaghudi fara naiknore, mare lehe ka magra eghuteuna thuru soru ka beku igre.
24-25“Mae soldia funudi Elam igre jaola teihi pari ka nodi namono mae te lehe ra. Mae iheire te lehe ka magra ra nodi bekure au lithui jare. Kani karhadi tekure mae igre neke famamhaghudi fara naiknore, eghuteuna gognarona mare lehe jateula khuma mata eghu kolho, eghuteuna thuru soru ka beku igre. Mare mamaja jateula mae iheire jaola teke lehe ka magra ra eghu.
26“Eghuteuna naiknodi phei kantri Mesek ghe Tubal igre jaola au ka namono igne baludi nodi soldia re. Eghuteuna nodi beku phei kantri igre au farihoteidi bekudi mae iheire te lehe ka magra ra au lithui jare. Mare te gnafa na lehe jateula khuma mata eghu kolho. Mare lehe ka magra, naugna kani karha tekure, mare neke famamhaghudi naiknore fara. 27Kate giugiluidi mae soldia igre, mare theome giugilu ka puhi te ghatho tahudi mae soldia te nheta ka magra tifa ra. Mae soldia te nheta igre soru pari ka beku balu nodi glepo mala magra. Kate giugiluidi re, mare lilisei nodi naflahi mala magra re ke pari phaꞌudi, eghuteuna nodi greoreo mala magra re ke kligna thinidi. Nu maedi Mesek nei Tubal teu igre, papara eidi nakhibodi re thokedi mare naugna kani karhadi tekure mae igre neke thono famamhaghudi fara naiknore.
28“King gna Ijep! Jateula tuana eghu, iagho ginauna lehe baludi maedi Ijep, eghuteuna thuru pari ka beku baludi iheire teke lehe ka magra jateula khuma mata tekura.
29“Maedi Elam balu nodi king nei nodi mae mala baubatu, mare jaola soru pari ka nodi namono mae te lehe ra. Neuba mare ne au nodi nolaghi biꞌo, mare jaola thuru parilahu lamna ka nodi namono mae te lehe ra baludi iheire teke lehe ka magra jateula khuma mata tekura.
30“Eghuteuna mae biꞌo te gnafa ke raru baludi naiknogna namono biꞌo Saedon, mare soru pari ka namono igne. Neuba mare neke au nolaghi biꞌo neke mhaghu nodi fara naiknore, mare lehehi jateula khuma mata eghu au lamna beku. Gognarona mare mamaja fara, eghuteuna soru pari ka beku baludi iheire teke lehe jateula khuma mata teku ka magra ra.
31“Kate filoni king gna Ijep te lehe mare ka magra na, mana nei nogna soldia re eghu ne kelitadi fara naugna mare laseni theome mare kolho te mala papara na. Iara LORD God iara cheke tutuani ka ghotilo: 32Iara neke kuruni king gna Ijep igne baludi nogna soldia re eghuteuna naiknore filodi mare neke mhaghu nodi fara. Nu mare ginauna kafe lehe ka magra, eghuteuna mare thuru pari ka beku baludi mae iheire teke lehe jateula khuma mata teku ka magra. Igne nogu cheke iara LORD God.”
33LORD neke vahini Esikiel mala mae greireghi
1LORD ne cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho tei cheke eghu ka kheramu ra, ‘Leuleghu fata na iara snakreni magra na mala tei posa ka kaisei kantri, mare vahini kaisei mae mala nodi mae greireghi mare. 3Eghuteuna kate filoni mana te mei mae naokare, mana ginauna kufli mala tarabana naiknore. 4-5Eghuteuna jame kaisei mae nomhini khufli na nu theome tei hiro vido mala poru, eghuteuna aknu falehe mae naokare teuna, tuana nogna najafra thegna. Naugna jame tei me poru mana meuna, mana jame neke theome lehe. 6Nu jame mae greireghi igne filodi te mei mae naoka igre, eghuteuna theome kufli mana, eghuteuna mei mae naoka igre me aknu falehe kaisei mae kolho teuna, mae igne ginauna lehe ka nakhibogna thegna. Nu iara ginauna parani mae greireghi igne glehegna mae tuana.’
7“Maegna ka nauthoglu. Iara vahi nigho iagho mala reireghidi naiknodi Israel. Iagho ginauna fanomho fakeli ka nogu cheke iara igne, iagho kulu tei cheke faheta ka naiknore. 8Jame te chekeni iara mae te diꞌa puhigna igne ginauna lehe, teu nu iagho theome cheke ka mana mala ke tughu mana puhigna na teuna, mae igne ginauna lehe ka nakhibogna thegna. Nu iara ginauna para nigho iagho eigna glehegna mana na. 9Jame iagho la chekehi ka mae te diꞌa puhigna na igne mala ke tughu mana puhigna te diꞌa na, nu te theome koko kolho mana puhigna te diꞌa na teuna, mana ginauna lehe ka nakhibogna thegna. Nu iagho ginauna theo nakhibomu ka puhi igne, eghuteuna iagho theome tangomana te lehe na.”
Naiknore mala reireghi nakarhadi re
10LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Iagho mala cheke eghu ka naiknodi Israel, ‘Iagho cheke eghu: Faꞌunha eghu ginauna ame karha nga ghehati? Puhimi ghehati te diꞌa gre jateula kaisei glepo tahu te pala teu ghehati ra eghu. Ghehati thofno glaꞌe soru ka nakhibomi gre.’ 11Iagho cheke eghu ka naiknodi Israel: Ghotilo naiknomi Israel. Iara cheke fadoglo ari ka ghotilo ka nanghagna nogu LORD God mae ihei te karha te tifa: Iara theome gleꞌa te filodi naikno te diꞌa igre te lehe ka nakhibodi re. Iara magnahaghei te filodi mare teke tughu nagnafa nei koko nakhibo eghu, mala hatini mare thofno nakarha na. Ghotilo naiknomi Israel, fanomho. Ghotilo figri tagru ka puhi te diꞌa te edi ghotilo are mala ke pulo mei ka iara! Naugna unha si ghotilo te magnahaghei lehe gnea?
12“Eghume, maegna ka nauthoglu, iagho mala cheke ka mare te cheke eghu iara igne: Puhigna mae doglo te doglo na theome tangomana te fakarhini mana kate theome leghuni mana unha te chekeni God na. Eghuteuna puhigna mae te diꞌa te diꞌa na, mana theome tangomana te khoko pari kate figri tagruni mana puhi te diꞌa na. Neuba jame puhigna kaisei mae te doglo, nu tapla jafra mana ka nakhibo teuna, puhigna mana teke doglo ulu lahu ia theome tangomana teke fakarhini mana na. 13Eghuteuna jame cheke eghu iara kaisei mae te doglo na ginauna karhau kolho, nu ghathodi fabrahu mana puhi te doglo teke edi mana tifa igre nate fakarhani mana eghu, eghuteuna tapla jafra mana ka nakhibo teuna, iara ginauna theome tangomana nate fakarhini mana eidi unha glepo te doglore teke edi mana tifa re. Mana ginauna mala lehe, naugna mana neke edi glepo te diꞌa re. 14Eghuteuna jame chekeni iara kaisei mae te diꞌa na mala lehe eghu, nu jame teke figri tagruni mana nakhibo na eghuteuna ke edi mana unha te doglore teuna, mana ginauna theome lehe. 15Uve, jame teke tusu fapulo mana glepo teke hata teke kaoni nogna kaisei mae te kuma na, eghuteuna ke tusu fapulo glepo teke blaure, eghuteuna leghudi vetula te tusu ranghini u nakarha na, eghuteuna theome ke tapla jafra ka nakhibo teuna, mana ginauna hatini u karha na. Mana na theome lehe. 16Iara ginauna kokhonini mana, eghuteuna hata fadeleidi nakhibogna manare. Mana ginauna karha, naugna mana ne edi fabrahu glepo te doglo nei keli teure.
17“Ghotilo chekeni puhigu iara na ne theome doglo eghu, nu puhimi ghotilo are nga te theome doglo re. 18Jame kaisei mae te doglo mana theome leghudi puhi te doglore, eghuteuna mana edi puhi te diꞌare teuna, mae igne ginauna lehe. 19Nu jame kaisei mae te diꞌa figri tagrudi puhigna te diꞌare eghuteuna ke edi unha te doglo nei keli teure, mana ginauna hatini u nakarha na. 20Neuba ne eghu ngau, ghotilo naiknomi Israel gre chekeni koba ne theome doglo puhigu iara na teuna. Iara ginauna kafe fate ghami ghotilo hui, thofno leghuni puhimi ghotilo re.”
Mae naoka ne uluni Jerusalem
21Ka falima narane ka fabotho nhigra ka fabotho phei finogha funu ka narane te huhuru ghami mare te mei au Babilonia igne, kaisei mae rikha ne mei funugna Jerusalem, eghuteuna mana ne cheke eghu ka iara, “Mae naokare la ulunihi Jerusalem!” 22Ka grafi ame thoke mei nga mae igne ka sugagu iara teuna, LORD ne habo ghau iara ka nogna nolaghi na. Aonu kate mei mae igne hamerane ka keha narane na, LORD ne fasnaglini glapigu iara na ne tangomana iara te cheke na.
Nodi papara maedi Israel
23LORD ne cheke eghu ka iara, 24“Maegna ka nauthoglu. Naikno te au ka namono tela goigonihi mae naoka igne, mare cheke eghu koba, ‘Ebraham ia neke kaisei mae kolho, nu God neke tusu lao glose igne ka mana. Nu gognarogne tahati la kmana fara, eghume gognarona glose igne nodahi tahati.’ 25-26Eghume iagho cheke eghu ka mare, ‘LORD God neke cheke eghu: Leuleghu fata na ghotilo ghamu nafnahi te au teu dadara tagna, ghotilo tarai ka mumuju, ghotilo magra fari themi, ghotilo falehe naikno. Eghuteuna ghotilo te gnafa na thuru fodu baludi khetodi kherami themi are. Ba, na snakreni iara glose igne mala khotogna themi eghu ghotilo gaoghathomi na? Ghotilo theo nomi nolaghi te mala khotogna glose igne.’
27“Ghema, iagho cheke ka naiknora iara LORD God iara cheke eghu, iara eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara mae ihei te karha te tifa: Ghotilo naikno te karha teu ka namono ra ginauna lehe ka magra. Eghuteuna ghotilo iheire te au ke kosi namono ra, khuma mata ginauna ghamu ghami ghotilo. Eghuteuna ghotilo iheire te poru ka thogele, nei ka gluma teura ghotilo ginauna lehe ka kaisei fogra biꞌo. 28Eghuteuna iara ginauna goigoni glose igne mala theo nafugna kolho. Ghotilo fahaehagheni nomi nanheta na, nu iara ginauna hata fadelei ka ghotilo nanheta igne. Eghuteuna thogele te gnafa Israel igre ginauna soro diꞌa fara eghuteuna naiknore ginauna tirodi nolo tei kasa tagna. 29Kate eni iara igne ka nomi glose ghotilore te thono diꞌa fara na, ghotilo ginauna thofno laseni te iara LORD.”
Nogna cheke mae Esikiel igne ginauna tutuani fara
30LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Naiknore khapru rhegna gringnigna namono na nei ka grengathadi nodi sugare eghu cheke eimu iagho. Mare cheke eghu fari thedi, ‘Mei ghotilo, mala ari fanomho fakeli tahati ka cheke te magnahaghei chekeni LORD ka tahati gognarogne.’ 31Leuleghu fata na nogu naikno iara re tangomana te khapru mei mala fanomho ka nou cheke iagho re. Nu mare theome edi kolho unha te chekedi iagho ka mare re. Foflodi re fodu ka cheke te diꞌa, eghuteuna mare ghathodi kolho puhi te mala chaghidi naiknore te mala hata sileni na. 32Mare magnahaghei te fanomho ka nou cheke iagho re jateula kaisei mae magnahaghei te fanomho ka mae ihei te lase lalahu gita te koje eigna mae ihei te magnahaghei gaꞌase, eghuteuna naoglagna mae igne thono famane fara. Mare tangomana te nomhidi nou cheke iagho re, nu mare theome leghudi kolho eghu.
33“Nu ke leghu na nou cheke iagho igre ginauna thoke mei tutuani fara, eghuteuna ka narane igne mare ginauna laseni te kaisei mae profet tutuani na au ke lamnadi mare!”
34Sipu nei mae iheire te mala reireghidi re
1LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Iagho tei chekeni cheke igne ka mae iheire te baubatu ka naiknodi Israel. ‘Iagho cheke ka mare te iara LORD God te cheke eghu igne: Kokhoni ghami fara ghotilo mae iheire te baubatu ka naiknodi Israel ra! Nomi gloku ghotilo na mala jateula mae ihei te reireghi sipura eghu mala reireghidi nogu naikno iara igre. Nu ghotilo theome reireghi fakelidi kolho nogu naikno iara igre. Naugna ghotilo reireghi ghami themi kolho! 3Ghotilo jateula te ghamu garofadi sipu eghuteuna horo nomi pohe mala pipichi ka khakladire, eghuteuna ghotilo aknu falehe famane buluka te blokha mala ghamu ghemi. Nu ghotilo theome reireghi fakelidi kolho nogu naikno iara re. 4Ghotilo theome toghodi kolho iheire te nigra mala ke nheta fapulo. Eghuteuna ghotilo theome pipiha thubudi iheire te ghoreho mala ke keli fapulo. Ghotilo theome hirodi kolho iheire te snivi mala ke hata fapulo meidi. Nu ghotilo paradi kolho mare. 5Nogu sipu iara igre snivi tafri naugna theo kaisei mae greireghi sipu te reireghidi re, eghuteuna lion tangomana te kathi falehedi te ghamu ghedire. 6Nogu sipu iara igre tei tafri ke kligna gukhu ba ke kligna thogele. Reꞌe tei tafri ka vido te gnafa ka nauthoglu igne, nu theo kaisei naikno te tei te hirodi, ba fariuriu filodi.
7“ ‘Eghume, ghotilo mae mala baubatura, ghotilo famane fanomho mei ka nogna cheke LORD igne. 8Iara eni kaisei nhaꞌa cheke ka nanghagu iara LORD mae ihei te karha te tifa: Lion igre ngolhidi nogu sipu iara re, eghuteuna kathu falehe ghamu ghedire, naugna theo kaisei naikno te reireghidire. Ghotilo mae mala baubatura theome reireghidi kolho nogu sipu iara re. Ghotilo khogla reireghi ghami themi kolho. 9Eghume, ghotilo mae mala baubatura, fanomho fakeli mei ka nogu cheke iara LORD! 10Iara LORD te cheke eghu igne: Iara ginauna para ghami ghotilo mae mala baubatura, eidi glepo te diꞌa te thokedi nogu sipu iara igre. Iara ginauna hata fadelei ka ghotilo, mala theome tangomana ghotilo te ghamudi re. Iara ginauna fakarhidi ka khamemi ghotilo are, mala theome aknu falehe ghotilo mala dedei ghotilo eghu.
God thegna te mala reireghidi naiknodi Israel re
11“ ‘Iara LORD iara ne cheke eghu: Iara ginauna tei hirodi nogu sipu teke snivi ra mala ke reireghidi thegu. 12Eghuteuna iara ginauna na jateula mae te reireghi fakelidi nogu sipura eghu nake hata fodu meidi. Iara ginauna tei hirodi teke rikha ka narane te ninhigrana nei puhi biꞌo teku teke tei au tafri ka keha kantri delei ra. Uve, iara ginauna nake hata fapulo meidi. 13Iara ginauna nake hata fajifladi ka keha kantri te au teu mare gognarogne mala ke pulo mei mare ka nodi thofno glose maedi Israel igne. Iara ginauna batudi mala ke pulo mei agne Israel, eghuteuna mare ginauna nake au fakeli ka thogele te namo ka khoꞌu biꞌo, nei ka namono aheva teke au mare tifa ra. Eghuteuna iara ginauna tusu lao gano te keli ka mare. 14Iara ginauna reireghi fakelidi ka glose te keli igne. Eghuteuna reꞌe ginauna tangomana te thuru soru ka vido aheva te au buburu te keli, eghuteuna reꞌe tangomana te ghamu ghedi buburu ke kligna thogele Israel. 15Iara ginauna reireghidi nogu sipu re, eghuteuna iara ginauna liseidi ka vido aheva reꞌe tangomana te thuru soru ka vido te muana. Igne nogna cheke LORD God. 16Iara ginauna tei hirodi nogu sipu te snivi ra, teke tei jafra ra, teke tei tafri kolho ra, eghu mala ke pulo mei reꞌe. Eghuteuna iara ginauna nake pipiha thubu teke fnera ra mala tangomana reꞌe teke keli fapulo na eghuteuna teke nigra ra ginauna nake nheta fapulo. Nu iara ginauna aknu falehe te blokha nei nheta teu igre, naugna iara mae mala reireghi sipu ka puhi te doglo.
17“ ‘Ghotilo iheire te jateula nogu sipu teu iara ra, Iara LORD God cheke eghu ka ghotilo: Iara ginauna fate ghami ghotilo hui. Iara ginauna vahi fadeleidi te keli re kate diꞌa re, jateula mae ihei te vahi fadelei sipure ka nanigot ra eghu. 18Keha ka ghotilo ghamu buburu te keli, aonu mare tapla soru pari ke kligna glose unha teke salaꞌui re. Kehare koꞌu khoꞌu te klino, aonu mare tapla ke lamna khoꞌu mala fodu khoꞌu igne ka chopu. 19Ba, doglou kolho keha sipu gre te ghamu buburu teke tapla ghotilo tagna na, ba koꞌu ka khoꞌu teke faphove ghotilo ka chopu teu igre? Theo kolho!
20“ ‘Eghume iara LORD God, iara cheke eghu ka mare: Iara ginauna vavahi sipu te blokhare ka sipu te gagarore. 21Iara ginauna eni igne naugna leuleghu fata na ghotilo sipu te blokha igre magra ka honami re huju teidi sipu te nigra re. 22Neuba, iara ginauna fakarhidi nogu sipure, eghuteuna reꞌe ginauna theome ke thokedi kaisei puhi biꞌo. Iara ginauna kafe fatedi gnafa nogu sipure, eghuteuna vahi fadeleidi te keli re kate diꞌare. 23Iara ginauna vahini kaisei nogu mae gloku ka vikegna Devet mala nodi king mare. Eghuteuna mana ginauna reireghidi nogna naiknore jateula mae ihei te reireghidi nogna sipura eghu. 24Eghuteuna iara LORD ginauna nodi God mare, eghuteuna nogu mae gloku iara ka vikegna Devet igne ginauna king mala funei frunidi mare. Iara LORD te chekeni igne!
25“ ‘Iara ginauna eni baludi kaisei nhaꞌa cheke mala au mare kau pharikeli. Iara ginauna ngolho teidi gobigna lepo te diꞌa fateote’o te au ka namono nagou nei mata teu are, eghuteuna nogu sipu iara igre ginauna theome mhaghu na thuru tafri nodi kolho. 26Iara ginauna fablahi vido nei namhata eghu te au faligohoni nogu thogele blahi iara igne. Iara ginauna kuruni nakhete mala soru mei ke kligna glose ka thofno nogna narane na, mala kotu kmana glepo te keli. 27Gaju re ginauna ure kmana sisi, eghuteuna nagare na ginauna au kmana gano tagna. Eghuteuna mare te gnafa na ginauna tangomana te au fakeli ka nodi glose na. Iara ginauna kusu chen teke harudi kate loku mare jateula naikno sneka teku igre mala snagla ke tei nodi mare. Naudi glepo igre, mare ginauna lase fakeli ghau iara LORD. 28Naiknodi keha kantri are ginauna theome tangomana nate blau nodi gobigna lepore, eghuteuna glepo ka namhata na are ginauna theome tangomana nate falehedi te ghamudi re. Mare ginauna tangomana te au fakeli nodi, eghuteuna ginauna na theo kaisei naikno te tangomana nate famamhaghudire. 29Iara ginauna eni nodi glose mare igne mala thofno keli fara, eghuteuna nodi nagare mare igre ginauna kmana vuragha ka gano. Mare ginauna theome tangomana te rofo na. Eghuteuna naiknodi keha kantri gre ginauna theome tangomana te maꞌedi mare na. 30Aonu naikno te gnafa igre ginauna laseni te iara nodi LORD God naiknodi Israel te au teu baludi, eghuteuna mare nogu naikno iara. 31Ghotilo nogu naikno iara. Ghotilo jateula nogu sipu eghu iara, eigna iara reireghi ghami nei faghemi gano ghotilo leuleghu narane. Eghuteuna iara nomi God ghotilo. Igne nogu cheke iara LORD God!’ ”
35God ginauna paradi naiknodi Idom
1LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Filo tei sagho ka kantri Idom, ka thogele Seia, mala chekeni cheke igne ranghini kantri tuana. 3‘Iagho cheke ka naiknore eigna unha te cheke eghu iara LORD God: Fanomho ghotilo naiknomi ka thogele Idom ra! Iara nomi naoka ghotilo! Iara LORD ginauna goigoni nomi namono ghotilo na, eghuteuna ginauna na theo kaisei glepo te keli nate au tagna na. 4Tutuani, iara ginauna goigoni nomi namono ghotilo are, eghuteuna nomi namono ghotilo tuare ginauna jaola krogha theo kaisei naikno nate au tagna na. Eghuteuna ghotilo ginauna laseni te iara LORD.
5“ ‘Funu tifa te mei na, ghotilo nogna naoka Israel ghilei mei posa ka narane gognarogne. Eghuteuna ka narane tuare, mare neke au ka puhi biꞌo u papara leghu lahu eidi nakhibodi re, eghuteuna ghotilo snakredi hatimare mae naokare mala aknu falehedi ka magra. 6Eghume, iara neke eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara LORD God mae ihei te karha te tifa: Ghotilo ginauna mala lehe eigna puhimi ghotilo te diꞌa igne! Naugna ghotilo ne theome magnahaghedi kherami teke vikegna mae Israel ra, mala tangomana hatimare mae naoka te aknu falehedi mare, eghuteuna mae naokare ginauna jaola hiro ghami ghotilo mala aknu falehe ghami ghotilo. 7Nomi namono ghotilo te au ka thogele Seia igne ginauna kaisei namono diꞌa. Eghuteuna naikno iheire te tei ruma nei jifla teu ka namono igne iara ginauna aknu falehedi gnafa. 8Iara ginauna chekedi hatimare mae naoka mala mei aknu falehe ghami ghotilo naiknomi Idom, eghuteuna thinidi naikno teke lehe ka magra igre ginauna thafru iko tongana ke kligna fanukhu, nei ke lamna glogu. 9Uve, nomi kantri ghotilo igne ginauna diꞌa fabrahu, eghuteuna ginauna na theo kaisei naikno nate au ka nomi namono ghotilo igre. Eghume ghotilo ginauna laseni te iara LORD.
10“ ‘Neuba iara ne reireghidi phei kantri Juda ghe Israel gre, nu ghotilo theome ghatho tahu ghau kolho iara, eghuteuna ghotilo cheke eghu, “Ginauna namono ka phei kantri igre mala noda tahati, eghuteuna tahati ginauna tei hata namono tuare.” 11Iara neke eni nhaꞌa cheke igne ka nanghagu iara LORD God mae ihei te karha te tifa: Naugna ghotilo ne theome magnahaghedi nogu naikno iara re, eghuteuna ghotilo diꞌatami fabrahu, nei goghotu fabrahu eghu ka mare, iara ginauna nake thughu fapulo puhi te diꞌa igre ka ghotilo, leghuni nafnata puhi teke eni ghotilo teke paradi mare ra. Eghuteuna nogu naikno iara re ginauna lase ghau iara te para ghami ghotilo eidi glepo te diꞌa teke edi ghotilo ka mare ra. 12Iara nomhi ghami ghotilo te cheke fadiꞌadi nei maꞌedi teu thogeledi Israel. Eghuteuna ghotilo cheke eghu, “Thogele are la diꞌahi! Tahati ari mala hata noda re!” Nu kate para ghami iara na, ghotilo ginauna lase fakeli ghau iara LORD iara nomhidi kolho nomi cheke te diꞌa ghotilo ra. 13Iara neke nomhidi ngala kani teke cheke fahaehaghe nei cheke fadiꞌa ghau iara teu ghotilo ra. 14Iara LORD God te cheke eghu igne: Kate goigonini iara nomi namono ghotilo na tela kroghahi igne, naiknogna nauthoglu igne ginauna kelitadi glealeꞌa fara. 15Naugna te kelitami, glealeꞌa fara nei ragi teu ghotilo kate filoni te goigoni mae naoka gre namono teke tusu lao iara ka naiknodi Israel gre igne, iara ginauna goigoni ghami ghotilo jateula tuana eghu. Ghotilo naiknomi ka thogele Seia nei ka namono Idom ra! Nomi kantri ghotilo igne ginauna groꞌe na diꞌa fara, eghuteuna theo kaisei glepo te keli nate au tagna na. Naugna igne, ghotilo baludi keha naiknodi Idom igre ginauna lase fakelini te iara LORD.’ ”
36LORD ginauna fablahidi naiknodi Israel
1LORD neke cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Iagho cheke ka thogeledi Israel ra, iara magnahaghedi mare te fanomho fakeli ka nogna cheke LORD igne. 2LORD God ne cheke eghu: ‘Nodi naoka naiknodi Israel igre kelitadi fara, ne cheke eghu, “Aosi! Thogele teke audi funu tifa tela ghilei mei posa ka narane gognarogne igre, noda tahati!” ’ 3Eghume iagho cheke ka mare iara LORD God te cheke eghu igne: ‘Kate ruma mei naiknodi keha kantri te au faligoho ghami ghotilo igre te hata nomi kantri ghotilo igne, mare maꞌe ghami nei cheke fapari ghami eghu ghotilo fara. 4Eghume, ghotilo thogelera, nei ghotilo gukhura, ghotilo khoꞌura nei glogura, baludi namono teke goigoni ghami mae naoka ra, ghotilo fanomho fakeli ka nogna cheke LORD God igne. 5Uve, LORD God neke cheke eghu: Diꞌatagu iara ka kantri Idom baludi keha kantri te au faligoho ghami ghotilo igre brana jateula khaꞌaghi eghu. Uve, iara thono diꞌatagu fara, naugna kate mei mae naoka gre te goigonidi nogu naikno iara re, kantri igre glealeꞌa fara te hata nogu namono iara na. 6Naugna te eghu gobigna lepo igre, iagho mala toutonu eigna Israel ka thogele ra, nei ka gukhura, nei ka khoꞌura, nei ka glogura eghu. Iagho toutonu ka mare iara LORD God teke chekeni igne: Iara thono diꞌatagu fara ka nafnata puhi naiknodi keha kantri igre te cheke faparidi namono igre, nei cheke famamaja ghami ghotilo. 7Naugna igne, iara LORD neke cheke eghu: Iara na eni kaisei nhaꞌa cheke ka nanghagu thegu mala famamajadi keha kantri te au faligoho ghami ghotilo are.
8“ ‘Nu ghotilo thogeledi Israel ra! Gregedi gaju te gnafa te kotu ka ghotilo are ginauna ure kmana sisi mala tangomana naiknodi Israel gre te ghamu ghedi na. Theome raugha, naikno igre ginauna tangomana na teke figri ka nodi namono re. 9Iara ghatho tahudi nogu naiknore, eghuteuna iara ginauna na toghodi mala tarabana glose mala joꞌu gano tagna. 10Iara ginauna toghodi vike te gnafa Israel igre mala vuragha. Eghuteuna mare ginauna au ka namono igre mala ke babana fapulo gobigna lepo teke goigoni mae naokara. 11Iara ginauna toghodi mala kmana nei vuragha eghu mare, eghuteuna thudire ginauna jaola kmana fara salaꞌudi teke tifara. Eghuteuna nodi buluka, nei sipu, nei nanigot teure ginauna na jaola kmana fara. Eghuteuna mare ginauna laseni te iara LORD. 12Iara ginauna hata nogu naiknodi Israel igre mala ke figri ke pulo ka namono, eghuteuna mare tangomana te nolo te tei ke klignami ghotilo thogelera. Naugna ghotilo thogele ka namono teke tusu lao iara ka mare tifa igre mare khotodi re. Eghuteuna thudi mare igre ginauna theome tangomana te lehe kate theo gano na.
13“ ‘LORD God neke cheke eghu: Tutuani naiknodi keha kantri are cheke ghami koba ghotilo thogele ra, eigna ghotilo ghamu koba naikno te au ka ghotilo are, eghuteuna jaola aknu falehe thudire. 14Nu funu gognaro te haghe na, ghotilo ginauna na theome jateula tuana eghu. 15Iara ginauna theome snakredi keha kantri are mala cheke diꞌa ka ghotilo, ba maꞌe ghami ghotilo. Ghotilo thosei mamaja. Eghuteuna iara ginauna theome snakreni te aknu falehe ghotilo thudi nomi naikno ghotilo igre. Igne nogu cheke iara LORD God.’ ”
16Nogna cheke LORD na mei ka iara, neke cheke eghu, 17“Maegna ka nauthoglu. Kani au teku naiknodi Israel tifa ka nodi namono mare na ia, kmana ka mare neke fatothona namono igne ka tathagu iara na ka puhi diꞌa te edi mare re. Puhi igre thono diꞌa fara ka tathagu iara na, jateula dadaragna gaꞌase te fatothonani naꞌa kate filoni khafa na ia eghu. 18Iara thono diꞌatagu fara ne paradi mare, naugna mare ne aknu falehe naikno ka namono igne, eghuteuna mare tarai ka mumuju. Mare goigoni namono igne ne theome klino ka tathagu iara na. 19Eghume iara paradi mare leghuni puhidi mare te diꞌa igne nei glepo te diꞌa teke edi mare re eghu. Aonu iara ne khi fajifladi mala tei au tafri mare ka keha kantri are. 20Nu aheva te tei mare na, mare cheke fadiꞌani nanghagu iara te blahi na. Keha naiknore cheke eghu, ‘Filo si ghotilo ka nogna naikno LORD are. Hatimare mae naoka khi fajifladi ka kantri teke tusu lao mana ka mare na.’ 21Iara magnahaghei fara te tathaji fakeli nanghagu iara te lausasaba naiknodi Israel gre ka namono aheva te tei mare tagna na.
22“Eghume naugna igne, iagho cheke ka naiknodi Israel iara LORD God te cheke eghu igne: ‘Iara ginauna nake hata fapulo ghami ghotilo, theome naugna te keli ghotilo na. Theo! Naugna ghotilo ne lausasaba nanghagu iara te blahi na ka namono aheva te au ghotilo tagna na. 23Tutuani, nanghagu iara na thono blahi fara, nu ghotilo lausasaba ka tathadi naiknore. Nu kate fakakhana iara nolaghi gna nanghagu na ka naiknodi keha kantri are, mare ginauna laseni te iara LORD. Iara ginauna tusu ari ka ghotilo mala fakakhana ka mare te blahi iara na.
24“ ‘Iara ginauna hata ghami ghotilo mala ke pulo mei funu ka kantri aheva te au ghotilo tagna na, eghuteuna lisei ghami ka nomi namono ghotilo na. 25Iara ginauna na jateula te tofa khoꞌu te klino ke klignami ghotilo ra eghu mala klino ghotilo ka puhimi te diꞌare, nei theome tarai ghotilo ka mumuju. 26Iara ginauna tuthughu nakarhami ghotilo te thona are mala ke majaghani fapulo. Eghuteuna iara ginauna tusu ari gaoghatho majaghani ka ghotilo, mala tarai kolho ghotilo ka iara. Iara ginauna hata fadelei gaoghatho te diꞌare te batu ghami te patu gama ghotilo are, eghuteuna iara ginauna tusu ari gaoghatho te keli ka ghotilo mala tangomana ghotilo te leghu ghau iara na. 27Iara ginauna lisa soru Tharunga te Blahi na ka ghotilo, eghuteuna iara ginauna togho ghami ghotilo mala leghudi nogu vetula iara ra, eghuteuna tajidi nogu cheke iara teke tusu ari ka ghotilora. 28Eghuteuna ghotilo ginauna tangomana te au fakeli Israel ka namono teke tusu lao iara ka kuꞌemi ghotilo tifara. Ghotilo ginauna nogu naikno iara, eghuteuna iara nomi God ghotilo. 29Iara ginauna hata fadelei ghami ghotilo ka puhi te fathona ghami ghotilo ka tathagu iara gne, eghuteuna iara ginauna fakarhi ghami ghotilo. Ghemi nagare ghotilo are ginauna kmana vuragha, eghuteuna ghotilo ginauna theome tangomana nate kmoꞌe ka gano na. 30Nomi gaju ghotilo ka nagare na are ginauna au kmana sisi tadi, eghuteuna ghemi nagare ghotilo are ginauna jaola au kmana gano tadi, aonu ghotilo ginauna theome tangomana te rofo na. Ghotilo ginauna na theome tangomana te mamaja ka tathadi naiknodi keha kantri are. 31Ka narane tuana, ghotilo ginauna nake ghatho fapulodi gobigna lepo te diꞌa teke fathona ghami themi ka tathagu iara na, eghuteuna ghotilo ginauna theome magnahaghedi puhimi te diꞌa teke edi ghotilo tura. 32Ghotilo mala lasedi unha te edi iara glepo igre, theome eidi glepo te keli teke edi ghotilo ra. Ghotilo naiknomi Israel! Ghotilo mala diꞌanagnafa nei mala mamajadi eghu unha teke edi ghotilo ra! Igne nogu cheke iara LORD God.
33“ ‘LORD God neke cheke eghu: Ke leghugna te hata fadelei iara nakhibomi ghotilore, iara ginauna snakre ghami ghotilo mala ke edi majaghani nomi namono teke groꞌe ra mala ke au nomi tadi. 34Naikno te tei salaꞌu ka nomi namono ghotilo teke diꞌa tifa igne, mare ginauna filoni te snakre ghami iara teke tobi ghemi nagare tagna na. 35Eghuteuna naiknodi ka keha vikere ginauna cheke eghu, “Tore! Tifa na namono igne neke soro neke diꞌahi. Nu gognarona, famane fara jateula nagare Iden eghu filogna na, kela au glepo te keli tagna. Eghuteuna namono igre neke mei mae naoka neke roꞌe soru pari tifa. Nu gognarona naiknogna vido igne kela mei au ka namono igre, eghuteuna mare kela ringni thina faligoho nodi namono re.” 36Eghuteuna kate au fakeli teu ghotilo maemi Israel ka nomi namono re, naiknodi keha kantri te karha au faligoho ghami teu ghotilo are ginauna lase fakelini te iara LORD, teke eni fapulo namono igne, nei joꞌu gano ka nagare teu ka vido aheva teke krogha teke soro tifa ia. Iara LORD te eni nhaꞌa cheke igne.’ ”
37LORD God neke cheke eghu, “Iara ginauna snakredi naiknodi Israel ra mala tore ka iara mala toghodi. Eghuteuna iara ginauna toghodi mare mala kmana nei vuragha eghu jateula kaisei bukrei sipu eghu. 38Mare ginauna kmana fara jateula narane gaghamu tifa ka namono biꞌo Jerusalem teke fodu ka sipu teke hata teke mei fafara naikno ra eghu. Eghume ginauna na jateula tuana eghu, namono te diꞌa te krogha gognaro igre, ginauna fodu salaꞌui ka naikno. Eghuteuna mare ginauna lase ghau iara te LORD.”
37Nhubradi naikno te lehera ka kaisei glogu
1LORD ne habo ghau iara ka nogna nolaghi na, eghuteuna Tharunga te Blahi na neke mei ka iara mala batuni gaoghathogu iara na. Eghume, iara ne soru ka kaisei glogu te au kmana nhubradi naikno teke lehera, eghuteuna nhubra igre au tafri pari ka vido tuana. 2LORD batu ghau iara ne tei ka vido igne, eghuteuna iara ne filodi kmana nhubradi naikno teke lehere au jare. Nhubra igre la thono mojadi fara. 3Eghuteuna mana ne ghusna eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Ba, nhubra igre tangomana na teke karha fapulo na ba theo?”
Iara ne cheke eghu ka mana, “LORD God, iagho themu kolho te lasedire.”
4Mana neke cheke eghu ka iara, “Iara magnahaghei nigho iagho te cheke eghu nogu cheke iara igne ka nhubra igre, ‘Ghotilo nhubra te moja ra! Fanomho mei ka nogna cheke LORD igne! 5LORD God na cheke eghu ka ghotilo: Iara ginauna nake lisei fapulo nuri gna naikno na ke lamnami ghotilo mala ke karha ghotilo. 6Iara ginauna nake lisei fapulo naula nei nafnahi eghu ka ghotilo, eghuteuna toku tafru ghami ka guli. Eghuteuna iara ginauna nake lisei fapulo u nakarha na ke lamnami ghotilo, mala ke karha ghotilo. Aonu ghotilo ginauna laseni te iara LORD.’ ”
7Aonu iara ne chekeni unha te chekeni LORD na ka nhubra igre. Eghuteuna kate cheke teu iara igne, iara ne nomhini kaisei naogla ne faritokhei nhubra igre, eghuteuna iara ne filodi nhubra igre teke kaplo teke salo fodu na. 8Eghuteuna kate filo teu iara na, iara ne filodi naula balu nafnahi nei guli teu igre ne salo fodu ne toku tafru nhubra igre ne vuhai thini. Nu mare theo ngau te phanga na.
9LORD ne cheke eghu, “Maegna ka nauthoglu. Iagho mala cheke eghu ka nuri, ‘LORD God cheke ranghi nigho iagho mala ghaghafa mei ka vido te gnafa ke maghati, ke mosu, ke raru, ke mata eghu mala phanga lao karha na ka nhubra igre, mala ke karha fapulo mare.’ ” 10Aonu iara ne eni igne jateula te chekeni mana na neu, eghuteuna nuri na tei ne ruma lamna ka thini igre. Eghuteuna mare karha ne kegra haghe. Mare thono kmana fara jateula kaisei armi biꞌo neu ne khapru neu ka vido igne.
11LORD neke cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Naiknodi Israel igre jateula nhubra te thono mojadi ra eghu. Mare cheke eghu, ‘Ghehati gne theome tangomana te au fakeli na naugna ghehati gne jateula tela lehehi ra eghu. Gaoghathomi re glaꞌe fara naugna kantri igne la diꞌa fara.’ 12Eghume, iagho cheke eghu ka mare, igne unha te chekeni LORD God na: ‘Ghotilo nogu naikno iara ra. Iara ginauna hata fajifla ghami ka bekumi ghotilo re, mala ke hata fapulo ghami ka nomi kantri Israel. 13Eghuteuna kate tothora iara beku igre te hata fajifla ghami ghotilo na, ghotilo ginauna laseni te iara LORD. 14Iara ginauna lilisei tharungagu na ke lamnami ghotilo mala ke karha fapulo ghotilo. Eghuteuna iara ginauna snakre ghami ghotilo mala ke figri ka nomi namono na. Eghuteuna ghotilo ginauna lasedi gobigna lepo te nhaꞌa chekedi iara LORD igre, iara ginauna ediu. Igne nogu cheke iara LORD.’ ”
Juda ghe Israel ginauna au kaisei nodi king ngala
15LORD ne cheke eghu ka iara, 16“Maegna ka nauthoglu. Iagho hata kaisei gaju mala rioriso cheke igre, ‘Kantri Juda,’ aonu hata keha na rioriso eghu, ‘Kantri Israel.’ 17Loku fodu phei gaju igre, eghuteuna loku khamemu na ka phei khukru re mala jateula kaisei gaju eghu kolho.
18“Kate ghusna nigho naiknogna namonomu na gaoghathodi cheke igre, 19iagho cheke eghu ka mare, ‘LORD God neke cheke eghu: Iara ginauna hata gaju te au tagna nanghagna Israel igne, eghuteuna lisei fodu balugna keha gaju te au tagna nanghagna Juda igne, eghuteuna loku fodu phei igre mala jateula te kaisei gaju eghu kolho ka khamegu iara na.’ 20Loku haghe phei gaju tuare mala tangomana naiknore te filoni, 21eghuteuna iagho cheke ka mare, ‘Iara LORD te cheke eghu igne: Iara ginauna salo fodu naikno te gnafa Israel igre ka kantri aheva te au teu mare gognaro gre, mala ke pulo mei ka nodi namono igne. 22Eghuteuna iara ginauna na salo fodudi mala kaisei naikno ngala mare ka namono igne. Eghuteuna mare ginauna salo fodu phei kantri igre mala kaisei ngala. Eghuteuna mare ginauna au kaisei nodi king ngala te mala funei frunidi mare na. 23Mare ginauna na theome tarai ka mumuju ba edi glepo te theome magnahaghedi iara re. Iara ginauna hata fadelei nakhibodi re mala gae, eghuteuna iara ginauna bara fothidi ka gobigna lepo te thona ka tathagu iara na. Mare ginauna nogu naikno iara, eghuteuna iara nodi God mare.
24“ ‘Iara ginauna vahini kaisei mae ka vikegna nogu mae gloku iara King Devet mala kaisei mae king biꞌo, eghuteuna mana ginauna reireghi fakelidi mare jateula mae ihei te reireghi fakelidi nogna sipu ra eghu. Eghuteuna mare ginauna leghu fakelidi nogu vetula nei nogu cheke teu iara re. 25Mare ginauna au ka namono teke tusu lao iara tifa ka kuꞌedi mare Jekop, nogu mae gloku iara ia. Igne namono teke au tagna kuꞌedi mare tifara. Ginauna mare balu thudi nei iheire nate karha mei ke leghudi mare re teu igre ginauna au fabrahu ka namono igne. Eghuteuna king ka vikegna King Devet igne ginauna funei frunidi mare tifa tifa. 26Iara ginauna eni kaisei nhaꞌa cheke pharikeli baludi mare, u nhaꞌa cheke igne ginauna theome tangomana te gnafa na. Uve, iara ginauna fablahidi mala thovu mare. Eghuteuna nogu vido blahi iara igne ginauna kegra fabrahu ka nodi namono mare igne. 27Iara ginauna au fabrahu baludi mare ka namono igne tifa tifa. Uve, iara ginauna nodi God mare, eghuteuna mare nogu naikno iara. 28Nogu vido blahi iara na ginauna au fabrahu farihoteidi mare, eghume naiknodi keha kantri igre ginauna laseni te iara LORD neke vahidi naiknodi Israel igre mala nogu naikno blahi iara.’ ”
38Cheke ranghini King Gog
1LORD neke cheke eghu ka iara, 2“Maegna ka nauthoglu. Iara magnahaghei nigho iagho te filo tei ka kantri Megog, eghuteuna iagho cheke ranghini King Gog mae ihei te nodi king vikegna Mesek, eghuteuna vikegna Tubal ka kantri Megog. 3Iagho cheke ka mana te iara LORD God te cheke eghu igne: King Gog! Iara nou naoka iagho! 4Iara ginauna jateula te lilisei thagho ka foflomu iagho na te tungnu fadelei nigho balugna nou armi biꞌo ra eghu. Nou mae soldia iagho are kmana fara, kehare nolo pari, kehare saghe ka hose. Mare te gnafa na kafe pipichi ka thua nafnata pohe balu greoreo nei naflahi mala magra. 5Armi di thilo kantri Pesi, Kus nei Libia ginauna mei balugna nou armi iagho na, eghuteuna mare te gnafa na ginauna louloku greoreo nei fahaghe khepi mala magra. 6Eghuteuna soldia di ka kantri Goma balugna kantri Bet-Togama te au ke raru are ginauna jaola mei. Uve, armi di kantri te gnafa igre ginauna mei balumu iagho.
7“Tarabana! Tarabana nou armi biꞌo na baubatudi mare! 8Naugna raugha ginauna, iara ginauna kilo nigho balugna nou armi biꞌo na mala mei magra. Ka narane tuana, iagho ginauna mei ka thogele Israel mala magra ka mare. Tifa na, iara neke snakredi hatimare mae naoka neke mei goigoni namono igne neke ngolho teidi naiknore mala tei au tafri ka keha kantri delei. Ke leghu, iara neke hata fafigri meidi ka namono igne mala ke mei au fakeli mare tagna. Thogele gna namono igne neke krogha funu tifa, nu gognarona naiknore au fakeli nodi nei glealeꞌa eghu nodi tagna. 9Iagho balugna nou armi na nei nodi armi keha kantri te tei balumu iagho are eghu, ghotilo ginauna mei jateula saeklon eghu mala goigonini nodi namono mare na, eghuteuna ghotilo ginauna toku tafruni namono tuana jateula khoveo te soru te toku tafrudi thogele ra eghu.
10“LORD God neke cheke eghu: Kate thoke mei narane tuana, kaisei gaoghatho te diꞌa ginauna mei ka iagho, eghuteuna iagho ginauna na eni kaisei gaoghatho te thono diꞌa fara. 11Eghuteuna iagho ginauna cheke eghu, ‘Naikno gre au ka pharikeli, eghuteuna theome nangadi mae naoka gre. Nodi namono re theome bara ligoho ka thina balu grengatha te bibilakhi te maku. 12Naikno igre ginauna nake pulo mei funudi ka keha kantri are nake horo fapulo namono teke goigoni mae naokara, eghuteuna mare ginauna au nodi kmana buluka, nei sipu, nei nanigot, nei kmana keha glepo.’ Mare fahaehaghedi thedi! Nu iagho ginauna magra ka mare eghuteuna hata nodi gobigna lepore.
13“King Gog. Ka narane tuana, maedi Seba nei Dan nei mae bisnis di Spen teu igre ginauna ghusna eghu ka iagho, ‘Ba, iagho tarabanahi nou soldia te mala magra re? Iagho magnahaghei te mala hata nodi gobigna lepo gna kantri igne? Ghehati filo glani nigho iagho te magnahaghei hata nodi silva, nei gol, nei buluka, sipu nei nanigot, nei keha glepo la ngau eghu.’
14“Maegna ka nauthoglu. Naugna igne, iagho cheke ka King Gog, iara LORD God te cheke eghu igne: Ka narane tuana, nogu naikno iara re ginauna au ka pharikeli, eghuteuna iagho ginauna filo glani igne. 15Iagho ginauna jifla mei ka nou namono na funu ka kantri te khaba ke raru, eghuteuna batu meini kaisei armi te nheta fara baludi soldia funudi ka keha kantri te saghe ka hose. 16Ghotilo ginauna mei toku tafrudi nogu naikno iara Israel igre, jateula kaisei khoveo biꞌo balu nakhete te soru te toku tafrudi namono ra eghu. King Gog! Ka narane tuana, iara ginauna kuru nigho tei lamna ka nogu namono iara igne, mala laseni naiknodi keha kantri igre te iara LORD na mae blahi.
17“LORD God neke cheke eghu: Funu tifa te mei na, hatimare mae profet nogu mae gloku iara igre cheke eimu iagho koba. Uve, mare chekeni te iagho ginauna mei magra ka nogu naikno iara igre teuna.”
God ginauna parani King Gog
18LORD God neke cheke eghu ka iara, “Iara LORD God cheke kate tutuani: Ka narane te mei King Gog te magra ka naikno gna kantri Israel tuana, iara ginauna thono diꞌatagu fara ka mana. 19Uve, naugna te thono diꞌatagu fara iara igne, iara na nhaꞌa cheke: Tutuani fara ka narane tuana kaisei nakheu biꞌo na ngalini Israel. 20Sasa te gnafa, nei nanghaji te gnafa, nei glepo tautagu te gnafa, nei glepo karha te gnafa, nei naikno te gnafa teu ka nauthoglu igne ginauna mhaghu fififri ke ulugu iara. Thogele igre ginauna bagra, eghuteuna phegu igre ginauna krango soru pari, eghuteuna gringni thina igre ginauna groꞌe khoko soru pari. 21Iara ginauna kuru mei mae naoka ka thogele Israel mala magra ka King Gog. Eghuteuna nogna soldia mana re ginauna aknu falehedi thedi ka magra. Iara LORD te cheke igne. 22Iara ginauna paradi fara mae igre. Iara ginauna falehedi ka fogra nei ka magra. Iara ginauna snakre mei nakhete biꞌo balu thina aes, nei khaꞌaghi balu thina ngire nei sisibe brana te deudeplu mala khoko soru ka mana baludi nogna soldia mana re, nei ka naiknodi keha kantri te loku fodu balugna mana. 23Ka puhi igne, iara ginauna fakakhana ka kantri te gnafa igre te blahi nei au nolaghi teu iara na, eghuteuna mare ginauna laseni te iara LORD.”
39LORD ne uluni King Gog
1LORD neke cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Chekeni cheke igne ka King Gog, iara LORD te cheke eghu igne: King Gog, nodi king vikegna mae Mesek, nei vikegna mae Tubal, iara nou naoka iagho. 2Iara ginauna fafigri nigho iagho, eghuteuna korho fajifla nigho ka namonomu te khaba fara ke raru, eghuteuna iara ginauna batu mei nigho mala magra ka naikno te au ka thogele Israel. 3Iara ginauna hata koko phaloho fei khame mairimu, eghuteuna hata koko jata fei khame nhetamu. 4Iagho baludi nou soldia, nei kheramu mae iheire te togho nigho, ghotilo ginauna lehe tafri ka thogeledi Israel. Eghuteuna iara ginauna snakredi nanghaji nei khuma mata teu are mala mei ghamu ghami ghotilo. 5Iara LORD God cheke tutuani ka ghotilo: Thinimi ghotilo re ginauna au tafri kolho ka vido te gae. 6Iara ginauna kuru mei khaꞌaghi ka nou kantri iagho igne Megog, nei ka namono geri thongna aheva naiknore te au fakeli nodi kolho tagna, eghuteuna naikno te gnafa igre ginauna laseni te iara LORD.
7“Eghume, nogu naikno iara Israel igre ginauna laseni nanghagu iara te blahi na, eghuteuna iara ginauna theome snakredi mare teke lausasabani nanghagu iara na. Eghuteuna naikno ka kantri na igre ginauna lase ghau iara LORD, nodi God te blahi mae Israel. 8Iara LORD God cheke kate tutuani: Narane te mala fatedi iara naiknore igne ginauna mei! Gobigna lepo igre ginauna thoke mei ka thofno narane te chekeni iara igne.
9“Iheire te au ka namono Israel igre ginauna hata nodi glepo mala magra mae naoka tela lehehi ra. Mare ginauna hata greoreo biꞌo, nei greoreo ikodi, nei phaloho, nei jata, nei goru, nei gaju, eghuteuna bubukrei jateula nodi gaju eghu. Mare au nodi kmana gaju mala gahu gano nabagna fitu finogha, naugna glepo igre kmana fara. 10Mare ginauna theome ke hiro gaju mala gahu gano na, nei na theome ke tei mata mala kato soru gaju, naugna mare tangomana te hata kolho glepo mala magra igre. Eghuteuna mare ginauna hata famane glepo ka mae naoka teke hata glepo te keli ka mare. Igne nogu cheke iara LORD.”
Beku gna King Gog
11LORD ne cheke eghu ka iara, “Ka narane nate thoke mei glepo igre, iara ginauna vahini kaisei vido glose Israel ke maghati Thongna Mediterenian mala giugiluni King Gog baludi nogna soldia re. Nangha gna vido igne gognarona Glogu mala Nolo Tei, eghuteuna naiknore ginauna theome tangomana na nolo teke tei tagna na naugna mare giugilu ni King Gog balu nogna armi biꞌo ka glogu igne. Mare ginauna kiloni vido igne nogna Glogu Hamon-Gog. Gaoghathogna Hamon-Gog teu igne ‘nogna armi biꞌo King Gog.’
12“Naiknodi Israel ginauna hata fitu nhigra te mala giugilui thinidi naiknore mala ke klino glose igne. 13Naiknodi Israel te gnafa igre ginauna loku fodu mala giugilui mae teke lehe igre. Eghuteuna ka narane tuana iara fakakhana nogu nolaghi biꞌo na, eghuteuna naikno ka vido te gnafa igre ginauna ghatho tahudi mae di Israel. Igne nogu cheke iara LORD.
14“Ke leghudi fitu nhigra igre, mare ginauna vavahi keha mae mala tei heva heva ka glose igne mala filodi thinidi mae teke lehe te naga tafri teu ka glose na mala giugilui, aonu glose igne ginauna nake klino fapulo. 15Leuleghu fata na, mare filodi nhubra gna kaisei mae te lehe, mare ginauna fagaglana vido igne, mala tangomana mae mala giugilui igre te tei giugilui mana ka nogna Glogu Hamon-Gog. 16Eghuteuna kaisei namono mare kiloni Hamona, gaoghatho gna Hamona teu ka cheke Hibru na ‘armi biꞌo’ eghu. Teu igne, ginauna mare eni glose mala ke klino fapulo.
17“Maegna ka nauthoglu. Iara LORD te chekeni igne: Kate naga tafri teu thinidi mae te lehe igre, iagho mala kaha nanghaji te gnafa nei glepo tautagu te gnafa teu ka vido te gnafa igre. Iagho cheke eghu ka mare: Ghotilo mala salo fodu mei ka thogele di Israel mala ghamu fafara biꞌo nate tarabana iara malami ghotilo igne. Igne gaghamu biꞌo, eghuteuna ghotilo tangomana te ghamu nafnahi nei koꞌu dadaradi mae soldia igre! 18Ghotilo ginauna tangomana te ghamu thinidi mae king, nei dadaradi nogna famane soldia, nei koꞌu dadaradi re jateula te ghamu nei koꞌu teu nafnahidi sua sipu nalhaꞌudi, nei nanigot nalhaꞌudi, nei buluka nalhaꞌudi te famane blokha mala fafara. 19Kate aknu falehe iara mae igre jateula fafara teuna, ghotilo nanghaji nei glepo tautagu teu ra ginauna mei ghamu garofadi mare re, nei koꞌu dadaradi re eghu ghilei thaviru. 20Ka nogu tevo iara igne te mala ghamu gaghamu na, iara ginauna tarabana gano malami ghotilo, eghuteuna ghotilo tangomana te ghamu gobigna lepo te filodi ghotilo, jateula mae te chari ka hose, nei hatimare mae famane soldia, nei keha maei mala magra. Igne nogu cheke iara LORD.”
Israel ginauna nake keli fapulo
21LORD ne cheke eghu ka iara, “Iara ginauna falalase ka naikno te gnafa ka keha kantri te gnafa are mala filoni fagaglana gna nogu nolaghi biꞌo iara na, eigna iara ginauna fakakhana nogu nolaghi te mala paradi nogna naikno Gog. 22Eghuteuna funu ka narane tuana, naiknodi Israel ginauna tangomana te lase ghau iara LORD, eghuteuna iara nodi God mare. 23Eghuteuna naiknodi keha kantri te gnafa igre ginauna laseni te theome kelitagu iara ka naiknodi Israel. Uve, mare neke tirodi ghau iara. Eghume iara figri thagrugu na ka mare, eghuteuna iara snakredi mae naoka mala uludi mare, eghuteuna huhurudi keha ka mare mala lisei faleghu nodi glose re mala tei au ka keha kantri te khaba fara, eghuteuna keha ka mare lehe ka magra. 24Iara paradi mare nabadi puhi mare te thono diꞌa fara ka tathagu iara na, eigna iara theome magnahaghei te filodi mare.
25“Naugna igne iara LORD, iara cheke eghu: Gognarona, iara ginauna kokhoni nogudi nogu naikno teke karha mei ke leghu ka Jekop, eghuteuna iara ginauna toghodi mala ke au fakeli jateula teke tifa ra eghu. Eghuteuna iara ginauna theome snakredi mare mala cheke lausasabani nanghagu iara te blahi na. 26Kate ke au fakeli mare ka nodi namono re, theo kaisei nate mei magra ka mare na ba na te famamhaghu di mare na. Ulu lahu na, mare neke mamaja fara naugna mare neke tei koko ghau iara nei neke fadiꞌa nagnafagu iara, nu mare ginauna nake theome ghathoni puhi igne. 27Iara ginauna hata fajifla nogu naikno iara te tei au ka nodi kantri nodi naokare mala hata ke pulo mei ka nodi glose re. Uve, iara ginauna eni igne mala filoni naikno te gnafa ka keha kantri igre te mae blahi iara na. 28Aonu nogu naikno iara re ginauna thofno laseni te iara LORD, nodi God mare. Mare ginauna laseni puhi igne, naugna iara neke snakredi naoka re mala huhurudi mala lisei faleghu nodi glose re mala tei au ka keha kantri te khaba fara. Nu iara ginauna hatadi mare gnafa mala ke kafe pulo mei ka nodi glose re, eghuteuna iara ginauna theome lisei faleghu kaisei ka mare. 29Iara ginauna snakreni Tharunga te Blahi na mala au baludi naiknodi Israel, eghuteuna iara ginauna nake au baludi. Eghuteuna iara ginauna na theome figri tagrudi mare. Igne nogu cheke iara LORD.”
40LORD hatani tei Esikiel Jerusalem
1Ka fabotho narane ka nhigra ululahu ka varadaki glima finogha gna narane te huhuru ghami te mei au agne Babilonia na, LORD ne nhaꞌa mei ka iara nogna nolaghi na, eghuteuna mana hata ghau iara ne tei Jerusalem. Igre nabotho fati finogha ke leghugna te mei armi gna Babilonia te roꞌeni namono biꞌo Jerusalem. 2Ka kaisei mifi iara ne filoni LORD te hata ghau iara te tei Israel, eghuteuna mana haghe ne lilisei ghau iara kligna ka kaisei thogele. Kate filo tei iara ke mata na, iara ne filodi kmana suga te au fodu jateula kaisei namono biꞌo eghu. 3LORD hata ghau iara ne tei namo fara, eghuteuna iara ne filoni kaisei mae te siasigla jateula bras teu thinigna na. Mana kegra neu ka grengatha gna namono igne, mana louloku kaisei rula brahu nei kaisei tep mesa mala fafaja teke horo ka famane pohe vegha. 4Mae igne ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Iagho mala filo fakeli, nei fanomho fakeli eghu, nei ghaoghatho fakeli eghu ka gobigna lepo nate fakakhana iara ka iagho gognarogne. Naugna iara hata mei nigho iagho agne mala filoni nei toutonu ranghidi iagho naiknodi Israel gobigna lepo te filodi iagho igre.”
Grengatha gna Sugablahi te au ke maghati
5Iara ne filoni kaisei gringni thina te tei falithuini glalabagna Sugablahi igne. Rula te louloku mana igne brahugna na thokeni thilo mita. Mae igne ne fafaja gringni thina igne, eghuteuna haghegna na thokeni thilo mita, eghuteuna thutagna na thokeni thilo mita.
6Aonu mana ne tei ka grengatha te figri tei ke maghati igne. Mana haghe ka glalako igre ne fafaja thutagna gringni thina te fei grengatha igne ne thilo mita, funu ke kosi tei posa lamna. 7Nodi chogho mae te mala reireghi igre thilo mita brahugna na, eghuteuna thilo mita krepagna na. Eghuteuna gringni te au farihoteidi chogho igre jaola phei vidogna mita thutagna na. Ka khukrugna nabrou farihoteigna nodi chogho mae te mala reireghi igre, iara ne filoni kaisei varanda te figri mei ka Sugablahi na. Thutagna grengatha te mala jifla ka varanda igne thokeni thilo mita.
8Aonu mana ne fafaja varanda igne, 9ne thokeni fati mita. Eghuteuna thutadi gringnidi phei phile ka grengatha igre thokeni kaisei mita. Varanda igne au ka khukrugna nabrou te mala tei ka Sugablahi igne.
10Thilo nodi chogho mae te mala reireghi igre au ka kaisei vido rhegna grengatha na, eghuteuna thilo chogho au ka keha philegna nabrou na, eghuteuna fafajadi chogho igre kaisei nanaba ngala. Eghuteuna gringni te fofotadi chogho igre kaisei nanaba ngala thutadire. 11Mae igne ne fafaja nabrou te tei salaꞌu ka grengatha na, eghuteuna krepa gna na thokeni glima mita. Mana ne fafaja krepa gna nabrou te tei salaꞌu fari hoteidi nodi namno chogho mae te reireghi igre, namno mita vidogna. 12Ke uludi nodi chogho te gnafa mae greireghi igre, au kaisei gringni haghegna na thokeni glimafulu sentemita. Chogho te gnafa igre horoghoto, eghuteuna vido te gnafa igre thokeni thilo mita. 13Mae igne ne tudu ne fafaja phei chogho igre funu ka gringni ke leghugna kaisei chogho, balu krepagna chogho te tei ruma farihotei ka namno chogho igre, tei posani gringni ke leghugna chogho te au ka keha phile na, thokeni nabotho phei mita vidogna. 14Aonu mae igne ne fafaja haghedi phei philedi grengatha te au farihoteidi varanda ghe glalaba ke ulugna Sugablahi na. Igne ne thokeni tolufulu mita. Eghuteuna igne sugagna grengatha baludi nodi chogho nei varanda eghu mae te reireghi igre, igne au ke lamnagna glalaba ke ulugna Sugablahi na, eghuteuna glalaba igne faligohoni suga igne ka thilo vido tagna. 15Brahugna nabrou igne te funu ka grengatha te tei salaꞌu ka varanda igne te tei posa ke lamnagna glalaba, posani varadaki glima mita. 16Chogho te gnafa igre au wida ikodi, eghuteuna gringni te fofotadi chogho igre. Wida igre, ikodi ke kosi re, nu ke lamna re thora fabiꞌo. Gringni ka vido aheva te mala ruma ka nodi chogho mae te reireghi igre mare lalaoni ka thotoghale gaju thubo.
Glalaba biꞌo ka Sugablahi na
17Aonu mae igne batu ghau iara ne tei lamna ka glalaba biꞌo ke kosigna Sugablahi na. Mare horo tolufulu chogho ke lamna, ke leghu na gringni biꞌo te au falithuini glalaba biꞌo tuana. Ke uludi chogho igre nei falithuini glalaba biꞌo igne teuna, mare lilisei thina tataba mala tapla mala tangomana naiknore te nolo tagna na. 18Ka phei phile ka grengathagna suga na, gogho igne leghuni tei gringni te falithuini glalaba biꞌo igne. Eghuteuna krepa gna gogho igne nanaba jateula brahugna sugagna grengatha te mala jifla ka glalaba igne eghu. Funu ka gogho te mala nolo igne, mana nhaꞌa haghe kakatha mala thokeni glalaba ikoi rhegna Sugablahi na. 19Aonu funu ka grengatha igne te tei posa ka gringni te falithuini glalaba ikoi rhegna Sugablahi igne, mana ne fafaja brahugna na ne posani glimafulu mita. Keha na, mana ne fafaja fahui grengatha ke maghati igne, aonu mae igne hata ghau iara neke tei ka grengatha ke raru igne.
Grengatha gna Sugablahi te au phile ke raru
20Mana ne fafaja brahugna nei krepagna teu grengatha ke raru te mala tei lamna ka glalaba biꞌo igne. 21Phei philegna nabrou te tei salaꞌu ka grengatha igne na au namno chogho maladi mae te reireghi igre, thiloi ka keha phile na, nei keha thilore ka keha phile na, eghuteuna gringni te fotadi re. Chogho nei varanda teu ka grengatha na igre gringni te fofotadi re, fafajadi mana re kaisei nanaba ngala jateula grengatha ke maghati igne eghu. Brahugna sugagna grengatha igne thokeni varadaki glima mita, eghuteuna krepagna na thokeni nabotho phei mita vidogna. 22Varanda ka grengatha na igne, nei wida, nei thotoghaledi gaju thubo ka gringni na igre eghu kaisei nanaba ngala jateula grengatha ke maghati igne eghu. Fitu step te haghe ka glalako te mala tei ke kosi ka grengatha igne. Ka keha khukrugna sugagna grengatha igne, au varanda te figri tei fei glalaba biꞌo igne. 23Kaisei grengatha au ka kaisei phile ka glalaba biꞌo igne, figri tei ke raru, thofno jateula keha phile te figri tei ke maghati igne eghu. Mae tuana ne fafaja glalaba biꞌo igne, funu ka grengatha te mala tei kosi na tei thokeni grengatha te mala tei lamna ka glalaba ikoi ka suga na, igne thokeni glimafulu mita.
Grengatha gna Sugablahi te au phile ke mata
24Aonu mae igne hata ghau iara ne tei ke mata, eghuteuna iara ne filoni kaisei grengatha la te au ke mata na. Mana ne fafaja thutagna gringni ka phei phile ka grengatha balugna varanda lamna ka glalaba biꞌo igne, eghuteuna igre nanaba ngala jateula kehara eghu. 25Eghuteuna au wida ka varanda na ka grengatha na nei ka chogho lamna ka nabrou igne, jateula kehara eghu kolho. Brahugna suga gna grengatha igne varadaki glima mita, eghuteuna krepagna na nabotho phei mita vidogna. 26Fitu step te au ka glalako te haghe ka grengatha igne, eghuteuna varanda te au lamna igne figri tei lamna ka glalaba biꞌo igne. Thotoghaledi phei gaju thubo te lilisei mare lamna ka phei philegna grengatha igne. 27Eghuteuna kaisei grengatha na aula ka keha phile na ka glalaba biꞌo igne, figri tei te ke mata. Mae igne ne fafaja glalaba biꞌo igne, funu ka grengatha te mala tei kosi na, tei thokeni grengatha te mala tei lamna ka glalaba ikoi igne thokeni glimafulu mita.
Glalaba ikoi lamna ka grengatha ke mata
28Mae igne ne hata ghau iara ka sugagna grengatha ke mata igne ne tei lamna ka glalaba ikoi te au ka Sugablahi tuana. Mana ne fafaja grengatha igne, mala kaisei nanaba ngala jateula keha grengatha ra eghu. 29Nodi chogho mae te mala reireghi igre, eghuteuna gringni fei nabrou igre, nei varanda teu igre kaisei nanaba ngala jateula keha grengatha are eghu. Varanda igne nei chogho te gnafa igre eghu jaola au wida. Brahugna sugagna grengatha igne jaola varadaki glima mita, eghuteuna krepagna na nabotho phei mita vidogna. 30Falithuini glalaba ikoi igne au varanda brahudi re nabotho phei mita vidogna, eghuteuna krepadi re jaola phei vido mita. 31Varanda na figri tei fei glalaba biꞌo, eghuteuna au thotoghale gaju thubo te lilisei mare ka gringnidi phei phile ka grengatha tuana, eghuteuna au nhana step ka glalako te mala haghe ka grengatha igne.
Glalaba ikoi igne ke lamna grengatha figri tei ke maghati
32Aonu mae igne hata ghau iara ka sugagna grengatha fei ke maghati igne, ne tei lamna ka glalaba ikoi te au rhegna Sugablahi tuana. Mana ne fafaja grengatha igne, eghuteuna kaisei nanaba kolho jateula keha grengatha ra eghu. 33Nodi chogho mae te reireghi igre, eghuteuna gringni fei nabrou igre, nei varanda teu igre kaisei nanaba kolho jateula keha grengatha eghu. Varanda igne nei chogho igre eghu jaola au wida. Brahugna sugagna grengatha igne jaola varadaki glima mita, eghuteuna krepagna na nabotho phei mita vidogna. 34Varanda te figri lao fei glalaba biꞌo igne au thotoghale gaju thubo te lilisei mare ka gringni ka phei philegna grengatha tuana, eghuteuna au nhana step ka glalako te haghe ka grengatha igne.
Glalaba ikoi igne lamna grengatha ke raru na
35Aonu mae igne hata ghau iara ne tei ka grengatha ke raru. Mana ne fafaja grengatha igne, ne kaisei nanaba ngala jateula keha grengatha ra neu. 36Nodi chogho mae te mala reireghi igre, eghuteuna gringni ka geri nabrou na igre, nei varanda teu igre kafe nanaba ngala jateula keha grengatha are eghu. Varanda igne nei chogho igre eghu jaola au wida. Brahugna sugagna grengatha igne jaola varadaki glima mita, eghuteuna krepagna na nabotho phei mita vidogna. 37Grengatha te figri tei fei glalaba biꞌo igne au thotoghale gaju thubo ka gringnidi phei phile ka grengatha igne, eghuteuna au nhana step ka glalako te haghe ka grengatha igne.
Chogho te mala tarabana fafara
38Rhegna sugagna grengatha ke raru ka glalaba biꞌo igne, iara ne filoni kaisei chogho te thofno au rhegna grengatha igne. Chogho igne au kaisei grengatha. Thilo sugadi grengatha igre kafe au kaisei chogho eghu. Jare vido aheva mare te mala titihi nafnahi te mala fafara te krono fara na. 39Fati tevo au ka varanda rhegna grengatha igne. Phei tevo ka keha phile grengatha na, eghuteuna keha phei tevo ka keha phile grengatha na eghu. Ka tevo igre te mala aknu falehe buluka ba sipu mare te mala fafara na. Tuare fafara te krono fara re, eghuteuna fafara igre te mala doglo naikno na ka tathagna LORD, nei fafara mala poloru. 40Fati tevo jaola au ke kosi ka varanda ka grengatha na ke raru, rhegna glalako te mala haghe ka grengatha na. Phei tevo ka keha phile grengatha na, eghuteuna keha pheire ka keha phile. 41Aonu fati tevo au ke lamna varanda, eghuteuna fati au ke kosi ka varanda, fei glalaba biꞌo. Nhana tevo igre mala aknu falehe buluka nei sipu eghu mala fafara ke klignadi. 42Keha fati tevo langau teke sari mare ka thina re au jare mala lilisei naflahi nei keha glepo mala tarabana nafnahi tagna mala fafara te krono fara nei keha fafara la ngau eghu. Tevo te gnafa igre kaisei nanabadi ngala. Haghedi re glimafulu sentemita, eghuteuna fati philedi kafe fitusalei glima sentemita. 43Mare fagefe haghe peg lithui leghudi gringnidi chogho igre. Eghuteuna brahudi peg igre nabotho sentemita. Mare lilisei nafnahi te mala fafara re ke klignadi tevo thina igre.
Chogho maladi mae pris
44Mae igne hata ghau iara ne tei ka sugagna grengatha na mala tei lamna ka glalaba ikoi te au rhegna Sugablahi na, eghuteuna iara ne filodi phei chogho aheva grengathadi re figri tei fei glalaba ikoi igne. Kaisei chogho au rhegna sugagna grengatha ke raru na, eghuteuna figri tei ke mata, eghuteuna keha te au rhegna sugagna grengatha ke maghati na, eghuteuna figri tei ke raru. 45Eghuteuna mae igne ne cheke eghu ka iara, “Chogho te figri tei ke mata igne, maladi mae pris mae iheire te mala fiofilodi gloku ke lamnagna Sugablahi na. 46Eghuteuna chogho te figri tei ke raru igne, maladi mae pris mae iheire te mala fiofilodi gloku ka olta. Phei tothoghei mae pris igre kafe ka vikegna mae Sadok, mae pris biꞌogna tifa. Mae igre ka vikegna mae Livae kolho, mare au nodi nolaghi te mala mei namo ka LORD te edi nogna gloku mana re.”
Glalaba ikoi nei nogna Sugablahi LORD
47Mae igne ne fafaja glalaba ikoi te au rhegna Sugablahi na. Vido te gnafa re kafe glimafulu mita ngala. Olta na au farihotei ke ulugna nogna Sugablahi LORD te figri tei ke maghati.
48-49Aonu mana hata ghau iara ne tei lamna ka varanda ke ulugna Sugablahi na. Kaisei glalako haghe ka grengathagna suga igne, eghuteuna phei khegra biꞌo haghe rhegna grengatha igne. Kaisei kegra haghe ka keha phile na, eghuteuna keha na haghe ka keha phile na. Mae igne ne fafaja grengatha na, eghuteuna krepagna na fitu mita, eghuteuna thutagna gringni igne jaola phei vido mita. Eghuteuna mana fafaja phei gringni ka gerigna grengatha igne, eghuteuna brahudi nei thutadi teu phei gringni igre na kaisei mita vidogna. Mana jaola ne fafaja varanda ke lamna na, eghuteuna brahugna na nabotho mita, eghuteuna krepagna na namno mita.
411-2Aonu mae igne hata ghau iara ne tei lamna ka Chogho Blahi na, eghuteuna mana ne fafaja grengathagna na. Krepagna grengatha igne glima mita, eghuteuna au gringni ka phei philegna re. Ka kaisei phile na jaola phei vidogna mita krepagna na, eghuteuna ka keha phile na kaisei nanaba ngala. Eghuteuna thutadi phei gringni te au grengatha farihotei igne thilo mita. Mana jaola fafaja chogho lamna na, eghuteuna krepagna na nabotho mita, eghuteuna brahugna na varadaki mita.
3Aonu mae igne ne tei lamna ka keha chogho te au lamna ka suga igne ne fafaja grengathagna na. Eghuteuna krepagna na thokeni thilo mita, eghuteuna thutagna gringnigna na kaisei mita, eghuteuna krepadi phei philegna grengatha igne thilo mita vidogna. 4Mana jaola fafaja chogho lamna igne. Chogho igne kaisei nanaba ngala, eigna fati philegna re nabotho mita. Chogho igne au ke leghugna Chogho Blahi na, eghuteuna mae igne ne cheke eghu ka iara, “Igne ngala Chogho te thofno Blahi fara na.”
Chogho ka gerigna nogna Sugablahi LORD
5-7Mae igne ne fafaja thutadi gringni ke kosigna Sugablahi igne, eghuteuna thutadi re thilo mita. Ke kosi ka gringnigna Sugablahi igne, keha philegna suga igne thudu ka gringni igne, eigna au thilo stori tagna. Ka thilo stori igre, au tolufulu chogho ikodi, eigna thutadi chogho igre kafe phei mita gnafa. Falithuini Sugablahi igne ke raru, nei ke mosu, nei ke mata teuna au thaba ke kosi chogho mala gnokro, mala theome tangomana kaisei thaba te tei ruma lamna ka gringnigna Sugablahi na. Thilo stori igre falithui ni Sugablahi na ka thilo philere. Chogho ka stori na kligna igre biꞌo fara salaꞌudi chogho ka fapea stori na igre. Eghuteuna chogho ka fapea stori na igne biꞌo salaꞌudi chogho ka stori pari na. Sugablahi igne kligna na krepa salaꞌuni ke pari na.
8Aonu, iara filo sukha pari ne filoni khotogna Sugablahi nei chogho ke kosi eghu igre ne kegra haghe naba thilo mita tei salaꞌudi glose te lithuini Sugablahi na. 9-11Ke kosi gringni ka chogho igre, thutagna na phei mita vidogna. Glalaba te mala nolo te lithui ka chogho igre, krepagna na thokeni phei mita vidogna. Eghuteuna funu ke kosi ka gringni igne te posa kosi ka khotogna Sugablahi igne thokeni nabotho mita. Eghuteuna ka glalaba igne, au grengatha mala tei ruma ke raru ka chogho igre, eghuteuna mare jaola au grengatha mala tei ruma lamna ke mata.
Suga biꞌo te au ke mosu
12Ka khukrugna glalaba ke mosugna nogna Sugablahi LORD na, kaisei suga biꞌo au jare brahugna na phiatutu glima mita eghuteuna krepagna na tolufulu glima mita. Thutadi gringni gna na phei mita vidogna.
Fafaja te khaputu gna nogna Sugablahi LORD
13Mae igne fafaja ke kosi ka nogna Sugablahi LORD na, brahugna na glimafulu mita. Funu ke leghugna Sugablahi igne te kasa ka glalaba igne, te tei posa ke leghu ka keha suga ke mosu na, glimafulu mita. 14Eghuteuna funu ke ulu ka nogna Sugablahi LORD igne te tei posa ka phei khukrudi phei glalaba igre glimafulu mita.
Gobigna lepo te au ka sugagna LORD
15Mana fafaja brahugna suga igne ke mosu baludi chogho ke kosi re, jaola glimafulu mita.
Gringni lamna ka Chogho Blahi na, nei lamna ka varanda ke ulugna Sugablahi na, 16eghu mare toku tafru ka vido thaba. Mare jaola toku tafru ka vido thaba khegra nei grengatha, nei thabadi wida, baludi gogho re. Eghuteuna mare lalaoni gringni igre ka vido thaba tei falithuini chogho igne. 17-18Mare drou thotoghale engel nei gaju thubo eghu leghu gringni ke lamna nei ke kosi eghu ka Sugablahi igne, funu pari haghe tei salaꞌuni grengatha na. Mare drou kaisei thotoghale gna gaju thubo, aonu mare drou kaisei thotoghale gna engel, aonu kaisei gaju thuboi, aonu keha engeli. Mare eni igne ghilei gnafa gringnigna chogho igne. Engel te gnafa igre au phei tathadi nei foflodi. 19Kaisei na jateula tathagna nei foflogna eghu naikno figri tei fei gaju thubo ka kaisei phile, eghuteuna keha na jateula tathagna nei foflogna lion eghu filo tei ka keha gaju thubo na ka keha phile na. Thotoghale igre falithuidi gringni te gnafa lamna ka suga tuana, 20fufunu ka gogho na haghe tei salaꞌudi grengatha kligna re.
Grengatha ka nogna Sugablahi LORD
21Khegra te au ka grengatha gna Chogho Blahi igne nei kegra gna grengatha gna Chogho te Blahi Fara igne jaola kaisei nanaba ngala ka thutadi nei krepadi teure. 22Kaisei olta teke horo mare ka thaba na au ka vido igne. Haghegna na kaisei mita vidogna, eghuteuna kaisei nanaba ngala eigna gerigna te gnafa re thokeni kaisei mita. Mare horo khukrugna re, eghuteuna pesigna na eghu baludi keha philegna re neke eni ka thaba. Mae igne ne cheke eghu ka iara, “Tevo igne kegra fabrahu ke ulugna LORD.” 23Chogho Blahi ghe Chogho te Blahi Fara igne kafe au phei grengatha. 24Phei grengatha igre kafe au phei vido tagna eigna kaisei mala tora tei lamna chogho, eghuteuna keha na tora tei kosi ka chogho. 25Grengatha te mala tei ka Chogho Blahi na jaola au thotoghaledi gaju thubo nei engel te drou mare ka phei grengatha gna Chogho Blahi igne, jateula te drou mare leghudi gringni are eghu. Eghuteuna kosi ka grengathagna varanda igne, mare horo nafnata glepo ka thaba mala theome tangomana naikno te filo tei lamna ka grengatha igne. 26Ka geridi varanda igre au wida te drou thotoghale gaju thubo mare ka gerigna na. Eghuteuna ka chogho re ke kosi ka Sugablahi igne, mare jaola horo nafnata glepo ka thaba mala theome tangomana naikno te filo tei lamna ka suga igne.
42Chogho maladi mae pris
1Mae igne ne hata fajifla ghau iara phile ke raru mala tei ka glalaba biꞌo te au ke kosi na, eghuteuna mana hata ghau iara ne tei ka kaisei suga te au chogho ke lamnagna. Suga igne au ke rarugna suga biꞌo te au ke mosugna Sugablahi igne. 2Suga igne glimafulu mita brahugna na eghuteuna varadaki glima mita krepagna na, eghuteuna grengathagna na figri tei ke raru. 3Kaisei phile ka suga igne figri tei ka glalaba ikoi igne lamna, eghuteuna krepagna glalaba igne tei posani gringnigna nogna Sugablahi God na nabotho mita. Keha philegna suga igne figri tei ka glalaba biꞌo te lalaoni mare nabrougna na ka thina mala tangomana naiknore nolo tagna na. Suga igne au thilo stori, eghuteuna au varanda ikodi tadi. 4Varanda igre au ke uludi chogho ka gerigna suga te figri tei ka Sugablahi igne, eghuteuna krepadi varanda igre glima mita. Ka keha philegna suga igne, au ke raru, eghuteuna suga igne au grengathagna eghuteuna kaisei nabrou ikoi ke ulugna suga igne, eghuteuna krepagna na glimafulu sentemita. 5-6Stori ulu lahu pari igne doglo ka glalaba igne, eghuteuna fapea stori na au ke lamna katha ikoi, eghuteuna fatilo stori kligna na au lao ke leghu, ke lamna ka vido igne. Eghume stori pari igre biꞌo kakatha salaꞌudi stori kligna re. Mare edi eghu naugna vavata kligna igne au lao ke lamna, eghuteuna toku tafru vido glalaba ke lamna na. Keha suga te au ke kosi ka Sugablahi igne na au kegra te mala loku haghedi gogho kligna re, nu suga ke raru igne theome au kegra tagna. 7-8Gringnigna stori pari te figri tei fei glalaba biꞌo igne, eghuteuna leghuni gringnigna suga igne me tei teuna thokeni glimafulu mita. Varadaki glima mita gringni te theo chogho lamna na, eghuteuna keha vidogna te brahu na varadaki glima mita, igne au chogho lamna. Nu brahugna stori kligna igne glimafulu mita, eghuteuna chogho te gnafa igre au lamna. 9-12Khukrugna suga ke maghati aheva te fufunu gna gringni na, stori pari igne au kaisei grengatha te figri tei fei glalaba biꞌo na.
Ka keha phile fei ke matagna nogna Sugablahi LORD na, au kaisei suga, aheva te thofno nanaba ngala jateula suga ke raru igne eghu. Nabrou te mala nolo na eghuteuna grengatha ke mata na teu igre jaola kaisei nanaba ngala.
13Mae igne neke cheke eghu ka iara, “Phei suga igre blahi, naugna vido aheva mae pris te mala mei te namo ka LORD te mala fafara, nei tangomana te ghamu vido gano teke fafara te thono blahi fara te maladi mae pris kolho. Jaola ka vido igne hatimare mae pris te lilisei unha teke hata teke mei naiknore, jateula ngau flaoa teke edi ka wit te thofno keli fara, nei fafara te mala doglo naiknore ka tathagna LORD, nei fafara mala poloru. 14Kate gnafa mae pris re nodi gloku ranghini LORD ke lamnagna nogna Sugablahi mana na, mare mala lisei soru nodi pohe blahi re ke lamnadi chogho igre, eghuteuna ke fahaghe keha pohe nhogri, ame tangomana nga mare te jifla kosi te tei ka vido aheva te khapru teu naiknore tagna na. Pohe blahi igre mala au kolho ke lamna vido blahi.”
Mare fafaja glalaba biꞌo te falithui ka Sugablahi na
15Kate fafaja te gnafa mae igne gobigna lepo ke lamnagna Sugablahi igne, mana hata ghau iara ne jifla ka grengatha te figri tei ke maghati igne, eghuteuna mana ke fafaja ke kosigna gringni biꞌo te lithui ka glalaba biꞌo tuana. 16Mana ne hata kaisei rula brahu ne fafaja phile ke maghati na ne thokeni phia gobi glimafulu mita. 17-19Eghuteuna mana hata rula brahu igne ne fafaja phile ke raru na, nei phile ke mosu na, nei phile ke mata na. Brahudi phile te gnafa igre kaisei nanaba kolho, kafe thokeni phia gobi glimafulu mita. 20Mana fafaja phile te gnafa ka glalaba biꞌo igne, eghuteuna phile te gnafa igre ne thokeni phia gobi glimafulu mita. Gringni biꞌo te falithuini glalaba igne mana ne fofota fadelei vido te blahi fara na ka vido te theome blahi na.
43LORD neke pulo mei ka nogna Sugablahi na
1Aonu mae igne hata ghau iara ne tei ka grengathagna Sugablahi te figri tei ke maghati na. 2Jare iara ne filoni siasiglagna nogna nolaghi biꞌo nodi God maedi Israel igne megei nga ne thakle mei ke maghati. Naoglagna te mei mana na oa’ongha jateula te poha galo ka khalaꞌera eghu, eghuteuna namono thongana igne ne agha ka siasiglagna nogna nolaghi biꞌo mana na. 3Tharunga te Blahi na ne fakakhana ka iara, eigna mifi igne kaisei nanaba kolho jateula keha mifi teke kulu filodi iara ka narane te mei mana te roꞌeni Jerusalem ra eghu kolho. Eghuteuna mifi igne jaola nanaba ka keha mifi teke filodi iara ka khoꞌu biꞌo Keba tifa ra. Aonu, iara ne thuru fapogru soru tathagu nei foflogu teure pari ka glose na. 4Eghuteuna siasiglagna nogna nolaghi biꞌo LORD na ne ruma ka grengatha ke maghati na ne jugru ka nogna Sugablahi LORD na. 5Aonu nogna nolaghi God igne ne pala ghau iara ne tei ke lamnagna glalaba ikoi te au rhegna Sugablahi na, eghuteuna iara ne filoni Sugablahi igne fodu ka siasiglagna nogna nolaghi biꞌo LORD.
6Kate kegra teu mae igne rhegu iara ka vido igne na, iara ne nomhini naoglagna LORD na, mei funu lamna ka nogna Sugablahi mana na. 7LORD ne cheke eghu, “Maegna ka nauthoglu. Igne nogu sape nafnakno biꞌo iara te mala gnokro jateula king teuna. Iara ginauna au balumi ghotilo naiknomi Israel mala funei fruni fabrahu tifa tifa. Naiknodi balu nodi king, mare neke leghudi god te diꞌa, eghuteuna tarai ka mumuju te theo karha tadi, teke lisei haghe hatimare mae king ka vido blahi ra. Nu mare ginauna theome tangomana na teke lausasaba nanghagu iara te blahi na. 8Tifa na, mae king igre neke lilisei grengathadi nodi suga re, namo fara rhegna grengatha gna nogu suga iara na. Kaisei gringni kolho te au farihotei te fotadi mare ka iara na. Nodi puhi te diꞌa mare igne fadidiꞌa nanghagu iara te blahi na. Eghume iara neke goigonidi mare, naugna iara neke diꞌatagu fara ka mare. 9Naiknore mala koko puhi te diꞌa te leghudi nodi god te diꞌa hatimare mae king nei mumuju te theo karha tadi igre eghu. Jame eni mare igne meuna, iara ginauna au baludi tifa tifa.
10“Maegna ka nauthoglu. Iagho toutonu ka naiknodi Israel eigna nogu Sugablahi iara teke fakakhana iara ka iagho ia, mala lase fakelini mare, eghume mare ginauna na mamaja nodi fara ka puhidi te diꞌa re. 11Jame thofno mamaja eidi puhi te diꞌa te gnafa teke edi mare meuna, iagho ginauna cheke ranghidi eidi gobigna lepo teke ghathodi malagna Sugablahi igne teku ra, grengatha mala ruma mei, nei grengatha te mala jifla kosi, nei fafajadi re, nei vido mala lilisei glepo tagna teura. Eghuteuna iagho jaola mala toutonu ranghidi u vetula eigna te mala tarai jare na, aonu iagho rioriso soru gobigna lepo igre, mala tangomana mare te lasedi nei leghudi teu vetula igre. 12Igne u vetulagna nogu Sugablahi iara na: Vido kligna ka thogele na te au tagna nogu suga iara na igne thono blahi fara!”
Olta mala gahu fafara
13LORD ne cheke eghu, “Olta te mala gahu fafara na igne. Rula te mala fafaja olta igne nanaba kolho jateula te hata mare te fafaja nogu Sugablahi na igne eghu. Jolohomno te tei falithuini pesigna olta igne sukhagna pari na glimafulu sentemita, eghuteuna krepagna na glimafulu sentemita. Eghuteuna gringni ikoigna jolohomno te lithui ke kosi igne, haghegna na varadaki glima sentemita. 14Funu ka jolohomno pari igne te haghe posa ka khotogna olta igne, thokeni kaisei mita. Fapea vidogna olta igne gnokro fadoglo haghe farihotei ka khotogna pari igne, eghuteuna vido te funu ka khotogna igne te tei thokeni pesigna fapea vido igne, glimafulu sentemita, eghuteuna haghegna na phei mita. Vido leghu lahu kligna na gnokro fadoglo ke kligna farihotei ka fapea vido igne, eghuteuna vido te funu ka fapea vido igne te tei posa ka pesigna vido leghu lahu igne glimafulu sentemita, 15eghuteuna haghegna na phei mita. Vido kligna igne vido mala gahu fafara. Eghuteuna au fati glepo te jateula hona buluka teu ka fati khukru kligna ka olta igne kolho. 16Lamna gna vido te mala gahu fafara igne kaisei nafnata fafaja, eigna gerigna te gnafa re thokeni namno mita. 17Eghuteuna kosigna vido te mala gahu fafara igne kaisei nafnata fafaja, eigna gerigna te gnafa re thokeni fitu mita. Eghuteuna klignagna na, ginauna au kaisei gringni ikoi tei faligohoni, eigna haghegna na ginauna thokeni varadaki glima sentemita. Eghuteuna jolohomno gna na, ginau krepagna na thokeni glimafulu sentemita. Glalako te mala haghe ka olta igne ginauna au ke maghati.”
Puhi te mala fablahi olta
18LORD God ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Iagho fanomho ka nogu cheke iara LORD God igne: Kate loku te gnafa mare olta na, mare ginauna hata mei fafara te gahu te thofno krono fara, eghuteuna iagho ginauna toatofa dadaradi fafara ke kligna gna. 19Iagho hata mei kaisei sua buluka nalhaꞌugna mala fafara mala doglo naiknore ka tathagu iara na. Eghuteuna tusu lao buluka igne ka mae pris nate karha mei ke leghugna Pris Sadok, kaisei mae ka vikegna Livae tifa ia, eigna mare ngala te au nodi nolaghi te mala kegra haghe ke ulugu iara te mala eni nogu gloku iara na. 20Iagho hata keha dadara mala ghiha ka fati khukrugna olta igne, eghuteuna jaola ghiha dadara igne kligna ka khukru pari ka olta igne, eghuteuna jaola ghiha ka gringni ikoi te faligohoni olta igne. Ka puhi igne iagho ginauna eni tuana mala klino olta igne ka tathagu iara na. 21Eghuteuna iagho hata buluka nalhaꞌugna igne mala fafara mala doglo naiknore ka tathagu iara na, eghuteuna gahu ka vido aheva teke enihi iagho kosi ka glalaba falithuini nogu Sugablahi iara na.
22“Ka keha narane na, iagho mala hata mei kaisei nanigot nalhaꞌugna te theo kaisei thona ka thinigna na, jateu fafara mala doglo naiknore ka tathagu iara na. Eghuteuna iagho lilisei dadaragna na ka olta igne mala klino ka tathagu iara na, jateula teke eni iagho ka buluka nalhaꞌugna ia eghu. 23Kate liliseihi iagho dadaragna na te mala klino olta na, iagho hata mei kaisei sua buluka nalhaꞌugna balugna kaisei sua sipu phei igre te theo kaisei thona ka thinidi re. 24Iagho mala hata mei jateula fafara eghu ka iara LORD, eghuteuna hatimare mae pris mala toatofa tahi ka thinidi re, eghuteuna mare mala falelehe eghuteuna gahu jateula fafara te thono krono fara ra eghu malagu iara LORD.
25“Leuleghu narane nabagna fitu narane, iagho mala hata mei kaisei nanigot nalhaꞌugna jateula fafara mala doglo naiknore ka tathagu iara na. Eghuteuna leuleghu narane nabagna fitu narane, iagho mala jaola hata mei kaisei buluka nalhaꞌugna nei kaisei sua sipu nalhaꞌugna, repa te gnafa na theo kaisei thona ka thinidi re. 26Leuleghu narane ka fafitu narane na, hatimare mae pris mala eni fabrahu igne mala klino olta na ka tathagu iara na. 27Ka fahanagna narane na, nei leuleghu narane, hatimare mae pris mala gahu ka olta igne fafara te thofno krono na, eghuteuna fafara igre mala falaseni te au fakeli naiknore balugu iara na. Eghume iara ginauna kelitagu fara ka ghotilo hui. Igne nogu cheke iara LORD God!”
44Vetula eigna ihei te nabagna te tei ruma ka Sugablahi na
1Mae igne hata fapulo ghau iara ka grengatha gna bara biꞌo ke maghati ka glalaba biꞌo ke kosigna Sugablahi igne, nu grengatha igne theome thora kolho. 2LORD ne cheke eghu ka iara, “Grengatha igne ginauna bobotho eghu kolho. Ginauna na theo kaisei naikno nate mei salaꞌu ka grengatha igne, naugna iara LORD nomi God ghotilo naiknomi Israel, iara neke tei salaꞌuhi tagna. Ginauna na bobotho eghu fabrahu kolho. 3Nomi king ghotilo thegna kolho te tangomana te mei gnokro lamna ka grengatha igne ke ulugu iara mala ghamu vido gano teke fafara te thono blahi fara igne malagna mana kolho. Ginauna mana kolho nate tangomana te mei lamna nei jifla teu ka grengatha te figri tei ka glalaba biꞌo igne.”
4Aonu mae igne hata ghau iara ne tei salaꞌu ka grengatha ke raru igne, eghuteuna ghepa ne tei ke ulugna nogna Sugablahi na. Kate filo tei na, iara ne filoni nogna Sugablahi LORD na fodu ka siasigla gna nogna nolaghi biꞌo LORD na. Aonu iara ne pogho soru tathagu nei foflogu teure ka glose na pari.
5Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Filo fakeli! Fanomho fakeli! Eghuteuna ghaoghatho fakeli eidi glepo teke filodi iagho ra! Gognarona iara ginauna chekeni ka iagho vetula te gnafa eigna nogu Sugablahi iara LORD. Iagho famane vavahi fakeli mae ihei te nabagna te mala tei ruma lamna ka Sugablahi igne, eghuteuna mae ihei te theome nabagna te tei ruma lamna na. 6Iagho cheke ka naiknodi Israel iheire te figri tagru ghau iara ra. Iagho cheke ka mare te iara LORD God te cheke eghu igne: Ghotilo naiknomi Israel! Puhi te diꞌa te edi koba ghotilo ra, gnafa gognarola! 7Ghotilo snakredi naiknodi kantri delei te theome vahe nei theome leghu ghau iara teu are te tei lamna ka nogu Sugablahi iara na. Ka puhi igne, ghotilo huhughunihi baubahu teke eni iara balumi ghotilo ia, eghuteuna ghotilo fachara ka nogu Sugablahi iara na kate hata mare garofa nei dadaradi buluka te fafara mei ka iara ra. 8Gloku jame teke edi kolho ghotilo ka nogu glepo blahi iara re, ghotilo snakredi mae phosa igre te mala edi re. 9Eghume iara LORD God te cheke eghu igne: Gognarona iara theome magnahaghei ni kaisei naiknogna kantri delei te theome vahe nei theome leghu ghau iara teu tuana nate ruma lamna ka nogu Sugablahi iara na. Neuba mare ne au balumi ghotilo naiknomi Israel, mare ginauna jaola theome tangomana nate tei lamna na.”
Keha Livaet theome loku jateula pris eghu
10LORD God ne cheke eghu ka iara, “Vikegna Livae te tei koko ghau iara te tei loku fodu ka keha vikedi Israel te tarai ka mumuju igre, iara ginauna thofno paradi fara eidi glepo te diꞌa te edi mare are. 11Mare tangomana te loku ka nogu Sugablahi iara na, loku jateula mae greireghi grengatha eghu, eghuteuna aknu falehe buluka mala fafara te thofno krono fara nei keha fafara, eghuteuna toghodi naiknore ka keha puhi re. 12Nu naugna mare ne batudi naiknodi Israel te tei koko ghau iara ne tei fameomekro, eghuteuna mare tarai ka mumuju, eghuteuna batudi ka nakhibo teu igre, iara nhaꞌa cheke, iara ginauna thofno paradi fara mare. 13Iara gognaro na theome snakredi hatimare mae Livaet te loku jateula mae pris teu, ba te mei namo ka nogu glepo blahi iara gre, ba ka nogu fafara blahi iara gre. Mare ginauna mala au papara nei mamaja fara eghu eidi glepo te diꞌa fara teke edi mare ra. 14Iara ginauna snakredi mare te mala loku kolho ka nogu Sugablahi iara gne, nu mare ginauna theome tangomana te loku jateula pris teuna.”
Nodi gloku mae iheire te lase loku jateula pris teu re
15LORD God ne cheke eghu, “Neuba naiknodi Israel igre ne tei koko ghau iara, hatimare mae Livaet teke karha mei ke leghu ka vikegna Sadok igre faꞌuve ghau iara te mala loku ka nogu Sugablahi iara na. Mare loku ranghi ghau iara jateula pris eghu. Mare mala mei namo ka iara mala hata mei fafara ka nogu Sugablahi iara na. Mare mala hata mei garofadi nei dadaradi eghu buluka mala fafara mei ka iara. Tutuani, iara LORD God neke chekeni igne. 16Mae igre kolho tangomana te mei ruma ka nogu Sugablahi iara na, eghuteuna mae igre kolho tangomana te loku ka nogu olta iara na, eghuteuna batudi naiknore mala tarai ka iara.
17“Kate mei te ruma mae pris igre ka grengatha gna glalaba faligohoni Sugablahi igne ba ruma ka Sugablahi igne, mare mala pipichi ka pohe teke horo mare ka famane pohe vegha kolho, eghuteuna theome pipichi pohe teke horo ka wul. 18Mare mala haru pohe vegha ka phaꞌudi re, eghuteuna jaola fahaghe trasis kmo’ei teke horo ka pohe vegha. Mare mala theome fahaghe kaisei glepo te mala buhi mare kate loku na. 19Eghuteuna kate jifla mare ka glalaba biꞌo kosi ka vido aheva te au teu naiknore tagna na, mare mala hata koko pohe teke fahaghe mare ka nogu Sugablahi iara na mala lilisei fakeli lamna ka chogho blahi igre eghuteuna mare ke fahaghe nodi pohe thedi re mala jifla kosi. Naugna naiknore theome tangomana te habo ka glepo te blahi na.
20“Mae pris re theome mala ghoighori phaꞌudi re, ba theome mala rheu fara. Mare mala famane kuchi fakmoꞌei kolho khakladi re. 21Eghuteuna kate tarabana teu te mala ruma mei ka glalaba ikoi ka nogu Sugablahi iara na mala eni mare nodi gloku blahi na, eghuteuna mare mala thosei koꞌu waen. 22Eghuteuna mae pris na theome mala tolaghi ka gaꞌase teke divos khetogna na. Mana tangomana te tolaghi ka kaisei gaꞌase kupigna Israel kolho te theo kaisei mae te thuru teu balugna, ba tolaghi ka gaꞌase teke lehe kokoi kaisei mae pris. 23Mae pris na mare mala farirhiudi nogu naikno iara re mala filo glanidi mare glepo te blahi, nei glepo te theome blahi teure. Eghuteuna mare mala jaola filo glanidi glepo te klino ka tathagu iara na, nei glepo te theome klino.
24“Eghuteuna jame naiknore fari pholai, mae pris mala leghuni nogu vetula iara na mala fadoglini ka mare fapholai igne. Mare mala tajidi nogu gaghamu iara re, leghuni unha te chekeni ka nogu vetula iara na, eghuteuna tajini narane blahi Sabat.
25“Pris na theome mala tei namo ka thinigna naikno te lehe na, na eghunu fathonani thegna mana ka tathagu iara na eghu. Nu jame thini igne kmagna mana ba idogna mana, ba thugna mana, ba thabusigna mana, ba greghagna mana te theome tolaghi nga teu, mana tangomana te habo nei fathonani thegna teu te mala theome klino ka tathagu iara na. 26Eghuteuna mana mala leghudi puhi te mala klino fapulo na, ke leghu, mana mala ke ofo nabagna fitu narane. 27Eghuteuna, ke leghudi fitu narane igre, mana mala ke tei ruma ka Sugablahi na mala eni nogna gloku blahi na, mana mala hata mei fafara mala ke doglo ka tathagu iara na. Igne nogu cheke iara LORD God.
28“Nogu pris iara igre nei pris na teke karha mei ginau ke leghudi mare igre, mare na theome khotogna kaisei glepo ba kaisei glose. Ghotilo thosei tusu lao kaisei glepo Israel. Iara thegu ngala te mala jateula kaisei nodi glepo kolho teu te mala khotogna mare na. 29Naiknore hata mei gano ka mae pris, igne jateula kaisei fafara eghu ka iara. Uve, flaoa ka famane wit te fafara te mala doglo ka tathagu iara na, nei fafara mala poloru teu igre ngala gano te mala nodi mare na. Eghuteuna gobigna lepo teke fablahi mare teke tusu mei ka iara LORD, igre jaola nodi mare. 30Gano saro ulu te hata ghotilo ka nomi nagare are, eghuteuna gano hata te mei ghotilo are eghu maladi mae pris. Leuleghu fata na, ghotilo mala jaola tufa bret teke edi ghotilo ka flaoa saro ulura nodi mae pris, eghuteuna iara ginauna fablahidi tharaknami ghotilo are. 31Pris theome mala ghamu nafnahi nanghaji ba nanigot teke lehe thegna ba teke kathu falehe khuma mata.”
45Nogna glose LORD
1LORD ne cheke eghu ka iara, “Kate tufa ghotilo glose na farihoteidi nabotho phei vike ghotilo igre na, ghotilo mala lisei fadelei kaisei vido te blahi ka iara LORD. Vido glose blahi igne brahugna na mala nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna krepagna na mala nabotho kilomita. 2Ke lamnagna glose igne, ghotilo mala fanohi kaisei vido malagna nogu Sugablahi iara na. Brahudi khukrudi te gnafare mala phei gobi glimafulu mita. Eghuteuna kaisei glalaba te tei falithui na, krepagna na varadaki glima mita. 3Ke lamnagna glose blahi igne ghotilo mala fanohi keha vido na, eghuteuna brahugna na nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna krepagna na glima kilomita, malagna nogu Sugablahi iara na. 4Vido glose blahi igne ginauna maladi mae pris, naugna mae pris igre nate loku ke lamnagna nogu Sugablahi iara igne. Nodi suga mare re ginauna kegra ka glose igne, balugna nogu Sugablahi iara na. 5Eghuteuna keha vidogna glose igne, brahugna na nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna krepagna na glima kilomita. Igne maladi mae Livaet te loku ka nogu Sugablahi iara na, mare ginauna au vido te mala ei nodi namono mare na.
6“Rhegna glose blahi igne, ghotilo ginauna mala fanohi kaisei vido glose brahugna na nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna krepagna na phei kilomita vidogna. Vido glose igne mala nodi naiknodi Israel nei iheire te au ka namono biꞌo Jerusalem.”
Nodi glose mae king
7“Eghuteuna ghotilo mala jaola vavahi phei vido glose malagna nomi king ghotilo na. Phei vido glose igre, kaisei na funu ke mosu gna glose blahi igne tei posa ka Thongna Mediterenian. Eghuteuna keha na funu ke maghati gna glose blahi igne tei posa ke maghati gna nohi gna nomi kantri ghotilo igne. Brahudi phei vido glose igre balugna glose blahi igne nanaba kolho jateula kaisei ka vido glose nate tusu lao ghotilo ka keha vikedi Israel are eghu. 8Phei vido glose igre mala nogna king, mala theome tangomana keha king nate karha mei ke leghu re nate goigonidi nogu naikno iara re, nu mare ginauna snakredi naikno igre mala khotodi teke nodi glose vikegna Israel.”
Vetula maladi mae king
9LORD God ne cheke eghu, “Iara LORD God te chekeni igne: Ghotilo mae iheire te funei fruni Israel ra, raugha fara te tapla jafra ghotilo ka nakhibo na. Nabahi! Ghotilo lilisei puhi te paradi, nei goigonidi teu ghotilo naiknore igne. Ghotilo mala edi kolho unha puhi te keli nei doglo. Ghotilo thosei huhurudi nogu naikno iara gre mala jifla ka nodi namonore. Igne nogu cheke iara LORD God.
10-12“Ghotilo mala fafofodu fakeli nei skel fadoglo eghu, thosei chaghidi naiknore. Kate skel ghotilo tahudi glepore, ba ghotilo fafofodu niha lita glepo igre teuna, ghotilo eni igne ka puhi te thofno doglo fara te kaisei gaoghatho tagna naikno te gnafare.”
Fafara nei narane biꞌo
13“Vetula te mala leghudi ghotilo kate hata te mei fafara ghotilo ka iara na jateula igne eghu:
“Kate muita nomi wit re eghuteuna hata me mei ghotilo funu ka nagare ro teuna, ghotilo ginauna tufa wit igre ka namno salei bukrei, eghuteuna ghotilo hata mei kaisei bukrei ka iara. Eghuteuna kate muita gano bali ghotilo re, eghuteuna hata me mei ghotilo funu ka nagare ro teuna, ghotilo ginauna tufa bali igre ka namno salei bukrei, eghuteuna ghotilo hata mei kaisei bukrei ka iara. 14Kate muita nomi oliv ghotilo re, eghuteuna ei oel ghotilo tagna teuna, ghotilo ginauna hata mei ka iara kaisei lita ka kaisei gobi lita te gnafa te edi ghotilo are. 15Eghuteuna kate au phei gobi sipu ba nanigot ghotilo ka vido aheva te au famane buburu na, ghotilo hata mei kaisei ka iara. Ghotilo hata glepo igre mala ei fafara ka flaoa ka famane wit, nei fafara te thofno krono fara, u fafara te mala laseni te naikno na au fakeli balugu iara. Jame te eni ghotilo igne na, ghotilo ginauna na doglo ka tathagu iara na. Igne nogu cheke iara LORD God. 16Ghotilo naiknomi Israel te gnafa te au ka glose igne, ghotilo ginauna hata mei fafara igre ka nomi king na. 17King igne ginauna hata mei fafara te thofno krono fara na, eghuteuna fafara ka flaoa ka famane wit, nei fafara teke tofa waen naikno rhegna olta na. Fafara igre ginauna mala Gaghamu Khafa, nei narane Sabat, nei keha narane biꞌo te vavahi iara malami ghotilo naiknomi Israel. King ginauna famei glepo igre mala fafara mala ke doglo naikno na ka tathagu iara na, eghuteuna flaoa ka famane wit, nei fafara te thofno krono, nei fafara te mala laseni te au fakeli naikno na balugu iara. Jame te eni ghotilo igne na, ghotilo naiknomi Israel te gnafa igre ginauna doglo ka tathagu iara na.”
Narane biꞌo mala tarai
18LORD God neke cheke eghu, “Iara LORD God te cheke eghu igne: Ka narane ululahu gna nhigra ululahu leuleghu finogha, ghotilo ginauna hata kaisei sua buluka te theo kaisei thubu ba thona ka thinigna na, mala fafara mei ka iara mala gae ka tathagu iara na nogu Sugablahi iara gne. 19Pris ginauna hata dadaragna fafara igne mala ke doglo naikno na ka tathagu iara na, eghuteuna ghiha ka khegra grengathagna nogu Sugablahi iara na, eghuteuna kligna ka fati khukrugna olta na, eghuteuna ka khegragna grengatha te mala ruma lamna ka glalaba ikoi rhegna nogu Sugablahi iara na. 20Eghuteuna ka fafitu naranegna nhigra igne, ghotilo eni jateula igne eghu mala hata koko nakhibodi iheire te theome laseni te hata koko nakhibo gna thegna na, ba iheire te theome laseni kolho te au teu ka nakhibo na. Ka puhi igne, ghotilo ginauna tangomana te eni nogu Sugablahi iara igne te mala gae ka tathagu iara na.
21“Ka nabotho fati narane ka nhigra igne la, ghotilo ginauna fufunu Gaghamu Ghasa-Polho igne. Eghuteuna ghotilo ginauna mala ghamu bret te theo isi gna na ghilei thoke ka fafitu narane na ka gaghamu. 22Ka narane ululahu gna gaghamu igne, king ginauna mala hata kaisei buluka nalhaꞌugna mala fafara eidi nakhibogna thegna re nei nakhibodi nogna naiknore eghu mala doglo ka tathagu iara na. 23Eghuteuna leuleghu narane ka fitu narane gaghamu igne, king ginauna hata mei fitu buluka nalhaꞌudi nei fitu sipu nalhaꞌudi te theo thubu ba te theo thona ka thinidi re, mala gahu krono fara mala fafara mei ka iara. Eghuteuna leuleghu narane na mana ginauna mala famei kaisei nanigot nalhaꞌugna mala hata koko nakhibo, mala doglo naikno na ka tathagu iara na. 24Ka buluka nalhaꞌudi te gnafa, nei ka sipu nalhaꞌudi te gnafa teu igre mala fafara, eghuteuna king ginauna jaola famei nabotho nhana kilo ka wit ba bali, eghuteuna fati lita oel te mala fafara baludi glepo igre.
25“Eghuteuna ka Narane biꞌo te mala Au ka Grorofe Ikoi na, fufunu ka nabotho glima narane ka fafitu nhigra na tei thokeni fafitu narane ka gaghamu igne, king ginauna famei glepo igre leuleghu narane. Glepo igre mala fafara koko nakhibo mala doglo naikno na ka tathagu iara na, eghuteuna fafara te thofno krono fara igre, nei flaoa teke edi ka famane wit igre baludi oliv oel te mala fafara igre.”
46Nogna gloku king ka narane biꞌo
1LORD God neke cheke eghu, “Ka namno narane igre mala loku, grengatha ke maghati gna glalaba ikoi rhegna nogu Sugablahi iara igne mala bobotho. Ghotilo ginauna tothora kolho ka narane Sabat nei ka Gaghamu Khafa. 2Ka narane tuana, king ginauna tangomana te mei ka varanda gna grengatha te figri tei fei glalaba biꞌo ke kosi, eghuteuna ruma lamna ka grengatha igne. Mana ginauna kegra namo rhedi khegra ka grengatha na igre, eghuteuna mana mala pogho soru mala tarai ka iara. Ka narane tuana, hatimare mae pris mala eni fafara te thofno krono na, eghuteuna nodi fafara mare igre fakakhana te au mare kau pharikeli balugu iara na. Gnafa teuna mana nake jifla kosi, eghuteuna ghotilo khudau grengatha igne mala thorau ghilei rafi. 3Leuleghu narane Sabat, nei leuleghu Gaghamu Khafa teuna naikno gna namono na mala pogho soru mala tarai ka iara ke ulugna grengatha igne. 4Ka narane Sabat, king ginau hata mei namno sua sipu nei kaisei sipu nalhaꞌu gna, te theo kaisei thona ka thinigna na, mala eni fafara te thofno krono na. 5Eghuteuna flaoa te mala fafara teke eni ka famane wit igne mala eni balu sipu nalhaꞌu gna, mana mala hata nabotho nhana kilo wit ba bali. Eghuteuna flaoa te fafara teke eni ka famane wit igne mala eni balu namno sua sipu, mana tangomana te hata niha wit ba bali te magnahaghei tufa mana na. Eghuteuna ka nabotho nhana kilo ka wit ba bali, mana mala jaola hata fati lita oliv oel mala tei balugna. 6Eghuteuna ka Gaghamu Khafa na, king mala hata mei kaisei sua buluka nalhaꞌu gna, nei namno sua sipu, nei kaisei sipu nalhaꞌu gna te theome au kaisei thona ka thini gna na, mala fafara mei ka iara. 7Mana mala famei nabotho nhana kilo wit ba bali balugna sua buluka nalhaꞌu gna, eghuteuna mana mala jaola te eni jateula sipu nalhaꞌu gna tuana eghu. Ka sipu te gnafa igre, mana tangomana te hata niha wit ba bali te magnahaghei te mala tufa na. Eghuteuna mana mala tufa fati lita oliv oel, mala baludi nabotho nhana kilo wit ba bali igre. 8Kate mei king te mala fafara na, mana mala mei ka varanda gna grengatha te figri tei ka glalaba biꞌo kosi te mala ruma ka grengatha igne. Eghuteuna mana mala ke jifla jare la.
9“Ka narane gaghamu na, naikno gna namono na mei lamna ka glalaba biꞌo na mala tarai, iheire te ruma ka grengatha ke raru igre ginauna mala jifla ka grengatha ke mata. Eghuteuna iheire te ruma ka grengatha ke mata igre ginauna mala ke jifla ke raru. Ginauna theo kaisei naikno tangomana te jifla ka kaisei grengatha aheva teke ruma tagna na. 10King jaola mala ruma lamna baludi naiknore, eghuteuna mana ginauna jaola mala ke jifla baludi. 11Ka narane gaghamu na, ihei jaola te hata te mei sipu nalhaꞌugna te mala fafara na, mana mala nhaꞌa lao nabotho kilo wit ba bali, balugna buluka nalhaꞌugna, eghuteuna mana mala jaola eni igne ka sipu nalhaꞌugna. Eghuteuna eidi sua sipu igre, mana ginauna tangomana te hata niha wit ba bali te magnahaghei tusu lao na. Eghuteuna mana hata fati lita oliv oel, balu nabotho nhana kilo wit ba bali teke hata teke mei mana na.
12“Kate hata te mei king fafara te mala leghuni unha te magnahagheni mana na, neuba fafara te thofno krono fara ba fafara te mala laseni te fofodu fakeli balugu iara na, grengatha ke maghati igne ginauna thora, mala ruma mei mana tagna. Eghuteuna mana ginauna mala edi nogna fafara igre jateula te sughu edi mana ka narane Sabat ra eghu. Eghuteuna kate jifla mana kosi na, ghotilo ginauna bobotho grengatha gna bara igne.”
13“Leuleghu hamerane na, ghotilo ginauna mala hata kaisei sua sipu te kaisei finogha gna eghuteuna theo kaisei thona ka thinigna na, mala eni fafara te thofno krono fara na. Ghotilo ginauna eni fafara igne leuleghu narane. 14Leuleghu narane na, ghotilo ginauna hata mei thilo kilo flaoa ka famane wit balugna kaisei lita oliv oel mala ngigno ka flaoa igne, mala hata mei ka iara. Ghotilo mala leghuni vetula igne mala hata mei ka koba iara. 15Leuleghu hamerane na, ghotilo ginauna hata mei kaisei sua sipu mala fafara te thofno krono fara, balu flaoa ka famane wit nei oliv oel mala hata mei ka iara. Ghotilo mala eni igne koba leuleghu fata.”
Nogna glose mae king
16LORD God ne cheke eghu: “Jame king snakreni kaisei vido glose ka kaisei mae thugna, glose igne ginauna nogna thugna mana igne nei thugna mana nate karha mei ke leghugna mana igre. 17Nu jame king snakreni kaisei vido glose ka kaisei nogna mae gloku, mae gloku igne ginauna khotogna vido glose igne ghilei thokei glimafulu finogha. Kate khaputu glimafulu finogha igre, mare mala ke tusu fapulo glose igne ka king. Eghuteuna, king baludi thugna re nake khotogna fabrahu. 18King theome tangomana te hata kaisei glose ka nodi glose naiknore. Mana tangomana te tusu lao nogna glose thegnare ka thugna re. Iara magnahaghedi nogu naiknore te famane tajidi fabrahu nodi glose re.”
Chogho mala gahu gano ka Sugablahi na
19Mae igne hata ghau iara ne tei salaꞌu ka grengatha te au fei grengatha gna bara te mala tei ruma lamna ka nodi chogho blahi hatimare mae pris te filo lao ke raru na. Eghuteuna mana ne fakakhana ka iara kaisei vido lamna ka chogho aheva te filo lao ke mosu. 20Mana ne cheke eghu ka iara, “Igre chogho mala gahu nafnahi buluka nei sipu teu hatimare mae pris teke hata teke mei naiknore te mala fafara eigna poloru, nei fafara te mala doglo naikno na ka tathagu iara na. Eghuteuna jaola ka chogho igre, mare tangomana te gahu kek ka flaoa teke edi mare ka wit ba bali, teke hata teke mare ka LORD. Naugna igne, mare ginauna theome tangomana te hata glepo blahi funu agne te tei ka glalaba biꞌo igno, na eghunu habo naiknore ka glepo te blahi igre eghu.”
21-23Aonu mana hata ghau iara ne tei kosi ka glalaba biꞌo igne, ne fakakhana fati khukru gna glalaba biꞌo igne. Ka fati khukru igre au vido ikoi te ringni te lithui. Brahudi fati vido ikodi igre kafe varadaki mita, eghuteuna krepadi fati igre nabotho glima mita. Ke lamnadi fati vido ikodi igre, mare lilisei vido mala au khaꞌaghi rhegna gringni na. 24Mae igne ne cheke eghu ka iara, “Igre chogho te mala gahu nafnahi hata teke mei naiknore, mala gahu mae iheire te loku ke lamnagna Sugablahi igne mala fafara ka LORD.”
47Khoꞌu biꞌo te loloro te jifla funugna ka Sugablahi na
1Mae igne hata ghau iara neke figri ka grengatha gna Sugablahi na. Iara ne jaglo nogu te filoni katha khoꞌu te loloro mei ke parigna grengatha te figri tei ke maghati. Eghuteuna khoꞌu igne loloro tei ke maghati. Eghuteuna iara jaola filoni khoꞌu igne loloro mei ke parigna grengatha gna Sugablahi na phile ke mata, eghuteuna tei salaꞌu ke mata olta. 2Mae igne hata ghau iara neke jifla ka grengatha ke raru eghuteuna batu ghau iara lithui ne tei ka grengatha ke maghati. Eghuteuna iara ne filoni khoꞌu igne ne loloro mei ke mata grengatha bara.
3Mae igne nolo ne tei ke maghati ne hata kaisei rula brahu ne fafaja glima gobi mita sorugna pari ka khoꞌu na. Aonu ghepa nolo ne tei kasa ka vido igne. Ka vido igne khoꞌu na theome mamhara, thafru kolho ghahegu iara na. 4Kate leghuni te tei ghepa khoꞌu igne, mana ne fafaja keha glima gobi mita, eghuteuna khoꞌu na ne haghe posa ka phupukugu iara na. Funu ka vido igne, mana tei neke fafaja keha glima gobi mita, eghuteuna khoꞌu na haghe ne posa ka sorogu iara na. 5Mana neke fafaja keha glima gobi mita, eghuteuna khoꞌu igne haghe ne vuhai kaisei khoꞌu biꞌo, iara te theome tangomana te nolo te kasa tagna na. Naikno na tangomana te apu tagna na, nu theome tangomana te tao kasa tagna na. 6Mae igne ne cheke eghu ka iara, “Maegna ka nauthoglu. Iagho filo glanidi glepo igre?”
Aonu mana hata ghau iara neke figri ka geri khoꞌu igne. 7Kate thoke iara ka vido igne, iara filodi kmana gaju au ka phei gna khoꞌu igne. 8Mana ne cheke eghu ka iara, “Khoꞌu igne loloro tei ka kantri ke maghati, eghuteuna soru ka sare Khoꞌu biꞌo Jordan, eghuteuna soru ka Thongna Lehe. Eghuteuna kate soru ka Thongna Lehe igne na, Thongna Lehe igne ginauna nake vuhai famane khoꞌu keli fara. 9Ka vido te gnafa aheva te tei khoꞌu igne na, ginauna au kmana nafnata glepo tautagu nei sasa eghu tagna. Naugna khoꞌu igne ginauna hata mei tagna glepo te karha nei famane khoꞌu te keli eghu ka Thongna Lehe igne, ba ka vido aheva te tei khoꞌu igne tagna na. 10Vido te gnafa Israel, funu ka glokha khoꞌu En-Gedi tei posa ka glokha khoꞌu En-Eglaem, naiknore ginauna ugra korho haghe sasa ka nusu na, eghuteuna lilisei nodi fangna re ka nusu na mala moja. Ka vido igne ginauna au kmana nafnata sasa tagna jateula Thongna Mediterenian eghu. 11Nu nhuba nei naoro teu mata igre ginauna theome keli te mala koꞌu na. Nhuba nei naoro teu igre ginauna au solt tadi mala tangomana naiknore te hata ghedi solt tagna na. 12Thuagna nafnata gaju na kotu karha ka phei philegna khoꞌu igne, mala ghamu naiknore. Khakladi gaju igre ginauna theome tangomana te lehe na eghuteuna gaju igre ginauna ure leuleghu nhigra, naugna khoꞌu igne jifla mei ka nogna Sugablahi LORD igne mala faboubothudi fabrahu. Sisidi gaju igre mala ghamu, eghuteuna khakladi re meresin mala fakelidi naikno te fogra.”
Nohi gna glose ka kantri Israel
13LORD God ne cheke eghu, “Igre nohigna glose te mala tufa ghotilo ka nabotho phei vikegna Israel. Phei vikegna Josep, phei vido glose. 14Ghotilo tufa fananaba glose igne ka ghotilo hui. Iara neke eni kaisei nhaꞌa cheke ka kuꞌemi ghotilo tifara, eigna iara ginauna tusu lao glose igne mala khotogna mare, eghuteuna kmadi mare igre ginauna tusu lao ka thudire ke leghu na, mala tangomana ghotilo te khotodi fabrahu vido glose tuare.
15“Nohigna glose igne eghu agne:
“Ke raru na, nohi igne ginauna funu ka Thongna Mediterenian tei posa ka namono Hetlon, eghuteuna tei posa ka nabrou te tei salaꞌu ka thogele Hamat, eghuteuna tei posa ka namono Sedad. 16Aonu tei posa ka phei namono Berota ghe Sibraem, te au ka nohi te fofotadi phei namono Damaskas ghe Hamat. Eghuteuna nohi igne tei posa ka namono Hasahatikon, te au rhegna nohi Haoran. 17Nohi igne ginauna funu ke raru Thongna Mediterenian tei posa ke maghati namono Hasarenon, eghuteuna tei posa ka nohigna namono Damaskas eghuteuna nohi ke rarugna namono Hamat. Igre nohigna glose ke raru na.
18Nohi ke maghati na ginauna fufunu ka nohi farihoteidi phei namono Damaskas ghe Hauran. Eghuteuna tei ke maghati Khoꞌu biꞌo Jordan, fofota gna nohi Israel ghe Gilead tei posa ka Thongna Lehe rhegna namono Tama.
19Ka nohi ke mata na ginauna fufunu ka namono Tama tei salaꞌu ka namono nagou na, eghuteuna tei posa ka glokha khoꞌu Meribat-Kades. Nohi igne tei ke mosu, leghui jari ka nohi ke mata Ijep tei gnafa ka Thongna Mediterenian.
20Eghuteuna ke mosu na, Thongna Mediterenian igne nohi tei te posa ka kaisei vido ke mosu nabrou te tei ka thogele Hamat.
21“Ghotilo tufa glose igne ka vikemi ghotilo are. 22Eghuteuna ghotilo ginauna khotogna fabrahu. Naiknodi keha kantri te au balumi ghotilo are nei iheire te karha thudi ka namono igne, mare ginauna jaola au nodi glose balumi ghotilo. Ghotilo ginauna gaoghathodi naikno igre jateula teke karha mei ka vikegna Israel eghu kolho. 23Mare ginauna au nodi glose balumi ghotilo naikno Israel ka nodi nohi vikemi ghotilo te au mare tagna na. Iara LORD God te chekeni igne!”
48Nodi glose keha vikedi Israel
1-7LORD ne cheke eghu, “Igne vikegna Israel na, nei glose nate sopa hata mare ginauna, eghu funu ka nohi ke raru. Nohi igne funu ka Thongna Mediterenian leghu tei ka namono Hetlon, eghuteuna tei thoke ka nabrou te tei salaꞌu ka thogele Hamat. Igne tei thoke ke maghati Hasarenon, eghuteuna leghuni nohi ka namono Damaskas, eghuteuna ka nohigna glose namono Hamat. Vike te gnafa igre ginauna au nodi glose, funu ka nohi ke maghati tei posa ke mosu Thongna Mediterenian. Nodi glose mare te funu ke raru te tei ke mata na igre:
“Ulu lahu na, nodi vido glose vikegna Dan.
Eghuteuna fapea na, nodi glose vikegna Asa.
Eghuteuna keha na, nodi glose vikegna Naftali.
Eghuteuna keha na, nodi glose vikegna Manase.
Eghuteuna keha na, nodi glose vikegna Efrem.
Eghuteuna keha na, nodi glose vikegna Ruben.
Eghuteuna keha na, nodi glose vikegna Juda.
Glose blahi te au farihotei
8“Glose ke mata nohi Juda igne, lisa fadelei maladi keha puhi. Krepagna te funu ke raru te tei ke mata na, nabotho phei kilomita vidogna. Eghuteuna brahugna na ginauna funu ke maghati tei ke mosu. Kaisei nanaba jateula te hata keha vike are eghu kolho. Eghuteuna nogu Sugablahi iara na ginauna au farihoteidi glose igre.
9“Eghuteuna kaisei vido glose ginauna lisa fadelei malagna nogna Sugablahi LORD, vido glose igne brahugna na nabotho phei kilomita, eghuteuna krepagna na nabotho kilomita. 10Vido glose blahi igne lisa fadelei maladi mae pris. Vido glose igne, brahugna te funu ke maghati te tei posa ke mosu na nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna krepagna te funu ke raru te tei posa ke mata na, glima kilomita. Eghuteuna nogu Sugablahi iara na ginauna au ke lamnagna vido glose igne. 11Vido glose igne ginauna lisa fadelei maladi mae pris te karha mei ke leghu ka vikegna Pris Sadok. Naugna mare loku fakeli ranghi ghau iara, eghuteuna mare theome tei baludi keha vikegna Israel te tei fajafra jateula te edi keha mae Livaet igre eghu. 12-13Igne nodi vido glose vikegna Sadok, eghuteuna glose igne thofno blahi fara. Hatimare mae Livaet gre ginauna jaola au kaisei nodi glose rhegna nodi glose hatimare mae pris. Brahugna glose igne ginauna funu ke maghati tei posa ke mosu, nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna funu ke raru tei posa ke mata, glima kilomita. Eghuteuna brahudi phei vido glose te funu ke maghati te tei posa ke mosu igne, nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna te funu ke raru te tei posa ke mata na, nabotho kilomita.
14“Glose nate snakre mei ghotilo ka iara igne, thofno famane glose fara salaꞌudi glose te gnafa igre. Eghuteuna ghotilo ginauna thosei fofoli vido glose igne, ba tughu ka keha glose aheva ghotilo tangomana te snakre lao ka keha mae delei. Glose igne ginauna blahi, naugna ne nogu iara.
15“Eghuteuna keha vido glose te au rhegna glose blahi na ke mata igne, naiknore tangomana te loku tagna. Brahugna na nabotho phei kilomita vidogna, eghuteuna krepagna na phei kilomita vidogna. Naiknore tangomana te horo nodi suga tagna, eghuteuna tangomana te loku ka sare te au kmana buburu te mala ghamu buluka tagna. Eghuteuna namono biꞌo Jerusalem igne ginauna au farihotei tagna. 16Namono biꞌo igne ginauna nanaba, naugna vido te gnafa re na kafe thokeni phei thogha phei gobi glimafulu mita. 17Eghuteuna vido te gnafa faligohoni namono igne ginauna nanaba, naugna vido te gnafa igre ka glalaba biꞌogna na thokeni kaisei gobi varadaki glima mita. 18Kate eni te gnafa ghotilo namono igne, phei vido glose igre ginauna au ngala, kaisei au ke maghati gna namono igne, eghuteuna keha na au ke mosu. Fafajadi phei glose igre kaisei nanaba ngala, eigna brahudire kafe glima kilomita hui, eghuteuna krepadire jaola glima kilomita. Igne vido aheva naiknogna namono igne te loku ghedi nagare tagna na. 19Neuba naikno te au ka namono igne ne kehare keha vikei, mare te gnafa na ginauna mala kafe loku nagare ngala ka glose igne. 20Eghume, glose farihotei igne ginauna kaisei nanaba ngala, eghuteuna vido te gnafa igre ginauna nabotho phei kilomita vidogna. Phei vido balugna glose gna namono igne, ginauna mala glose blahi mala snakre mei ka iara.
21-22“Phei vido biꞌo igre ginauna au ngala. Kaisei ke maghati tei posa ke mosu Thongna Mediterenian. Phei vido biꞌo igre ginauna nogna king, eghuteuna farihoteidi phei vido biꞌo igre, ginauna glose blahi balugna te au Sugablahi tagna igne. Eghuteuna glose farihoteidi phei vido biꞌo nogna king igre, tuare au farihotei ka nodi glose maedi Juda ke raru na, eghuteuna nodi glose mae Benjamin ke mata na.”
23-27“Funu ka glose farihotei igne te tei ke mata na, nodi vido glose keha vikere funu ka nohigna igne ke maghati na tei posa ka Thongna Mediterenian ke mosu na. Nodi vido glose keha vike igre, funu ke raru te tei posa ke mata na eghu agne:
“Ulu lahu na, nodi glose vikegna Benjamin.
Eghuteuna fapea na, nodi glose vikegna Simion.
Eghuteuna keha na, nodi glose vikegna Isaka.
Eghuteuna keha na, nodi glose vikegna Sebulun.
Eghuteuna keha na, nodi vido glose vikegna Gad.
28Nohi ka nomi glose ghotilo ke mata tuana, jaola nodi glose vikegna mae Gad. Nohi igne ginauna funu ka namono Tama ke mata na tei salaꞌu ka namono nagou tei posa Meribat-Kades te au khoꞌu tagna na. Nohi igne tei posa ke mosu, eghuteuna leghuni jari ka nohi Ijep tei posani Thonga Mediterenian.
29“Igne puhi te mala fofota ghotilo glose igne na, mala khotogna naiknodi Israel. Iara LORD God te chekeni igne!”
Grengatha gna namono biꞌo Jerusalem
30-34LORD ne cheke eghu, “Namono biꞌo Jerusalem igne ginauna ringni lithui ka thina, eghuteuna au fati khukru tagna, brahudi fati khukru igre, phia thogha phia gobi glimafulu mita. Ginauna au thilo grengatha ka khukru te gnafa igre, eghuteuna grengatha igre ginauna au nanghadi nabotho phei vikegna Israel. Thilo grengatha ke raru igre, au nanghagna Ruben, fapea na Juda, fatilo na Livae. Eghuteuna thiloi ke maghati igre, kaisei na nanghagna Josep, fapea na Benjamin, fatilo na Dan. Eghuteuna thilo grengatha ke mata igre, kaisei na nanghagna Simion, fapea na Isaka, fatilo na Sebulun. Eghuteuna thiloi ke mosu igre, kaisei na nanghagna Gad, fapea na Asa, fatilo na Naftali.
35“Brahugna gringni thina te tei falithuni namono igne nheva kilomita.
“Eghuteuna funu ka narane tuana, ghotilo ginauna kiloni namono igne, LORD-Sama, gaoghathogna na LORD na au jare.”