Eksodas

Buka Te Kiloni Eksodas

Thoutonu kmo’ei eigna buka igne

Igne thoutonu eigna kaisei glepo biꞌo fara teke eni ka vikegna Israel tifa. Ka narane au teku mare Ijep igre, mare neke au jateula naikno sneka neku.

Ka suga igne te au kmana cheke nei vetula teu te batudi puhidi nei nodi gloku teu mae pris. Kate filo laoni tahati ka buka igne na, mae Moses gne kaisei mae biꞌo neke vavahi thegna God mala atha fajifladi vikegna Israel ka kantri Ijep. Kate mei te au mare ka namono nagou na, God neke tusu ranghini mae Moses nabotho vetula, tahati filoni igne ka varadaki philegna. Glepo te biꞌo lahu te tonuni ka buka igne na, unha teke eni God ranghidi nogna naiknore teke atha fajifladi naoka ka kantri Ijep. God neke vahini vikegna Israel mala nogna naikno thegna, aonu mana neke fablahidi neke kaisei vike biꞌo nei nolaghi fara.

Keha vido ka buka igne

Thoutonu teke jifla mare Ijep: 1–18

God neke nhana cheke nei tusu ranghidi vetula: 19–24

Mare horo sugagna God ka tapuale: 25–40

1

Vikegna mae Jekop na ne thovu ne vuragha

1-2Kaisei narane mae Jekop, keha nanghagna na mae Israel, atha thugnare ne tei Ijep. Aonu thugna mana re ne atha khetodi nei thudi teure ne tei baludi ne au Ijep. Nanghadi thugna mae Israel re igre:

mae Ruben, mae Simion, mae Livae, mae Juda,

3mae Isaka, mae Sebulun, mae Benjamin,

4mae Dan, mae Naftali,

mae Gad, nei mae Asa.

5Eghuteuna ka narane tuare, Josep kaisei mae ka mae thabusigna igre kulu auhi ka kantri Ijep. Eghuteuna khaputudi naikno teke tei au jare igre fitu salei naikno.

6Kmana finogha ke leghudi igre, mae Josep baludi thabusigna mana igre au neu jare ne ghilei kafe lehe. 7Nu naiknodi Israel igre ne au kmana thudi ne vuragha fara nei nheta fara neu heva heva jare Ijep.

8Aonu kmana finogha ke leghudi igre, kaisei king majaghani ne kegra funei Ijep, mae igne theome laseni unha teke eni mae Josep Ijep tifa na. 9Eghuteuna king igne ne cheke eghu ka nogna naiknore, “Gognarona tahati la filo tathada theda tela kmana tela salaꞌu ghita naiknodi Israel igre, nei nheta salaꞌu ghita tahati. Eghume tahati ginauna na theome tangomana ghita nate sagheleghudi nafnata naikno igre. 10Tahati na hironi kaisei puhi mala fakhusudi mare, glahu goigoni ghita mare. Jame te eghu tahati na, kate thoke mei magra na, mare ginauna loku fodu baludi noda naoka tahati gre mala magra ka tahati eghuteuna mare ginauna ulu ghita, eghuteuna mare ginauna nake khotogna noda namono tahati igne.”

11Aonu mae Ijep igre ne lilisei keha mae mala reireghidi nei huhurudi eghu maedi Israel mala loku jateula naikno sneka eghu. Mare eni igne mala thofno paradi mare. Ka puhi igne mare huhurudi mare mala loku ka phei namono biꞌo Pitom ghe Ramese, aheva king te lilisei gano nei keha glepo eghu tagna. 12Nu neuba, naiknodi Israel igre, kmana fara ne salaꞌui nei rheta eghu heva heva ka kantri Ijep. Naugna igne, naikno te gnafa te au ke lamnagna kantri Ijep ne thofno theome magnahaghedi nei mhaghu nodi fara ka mare. 13Aonu naiknodi Ijep ne huhurudi mare mala loku heta fara salaꞌuni tifa, 14mala diꞌa salaꞌui fara nakarhadi re. Mare huhurudi naiknodi Israel mala loku ka brik, nei mala loku ka suga biꞌo ka namono na, nei mala loku ka nodi nagare, eghuteuna leuleghu fata na mare goigonidi nei tirodi kokhonidi.

15Kaisei narane, king ne kilodi phei gaꞌasedi Hibru Sifra ghe Pua, phei gaꞌase igre mala toghodi goro gaꞌasedi Hibru ka narane te karha sua. 16Mana ne cheke eghu ka repa, “Gognarona, kate toghodi ghopa gaꞌasedi Hibru igre kate karha sua na, iara magnahaghei ghami ghopa kate fifilo ghopa te sua nalhaꞌu na, ghopa falelehe, eghuteuna kate filo ghopa te sua gaꞌase na, tuana te mala karha.” 17Nu repa ne theome leghuni unha te chekeni king igne, naugna repa ghatho tahuni God. Kate karha sua nalhaꞌu na, repa snakreni sua igne mala karhau kolho. 18Aonu, kaisei narane, king ne kilodi repa ne ghusna eghu ka repa, “Naugna unha si ghopa te theome leghuni nogu cheke iara na te snakredi sua nalha’u gre te karha teu kolho grea?”

19Repa ne cheke eghu ka mana, “King, gaꞌase Hibru gre theome jateula gaꞌasedi Ijep igre eghu. Bligi kolho ka rehati Hibru te fakarha sua na, nu ghehati theome tangomana te ghosei te fakarha sua na. Eghume kate theome posa lao teu kaisei ka ghepa ka vido igne na, rehati la kulu karhahi thudire eghu.”

20-21Naugna repa ghatho tahuni God, eghuteuna God keli fara ranghidi repa, aonu mana ne fablahidi repa ne au kmana thudi. Kate karha sua te kmana vikegna Israel igre eghuteuna mare thofno nolaghi fara.

22Aonu king ne cheke faheta ka nogna naiknore, ne cheke eghu, “Jame kaisei gaꞌase Hibru karha kaisei thugna nalhaꞌu, ghotilo koko lao sua tuana ka Khoꞌu biꞌo Nael mala lehe, nu snakredi sua gaꞌase te gnafa re mala karhau.”

2

Moses ne karha

1Ka narane tuare kaisei mae ka vikegna Livae ne tolaghi ka kaisei gaꞌase ka vike igne la. 2Gaꞌase igne bukla ne karha kaisei sua nalhaꞌu. Kate filoni naꞌa te famane sua nalhaꞌu na, naꞌa tei pophoru sua igne ghilei thilo nhigra. 3Nu kate biꞌo haghe mana na, idogna na theome tangomana te pophoruni mana na. Aonu naꞌa atha kaisei kharaꞌo biꞌo te theome tangomana khoꞌu te ruma na ne fathuru lao mae sua igne ne tei pophoru farihotei buburu ka geri Khoꞌu biꞌo Nael. 4Eghuteuna greghagna sua igne kegra filo neu delei mala filoni unha nate eni ka sua igne.

5Kaisei narane thugna gaꞌase king na tei ka khoꞌu na mala apu baludi nogna gaꞌase glokure. Kate apu teu naꞌa na, nogna gaꞌase naꞌare nolo tafri neu rhegna khoꞌu igne. Naꞌa ne filo teini kharaꞌo igne thao neu fari hotei buburu. Aonu naꞌa ne kuru teini kaisei nogna gaꞌase gloku mala tei atha mei kharaꞌo igne ka naꞌa. 6Kate tothora naꞌa kharaꞌo igne, naꞌa ne filoni mae sua nalhaꞌu igne ne tanhi neu. Aonu thugna king igne ne kokhoni nognani ne cheke eghu, “Igne thudi mae Hibru.”

7Aonu greghagna mae sitei igne mei ne cheke eghu ka thugna king, “Ba, iagho magnahaghei ghau iara te tei hironi kaisei thau Hibru mala taego ranghi nigho iagho sua igne?”

8Eghuteuna naꞌa ne cheke eghu ka gaꞌase igne, “Uve, tei sagho!” Aonu gaꞌase igne tei ne kilo meini idogna mae sitei igne. 9Kate posa mei idogna mae sitei igne, thugna king na ne cheke eghu ka idogna na, “Iagho atha sua igne mala taego ranghi ghau iara, eghuteuna iara ginauna foli nigho iagho.” Aonu idogna na ne atha sua igne ne taego thugna na. 10Ke leghu kate biꞌo haghe te rheta mae sitei na, idogna na neke atha fapulo ka thugna king, ihei te tajini jateula te thofno thugna thegna neu. Eghuteuna naꞌa ne cheke eghu, “Naugna iara neke atha hagheni mana ka khoꞌu na, iara ginauna kiloni mana Moses.” Gaoghathogna Moses teu igne, “hata haghe ka khoꞌu” eghu.

Mae Moses ne rikha ne tei Midian

11Kaisei narane, kate rheta tela biꞌohi na, Moses tei ne sighodi kheragna mae Hibru gre, eghuteuna mana filodi maedi Ijep gre huhurudi mare mala loku heta fara. Ka narane tuana, mana ne filoni kaisei maegna Ijep ne puri fadiꞌani kaisei maegna Hibru. 12Mana filo tafri te theome filoni kaisei naikno te au namo jare na, mana ne puri fadiꞌani maegna Ijep igne ne ghilei lehe. Aonu mana ghosei ne pophoru thinigna na lamna nusu. 13Ka keha narane na, Moses tei ne filodi phei Hibru ne magra. Aonu mana ne cheke eghu ka mae ihei te jafra ka phiamare na, “Naugna unha sagho te tutini mae kheramu themu gnea?”

14Nu mae igne ne cheke eghu ka mae Moses, “Ei! Ihei teke vahi nigho iagho te mae mala reireghi ghami ghehati nei mala fate ghami ghehati teuna? Ba, iagho magnahaghei te falehe ghaula iara jateula maegna Ijep teke aknu falehe iagho gnora ia eghu?”

Aonu kate nomhini igne, mae Moses ne mhaghu nogna fara, ne ghaoghatho eghu, “Naikno gre jame kafe lasenihi teke aknu falehe iara maegna Ijep gnora ia.”

15Kate nomhini king eigna igne, mana fariuriu mala aknu faleheni mae Moses, nu mae Moses rikha ne tei ka nohi Midian. Kaisei fata, kate gnokro teu Moses rhegna kaisei seu na, 16fitu gaꞌase ne mei ka vido igne. Gaꞌase igre thugna mae Jetro kaisei mae pris gna Midian. Gaꞌase igre mei balu nogna sipu nei nanigot eghu Jetro mae kmadi na mala fakoꞌudi. 17Nu keha mae greireghi sipu mei ne ngohli teidi gaꞌase igre. Aonu mae Moses kegra haghe ne tei fakarhidi ka mae igre. Eghuteuna mana toghodi reꞌe ne fakoꞌudi nodi sipu nei nanigot teure.

18Kate pulo ka mae kmadi na, mae Jetro ne ghusna eghu ka reꞌe, “Ne faꞌunha site ghosei teke pulo mei ghotilo gognaro gnea?”

19Rehati ne cheke eghu, “Kaisei maegna Ijep mei ne fakarhi ghami ka keha mae greireghi sipu. Mae igne jaola neke toho ghemi khoꞌu ghehati, nei khoꞌu maladi nomi sipu nei nanigot teu ghehati re.”

20Kmadi na ne ghusna eghu, “Ahevau mana na? Naugna unha ne theome kilo meini si ghotilo ia mala ima baluda tahati? Cheke meini!”

21Aonu mae Moses mei ne au baludi mare. Ke leghu, Jetro ne snakre lao thugna gaꞌase Sipora igne ka mana mala khetogna mana. 22Ke leghu, Sipora ne karha kaisei thugna nalhaꞌu, eghuteuna mae Moses ne ghaoghatho eghu, “Iara kaisei mae phosa ka namono igne. Eghume, iara kiloni mae sitei igne Gesom. Gaoghathogna nangha igne, ‘Mae phosa.’ ”

23Kmana finogha salaꞌu ke leghudi igre, king gna Ijep na ne lehe. Nu vikegna Israel igne ne diꞌanagnafadi fara fabrahu ka gloku biꞌo te edi mare re. Leuleghu fata na mare tanhi ka God, naugna mare magnahagheni fara God te toghodi. Eghuteuna nodi tharai mare na tei thoke ka God. 24God nomhidi nodi tharai mare igre, eghuteuna mana filoni te au diꞌanagnafa fara mare na. Aonu mana ghathoni u nhaꞌa cheke teke eni mana ka mae Ebraham, ka mae Isak nei ka mae Jekop. 25Aonu God ne filo ka naiknodi Israel te jateula naikno sneka teu te loku heta fara igre ne kokhoni nognadi fara.

3

God ne kiloni Moses

1Moses ne reireghidi nogna sipu nei nanigot teu nanghogna mana Jetro igre, mae ihei te pris gna Midian. Kaisei narane Moses ne batudi sipu nei nanigot teu igre ne tei ka namono nagou na, eghuteuna mana tei ne posa ka thogele blahi Sanai. 2Jare engel nogna LORD na ne thakle mei ke lamnagna khaꞌaghi te deudeplu teu ka kaisei gaju ikoi. Eghuteuna Moses ne jaglo nogna fara te filoni khaꞌaghi te deudeplu ka gaju igne, nu theome gnhubra kolho khaklagna re teu igne. 3Aonu mae Moses ne cheke eghu, “Unha nafnata glepo signea? Khaꞌaghi na deudeplu, nu theome gnhubra kolho khaklagna gaju igne eghu. Iara na tei namo rhegnai mala filo fakelini.”

4LORD filoni te mei namo mae Moses, eghuteuna LORD ne kiloni mae Moses fari hoteigna khaꞌaghi igne, ne cheke eghu, “Moses! Moses!”

Eghuteuna Moses ne cheke eghu, “Iara au teu ao.”

5Aonu God ne cheke eghu ka mana, “Moses, thosei mei namo agne! Hata koko nou sadol are, naugna glose te kegra teu iagho igne blahi fara! 6Iara nodi God kuꞌemu iagho tifa ra, nogna God Ebraham, nei Isak nei Jekop.” Aonu Moses toku tafru tathagna foflogna re, naugna mana mhaghu nogna fara te filo lao ka God.

7LORD ne cheke eghu ka mana, “Iara la filo tathaguhi naiknodi Ijep te paradi fara nogu naikno iara igre. Iara jaola nomhidihi nodi natanhi re mala fakarhidi iara ka khamedi mae iheire te paradi ka gloku biꞌo jateula naikno sneka teu igre. Uve, iara filoni nodi na au papara re ne thono kokhoni nogudi fara. 8Eghume iara na soru mala fakarhidi ka nodi nolaghi naiknodi Ijep eghuteuna batu fajifladi ka namono igne. Iara ginauna athadi tei ka kaisei namono te krepa nei keli eghu, eghuteuna glosegna na thono keli fara, eghuteuna leuleghu fata na au kmana gano fara. Namono igne gognarona, vikegna Kenan, nei vikegna Hit, nei vikegna Amoa, nei vikegna Peres, nei vikegna Hivi, nei vikegna Jebus eghu te au teu tagna na. 9Uve, nodi natanhi nogu naikno iara re la mei posahi ka iara. Eghuteuna iara la filonihi puhi te diꞌa te eni naiknodi Ijep ka mare na. 10Eghume gognarona iara magnahaghei nigho iagho te tei ka king gna Ijep, mala batu fajifladi iagho nogu naikno iara ra ka nogna kantri mana na.”

11Nu Moses ne cheke eghu ka God, “God, iara theome nabagu te tei kegra ke ulugna mae king te mala atha naiknodi Israel te mala jifla Ijep na, theo fara.”

12Aonu God ne cheke eghu, “Thosei mhaghu. Iara ginauna au balumu iagho. Eghuteuna fagaglana te mala laseni iara te kuru nigho iagho igne: kate batudi iagho naiknore te jifla Ijep na, iagho ginauna mei ka thogele igne mala pogho soru ghau iara.”

13Moses ne cheke eghu, “Nu jame tei te cheke eghu iara ka naiknodi Israel, ‘Nodi God kuꞌeda tahati ra neke kuru mei ghau iara ka ghotilo,’ eghuteuna ghusna eghu mare ka iara, ‘Nu ihei nanghagna na?’ unha nate chekeni iara ka mare na?”

14God ne cheke eghu ka Moses, “Nanghagu iara na, ‘IARA IHEI TE AU FABRAHU. Iagho tei cheke eghu ka naiknodi Israel ra: God, mae ihei te kuru mei ghau iara ka ghotilo igne, nanghagna IARA.’ ”

15“Eghuteuna iagho tei cheke eghu ka mare, ‘LORD nodi God kuꞌeda tahati tifara, nogna God Ebraham, nei Isak nei Jekop, mana neke kuru mei ghau iara ka ghotilo.’

“Nanghagu iara na LORD,

eghuteuna naikno te karha gognaro igre

nei nate karha mei ke leghure eghu ginauna ghathoni fabrahu nanghagu iara na.

16“Iagho tei kilodi mae mala baubatu ka naiknodi Israel mala kafe mei, eghuteuna iagho cheke eghu ka mare: LORD, nogna God Ebraham, Isak, nei Jekop, nei keha kuꞌeda tahati tifa ra, mana neke mei ka iara, mala cheke eghu ka ghotilo, ‘Iara LORD neke taji ghami ghotilo, eghuteuna iara la filodihi puhi te diꞌa te edi naiknodi Ijep ka ghotilo ra. 17Eghuteuna iara neke nhaꞌa chekehi mala atha fajifla ghami ghotilo ka nakarha te ninhigrana ka namono igne. Iara ginauna hata ghami tei ka kaisei namono te keli fara glosegna na, eghuteuna leghu fata na au kmana gano tagna. Igne nodi namono vikegna Kenan, nei vikegna Hit, nei vikegna Amoa, nei vikegna Peres, nei vikegna Hivi, nei vikegna Jebus.’ 

18“Mae te mala baubatu ka naiknodi Israel igre ginauna fanomho ka cheke igne, eghuteuna iagho ginauna tei baludi mare mala cheke ka king. Ghotilo mala cheke eghu ka mana, ‘LORD, nomi God ghehati mae Hibru, la meihi ka ghehati, eghuteuna ghehati magnahaghei nigho iagho te snakre ghami te mala tei ka namono nagou nabagna thilo narane mala fafara ka mana.’ 19Nu iara lasenihi eigna king gna Ijep ginauna theome snakre ghami ghotilo te tei na, jame te theome huhuruni iara mana te mala eni igne. 20Iara ginauna loku ka nogu nolaghi mala edi kmana nafnata kofubobhoi ka tathadi naiknodi Ijep, mala mhaghu nei paradi eghu mare. Eghuteuna ke leghugna igne, king ginauna snakre ghami mala jifla ghotilo.

21“Eghuteuna iara ginauna edi naiknodi Ijep mala ghatho tahu ghami ghotilo. Kate jifla ghotilo Ijep na, ghotilo ginauna tangomana nate hata kmana glepo te keli na. 22Gaꞌasedi Israel igre ginauna toredi gaꞌasedi Ijep te au rhedire mala tusu ranghidi kmana pohe nei glepo eghu teke horo mare ka silva ba gol. Ghotilo ginauna snakredi thumire mala fahaghe glepo igre. Ka puhi igne, ghotilo ginauna atha famane glepo ka naiknodi Ijep jateula armi te uluni kaisei namono ka magra ra eghu.”

4

God ne tusu ranghini mae Moses u nolaghi te mala eꞌei kofubobhoi na

1Moses ne toreni LORD ne cheke eghu, “Faꞌunha eghu jame te tirodi fatutuanidi nogu cheke iara re, ba tirodi fanomho ka iara na? Eghuteuna jame te cheke eghu mare ka iara na, ‘Iagho chaghi! LORD na theome mei kolho ka iagho!’ Jame te eghu na, unha nate chekeni iara ka mare na?”

2Aonu LORD ne ghusna eghu ka Moses, “Unha site loku teu iagho ana ia?”

Eghuteuna Moses ne cheke eghu, “Kaisei khodo.”

3LORD ne cheke eghu, “Koko soru pari.”

Aonu Moses ne koko soru khodo igne pari, eghuteuna khodo igne megei nga ne vuhai mogo, eghuteuna Moses filoni mogo igne ne rikha. 4Nu LORD ne cheke eghu ka mana, “Thosei rikha, loku haghe sagho ka sekogna na.” Eghuteuna mogo igne tughu neke khodo fapulo. 5LORD ne cheke eghu ka Moses, “Jame te eni iagho glepo igne ka tathadi naiknore, mare ginauna fatutuani te mei iara ka iagho na. Eghuteuna mare mala lase ghau iara nodi God kuꞌemi ghotilo ra, iara nogna God Ebraham, Isak nei Jekop.”

6LORD neke cheke eghu ka Moses, “Iagho nhaꞌa lao khamemu na lamna ka nou pohe na.” Aonu Moses ne leghuni unha te chekeni LORD igne ne nhaꞌa lao lamna ka nogna pohe na. Eghuteuna kate atha fajifla mana khamegna na, bakua ne thafru ka khamegna na mana na, eghuteuna khame igne ne thofno diꞌa filogna na.

7LORD ne cheke eghu ka mana, “Iagho ke nhaꞌa laoi lamna pohe khamemu na.” Aonu Moses nhaꞌa lao khamegna na lamna pohe. Eghuteuna kate hata fajifla mana na, khamegna mana igne neke keli fapulo jateula keha khame na neu.

8LORD ne cheke eghu ka Moses, “Jame te theome fatutuani nigho ba theome filo glanidi teu naiknore nou kofubobhoi eigna khodo igne, nei kate fakakhana iagho kofubobhoi eigna bakua igne teuna, mare ginauna fatutuani nei figri nagnafadi eghu. 9Nu jame eni iagho fapea kofubobhoi igne, eghuteuna theome fatutuani nei theome fanomho ka nou cheke iagho re teuna, iagho ginauna hata katha khoꞌu ka Khoꞌu biꞌo Nael, eghuteuna tofa soru ka glose na. Khoꞌu igne ginauna vuhai dadara kate tofa soru iagho ka glose na.”

10Nu Moses ne cheke eghu ka LORD, “LORD, iagho thosei kuru ghau iara, naugna funu tifa te mei na, iara theome raꞌe cheke fakeli. Eghuteuna neuba iara ne chekehi balumu iagho, nogu cheke iara gre theome keli kolho. Iara cheke ghu na thoghei fara, eghuteuna iara theome laseni te cheke fakelidi chekere.”

11LORD ne cheke eghu ka mana, “Ihei teke eni foflogna naikno na? Eghuteuna ihei te mala eni naikno na te mala megli ba te mala theome lase cheke na? Ihei te mala eni naikno na te mala fifilo na, ba te mala dofu na? Iara LORD, iara ngala tangomana te edire glepo igre. 12Tei sagho! Iara ginauna togho nigho mala cheke, eghuteuna iara ginauna fagriu nigho unha te mala cheke iagho na.”

13Nu Moses ne cheke eghu, “LORD, iara tore nigho mala kuruni kaisei mae ngau!”

14LORD ne diꞌatagna fara ka Moses, ne cheke eghu ka mana, “Thabusimu Eron, mae ka vikegna Livae, mana kaisei mae keli mala cheke, mana ginauna mala togho nigho iagho. Gognarona mana mei mala thafo nigho iagho, eghuteuna mana ginauna na kelitagna te filo nigho iagho na. 15-16Iara ginauna togho ghami ghopa mala cheke, eghuteuna iara ginauna fagriu ghami unha te mala eni ghopa na. Iagho ginauna chekedi cheke igre ka mana, iagho jateula God eghu ka mana. Eghuteuna Eron ginauna mala cheke ka naiknore tughu nigho iagho, mana mala jateula foflomu eghu iagho. 17Eghuteuna iagho atha nou khodo na mala ei kofubobhoi.”

Moses neke figri Ijep

18-19Kate au teu Moses ka nohi Midian igne, LORD ne cheke eghu ka mana, “Iagho ke figri Ijep. Naugna mae te magnahaghei falehe nigho iagho ra la kafe lehehi.”

Aonu Moses neke figri ka nanghogna Jetro ne cheke eghu ka mana, “Iagho snakre ghau iara mala ke tei filodi vikegu Ijep ra. Iara magnahaghei te tei filodi te karha teu ba tela lehehi teure.”

Jetro ne cheke eghu ka mana, “Keliu kolho, iagho tangomana te tei na.” 20Aonu Moses atha khetogna na nei phei thugnare ne fasaghedi ka nogna dongki na neke figri Ijep. Eghuteuna mana jaola ne atha nogna khodo teke cheke God mala atha mana tekuna.

21LORD ne cheke eghu ka mana, “Kate figri teke posa iagho Ijep na, iagho mala kegra ke ulugna king mala edi kofubobhoi te gnafa teke tusu ari nolaghi iara mala edi iagho tekura. Nu iara ginauna farerheta nagnafagna king na, eghuteuna mana ginauna theome snakre ghami ghotilo te jifla te tei na. 22Ka narane tuana iagho na cheke eghu ka king, ‘Igne unha te chekeni LORD na: Naiknodi Israel igre jateula thugu teke kulu karha ra eghu iara. 23Eghuteuna iara neke kulu chekehi te iagho mala snakreni thugu iara na mala jifla ka namono igne, mala mei tufru soru ghau iara. Nu naugna iagho ne theome snakredi mare te mei na, iara ginauna aknu falehe thumu nalhaꞌu ululahu iagho na!’ ”

24Kaisei bongi, kate theome posa teu Ijep na, mare au ka kaisei vido mala thuru. Ka vido igne, LORD mei ne magnahaghei faleheni Moses. 25-26Nu khetogna mana Sipora igne ne atha kaisei thina fnonu ne vahe mae sitei igne, eghuteuna atha katha vido guli ne faplata lao ka ghahegna mae sitei na. Aonu naꞌa ne cheke eghu ka mana, “Dadara igne ginauna reireghi nigho mala karha iagho.” Eghuteuna naugna mae sitei la vahehi, LORD na theome faleheni Moses.

27LORD ne cheke eghu ka Eron, “Eron. Iagho tei thafoni Moses ka namono nagou gno.” Eghume, Eron tei ne thafoni mae Moses ka thogele blahi Sanai ne gnanghoni mana. 28Moses ne toutonu ka Eron gobigna lepo teke chekedi LORD ka mana re. Eghuteuna mana jaola chekedi kofubobhoi teke chekedi LORD mala edi mana tekure.

29Kate figri Moses ghe Eron Ijep, phiamare ne kilodi lida te gnafa Israel igre mala kafe mei. 30Eron kegra haghe ne chekedi gobigna lepo teke chekedi LORD ka Moses, mala jaola ke edi kofubobhoi igre ke uludi naiknore. 31Mare te gnafa na ne kafe fatutuani eigna LORD teke kuru meini Moses. Eghuteuna kate nomhini LORD te kokhonidi naiknore, nei filo glanidi nodi naꞌau papara re teuna, naiknore pogho soru ne tarai ka LORD.

5

Moses ghe Eron ne tei ne filoni king gna Ijep

1Moses ghe Eron tei ne filoni king gna Ijep, eghuteuna phiamare ne cheke eghu ka mana, “LORD nodi God maedi Israel ne cheke eghu, ‘Snakredi nogu naikno iara gre mala jifla ka kantri igne, mala tangomana mare ei gaghamu ka iara ke lamna namono nagou!’ ”

2Nu king igne ne cheke eghu, “Ihei LORD na mala leghuni iara mana? Iara theome laseni mana, eghume iara ginauna theome tangomana nate snakre ghami te tei ghotilo na!”

3Nu Eron ghe Moses heta ghedi fabrahu ne cheke eghu, “Nomi God ghehati mae Hibru neke chekehi balumi ghepa. Snakre ghami ghehati sagho mala tei ghehati ka namono nagou gno mala fafara ka LORD nomi God nabagna thilo narane. Jame te theome eni ghehati igne na, God ginauna falehe ghami ka fogra ba kau magra.”

4Nu king ne cheke eghu, “Moses ghe mae Eron! Naugna unha si ghopa te magnahaghei atha fajifladi naiknore ka nodi gloku grea? Ghopa jaola ke pulo loku! 5Filo si ghopa, nogu mae gloku iara igre kmana fara gognarona. Nu ghopa lhotidi mare te loku na! Theo!”

6Eghuteuna ka narane igne la, king ne cheke faheta ka mae funeidi mae sneka nei ka maedi Israel te reireghidi kheradire. Mana ne cheke eghu, 7“Gognarona ghotilo thosei snakre lao buburu moja mala eꞌei brik ka naiknore. Ghotilo mala huhurudi mare mala tei hirodi thedi buburu moja igre. 8Eghuteuna ghotilo cheke faheta ka mare, eigna mare mala edi jateula naba te sughu edi thedi mare tifa ra eghu. Mare theome mala kmoꞌe ka naba brik! Naiknore igre thodo fara! Naugna igne te mei tanhi mare ka iara igne, ‘Snakre ghami ghehati mala tei fafara ka nomi God.’ 9Ghotilo huhurudi mae igre mala loku heta fara. Jame te eghu na, mare ginauna loku mala theome fanomho ka nogna chaichaghi mae Moses are.”

10Aonu mae funei baludi mae te reireghidi igre mala tei cheke eghu ka mae sneka igre, “King ne cheke eghu, ‘Ghehati ginauna nake theome snakre ari buburu moja ka ghotilo mala eꞌei brik. 11Ghotilo mala tei hiro nomi buburu moja themi, aheva ghotilo tangomana te ludedi re. Nu ghotilo mala edi naba brik jateula teke sughu edi ghotilo tifara eghu. Ghotilo theome mala kmoꞌe ka brik!’ ” 12Aonu mare tei ne hiro buburu moja ka vido te gnafa ka kantri Ijep. 13Eghuteuna leuleghu narane na, mae funei igre huhurudi naiknore mala loku heta. Mare ne cheke eghu, “Ghotilo mala eꞌei naba brik jateula te sughu edi ghotilo tifa ra eghu, kate tufa buburu moja mare ka ghotilo na!” 14Mae funei igre ne puri fadiꞌadi mae te reireghidi mae gloku re. Eghuteuna mae funei igre ne cheke eghu ka mare, “Naugna unha site theome eꞌei naba brik ghotilo gnorai ba gognarognea, jateula te sughu edi ghotilo tifa ra teuna?”

15Aonu mae greireghi igre ne tei ka mae king, ne cheke eghu ka mana, “King! Ghehati nou mae gloku iagho. Naugna unha sagho te fakokhoana ghami fara ghehati gnea? 16Nou mae gloku iagho igre theome tufa buburu ka ghehati, nu mare huhuru ghami ghehati mala eꞌei kmana brik. Eghuteuna mare puri ghami ghehati, nu nodi najafra nou mae gloku iagho gre kolho eghu.”

17Nu king na ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo naikno thodo! Ghotilo thodo loku kolho! Naugna igne te mei tore eghu ghotilo ka iara gne, ‘Iagho snakre ghami ghehati mala tei fafara ka LORD.’ 18Ghotilo ke pulo mala loku! Ghehati ginauna theome tufa buburu moja ka ghotilo, nu ghotilo mala eꞌei naba brik jateula te sughu edi ghotilo tifa ra eghu.”

19Kate cheke king ka mare te mala eꞌei naba brik jateula tifa ra teuna, mae greireghi igre nomhi glani te puhi biꞌo na thokedi mare. 20Kate jifla mare ka sugagna king na, mae te reireghidi mae Israel filodi Moses ghe Eron ofodi neu mare. 21Aonu mae greireghi igre ne cheke eghu ka Moses ghe Eron, “Snakreni LORD mala para ghami ghopa eidi glepo te edi ghopa igre. Ghopa eni king nei nogna funei mana igre mala theome magnahaghei ghami ghehati jateula mae ihei te theome magnahagheni glepo te siri diꞌagna fara ia neu. Ghopa ei puhi ranghidi mare mala falehe ghami ghehati!”

Moses ne diꞌa nagnafagna fara, aonu mana ne tarai eghu ka God

22Aonu Moses figri ka LORD ne cheke eghu, “LORD! Naugna unha sagho te snakreni puhi biꞌo igne te thoke ghami ghehati nou naikno iagho grea? LORD, naugna unha sagho te kuru mei ghau iara ka namono igne te hata te mei puhi biꞌo igne ia? 23Funu ka narane teke tei iara ka king teke chekedi ka mana nou cheke iagho ra, te ghilei mei posa gognarogne, king paradi fara naiknodi Israel. Eghuteuna iagho theome eni kaisei glepo te mala fakarhidi re!”

6

1Aonu LORD ne cheke eghu ka Moses, “Theome raugha iagho ginauna filoni unha nate eni iara ka king gna Ijep. Iara ginauna loku ka nogu nolaghi biꞌo na ranghini mana, mala snakredi mana nogu naikno iara gre mala jifla tei mare. Uve, mana ginauna huhurudi mala jifla mare ka nogna kantri na.”

God neke fapea kiloni mae Moses

2God ne cheke eghu ka Moses, “Iara LORD. 3Tifa na, iara neke thakle ka Ebraham, ka Isak, nei ka Jekop, eghuteuna mare lase ghau iara te iara ‘God mae ihei te au nolaghi fateote’o.’ Nu iara neke theome falalase ghau thegu ka mare te iara LORD. 4Iara neke famamhaku nogu nhaꞌa cheke na ka mare gnafa, eigna iara ginauna snakre lao ka mare kantri Kenan. Namono igne teke au jateula naikno posa teku kolho mare tifa na. 5Gognarona iara nomhidi nodi natanhi naiknodi Israel naugna naiknodi Ijep igre huhurudi mare mala loku heta jateula sneka eghu ka nodi namono na, eghuteuna iara ke ghathoni nhaꞌa cheke teke eni iara tifa ia.

6“Eghume, iagho tei cheke eghu ka naiknodi Israel ra, ‘Iara LORD. Iara ginauna fakarhi ghami ka gloku biꞌo naiknodi Ijep te huhuru ghami mala edi ghotilo teu are. Iara ginauna fasnagli ghami mala theome sneka ghotilo ka naiknodi Ijep. Iara ginauna paradi mare, eghuteuna iara ginauna hata fajifla ghami mala snagla tei ghotilo ka nogu nolaghi biꞌo iara. 7Ka puhi igne, iara ginauna hata ghami ghotilo mala jateula nogu naikno eghu iara, eghuteuna iara nomi God ghotilo. Eghuteuna ghotilo ginauna laseni te iara LORD, nomi God ghotilo, eigna iara ginauna fakarhi ghami ghotilo ka gloku biꞌo naiknodi Ijep te huhuru ghami mala edi ghotilo teu are. 8Iara ginauna batu ghami tei ka namono teke nhaꞌa cheke iara ka kuꞌemi ghotilo tifa ra, Ebraham, Isak nei Jekop. Iara ginauna snakre ari ka ghotilo namono igne, eghuteuna ghotilo ginauna khotogna namono igne tifa tifa. Iara LORD, ginauna eni glepo igne.’ ”

9Aonu Moses ne chekedi cheke igre ka naiknodi Israel, nu mare theome fanomho ka mana. Naugna gaoghathodire theome rheta ka gloku biꞌo naiknodi Ijep te huhuru te mala edi mare igre.

10LORD neke cheke eghu ka Moses, 11“Iagho tei cheke ka king mala snakredi mana naiknodi Israel igre mala jifla ka nogna kantri mana igne.”

12Nu Moses ne kegra ke ulugna LORD ne cheke eghu, “Nu iara theome lase cheke fakeli. Jame te tirodi fanomho naiknodi Israel igre ka iara na, faꞌunha eghu king igne fanomho ka iara? Eigna iara gne theome lase cheke!”

13Aonu LORD ne cheke ka Moses ghe Eron eidi naiknodi Israel nei mana cheke ranghini king gna Ijep. Eghuteuna LORD cheke ka Moses ghe Eron mala batu fajifladi naiknodi Israel igre Ijep.

Vikedi Moses ghe Eron

14Igre nanghadi mae biꞌo ka thilo vikedi Israel:

Thugna ululahu Jekop na Ruben, eghuteuna mana au fati thugna nalhaꞌu. Nanghadi fati mae igre, Hanok, nei Palu, nei Hesron nei Kami. Eghuteuna tharakna ka vikegna Ruben igre au nanghadi fati igre.

15Eghuteuna fapea thugna Jekop na Simion, mana au namno thugna nalhaꞌu. Nanghadi namno mae igre, Jemuel, nei Jamin, nei Ohat, nei Jakin, nei Soha, nei Sol idogna mana na kaisei gaꞌase ka tharaknagna Kenan. Eghuteuna tharakna ka vikegna Simion igre au nanghadi namnoi igre.

16Fatilo thugna mana na Livae, eghuteuna mana au thilo thugna, Geson, nei Kohat, nei Merari. Eghuteuna tharakna teke karha mei ke leghudi thiloi igre au nanghadi thiloi igre. Livae neke au nabagna kaisei gobi tolufulu fitu finogha. 17Mae Geson gne au phei thugna nalhaꞌu, Lipni ghe Simei. Eghuteuna phei tharakna te mei ke leghudi igre, au nanghadi phei igre. 18Eghuteuna Kohat au fati thugna nalhaꞌu, Amram, Isa, Hebron nei Usiel. Kohat karha ne posani kaisei gobi tolufulu thilo finogha neke lehe nga. 19Eghuteuna Merari ne au phei thugna nalhaꞌu, Mali ghe Musi.

Igre nanghadi tharakna ka vikegna Livae.

20Amram neke tolaghi ka Jokebed, greghagna kmagna mana. Repa au phei thudi nalhaꞌu, Eron ghe mae Moses. Amram karha ne posani kaisei gobi tolufulu fitu finogha neke lehe nga.

21Isaha au thilo thugna nalhaꞌu, Kora, Nefeg nei Sikri.

22Usiel au thilo thugna nalhaꞌu, Misael, Elsafan nei Sitri.

23Eron neke tolaghi ka Eliseba thugna gaꞌase Aminadab greghagna Nason. Eghuteuna Eron ghe Eliseba ne au fati thudi nalhaꞌu, Nadab, Abihu, Eleasa, nei Itama. 24Kora ne au thilo thugna nalhaꞌu, Asia, Elikana, nei Abiasaf. Eghuteuna thilo tharakna te mei ke leghudi igre, au nanghadi thiloi igre.

25Eleasa, thugna nalhaꞌu Eron igne neke tolaghi ka thugna gaꞌase Putel, eghuteuna repa igre au kaisei thudi nalhaꞌu, Finihas.

Igre nanghadi mae biꞌo ka tharakna ka vikegna Livae.

26Eron ghe Moses igre LORD neke cheke eghu ka phiamare, “Ghopa mala batudi naiknodi Israel igre mala jifla agne Ijep.” 27Eghuteuna phia mae igre tei ne cheke ka king gna Ijep mala snakredi naiknodi Israel mala jifla tei ka nasnagla.

LORD neke cheke ka Moses

28Kate au teu Moses Ijep igne, LORD ne cheke eghu ka mana, 29“Iara LORD. Iagho tei ka king gna Ijep, mala chekedi ka mana gobigna lepo teke chekedi iara ka iagho ra.”

30Nu Moses kegra ke ulugna LORD ne cheke eghu, “Iara theome tangomana te eni igne! Iara theome lase cheke fakeli. Faꞌunha eghu king igne fanomho ka iara?”

7

1Aonu LORD ne cheke eghu ka Moses, “Fanomho ka igne. Kate tei iagho ka king na, iara ginauna tusu ari nolaghi ka iagho mala jateula God eghu ka mana. Eghuteuna thabusimu iagho Eron ginauna jateula kaisei profet eghu mala chekedi nou cheke iaghore ka king. 2Iagho cheke ka Eron gobigna lepo teke chekedi iara ka iagho ra, mala cheke lao mana ka king, mala snakredi mana naiknodi Israel igre mala jifla ka nogna kantri na. 3Neuba iara ginauna edi kmana kofubobhoi biꞌo agne Ijep mala filo mana, iara ginauna eni king igne mala patugama, nei theome fanomho eghu ka gho. 4Eghume iara ginauna thofno paradi fara naiknodi Ijep ka nogu nolaghi na, eghuteuna ke leghu na, iara ginauna batu ghami ghotilo vikegna Israel nogu naikno iara ra mala jifla ka namono igne. 5Eghuteuna naugna te loku iara ka nogu nolaghi biꞌo na ranghini Ijep eghuteuna batu fajifladi naiknodi Israel, naiknodi Ijep igre ginauna laseni te iara LORD.”

6Aonu, Moses ghe Eron ne eni unha LORD teke chekeni mala eni phiamare teku na. 7Ka narane te cheke phiamare ka king igre, Moses neke nhanasalei finogha gna, eghuteuna Eron nhanasalei thilo finogha gna.

Nogna khodo Eron neke vuhai mogo

8LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe Eron, 9“Moses, jame king tore ghami ghopa mala eni kaisei kofubobhoi, iagho cheke ka Eron mala koko soru nogna khodo na ke ulugna mae king, eghuteuna khodo igne ginauna nake vuhai mogo.”

10Aonu Moses ghe Eron tei ka king baludi nogna mae biꞌo mana re, ne edi unha teke chekedi LORD ka phiamare. Eron ne koko soru nogna khodo pari ke uludi mare, eghuteuna khodo igne neke vuhai mogo. 11Nu king ne chekedi nogna mae glalase teure mala edi kastom te lasedi mare re, eghuteuna maedi Ijep igre ne edi jateula te edi Eron igre neu. Hatimare mae glalase nei hatimare mae meresin nei mae khodo teudi Ijep re mala eni la ngau nafnata te eni mae Eron igne. 12Uve, hatimare mae igre ne jaola ne koko soru pari nodi khodore neke vuhai mogo. Nu nogna khodo mae Eron na ne tomno soru nodi mare re. 13Mae king filoni igne ne famamhaku u nagnafa gna na jateula teke chekeni LORD ia neu ne tirogna fanomho ka mae Moses ghe mae Eron.

Khoꞌu na neke vuhai dadara

14Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Mae king na thofno maku fara tutuani nagnafagna na, mana na theome tangomana te snakredi naiknodi Israel gre te jifla agne Ijep na. 15Hamerane nathuꞌu na mae king ginau tei ka Khoꞌu biꞌo Nael, eghume iara magnahaghei nigho iagho te tei thafoni mana jare. Iagho atha mei balumu nou khodo teke vuhai mogo ia. 16Iagho cheke eghu ka mae king, ‘Nomi LORD God ghehati mae Hibru gre na ne kuru mei ghau iara mala cheke ka iagho mala snakredi iagho nogna naiknore mala tei pogho soruni mana ka namono nagou gno. Nu iagho gne theome fanomho la ghilei posa ka narane gognaro gne eghu. 17Igne unha te chekeni LORD na: Iagho ginau na filodi unha nate edi iara re, aonu iagho ginau na laseni te iara ngala LORD na. Filo sagho, iara ginau na puphuri Khoꞌu biꞌo Nael gne ka khodo te louloku teu iara ao, eghuteuna u khoꞌu igne ginau na nake figri nake vuhai dadara. 18Sasa te au ke lamna khoꞌu igre ginau na kafe lehe, eghuteuna u khoꞌu gne ginau na siri diꞌagna fara eghu. Aonu naiknore ginau na theome tangomana te koꞌu ka khoꞌu igne na eghu.’ ”

19Aonu, LORD na neke cheke eghui ka mae Moses, “Iagho nake cheke ka mae Eron mala loku haghe mana nogna khodo na ke kligna khoꞌu. Eghuteuna khoꞌu biꞌo te gnafa, jari te gnafa, grano te gnafa nei kholo te gnafa teu te au heva te heva ke lamnagna kantri Ijep na te ghilei posa ka baket nei botol teure ne kafe vuhai dadara.”

20Aonu mae Moses ghe Eron ne leghudi unha teke chekeni LORD na ne edi glepo igre ke ulugna mae king nei hatimare mae biꞌo. Mae Eron atha khodo na ne puphuri ka Khoꞌu biꞌo Nael na, eghuteuna u khoꞌu na ne figri neke vuhai dadara. 21Sasa te gnafa te au ke lamna khoꞌu re ne kafe lehe ne siri ne apo. Eghuteuna naiknore ne theome tangomana te koꞌu ka khoꞌu na. Eigna u dadara na ikotongana heva heva Ijep.

22Nu hatimare mae meresin ka kantri Ijep mare ne jaola ne edi unha teke edi mae Moses ghe mae Eron re. Aonu mae king ne tirogna fanomho ka mae Moses ghe mae Eron. Mana ne maku fara nagnafagna na ne horoghoto fara ngala ka unha teke chekeni LORD na. 23Mae king neke pulo ka suga na ne tirogna nangadi unha glepo teke edi mae Moses ghe mae Eron re. 24Hatimare mae Ijep ne dokha seu rhegna Khoꞌu biꞌo Nael te mala hiro khoꞌu te mala koꞌu na, naugna u khoꞌu na theome naba te mala koꞌu na.

25Khoꞌu biꞌo Nael igne LORD neke eni mala dadara, eghume khoꞌu na ne thono diꞌa fara nabagna fitu narane.

8

Groma

1Aonu LORD neke cheke eghu ka mae Moses, “Tei cheke ka mae king gna Ijep, eigna iara magnahagheni mana te mala snakredi nogu naikno iara re mala pogho soru ranghi ghau iara. 2Jame te theome snakredi mana nogu naikno iara re, iara ginauna kurudi bukrei groma gre mala goigoni ni Ijep. 3Cheke faheta ranghini mae king, Khoꞌu biꞌo Nael ana ginau fodu ka groma, eghuteuna funu jare na reꞌe ginau fodu ka suga biꞌo mana na ghilei tei fodu ka chogho te mala thuru mana na. Nei na jaola tei ruma ka nodi suga hatimare nogna mae funei nei naikno teu mana re. Groma igre ginau na ruma ka nomi biti nei gobigna lepo te mala ima ghotilo are eghu. 4Groma tuare ginau na gasa haghe thoti ka thinigna mae king na, nei na jaola ka thinidi nogna mae funei nei naikno teu mana re.”

5Aonu LORD neke cheke eghui ka mae Moses, “Iagho nake cheke ranghini mae Eron mala loku haghe mana nogna khodo na ke klignadi khoꞌu biꞌo, jari, grano, nei kholo teu are mala fodu groma jare.”

6Aonu mae Eron ne leghuni chekegna LORD na ne loku haghe nogna khodo na ke kligna khoꞌu biꞌo, eghuteuna groma na ne haghe ne thafru kantri thongana na. 7Nu hatimare mae meresin re ne jaola ne loku ka nodi nolaghi te mala eꞌei kofubobhoi na. Aonu groma re ne jifla ka khoꞌu na ne kafe haghe ka namhata na.

8Mae king ne kilodi mae Moses ghe mae Eron ne cheke eghu ka phiamare, “Jame toreni LORD ghopa me atha fadelei mana groma igre ka iara nei ka nogu naikno iara gre gu meu na, iara ginau na snakredi nomi naikno ghopa gre mala tei fafara ka mana.”

9Mae Moses ne cheke eghu ka mae king, “Uve, tuana thofno keli fara, iara magnahaghei nigho iagho te lilisei kaisei narane te mala tarai di iara groma gre te mala thosei ke mei au ka sugamu iagho gne, nei sugadi hatimare nou mae funei nei naikno teu iagho gre eghu, mala tei au kolho jare ka Khoꞌu biꞌo Nael.”

10Mae king ne cheke eghu, “Eni tuana nathuꞌu.”

Mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Uve, unha te magnahagheni iagho na eni au. Eghuteuna naikno te gnafare ginau na laseni eigna jare na theo kaisei god aheva nga te jateula LORD nomi God teu ghehati mae Hibru gre na. 11Ghotilo ginau na theome filodi groma igre aheva nga ka sugamu iagho na, ba ka sugadi hatimare nou mae funei nei naikno teu iagho are eghu, nu jare ka Khoꞌu biꞌo Nael kolho.”

12Aonu ke leghugna te jifla mae Moses ghe mae Eron ka sugagna mae king na teke pulo na, mae Moses ne tarai ka LORD eidi u groma teke kuru mei mana teke parani mae king igre mala tei reꞌe delei. 13Aonu LORD ne nomhini nogna tharai mae Moses na ne eni unha teke toreni mana na. Eghuteuna groma teke au ke lamna suga, ba kau glalaba nei kau nagare teure ne kafe lehe ne hui. 14Naiknore ne salo fodu groma te lehere, eghuteuna kantri thongana na ne funu siri ne apo. 15Nu kate filoni mae king teke la theohi kaisei groma jare teke la keli fapulohi gobigna lepore, mana neke maku fapulo nagnafagna na jateula teke chekeni LORD ia neu ne tirogna fanomho ka unha te chekedi mae Moses ghe mae Eron igre.

Khakaramahe

16Aonu LORD neke cheke eghui ka mae Moses, “Iagho tei cheke ka mae Eron mala atha haghe mana nogna khodo na mala puphuri ka glose na. Eghuteuna gaughavu glosegna Ijep gne ginau figri nake vuhai khakaramahe.” Phiamare leghuni chekegna LORD na ne eni igne. 17Mae Eron ne atha haghe nogna khodo na ne puphuri ka glose na, eghuteuna u gaughavu glosegna Ijep na ne flalo haghe kligna ka maloa na neke vuhai khakaramahe igre ne funu fodu ne kathidi naikno nei buluka teure. 18Kate filoni hatimare mae meresin gre igne na, hatimare ne jaola ne fariuriuni nodi nolaghi na, nu mare ne theome tangomana di te tughu gaughavu glose na teke vuhai khakaramahe.

Khakaramahe igre mei ne kathidi naikno nei buluka teure. 19Aonu hatimare mae meresin gre ne cheke eghu ka mae king, “Jame God thegna ngala te eni igne!” Neuba, mae king na thono maku fara nagnafagna na ne tirogna fanomho ka mae Moses ghe mae Eron.

Khare

20LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Hamerane nathuꞌu na iagho ginau tei thafoni mae king ka nabrou gno, eigna hamerane nathuꞌu na mae king ginau tei ka khoꞌu gno. Iagho mala cheke eghu ka mana: ‘Igne unha te chekeni LORD na, mana magnahaghei nigho iagho te snakredi nogna naiknore mala tei pogho soru ranghini mana. 21Jame te theome snakre teidi iagho nogna naikno manare, mana ginau na kuru mei kmana khare ka iagho, nei ka hatimare nou mae funei nei ka nou naikno teu iagho gre eghu. Kmana fara khare ginau mei fodu ka nomi suga ba ka vido aheva nate kegra teu ghotilo na.

22“ ‘Nu kate mei khare igre na, LORD ginau na reireghi fakelini vido Gosen, ba nohi aheva te au nogna naikno manare. Khare igre ginau na theome filodi ka vido aheva te au nogna naikno mana re. Iagho ginau na filo glanini nei laseni eghu te kaisei mana ngala LORD te edi gobigna lepo te ninhigrana ka nou kantri iagho na igre. 23Mana ginauna theome kuru tei kaisei khare ka nogna naikno mana re. Fanomho sagho, u kofubobhoi igne ginauna thoke mei nathuꞌu ngala.’ ”

24Mae king ne maku fara nagnafagna na, aonu LORD ne eni jateula teke chekeni thegna neu ne snakre mei kmana khare fara ne mei fodu ka sugagna mae king na, ba ka sugadi hatimare mae funei nei ka sugadi naiknore, nei ka vido te gnafa heva heva ke lamnagna kantri Ijep.

25Aonu mae king neke kilodi mae Moses ghe mae Eron mala tei filoni mana. Kate posa mei phiamare, mana ne cheke eghu ka phiamare, “Ghotilo filoni kaisei vido agne Ijep ngala mala fafara ka nomi God na.”

26Nu mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Jame te eghu na, tuana ginau na theome doglo kolho, naugna naiknodi Ijep gre ginau na diꞌatadi fara nei fada falehe ghami ghehati eghu ka thina, kate filoni mare te fafara buluka ghehati ka nomi LORD God na. 27Theome tangomana! Teke chekeni LORD na ghehati mala tei ke lamnagna namono nagou na nabagna thilo narane ame fafara nga ka mana eghu neku, eghume, tuana te mala eni ghehati na eghu.”

28Aonu, mae king ne cheke eghu ka mae Moses, “Iara na snakre ghami ghotilo mala tei ghotilo mala fafara ka nomi LORD God na. Nu thosei tei fakhaba ghotilo eghu, nei thosei ghatho iho ghau iara ka nomi tharai na eghu.”

29Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Uve, iagho mae king biꞌo, kate jifla te tei na, iara na tarai nigho iagho ka LORD, eghuteuna nathuꞌu na iagho na theome filoni kaisei khare ka sugamu iagho na baludi sugadi hatimare mae funei nei naikno teure. Nu thosei chaghi ghami ghehati nei thosei fanograni u nabrou te mala tei naiknore te mala fafara ka LORD na eghu.”

30Aonu mae Moses ne jifla mei ka sugagna mae king na ne tei tore ka LORD mala kuru teidi khare te gnafa igre. 31Eghuteuna LORD ne leghuni unha te toreni mae Moses na. Nu kate theome filoni kaisei khare ka sugagna na nei ka sugadi nogna mae funei nei naikno teure, 32mae king neke maku fapulo nagnafagna na neke theome snakredi naiknore.

9

Kaisei khabru ne thokedi glepo te oho mae Ijep re

1Ke leghugna igne na, LORD neke cheke ka mae Moses mala tei cheke eghu mana ka mae king, “Nomi LORD God ghehati mae Hibru gre na ne cheke mei ka iagho mala snakredi iagho nogna naiknore mala tei pogho soru ranghini mana. 2Jame te tirou fanomho iagho ka nogna cheke mana igre na, 3mana ginau na lisa lao kaisei khabru te thono diꞌa fara ka nomi hose, dongki, kamel, buluka, sipu nei nanigot teu ghotilo are. 4Nu LORD ginau na reireghi fakelidi nodi mae Israel re, eghuteuna na theo kaisei ka nodi mare igre nate lehe na.

5“Eghume nathuꞌu ngala u narane te mala eni LORD u puhi igne na.” 6Mae king ne tirogna fanomho ka cheke igre. Aonu ka keha narane na, LORD ne leghuni nogna nhaꞌa cheke na, aonu nodi hose, dongki, kamel, buluka, sipu nei nanigot teu mae Ijep re ne kafe lehe, nu nodi mae Israel re ne theo kaisei te lehe na. 7Mae king ne ghusna eghu ka nogna naiknore, “Ba? Nodi hose, dongki, kamel, buluka, sipu nei nanigot teure e keli au kolho ba theo?” Keha naiknore ne cheke eghu ka mana, “Uve, kafe keli au kolho, theo kaisei te lehe na.” Nu mae king ne maku fara nagnafagna na ne tirogna snakre teidi naiknore.

Nhughe biꞌo ne jifla mei ka thinidi naiknodi Ijep re

8LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, “Ghopa na tei atha keha nakrofu ka suga te mala kuki brik gno mala tei ka mae king. Kate lao te khegra ghopa ke ulugna mae king na, iagho mae Moses mala koko haghe kligna u nakrofu tuare ke ulugna mae king. 9U nakrofu igre ginau flalo tongana jateula gaughavu eghu heva heva ka namono te gnafa ke lamnagna Ijep. Kate khoko soru u nakrofu igne ka thinidi naikno, ba hose, dongki, kamel, buluka, sipu nei nanigot teu igre, u nhughe ginau jifla mei eghuteuna na phosa vuhai thubu biꞌo ka thinidire.”

10Aonu mae Moses ghe mae Eron ne atha nakrofu ka suga te mala kuki brik na ne tei ne kegra ke ulugna mae king gna Ijep. Mae Moses ne koko haghe nakrofu igre ka maloa na. Eghuteuna u nakrofu igre ne khoko soru ne vuhai nhughe. Nhughe igre ne phosa ne vuhai thubu biꞌo ka thinidi naikno ba ka thinidi nodi gobigna lepo teke oho mae Ijep re. 11Hatimare mae meresin theome tangomanadi te mei khegra ke ulugna mae Moses na. Naugna hatimare mae Ijep te gnafa re kafe nhughe hui, neubane mae meresin mare ne jaola ne nhughe. 12Nu LORD ne famamhaku nagnafagna mae king na ne tirogna fanomho ka nodi cheke mae Moses ghe mae Eron re, jateula teke chekenihi thegna LORD ia neu.

Nakhete thina aes ne soru mei

13Ke leghugna igne, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Hamerane nathuꞌu na iagho tei mala thafoni mae king mala cheke eghu ka mana: Igne unha te chekeni LORD, nomi God ghehati mae Hibru gre na, ‘Snakredi nogu naikno iara gre mala tei mare mala pogho soru ranghi ghau iara. 14Jame te theome eni iagho igne na, gognaro na iara ginau para nigho iagho baludi nou mae funei nei naikno teu iagho are. Ghotilo ginau na thofno laseni te theo kaisei god jateula iara teu te au nolaghi biꞌo ka nauthoglu igne na. 15Uve, jame magnahaghei te para nigho baludi nou naikno gre ka khabru biꞌo meula iara na, ghotilo jame kafe lehe hui. Naugna iara au nogu nolaghi biꞌo. 16Nu iara snakre ghami ghotilo te mala karha teu te mala falalase ari iara nogu nolaghi biꞌo na ka ghotilo, eghuteuna naiknore ginau na toutonuni nanghagu iara na ka nauthoglu gne. 17Nu iagho ne maku fara nagnafamu na ne theome snakredi nogu naikno iara gre mala tei neu. 18Fanomho sagho, jateula vido narane gognaro gne teu nathuꞌu na, iara ginau na kuru mei kaisei nakhete thina aes mala soru mei ka ghotilo agne Ijep. Jame igne ngala u nakhete thina aes te biꞌo fara salaꞌudi nakhete biꞌo teke filodi tifa ra, ginauna thoke mei agne Ijep funu tifa te ghilei mei posa ka narane gognaro gne. 19Eghume iagho gognarona faghose tei cheke ka mae nalhaꞌu te gnafa ra mala atha posa nomi hose, dongki, kamel, buluka, sipu, nanigot ba unha te au teu ka nomi nagare ra mala lilisei ka vido te keli ke lamna suga. Nakhete thina na ginau soru mei ke klignadi naikno te gnafa nei ke klignadi gobigna lepo te gnafa teu te au teu ke kosigna suga. Jame te theome atha te posa mare na, glepo igre ginau na kafe lehe.’ ”

20Keha nogna mae funei mae king re mare nomhini nogna cheke LORD igne ne mhaghu nodi fara ne ghosei ne tei ne atha posa nodi mae gloku nei nodi gobigna lepo fateote’o teke oho teke au teku mata re. 21Nu kehare ne tirodi ghatho tahuni nogna cheke LORD na ne snakredi nodi mae gloku nei nodi gobigna lepo fateote’o teke ohore ne au neu ngala mata.

22Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Tusu haghe khamemu ana ka maloa gno, eghuteuna u nakhete thina na ginau na soru mei Ijep ke klignadi naikno, ke klignadi glepo te oho nei ke klignadi gano te au teu ka nagare na are eghu.” 23-24Kate tusu haghe mae Moses nogna khodo na ka maloa na, LORD ne fagafui maloa na ka khoveo ne romno soru, aonu nakhete thina aes na ne funu soru mei ka vido te gnafa ka kantri Ijep. Aonu fila na poha ne inge ka maloa na, eghuteuna u nakafli na ne sigla ulu leghu funu kligna ne soru mei ka glose na. Igne ngala u nakhete thina ulu lahu te thono biꞌo fara teke eni jare Ijep na. Tifa na mare neke theome filoni kaisei nakhete jateula igne teku na. Thono theo fara. 25U nakhete thina aes igne ne kafe falehedi naikno te gnafa nei nodi glepo teke oho te gnafa nei ghedi gano te au ka nagare te gnafa, ba thua nafnata gaju te mala ghamu sisidire ne kafe klopa ne gnafa. 26Eghume kaisei nohi Gosen aheva te au mae Israel gre ngala te theome soru mei tagna u nakhete thina aes na.

27Aonu mae king ne fatei cheke ka mae Moses ghe mae Eron mala tei phiamare ka mana. Kate tei phiamare ka mana na, mana ne cheke eghu ka phiamare, “Phia mae, iara la thofno nakhibogu biꞌo fara, LORD na doglou kolho. Te iara nei nogu naikno iara teu nga gre te jafra na. 28U gromno nei nakhete thina aes teu igne la thono goigoni ghami farahi ghehati, eghume ghopa toreni LORD mala atha fadelei mana glepo igne ka ghehati. Iara ginau na snakre tei ghami ghotilo. Ghotilo theome tangomana teke au teu ka vido igne na.”

29Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Uve, kate jifla ari iara kosi ka namono biꞌo igne na, iara ginau na ngafa haghe khame ghu gre mala tarai ka LORD. Eghuteuna fila igne ginau na gnafa, eghuteuna nakhete thina aes igne ginau na hui eghu ngala signea. Eghume iagho ginau na laseni, u glose igne nogna LORD kolho. 30Nu te laseni iara na, iagho baludi nou mae funei gre ghotilo kafe theome mhaghuni LORD God.”

31Gognaro na gaju ikodi te mala eꞌei ghajo ka gulidi ra, nei rais teura la kafe diꞌahi, naugna reꞌe namo muitahi. 32Nu sisi wit gre kolho teke theome diꞌare, naugna reꞌe neke theome biꞌo nga nekeu, igre na teke gano teu thogheiro re.

33Mae Moses ne jifla ka mae king ne tei ke kosigna namono biꞌo na. Mana ngafa haghe khame gnare ne tarai ka LORD. Aonu maloa na neke theome gafu ka gromno, eghuteuna nakhete thina aes na neke hui. 34Kate filoni mae king nei hatimare nogna mae funei manare eghu teke aho na, mare neke maku fara nagnafadire. 35Aonu mae king neke tirogna snakre teidi naiknodi Israel re. Igne ne horoghoto fara ka unha teke chekeni LORD na eghu teku ka mae Moses ia.

10

Cheche

1Ke leghugna igne, LORD neke cheke eghu ka mae Moses, “Moses, iagho ke pulo mala ke tei filoni king gna Ijep. Eigna iara neke famamhaku nagnafagna king na nei nagnafadi hatimare nogna mae funei mana re eghu, mala tangomana iara te eꞌei kofubobhoi igne ke uludi mare. 2Iara neke eni igne naugna iara magnahaghei nigho iagho teke toutonu ranghidi thumu nei gramu teu ra eidi u kofubobhoi tela diꞌanagnafa nei mamaja telau mae Ijep gre. Eghume ghotilo te gnafa na ginau na laseni te iara ngala LORD na.”

3Aonu mae Moses ghe Eron ne leghuni chekegna LORD na ne tei filoni king, ne cheke eghu ka mana, “Nomi LORD God ghehati mae Hibru gre na ne cheke eghu: Ba? Niha fata tirou fanomho nei au fapari nigho themu eghu sagho ia? Snakredi nogu naikno iara gre mala tei pogho soru ghau iara. 4Jame te theo iagho na, iara nathuꞌu na ginau kuru mei kmana cheche fara mala mei fodu ka nou kantri iagho igne. 5Reꞌe ginau na mei thafru vido te gnafa gre, eghuteuna iagho ginau na theome tangomana te filoni u thagrugna glose na. Eghuteuna ghemi gano ghotilo ka nagare na are nei gaju te gnafa teu teke theome diꞌa ka nakhete thina na are ginau na hui ka cheche. 6Nou suga biꞌo iagho are, sugadi hatimare mae funei are nei keha suga te gnafa teu Ijep igre ginau na fodu salaꞌui. Tifa na mae kmami nei kuꞌemi teu ghotilore neke theome filoni te kmana te salaꞌui jateula igne teuna. Thono theo fara ngala.” Kate cheke te gnafa ka mae king na mae Moses figri ne jifla kosi.

7Hatimare mae funeire ne cheke eghu ka mae king, “Niha fata eghu snakreni mae igne mala eꞌei puhi biꞌo jateula igne eghu ranghi ghita fabrahu sagho ia? Snakredi sagho mae Israel are mala tei pogho soruni mare nodi LORD God na. Ba? Iagho theome filoni si Ijep tela diꞌa fara gnea?”

8Aonu mare ne athadi mae Moses ghe mae Eron neke pulo mei ka mae king. Mae king ne cheke eghu ka phiamare, “Uve, gognaro na ghotilo tangomana te tei te mala pogho soru ka nomi LORD God na. Nu ulu lahu na, iara magnahagheni te laseni iheire gre nate teire eghu?”

9Mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Ghehati te gnafa nate tei na! Uve, ghehati na atha balumi naikno majaghani, goro mae biꞌo, goro naikno biꞌo, mae sua nalhaꞌu nei sua gaꞌase, nomi sipu, nanigot nei buluka teu igre ngala, naugna ghehati magnahaghei te eni kaisei nakhapru biꞌo te mala kilo fnaknoni nomi LORD na.”

10Nu mae king ne cheke eghu ka mae Moses, “Iara na theome toreni LORD mala fablahi ghami ghotilo. Eghume iara na theome snakre ghami ghotilo te atha balumi goro gaꞌase nei goro sua gre teuna. Thono theo fara! Te laseni iara na, ghotilo magnahaghei te eꞌei puhi diꞌa ranghi ghami ghehati kolho. 11Iara theome tangomana te snakredi goro gaꞌase nei goro sua teu gre na, mae nalhaꞌu gre kolho te tei te mala tarai ka LORD na. Te laseni iara na, ghotilo mae nalhaꞌu gre kolho te magnahaghei te tei tarai na.” Kate cheke te gnafa na, mana ne chekedi nogna mae glokure ne brue fajifladi mae Moses ghe mae Eron kosi.

12Ke leghugna igne, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Tusu haghe khamemu ana ke kligna Ijep, eghuteuna cheche are ginau na mei. Eghuteuna u cheche igre ginau ghamu fateo khakladi unha teu te gnafa teke theome fadidiꞌa ka nakhete thina ra.” 13Aonu mae Moses ne tusu haghe nogna khodo na ke kligna Ijep, eghuteuna LORD ne fameini nuri biꞌo na ne mei funu ke maghati. Nuri igne ne mei faheta bongi narane na, hamerane ka keha narane na cheche na ne mei, 14ne thafru tongana ka vido te gnafa ka kantri Ijep. Tifa na neke theo kaisei naikno teke filoni te kmana fara cheche jateula tuana teku Ijep na, nei na teke filoni te kmana fara jateula tuana teu ginau na. 15Cheche na ne mei ne fodu ne romno thubi neu ka thagrugna glose na ne ghamu fateo buburu te gnafa nei khakladi gaju te ikodi te gnafa teu teke theome fadidiꞌa nakhete thina ra. Theo kaisei khakla gaju ba buburu te au Ijep na, thono theo fara. Hui teuna ngala.

16Aonu mae king ne ghosei ne fatei cheke ka mae Moses ghe mae Eron mala tei phia mare ka mana. Kate tei phia mare ka mana na, mana ne cheke eghu ka phia mare, “Iara la thofno nakhibogu fara ranghini nomi LORD God ghotilo na, nei ranghi ghami la ngau ghopa eghu. 17Iara magnahaghei ghami ghopa teke kaisei fata atha koko nakhibogu iara gre gognaro na. Tarai ka nomi LORD God na, nei toreni mana mala brue teidi delei glepo te diꞌa tela para ghau iara igne.” 18Aonu phia mare ne jifla ka sugagna mae king na ne tei tarai ka LORD. 19LORD ne nomhini nodi tharai phia mare na neke figri nuri biꞌo na neke mei ke mosu. Eghuteuna cheche te gnafa teke thafru tongana heva heva Ijep ra ne kafe haglu ne tei thoke ka Thongna Ukru gno, ne theo kaisei te filoni Ijep na. 20Nu LORD ne famamhaku nagnafagna mae king na ne tirogna snakre teidi naiknodi Israel re.

Kaisei gromno biꞌo

21Ke leghugna igne LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Tusu haghe khamemu na kligna, eghuteuna u gromno biꞌo te thuta te naba te mala haboni ka khame na ginau na soru mei toku tafruni Ijep.” 22Mae Moses ne tusu haghe khamegna na kligna, eghuteuna u gromno biꞌo te thuta igne mei ne toku tafruni Ijep naba thilo narane. 23Ka vido tuana naiknodi Ijep igre theome tangomana te fari filoi na, ba theome tangomana te jifla ka sugadi re. Nu ka vido te au teu maedi Israel gre na, jare na phaeu ngala, theome romno.

24Mae king ne kiloni mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Ghotilo tangomana te tei tarai ka LORD na. Eghuteuna atha khetomi nei thumi teu are balumi eghu. Nu buluka, sipu nei nanigot teu are mala lilisei faleghu au agne Ijep.” 25Mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Theo. Iagho snakre ghami ghehati mala atha nomi buluka, sipu nei nanigot teu gre balumi mala tei fafara ka nomi LORD God. 26Eghume ghehati theome laseni ka buluka, sipu nei nanigot teu aheva gre nate fafara ghehati ka LORD teuna e ghilei tei posa ghu ghehati ka vido te mala fafara na.” 27Nu LORD neke famamhakui nagnafagna mae king na ne theome snakredi mae Israel gre te tei na. 28Mae king ne cheke eghu ka mae Moses, “Ghema, jifla tei au delei! Iara theome magnahaghei teke filo nigho agne na. Jame teke pulo mei iagho agne na, iara ginau na falehe nigho!” 29Mae Moses ne cheke eghu ka mae king, “U cheke te eni iagho tuana thono doglo fara, iara ginau na theome tangomana na teke filo nigho na.”

11

Mae Moses ne kulu cheke ranghini mae king glehedi goro mae sua nalhaꞌu teke kulu karha re

1Kate thafru nga teu Ijep ka gromno igne na, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iara ginau na falaseni ghu mae king nei nogna naiknore eghu ka nau papara leghu lahu igne. Ke leghugna te eni iara igne sini ame kafe brue fajifla ghami nga mae king ka vido te au ghotilo igne eghu. 2Eghume iagho kulu cheke ranghidi naiknodi Israel ra mala tei ka naiknodi Ijep te au rhedi te namhadi fara are mala tore tadi keha gol nei silva.” 3LORD ne tusu lao gaoghatho te keli ka nagnafadi naiknodi Ijep gre mala ghatho tahudi naiknodi Israel re. Tutuani fara, mae Moses gne jaola kaisei mae biꞌo fara ka tathadi hatimare nogna mae funei nei nogna naikno teu mae king re. 4Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mae king, “Igne unha te chekeni LORD na, fari hotei bongiro mana ginau na tei tongana fari hoteidi naiknodi Ijep, 5eghuteuna goro mae sua nalhaꞌu teke kulu karha ka tharakna te gnafa ka naiknodi Ijep gre ginau na lehe, vuvuha ka mae thumu ulu lahu iagho te mala ke tughu nigho iagho na ghilei tei posa ka thugna naikno gloku kolho na. Eghuteuna sua ulu lahu te karha ka buluka ba gre ginau na jaola lehe. 6Naiknore ginau na diꞌanagnafa nei tanhi fabiꞌo eghu heva heva ka vido te gnafa ke lamnagna Ijep. U nafnata natanhi igne neke theome nomhini tifa na, eghuteuna ginau na nake jaola nake theome nomhini ke leghugna igne na. 7Nu LORD ne theome eni kaisei na au papara ranghidi maedi Israel ba nodi buluka re, eghuteuna theo kaisei naikno te nomhini kaisei naogla ka namono na. Eigna igne ghotilo naiknomi Ijep ra ginauna laseni iara LORD neke vahidi naiknodi Israel. 8Nou mae funei iagho are ginau na mei pogho soru ke ulugu iara, na cheke fabiꞌo eghu ka iara, ‘Faghose, atha nou naikno are mala jifla gognaro la!’ Ke leghugna tuana, iara ginauna tei.” Kate nomhidi cheke igre mae Moses diꞌatagna fara nei jifla ka sugagna mae king. 9LORD ne cheke eghu ka me Moses, “Mae king ginau na tirogna fanomho ka nou cheke iagho re, eghume iara ginau na nake edi keha kofubobhoi agne Ijep.” 10Mae Moses ghe mae Eron ne edi kmana kofubobhoi ke ulugna mae king, nu LORD ne famamhaku nagnafagna mae king na. Eghuteuna mae king ne tirogna snakredi naiknodi Israel re te jifla ka nogna kantri na.

12

Gaghamu Ghasa-Polho

1Kate au teu mae Moses ghe mae Eron Ijep na, LORD ne cheke eghu ka phia mare, 2“Uve, nhigra igne te ulu lahu ka nomi finogha ghotilo ia. 3Ghopa cheke ranghidi naiknodi Israel ra, ka nabothoi narane gna nhigra igne, kaisei phaꞌu maedi tharakna te gnafara mala vavahi kaisei sua sipu ba kaisei sua nanigot te mala fafara mala ima. 4-5Jame te theome naba naikno te mala ima fagnafani u sipu ba u nanigot tuana na, mae biꞌogna tharakna tuana tangomana te tei toredi keha naiknodi Israel te au rhedi are mala ima fahui. Ghotilo famane vavahi fakeli ka sipu ba nanigot te kaisei finogha gna teu kolho te theo kaisei najafra ka thinigna na. 6Kaisei tharakna teuna mare mala famane tathaji fakeli u sipu ba nanigot teke vavahi thedire ghilei thokeni grafi gna nabotho fati narane gna nhigra igne. Ka grafi gna narane tuana goro mae biꞌo re ginau na aknu falehe sipu ba nanigot. 7Eghuteuna naiknore na atha keha dadara mala ghiha ka phei phile re nei ke kligna eghu ka grengathagna nodi suga na. 8Ka bongi tuana, ghotilo na gogoꞌo u nafnahi gna sipu ba u nanigot na ka khaꞌaghi. Eghuteuna ghotilo ima nafnahi balu khuromu te raha, nei bret te theo isi gna. 9Ghotilo thosei ima nafnahi te theome muita, ba thosei gahu ka suspen. Ghotilo gahu ka khaꞌaghi kolho. Ghotilo gahu mala ima phaꞌu, ghahe, khame nei unha te au ka thiꞌa gna na. 10Ghotilo thosei toki keha nafnahi ghilei hamerane, nu jame te salaꞌui keha nafnahi te ghilei hamerane na, faghamu khaꞌaghi mala theo reꞌe. 11Kate ima na, ghotilo kulu famane pipichi fakeli nomi, fahaghe nomi sadol are nei louloku nomi khodo are eghu. Ima faghoeghose balu mhaghu nei rharhana eghu, naugna u Gaghamu Ghasa-Polho igne mala ghatho tahu ghau iara, nomi LORD na.

12“Ka bongi igne iara ginau na tei ka vido te gnafa Ijep igre mala falelehe goro mae sua nalhaꞌu teke kulu karha ka mae Ijep gre, nei nodi sua dongki, hose, kamel, buluka, sipu nei nanigot teu mare teke kulu karha are eghu. Iara ngala LORD na, iara ginau na paradi fara nodi mumuju god te pogho sorudi maedi Ijep are. 13U dadara te ghiha ghotilo ka nomi sugare igne falalase ghau iara aheva te au teu ghotilo na. Kate filoni iara u dadara igne na, iara na ghasa polho ghami ghotilo. Eghuteuna ghotilo ginau na theome nanga nomi kau glehe nate eni iara ranghidi naiknodi Ijep gre.

14“Ghotilo mala ghathoni fabrahu narane tuthuana igne leuleghu finogha. Ghotilo mala gleale’a balu gaghamu biꞌo eigna unha teke eni iara ranghi ghami ghotilo na. Eghuteuna iheire nate karha mei ke leghumi ghotilo ginau re mala jaola eni gaghamu biꞌo igne.”

Gaghamu biꞌo eigna Bret te Theo Isi gna na

15LORD neke cheke eghu, “Naba fitu narane te mala ima ghotilo u bret te theo isi gna na ia. Ka narane ulu lahu na, ghotilo mala koko isi te au ka sugami re. Eghuteuna jame kaisei naikno ka ghotilo ima bret te au isi tagna na funu ka narane ulu lahu na te ghilei thoke ka fafitu narane na, ghotilo lisei fakosini naikno tuana ke kosigna vikegna Israel. 16Ka narane ulu lahu na nei ka fa fitu narane na teuna, ghotilo mala khapru mala tarai. Ghotilo mala thosei eni kaisei gloku ka phei narane igre. Nu gloku te snakreni iara te mala eni ghotilo ka phei narane igre na te mala kaikaliti ghemi gano na kolho.

17“Ghotilo mala ei Gaghamu biꞌo eigna u Bret te Theo Isi gna na. Igne kaisei nomi narane biꞌo ghotilo te mala ghathoni ghotilo leuleghu finogha na. Naugna ka narane ulu lahu ka fafitu narane na, iara neke atha fajifla ghami ghotilo Ijep. 18Gaghamu eigna Bret te Theo Isi gna igne fufunu fei grafi ka nabotho fati gna nhigra ulu lahu na ghilei tei gnafa ka grafi gna narane varadaki kaisei. 19-20Ka fitu narane igre na theome magnahagheni te filoni kaisei isi ka sugami ghotilo re, ba ka sugadi iheire te posa mei te au balumi ghotilo are. Jame kaisei naikno ka ghotilo te ima u bret te au isi tagna na, ghotilo fa au kosini naikno tuana ka vikegna Israel.”

Mae Moses ne cheke ranghidi naiknore

21Aonu mae Moses ne cheke eghu ranghidi hatimare mae phaꞌu maedi Israel re, “Ghotilo tei vavahi kaisei sipu ba kaisei nanigot maladi tharaknami are eghuteuna falelehe mala ima tharaknami are ka Gaghamu Ghasa-Polho na. 22Totofa soru dadara gna na ka dis biꞌo eghuteuna atha kaisei grege ikoi ka gaju hisop mala nhaꞌa lao ka dadara te au ka dis na. Eghuteuna ghiha katha vido dadara ka phei phile grengatha re nei jaola ke kligna grengatha na eghu. Ghotilo mala au kolho lamna suga, thosei jifla kosi ghilei rane. 23Ka bongi tuana LORD ginau na tei ka vido te gnafa ka kantri Ijep gne mala falelehe mae sua nalhaꞌu teke kulu karha ka naiknodi Ijep. Kate filodi Mana u dadara te au ka geridi nomi grengatha ghotilo re, Mana ginau na ghasa polho ghami ghotilo. Eghuteuna Mana na theome snakreni engel te mala falehe naikno na te ruma te mala falelehe thumi ghotilo re.

24-25“Kate jifla te tei ghotilo ka kantri teke nhaꞌa chekenihi LORD ka ghotilo ia, ghotilo nei goro thumi are teuna, ghotilo mala eni koba u Gaghamu Ghasa-Polho igne leu leghu finogha na. 26Thumi ghotilo re ginau na ghusna eghu ka ghotilo, ‘Unha eghu gaoghathogna na si u gaghamu ignea?’ 27Ghotilo ginau na cheke eghu ranghidi, ‘Ghehati eni Gaghamu Ghasa-Polho igne leu leghu finogha mala fa fnaknoni LORD, naugna ghehati ke ghatho fapuloni narane teke falehedi Mana goro mae sua nalhaꞌudi Ijep teke kulu karha re. Nu Mana neke ghasa polhodi sugada tahati mae Israel gre me theome falelehe goro mae sua nalhaꞌu teke kulu karha re neku tifa na.’ ” Kate nomhini naikno di Israel gre u thoutonu igne, mare ne kafe pogho soru pari ne tarai ka LORD. 28Eghume, ke leghugna igne naiknore kegra haghe ne tei eni unha teke chekeni LORD ka mae Moses ghe mae Eron na.

LORD ne kafe falelehe goro mae sua teke kulu karha re

29Fari hotei bongiro LORD ne falelehe ne gnafa thudi nalhaꞌu hatimare mae Ijep teke kulu karha re. Funu ka thugna nalhaꞌu mae king na ghilei tei posa ka thudi mae te au ka suga sosolo re. Mana ne jaola ne falelehe sua nalhaꞌudi u buluka ba unha te oho naiknodi Ijep re. 30Ka bongi tuana na, mae king na baludi nogna mae funei re nei naikno te gnafa teu Ijep na ne kafe dofra. Naikno ne kafe tanhi fabiꞌo, naugna ka suga te gnafa igre kaisei mae sua nalhaꞌu na leheu jare.

31Ka bongi tuana la mae king ne kilodi mae Moses ghe mae Eron ne cheke eghu ka phiamare, “Phiamae, te cheke ghami iara na ghopa atha naiknodi Israel are mala jifla agne Ijep gognaro la! Lisei faleghu au nogu naikno iara re! Jateula teke toreni themi ka iara ia eghu tei tarai ka LORD! 32Atha nomi sipu, nanigot, nei buluka teu are mala jifla Ijep. Nu toreni LORD ghotilo eghu mala fablahi ghau iara Mana.”

Naiknodi Israel re ne atha baludi nodi gol, silva nei pohe teu naiknodi Ijep re

33Naiknodi Ijep re ne thono huhurudi fara naiknodi Israel re mala faghose jifla Ijep. Mare ne cheke eghu, “Jame te theome faghose jifla ghotilo na, ghehati gne ginau na lehe!” 34Aonu mae Israel re ne puipuki keha flaoa ne lilisei ka dis. Nu mare ne theome ngigno balu isi te mala biꞌo gna u bret na. Mare pipiha tafru dis na ka pohe ne pala fafra ne tei. 35Mae Israel re ne leghuni unha teke chekeni mae Moses na ne tore keha gol, silva nei pohe eghu ka naiknodi Ijep re. 36LORD ne tusu lao nafnakno biꞌo ka mae Israel gre ka tathadi mae Ijep gre, aonu mae Ijep gre ne tusu ranghidi mae Israel gre unha teke magnahaghei atha mare na. Eghuteuna ka puhi igne, mae Israel gre ne atha keha famane glepodi Ijep.

Mae Israel re ne jifla Ijep

37Hatimare mae Israel gre ne jifla funudi ka namono biꞌo Ramese ne tei thoke ka namono Sukot. Jame naba namno gobi thogha mae nalhaꞌu te nolo ka ghahe na, theome kahadi gaꞌase nei goro sua teure. 38Kmana naikno la ngau ka keha vike te theome naiknodi Israel re ne jaola ne tei baludi. Eghuteuna mare ne jaola ne atha baludi kmana buluka, sipu nei nanigot. 39Mare theo kaisei vido te snagla te mala kaikaliti ghedi na, naugna mae Ijep gre ne ghosei ne kuru fajifladi. Nu mare puipukhi flaoa te theo isi gna na ngala te kuki te eꞌei bret na.

40-41Funu ka narane teke mei au nogna naikno LORD igre Ijep te ghilei mei posa ka narane teke jifla mare Ijep igne na ne thofno thokeni fati gobi tolufulu finogha. 42Ka bongi te jifla mare Ijep igne, LORD ne reireghi fakelidi ne jifla Ijep. Eghume leuleghu finogha na mae Israel gre ghathoni fabrahu bongi igne mala tarai ka LORD.

U vetula eigna Gaghamu Ghasa-Polho

43Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mae Moses ghe mae Eron, “Igne u vetula eigna u Gaghamu Ghasa-Polho na.

“U Gaghamu Ghasa-Polho igne malami ghotilo kolho theome maladi keha naikno delei. 44-45Naikno teke foli ghotilo mala nomi naikno gloku teu are, te tohi fagaglana hi mare na, mare tangomana te ima na. Nu jame ihei te mei au balumi ghotilo katha vido kmoꞌei kolho, ba ihei te mei loku nogna sileni teu kolho na theome naba te ima na.

46“Naiknore mala ima lamna suga ka suga teke tarabana ghotilo na. Thosei snakreni kaisei naikno mala atha gano tei ima kosi. Eghuteuna ghotilo mala jaola mala thosei lolhopa kaisei nhubra ka sipu te falelehe ghotilo re. 47Vike te gnafa Israel igre mala kafe au ka gaghamu igne.

48“Jame kaisei mae ka keha vikei mei au balumi ghotilo, eghuteuna magnahaghei ima mala fafnaknoni LORD teu mana na, ghotilo kulu tohi fagaglanani ghu mana baludi mae biꞌo nei mae sua eghu te au ka tharakna gna mana na. Ke leghugna igne ame tangomana nga mana nei tharakna thongana na eghu te ima ka Gaghamu Ghasa-Polho igne na. Eghuteuna mana ginau na au jateula kaisei mae teke karha mei ka vikegna Israel eghu. 49U vetula igne kafe malami ghotilo mae Israel ra, nei maladi keha vike te mei au balumi ghotilo are eghu.”

50Aonu naiknore ne leghuni unha te chekedi mae Moses ghe mae Eron re. 51Ka narane igne LORD neke batudi mae Israel gre ka tothoghei leghui vike na ne jifla Ijep.

13

Goro masitei teke kulu karha re mala nogna LORD

1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Goro masitei teke kulu karha ka ghotilo mae Israel are nei unha teke kulu karha ka nomi buluka ba sipu teu ghotilo are eghu mala nogu iara.”

Mae Moses ne cheke ka naiknore eigna bret te theo isi gna na

3Mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Thosei ghatho ihoni narane igne ghotilo ia, eigna ka narane igne na LORD neke atha fajifla ghita tahati ka nogna nolaghi te biꞌo na kani au sosolo teku tahati Ijep tifa na. Eghume ka narane te ghathoni tahati igne na ghotilo thosei ima bret te au isi tagna na. 4Ghotilo neke jifla Ijep ka narane gognaro gne ka nhigra ulu lahu te kiloi Abib. 5LORD na neke kulu nhaꞌa chekehi ka mae kuꞌemi ghotilo tifa ra te mala atha mei ghami ghotilo ka nodi glose hatimare mae Kenan, hatimare mae Hit, hatimare mae Amo, hatimare mae Hivi nei hatimare mae Jebus. U glose igne thofno keli fara te mala karha gano na. Eghume kate atha ari ghami LORD ka vido glose igne na, ghotilo mala eni Gaghamu biꞌo eigna Bret te Theo Isi gna na leuleghu finogha ka nhigra Abib. 6Fitu narane ghotilo mala ima bret te theo isi gna na, nu ka fafitu narane na ghotilo mala eni gaghamu mala fafnaknoni LORD. 7Ke lamnadi fitu narane igre na, ghotilo mala thosei ima kaisei gano te lilisei isi tagna na. Tutuani, ghotilo thosei snakreni kaisei isi ba kaisei bret te au isi tagna na te lilisei teu aheva nga rhedi nomi suga re. 8Kate thoke mei narane biꞌo igne na, iagho cheke eghu ranghini mae thumu na, ‘Ghehati eni igne, naugna LORD neke togho ghami ghehati neke rikha Ijep.’ 9U gaghamu igne jateula kaisei tuthuana te lilisei ghotilo ka khamemi nei ka greremi teura eghu mala nu iju poloni nei toutonuni eghu ghotilo ka goro suare unha teke eni LORD ranghi ghami ghotilo kani teke jifla ghotilo Ijep ia. 10Eghume ghotilo eni gaghamu igne leuleghu finogha kate thoke mei u naranegna na.”

Ghotilo mala lilisei fadelei ranghini LORD mae sua ulu lahu na

11Mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “LORD ginau na tusu ari ka ghotilo nodi glose mae Kenan are. Eigna Mana neke kulu nhaꞌa chekehi ka mae kuꞌemi ghotilo ra. 12Funu ka narane tuana te haghe na, ghotilo mala tusu lao thumi nalhaꞌu te gnafa nei sua nalhaꞌudi nomi sipu ba nanigot te gnafa teu teke kulu karha re mala nogna LORD. 13Nu ghotilo mala fafara kaisei sua sipu mala ke tughu fapulo kaisei sua dongki teke kulu karha na. Te tiromi tughu fapulo ghotilo dongki tuana, ghotilo lolhopa graragna dongki tuana eghu. Eghuteuna ghotilo mala ke tughu fapulo ka LORD thumi nalhaꞌu teke kulu karha re.

14“Nathuꞌu nauriha na, thumi ghotilo re ginau na ghusna eghu ka ghotilo, ‘Unha eghu gaoghathodire si puhi igrea?’ Ghotilo cheke eghu ranghidi, ‘Ghehati neke au sosolo jare Ijep, eghuteuna LORD neke fakarhi ghami ghehati ka nogna nolaghi biꞌo na neke atha mei ghami ghehati agne. 15Ulu lahu na mae king gna Ijep na neke maku fara nagnafagna na neke tirogna snakre tei ghami ghehati. Eghume LORD neke falelehe goro mae sitei nalhaꞌu teke kulu karha ka mae Ijep re neku, nei jaola ngau nodi sua sipu nei nanigot eghu teke kulu karha re neku. Eghume gognaro na ghehati fafara sua nalhaꞌudi sipu nei nanigot teu igre ka LORD. Nu gognaro na ghehati tangomana teke foli fapulo goro mae sua nalhaꞌudi Israel teke kulu karha re.’ 16Ghehati eni igne mala ke ghatho fapuloni LORD teke atha fajifla ghami Ijep te batu mei ghami agne ka nogna nolaghi na. Puhi igne jateula kaisei tuthuana eghu ka khamemi nei ka greremi teu gre mala ghathoni fabrahu ka nagnafami re.”

LORD ne batudi nogna naiknore ka khoveo nei ka khaꞌaghi

17Ke leghugna te snakredi mae king gna Ijep gne naiknore te jifla Ijep na, God na neke theome batudi naiknore ka nabrou te namo te ratha te tei ka kantri Filistia. Naugna God na ne cheke eghu ka nagnafagna na, “Jame te leghuni naiknore u nabrou te namo igne na, naiknore ginau na filodi keha vike re te mei magridi na, eghuteuna mare tangomana teke tughu nagnafa teke figri Ijep na eghu.” 18Aonu God ne batudi mare ne lithui fei namono nagou na ne mei posa ka Thongna Ukru na baludi nodi glepo te mala magra re.

19Tifa na mae Josep neke kulu cheke eghu, “God ginau na atha fajifla ghami ghotilo agne Ijep. Te eghu na, ghotilo mala atha nhubragu iara re mala tei balumi.” Hatimare mae Israel gre neke eni u nhaꞌa cheke igne. Aonu mae Moses ne atha nhubragna mae Josep re ne tei baludi.

20Naiknodi Israel gre ne jifla Sukot ne tei thoke ka namono Etam rhegna namono nagou na. 21-22Fei narane na, LORD ne tei ke uludi nogna naiknore ke lamna khoveo te thuta te mala falalase ranghidi u nabrou na. Eghuteuna fei bongi mana tei ke uludi ka khaꞌaghi. Ka puhi igne LORD tangomana te batudi leghu fata fei narane ba fei bongi na.

14

Hatimare mae Israel ne kasa ka Thongna Ukru na

1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 2“Iagho cheke ka naiknodi Israel ra mala ke figri horo suga tapuale mare rhegna Pihahirot. Vido igne au farihotei namono biꞌo Migdol nei Thongna Ukru rhegna Baal-Sefon. 3Mae king gna Ijep na ginau hironiu vido aheva te tei ghotilo na, na cheke eghu ka gaoghathogna thegna na, ‘Mae Israel are ginau na mare naga tafri au kolho ka namono nagou ana, mare theome tangomana filo deni kaisei nabrou aheva nga te mala jifla te tei kokoni mare u vido tuana na.’ 4Iara ginauna nake famamhakui nagnafagna mae king na, eghuteuna mana ginau na ngolhi ghami ghotilo mala fariuriu athi ghami. Nu naugna ka unha te eni iara ranghini mana nei nogna mae soldia mana re teu na, naiknore ginau na ghatho tahu ghau iara. Eghuteuna naiknodi Ijep re ginau na laseni te iara ngala LORD na.” Aonu kate nomhini chekegna LORD igne na, naiknodi Israel neke pulo neke horo nodi suga tapuale ka vido aheva teke cheke ranghidi mana na.

Hatimare mae Ijep ne ngolhi leghudi mae Israel re

5Kate nomhini mae king gna Ijep na tela rikhahi naiknodi Israel re, mana nei nogna mae funei re eghu neke tughu gaoghatho ne cheke eghu fari thedi, “Tore, tahati thono fameomekro fara! Filo si ghotilo, tahati snakredi mae Israel ra la rikha la tei nodi. Eghume gognaro na tahati la theo noda mae sneka te mala edi noda gloku tahati gre eghu.” 6Aonu kate cheke te gnafa baludi nogna tothoghei funei na, mae king ne kulu tarabana neu nogna chariot nei nogna tothoghei soldia na mala magra na. 7Mana ne cheke ranghidi hatimare nogna mae nheta te mala reireghidi nogna namno gobi chariot te thono nheta tulao tuare nei keha nogna chariot la ngau eghu mala tei ke leghudi hatimare maedi Israel. 8LORD ne famamhaku nagnafagna mae king na mala tei mare ke leghudi mae Israel gre. Neuba, hatimare mae Israel tirodi mhaghu kolho, nu mare ne gleale’a ne tei nodi kolho. 9Nu hatimare mae soldia di Ijep gre mare ne saghe ka chariot, ka hose nei nonolo pari neu ne tei ngolhidi mae Israel gre. Maedi Israel ne horo suga rhegna vido te au ka gerigna Thongna Ukru na, rhedi namono Pihahirot nei namono Baal-Sefon.

10Kate filoni hatimare mae Israel mae king gna Ijep na te mei balugna nogna tothoghei soldia na, naiknore ne thono mhaghu nodi fara ne toreni LORD mala toghodi mana. 11Naiknore ne jaola ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho mala atha mei ghami ghehati agne mala lehe ka namono nagou igne neku sia? Ba, la ikohila si beku Ijep ia? Jame te keli na ghehati jame au neku kolho Ijep mala lehe kolho jare. 12Ame jifla nga tahati teku ia, ghehati neke kulu cheke nighohi eidi glepo nate thoke mei ka tahati gognaro gre! Jame nabami na ghehati gne neke mala au sneka neku kolho Ijep. Eigna theome keli te mei lehe ghehati ka namono nagou igne na.”

13Nu mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Thosei mhaghu! Kegra heta eghuteuna ghotilo ginau na filoni LORD nate fakarha ghami ghotilo ka mae Ijep gre gognaro na! Ghotilo filodi mae Ijep are gognaro na, nu ke leghu na ghotilo ginau na nake theome filodi tathadire tifa tifa. 14Megeu kolho si ghotilo, LORD thegna ginau na magra tughu ghami ghotilo. Nu ghotilo na theome eni kaisei glepo ka mare eghu.”

15Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Naugna unha sagho te kilo ghau iara koba te mala togho nigho na gnea? Chekedi sagho mae Israel are mala tei faꞌulu. 16Eghuteuna atha nou khodo ana mala tusu lao ke kligna thongna, eghuteuna thongna gne ginau na fnota pea mala tei kasa mae Israel gre kate khapra fari hoteidi phei gringni khoꞌu te au ka phei philedi are. 17-18Eghuteuna iara ginau na famamhaku nagnafadi mae Ijep are mala ari mare ke leghumi ghotilo. Iara ginau tapla soruni mae king gna Ijep ana baludi nogna mae soldia te gnokro ka chariot, nei hose nei iheire te nonolo kolho pari teu are. Eghuteuna naikno te filoni unha te eni iara igne na, mare ginau na fafnaknoni nanghagu iara na. Mae Ijep gre ginau na laseni te kaisei Iara gne ngala LORD na!”

19Leuleghu fata na nogna engel God na tei koba ke uludi nodi soldia mae Israel gre, nu gognaro na mana ke au ke leghudi mare. Kaisei khoveo biꞌo na neke jaola neke au ke uludi mare. Nu kaisei bongi na khoveo igne mei ke leghudi naiknodi Israel. 20U khoveo igne ne toku tafru ne romno fara vido te au teu me Ijep re. Nu vido te au teu mae Israel gre ne phae neu ngala. Aonu ka bongi igne na hatimare mae Ijep gre ne theome tangomana te tei namo ka mae Israel gre na.

21Aonu mae Moses ne tusu lao khamegna na ke kligna thongna, eghuteuna LORD ne fameini kaisei nuri biꞌo ke maghati ne nuri fabrahu bongi thongana na ne ghilei fnota pea thongna na ne khapra vido teke mamhara na. 22Eghuteuna mae Israel gre ne kasa kate khapra na, aonu khoꞌu na ne kegra jateula bara neu ka phei philere!

23Hatimare mae soldia gna Ijep na ne tei ke leghudi hatimare mae Israel gre ka hose, ka chariot nei nolo kolho pari ka ghahe. 24Gagra pasa hamerane boibongi LORD na au neu ke lamna khoveo nei ke lamna khaꞌaghi neu ne filo soru ka mae soldia di Ijep gre, aonu maedi Ijep faꞌihodi ne rodi rikha. 25Nodi chariot re ne chakhi ne theome tangomana te thugha na. Aonu hatimare mae Ijep gre ne cheke eghu fari thedi, “Tore, lisa laodi naikno igre, eigna LORD na la toghodi mare la magri ghita tahati! Faghose, rikha noda!”

Goigovi biꞌo

26Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Tusu lao sagho khamemu na ka thongna gno mala ke pulo mei thongna na mala thafru mae soldia di Ijep are balu nodi chariot nei hose eghu.” 27Aonu hamerane boibongi, mae Moses ne tusu lao khame na ke kligna thongna, eghuteuna thongna na neke pulo mei ka mala augna na jateula teke tifa ia neu. Hatimare mae Ijep ra ne fariuriu rikha, nu faꞌiho theome tangomana, naugna LORD ne haglu laodi mare lamna thongna. 28Ka teke pulo mei thongna na, nogna soldia mae king gna Ijep teke tei ke leghudi mae Israel ra ne thafru ka thongna balu nodi chariot nei hose neu ne kafe lehe ne hui, theo kaisei te karha na.

29Nu hatimare mae Israel gre ne tei ka vido te khapra, eghuteuna thongna na ne kegra jateula bara neu ka phei phile re ne kasa mare ka keha phile na. 30Ka narane tuana LORD neke atha fapulodi mae Israel gre ka khamedi hatimare mae Ijep. Eghuteuna hatimare mae Israel gre ne filodi thinidi hatimare mae soldia di Ijep gre te thuru lehe teu ka gratha na re. 31Kate filoni hatimare mae Israel gre nogna nolaghi biꞌo LORD te tapla faparidi mae Ijep gre, mae Israel gre ne pogho soru ka mana, nei ghatho tahuni LORD nei nogna mae gloku Moses.

15

Mae Moses nei naiknodi Israel teu igre ne cheke fakelini LORD

1Kate filoni hatimare mae Israel gre nogna nolaghi biꞌo LORD te falehedi mae Ijep gre ka thongna na, mae Moses nei naiknodi Israel gre eghu ne koje kaisei khoje ne cheke eghu:

“Iara na koje ranghini LORD,

naugna Mana ne thofno tapla faparidi fara nogna naokare.

Mana neke huju soru hose

nei mae teke saghe ka hose igre teure lamna thongna.

2“Iara koje mala fafnaknoni nanghagna LORD,

eigna mana ne tusu mei nanheta ka iara.

Mana neke atha fapulo ghau iara,

eghuteuna iara magnahaghei te pala hagheni nanghagna mana na.

Mana na nogu God iara,

mae ihei teke pogho soruni mae kuꞌegu iara ra.

3Mana jateula kaisei mae soldia te nheta fara eghu.

LORD ngala nanghagna mana na.

4Mana ne huju soru ka thongna na hatimare mae soldia di Ijep re

balu nodi chariot.

Eghuteuna hatimare mae kapten ra

ne kafe knoho ne lehe ke lamna Thongna Ukru.

5Mare ne plulu jateula thina neu

ka khotogna nhorora na.

6LORD, iagho khame nhetamu na thono nolaghi fara,

ne puri nguja noudi hatimare mae naoka gre.

7“Ka nou nolaghi iagho te biꞌo igne,

iagho tapla faparidi nou naoka re.

Diꞌa tamu iagho na brana fara jateula khaꞌaghi eghu,

eghuteuna nou mae naoka iagho re ne ghamu khaꞌaghi jateula buburu moja neu.

8Iagho diꞌatamu fara ne phanga lao ka thongna na,

eghuteuna thongna na ne kogu kogu

ne haghe posa kligna jateula bara neu.

Eghuteuna khotogna nhorora na ne thuke.

9Nou naoka iagho na fahaehaghe ne cheke eghu,

‘Ghehati ginau na ngolhi leghudi mala tei lokidi.

Eghuteuna ghehati ginau na atha nodi dedei mare re

mala tufa ka vikemi re.

Ghehati ginau na falehedi ka naflahi biꞌo mala atha unha

teke magnahaghedi ghehati ka mare re!’

10Nu, kate diꞌatamu fara na,

iagho neke kaisei fata phanga lao kolho,

eghuteuna thongna na ne mei toku tafrudi mae Ijep ra

ne kafe plulu pari jateula thina neu ka nhorora gno.

11LORD, theo kaisei god aheva nga te jateula iagho teuna,

thono theo fara.

Iagho kaisei mae king te blahi fara.

Naiknore nabadi te mhaghu nigho nei ghatho tahu nigho teuna.

Iagho tangomana te edire u kofubobhoi nei fagaglana teu igre.

12“Kate fadodoglo iagho khame nhetamu na,

nauthoglu gne neke thora neke kafe tomno soru nou naoka iagho re.

13Iagho neke foli fapulo ghami ka nou namha na

neke atha ghami ghehati neke tei.

Kate tei ghehati na iagho ginau na baubatu ghami ghehati

tei ka vido te blahi fara teke kulu vavahi iagho mala au ghehati teku iagho na.

14Kate nomhini igne keha kantri te au faligoho ka vido tuare

ne thono mhaghu nodi fara ne fififri fara.

Hatimare mae Filistia gre ne jaola ne mhaghu nodi fara.

15Aonu hatimare mae biꞌo te mala baubatu

ka phei kantri Idom nei Moab teu gre ne nanga nodi fara.

Eghuteuna nodi nanheta naiknodi Kenan re

ne blalho jateula nabubla hamerane ra neu kolho.

16LORD, kate filoni naiknore nou nolaghi biꞌo iagho na,

naiknore ginau na mhaghu nodi fara na theome eni kaisei unha nga.

Mare ginau na kegrau jare jateula kaisei gaju eghu

mala ghilei tei salaꞌui ghehati naikno teke atha fajifla ghami iagho ka sosolo ia.

17Iagho ginau na atha tei ghami ghehati

mala au fakeli ghehati ka thogele teke vavahi iagho ia.

Jare nate hohoro iagho nou suga na.

18“LORD, iagho ginau na funei fruni fabrahu tifa e tifa.”

Nogna khoje Miriam

19Kate filoni hatimare mae Ijep gre te khapra thongna na te kasa mae Israel gre ka keha phile na, nogna soldia mae king gna Ijep gre ne kasa la ngau balu nodi hose nei chariot ne tei ke leghudi. Nu LORD ne fapulo meini thongna na ne toku tafrudi. 20Profet Miriam, gregagna mae Eron gne ne atha nogna tamborin na ne baubatudi keha gaꞌasere ne koje balu ragi. 21Eghuteuna Miriam ne koje eghu ka reꞌe:

“Tahati koje ranghini LORD,

naugna mana neke uluni magra biꞌo na!

Mana neke huju soru ka thongna na mae soldia re balu nodi hose!”

Hatimare mae Israel gre ne tei ka vido te khapra na

22Ke leghugna igne mae Moses ne baubatudi naiknodi Israel gre funudi ka Thongna Ukru na ne tei thoke ka namono nagou te kiloi Sur. Mare ne tei naba thilo narane ke lamnagna namono nagou na, nu mare ne theome te filoni kaisei khoꞌu na. 23Kate tei posa mare kaisei vido na, mare ne filoni kaisei khoꞌu jare, nu mare theome tangomana te koꞌu na, naugna ne thono raha fara. Aonu mare ne kiloni khoꞌu igne Mara, gaoghathogna na “Raha”. 24Naiknore ne diꞌa tadi fara ka mae Moses ne nguru ngau ka mana ne ghusna eghu ka mana, “Ba? Na koꞌu unha si tahati ia?”

25Aonu mae Moses ne tarai heta ka LORD ne cheke eghu, “LORD, togho ghau iara!”

LORD ne falalase ka mae Moses kaisei phugra gaju ikoi. Mae Moses ne atha haghe phugra gaju ikoi tuana ne koko lao ka khoꞌu te raha na. Eghuteuna khoꞌu na neke keli neke naba mala teke koꞌu na. Ka vido igne God ne tusu ranghidi hatimare mae Israel keha vetula nei fariuriudi mare jare mala laseni glahula me leghuni Mana gu theo ghu teu naiknore. 26Aonu God ne cheke eghu ranghidi naiknore, “Iara nomi LORD God ghotilo, iara neke famafodi khabrumi ghotilo ra. Jame te leghu ghau iara ghotilo te edi glepo te keli ka gaoghathogu iara re, nei leghudi nogu vetula iara re teuna, iara na theome tusu ari ka ghotilo nafnata khabru teke edi iara ranghidi mae Ijep ra teke au papara mare ra.”

27Mare jifla Mara ne tei thoke Elim, ka vido aheva te au nabotho phei glokha nei fitu salei gaju sisi det te thofno mamahe fara. Jare rhedi khoꞌu igre te hohoro suga tapuale mae Israel gre na.

16

LORD ne famei ‘manna’ nei nanghaji ka naiknore mala ima

1Vike fateote’o gna Israel na ne kafe jifla mei Elim ne mei posa ka namono nagou Sanai, fari hotei Elim nei Sanai. Mare posa jare nabotho glima narane ka fapea nhigra na, ke leghugna teke jifla mare Ijep na. 2Naiknore ne diꞌa tadi fara ne nguru ngau ka mae Moses ghe mae Eron ka vido igne. 3Naiknore ne cheke eghu ka phia mare, “Jame te keli na LORD gne jame neke falehe ghami ghehati kolho Ijep. Au teku jare ia ghehati neke au ghemi kmana nafnata gano te magnahaghedi ghehati re. Nu ghopa ne atha mei ghami ghehati ka namono nagou te theo kaisei gano gna igne neu. Ba ghopa magnahaghei ghami ghehati te mei lehe agne sia? Jame au meu ghehati Ijep me lehe meu na keli!”

4Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iara ginau na tusu mei gano gna kligna na mala soru mei jateula nakhete eghu ka ghotilo. Leuleghu narane na naiknore mala jifla atha gano malagna narane tuana. Ka puhi igne iara ginau na fariu riudi naikno gre mala laseni te leghudi ghu theo ghu teu nogu cheke iara re. 5Eghuteuna ka fafamno narane na, naiknore atha gano ne kuki naba phei narane.”

6Aonu mae Moses ghe mae Eron ne cheke eghu ka naiknodi Israel re, “Ka grafi igne ghotilo ginau na laseni LORD ngala teke atha fajifla ghami ghotilo Ijep na. 7Hamerane nathuꞌu na ghotilo ginau na filoni nogna nolaghi nei siasigla teu LORD na, naugna Mana la nomhidihi te diꞌatami nei nguru ngau teu ghotilo ka Mana ra. Ghepa naikno kolho jateula ghotilo eghu, eghume ghotilo theome diꞌatami ka ghepa, nu ghotilo diꞌatami ka LORD.” 8Eghuteuna mae Moses neke cheke eghui, “Tutuani, leuleghu grafi na LORD ginau na tusu mei nafnahi mala ima ghotilo. Eghuteuna leuleghu hamerane na Mana ginau na jaola tusu mei bret te magnahagheni ghotilo na. Naugna Mana la nomhidihi te nguru ngau ghotilo ka Mana ra. Ghotilo theome nguru ngau ka ghepa mae Eron, naugna ghepa naikno kolho, nu ghotilo nguru ngau ka LORD.”

9Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mae Eron, “Iagho tei chekedi naikno ra mala mei kegra rhegna LORD, naugna Mana la nomhidihi te nguru ngau naikno ra.”

10Aonu kate cheke teu mae Eron ka naiknore na, naiknore ne figri lao neu fei namono nagou, eghuteuna siasigla gna LORD na ne megei nga ne thakle mei ka khoveo na.

11LORD ne cheke eghu ka mae Moses, 12“Iara la nomhidihi te nguru ngau nogu naikno iara ra. Eghume iagho na cheke ka naikno are, fei grafi na naiknore ginau na ima nafnahi, eghuteuna fei hamerane na naiknore ginau na ima bret leghuni nihai te magnahagheni mare na. Kate ima te boho na naiknore ginau na laseni te Iara gne ngala te nodi LORD nei God teu mare na.”

13Ka grafi tuana kmana nanghaji fara ne soru mei ne fodu ka vido te au mare na. Eghuteuna hamerane kate haghegna naprai na, u nabubla na ne soru ne thafru buburu re. 14Kate moja nabubla igne na, naiknore ne filodi kmana glepo te ikodi te jateula wefa teu te iko tongana namono nagou na. 15Kate filoni naiknore glepo igne na, mare ne cheke eghu fari thedi, “Tore, unha glepo si ignea?”

Mae Moses ne cheke eghu, “Igne ngala u bret teke tusu mei LORD mala ima ghotilo teku mana na. 16Eghuteuna igne unha teke chekeni LORD ka iara mala cheke iara ka ghotilo teku na, ‘Kaisei naikno teu ke lamnagna tharakna na ghotilo tangomana te salo naba phei khara’o ikodi te mala ima na. Igne naba hila te fodu kaisei suspen te mala ima te boho ghotilo na.’ ”

17Naiknore ne leghuni unha te chekeni mae Moses na. Kehare ne salo fakmana nu kehare ne theome salo fakmana kolho neu. 18Nu kate fananaba mare gano teke salo naiknore, mare ne laseni te iheire teke salo fakmana re ne theome raꞌe kmana ne salaꞌui, eghuteuna iheire teke theome salo fakmana re ne theome ari ne kmoꞌe neu ka gano na. Mare te gnafa ne ima ne boho, ne theo kaisei naikno te glehe rofo na.

19Mae Moses ne cheke ka naiknore mala thosei toki keha gano ghilei hamerane.

20Nu keha naiknore ne tirodi fanomho ka nogna cheke mae Moses re ne lilisei neu keha vido gano ne ghilei hamerane. Nu vido gano teke lilisei teku teke ghilei hamerane igre ne kafe siosilo ne funu siri botodi. Eghuteuna mae Moses ne diꞌatagna fara ka naiknore.

21Leuleghu hamerane na naikno te gnafa re ne salo ghedi naba gano te mala ima na. Nu kate haghe te brana naprai na, gano teke theome salo mare teke au teku ka glose na ne blalho ne vuhai khoꞌu kolho.

LORD ne cheke ka naiknore mala gnafa ka narane Sabat na

22Ka fafamno narane gna wik na, naikno te gnafa re mala salo gano te mala nabagna phei narane. Eghuteuna hatimare mae biꞌodi Israel gre mei ne cheke ka mae Moses eigna puhi igne. 23Mae Moses ne cheke eghu ka mare, “Igne unha te chekeni LORD na, nathuꞌu na narane mala gnafa, narane Sabat, nogna narane LORD. Eghume gognaro na ghotilo salo unha te magnahagheni ghotilo na mala gahu ka khaꞌaghi ba mala kuki ka suspen. Eghuteuna unha te salaꞌui na ghotilo lilisei malagna fei hamerane.”

24Naiknore leghuni nogna cheke mae Moses na ne tathaji neu vido gano teke salaꞌui re ne ghilei hamerane. Eghuteuna gano igne ne theome siri nei theome au tagna siosilo neu. 25Ka narane ke leghugna igne na mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Gognaro gne u narane Sabat, narane mala gnafa mala kilo fnaknoni nanghagna LORD. Eghume ka narane igne na, ghotilo theome tangomana teke hiro gano ke kosigna vido te au teu tahati igne na. Eghume ghotilo na imau ngala vido gano teke salaꞌui teku ka ghotilo ra. 26Ka fafamno narane gna wik na, ghotilo mala atha gano tuana. Eghuteuna ka fafitu narane na, narane mala gnafa, eghume ka narane igne na ghotilo ginau na theome filoni kaisei gano te mala salo ghotilo na.”

27Neuba ngau, keha naiknore ne tei ne hiro gano ka narane igne, nu mare ne theome filoni kaisei gano te au teu jare na. 28Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Ghema Moses, niha fata tiromi fanomho ka nogu cheke nei ka nogu farirhiu teu iara gre siba ghotilo mae Israel grea? 29Fanomho fakeli sagho, iara LORD, iara neke tusu ari ka ghotilo narane te mala gnafa igne. Eghume ka fafamno narane na iara ginau na tusu ari ka ghotilo gano te mala nabagna phei narane na. Aonu ka fafitu narane na naiknore mala gnafau kolho ka sugadire, theo kaisei nalhaꞌu ba gaꞌase te tangomana te jifla ka sugagna na te tei loku na.” 30Eghume naiknore mala theome loku ka fafitu narane na, nu mala gnafa kolho.

Mae Eron ne fablahi keha mana ne tusu ranghini LORD

31Naiknodi Israel re ne kiloni gano igne “Manna”, gaoghathogna na, “Tore, unha glepo si ignea?” U Mana igne e vegha nu ikoi jateula kaisei sisi gaju eghu. Eghuteuna famane mamahe jateula bisket teke eni ka jujurukuli eghu. 32Mae Moses ne cheke eghu ka naiknore unha teke chekeni LORD ka mana na, “Igne unha teke chekeni LORD ranghi ghita tahati na, tahati mala atha kaisei suspen ikoi mala fafofodu ‘manna’ tagna, mala athahi au maladi vikeda nate karha mei ke leghuda thogheiro re. Mare ginau na tangomana te filoni gano teke tusu ranghi ghita LORD ka vido teke au tahati ke lamnagna namono nagou igne. Ke leghugna teke atha fajifla ghita Ijep teke mei au agne na.”

33Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mae Eron, “Iagho atha kaisei suspen thina mala fafofodu ‘manna’ ke lamnagna mala lilisei ke ulugna LORD mala laseni goro sua nate karha mei thogheiro re.”

34Aonu mae Eron ne leghuni nogna cheke LORD na ne ginauna lilisei suspen “manna” na rhegna Bokis Nhaꞌa Cheke na. 35-36Naiknodi Israel gre ne ima u “manna” igne nabagna phia tutu finogha neke tei nga neke au soru jare ka nohi Kenan. Mare fananaba “manna” igne malagna kaisei naikno teuna leuleghu narane. Igne namo thokeni phei kilo nabagna kaisei khara’o ikoi, mare kiloni igne oma.

Nabotho oma na nabagna kaisei efa.

17

LORD ne fajifla meini khoꞌu na ka thina na

1Naiknodi Israel gre ne leghuni chekegna LORD na ne jifla Sanai ka namono nagou na. Mare tangomana te jifla ka kaisei namono ke tei ka keha namono na teuna. Leghu lahu na mare mei ne posa ka vido te kiloi Refidim ne au jare. Nu vido igne theo kaisei khoꞌu te mala koꞌu na. 2Aonu naiknore ne diꞌa tadi fara ka mae Moses, ne cheke eghu ka mana, “Tusu mei ka ghemi khoꞌu mala koꞌu ghehati!” Mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Naugna unha site diꞌatami ghotilo ka iara gnea? Ba, ghotilo magnahaghei te fariu riuni nogna nolaghi LORD na sia?” 3Nu naiknore ne thono rodi koꞌu fara ne nguru ngau fara ka mae Moses, ne cheke eghu ka mana, “Moses, mala unha neku neke atha ghami ghehati Ijep neke mei agne sagho ia? Ba, iagho atha mei ghami ghehati ka vido te theo khoꞌu gna igne mala lehe ghehati baludi thumi, nomi sipu nei nomi buluka teu igre ka groi koꞌu na neku sagho ia?”

4Aonu mae Moses ne tarai ne cheke eghu ka LORD, “LORD, na faꞌunhadi sara naikno igrea? Naikno igre magnahaghei te fadi falehe ghau iara ka thina!”

5Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho atha keha mae biꞌo ka mae Israel are mala kulu ulu ka naikno are. Kate tei ghotilo na, iagho atha balumu u khodo teke puphuri iagho ka Khoꞌu biꞌo Nael ia. 6Kate ari te posa iagho ka thina te au ka Thogele Sanai ia na, iara ginau na au jare balumu iagho. Eghuteuna iagho mala atha nou khodo ana mala puphuri ka thina na, eghuteuna khoꞌu na ginau na jifla mei ka thina tuana mala koꞌu naikno are.” Mae Moses ne eni igne ne jifla mei khoꞌu na ka thina na kate filo teu goro mae biꞌodi Israel re. 7Naiknore ne diꞌa tadi ne fariu riuni LORD ne ghusna eghu, “LORD na au baluda tahati ba theo?” Aonu mae Moses ne kiloni vido igne Masa, gaoghathogna na “Fariu riu” nei Meriba, gaoghathogna na “Diꞌa tadi.”

Hatimare mae Israel gre ne magra ka hatimare mae Amalek

8Kate mei au mae Israel gre jare Refidim na, hatimare mae Amalek gre mei ne magra ka mare. 9Aonu mae Moses ne cheke eghu ka mae Josua, “Iagho na vavahi keha mae ka mae tahati igre mala jifla nathuꞌu mala tei magra ka hatimare mae Amalek. Nu iara ginau na kegra ka thogele ikoi igne balugu khodo mala atha iara teku God igne.”

10Aonu mae Josua ne leghuni unha teke chekeni mae Moses na ne atha keha mae ne tei magra ka hatimare mae Amalek. Mae Moses ghe mae Eron nei mae Huri eghu ne haghe ka thogele ikoi na. 11Kate tusu haghe mae Moses khamegna re, hatimare mae Israel gre ne heta ghedi fara ne uluni u magra na. Nu kate lisei soru mae Moses khamegna re, hatimare mae Amalek gre neke funu uludi mae Israel gre. 12Leghu lahu na mae Moses ne ghilei babaꞌo khamegna re, mana theome tangomana teke tusu haghe khamegna re. Aonu mae Eron ghe mae Huri ne atha kaisei thina ne lilisei soru pari ka glose na ne gnokro mae Moses tagna. Phiamare ne kegra ka phei philegna mae Moses re ne loku haghe phia khamegna mana re kligna. Phiamare loku haghe neu khamegna mae Moses gre ne ghilei plulu naprai na. 13Aonu mae Josua nei hatimare mae Israel gre eghu ne falehedi mae Amalek gre, mare thono theome kokhonidi fara kolho maedi Amalek.

14Ke leghugna igne LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Rioriso eigna magra igne nei unha cheke igne eghu, eigna iara ginau na dalu koko fahui naiknodi Amalek gre mala theo kaisei naikno ka nauthoglu igne nate ghathodi re. Eghuteuna iagho iu’iju fabiꞌo ranghini mae Josua mala nomhini la ngau mana eghu.”

15Kate cheke te gnafa LORD na, mae Moses ne titili kaisei olta mala fafara. Mana ne kiloni olta igne, “LORD na jateula nogu greoreo eghu iara naugna mana neke togho ghau iara neke uludi nogu naoka re.” 16Mae Moses ne cheke eghu, “Iara nhaꞌa cheke, LORD ginau na magra fabrahu baludi hatimare mae Amalek gre tifa e tifa.”

18

Mae Jetro ne tei sighoni mae Moses

1Mae Jetro gne mae pris gna Midian, mana nanghogna mae Moses. Aonu mana ne nomhidi thoutonu eidi unha te edi God ranghini mae Moses nei hatimare mae Israel teure. Nei mana jaola neke nomhidi nafnata thoutonu eigna LORD teke atha teke mei naiknodi Israel gre funu Ijep.

2Aonu mae Jetro mei ne sighoni mae Moses. Tifeiro na mae Moses neke kulu kuru fapuloni Sipora khetogna na neke tei au neku balugna mae Jetro. Eghuteuna gognaro na mae Jetro neke tathalei fapuloni Sipora 3baludi phei mae thugna nalhaꞌu re ka mae Moses. Phei thugna mae Moses gre nanghadi re mae Gesom ghe mae Eliesa. Mae Moses neke cheke eghu, “Iara mae neke mei funu ka keha vidoi la mei au ka keha kantri ia.” Eghume nanghagna mae thugu ulu lahu igne iara na kiloni mana, mae Gesom. Gaoghathogna Gesom teu igne “mae phosa.” 4Eghuteuna ke leghugna igne, mae Moses neke cheke eghu, “Nogna God mae kmagu iara neke togho ghau iara neke fakarhi ghau iara ka mae king gna Ijep na.” Aonu mana ne kiloni fapea mae thugna na, mae Eliesa. Gaoghathogna Eliesa teu igne “God neke togho ghau iara.”

5-6Kate au teu mae Moses ka namono nagou na rhegna thogele blahi na, mae Jetro ne kulu famei cheke igne ka mae Moses, “Iara gne la mei mala sigho nigho iagho, eghuteuna iara gne la atha la mei khetomu nei phei mae thumu nalhaꞌu teu iagho ra.”

7Kate nomhini mae Moses cheke igne na, mana tei ne thafoni mae Jetro ka nabrou na. Mae Moses ne tuturupuku soru ke ulugna mae Jetro, aonu mana kegra haghe ne gnanghoni mae Jetro. Ke leghugna te fari faghuaghusnai fari thedi eigna nakarhadi re, phia mare ne tei ruma ka suga tapuale mae Moses na. 8Mae Moses ne toutonu ka mae Jetro gobigna lepo te edi LORD ranghini king, nei naiknodi Ijep. Eigna LORD neke fakarhadi naiknodi Israel. Mana neke jaola neke toutonu ka mae Jetro eigna LORD te toghodi mare ka thua hoholo fateote’o te mei thafodi mare ka nabrou na.

9Kate nomhidi mae Jetro thoutonu te edi mae Moses igre, mana ne thono keli tagna fara ka famane thoutonu eidi glepo te keli teke edi LORD teke atha fapulo naiknodi Israel gre ka khamedi hatimare mae Ijep. 10Mae Jetro ne cheke eghu, “Cheke fakelini nanghagna LORD! Mana neke atha fajifla ghami ghotilo ka naꞌau sosolo ka khamedi hatimare mae Ijep. 11Gognaro na iara thofno laseni LORD na thono uludi fara keha god te pogho sorudi keha naikno re, naugna Mana ne reireghi fakeli ghami ghotilo ka narane te fakokhoana ghami ghotilo mae Ijep ra.” 12Aonu mae Jetro ne fafara ka God glepo tautagu te thofno krono fara. Mana ne jaola ne eni keha fafara na ka God. Eghuteuna mae Eron nei hatimare mae biꞌodi Israel gre ne mei ima balugna mae Jetro ke ulugna God.

Mae Moses ne vavahi keha mae mala fadodoglo puhi

13Ka keha narane ke leghugna te fafara tuana, mae Moses ne gnokro ka vido te mala fadodoglo puhi na ne fanomho ka naiknore, eghuteuna naiknore ne mei khapru faligohoni mae Moses funu hamerane ne ghilei rafi. 14Mae Jetro ne filoni unha te eni mae Moses te mala toghodi naiknore igne ne cheke eghu ka mana, “Mae biꞌo, iagho edi kmana gloku fara te mala toghodi naikno igre. Naugna unha sagho te eni sopa kolho themu u gloku ignea? Naugna unha sagho te snakredi naikno gre te mei khapru faligoho nigho iagho funu hamerane te ghilei rafi gnea?”

15Mae Moses ne cheke eghu ka mana, “Iara eni igne naugna naikno gre magnahaghei te laseni unha God te magnahaghei eni mare na. 16Jame phia mae fari fapholai, phia mae igre ginau na atha mei ka iara puhi igne. Eghuteuna iara na fadoglini puhi tuana ka phia mare leghuni unha te chekeni ka nogna vetula God na.”

17Mae Jetro ne cheke eghu ka mana, “Ghema Moses, iagho theome leghu fakeliniu kolho u puhigna gloku igne. 18U gloku te eni iagho igne thono biꞌo fara. Theome nabamu iagho themu kolho te eni na. Jame eni fabrahu iagho tuana meuna, iagho ginauna lao ghilei hongo nigho, eghuteuna naiknore ginau na jaola ghilei hongodi la eghu. 19Fanomho sagho ka unha te chekeni iara ka iagho igne. Jame te leghuni iagho unha te chekeni iara ka iagho igne na, God ginau na au balumu iagho. Iaghou ngala jame te mala atha lao ka God nodi cheke naiknore. Iagho mala atha lao ka mana nodi magra fapholai teu naiknore. 20Iagho famane farirhiudi naiknore nogna vetula God igre, mala lasedi nei thofno leghuni fabrahu eghu mare u puhi te doglo na. 21Jaola, iagho vavahi keha famane mae funei te lalase mae iheire te ghatho tahuni God nei mae iheire te tutuani nodi cheke re nei mae iheire te theome tusu lao sileni ka naiknore te mala eni u puhi te diꞌa na eghu. Mae igre keha mala batuni kaisei thogha naikno, keha mala batuni kaisei gobi, keha mala batuni glima fului nei keha mala batuni nabothoi eghu. 22Eghume mae igreu te mala jateula mae mala fate teu ka naiknore ginau na. Mae igreu te mala fadoglidi re puhi te ikodi re kau kot na. Nu puhi te biꞌo are mare tangomana te atha te mei ka iagho te mala fadoglidi re eghu. Eghume mae igre ginau na togho nigho iagho mala kofe ranghi nigho iagho ka gloku biꞌo te eni iagho igne. 23Glepo te chekeni iara ka iagho igne ngala unha te magnahagheni God mala eni iagho teku na. Jame te leghuni iagho unha te chekeni iara ka iagho igne na, u gloku igne ginau na theome tangomana te fababaꞌoni thinimu iagho na. Eghuteuna naikno igre ginau na ke pulo ka sugadire balu gleale’a ke leghugna tela fadoglini hila ghotilo u puhi fapholai teke eni mare na eghu.”

24Aonu mae Moses ne nomhini famane farirhiu te eni mae Jetro igne, 25ne vavahi keha famane mae funei te lalase ka vike te gnafa hatimare mae Israel gre ne lilisei mae te mala batudi tothoghei nabothoi, glima fului, kaisei gobi nei kaisei thogha. 26Eghuteuna leuleghu fata na mae igreu ngala te mala athagna u kot na. Mareu te mala fadoglidi puhi fapholai te bligi re, nu atha lao ka mae Moses puhi fapholai te biꞌo re mala fadoglidi mana.

27Ke leghugna igne, mae Moses ne kubaeni mae nanghogna na, eghuteuna mae Jetro neke pulo ka nogna kantri na.

19

Ka Thogele Sanai

1-2Naiknodi Israel igre jifla Refidim ne tei. Eghuteuna ka narane ulu lahu ka fatilo nhigra ke leghugna teke jifla Ijep igne, mare mei ne posa ka namono nagou ka pesi Thogele Sanai. Aonu mare ne lisei haghe nodi suga tapuale re ka vido igne.

3Mae Moses ne haghe ka thogele igne mala cheke balugna God. Aonu LORD ne cheke eghu ka mana, “Igne nogu cheke iara na mala tei cheke iagho ka naiknodi Israel vikegna mae Jekop ra. 4‘Iagho themu neke filodihi glepo teke edi iara ka naiknodi Ijep ra. Eghuteuna ghotilo jaola neke filo ghauhi iara te hata mei ghami iara agne. Iara neke hata ghami ka namono igne jateula kaisei gaghata biꞌo te pala thugna re flalo te mei kligna ra neku agne. 5Jame te leghu ghau iara ghotilo na, eghuteuna tajini ghotilo nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo ia teuna, ghotilo mala thofno nogu naikno iara salaꞌudi keha naikno te gnafa ka nauthoglu igne. Neuba nauthoglu igne ne nogu iara gognarona, 6iara ginauna fablahi ghami ghotilo mala nogu naikno gloku iara mala loku jateula nogu mae pris eghu iara.’ Igre nogu cheke iara te mala toutonudi iagho ka naiknodi Israel.”

7Aonu, mae Moses neke soru mei funugna ka thogele ro ne kilodi hatimare mae lida mala kafe mei, aonu mana ne cheke ka mare eidi gobigna lepo teke chekedi LORD ka mana re. 8Naiknore ne kafe cheke eghu, “Ghehati ginauna edi gobigna lepo te chekedi LORD igre.” Aonu mae Moses ne atha nodi cheke naiknore neke pulo ka LORD.

9LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Fanomho sagho, iara ginauna mei ka iagho ka kaisei khoveo biꞌo, mala tangomana naiknore te nomhi ghau iara te cheke balumu iagho na. Aonu naiknore ginauna fatutuani nigho iagho fabrahu.” Mae Moses ne cheke lao ka LORD nodi cheke naiknore.

10Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ke pulo ka naikno ra mala cheke ranghidi gognaro nei nathuꞌu iagho ginauna fablahidi, mala tangomana mare te pogho soru ka iara na. Mare mala jaola titihi fagae nodi pohere, 11eghuteuna tarabana mala mei pogho soru ka iara nauriha. Naugna ka narane tuana, iara LORD ginauna soru mei ke kligna Thogele Sanai eghuteuna naiknore ginauna tangomana te filo ghau iara na. 12Iagho lilisei nohi lithuini thogele igne, eghuteuna iagho cheke ka naiknore mala thosei haghe ka thogele igne, ba habo ka pesigna thogele igne. Jame ihei te habo kolho ka thogele igne na mana ginauna mala lehe. 13Mare mala fada falehe mae igne ka thina ba ka jata, mala theome tangomana kaisei naikno te habo tagna na. Neubane kaisei naikno ba kaisei buluka te habo ka thogele igne na, mala lehe. Nu ke leghu kate nomhini mare kaisei naogla khufli te taitanhi te raugha na, mare ginauna tangomana te haghe ka thogele igne.”

14Kate soru mae Moses funugna ka thogele igne, mana ne fablahidi naiknore, mala tangomana mare te pogho soru ka God. Eghuteuna naiknore ne titihi nodi pohere. 15Aonu mae Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Ghotilo tarabana malagna nauriha. Eghuteuna ghotilo thosei thuru baludi khetomi are ghilei thokeni narane te gnafa tarai na.”

16Hamerane ka fatilo narane na, mare ne filoni te phae nakafli biꞌo na, eghuteuna fila na ne poha, eghuteuna khoveo biꞌo ne toku tafru thogele igne. Eghuteuna naiknore jaola ne nomhini naoglagna khufli na mala laseni God te mei sighodi nogna naiknore. Eghuteuna iheire te gnafa teke au ka vido igne ne thofno mhaghu nodi fara ne fififri fara. 17Ke leghu, mae Moses batudi naiknore mala tei thafoni God, nu naiknore au neu kolho ka pesigna thogele igne. 18Aonu LORD ne soru mei ke lamna khaꞌaghi biꞌo ne phae falithui ke kligna thogele, eghuteuna gagahu biꞌo ne toku thafruni thogele na. Gagahu igne ne haghe kligna ka maloa na jateula gagahugna kaisei khaꞌaghi biꞌo, eghuteuna thogele igne ne nghali thongana. 19Eghuteuna naoglagna khufli igne ne taitanhi fabiꞌo fara. Eghuteuna leuleghu fata na mae Moses cheke, eghuteuna God ne cheke tughu ka mana jateula fila biꞌo te poha ra neu.

20Eghuteuna kate soru mei LORD ke kligna Thogele Sanai igne, mana ne ehani mae Moses mala haghe ka thogele igne. Aonu, mae Moses ne haghe, 21eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mana, “Moses, ke soru sagho, thosei snakredi naiknore mala mei salaꞌuni nohi cheke faheta ka naikno teke lilisei iagho igne, mala theome tangomana mare te filo ghau iara LORD. Jame te mei salaꞌuni mare nohi igne na, kmana naikno ka mare ginauna lehe. 22Neubane mae pris, mae iheire te tangomana te mei rhegu iara te mala mei fafara igre, mare jaola mala kulu fablahidi thedi. Jame te theo mare na, iara ginauna paradi mare.”

23Mae Moses ne cheke eghu ka LORD, “Naikno igre theome tangomana te haghe ka Thogele Sanai, naugna iagho themu neke kulu nanhaꞌa vetula ranghi ghami ghehati mala lilisei nohi falithuini thogele igne neke fablahini.”

24Aonu LORD ne cheke eghu ka mana, “Uve, nu iagho ke soru, atha mei mae Eron balumu agne. Nu hatimare mae pris nei keha naikno teu are thosei mei salaꞌuni nohi igne, mala mei ka iara LORD. Jame te mei mare na, iara ginauna paradi mare.”

25Aonu mae Moses neke soru ka naiknore ne chekedi glepo teke chekedi LORD ka mare re.

20

Nabotho Vetula

1God ne cheke eghu ka naiknodi Israel re:

2“Iara LORD, nomi God ghotilo. Iara neke atha fajifla ghami ghotilo ka naꞌau sosolo Ijep neke atha mei ghami ghotilo agne.

3“Thosei ghatho tahuni kaisei god delei, kaisei Iara ngala te mala ghatho tahu ghau ghotilo na.

4“Thosei sari kaisei mumuju, ba eni kaisei thotogale gna kaisei glepo te au ka maloa ba ka nauthoglu ba ka nhorora ke pari glose. 5Thosei tuturupuku soru tarai ka mumuju god nei keha tothoghaledi keha god delei. Naugna kaisei Iara ngala nou LORD nei God teu ghotilo te mala loku ranghini na. Iara ginau na theome keli tagu ka naikno te tuturupuku soru te tarai ka mumuju ba tothoghale igre. Jame te theome magnahaghei ghau iara ghotilo na, iara ginau na para ghami ghotilo eigna u nakhibo te eni ghotilo tuana. Theome ka ghotilo kolho eghu, nu iara ginau na jaola na paradi goro thumi, grami nei fapea grami teu ghotilo are. 6Nu jame te namha ghau iara nei leghudi nogu vetula iara gre teu ghotilo na, iara ginau na thofno namha ghami ghotilo nei kaisei thogha vikemi ghotilo nate karha mei teu thogheiro re.

7“Thosei cheke faparini nanghagu iara na. Iara nomi LORD nei God eghu ghotilo. Tutuani, iara ginau na paradi naikno te cheke faparini nanghagu iara na.

8“Ghatho tahuni narane Sabat gne nogu narane iara. 9Ghotilo au namno narane ke lamnagna kaisei wik te mala loku na. 10Nu fafitu narane na nogu narane iara mala gnafa. Ka narane tuana theo kaisei naikno nate loku na. Ghotilo baludi thumi are, nomi naikno gloku te gaꞌase ba nalhaꞌu, nomi buluka nei naiknodi keha kantri te mei au teu balumi ghotilo are eghu mala thosei loku. 11Naugna ka fafamno narane na iara LORD neke vuavuhadi nauthoglu, maloa, nhorora nei gobi nafnotu fateote’o te au ke lamnadi. Nu ka fafitu narane na, iara neke gnafa. Naugna igne, iara LORD neke fablahini narane Sabat gne mala nogu narane iara.

12“Ghatho tahudi idomi kmami are, nei leghudi nodi cheke re eghu. Jame te eghu ghotilo na, ghotilo ginau na theome ghosei lehe, thono theo fara. Ghotilo ginau na karha fabrahu tifa tifa ka glose teke tusu ari iara LORD nomi God ghotilo igne.

13“Thosei aknu poruni ihei ka gaoghatho te diꞌa.

14“Thosei huhughuni vetula gna tholaghi.

15“Thosei blau.

16“Thosei vuavuha cheke ranghini ihei.

17“Thosei mamagnani nogna glepo ihei. Thosei mamagnadi nogna suga, khetogna, nogna naikno gloku, nogna buluka, nogna dongki ba keha glepo la ngau eghu teke nogna mana re.”

Naiknore ne mhaghu te lao namo ka God na

18Kate nomhini naiknore te poha fila nei taitanhi khufli nei filoni nakafli nei gagahu te haghe ka thogele na teuna, naiknore ne thono mhaghu nodi fara. Aonu naiknore ne theome lao namo ka thogele na ne khegra neu delei, 19ne cheke eghu ka mae Moses, “Jame te cheke iagho ka ghehati na, ghehati ginau na nomhi nigho iagho. Thosei snakreni God mala cheke ka ghehati na, na eghunu lehe ghehati eghu.”

20Mae Moses ne cheke eghu, “Thosei mhaghu, God na mei mala fariuriu ghami ghotilo kolho, eghume ghotilo mala ghatho tahuni Mana eghuteuna ghotilo mala thosei eni kaisei nakhibo eghu.”

21Nu kate tei mae Moses rhegna grokho te au teu God igne na, naiknore ne kegra neu delei.

Vetula eigna olta

22LORD ne cheke ka mae Moses mala chekeni mana cheke igne ka mae Israel gre. LORD ne cheke eghu ka mana, “Ghotilo la lase ghauhi iara te au teu kligna te cheke balumi ghotilo. 23Fanomho fakeli ghotilo ia. Thosei hohoro mumuju ka gol ba ka silva mala jateula iara eghu mala pogho soru ranghini glepo tuana. Theo, ghotilo mala pogho soru ranghi ghau iara kolho.

24“Ghotilo atha keha glose mala hohoro nogu olta iara. Eghuteuna ka olta igne ghotilo mala fafara sipu, nanigot nei buluka eghu ka vido aheva teke vahini iara ranghi ghami ghotilo te mala pogho soru ranghi ghau na. Jame te eni ghotilo igne ka vido aheva teke vahini iara te mala pogho soru ranghi ghau na, iara ginau na soru mei mala fablahi ghami ghotilo. 25Jame te babana ghotilo ka thina nogu olta iara na, ghotilo thosei atha thina teke kusu mare re. Naugna jame te kusu thina ghotilo ka vido aean na, thina igne theome doglo ka tathagu iara te mala eni ka nogu gloku blahi iara na. 26Kate hohoro olta ghotilo te mala fafara ka iara teu na, ghotilo thosei eꞌei glalako haghe tagna. Glahula kakhana mamajami are kate haghe ghotilo ka glalako na.”

21

Vetula eidi hatimare mae sneka

1LORD ne cheke eghu ka mae Moses:

“Igre vetula te mala tusu lao iagho ka naiknodi Israel. 2Jame kaisei mae ka ghotilo te foli kaisei Hibru, mala nogna naikno sneka, mae igne ginauna tangomana te loku jateula sneka eghu nabagna namno finogha. Ka fafitu finogha na, mae igne ginauna snagla tei nogna. Eghuteuna mana ginauna theome tangomana teke tusu lao kaisei glepo ka nogna funei na. 3Jame kaisei mae ka ghotilo theome tolaghi teke sneka na, kate snagla te jifla na, mae igne ginauna tei thegna kolho. Nu jame teke mae tholaghi mana na, kate jifla na, mana tangomana te atha khetogna na te tei balugna na. 4Jame mae funei na tusu lao kaisei gaꞌase ka nogna naikno sneka na, aonu gaꞌase igne au thugna ka mae sneka igne, gaꞌase igne baludi thugna re igre nogna mae funei na kolho. Kate snagla te tei mae sneka igne na, mana ginauna jifla tei kolho thegna.

5“Nu jame mae sneka igne chekeni te mana namhani fara nogna mae funei na nei khetogna nei thugna re, eghuteuna mana theome magnahaghei te jifla te tei na, 6jame te eghu mana na, nogna mae funei na ginauna athani mana tei ka mae mala fate. Mana ginauna fakegrani mana ka grengatha na ba ka khegragna grengathagna vido igne, aonu mana atha nila, eghuteuna mana ei khora ka khuligna na. Aonu mae igne ginauna mala nogna mae gloku mae funei igne fabrahu ka nakarhagna na.

7“Jame kaisei mae sabiri thugna gaꞌase na te mala naikno sneka, gaꞌase igne ginauna theome tangomana te snagla te jifla te tei ka fafitu finogha na. 8Jame mae funei igne tolaghi ka gaꞌase igne, nu ke leghu, mana theome magnahagheini gaꞌase igne, mana ginauna theome snakreni kaisei mae phosa te foli gaꞌase igne, naugna mae funei na neke huhughuni nogna nhaꞌa cheke ka gaꞌase igne. Mana snakreni kmagna gaꞌase igne teke mei foli fajiflani naꞌa na. 9Nu jame mae funei igne foli kaisei gaꞌase sneka mala tolaghi ka thugna nalhaꞌu na, mae igne mala reireghi fakelini gaꞌase sneka igne jateula teke thofno thugna thegna eghu. 10Eghuteuna jame mae igne ke tolaghi ka keha gaꞌase na, mana mala tufa ka khetogna ulu lahu igne gano nei pohe, eghuteuna mana mala thuru balugna jateula teke edi tifa ra eghu. 11Jame te theome edi mana thilo glepo igre ka naꞌa na, gaꞌase igne ginauna tangomana te foli kaisei glepo te jifla te tei nogna na.”

Vetula mala fadoglidi magra nei falehe naikno

12LORD ne cheke eghu, “Jame kaisei mae tuti fadiꞌani nei faleheni eghu keha mae na, ghotilo jaola aknu faleleheni mana. 13Nu jame teke theome ghathoni mala faleheni keha mae igne teku mana teke lehe kolho na, mana tangomana te rikha te tei poru ka kaisei vido aheva te vahini LORD te mala au tagna na. 14Nu jame kaisei mae neke kulu ghathoni te mala aknu faleheni keha mae na, neuba mana ne rikha ne tei poru ka nogu olta iara na, ghotilo tei atha fajifla mala aknu faleleheni.

15“Ihei te tuti fadiꞌani kmagna ba idogna na, ghotilo aknu falelehe mae tuana.

16“Ihei te blauni keha mae na, neuba mana ne sabirihi mala sneka neu, ba tathajiu, ghotilo aknu falelehe mae igne.

17“Ihei te thofno cheke fadiꞌani idogna ba kmagna na, ghotilo aknu falehe.

18-19“Jame phei mae fapholai, aonu kaisei mae fadini keha mae na ka thina, ba tuti fadiꞌani khamegna na, nu jame ghoreho kolho te theome lehe na, ghotilo ginauna theome tangomana te parani mae igne. Uve, jame keha mae na ghoreho eghuteuna mana thuru soru pari kolho ka nogna sape na, eghuteuna ke leghu, mana tangomana teke kegra haghe teke nolo ka nogna khodo na, mae ihei teke tuti fadiꞌani mae igne na mana mala foli faen ka keha mae na, naugna mana neke goigoni ni keha mae na. Eghuteuna mae ihei teke faghorehoni mana na mala reireghini mana ghilei thokeni narane teke keli fapulo mana na.

20“Jame kaisei mae purini nogna mae sneka na ba nogna gaꞌase sneka na ka gaju, eghuteuna lehe ka narane tuanala, ghotilo parani mae tuana. 21Nu jame mae sneka ba gaꞌase sneka igne lehe ke leghu kaisei ba phei narane, ghotilo thosei parani mae igne, naugna mana neke lisanihi nogna sneka igne eigna nogna sileni biꞌo.

22“Jame phei mae magra, eghuteuna tutini gaꞌase te bukla igne ne khoko sua na. Aonu gaꞌase igne jame theome fnera ka thinigna na, mae ihei teke purini thau igne ginauna poloru ka mae khetogna gaꞌase igne. Khetogna gaꞌase igne ginauna lilisei praes ka poloru igne, eghuteuna jame te kaisei gaoghatho mae lida igre ka praes igne na, mae igne mala foli unha te magnahagheni mana igne. 23Nu jame keha nafnera biꞌo thokeni gaꞌase igne, papara eigna igne ginauna leghuni unha nafnata nafnera teke eni mana ka gaꞌase igne. Jame gaꞌase igne lehe, fadiꞌa gaꞌase igne na, ghotilo ke tughu fapulo ka mana unha nafnata puhi teke eni mana tuana. Tutuani, jame gaꞌase igne lehe, mae igne mala jaola lehe. 24Jame te koko mana kaisei tathagna gaꞌase na, mae igne mala jaola koko kaisei tathagna. Jame mana koko kaisei kheꞌigna gaꞌase na, mae igne mala jaola koko kaisei kheꞌigna. Jame mana koko kaisei khamegna gaꞌase na, mae igne mala jaola koko kaisei khamegna. Jame mana koko kaisei ghahegna gaꞌase na, mae igne mala jaola koko kaisei ghahegna. 25Jame gnubra mana gaꞌase igne ka khaꞌaghi, mae igne mala jaola gnubra ka khaꞌaghi. Jame te vahe mana gaꞌase igne, mana mala jaola mala ghoreho. Eghuteuna jame te fnera gaꞌase igne, nu theome jifla mei dadara teuna, mae igne mala jaola fnera.

26“Jame kaisei mae tutini nogna mae sneka na, ba nogna gaꞌase sneka igne, ne goigoni kaisei tathagna, mae igne ginauna snakreni sneka igne mala jifla tei nogna, jateula te folini eghu tathagna tela goigonihi igne. 27Eghuteuna jame kaisei mae tutini nogna mae sneka na ba nogna gaꞌase sneka igne ne klopa kaisei kheꞌigna, mae igne ginauna snakreni naikno sneka igne mala jifla tei nogna, jateula foligna teu kheꞌigna na.”

Vetula eigna buluka te falehe naikno

28LORD ne cheke eghu, “Jame kaisei buluka nalhaꞌugna faleheni kaisei mae ba kaisei gaꞌase, ghotilo fada buluka tuana ka thina ghilei lehe naꞌa. Nu ghotilo thosei ghamu nafnahigna, eghuteuna ghotilo thosei parani mae ihei te khotogna buluka igne. 29Nu jame tela lasenihi naiknore eigna buluka igne mhaumhaghu nei falehe naikno eghuteuna mare chekehi ka mae khotogna kmana fata, nu theome lilisei kolho mana ka bara. Aonu buluka nalhaꞌugna igne faleheni kaisei mae ba kaisei gaꞌase, ghotilo fada falehe buluka nalhaꞌugna igne ka thina, eghuteuna ghotilo jaola fada falehe mae khotogna na ka thina. 30Nu jame te snakreni mare mae khotogna buluka nalhaꞌugna igne te folini nakarhagna na te mala theome lehe na, mae khotogna igne mala foli praes te lisei ranghini mare na. 31Jame buluka nalhaꞌugna igne faleheni kaisei mae sua nalhaꞌu ba kaisei sua gaꞌase, ghotilo mala leghuni kolho unha te chekeni ka vetula na igne. 32Eghuteuna jame buluka nalhaꞌugna igne faleheni kaisei mae sneka ba kaisei gaꞌase sneka, mae khotogna buluka nalhaꞌugna igne mala foli tolufulu silva koen ka mae funeigna mae sneka igne, eghuteuna ghotilo jaola fada falehe buluka nalhaꞌugna igne ka thina.

33“Jame kaisei mae au kaisei seu nu mana theome fofotho, ba mana dokha kaisei khora nu theome fofotho, eghuteuna jame kaisei buluka ba kaisei dongki snoꞌo lamna khora ba seu lehe, 34mae igne ginauna foli buluka ba dongki tuana ka mae khotogna na. Nu buluka te lehe igne nogna mana.

35“Jame nogna buluka nalhaꞌugna kaisei mae magra falehe nogna buluka nalhaꞌugna keha mae na, phia mae te khotodi igre ginauna sabiri buluka nalhaꞌugna te karha teu igne, eghuteuna phia mare mala fofota sileni gna na. Eghuteuna phia mare ginauna jaola fofota nafnahigna buluka nalhaꞌugna teke lehe igne. 36Nu jame te filoni naiknore buluka te lase magra fara igne, eghuteuna theome bara fakeli mae khotogna na teuna, te keli na mana ke falao buluka te karha teu igne ka keha mae na mala ke tughu gna teke lehe ia, nu mana tangomana te atha buluka tela lehehi igne.”

22

Vetula te mala fadoglini puhi te jafra

1LORD ne cheke eghu, “Jame kaisei mae blau kaisei buluka mala falelehe ghu mala foli ghu eghu, mae igne ke falao glima buluka ka mae khotogna na, ke tughugna buluka teke blau mana tuana. Jame kaisei mae blau kaisei sipu, mala falelehe ghu mala foli ghu eghu, mae igne ke falao fati sipu ka mae khotogna na, ke tughugna sipu tuana.

2-4“Mana mala ke tughu fapulo unha teke blau mana re. Nu jame te theome tangomanani mana teke tughu fapuloni u buluka ba sipu teke blau mana igne na, ghotilo snakreni mae igne mala foli mare mala nodi naikno sneka kolho, eghuteuna ghotilo atha sileni tuana eghu mala ke foli fapulo unha teke blau manare eghu.

“Eghuteuna jame te au teu ngala ka mana u buluka, ba sipu nei dongki eghu teke blau mana na, mae igne ke atha fapulo phei ka mae khotogna na. Jame kaisei mae ka ghotilo puri falehe mae teke ruma teke blau bongiro ka nogna suga na, mae tuana theome khale ka vetula eigna falehe naikno. Nu jame te puri falehe mana mae ihei teke ruma teke blau narane ro ka nogna suga na, mae tuana khale ka vetula eigna falehe naikno.

5“Jame kaisei mae snakredi nogna buluka re mala tei tafri nei ghamu eghu ka nogna nagare re, eghuteuna tei me ghilei ghamu ka ghegna nagare keha mae na teuna, mae khotogna buluka igne ginau na ke poloru eigna unha teke eni fadiꞌa nogna buluka na.

6“Jame kaisei mae fufunu kaisei khaꞌaghi ikoi ka nogna nagare na, eghuteuna biꞌo me ghilei tei kasa ka nogna nagare wit keha mae na, ba tei gnhubra fateo u wit teke kulu ukli bubukrei teku mana re teuna, mae teke eni gna khaꞌaghi igne ke folini mae khotogna nagare na eidi gano teke gnhubra ka khaꞌaghi tuare.

7“Jame kaisei mae tusu lao ka mae kheragna fofodu na keha sileni mala reireghi fakelidiu mana, aonu kaisei mae nablau mei me blau sileni tuare, eghuteuna mare laseni mae teke blau tuana, eghuteuna mare lolhoku mae tuana, mae teke blau tuana mala ke tughu fapulo phei phei eghu ka sileni teke blau mana re. 8Nu jame teke theome filoni ghotilo mae ihei teke blau na, ghotilo atha mei mae ihei teke reireghi glepo igne ke uludi hatimare mae mala fate are, eghuteuna hatimare na filo fakeli ka puhi igne glahula neke blau kolho mana ghu theo ghu teuna. 9Jame phei naikno fari pholai eigna kaisei buluka, ba kaisei dongki, ba kaisei vido pohe te kaisei nanaba ngala fifilodire, ne nogna thegna eghu keha naikno na nei jaola ngau keha naikno na teuna, mare ginau na athidi ka fate phei naikno igre. Eghuteuna ihei te cheke chaichaghi ka phei naikno igre na, naikno tuana ginau na phia fata foli fapulo ka mae khotogna na.

10“Eghuteuna jame kaisei mae snakre lao kaisei dongki, ba kaisei buluka, ba kaisei sipu, ba kaisei nafnata glepo te tautagu ka mae kheragna na mala reireghi mana eghu, eghuteuna jame glepo igne jame fnera ghu lehe ghu, ba keha mae naoka mei atha blau tei ghu teu te theome filoni kaisei naikno na. 11Uve, phei naikno igre mala tei ka vido te mala fate na mala nhaꞌa cheke eghu mae kheragna na ka nanghagna LORD, ‘Tutuani fara, iara neke theome falelehe ba atha blauni nou buluka iagho na,’ teu mana igne ngala thofno na. Eghuteuna mae khotogna na mala keliu ngala eghu ka cheke mana igne, eghuteuna mae kheragna na ginau na nake theome tughu glepo teke dofini igne eghu. 12Nu jame teke reireghi teku iagho buluka tuana eghuteuna mei kaisei mae me blau buluka igne ka iagho teuna, iagho ke tughu buluka tuana ka mae khotogna na. 13Jame kaisei khuma mei kathu falehe buluka igne, eghuteuna falalase iagho ka mae khotogna unha teke salaꞌui na teuna, iagho ginauna na theome ke tughu buluka teke kathu khuma tuana.

14“Jame buluka teke toreni iagho ka mae kheramu fofodu na fnera ba lehe ka vido te theome au teu mana jare na, iagho ke tughu nogna mae kheramu na. 15Nu jame au teku mae khotogna na, eghuteuna fnera ba lehe buluka tuana teuna, iagho theome tangomana teke tughu nogna mana na. Jame teke kulu sokahi iagho buluka igne ka mae khotogna na, iagho theome tangomana teke tughuni na buluka igne, naugna sileni teke tusu lao iagho ka mana igne la nabahi.”

Keha vetula eigna u nakarha

16LORD na ne cheke eghu, “Jame kaisei mae toreni kaisei gaꞌase majaghani te theo ihei nga te thuru balugna teu ba te paru mala tolaghi ka naꞌa eghu teu mala au nogna tagna eghu, mae tuana foli gaꞌase igne ka mae kmagna na mala tolaghi ka naꞌa. 17Nu jame te theome magnahagheni mae kmagna na mae igne te tolaghi ka thugna gaꞌase na teuna, mae teke toreni thugna mana na igne foliu ngala praes gna gaꞌase majaghani na.

18“Ghotilo falelehe goro gaꞌase te au naitu te mala falehe naikno are.

19“Ghotilo falelehe mae nalhaꞌu ba gaꞌase te eni puhi te diꞌa ka khuma ba ka bosu ba ka buluka teu are.

20“Naiknore mala fafara ka Iara ngala, theome ka ihei nga. Eghuteuna jame ihei te fafara ka mumuju na, ghotilo falelehe naikno tuana.

21“Ghotilo thosei fakokhoanadi nei paradi eghu naiknodi delei te mei au balumi are. Naugna tifa na ghotilo neke jateula tuana neku Ijep.

22“Ghotilo thosei fakokhoanadi naikno biꞌo nei goro sua eghu te glehe kokoi are. 23Jame te eghu ghotilo na, reꞌe ginau na toreni nogu thotogho iara na, eghuteuna iara ginau na mei mala toghodi. 24Tutuani fara, iara ginau na thono diꞌatagu fara ka ghotilo eghuteuna iara na chekedi mae naokare mala mei falehe ghami ghotilo mala lehe kokodi ghotilo khetomi nei thumi teu are.

25“Jame kmoꞌe ka sileni nogu naikno iara igre na, mare na kaoni keha sileni ka ghotilo, eghuteuna kate tughu fapulo mare u kaoni igne na ghotilo thosei jateula te eni bisnis ra eghu me tore me salaꞌuni nihai teke atha mare na eghu ia. 26Jame kaisei mae kaoni ka ghotilo, eghuteuna tusu ari ka ghotilo nogna phoko na fagaglana gna mala teke tughu fapulo nogna kaoni na teuna, ghotilo ghosei ke tusu fapulo nogna phoko mana na ka narane tuana ame rafi nga eghu. 27Naugna kaisei phoko tuana ngala te mala totoku te mala brana mana thinigna na bongi ro. Jame te theome ke tusu fapulo ghotilo nogna phoko mana na, unha gne na teke totoku te mala thuru mana na? Thono theo fara. Jame te tore mana ka iara mala toghoni teuna, iara ginau na nomhini nogna thore mana na, naugna iara tangomana te kokhonidi naikno te kuma re.

28“Ghotilo thosei cheke fadiꞌa ghau iara LORD, ba cheke fadiꞌani kaisei mae funei te mala reireghidi naikno gre.

29“Ghotilo thosei thodo te atha wit nei oliv oel nei waen mala fafara ka iara. Thumi nalhaꞌu teke kulu karha ka ghotilo are, nei 30buluka nei sipu eghu teke kulu karha are eghu mala nogu iara. Sua buluka nei sipu teu are mala au ka idogna na naba fitu narane, eghuteuna ka fahana narane na ghotilo falelehe mala fafara ka iara.

31“Eghume ghotilo nogu naikno iara ra, ghotilo thosei ima nafnahi buluka ba sipu teke falelehe mata. Ghotilo atha mala faghamu khuma kolho.”

23

Puhi te doglo ranghidi naikno te gnafa

1Mae Moses ne cheke soru ka naiknore chekegna LORD na, ne cheke eghu, “Kate tei ka fate na, ghotilo thosei toutonu chaghi ranghini ihei unha glepo te theome tutuani na, ba toghoni mae ihei te diꞌa puhigna na.

2“Kate tei ka fate na, ghotilo chekeni koba ngala unha te tutuani na, neuba naikno kmana ne kafe phile ka unha te diꞌa na, ghotilo kegra maku ngala ka unha te tutuani na. 3Kate kilo ghami mare te mala toutonu eigna kaisei mae te kuma ka fate na, ghotilo thosei ne mae kuma mana eghu toghoni mae te kuma igne.

4“Kate filoni ghotilo kaisei dongki ba kaisei buluka jifla ka baragna na rikha, neubane nogna nomi mae naoka ghotilo, ghotilo atha ke pulo ka mae khotogna na. 5Kate filoni ghotilo kaisei dongki ba kaisei buluka te tahuni nanhiꞌo biꞌo te uka pari na, ghotilo thosei lisa laoni thuru au naꞌa pari. Neubane nogna mae ihei te tirogna ghami na, ghotilo toghoni nogna mana na ke fakegra hagheni.

6“Jame kaisei mae te kuma tei ka fate eigna kaisei puhi, ghotilo thosei leghuni puhigna fate na mala faparini mana. 7Thosei toutonu chaichaghi mala athini ihei ka fate, ba fate faleheni ihei te theo kaisei nakhibogna na. Te eghu ghotilo na, iara ginau na theome atha koko nakhibomi ghotilo re.

8“Iagho thosei atha sileni ka ihei te magnahaghei nigho iagho te mala cheke chaichaghi ka fate na, naugna sileni igne ginau na fadofu nigho iagho mala theome filo glani iagho unha te doglo na. Nafnata sileni igne mala cheke chaichaghi ngala naikno te keli na.

9“Iagho thosei eni kaisei puhi te diꞌa ranghini naikno gna delei te mei au ka namonomu iagho na. Iagho laseni puhigna naikno te jifla kokoni namono gna na te tei au delei na, naugna ghotilo neke au Ijep tifa na.”

Vetula eigna narane Sabat

10“Ghotilo joꞌu nei salo fodu gano eghu nabagna namno finogha. 11Nu ka fafitu finogha na, ghotilo thosei joꞌu gano. Unha teke kotu haghe jare na, tuare lisa lao ka naikno te kuma re mala atha ima ghedi, eghuteuna lisa lao ka buluka mala ghamu ghedi unha te salaꞌui re eghu. Jateula tuana eghu ngala ghotilo nagare waen nei oliv teure.

12“Ke lamnagna kaisei wik na ghotilo mala loku namno narane kolho, nu ka fafitu narane na ghotilo gnafa ka gloku na. Eghume nomi buluka, dongki, mae gloku, gaꞌase gloku nei naiknodi delei eghu te mei au balumi ghotilo are eghu mala jaola gnafa fakeli ka nodi gloku re.

13“Fanomho fakeli nei leghudi eghu ghotilo unha te cheke iara ka ghotilo igre. Iara theome snakre ghami ghotilo te pogho soru te tarai ghotilo ka mumuju na, ba te chekedi ghotilo nanghadire. Nangha tuare iara theome magnahaghei te nomhidi ka foflomi ghotilore.”

Thilo narane biꞌo mala tarai

14“Ke lamnagna kaisei finogha na ghotilo mala lilisei fadelei thilo narane biꞌo malagu iara.

15“Ghotilo mala khapru ka Gaghamu biꞌo eigna Bret te Theo Isi gna igne mala tarai jateula teke chekeni iara ka ghotilo ia eghu. Ghotilo mala ima bret te theo isi gna igne nabagna fitu narane ka narane teke lilisei iara ka nhigra Abib, naugna ka nhigra igne ngala teke jifla ghotilo Ijep na.

“Eghume kate mei ghotilo ka iara na, ghotilo mala atha mei balumi kaisei famane glepo mala fafara ka iara.

16“Ghotilo mala jaola ke ghatho fapuloni narane biꞌo teke funu atha gano majaghani teke joꞌu ghotilo ka nomi nagare ra.

“Nei ghotilo mala ke ghatho fapuloni narane biꞌo teke au teku ghotilo ka suga tapuale ra, ghotilo neke kulu ukli sisi grep mala eni waen nei oliv mala eni oliv oel neku neke thokei mei nga ka nhigra nakhete na.

17“Iara nomi LORD God ghotilo, iara neke vahidi thilo narane malagna narane biꞌo igne leuleghu finogha na mala mei ghotilo mae nalhaꞌu ra mala tarai ke ulugu iara.

18“Ghotilo thosei fafara ka iara dadaragna sipu na balugna bret te theo isi gna na.

“Eghuteuna ghotilo thosei lilisei kaisei garofa ka fafara igne ghilei ke hamerane.

19“Ghotilo atha mei ka nogna Grorofe Blahi nomi LORD nei God na gano majaghani te thofno keli fara te salaꞌui ka nomi nagare na are.

“Ghotilo thosei kuki sua nanigot na ka kholo chuꞌugna idogna na.”

Engel nogna God na ne tarabana kaisei nabrou

20LORD ne cheke eghu, “Filo si ghotilo, iara ginau na kuruni nogu engel na mala tei ke ulumi ghotilo mala reireghi ghami ghotilo ka nabrou te mala tei ghotilo na. Mana ginau na atha ghami ghotilo tei ka kantri teke kulu tarabana teku iara mala tei au ghotilo tagna teku ia. 21Ghotilo famane fanomho fakeli nei leghudi eghu unha te chekedi mana re. Te theome leghudi ghotilo unha te chekedi mana re, mana ginau na thono diꞌatagna fara ka ghotilo, naugna iara la tusu laohi ka mana nogu nolaghi na. 22Nu jame te thofno leghudi ghotilo unha te chekedi mana re nei edi ghotilo glepo teke chekedi iara ra teuna, iara ginau na kegra tughu ghami ghotilo mala magridi nomi mae naoka ghotilo are. 23Nogu engel iara na ginau na baubatu ghami ghotilo tei au ka nodi namono hatimare mae Amo nei hatimare mae Hit nei hatimare mae Peres nei hatimare mae Kenan nei hatimare mae Hivi nei hatimare mae Jebus, iara ginau na thofno paradi fara mare. 24Ghotilo thosei pogho soru ba tarai ka nodi mumuju god naikno te au ka namono tuare. Ghotilo thosei atha nafnata tharai te edi naikno tuare. Ghotilo roꞌe fahui mumuju god te pogho mare tadi are, nei jaola kuri leuleghu thina blahi te kegra teu ka vido te mala tarai mare na are. 25Jame te pogho soru kolho ghotilo ka iara nomi LORD God na, iara ginau na keli tagu ka ghotilo na tusu ari ghemi gano nei khoꞌu eghu, eghuteuna iara ginau na jaola bara fothi ghami ghotilo ka fogra biꞌo. 26Goro gaꞌase tholaghi te gnafa re mala kafe au thudi hui, eigna iara theome snakreni kaisei gaꞌase ka reꞌe te khoko thugna na, ba te lehe ka thiꞌa idogna na te karha nga na. Iara ginau na snakre ghami ghotilo mala au fabrahu tifa e tifa ka nauthoglu igne.

27“Iara ginau na tusu lao namhagu biꞌo ka naikno nate tei ghotilo tadi are mala mhaghu ghami ghotilo, eghuteuna naikno te tirodi ghami ghotilo are ginau na rikha ghami ghotilo. 28Iara ginau na fabobolodi nomi naoka ghotilo are, hatimare mae Hivi, hatimare mae Kenan nei hatimare mae Hit. Iara ginau na brue fajifladi ka namono aheva nate posa lao ghotilo na. 29Nu iara ginau na theome brue fajifladi naiknore ka kaisei finogha kolho. Jame te eni iara igne na, namono gne ginau na mata thuꞌa, eghuteuna bosu mata igre ginau na mei kmana salaꞌui ka ghotilo. 30Iara ginau na thoghei blaknoi kuru fajifladi nomi naoka ghotilo mala ghilei kmana ghu ghotilo mala ke khotogna namono igne.

31“Iara ginau na tusu ari ka ghotilo vido te funu ka grathagna ke mata ka Thonga Ukru igne tei posa ka Thonga biꞌo ke mosu Mediterenian. Eghuteuna funu ka Khoꞌu biꞌo Iufretis ke raru na tei posa ka namono nagou ke maghati. Eghuteuna iara ginau na tusu ari nolaghi ka ghotilo mala funei frunidi ghotilo naikno te au ka vido glose igne, eghuteuna kate tei ghotilo te ruma ka kantri igne na, ghotilo ginau na brue fajifladi naikno teke kulu au teku jare ra. 32Ghotilo thosei eni kaisei nhaꞌa cheke baludi naikno tuare ba ka nodi mumuju god re. 33Ghotilo thosei snakredi naikno tuare mala au ka nomi kantri na. Jame te snakredi ghotilo te au mare balumi ghotilo na, mare ginau na huhuru ghami ghotilo mala pogho soru ka nodi god thedire.”

24

LORD neke nhaꞌa cheke baludi hatimare mae Israel

1Ke leghugna te tusu lao vetula igre ka naiknore, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho mei ka iara ka thogele igne. Iagho atha balumu mae Eron, nei phei thugna mana ra eghu, mae Nadab ghe mae Abihu ra, nei fitusalei nodi mae funei mae Israel ra eghu. Mare mala mei au fakhabau agne katha vido mala pogho soru ranghi ghau iara, 2nu kaisei iagho ngala te mala mei te namo ka iara LORD na. Eghume na theo kaisei mae ka mae igre nate mei rhegu iara na. Naiknore theome tangomana te haghe ka thogele igne balumu iagho na.”

3Aonu ke leghugna te cheke te gnafa balugna LORD, mae Moses soru ne cheke ka naiknore nogna cheke nei vetula teu LORD igre. Naiknore ne fanomho ka unha te chekedi mae Moses igre ne kafe cheke eghu, “Ghehati ginauna edi gobigna lepo fateo te chekedi LORD igre.” 4Mae Moses ne rioriso soru ka kaisei buka nogna vetula LORD igre.

Hamerane boibongi ka keha narane na, mae Moses neke soru ka naikno te au teu ka pesigna thogele na ne babana kaisei olta mala fafara. Mana ne fakegra haghe nabotho phei thina rhegna olta na ranghidi nabotho phei vikegna Israel. 5Gnafa teuna mae Moses ne kurudi keha mae majaghani mala tei fafara ka LORD. Mare jaola ne fafara keha buluka mala au ka pharikeli balugna God. 6Mae Moses ne lilisei ka keha dis biꞌo vido dadaradi buluka igre eghuteuna atha keha vido dadara na mala fuafusa ke kligna olta. 7Gnafa teuna, mana atha Buka Nhaꞌa cheke te au chekegna LORD igre ne iu’iju ka naiknore. Kate nomhidi chekegna LORD igre, naiknore ne kafe cheke eghu, “Ghehati ginauna thofno leghudi chekegna LORD igre.”

8Aonu mae Moses ne atha dadara te au ka dis na igre ne fuafusa ke klignadi naiknore, ne cheke eghu, “Igne u dadara te mala farerhetagna u nhaꞌa cheke te eni LORD balumi ghotilo gognaro igne.”

9-10Ke leghugna igne, mae Moses, mae Eron, mae Nadab, mae Abihu nei fitusalei nodi mae funei hatimare mae Israel igre eghu ne haghe ka thogele na, ne filoni nodi God mae Israel igne. Ke paridi ghahegna God igre au kaisei glepo te jateula thina tataba te klino fara jateula maloa teu fifilogna na, famane thina igne mare kiloni “safa”. 11Tutuani fara, mare neke thofno filoni tathagna God, nu mana neke theome goigonidi mare. Thono theo fara. Aonu mare ne ima fodu ka vido igne.

Mae Moses ne haghe ka Thogele Sanai

12Ke leghugna igne, LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho haghe ka thogele igne mala mei kegra rhegui iara. Iara ginauna tusu ari ka iagho phei thina tataba teke rioriso soru iara vetula ke klignadi igre mala tei iagho farirhiudi naikno ra.”

13Aonu mae Moses ghe mae Josua ne tarabana ne jifla ne tei, eghuteuna mae Moses ne haghe ka nogna thogele God na. 14Ulu lahu na mae Moses ne cheke eghu ka nodi mae funei hatimare mae Israel, “Ghotilo ofou ka vido igne mala ke ghilei pulo mei ghepa. Eron ghe mae Huri igre nate au teu balumi ghotilo agne na. Ihei ka ghotilo te au nogna cheke fadiꞌa diꞌa ranghini kheragna fofodu na, ghotilo tei filodi phiamare mala fadoglini phiamare puhi tuana.”

15Ke leghugna te cheke te gnafa ka hati mae funei igre na, mae Moses ne haghe kligna ka Thogele Sanai na, eghuteuna khoveo na mei ne toku tafruni thogele na. 16-17Ka vido tuana naiknore ne filoni nogna nolaghi biꞌo God na ne soru mei jateula khaꞌaghi biꞌo neu ke kligna thogele. Thogele na ne thafru ka khoveo nabagna namno narane. Eghuteuna ka fafitu narane na, LORD haghe ka thogele na au neu ka khoveo na ne eha laoni mae Moses. 18Aonu mae Moses ne haghe ka thogele na ne tei ke lamna khoveo, aonu mana ne au jare nabagna phia tutu narane nei phia tutu bongi.

25

LORD ne toredi naiknore mala atha mei glepo mala eꞌei nogna suga tapuale God

1Aonu kate au teu mae Moses ka thogele igne, LORD ne cheke eghu ka mana, 2“Chekedi naiknodi Israel ra mala atha mei nodi fafara re ka iara. Eghuteuna iagho atha mei unha te magnahaghei totogho mare ka nafnata gaoghatho te keli.

3“Igre u nafnata glepo te mala atha te mei ghotilo ka iara re: gol nei silva nei bras, 4nei koten te blu nei ukru, nei pohe vegha teke hohoro ka khakla sipu, nei famane pohe teke hohoro ka khakla nanigot, 5nei guli sipu nalhaꞌugna te eni faꞌukru, guli vena, thaba gaju akesia, 6oliv oel mala juta, sitha mala gahu insens, nei oel blahi mala taofidi mae pris, 7famane thina ukru te kiloi soham, baludi keha nafnata famane thina mala famamhaku ka nodi phoko blahi te brahu hatimare mae pris te kiloi efod, nei paos te fagefe soru mare ka babango dire.

8“Iagho ginauna chekedi naikno ra mala hohoro kaisei nogu vido blahi iara, eghuteuna iara ginauna au fari hoteidi mare. 9Eghuteuna ghotilo mala horo Suga Tapuale te Blahi igne nei gobigna lepo te mala au ke lamnagna suga igne, thofno leghuni unha nate falalase iara ka iagho igne.”

Bokis Blahi eigna nogna nhaꞌa cheke LORD

10LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna chekedi naikno ra mala eni kaisei bokis blahi ka thaba akesia, brahugna na kaisei gobi nabotho glima sentemita, eghuteuna krepagna na namno salei fitu sentemita. Eghuteuna haghegna na namno salei fitu sentemita. 11Ghotilo ghiha ka famane gol vido te gnafa ke lamna nei ke kosigna teure. Eghuteuna ghotilo ginauna eni kaisei nhugha ka gol lithui bokis igne. 12Eghuteuna ghotilo ginauna edi fati ring ka gol, eghuteuna ghotilo fagefe haghe fati ring igre ka fati gahegna bokis igne, phei ka keha phile na nei keha phei ka keha phile na. 13Eghuteuna ghotilo edi phei gaju brahu mala pala ka thaba gaju akesia, eghuteuna ghotilo ghiha tafru ka gol. 14Aonu ghotilo toghu tei phei gaju igre ke lamnadi ring igre ka phei philegna bokis igne mala pala. 15Eghuteuna ghotilo ginauna thosei koko phei gaju igre, nu phei gaju igre mala au fabrahu ka ring igre. 16Eghuteuna phei thina tataba te rioriso soru nogu Nhaꞌa Cheke iara ke klignadi igre, iara ginauna tusu ari ka ghotilo, eghuteuna ghotilo mala lilisei phei thina igre ke lamna bokis.

17“Ghotilo ginauna horo fofothogna bokis igne ka famane gol. Brahugna na thokeni kaisei gobi nabotho glimai sentemita, eghuteuna krepagna na thokeni namno salei fitu sentemita. 18Ghotilo ginauna horo phei mumuju engel ka gol eghuteuna baghi gna na tutu famaku ka hama. Eghuteuna ghotilo lilisei phei engel igre kligna ka phei khukrudi thotokugna na, 19eigna phei igre thofno vidogna thotokugna na. Kaisei engel kegra fei nheta, eghuteuna keha engel na kegra fei mairi. 20Phei engel igre fari totoi ke kligna bokis, eghuteuna filo soru ka thotokugna bokis igne. Eghuteuna baghidi re fnerha ke kligna bokis. 21Ghotilo ginauna hata phei thina nate tusu ari iara ka iagho igre mala lilisei lamna ka bokis igne, eghuteuna ghotilo atha thotokugna mala bobotho famaku. 22Iara ginauna thafo nigho nei cheke balumu iagho eghu ke kligna gna bokis igne, farihoteidi phei engel igre. Iara ginauna mei thafo nigho ka vido igne, iara ginauna tusu ari nogu chekere ka iagho mala leghudi ghotilo naiknomi Israel.”

Tevo malagna Bret Blahi na

23LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Ghotilo ginauna horo kaisei tevo ka thaba gaju akesia. Brahugna na thokeni nheva salei sentemita, eghuteuna krepagna na thokeni phiatutu glima sentemita, eghuteuna haghegna na thokeni namnosalei fitu sentemita. 24Ghotilo sesere thabagna re ka famane gol, eghuteuna ghotilo eni kaisei nhugha ikoi ka gol mala lalaoni ligoho tevo igne. 25Kligna ka tevo igne, ghotilo horo kaisei reil lithui, eghuteuna haghegna reil igne thokeni fitusalei glima milimita. Eghuteuna ghotilo horo kaisei nhugha ikoi ka gol mala lalaoni faligohoni reil ikoi igne. 26Ghotilo edi fati ring ka gol malagna tevo igne, eghuteuna fagegefe ka fati khukru rhedi ghahegna re. 27-28Ring igre mala loku famakudi phei gaju te mala palagna tevo igne, eghuteuna au rhegna reil ikoi igne. Eghuteuna ghotilo edi phei gaju brahu mala pala tevo igne ka thaba gaju akesia eghuteuna toku tafru ka gol. 29Eghuteuna ghotilo edi gobigna lepo tuare ka tevo igne ka thofno famane gol. Igre tapera nei dis, baludi kapu nei botol eghu nate edi ghotilo te mala lilisei waen te mala fafara ghotilo ka iara na. 30Eghuteuna ghotilo lilisei ka tevo igne Bret Blahi te mala fagaglana gna te au iara balumi ghotilo na, bret igne ginauna au fabrahu ke ulugna vido te au iara na.”

Vido mala lilisei juta

31LORD ne cheke eghu, “Ghotilo atha famane gol mala horo keha thaba mala lilisei juta. Eghuteuna ghotilo tutu gol igne mala ei pesigna nei khegragna eghu. Kapu mala lilisei juta oel ke kligna gna, ghotilo edi kapu igre mala jateula flaoa eghu, eghuteuna thinigna te gnafa mala kaisei vido gol kolho. 32Ghotilo edi namno grege ka khegra igne, thiloi ka keha phile na eghuteuna keha thiloire ka keha phile na. 33Ka namno grege igre, ghotilo edi thilo sisi ka gol te jateula sisi gaju amon teu filodi re. 34Eghuteuna ka khegra igne, ghotilo edi fati sisi ka gol te jateula sisi gaju amon teu filodi re. 35Iagho lilisei kaisei sisi ka thilo vido aheva te loku fodu namno grege igre ka khegra igne, eghuteuna kaisei sisi ke kligna gna khegra igne. 36Ghotilo tutu famaku thaba te mala lilisei juta baludi sisi nei grege teu igre ka kaisei vido gol kolho.

37“Ghotilo edi fitu juta oel malagna frem igne, eghuteuna lilisei kligna mala phae ke ulugna. 38Ghotilo ei phapala mala chochomi khaꞌaghi nei tapera ka famane gol. 39Ghotilo atha tolufulu fati kilo famane gol mala horo thaba igne mala lilisei juta nei thua nafnotu tagna. 40Kate edi ghotilo glepo igre, ghotilo mala thofno leghu fakelidi unha teke chekedi iara ka ghotilo ke kligna thogele ra.”

26

Nogna Suga Tapuale te Blahi LORD

1LORD ne cheke eghu ke mae Moses, “Iagho ginauna eni kaisei nogu Suga Tapuale te Blahi iara ka nabotho vido famane pohe brahu te vegha. Iagho valakasi ka ghajo blu, nei ghajo ngonge, nei ghajo ukru. Eghuteuna mae ihei te lase eni gloku igne, mana mala susuki kaisei thotoghale engel ka vido pohe igre. 2Ghotilo edi nabotho vido pohe igre kaisei nanabadi, brahudire thokedi nabotho phei mita namno salei sentemita, eghuteuna krepadire mala thokedi kaisei gobi nhana salei sentemita. 3Iagho atha glima vido pohe igre mala susuki fodu mala kaisei pohe biꞌo kolho, eghuteuna iagho mala eni jateula tuana eghu ka keha glima vido pohe igre. 4Eghuteuna iagho mala edi ring ka pohe blu igre eghuteuna iagho lilisei ka khukrudi phei pohe biꞌo tuare. 5Glimafulu ring ka kaisei pohe biꞌo, eghuteuna glimafulu ring ka keha pohe biꞌo na. 6Aonu iagho mala edi glimafulu thagho gol mala tudu phei pohe biꞌo igre mala jateula te kaisei pohe eghu malagna suga tapuale na.

7“Eghuteuna iagho ginauna mala ke edi nabotho kaisei vido pohe ka khakla nanigot mala toku tafru Suga Tapuale te Blahi igne. 8Iagho edi nabotho kaisei vido pohe igre mala kaisei nanaba kolho, brahudire thokeni nabotho thilo mita glimafulu sentemita, eghuteuna krepadire thokeni kaisei gobi nhanasalei sentemita. 9Iagho atha glima vido pohe mala susuki fodu mala eni kaisei pohe biꞌo kolho, eghuteuna iagho eni igne mala nanaba ka keha namno vido pohe are. Eghuteuna iagho mala eni fafamno vido fapea pohe igne mala gefe soru ka katha vido, brahugna na nhevasalei sentemita ke ulugna suga tapuale igne. 10Eghuteuna iagho edi glimafulu ring ka kaisei pohe mala lilisei ka khukrugna pohe biꞌo igne, eghuteuna ke edi glimafulu ring mala lilisei ka khukrugna keha pohe biꞌo na. 11Aonu iagho edi glimafulu thagho ka bras mala tudu phei pohe biꞌo igre mala kaisei pohe biꞌo kolho malagna suga tapuale igne. 12Kate lisei haghe iagho suga tapuale igne, iagho mala eni vido pohe teke salaꞌui igne mala fagefe soru ke leghu. 13Pohe biꞌo igne mala gefe soru tei posa ka glosero nabagna phiatutu glima sentemita salaꞌuni famane pohe vegha biꞌo tuana. Ka nafnata puhi igne tangomana te thofno toku thafruni suga tapuale igne. 14Eghuteuna iagho mala susuki phei glepo mala toku tafru thagrugna suga tapuale igne, kaisei na eni ka guli sipu nalhaꞌugna te ukru, eghuteuna keha na, iagho eni ka guli vena.

15“Eghuteuna iagho ginauna atha thaba ka gaju akesia mala edi thaba ka gringni gna Suga Tapuale te Blahi na. 16Brahudi khegradi thaba te gnafa igre, mala thokeni fati gobi glimafulu sentemita. Eghuteuna brahudi reil te gnafadi khukrudi thaba igre, mala thokeni namnosalei fitu sentemita. 17Eghuteuna ka khukrudi thaba igre pari na, kafe au phei vido thaba mala soru pari lamna ka pesidire. Iagho mala kafe edi gnafa thaba gna suga tapuale igne ka nafnata puhi igne kolho. 18Eghuteuna iagho mala edi varadaki thaba mala lilisei ke matagna suga tapuale igne. 19Eghuteuna mare na edi phiatutu pesidi ka silva mala tangomana thaba igre te kegra haghe tadi. Thaba te gnafa igre au phei pesidi tagna, mala tangomana phei vido thaba ka khukru gna thaba igne te kegra haghe tadi. Thaba te gnafa te au phei pesi tagna igne mala tangomana phei thaba ka khukru gna thaba igne mala tei lamna ka phei pesidi re. 20Malagna ke rarugna suga tapuale igne, mare na edi keha varadaki thaba, 21eghuteuna mare edi phiatutu pesi ka silva mala tangomana thaba igre te mala kegra maku tadi, phei thaba ke pari ka sulukhu te gnafa. 22Aonu mare na edi keha namno thaba mala lilisei ke mosu gna suga tapuale igne. 23Mare ginau na edi keha phei mala au ka phei sulukhu ke leghugna suga tapuale igne. 24Phei thaba ka sulukhu na famane loku fodu, funu ka pesigna na ghilei thokeni ring gol kligna ka thaba igne. Eghuteuna mare edi phei sulukhu thaba igre ka nafnata puhi igne. 25Aonu, mare na edi nhana thaba igre, eghuteuna edi nabotho namno pesi ka silva mala tangomana thaba igre te kegra haghe tadi.

26“Mare na edi nabotho glima vido thaba brahu ka gaju akesia mala tei kasa ka thaba igre. Glimai ka vido thaba brahu igre mala loku famakudi thaba di gringni ka kaisei phile ka suga tapuale igne, 27eghuteuna glimai mala loku famaku thaba ka gringni ke keha phile na, eghuteuna glimai mala loku famaku gna thaba ka gringni ke leghu na. 28Eghuteuna vido thaba brahu farihoteidi thaba igre, funu ka kaisei khukru gna gringni na ghilei thokeni keha khukru te mala loku famaku gna gringni igne. 29Mare na ghiha tafru thaba igre ka gol. Eghuteuna mare edi ring gol mala loku haghedi vido thaba te brahu igre. Eghuteuna mare jaola na ghiha tafru vido thaba te brahu igre ka gol.

30“Igne puhi nate eni iagho kate kegra haghe suga tapuale igne thofno leghuni gaoghatho te chekeni iara ka iagho ke kligna thogele igne.

31“Mare na susuki kaisei pohe biꞌoi. Mae iheire te lase edi re, mare atha famane pohe vegha, nei ghajo blu, nei ghajo ngonge, nei ghajo ukru, aonu mare na susuki thotoghale di engel ka pohe biꞌo igne. 32Eghuteuna mare na edi fati khegra ka gaju akesia, eghuteuna mare ghiha tafru khegra igre ka gol. Eghuteuna mare edi fati pesidi igre ka silva, eghuteuna pesidi igre thofno nabadi fara khegra igre. Mare jaola na edi thagho ka gol, mala lilisei kligna ka khegra igre mala fagegefe pohe biꞌo igne tadi. 33Iagho mala fagegefe pohe biꞌo igne ka thagho teke horo ka gol, mala fofota gna chogho biꞌo ke lamnagna suga tapuale igne ka phia vido. Chogho ululahu igne mare kiloni Chogho Blahi, eghuteuna keha chogho na au ke dela gna, Thofno Chogho Blahi igne. Eghuteuna iagho mala lilisei lamna ka Thofno Chogho Blahi igne nogu Bokis Nhaꞌa Cheke Blahi iara na. 34Eghuteuna iagho lisei lao fofotha gna Bokis Nhaꞌa Cheke Blahi. 35Eghuteuna iagho lisei lao Tevo malagna Bret Blahi na, eghuteuna Thaba te mala lilisei gna juta ke lamnagna Chogho Blahi. Tevo malagna Bret Blahi igne au ke raru eghuteuna Thaba malagna juta na au ke mata ke lamna gna Chogho Blahi.

36“Mare na enila kaisei pohe biꞌo ka famane pohe vegha, eghuteuna mare susuki thotoghale tagna, ka ghajo te blu, nei ka ghajo te ngonge, nei ka ghajo te ukru. Pohe biꞌo igne mala fofotho ke ulugna suga tapuale igne. 37Mare na edi glima khegra ka gaju akesia, eghuteuna mare lilisei thagho teke eni ka gol kligna kate mala fagegefe gna pohe biꞌo igne. Eghuteuna mare na toku tafru khegra igre balu gol, eghuteuna mare edi glima pesi ka bras maladi khegra igre.”

27

Olta mala gahu fafara

1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Iagho ginauna eni kaisei olta ka thaba gaju akesia. Olta igne kaisei nanaba kolho, brahu gna nei krepa gna teuna thokeni phei gobi varadaki glima sentemita, eghuteuna haghe gna na thokeni kaisei gobi tolufulu glima sentemita. 2Mare na edi fati glepo te jateula hona buluka te fakegra haghe ka fati phile gna olta na mala kaisei thongana kolho ka olta igne. Eghuteuna mare na ghiha tafru olta igne ka bras. 3Eghuteuna mare na ei baket mala nanhaꞌa nakrofu. Eghuteuna edi sevol ikodi, nei dis, nei foke nei baket mala lilisei sisibe ngaja ba nakrofu khaꞌaghi te ngaja teu. Gobigna lepo igre mare edi ka bras. 4-5Eghuteuna mare eni kaisei kharaꞌo teke hohoro ka u bras waea. Mare nhaꞌa lao kharaꞌo igne pari ka reil na mala soru lamna fari hotei rhegna olta igne, theome thoke pari. Eghuteuna mare edi fati ring ka bras, mala gefe ka fati phile gna kharaꞌo igne. 6Mare na jaola edi phei gaju mala pala gna olta igne ka thaba gaju akesia, eghuteuna mare ghiha tafru phei gaju igre ka bras. 7Mare huta tei phei gaju igre mala tei ruma ka ring te au ka phei phile gna olta igne. 8Mare horo olta igne ka thaba, eghuteuna thora jateula bokis eghu. Mare mala eni igne thofno leghuni gaoghatho teke chekeni iara ka iagho ke kligna gna thogele igne.”

Glalaba te lithui ka Suga Tapuale te Blahi

9LORD ne cheke eghu, “Mare na eni kaisei bara malagna glalaba te lithui ka Suga Tapuale te Blahi. Mare na susuki kaisei pohe brahu ka famane pohe vegha, mala fagegefe ka bara igne lithuini glalaba igne. Ke mata gna bara igne, brahu gna pohe igne thokeni phiatutu glima mita. 10Eghuteuna au varadaki khegra baludi varadaki bras pesi mala kegra haghe tagna. Mare fagefe haghe pohe brahu igne ka thagho teke horo ka silva igre. 11Eghuteuna ke raru na, nanaba kolho ke mata na.

12“Eghuteuna malagna ke mosu na bara gna pohe na thokeni varadaki phei mita glima fulu sentemita. Eghuteuna au nabotho khegra nei nabotho pesi te mala kegra haghe tadi re. 13Eghuteuna ke maghati gna bara igne aheva te au grengatha tagna na, brahu gna na jaola thokeni varadaki phei mita glima fulu sentemita. 14-15Mare edi phei pohe biꞌo maladi phei philedi grengatha igre. Brahu gna kaisei pohe na thokeni namno mita fitu salei glimai sentemita, funu ka grengatha na tei thoke ka sulukhu na. Eghuteuna au thilo khegra baludi thilo pesidi te mala kegra haghe di re. Ka keha phile grengatha na, gobigna lepore nanaba kolho.

16“Eghuteuna mare na eni kaisei pohe mala bobotho grengatha gna glalaba igne. Brahu gna pohe igne na thokeni nheva mita. Mare na eni ka famane pohe vegha, eghuteuna susuki thotoghale tagna ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. Eghuteuna au fati khegra baludi fati pesidi te mala kegra haghe di re. 17-18Mare na atha silva mala ei reil te mala loku haghedi khegra ka bara igne. Eghuteuna mare atha silva mala ei thagho mala fagefe haghe pohe brahu igne. Eghuteuna mare edi pesidi re ka bras. Glalaba igne mala thokei phia tutu glima mita, nei krepa gna thokeni varadaki phei mita glima fulu sentemita. Haghe gna bara te lithuini thokeni phei mita varadaki glima sentemita. Iagho atha thofno pohe vegha te keli fara malagna bara igne. 19Eghuteuna mare atha bras mala horo peg mala tuge sukha lamna glose mala haru gnarho gna Suga Tapuale te Blahi nei gnarho gna bara na.

Puhi te mala reireghi fakelidi juta

20“Cheke ka naiknodi Israel, mare mala hata mei thofno famane oliv oel maladi juta di Thaba mala lilisei Juta lamna ka Suga Tapuale te Blahi na, mala phae fabrahu. 21Leuleghu bongi na, Eron na fakasa juta re ka Thaba te lilisei Juta, eghuteuna mana fiofilodi mala phae ke ulugu iara ghilei hamerane. Thaba te mala lilisei Juta igre mala au ke ulugu iara ke lamna Suga Tapuale te Blahi ke kosi ka pohe te bobotho Chogho te Thofno Blahi fara na aheva te au Bokis Blahi na. Ghotilo naiknodi Israel mala leghuni fabrahu vetula igne.”

28

Pohe maladi mae pris

1LORD neke cheke eghui ka Moses, “Iagho ginauna mala kiloni thabusimu iagho Eron nei mae thugna mana ra, mae Nadab, Abihu, Eleasa nei mae Itama, iara vahidi mare ka naiknodi Israel mala taofi pris mala loku ranghi ghau iara. 2Iagho mala susuki nodi pohe mae pris malagna thabusimu iagho Eron, mala famane keli filogna eghuteuna naiknore tangomana te ghatho tahuni mana. 3Eghuteuna iagho mala kilo meidi mae teke tusu lao iara glalase tadi ra mala susuki nodi pohe mae pris. Mare mala susuki pohe malagna Eron, mala taofini mana mala loku jateula pris biꞌo eghu. 4Iagho mala chekedi mare mala susuki kaisei paos mala babaꞌo ka babango gna na, balugna kaisei pohe te kiloni mare efod, nei kaisei pohe te kiloni tunik, eghuteuna keha pohe brahu na mala fahaghe ke kligna pohe tunik. Eghuteuna mare mala eni kaisei khepi, nei kaisei nhugha brahu ka pohe. Mare mala susuki pohe igre malagna thabusimu Eron baludi thugna mana ra, mala tangomana mare te loku ranghi ghau iara jateula pris eghu. 5Mae igre mala atha famane pohe vegha mala susuki pohe igre. Eghuteuna mare mala atha ghajo blu, ngonge, ukru nei ghajo teke edi mare ka gol, mala lalaoni pohe igne.”

6LORD neke cheke eghui, “Mae iheire te lase edi gloku igre mala atha famane pohe vegha mala eni kaisei pohe te kiloi efod. Eghuteuna mala susuki tothoghale tagna ka ghajo blu, nei ngonge nei ukru, nei ghajo teke eni ka gol. 7Eghuteuna mare edi phei nhugha ka phei phile gna efod mala tei ke kligna fafra gna pris mala haru famaku. 8Eghuteuna mare ke jaola eni ngala keha nhugha na ka efod igne mala kaisei nanaba pohe ghe ghajo igre, mala thofno horoghoto ka efod igne mala haru famaku ka soro na lithu ka thiꞌa na. 9Mare atha phei famane thina ukru te kilodi soham, eghuteuna mare ghagra nanghadi nabotho phei thugna Jekop re ka phei thina igre. 10Funu ka mae teke karha ulu lahu na, iagho mala ghagra nanghadi namno mae thugna nalhaꞌu ka kaisei thina, eghuteuna nanghadi keha namno thugna nalhaꞌu re ka keha thina na. 11Iagho vahini kaisei mae te lase ghagra nanghadi mare ke klignadi phei thina igre. Eghuteuna mare atha famane gol mala edi phei glepo jateula sisi ikodi te mala loku ka phei thina igre eghu. 12Aonu mare lilisei phei thina igre ka phei nhugha ka fafra gna efod igne mala kakhana nabotho phei vikegna Israel. Ka puhi igne, kate mei Eron ke ulugu iara LORD, mana ginauna mala pala nanghadi vikemi ghotilo re ka fafragna mana na, eghuteuna ginauna ghatho ghami ghotilo fabrahu. 13-14Eghuteuna iagho atha famane gol mala edi phei glepo ikodi jateula sisi eghu mala edi phei phukri ikodi, aonu lilisei glepo igre ka phei fafra re nhughagna efod igne.”

Paos te mala fagefe lao ka soro gna mae pris

15“Mae iheire te lasedi gloku igre, mare na eni kaisei paos te mala fagefe lao ka soro gna mae pris. Mare ginauna mala laseni unha te magnahagheini iara te mala eni ghotilo na. Mare na eni paos igne ka nafnata famane pohe vegha nei ghajo te eni mare ka efod igne, eghuteuna mare susuki nafnata thotoghale igre tagna jateula te edi mare ka efod igne eghu. 16Mare na lolhopo pohe igne mala eni paos, mala kaisei nanaba, brahu gna nei krepa gna teu re varadaki phei sentemita. 17Ke ulugna paos igne, mare famamhaku fati thura ka famane thina. Ka thura ulu lahu na, mare famamhaku kaisei thina ukru mare kiloi odem, eghuteuna kaisei thina rija mare kiloi piteda, eghuteuna kaisei thina kakarha mare kiloi bareket. 18Fapea thura na, mare na famamhaku kaisei thina kakarha mare kiloi nofek, eghuteuna kaisei thina blu mare kiloi sapia, eghuteuna kaisei thina vegha mare kiloi iahalom. 19Ka fatilo thura, mare na famamhaku kaisei thina ukru mae kiloni lesem, eghuteuna kaisei thina vegha mare kiloi sebo, eghuteuna kaisei thina ngonge mare kiloi ahelama. 20Eghuteuna fafati thura na, mare na famamhaku kaisei thina rija mare kiloi tasis, eghuteuna kaisei thina ukru mare kiloi soham, eghuteuna kaisei thina kakarha mare kiloi iasefa. Eghuteuna mare na atha famane gol mala edi nabotho phei glepo jateula sisi ikoi te mala atha thina ra eghu. 21Ka puhi igne, mare na famamhaku nabotho phei thina te nabadi thugna Jekop, igre nabotho phei vikegna Israel. Eghuteuna ke kligna di nabotho phei thina igre, mare ghagra nanghadi nabotho phei thugna Jekop, eghuteuna thina te gnafa igre au kaisei nangha tagna.

22“Mare atha famane gol mala edi phei gnarho ikodi mala haghegna paos igne ka efod. 23Mare na edi phei ring ka gol, eghuteuna famamhaku phei ring igre ka phei sulukhu ka thagrugna paos igne. 24Aonu mare na famamhaku phei gnarho gol ka phei ring te loku fodu ka phei sulukhu gna paos igne. 25Eghuteuna mare na famamhaku keha khukru di phei gnarho igre ka phei glepo ikodi jateula sisi te au ka nhugha fafra gna efod. 26Eghuteuna mare na edi phei ring ka gol, eghuteuna famamhaku phei ring igre ka phei sulukhu ke pari gna paos igne. 27Eghuteuna mare nake edi keha phei ring ka gol, mala famamhaku ka pesi gna nhugha fafra gna efod, rhegna vido te mala tudu ka famane nhugha lithui ka thiꞌa gna na. 28Aonu mare na atha phei gnarho blu, eghuteuna famamhaku phei ring igre ke pari gna paos igne mala tudu ka phei ring gna efod. Gnarho blu igne mala haru fakeli paos igne ka thagrugna nhugha gna efod igne mala theome tangomana te thugha tafri na.

29“Kate mei Eron ke ulugu iara LORD lamna ka Chogho Blahi na, mana mala babaꞌo ka babango gna na paos te au nanghadi nabotho phei vikegna Israel igne, mala tangomana iara te ghatho ghami ghotilo fabrahu na. 30Eghuteuna mana mala lilisei phei thina igre, Urim ghe Tumim, lamna ka paos te babaꞌo mana ka babango gna na igne, mala au fabrahu ka babango gna mana na kate mei mana te kegra ke ulugu iara. Ka puhi igne, leuleghu fata ke ulugu iara na mana kegra haghe ulu ka vido te au iara na, mana ginauna tangomana te atha phei thina igre mala laseni iagho unha iara LORD iara magnahaghei te eni iagho na.”

Keha pohe na malagna Eron

31Mare na eni keha pohe na malagna Eron mala kulu fahaghe, eghuteuna ame fahaghe nga mana efod igne ke kligna. Mare na eni pohe igne ka famane pohe blu. 32Mare na susuki kaisei pohe brahu te au khora fari hotei kligna ka pohe igne mala grara gna pris. Eghuteuna mare susuki kaisei vido pohe te maku faligohoni grara gna pohe brahu igne, mala theome ghosei breku. 33-34Falithui ni pesigna pohe igne, mare susuki thotoghale sisi pomegranet. Mare edi thotoghale igre ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. Mare jaola edi belo ikodi ka famane gol, aonu mare fagegefe lithui belo ikodi igre ka pesi gna pohe igne. Mare kafe fagegefe kaisei belo fari hotei ka phei thotoghale di pomegranet igre. 35Leuleghu fata kate eni Eron nogna gloku na, mana mala pipichi pohe brahu igne. Mana mala pipichi pohe igne mala taitanhi belo igre leuleghu fata kate mei mana lamna ka Chogho Blahi na te kegra ke ulugu iara LORD na, eghuteuna leuleghu fata na mana jifla ke tei. Glahu lehe mana jame te theome fahaghe mana glepo igre.

36Mare na atha kaisei vido famane gol ikoi ne eni kaisei medol tagna. Mare na famane tuge fatataba, eghuteuna ghagra cheke igre ka thagrugna:

“Blahi ka LORD.”

37Eghuteuna mare na atha kaisei vido gnarho blu ne famamhaku medol igne mala fagegefe ke ulugna khepi te fahaghe mae pris biꞌo na. 38Eron mala lilisei medol igne ka grere gna na. Igne fagaglana te atha mana glepo te jafra glahu te edi naiknodi Israel kate fafara mare ka iara. Mana mala eni igne mala gleꞌa iara LORD ka glepo blahi te tusu mei mare ka iara.

39“Mare na jaola susuki pohe brahu malagna Eron ka famane pohe vegha. Eghuteuna atha famane pohe vegha mala susuki nogna khepi Eron. Mare na jaola edi nogna nhugha mana ka famane pohe vegha eghuteuna susuki tothoghale tagna mala lalaoni. 40Eghuteuna iagho mala edi pohe brahu, nei nhugha, nei jaola khepi maladi thugna mana re, mala famane mare filodi re eghuteuna naiknore tangomana te ghatho tahudi mare. 41Iagho mala toghoni thabusimu Eron nei thugna mana re, mala fahaghe pohe igre. Aonu iagho mala tofa oel blahi ka phaꞌudi mare re mala fablahidi mare, mala tangomana mare te eni nogna gloku pris na ranghi ghau iara.

42“Eghuteuna iagho jaola atha famane pohe vegha mala susuki nodi trasis kmoꞌedi mare, mala fahaghe mare mala tatafru fakelidi thedi. Trasis igre mala thafru thinidi re funu ka thiꞌa soru thoke ka phupuku. 43Eron baludi thugnare mala fahaghe trasis igre kate mei mare lamna ka Suga Tapuale te Blahi na mala thafoni God, ka narane te mei loku mare ka olta ke lamnagna Chogho Blahi na. Mare mala eni igne, glahu lehe mare.

“Eron baludi thugna re, nei iheire nate karha mei ke leghu re, mala leghuni fabrahu vetula igne.”

29

Vetula te mala taofini mae Eron nei thugna mana re

1LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Igne unha nate eni iagho kate taofidi mae Eron nei thugna manare teu te mala loku mare nogna gloku mae pris na ranghi ghau iara. Iagho mala atha kaisei sua buluka nalhaꞌugna nei phei sipu nalhaꞌudi te theo kaisei thona ka thinidire. 2Eghuteuna iagho atha flaoa teke horo mare ka famane wit mala edi thilo nafnata bret te theo isi tagna. Kaisei nafnata na iagho tetego jateula te edi ghotilo ra eghu. Keha nafnata na, iagho mala nhaꞌa lao oliv oel tagna ame tetego nga teu ghotilo ra. Eghuteuna fatilo nafnata na, iagho mala edi keha bisket, eghuteuna ke leghu kate muitahi reꞌe na, iagho ghiha oel tadi. 3Eghuteuna kate aknu falehe iagho buluka nalhaꞌugna nei phei sipu nalhaꞌudi teu igre te mala fafara ka iara na, iagho mala fafofodu kaisei kharaꞌo ka thilo nafnata bret igre mala atha mei ka iara. 4Iagho atha Eron baludi thugna ra mala mei kegra ka grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na mala thafoni God, eghuteuna iagho faꞌapudi mala gae ka tathagu iara na. 5Iagho atha phoko blahi ra mala fahaghe mae Eron. Pohe igre eghu: pohe brahu, eghuteuna pohe igne mala pipichi ke pari efod, eghuteuna efod, eghuteuna paos. Eghuteuna iagho mala haru efod igne ka nhugha gna na. 6Iagho nhaꞌa lao nogna khepi mae pris biꞌo na ka phaꞌugna mana na, eghuteuna iagho atha gol medol blahi na famamhaku ke ulugna khepi igne. 7Eghuteuna iagho atha oel blahi igne mala tofa ka phaꞌugna mana na mala taofini mana. 8Eghuteuna iagho atha mei thugna mana ra, mala fahaghe mare pohe blahi igre, 9balu nodi khepi mae pris. Iagho jaola atha nodi nhugha mare, mala fahaghe mae Eron baludi thugna manare. Igne puhi te mala leghuni iagho kate taofi pris Eron baludi thugna mana re. Ginauna vikegna Eron igre mala nogu pris iara fabrahu, eghuteuna leuleghu fata na mare ginauna mala loku ranghi ghau iara.

“Nogu vetula iara igne ginauna au fabrahu na theo ka huigna.

10“Iagho atha mei buluka nalhaꞌugna na ke ulu Suga Tapuale te Blahi, eghuteuna chekeni Eron baludi thugna ra mala habo ka phaꞌugna na. 11Iagho aknu falehe buluka tuana ke ulugu iara LORD, thofno ke ulugna grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na. 12Iagho atha katha dadara, eghuteuna nhaꞌa lao geghesumu na lamna, eghuteuna ghiha ka fati khukrugna olta na. Eghuteuna iagho atha dadara te au teu igne mala tofa ka pesigna olta igne. 13Aonu iagho atha garofa te thafru ka thiꞌagna buluka nalhaꞌugna igne, eghuteuna iagho atha fajifla famane vido ka khebugna na, eghuteuna phei chauchaugna balu garofa teke au tagna na, eghuteuna iagho gahu fahui ke kligna olta. 14Fafara igne mala doglo mae pris gre ka tathagu iara na. Nu nafnahi balu guligna, nei glepo diꞌa te gnafa lamna ka thiꞌagna na, iagho atha tei mala gnubra ke kosi nou namono. Iagho fafara buluka nalhaꞌugna igne mala atha koko nakhibodi hatimare mae pris.

15“Iagho atha mei kaisei ka phei sipu nalhaꞌudi igre, eghuteuna Eron balu thugna re mala habo khamedi re ka phaꞌugna na. 16Eghuteuna iagho aknu falehe sipu igne, eghuteuna atha dadaragna na, eghuteuna fuafusa ka fati gerigna olta na. 17Iagho vaevahe faꞌikoi sipu igne, eghuteuna famane titihi fakeli lamna ka thiꞌagna nei phei gahegna teure, eghuteuna iagho lilisei fodu keha vidore balu phaꞌugna na. 18Eghuteuna iagho gnubra fahui vidogna sipu igne ke kligna olta, mala pogho soru ka iara LORD. Igne kaisei glepo blahi te famane sisiri keligna iara LORD nate gleꞌani fara.

19“Eghuteuna iagho atha mei fapea sipu ia, eghuteuna Eron balugna thugnara mala habo khamedire ka phaꞌugna na. 20Iagho aknu falehe sipu tuana eghuteuna atha katha dadara tagna, eghuteuna ghiha lao keha dadara ka khukru khuli fei khame nhetagna mae Eron, nei jaola ka thugna mana re. Eghuteuna iagho ghiha lao dadara igne ka geghesu biꞌo fei khame nhetadi mare, eghuteuna jaola ka geghesu biꞌo fei ghahe nheta. Aonu iagho atha dadara teke salaꞌui igne mala fuafusa ka fati khukrugna olta na. 21Iagho atha keha dadara te au kligna olta, eghuteuna ngigno balu katha oel blahi, eghuteuna iagho thoghei fuafusa lao ka mae Eron, nei ka nogna pohe blahi mana re. Eghuteuna iagho jaola thoghei fuafusa ka thugna mana re baludi nodi pohe blahi re. Eghuteuna ka puhi igne, iagho ginauna fablahini mae Eron nei thugna mana re, baludi nodi pohe blahi mare.

22“Fapea sipu igne, fafara mala taofi mae pris. Iagho vavahe garofa gna sipu igne, balu sekogna te au kmana tagna na, eghuteuna garofa igre thafru lamna ka thiꞌagna na. Eghuteuna iagho atha famane vido ka khebugna na, nei phei chauchau gna balu garofadi, nei grege ghahe fei nhetagna. 23Iagho atha fajifla kaisei ka thilo nafnata bret ka kharaꞌo teke lilisei iagho ke ulugu iara LORD. 24Iagho atha bret baludi nafnahi igre, eghuteuna lisa lao ka khamegna Eron nei ka thugna mana re, eghuteuna iagho cheke ka mare mala pala mei haghe ke ulugu jateula kaisei thufa eghu ka iara. 25Iagho atha glepo igre ka mare, eghuteuna thofno gahu ka olta ke kligna gna sipu ululahu teke gahuhi iagho igne. Glepo igre kaisei thufa blahi ranghi ghau iara LORD, eghuteuna famane sisiri gna na iara ginauna glealeꞌa fara tagna. 26Iagho ginauna atha nafnahi ka babango gna fapea sipu igne eghuteuna pala mei haghe ke ulugu iara mala kaisei thufa. Nafnahi igne mala ghamu iagho.

27“Iagho lisei fadelei phei vido ka sipu nalhaꞌugna igne mala taofini mae Eron baludi thugna re. Igne baludi phei babango gna nei grege ghahe nhetagna eghu sipu igne mala pala mei haghe ke ulugu iara. 28Igne vetula te mala leghuni fabrahu naiknodi Israel. Leuleghu fata fafara na mare gahu kolho vidogna na, eghuteuna mare ghamu keha vidogna na mala laseni mare te fofodu balugu iara na. Mare mala tusu lao phei vido igre ka mae Eron baludi mae pris ka vikegna mana mala ghamu. Igne nodi thufa naiknodi Israel ka iara LORD.

29“Kate lehe mae Eron na, ghotilo ke tusu lao phoko blahi mana re ka mae thugna mana nate ke karha mei ginau ke leghugna mana re. Eghuteuna mae ihei ka thugna mana na teke taofi pris ke leghugna mana na, mae tuana nate ke fahaghe phoko mana re. 30Uve, mae ihei ka vikegna mae Eron te taofini iagho te mala mae pris biꞌo na, ulu lahu na, mana mala fahaghe phoko blahi nabagna fitu narane. Eghuteuna ke leghugna igne mana tangomana te tei loku ka nogu Suga Tapuale te Blahi iara na te mala loku ranghi ghau iara ke lamna Chogho te Blahi na.

31“Iagho ginau na atha vido nafnahi sipu teke salaꞌui ka fapea sipu teke fafara iagho kani teke taofi pris di mae Eron nei thugna mana ra eghu mala tei kuki ke lamnagna nogu vido blahi iara teke fablahi iagho ia. 32Mae Eron nei hatimare mae thugna mana re eghu ginau na au jare ka grengathagna nogu Suga Tapuale te Blahi iara na mala ima u nafnahi ra balugna vido bret te au teu ka kharaꞌo ia. 33Mare thedi ngala te mala ima na gano teke fafara mei iagho ka iara te mala atha fadelei nakhibodire, kani teke taofi pris di iagho ra. Theo ihei nga te tangomana te ima na ka fafara igne na, naugna gano igne blahi. 34Jame te salauꞌi teu keha nafnahi nei bret teu te ghilei thokei hamerane na, iagho faghamu khaꞌaghi fahui, naugna gano igre blahi mala nogu iara, theo ihei nga te tangomana te ima na.

35“Igne u vetula te mala leghuni iagho kate taofi pris di iagho mae Eron nei mae thugna mana re teuna. Iagho eni igne nabagna fitu narane, thofno leghuni unha te chekeni iara ka iagho igne. 36Kaisei narane teu ka fitu narane igre na iagho falelehe kaisei buluka nalhaꞌugna mala fafara ka iara mala atha fadeleidi iara nakhibodi mae Eron nei mae thugna mana re eghu. Kate fafara te hui na, iagho ginau na toatofa oel blahi na ke kligna olta mala blahi. Ka nafnata puhi igne iagho na jaola eni olta igne mala gae ka tathagu iara na. 37Iagho eni igne ka olta na nabagna fitu narane, eghuteuna olta igne ginau na thofno blahi fara. Eghuteuna jame te lao kaisei naikno ba kaisei glepo te habo ka olta igne na ginau na jaola blahi.”

Fafara sipu ka LORD leuleghu narane

38LORD ne cheke eghu ka mae Moses, “Leuleghu narane na ghotilo falelehe phei sua sipu te kaisei finogha di teu kolho mala fafara ke kligna olta. 39Ghotilo fafara kaisei sipu eghuteuna keha na fei grafi. 40Hamerane, kate gahu iagho sipu ulu lahu na, iagho atha kaisei kilo flaoa teke eni ka famane wit, eghuteuna ngigno flaoa igne balugna kaisei lita ka famane oliv oel te keli, mala gahu balugna. Eghuteuna iagho tofa lao kaisei lita waen balugna ka fafara igne, mala tusu mei ka iara. 41Eghuteuna grafi, kate gahu ghotilo keha sipu na, ghotilo ginauna ke eni jateula teke eni ghotilo fafara hamerane ia eghu. Unha te gahu te thofno krono igre te mala tusu mei ghotilo ka iara na, eghuteuna iara LORD ginauna keli tagu fara ka famane sisirigna na.

42“Leuleghu fata na, ghotilo baludi iheire nate karha mei ke leghumi ghotilore ginauna edi phei fafara ka grengatha gna Suga Tapuale te Blahi te mala thafoni God. Eghuteuna ka vido igne, iara ginauna thafo ghami ghotilo, mala cheke balumu iagho. 43Ka vido igne iara ginauna thafodi naiknodi Israel. Eghuteuna nogu nolaghi biꞌo iara na ginauna agha soru ka vido igne mala fablahini.

44“Iara thegu ginauna fablahi Suga Tapuale te Blahi nei olta teu igre. Eghuteuna iara thegu ginauna fablahini Eron baludi thugna manare mala loku ranghi ghau iara jateula pris eghu. 45Iara ginauna au baludi naiknodi Israel mala nodi God mare fabrahu. 46Mare ginauna laseni, iara LORD nodi God mare, mae ihei teke atha fajifladi Ijep, mala tangomana iara te au baludi fabrahu. Iara LORD, nodi God mare.”

30

Olta mala gahu insens

1LORD ne cheke eghu ka Moses, “Iagho ginauna atha thaba gaju akesia mala horo kaisei olta mala gahu insens ke kligna gna. 2Olta igne mala kaisei nanaba kolho, brahugna nei krepagna teuna thokeni phiatutu glima sentemita, eghuteuna haghegna na thokeni nheva salei sentemita. Kligna ka fati khukrure, mala au fati glepo jateula hona buluka eghu thofno thinigna olta na. 3Iagho eni kligna na, nei fati khukru re, nei fati honare eghu ka famane gol. Eghuteuna iagho lalaoni falithu ka gol thinigna thongana gna olta na. 4Iagho edi fati ring ka gol, eghuteuna fagegefe phei ka keha philegna na, eghuteuna keha pheire ka keha phile na. Lilisei fati ring igre pari ka nhugha te tei falithui ka olta na. Ring igre mala loku famakudi phei gaju te mala palagna olta igne. 5Iagho edi phei gaju ka thaba gaju akesia, eghuteuna iagho sesere thafru phei gaju igre ka gol. 6Aonu, iagho lilisei olta igne lamna ka Chogho Blahi ke demei gna pohe biꞌo te gefe ke ulugna nogu Bokis Blahi iara balu thotoku gna na. Igne vido aheva te mala thafo nigho iara na.

7“Leuleghu hamerane na, Eron mala tarabana mala fakasa juta igre ke kligna olta na. Eghuteuna mana atha insens te famane sisiri gna na. 8Eghuteuna grafiro, ke leghugna te fakasa juta na igre, mana gahu insens ke kligna olta. Puhi te mala gahu insens igne jateula te fafara ka LORD eghu, vikegna Eron igre ginauna mala leghuni fabrahu puhi igne. 9Ghotilo thosei gahu keha nafnata glepoi ke kligna gna olta igne malagu iara, ba keha nafnata insens, ba buluka, ba gano ghotilo te magnahaghei fafara mei ka iara. Eghuteuna ghotilo jaola thosei tofa kaisei waen ke kligna gna mala fafara mei ka iara. 10Kaisei fata leuleghu finogha, Eron atha katha dadara buluka teke aknu falehe na mala fafara mei mala gae ghotilo ka tathagu iara na, eghuteuna lilisei ka fati hona gna olta igne mala fablahi iara LORD. Leuleghu finogha na mae pris biꞌo mala eni igne fabrahu.”

Puhi te mala salo sileni malagna Suga Tapuale te Blahi

11LORD ne cheke eghu ka Moses, 12“Kate kaha iagho naiknodi Israel, uve, naikno te gnafa re mala foli fajifla nakarhadi thedi re ka iara LORD, mala theo kaisei puhi biꞌo nate thokedi naiknore. 13Naikno te gnafa te kaha iagho re mala famei katha vido silva ikoi tahugna na kaisei sekel te fagefe lao mare ka nogna skel mae pris. 14Kate kaha na, iagho kahadi mae iheire te funu ka varadaki finogha haghe, aonu mare mala tusu mei sileni igne ka iara. 15Kate tusu mei mare ka iara sileni te mala foli fajifla nakarhadi re igne, mae te dedei igre mare theome tangomana te koko sileni biꞌo na, eghuteuna iheire te kuma igre mare theome tangomana te koko sileni te ikoi fara na, naikno te gnafare mala kafe tufa nanaba kolho ka iara. 16Iagho atha sileni igne ka mare mala reireghi gna Suga Tapuale te Blahi te mala thafoni God. Sileni igne mala laseni naiknodi Israel te mala ghathoni mare te mala foli fajifla nakarhadi re ka tathagna LORD.”

Dis te mala tihi khame nei ghahe teu mae pris igne mare neke horo ka bras

17LORD ne cheke ka Moses, 18“Iagho ginauna horo kaisei dis ka bras eghuteuna iagho atha bras mala horo pesigna dis na. Iagho lilisei dis igne farihotei olta ghe Suga Tapuale te Blahi, eghuteuna iagho fafodu khoꞌu tagna. 19-21Eron baludi thugnare ginauna titihi ghahe nei khame eghu mala mei thafoni God ke lamna Suga Tapuale te Blahi, mare mei ka olta igne mala gahu fafara ka iara LORD. Ulu lahu na mare mala titihi khame nei ghahe eghu ka khoꞌu te au ka dis igne, mala gae mare ka tathagu iara na, jame te theo mare na, mare ginauna lehe. Igne kaisei vetula te mala leghuni fabrahu mae Eron nei mae thugna mana re, ba iheire nate karha mei ginau ke leghudi mare.”

Oel blahi mala fakelidi nogna glepo LORD

22LORD ne cheke eghu ka Moses, 23“Iagho ginauna atha glepo te thofno sisiri kelidi igre: namno kilo mur, thilo kilo glaghobe, thilo kilo nehu, 24nei namno kilo kasia. Iagho skel ka nodi skel mae pris ana. Iagho atha fati lita oliv oel, 25eghuteuna iagho ngigno glepo igre tagna ka puhi te mala eni oel te famane sisisri keligna. Oel blahi igne mala fablahidi nogu gobigna lepo iara gre. 26Iagho ginauna atha oel blahi igne eghuteuna tofa lao katha ka Suga Tapuale te Blahi ana nei ka Bokis Nhaꞌa Cheke ana. 27Eghuteuna iagho jaola tofa lao katha ka tevo bret nei gobigna lepogna re, nei ka glepo mala lilisei juta na nei gobigna lepo gna re, nei ka olta mala gahu insens. 28Eghuteuna iagho jaola tofa lao kakatha ka olta te mala gahu fafara baludi gobi lepogna re, nei ka dis teke horo ka bras balu pesigna. 29Iagho ginauna fablahi glepo igre mala thofno blahi fara. Ke leghugna igne, ihei ba unha te habodi glepo igre ginauna jaola blahi.

30“Iagho ginauna tofa katha oel blahi ka phaꞌugna Eron, nei ka thugna mana re, eghuteuna iagho fablahidi mare mala pris mala loku ranghi ghau iara. 31Iagho ginauna cheke eghu ka naiknodi Israel, ‘Oel blahi igne maladi nogna glepo LORD, nei maladi mae pris eghu fabrahu kolho. 32Ghotilo thosei tofa oel blahi igne ka ihei te theome pris, nei thosei tofa fodu ka glepo te famane sisiri kelidi are mala edi keha nomi nafnata oel themi. Oel igne blahi fara, eghuteuna ghotilo mala ghatho tahuni. 33Jame ihei te eni nafnata oel igne, ba tofa lao oel igne ka phaꞌugna ihei te theome pris na, mana au kosi ka naiknodi Israel.’ ”

Gahu insens ke kligna olta

34LORD ne cheke eghu ka Moses, “Iagho ginauna atha glepo te sisiri kelidi igre: nataf, nei sehelet, nei helbena, nei lebona. Iagho atha nanaba vido ka fati glepo te sisisri kelidi igre, 35eghuteuna iagho horo insens tagna mala gahu ka olta. Iagho toho fodu glepo igre tagna ka puhi te mala horo insens te famane sisisri keligna. Eghuteuna iagho nhaꞌa lao katha tahi balu insens te keli fara nei blahi teu igne. 36Iagho atha katha vido ka insens igne, eghuteuna iagho ngunghuja ghilei vuhai paoda. Aonu, iagho atha tei lamna Suga Tapuale te Blahi mala thafo ghau iara, eghuteuna lisei lao ke kligna olta te au ke ulugna vido aheva te au Bokis Blahi te au Nhaꞌa Cheke tagna, aheva iara nate thafo nigho tagna na. 37Ghotilo thosei lisei fodu nafnata glepo te sisiri kelidi te horo nomi insens themi tagna. Ghotilo mala ghathoni nafnata insens igne thofno blahi fara naugna nogu iara LORD. 38Jame ihei te horo nogna insens jateula igne eghu, eghuteuna ihei te gahu glepo te famane sisiri keligna igne mala gna thegna teuna, ghotilo ginauna faꞌau kosini mana ka naiknodi Israel.”

31

Mae te mala loku Suga Tapuale te Blahi nogna LORD

1LORD ne cheke eghu ka Moses, 2“Iara la vahinihi mae Besalel, thugna mae Uri thugna mae Hua ka vikegna Juda. 3Iara ne snakreni Tharunga te Blahi na ne fodu ka mae Besalel eghuteuna tusu lao glalase ka mana mala tangomana mana te edi kmana gloku te keli. 4Mae Besalel au tagna famane gaoghatho te keli mala tangomana mana te edi glepo igre ka gol nei ka silva nei ka bras. 5Mana jaola kato thina te famane filodire mala lalaoni glepo igre, eghuteuna mana jaola tangomana te edi glepo igre ka thaba. Eghuteuna mana jaola lasedi fara te edi thuagna nafnata gloku te jateula igre teuna. 6Eghuteuna iara jaola vahini mae Oholiab, thugna mae Ahisamak ka vikegna mae Dan, mala toghoni mana.

“Eghuteuna iara jaola neke tusu lao glalase biꞌo ka keha mae re, mala tangomana mare te edi gobigna lepo te chekedi iara ka iagho igre. 7Gobigna lepo te mala edi mare re igre: Suga Tapuale te Blahi mala thafoni God, nei nogu Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke iara na, balu thotoku gna, nei keha glepo gna Suga Tapuale te Blahi igne. 8Keha glepore igre: tevo mala lilisei bret blahi baludi glepogna re, nei glepo mala lilisei juta baludi gobigna lepo igre eghu te mala horo ka famane gol, nei olta mala gahu insens, 9nei olta mala gahu fafara baludi gobigna lepo re, nei dis teke horo ka bras balu pesigna. 10Eghuteuna mare jaola mala edi pohe blahi malagna Eron nei maladi thugna mana re mala fahaghe kate eni mare nogna gloku pris na, 11eghuteuna oel blahi igne mala fablahidi glepo teke chekedi iara igre, eghuteuna insens te famane sisiri keligna igne mala loku mae pris ke lamna chogho blahi. Mare mala edi glepo igre thofno leghuni unha teke chekedi iara ka ghotilo ra.”

Narane Sabat narane mala gnafa

12LORD ne cheke eghu ka Moses, 13“Iagho ginauna chekedi naiknodi Israel ra nogu cheke iara gne, ‘Narane Sabat gne nogu iara, eghume ghotilo tathaji fakeli fabrahu narane igne. Narane Sabat gne kaisei fagaglana theo ka gnafagna u Nhaꞌa Cheke fari hoteigu iara nei ghotilo te theo ka gnafagna, mala lase fakelini ghotilo te iara LORD teke fablahi ghami ghotilo mala thofno nogu naikno iara.

14“ ‘Ghotilo tajini narane igne mala gnafa, naugna nomi narane blahi ghotilo. Ihei te theome ghatho tahuni narane igne, eghuteuna ihei te loku ka narane tuana mala au kosi ka naiknogna Israel. 15Ghotilo au namno narane te mala loku na, nu ka fafitu narane na, Narane Sabat mala thofno gnafa, kaisei narane blahi nogna LORD. Ihei te eni kaisei gloku ka narane tuana, ghotilo aknu faleheni. 16Ghotilo naiknomi Israel, narane igne fagaglana gna nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo nei iheire nate karha mei ke leghumi ghotilo. Ghotilo tathaji fabrahu narane igne mala theome ghatho ihoni nhaꞌa cheke teke eni iara ka ghotilo igne. 17Narane Sabat igne kaisei fagaglana mala au fabrahu. Eghuteuna fagaglana igne mala laseni te iara LORD neke vuavuha maloa nei nauthoglu igne eghu ka namno narane, eghuteuna ka fafitu narane na, iara neke gnafa ka gloku.’ ”

18Kate cheke te gnafa LORD balugna Moses ke kligna Thogele Sanai, LORD atha phei thina tataba tela riorisohi Nabotho Vetula tadi igre ne tusu lao ka Moses.

32

Mumuju buluka nalhaꞌugna teke horo ka gol

1Kate filoni naiknore Moses te au raugha fara ka thogele na te theome faghose soru na, naiknore mei ne khegra faligohoni Eron, ne cheke eghu ka mana, “Unha te thokeni Moses mae ihei teke batu ghita teke mei funu Ijep igne? Glahu keha glepo diꞌa thokeni mana jau. Eghume ghehati magnahaghei nigho iagho te horo kaisei noda god, mala ke batu ghita.”

2Eron ne cheke eghu ka mare, “Uve, ghotilo tei atha dedenge gol ka khetomi nei thumi teu ghotilo are mala atha mei ka iara.” 3Aonu naikno te gnafa re salo nodi dedenge re atha ne mei ka Eron. 4Eron atha dedenge gol igre gahu ne fablalho ne horo kaisei mumuju buluka nalhaꞌugna. Mana fakegra haghe mumuju buluka nalhaꞌugna igne, eghuteuna naiknore ne cheke eghu, “Ghotilo naiknomi Israel! Igne noda god tahati na, mae ihei teke atha ghita teke jifla Ijep!”

5Kate filoni Eron igne, mana ne horo kaisei olta ke ulugna buluka nalhaꞌugna tuana, ne cheke eghu ka naiknore, “Nathuꞌu, tahati ginauna eni kaisei gaghamu mala ghatho tahuni LORD.” 6Aonu, hamerane boibongi ka keha narane na, naiknore atha ne mei buluka, sipu, nanigot neu ne edi thua sopai nafnata fafara. Nu kate gnokro te ghamu naiknore vido gano teke fafara igre, mare ghamu nei koꞌu neu ne ghilei thaviru fara, ne funu eni tafri kolho puhi te diꞌa na.

LORD ne diꞌatagna ka naiknore

7LORD ne cheke eghu ka Moses, “Iagho faghosei sukha, naugna gognarona, nou naikno iagho teke atha teke jifla iagho Ijep ra, la diꞌa fara. 8Mare ghosei la kokohi puhi teke chekedi iara mala leghudi mare tekura. Mare la horohi kaisei mumuju buluka nalhaꞌugna teke horo ka gol, mare la pogho soru nei fafara lau tagna. Eghuteuna mare la cheke eghu, ‘Ghotilo naiknomi Israel! Igne noda god tahati na, mae ihei teke atha fajifla ghita Ijep!’ ”

9Aonu LORD ne cheke eghu ka Moses, “Iara filodi naikno igre maku jateula thina eghu fara nagnafadi re. 10Iara thono diꞌatagu fara ka naikno igre, eghuteuna iara ginauna goigonidi nei roꞌedi eghu mare. Iagho thosei fariuriu lhoti ghau iara. Iara ginauna eni nigho iagho baludi iheire nate karha mei ke leghumu iagho re mala kaisei vike biꞌo.”

Moses ne toreni LORD mala atha koko nakhibodi naiknore

11Nu Moses ne fariuriu tughu nagnafagna LORD, nogna God na, ne cheke eghu, “LORD, naugna unha sagho te diꞌatamu fara te magnahaghei goigonidi naikno grea? Naikno igre nou iagho, iagho themu teke atha fajifladi Ijep, ka nou nolaghi biꞌo iagho. 12Jame te eni iagho igne na, naiknodi Ijep igre ginauna chekeni te iagho neke chaghidi kolho naiknore mala mei falehedi ka thogele igre. Iagho thosei diꞌatamu di. Iagho tughu nagnafamu na, iagho thosei eni kaisei puhi biꞌo mala goigonidi. 13Iagho ke ghathodi thilo nou mae gloku ra, Ebraham, nei Isak nei Jekop, iagho ke ghathoni u Nhaꞌa Cheke teke eni iagho ka thilo mare ka nanghamu themu. Iagho neke nhaꞌa cheke eghuhi ka thilo mare, ‘Iara ginauna edi iheire nate karha mei ke leghumi ghotilo re mala kmana fara jateula nathunu ka maloa na are eghu. Eghuteuna iara ginauna tusu lao ka mare vido glose te gnafa teke nhaꞌa cheke iara ka ghotilo ra, mala nodi mare fabrahu.’ ” 14Aonu, LORD ne tughu nagnafagna na ne theome eni kaisei puhi biꞌo te mala goigonidi nogna naiknore, jateula teke chekeni mana ululahu tifa ia eghu.

Moses ne diꞌatagna ka naiknore

15Moses figri neke soru ka thogele na. Mana pala ne mei phei thina tataba teke rioriso LORD nogna Nhaꞌa Cheke re ka phei philegna re. 16God thegna teke edi phei thina igre, eghuteuna mana thegna teke ghagra cheke igre ke klignadi phei thina igre.

17Josua neke balugna Moses ka teke soru mana funugna holo ka thogele ro, eghuteuna mae Josua ne nomhidi naogladi naikno te eha fabiꞌo re, aonu mana ne cheke eghu ka Moses, “Iara ne nomhidi naogladi re jateula mae naoka te mei te magra ka naikno tahati ra eghu!”

18Nu Moses ne cheke eghu,

“Theome naogladi naikno te ulu ka magra,

ba theome naogladi naikno te nigra ka magra.

Iara nomhidi kolho naogladi naikno te koje!”

19Kate mei namo Moses ka vido te au teu naiknore tagna na, mana ne filo teidi naikno te ragi faligohoni teu mumuju buluka teke horo mare ka gol igne, mana thono diꞌatagna fara ne koko soru pari phei thina teke pala teke mei mana igre ne bruja ka phesigna thogele igne. 20Mana atha mumuju buluka gol teke horo mare igne ne gahu ka khaꞌaghi. Mana atha ne rurhuja ne ghilei vuhai nakrofu, aonu mana atha nakrofu igne ne ngigno balu khoꞌu, eghuteuna mana tusu lao khoꞌu igne mala koꞌu naiknore.

21Moses ne cheke eghu ka Eron, “Unha teke edi naikno gre ka iagho na mala batudi iagho ka nakhibo biꞌo te thono diꞌa fara igne?”

22Eron ne cheke eghu, “Funei, thosei diꞌatamu ka iara. Iagho themu lasedihi naikno igre magnahaghei fara te leghudi puhi te theome doglo re. 23Naikno gre mei neke cheke eghu ka iara, ‘Unha te thokeni Moses mae ihei teke batu ghita teke mei funu Ijep ia? Glahu keha glepo diꞌa thokeni mana jau. Eghume ghehati magnahaghei nigho iagho horo kaisei noda god, mala tangomana mana na teke batu ghita na.’ 24Aonu iara neke cheke eghu ka mare, ‘Ghotilo iheire te babaꞌo keha glepo ka gol ra atha mei ka iara.’ Aonu mare ne famei ka iara. Aonu iara neke khogla koko lao kolho gol igre ke lamna khaꞌaghi, eghuteuna jare ne jifla mei mumuju gna buluka nalhaꞌugna igne!”

25Moses filodi naiknore ne tei tafri kolho, naugna Eron neke theome fariuriu lhotidi naikno igre. Eghume ka tathadi nodi naokare mare mamaja nei thofno fameomekro eghu kolho. 26Aonu mana tei ne kegra ka grengatha gna vido aheva te au teu mare na ne eha eghu fabiꞌo ka mare, “Ghotilo te gnafa te nogna LORD ra mei agne balugu iara!” Aonu vikegna Livae mei ne khapru faligohoni mana.

27Moses ne cheke eghu ka mare, “Igne unha te chekeni LORD nodi God naiknodi Israel, ‘Ghotilo te gnafa na kafe atha naflahi mala magra, eghuteuna tei ka vido te gnafa heva heva mala aknu falehe iheire teke eni puhi te diꞌa igne, neuba ne thabusimi, ba kherami, ba kherami fofodu ghotilo.’ ” 28Aonu, mae Livaet gre ne leghuni nogna cheke Moses igne ne aknu falehe thilo thogha mae ka narane tuana. 29Aonu Moses ne cheke eghu ka mare, “Gognaro, ghotilo fablahi ghami themi mala loku ranghini LORD, naugna ghotilo neke falehedi iheire teke eni puhi te diꞌa igne, neubane thumi nei thabusimi ghotilo. Tuana LORD te fablahi ghami ghotilo gognaro gne.”

Moses ne toreni LORD mala atha koko nakhibodi naiknore

30Ka fapea narane na, Moses ne cheke eghu ka naiknore, “Tore! Nakhibo te eni ghotilo igne thono diꞌa fara! Gognarogne iara nake pulo ke haghe ka thogele gno mala ke cheke balugna LORD. Glahu tangomana iara te eni kaisei puhi te mala atha koko nakhibomi ghotilo re.”

31Aonu Moses neke puloi ka thogele na mala cheke balugna LORD, mala cheke eghu ka mana, “LORD! Nakhibodi mare igne thono diꞌa fara! Mare neke horo kaisei god ka gol neke tarai tagna. 32Neuba, iara tore nigho iagho mala atha koko nakhibodi naikno re. Nu jame te theo na, uve, iara tore nigho iagho mala ghiha koko nanghagu iara na ka buka teke rioriso nanghadi nou naikno iagho re ke lamnagna.”

33Nu LORD ne cheke eghu, “Iheire teke eni nakhibo igne ranghi ghau iara na, iara ginauna ghiha koko nanghadire ka nogu buka na. 34Gognarona iagho ke figri, batudi naikno ra tei ka vido aheva teke chekeni iara ka iagho tifa ia. Filo sagho! Nogu engel iara na ginauna tei ke ulumu iagho. Nu neuba narane na la thoke meihi te mala paradi iara iheire teke eni nakhibo igne.”

35Ke leghu, LORD ne kuru mei kaisei fogra biꞌo ne thokedi naiknore, naugna mare neke tarai ka mumuju gna buluka teke horo Eron ka gol igne.

33

LORD ne chekedi naiknodi Israel mala jifla ka Thogele Sanai

1LORD neke cheke eghu ka Moses, “Iagho baludi naikno teke atha iagho teke jifla mei funudi Ijep are, ghotilo jifla ka vido igne mala tei ka kantri teke nhaꞌa cheke iara tifa ka Ebraham, nei ka Isak, nei ka Jekop. Iara neke nhaꞌa cheke eghu ka thilo mare, ‘Iara ginauna tusu lao glose igne ka iheire nate karha mei ke leghumu iagho re.’ 2Iara ginauna kuruni kaisei nogu engel mala batu ghami ghotilo. Eghuteuna iara ginauna khi fajifladi ka glose tuana vikegna Kenan, nei vikegna Amo, nei vikegna Het, nei vikegna Peris, nei vikegna Hivi, nei vikegna Jebus. 3Glose nate tei ghotilo tagna igne, glosegna na thono keli fara, eghuteuna gano na karha kelidi fara tagna fabrahu. Nu iara ginauna theome tei balumi ghotilo, naugna ghotilo ne patu gama fara, eghuteuna jame te tei iara balumi ghotilo na, iara jame goigoni ghami ghotilo kolho ke lamna nabrou.”

4Kate nomhini naiknore cheke te brana igne, mare ne funu diꞌanagnafa fara ne theome fahaghe nodi dedenge nei nodi famane pohe teure. 5Mare ne eni igne naugna LORD ne cheke faheta ka Moses mala cheke eghu mana ka naiknodi Israel, “Ghotilo patu gama fara, jame neuba iara ne tei balumi ghotilo katha vido kolho, iara jame thofno goigoni ghami ghotilou ngala. Gognarona ghotilo atha koko nomi famane dedenge nei nomi famane pohe teure, eghuteuna iara ginauna ghathoni unha nate eni ka ghotilo na.” 6Aonu, funu ka narane te jifla kokoni mare Thogele Sanai, fapea nanghagna na Horeb igne, naiknodi Israel igre ne theome fahaghe nodi famane glepo re.

Suga tapuale ikoi mala thafoni God

7Leuleghu fata na naiknodi Israel igre fakegra haghe nodi suga tapuale re ka kaisei vido, Moses atha kaisei suga tapuale neke fakegra haghe delei katha ka nodi vido naiknore. Mana kiloni suga tapuale igne, “Suga tapuale ikoi mala thafoni God,” eghuteuna ihei te magnahaghei hironi gaoghathogna LORD na, mana tei ka suga tapuale igne. 8Leuleghu fata na Moses nolo tei ka suga tapuale ikoi igne, naiknore tangomana te jifla mei te kegra ke ulu ka nodi suga tapuale re. Mare filo leghuni Moses ghilei tei dofini mana lamna. 9Kate tei mana lamna suga tapuale na, kaisei khoveo soru mei au ka grengatha gna suga tapuale ikoi igne. Eghuteuna LORD tangomana te cheke mei ka Moses funu ke lamnagna khoveo igne. 10Eghuteuna kate filoni khoveo te au ke ulugna suga tapuale ikoi igne, naiknore ne kafe kegra haghe ne pogho soru pari ke uludi nodi suga tapuale re. 11LORD ne cheke balugna Moses jateula kaisei mae te cheke teu balugna mae kheragna ra neu. Leuleghu fata kate cheke te gnafa phia mare na, Moses figri ke pulo ka nodi vidore. Nu Josua mae majaghani thugna Nun igne, mana tangomana te toghoni Moses, mana au fabrahu kolho lamna ka suga tapuale ikoi igne.

LORD neke nhaꞌa cheke mala au baludi nogna naiknore

12Moses ne cheke eghu ka LORD, “Iagho neke chekehi ka iara mala batudi naiknore mala tei ka glose teke nhaꞌa chekehi iagho ia, nu iagho neke theome chekeni ka iara ihei nate tei balugu iara na. Iagho neke chekehi iagho te lase ghau fara iara na, eghuteuna iagho jaola keli tamu ka iara. 13Jame tutuani te eghu teu gaoghathomu iagho eigu iara na, iagho farirhiu ghau iara puhimu iagho te doglo na, mala lase fakeli nigho nei edi fabrahu nou gloku iagho re, eghuteuna iara tangomana te edi igre mala keli tamu iagho. Iara jaola tore nigho mala thosei ghatho iho ghau, eigna iagho neke vahidihi naikno igre mala thofno nou naikno iagho.”

14LORD ne cheke eghu, “Moses, thosei nanga nou! Iara ginauna tei balumu iagho! Gobigna lepore ginauna keli ranghi nigho iagho.”

15Aonu Moses ne cheke eghu ka LORD, “Nu jame te theome mei iagho balumi ghehati na, iagho thosei snakre ghami ghehati mala jifla kokoni vido igne. 16Jame te theome tei iagho balumi ghehati na, faꞌunha eghu laseni naiknore te tei iagho balumi ghehati na? Nu jame te au iagho balumi ghehati na, keha naiknore ginauna laseni te ghehati gne nhogriu ka keha naikno ka nauthoglu igne.”

17Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka Moses, “Iara ginauna thofno eni tutuani unha te toreni iagho na, naugna iara thofno lase nigho iagho fara, eghuteuna iara jaola keli tagu fara ka iagho.”

18Eghuteuna Moses neke tore, neke cheke eghu ka LORD, “LORD, iara magnahaghei nigho iagho fara te fakakhana ka iara siasigla gna nou nolaghi biꞌo iagho na.”

19Eghuteuna LORD ne cheke eghu, “Nanghagu iara na LORD, eghuteuna mae ihei te vahini iara na te mala keli ranghini na, iara ginauna keli ranghini, eghuteuna mae ihei te vahini iara te mala kokhoni nina iara ginauna kokhoni ni. Iara ginauna tei ke ulumu iagho mala filoni iagho iara te keli fara na, eghuteuna iara ginauna chekeni ka iagho nanghagu te blahi na. 20Nu iara theome tangomana te snakreni ka iagho te filoni tathagu nei foflogu teu iara na, naugna theome tangomana kaisei naikno te filo ghau iara na, jame te eghu na, mana ginauna lehe.

21“Nu iagho tangomana te mei te kegra ke kligna gna kaisei thina te au rhegu iara. 22Kate siasigla mei nogu nolaghi biꞌo iara na, eghuteuna ari salaꞌu ka iagho teuna, iara ginauna pophoru nigho iagho lamna khora thina, eghuteuna iara ginauna toku tafru nigho ka khamegu na ghilei tei salaꞌu iara. 23Kate lisei fadelei iara khamegu na, iagho ginauna filoni kolho thagrugu iara na, nu iagho na theome filoni tathagu nei foflogu teu iara na.”

34

Moses ne kato phei thina tataba

1LORD ne cheke eghu ka Moses, “Iagho sari phei thina tataba jateula teke phei ululahu ra eghu, eghuteuna iara ginauna nake rioriso ke klignadi cheke teke aula ka phei thina tataba teke rurhuja iagho ra. 2Iagho tarabana hamerane nathuꞌu, mala haghe thafo ghau iara kligna Thogele Sanai. 3Theo kaisei naikno te mei balumu iagho. Eghume, theome snakreni kaisei naikno te thakle aheva gna jare ke kligna thogele. Eghuteuna iagho jaola thosei snakreni kaisei sipu ba kaisei nanigot ba kaisei nomi buluka mala nolo tafri ka pesigna thogele igne.”

4Aonu, Moses ne sari phei thina jateula teke phei ululahu ra neu. Hamerane ka keha narane na, Moses ne pala phei thina igre ne haghe ka Thogele Sanai, leghuni unha teke chekeni LORD na. 5Aonu LORD ne soru mei ke lamnagna kaisei khoveo biꞌo, ne kegra jare balugna Moses. Eghuteuna LORD ne kiloni nanghagna thegna na, LORD. 6Mana mei ne tei salaꞌu ke ulugna Moses, eghuteuna mana ne cheke eghu, “Iara LORD! Nei iara God. Leuleghu fata na iara kokhonidi naiknore, eghuteuna iara keli fara ka mare. Iara theome ghosei diꞌatagu, eghuteuna leuleghu fata na iara namhadi nogu naiknore nei ghatho tahudi fara mare. 7Iara thofno namhadi koba nogu naiknore, nei iheire nate karha mei ke leghudi mare ghilei thokeni kmana thogha finogha. Iara tangomana te atha koko nakhibodi re jame te edi mare glepo te diꞌare, ba figri tagru ghau iara, ba edi thua nafnata nakhibo. Nu iheire te gnafa te leghudi fabrahu puhi te diꞌa re, iara ginauna paradi mare, baludi thudi te gnafa nei gradi te ikodi te gnafa teu mare re, ghilei thokeni fapea gradi nei fatilo gradi nate karha mei ke leghudi mare.”

8Moses ghosei ne pogho soru pari ne ghilei thoke ka glose ro tathagna nei foflogna teure, eghuteuna mana ne tarai ka LORD. 9Eghuteuna mana ne cheke eghu ka LORD, “LORD, jame te thofno keli tamu fara iagho ka iara na, iagho mei balumi ghehati. Tutuani fara, naikno gre patu gama fara, nu iara tore nigho iagho mala atha koko gnafa puhimi te diꞌa nei nakhibomi teu ghehati gre, eghuteuna ke atha fapulo ghami jateula nou naikno themu eghu.”

10LORD ne cheke eghu ka Moses, “Fanomho sagho, iara gognarona nake eni nogu nhaꞌa cheke teke eni iara balumi ghotilo ia. Iara ginauna edi glepo biꞌo ke ulumi ghotilo. Glepo igre neke theome edi nekeu aheva nga ke uludi naiknore ka nauthoglu igne. Eghuteuna naikno te gnafa te au faligoho ghami ghotilo are ginauna filodi glepo biꞌo nate edi iara LORD, eghuteuna mare ginauna jaglo nodi fara nei jaola mhaghu nodi. 11Nu ghotilo famane fanomho fakeli ka gobigna lepo te tusu ari iara ka ghotilo gognaro igre. Iara ginauna tei ke ulumi ghotilo mala ngolhi fajifladi vikegna Amo, nei vikegna Kenan, nei vikegna Het, nei vikegna Peris, nei vikegna Hivi, nei vikegna Jebus. 12Filo ghami themi, na eghunu eni ghotilo kaisei nhaꞌa cheke te mala au fakeli baludi naikno te au ka glose aheva nate tei ghotilo tagna, glahu jateula kaisei phighoro eghu nhaꞌa cheke tuana mala goigoni ghami ghotilo. 13Nu igne unha te mala eni ghotilo na, ghotilo paꞌe soru nodi olta are, goigoni nodi thina blahi are, eghuteuna ghotilo kato soru mumuju gna nodi god gaꞌase mare Astarot. 14Ghotilo thosei pogho soru tarai ka keha god delei, naugna iara LORD theome magnahaghei ghami ghotilo te ghatho tahuni kaisei god delei.

15“Ghotilo thosei eni kaisei nhaꞌa cheke te mala au fakeli baludi naikno gna glose igne, naugna kate pogho soru te tarai nei fafara mare ka nodi god re teuna, mare ginauna kilo ghami ghotilo mala tarai baludi. Glahu ghamu ghotilo gano teke fafara lao mare ka nodi god re. 16Glahu atha ghotilo thudi gaꞌase mare tuare mala tolaghi ka thumi nalhaꞌu re, ka nafnata puhi igre, goro gaꞌase tuare ginauna korho thumi nalhaꞌu ghotilo tuare mala tei koko ghau iara mala tei leghudi nodi god naikno bongihehe igre.

17“Ghotilo thosei eni kaisei mumuju ka gol, ba ka silva, ba ka thua nafnata aean, mala pogho soru nei tarai eghu tagna.

18“Leuleghu finogha, ka nhigra Abib, ghotilo mala ghathoni fabrahu eigna Narane biꞌo gna Bret te Theo Isi gna. Ka narane tuana, ghotilo ginauna ghamu kolho bret te theo isi gna na ghilei thokeni fafitu narane na jateula teke chekenihi iara ka ghotilo ia eghu. Naugna ka nhigra tuana, ghotilo neke jifla mei funumi Ijep.

19“Thumi nalhaꞌu te gnafa ghotilo teke kulu karha are nei nomi sua buluka nei sipu teu ghotilo te nalhaꞌudi are nogu iara. 20Nu nomi sua dongki nalhaꞌudi ghotilo teke kulu karha are, ghotilo ginauna tusu lao kaisei sipu ikoi ka God mala ke foli fajifla mana sua dongki tuana mala ke nomi ghotilo. Jame te tiromi foli fajifla ghotilo sua dongki tuana na, ghotilo ginauna lolhopa grara gna na mala lehe. Nu leuleghu fata na ghotilo mala foli fajifla thumi nalhaꞌu te gnafa ghotilo are.

“Leuleghu fata na, ihei te mei ka iara na, mana atha mei glepo mala tusu mei ka iara.

21“Ghotilo au namno narane te mala edi ghotilo nomi loku re, nu ka fafitu narane ghotilo mala gnafa. Neubane ka narane mala joꞌu thobi, ba narane mala pulei gano ka nagare, ghotilo te hui na mala gnafa ka narane igne.

22“Ka narane te tei atha wit saro ulu ka nomi nagare are, leuleghu fata na ghotilo eni gaghamu ka Narane Biꞌo gna Fitu Wik. Eghuteuna ka narane igne gloku ka nagare ra ginauna hui, ghotilo jaola mala eni Narane biꞌo te mala Au ka Grorofe Ikoi. 23Thilo narane biꞌo igre leuleghu finogha na mala mei ghotilo mae nalhaꞌu ra mala tarai ke ulugu iara LORD, nodi God maedi Israel. 24Iara ginauna khi fajifladi naikno ka glose nate tei ghotilo tagna igne, eghuteuna iara ginauna eni fakrepa biꞌo nomi glose ghotilo igne. Eghuteuna neuba ghotilo ne mei ka thilo narane biꞌo igre ne tarai nei pogho soru neu ka iara LORD nomi God gne, ginauna theo kaisei mae nate fariuriu blauni ka ghotilo glose igne.

25“Kate aknu falehe ghotilo kaisei buluka ba sipu mala fafara mei ka iara teuna, ghotilo jaola thosei atha mei bret te au isi tagna na. Eghuteuna kate aknu falehe ghotilo kaisei buluka ba sipu malagna Gaghamu Ghasa-Polho na, ghotilo thosei tathaji kaisei vido nafnahi gna mala au ghilei thoke hamerane.

26“Leuleghu finogha, ghotilo ginau atha mei famane gano saro ulu ka nagare ghotilo ra ka nogu suga iara LORD, nomi God ghotilo, mala fafara ka iara.

“Eghuteuna jame ghotilo kuki kaisei sipu majaghani ba nanigot, ghotilo ginauna thosei kuki sua nanigot ka kholo chuꞌugna idogna gna.”

27Aonu LORD ne cheke eghu ka Moses, “Iagho rioriso soru cheke igre, naugna ka cheke igre teke eni iara Nhaꞌa Cheke igne balumu iagho nei naiknodi Israel.” 28Moses au neu ka vido igne balugna LORD nabagna phiatutu narane nei phiatutu bongi, ka narane igre, mana theome ghamu, nei jaola theome koꞌu. Eghuteuna LORD ne ghagra ke klignadi phei thina u Nhaꞌa Cheke igre, tuare Nabotho Vetula re.

Moses neke soru funugna ka Thogele Sanai

29Moses neke soru funugna ka Thogele Sanai, mana pala balugna phei thina te rioriso chekedi Nhaꞌa Cheke te au ka phei thina igre. Nu mana theome kulu laseni te siasigla tathagna nei foflogna teure naugna mana neke cheke balugna LORD. 30Kate filoni Eron nei naiknodi Israel teu igre tathagna nei foflogna teu mana te siasigla fara na, mare ne mhaghu nodi fara te mei namo ka mana. 31Nu Moses ne kilodi mare mala mei ka mana. Aonu Eron baludi mae lida igre ne mei namo ka mana, eghuteuna mana ne cheke ka mare. 32Eghuteuna ke leghu, naiknodi Israel te gnafa igre mei ne khapru faligohoni mana, eghuteuna mana ne toutonudi Vetula te gnafa teke tusu mei LORD ka mana ke kligna Thogele Sanai.

33Eghuteuna kate cheke te gnafa mana ka mare na, mana ne toku tafru tathagna nei foflogna teure ka kaisei pohe. 34Nu leuleghu fata kate tei Moses te ruma lamna ka suga tapuale ikoi te mala thafoni God te mala cheke balugna LORD na, leuleghu fata na mana atha koko pohe igne ka tathagna nei foflogna teure. Eghuteuna kate jifla mei te mala toutonu ka naiknore glepo teke chekedi ka mana re, 35leuleghu fata na naiknore tangomana te filodi tathagna nei foflogna teu mana re siasigla. Aonu Moses toku tafru tathagna nei foflogna teure ghilei thokeni narane teke tei mana te mala ke cheke balugna LORD.

35

Vetula gna Narane Sabat

1Moses ne kilo meidi mavitu gna Israel ne cheke eghu ka mare, “Igre cheke teke chekedi LORD te mala edi tahati re: 2‘Ghotilo au namno narane te mala edi ghotilo nomi gloku re, nu fafitu narane na nomi narane blahi ghotilo. Igne nogu narane Sabat iara LORD eghuteuna ghotilo mala gnafa tagna. Jame ihei te loku ka narane igne, ghotilo ginauna faleheni mana. 3Vido te gnafa te au ghotilo tagna na, ghotilo thosei ifu khaꞌaghi ka narane Sabat.’ ”

Fafara mala loku nogna Suga Tapuale te Blahi LORD

4Moses ne cheke eghu ka naiknodi Israel, “Igne unha teke chekeni LORD ranghi ghita te mala eni tahati na. 5Tahati gnafa mala fafara ka LORD. Ihei te magnahaghei fafara ka LORD, mana tangomana te tusu lao:

“gol, silva, bras,

6famane pohe vegha teke hohoro ka khakla sipu,

nei famane pohe teke hohoro ka khakla nanigot,

nei ghajo blu, ba ngonge, ba ukru,

7nei guli sipu nalhaꞌugna te eni faꞌukru mare,

guli vena,

thaba gaju akesia,

8oliv oel mala juta,

khakla gaju te famane sisiri kelidi te mala nhaꞌa lao ka insens, eghuteuna mala lilisei ka oel blahi mala taofi pris,

9famane thina ukru te kiloi mare soham, baludi keha famane thina te mala lilisei lao ka nodi pohe blahi te brahu mae pris biꞌo te kiloni mare efod, nei paos te mala fagefe ka babango gna mana.”

Glepo blahi gna nogna Suga Tapuale te Blahi LORD

10Moses ne cheke eghu ka mare, “Mae te gnafa ka ghotilo te thofno lasedi gloku igre, mare mei mala edi glepo teke chekedi LORD mala edi tahati teku ra.

11“Glepo igre: Suga Tapuale te Blahi baludi thotoku gna, nei peg gna, nei thaba baludi pesidi pari, nei thaba ka geridi, nei khegra gna baludi pesidi pari.

12Eghuteuna Bokis Blahi gna nogna Nhaꞌa Cheke LORD, baludi phei gaju brahu mala pala, nei thotoku gna na, nei pohe biꞌo mala fofotho gna vido te thono Blahi fara aheva Bokis Blahi te au tagna.

13Eghuteuna Tevo malagna Bret Blahi baludi phei gaju mala pala, eghuteuna keha nogna glepo, eghuteuna Bret Blahi te mala laseni LORD te au baluda.

14Eghuteuna glepo mala lilisei juta balu oel.

15Eghuteuna Olta mala gahu Insens baludi phei gaju mala pala, eghuteuna oel blahi mala fablahi glepo, eghuteuna insens te au glepo te famane sisiri,

eghuteuna pohe biꞌo mala fofotho grengatha ke ulugna suga tapuale te blahi igne.

16Eghuteuna Olta te mala Gahu Fafara balu glepo jateula kaisei kharaꞌo eghu ka thagrugna na teke horo mare ka bras, nei phei gaju mala pala, nei keha glepo gnare.

Eghuteuna Dis teke horo ka Bras balu pesigna.

17Eghuteuna pohegna bara malagna glalaba te ligohoni Suga Tapuale te Blahi baludi khegradi bara igre nei pesidire, nei pohe te mala fofotho gna grengatha gna bara igne.

18Eghuteuna gnarho gna Suga Tapuale te Blahi nei bara gna, nei glepo teke tuge sukha iagho lamna glose te mala haru famaku gnarho igre.

19Eghuteuna nogna pohe blahi pris te mala fahaghe kate loku mana ke lamna gna Chogho Blahi na. Igre pohe blahi Eron nei thugna mana re eghu nate fahaghe kate eni mare nogna loku pris.”

Naiknore atha ne mei glepo te mala loku nogna Sugablahi LORD

20Aonu mavitu gna Israel ne kafe jifla kokoni Moses neke figri ka nodi suga re. 21Iheire fateo te thofno magnahagheni fara ka nagnafadi fateote’o te mala tusu lao keha glepo ka LORD, nei thofno magnahagheni fara te eni igne teuna, mare atha mei glepo igre mala tusu lao ka LORD. Mare atha mei glepo mala eni Suga Tapuale te Blahi te mala thafoni God, nei glepo mala tarai ke lamna gna Suga Tapuale te Blahi igne, nei mala edi nogna pohe pris. 22Uve, nalhaꞌu ba gaꞌase te thofno au nagnafadi fara te mala tusu lao glepo ka LORD igre, mare atha mei famane glepo teke horo mare ka gol, nei keha nafnata glepo mala lilisei ka pohe, nei dedenge, nei ring, nei chen mala babaꞌo. Mare pala haghe gol igre jateula nodi fafara eghu mala fagaglana gna te glepo igre nogna LORD. 23Eghuteuna iheire te gnafa te au famane pohe vegha, nei pohe teke eni ka khakla nanigot, nei ghajo te blu, ba ngonge, ba ukru, ba guli sipu nalhaꞌu gna te ukru, ba famane guli vena, mare atha mei. 24Eghuteuna iheire fateo te au silva nei bras mare jaola atha mei mala fafara ka LORD malagna gloku igne. Eghuteuna iheire te au thaba gaju akesia naba te mala eni ka gloku igne, mare jaola atha mei. 25-26Goro gaꞌase te gnafa iheire te lasedi fara te edi ghajo maladi famane pohe vegha, ba te mala edi ghajo te blu, ba ngonge, ba ukru, ba edi ghajo ka khakla nanigot, mare atha mei nafnata ghajo igre. 27Eghuteuna mae lida gre mare atha mei famane thina ukru te kilodi mare soham, eghuteuna keha famane thina na mala lilisei ka efod nodi pohe mae pris biꞌo, nei ka paos mala gefe ka babango gna mana na. 28Eghuteuna mare atha mei oliv oel mala lilisei ka juta nei mala ei oel blahi mala fablahi glepo. Eghuteuna mare jaola atha khakla gaju te famane sisiri kelidi, mala lilisei lamna ka oel blahi igne, nei mala lilisei ka insens. 29Nalhaꞌu te gnafa nei gaꞌase te gnafadi Israel, iheire te magnahaghei toghoni gloku teke chekeni LORD ka Moses, mare atha ne mei glepo igre ne tusu lao kolho ka LORD.

Mae mala loku gna nogna Suga Tapuale te Blahi LORD

30Moses ne cheke eghu ka naiknodi Israel, “LORD la vahinihi Besalel thugna Uri, gragna Hua ka vikegna Juda. 31Eghuteuna LORD ne snakreni Tharunga gna na mala au balugna Besalel, ne tusu ranghini mana gaoghatho te keli nei glalase, mala lasedi nei edi eghu mana thua nafnata gloku te keli. 32Besalel au tagna famane gaoghatho te keli mala tangomana te edi glepo igre ka gol nei ka silva nei ka bras. 33Mana jaola tangomana te kato thina te famane filodi re mala lalaoni thua nafnotu glepo, nei mana jaola tangomana te edi glepo ka thaba. Eghuteuna mana jaola lasedi fara te edi thuagna nafnata gloku te jateula igre teu na. 34LORD tusu lao glalase ka mana nei ka Oholiab thugna Ahisamak ka vikegna Dan, mala tangomana phia mare te farirhiudi keha mae mala edila mare nafnata gloku igre. 35LORD ne tusu lao glalase ka phia mare mala kato thina te keli mala lalaoni gobigna lepo, nei mala edi keha nafnata glepo nate edi phia mare, nei mala edi famane pohe vegha, nei mala valakasi pohe ka ghajo te blu, ba ngonge, ba ukru, nei jaola mala edi keha nafnata pohe. Phia mae igre thofno lalase fara te mala ghaoghathodi thua nafnata glepo te keli, eghuteuna phia mare jaola tangomana te mala edi gobigna gloku re.

36

1“Besalel ghe Oholiab, eghuteuna keha mae teke tusu ranghidi LORD glalase nei famane gaoghatho te keli teu igre mare mala edi glepo ka nogna Suga Tapuale te Blahi mana na, mae igre mala famane edi gobigna lepo igre jateula teke chekedi LORD re eghu.”

Naiknore atha ne mei kmana glepo

2Moses ne kilodi Besalel ghe Oholiab, nei keha mae iheire LORD teke tusu lao glalase ka mare mala edi mare gloku re, nei iheire te sasaꞌa mala totogho. Kate kafe mei mare na, mana cheke ka mare mala fufunu gloku igne. 3Moses ne tusu lao ka mare gobigna lepo teke famei naiknodi Israel ka mana mala eni Suga Tapuale te Blahi igne. Leuleghu hamerane na, iheire te magnahaghei fafara ka LORD igre, mare atha mei koba kmana glepo. 4Aonu mae iheire te lase edi gloku ka Suga Tapuale te Blahi igne mare jifla ka gloku na ne tei filoni Moses. 5Aonu, mare tei ne cheke eghu ka mana, “Naikno gre atha mei kmana glepo fara salaꞌuni te mala loku fahui gloku mala eni tahati teku LORD igne!”

6Aonu Moses ne fatei cheke, cheke igne ne tei heva heva ka naiknore mala thosei ke famei keha glepoi, naugna la naba glepohi te mala loku fahui gna Suga Tapuale te Blahi igne. Eghuteuna naiknore neke theome atha ne mei kaisei glepo malagna Suga Tapuale te Blahi igne. 7Eigna glepo teke famei naiknore igre kmana fara salaꞌudi unha teke magnahaghedi mare te mala gnafa gna gloku igne.

Gloku ka nogna Suga Tapuale te Blahi LORD

8Eghuteuna mae iheire te lase loku fara igre, mare ne loku Suga Tapuale te Blahi igne. Mae igre ne eni ka nabotho vido famane pohe vegha, eghuteuna mare ne atha ghajo te blu, te ngonge, nei te ukru mala susuki keha thotoghale engel ka vido pohe igre. 9Mare edi nabotho vido pohe igre ne kaisei nanaba ngala, brahudi re thokeni nabotho phei mita namno salei sentemita, eghuteuna krepadi re thokeni kaisei gobi nhana salei sentemita. 10Mare atha glima ka vido pohe igre ne susuki fodu mala kaisei pohe biꞌo, eghuteuna mare jateula igne neu ka keha glima vido pohe igre. 11Eghuteuna mare ne ei ring ka pohe blu ne lilisei ka khukrudi phei pohe biꞌo igre. 12Glima fulu ring ka kaisei pohe biꞌo, eghuteuna keha glima fulu ring ka keha pohe biꞌo na. 13Mare edi glima fulu thagho ka gol mala loku fodu phei pohe biꞌo igre, mala jateula te kaisei pohe biꞌo eghu kolho malagna suga tapuale igne.

14Eghuteuna mare edi nabotho kaisei vido pohei ka khakla nanigot mala toku tafru Suga Tapuale te Blahi igne. 15Nabotho kaisei vido igre kaisei nanabadi ngala, eghuteuna brahudi re thokedi nabotho thilo mita glima fulu sentemita, eghuteuna krepadi re thokeni kaisei gobi nhana salei sentemita. 16Mare suki fodu glima vido pohe igre ka kaisei pohe ngala, eghuteuna mare jaola eni jateula te edi ka namno vido pohe igre eghu. 17Eghuteuna mare edi glimafulu ring ka kaisei pohe mala lilisei ka khukrugna pohe biꞌo igne, eghuteuna ke edi glimafulu ring mala lilisei ka khukrugna keha pohe biꞌo na. 18Mare edi glima fulu thagho ka bras mala loku fodu phei pohe biꞌo igre, mala jateula te kaisei eghu kolho phei pohe igre malagna suga tapuale igne. 19Eghuteuna mare susuki phei glepo biꞌo mala totoku kligna ka suga tapuale igne. Kaisei na, mare eni ka guli sipu te ukru, eghuteuna keha na, mare eni ka guli vena.

20Eghuteuna mare atha thaba gaju akesia mala edi thaba ka gringni gna Suga Tapuale te Blahi igne. 21Brahudi khegra te gnafa di thaba igre thokeni fati gobi glima fulu sentemita. Eghuteuna brahu di reil te gnafa ka khukrudi thaba igre thokeni namno salei fitu sentemita. 22Eghuteuna khukrudi pari re, kafe au phei peg mala soru pari lamna ka pesidi re. Mare kafe edi frem gna suga tapuale igne ka nafnata puhi igne kolho. 23Mare edi varadaki thaba mala lilisei ke mata gna suga tapuale igne. 24Eghuteuna mare edi phiatutu pesidi ka silva mala tangomana thaba igre te kegra haghe tadi. Thaba te gnafa igre au phei pesidi tagna, mala tangomana phei vido thaba ka khukru gna thaba igne te kegra haghe tadi. Thaba te gnafa te au phei pesi tagna igne mala tangomana phei thaba ka khukru gna thaba igne mala tei lamna ka phei pesidi re. 25Malagna ke rarugna suga tapuale igne, mare edi keha varadaki thaba, 26eghuteuna mare edi phiatutu pesi ka silva mala tangomana thaba igre te khegra tadi, phei pesi ke paridi thaba te gnafa igre. 27Aonu mare ne edi keha namno thaba mala lilisei ke mosu gna suga tapuale igne. 28Mare edi keha phei mala au ke leghu sulukhu. 29Phei thaba ka sulukhu igre famane loku fodu, funu ka pesigna na ghilei thokeni ring gol kligna ka thaba igne. Eghuteuna mare edi phei sulukhu thaba igre ka nafnata puhi igne. 30Aonu, mare neke edi nhana thaba igre, eghuteuna edi nabotho namno pesi ka silva mala tangomana thaba igre te kegra haghe tadi.

31Mare edi nabotho glima vido thaba brahu ka gaju akesia mala tei kasa ka thaba igre. Glimai ka vido thaba brahu igre mala loku famakudi thaba di gringni ka kaisei phile ka suga tapuale igne, 32eghuteuna glimai mala loku famaku thaba ka gringni ke keha phile na, eghuteuna glimai mala loku famaku gna thaba ka gringni ke leghu na. 33Eghuteuna vido thaba brahu farihotei suga igre, funu ka kaisei khukru gna gringni na ghilei thokeni keha khukru te mala loku famaku gna gringni igne. 34Mare neke ghiha tafru thaba igre ka gol. Eghuteuna mare edi ring gol mala loku haghedi vido thaba te brahu igre. Eghuteuna mare jaola ghiha tafru vido thaba te brahu igre ka gol.

35Mare susuki kaisei pohe biꞌoi. Mae iheire te lase edi re, mare atha famane pohe vegha, nei ghajo blu, nei ngonge, nei ukru, aonu mare ne susuki thotoghale di engel ka pohe biꞌo igne. 36Eghuteuna mare edi fati khegra ka gaju akesia, eghuteuna mare ghiha tafru khegra igre ka gol. Eghuteuna mare edi fati pesidi igre ka silva, eghuteuna pesidi igre thofno nabadi fara khegra igre. Mare jaola edi thagho ka gol, mala lilisei kligna ka khegra igre mala fagegefe pohe biꞌo igne tadi. 37Mare neke enila kaisei pohe biꞌo ka famane pohe vegha, eghuteuna mare susuki thotoghale tagna, ka ghajo te blu, nei ngonge, nei ukru. Pohe biꞌo igne mala fofotho ke ulugna suga tapuale igne. 38Mare edi glima khegra, eghuteuna mare lilisei thagho kligna kate mala fagegefe gna pohe biꞌo igne. Eghuteuna mare toku tafru khegra igre baludi nhughadi gol, eghuteuna mare edi glima pesi ka bras maladi khegra igre.

37

Besalel ne eni nogna Bokis Nhaꞌa Cheke LORD

1Besalel ne eni kaisei bokis ka thaba gaju akesia. Brahu gna na thokeni kaisei gobi nabotho glima sentemita, eghuteuna krepa gna na thokeni namno salei fitu sentemita, eghuteuna haghe gna na jaola thokeni namno salei fitu sentemita. 2Mana ghiha tafru vido te gnafa ke lamna nei ke kosi teure ka famane gol. Eghuteuna mana jaola eni kaisei nhugha ikoi ka gol tei faligohoni bokis igne mala fa lalaoni ni. 3Mana edi fati ring ka gol, eghuteuna mana fagegefe fati ring igre ka fati ghahedi bokis igre, phei ka phei philere, eghuteuna keha phei re ka keha phile na. 4Eghuteuna mana edi phei gaju brahu mala pala ka thaba gaju akesia, eghuteuna mana ghiha tafru phei gaju igre ka gol. 5Aonu mana toghu tei phei gaju igre lamna ka ring ka phei phile gna bokis igne mala pala gna na.

6Mana eni kaisei thotoku malagna bokis igne ka famane gol. Brahu gna thotoku igne thokeni kaisei gobi nabotho glima sentemita, eghuteuna krepa gna na thokeni namno salei fitu sentemita. 7Mana edi phei mumuju engel eghuteuna baghidi re gol teke tuge mana re. Eghuteuna mana lilisei phei engel igre kligna ka phei khukrudi thotoku igre, 8aheva repa te thofno kaisei ka thotoku igne. Kaisei khegra ka keha khukru na, eghuteuna kehana ka keha khukru na. 9Eghuteuna mana jaola edi phei engel igre mala fari totoi, eghuteuna repa filo soru ka thotoku igne. Eghuteuna phei baghidi re fnerha tei ka repa, mala tava baghidi re ke kligna gna bokis igne.

Mare horo tevo malagna Bret Blahi na

10Mare ne horo Tevo malagna Bret Blahi igne ka thaba gaju akesia. Brahu gna na thokeni nheva salei sentemita, eghuteuna krepa gna na thokeni phiatutu glima sentemita, eghuteuna haghe gna na thokeni namno salei fitu sentemita. 11Mare ghiha tafru thaba igre ka famane gol, eghuteuna mare eni kaisei nhugha ikoi ka gol lithui tevo igne mala lalaoni ni. 12Mare eni kaisei reil mala lithui kligna ka tevo igne, haghe gna reil igne thokeni fitu salei glima milimita. Eghuteuna mare eni keha nhugha ikoi na ka gol mala lithui ka reil ikoi igne mala lalaoni ni. 13Mare edi fati ring ka gol malagna tevo igne, eghuteuna mare fagefe haghe ka fati sulukhu rhedi fati ghahedi re. 14-15Ring igre mala loku famakudi phei gaju igre mala pala gna tevo igne, eghuteuna mare fagefe haghe rhegna reil ikoi igne. Eghuteuna mare edi phei gaju brahu mala pala gna ka thaba gaju akesia, eghuteuna ghiha tafru ka gol. 16Mare edi thua nafnotu glepo ka gol mala gna tevo igne. Glepo igre, tapera nei dis, baludi kapu nei botol mala totoho waen te mala fafara lao mare ka LORD.

Mare ei thaba mala lilisei juta

17Mare ei thaba mala lilisei fitu juta ke klignadi, ka famane gol. Mare tuge gol igne mala ei pesigna nei khegra gna. Kapu mala lilisei oel ke kligna gna, mare edi kapu igre mala jateula sisi eghu filodi re, mala vido te gnafa ka thini gna na kaisei vido gol kolho. 18Mare edi namno grege mala jifla mei ka khegra igne, thiloi jifla mei ka kaisei phile eghuteuna keha thiloi re jifla mei ka keha phile na. 19Ka namno grege igre, mare edi thilo sisi ka kaisei grege ka gol mala jateula sisi gaju amon eghu filodi re. 20Eghuteuna ka khegra igre, mare edi fati sisi ka gol mala jateula sisi gaju amon eghu filodi re. 21Mare lilisei kaisei sisi ka thilo vido te gnafa aheva grege igre te loku fodu ka namno khegra igre, eghuteuna kaisei sisi kligna ka khegra igne. 22Mare tuge thaba igne baludi sisi nei grege teu igre ka kaisei vido gol kolho.

23Mare edi fitu juta oel malagna thaba igne, eghuteuna phapala mala loku khaꞌaghi, nei plet ka famane gol. 24Mare atha tolufulu fati kilo ka famane gol mala eni thaba mala lilisei juta nei gobigna lepo gna re.

Mare eni Olta mala gahu insens

25Mare atha thaba gaju akesia mala ei Olta mala gahu insens. Olta igne kaisei nanaba kolho, brahu gna nei krepa gna teuna thokeni phiatutu glima sentemita, eghuteuna haghe gna na thokeni nheva salei sentemita. Kligna ka fati sulukhu gna olta igne, au fati glepo jateula hona buluka eghu, igne vidogna olta. 26Eghuteuna mare toku tafru ke kligna olta, eghuteuna fati ka geri gna re, eghuteuna fati hona gna re ka famane gol. Eghuteuna mare eni kaisei nhugha ka gol mala tei faligoho ni mala lalaoni. 27Eghuteuna mare jaola edi fati ring ka gol, eghuteuna mare fagefe haghe phei ka kaisei phile, eghuteuna keha pheire ka keha phile na, pari ka nhugha te faligohoni olta igne. Fati ring igre mala loku famakudi phei gaju mala pala olta igne. 28Eghuteuna mare edi phei gaju igre ka thaba gaju akesia, eghuteuna mare ghiha tafru phei gaju igre ka gol.

Mare edi oel blahi nei insens

29Mare thofno eni fakeli oel blahi igne mala fablahi gobigna lepo. Eghuteuna mare jaola thofno eni fakeli insens blahi te famane sisiri keligna igne.

38

Mare eni Olta mala Gahu Fafara

1Mare ne eni kaisei olta mala gahu fafara ka thaba gaju akesia. Olta igne kaisei nanaba kolho, brahu gna nei krepa gna teuna thokeni phei gobi varadaki glima sentemita, eghuteuna haghe gna na thokeni kaisei gobi tolufulu glima sentemita. 2Mare edi fati glepo te jateula hona buluka te fakegra haghe ka fati phile gna olta na mala kaisei thongana kolho olta igne. Eghuteuna mare ghiha tafru olta igne ka bras. 3Eghuteuna mare ei baket mala nanhaꞌa nakrofu. Eghuteuna edi sevol ikodi, nei dis, nei foke nei baket mala lilisei sisibe ngaja ba nakrofu khaꞌaghi te ngaja teu. Gobigna lepo igre mare edi ka bras. 4-5Eghuteuna mare eni kaisei kharaꞌo teke hohoro ka u bras waea. Mare nhaꞌa lao kharaꞌo igne pari ka reil na mala soru lamna fari hotei rhegna olta igne, theome thoke pari. Eghuteuna mare edi fati ring ka bras, mala gefe ka fati phile gna kharaꞌo igne, mala huta tei phei gaju mala pala. 6Mare jaola edi phei gaju mala pala gna olta igne ka thaba gaju akesia, eghuteuna mare ghiha tafru phei gaju igre ka bras. 7Mare huta tei phei gaju igre mala tei ruma ka ring te au ka keha phile gna olta igne. Mare horo olta igne ka thaba, eghuteuna thora jateula bokis eghu.

Mare eni dis ka bras

8Mare eni kaisei dis biꞌo eghuteuna mare jaola eni pesi gna na. Mare atha ka nodi thiro goro gaꞌase te loku ka grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na ne edi phei glepo igre ka bras.

Mare ne horo bara lithui glalaba gna nogna Suga Tapuale te Blahi LORD

9Mare ne eni kaisei bara malagna glalaba te lithui ka Suga Tapuale te Blahi. Mare ne susuki kaisei pohe brahu ka famane pohe vegha, mala fagegefe ka bara igne lithuini glalaba igne. Ke mata gna bara igne, brahu gna pohe igne thokeni phiatutu glima mita. 10Eghuteuna au varadaki khegra baludi varadaki bras pesi mala kegra haghe tagna. Mare fagefe haghe pohe brahu igne ka thagho teke horo ka silva igre. 11Eghuteuna ke raru na, kaisei nanaba kolho.

12Eghuteuna malagna ke mosu na bara gna pohe na thokeni varadaki phei mita glima fulu sentemita. Eghuteuna au nabotho khegra nei nabotho pesi te mala kegra haghe tadi re. Mare atha silva mala ei thagho nei reil aheva pohe brahu igne te gefe tadi. 13Eghuteuna ke maghati gna bara igne aheva te au grengatha tagna na, brahu gna na jaola thokeni varadaki phei mita glima fulu sentemita. 14-15Mare edi phei pohe biꞌo maladi phei philedi grengatha igre. Brahu gna kaisei pohe na thokeni namno mita fitu salei glima sentemita, funu ka grengatha na tei thoke ka sulukhu na. Eghuteuna au thilo khegra baludi thilo pesidi te mala kegra haghedi re. Ka keha phile grengatha na, gobigna lepore nanaba kolho. 16Mare atha famane pohe vegha mala fagefe haghe heva heva ka bara igne lithuini glalaba igne. 17Mare atha silva mala ei nhugha te mala loku haghedi khegra ka bara igne. Eghuteuna mare atha silva mala ei thagho mala fagefe haghe pohe brahu igne. Eghuteuna mare edi pesidi re ka bras.

18Eghuteuna mare eni kaisei pohe mala bobotho grengatha gna glalaba igne. Brahu gna pohe igne thokeni nheva mita, eghuteuna haghe gna na thokeni phei mita varadaki glima sentemita. Mare eni ka famane pohe vegha, eghuteuna susuki thotoghale tagna ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. 19Eghuteuna mare edi fati khegra, nei fati pesidi ka bras, eghuteuna mare ghiha tafru phaꞌudi khegra igre ka silva. Mare edi ring nei thaghodi teure ka silva, mala fagefe haghe pohe igne tadi. 20Eghuteuna mare atha bras mala horo peg mala tuge sukha lamna glose mala haru phukri gna Suga Tapuale te Blahi nei phukri gna bara na.

Gol, nei silva, nei bras eghu te edi mare ka Suga Tapuale te Blahi na

21Igre glepo teke edi mare ka gol, nei silva, nei bras eghu te edi mare ka Suga Tapuale te Blahi jaola te kiloni mare “Suga tapuale fagaglana gna nogna Nhaꞌa Cheke LORD.” Moses neke cheke ka Itama thugna pris Eron mala rioriso soru glepo igre, eghuteuna chekedi mae Livaet mala toghoni mana. 22Besalel thugna Uri thugna Hua ka vikegna Juda, mana edi gobigna lepo igre thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses. 23Eghuteuna mae teke toghoni mana na Oholiab, thugna Ahisamak ka vikegna Dan. Mae igne thofno laseni fara puhi te mala kato thina te mala lalaoni glepo igre, nei mala ghaoghaho di famane glepo te edi mana re. Eghuteuna mana jaola lase fakelidi te mala edi famane pohe vegha, nei mala lalaoni pohe re ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. 24Gol atha te mei naiknore te mala tusu lao ka LORD te mala loku ka Suga Tapuale te Blahi igne, tahudi re thokeni nheva gobi nheva salei glima kilo. Kate skel mare gol igre, mare edi ka nodi skel mae pris.

25-26Mare kahadi mae nalhaꞌu ka vikegna Israel, mae iheire te varadaki finoghadi te haghe, eghuteuna nabadi mare na thokeni namno gobi thilo thogha, glima gobi glima fulu mae. Eghuteuna mare te gnafa na sopa falao kaisei silva mala loku. Kate skel mare silva igre ka nodi skel mae pris igre, tahudi re ne thokeni thilo thogha, fati gobi varadaki kilo. 27Mare atha thilo thogha, fati gobi kilo ka silva igre mala edi kaisei gobi pesidi thaba gna Suga Tapuale te Blahi igne, nei khegra te mala fagefe haghe pohe biꞌo te mala fofota gna chogho igne ka phei vido. Mare atha tolufulu fati kilo silva mala edi jateula pesidi igre eghu. 28Eghuteuna keha varadaki kilo silva teke salaꞌui teku re, mare atha mala edi nhugha, nei thagho eghu ka khegra re, nei mala ghiha tafru ke kligna di khegra igre.

29Bras te gnafa teke fablahi naiknore teke tusu lao ka LORD igre, tahudi re thokeni phei thogha, fati gobi nabotho kilo. 30Mare neke atha bras igre mala edi pesidi khegra igre maladi pohe te mala bobotho grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na, nei mala eni Olta mala Gahu Fafara nei kharaꞌo biꞌo teke hohoro ka bras, eghuteuna gobigna lepo teke edi mare ka Olta igne. 31Eghuteuna mare jaola neke atha bras igre mala edi pesidi khegra gna bara te tei faligohoni glalaba gna Suga Tapuale te Blahi na nei pesidi khegra gna grengatha gna na, nei glepo te mala tuge tei lamna glose mala famamhaku phukri gna Suga Tapuale te Blahi na, nei phukri di bara gna na.

39

Nodi pohe mae pris

1Besalel baludi keha mae igre mare edi nodi pohe mae pris igre ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. Hatimare mae pris fahaghe pohe igre ka narane te loku mare ke lamna Chogho Blahi. Eghuteuna mare jaola edi pohe malagna Eron, thofno leghuni unha LORD teke chekeni ka Moses.

2Mare atha famane pohe vegha mala eni kaisei pohe te kiloni efod. Eghuteuna mare susuki thotoghale tagna ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru, nei ghajo teke eni mare ka gol. 3Te mala eni ka gol ghajo igne, mare atha keha gol eghuteuna tuge ghilei thofno tataba fara, aonu mare kato ka vido te thofno brahu fara mala jateula ghajo eghu. Aonu mae iheire te lase eni igne, mare atha famane pohe vegha mala eni efod igne ka ghajo gol baludi keha ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. 4Eghuteuna mare edi phei nhugha ka phei phile gna efod mala tei ke kligna fafra gna pris mala haru famaku. 5Eghuteuna mare ke jaola eni ngala keha nhugha na ka efod igne mala kaisei nanaba pohe ghe ghajo igre, mala thofno horoghoto ka efod igne mala haru ka soro na lithu ka thiꞌa na. Mare thofno edi gobigna glepo igre leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses.

6Mare atha phei famane thina ukru te kiloni soham, eghuteuna mare ghagra nanghadi phei Jekop re ka phei thina igre. Eghuteuna mare atha famane gol mala edi phei glepo jateula sisi ikodi te mala loku ka phei thina igre eghu. 7Aonu mare lilisei phei thina igre ka phei nhugha ka fafra gna efod igne mala kakhana nabotho phei vikegna Israel. Gobigna lepo igre mare thofno edi jateula unha teke chekedi LORD ka Moses.

8Mae iheire te lasedi gloku igre, mare ne eni kaisei paos te mala fagefe lao mae pris ka babango gna na. Mare eni paos igne ka nafnata famane pohe vegha nei ghajo te eni mare ka efod igne, eghuteuna mare susuki nafnata thotoghale igre tagna jateula te edi mare ka efod igne eghu. 9Mare lolhopo pohe igne mala eni paos igne, mala kaisei nanaba, brahu gna nei krepa gna teu re varadaki phei sentemita. 10Ke ulugna paos igne, mare famamhaku fati thura ka famane thina. Ka thura ulu lahu na, mare famamhaku kaisei thina ukru mare kiloi odem, eghuteuna kaisei thina rija mare kiloi piteda, eghuteuna kaisei thina kakarha mare kiloi bareket. 11Fapea thura na, mare famamhaku kaisei thina kakarha mare kiloi nofek, eghuteuna kaisei thina blu mare kiloi sapia, eghuteuna kaisei thina vegha mare kiloi iahalom. 12Ka fatilo thura, mare famamhaku kaisei thina ukru mare kiloni lesem, eghuteuna kaisei thina vegha mare kiloi sebo, eghuteuna kaisei thina ngonge mare kiloi ahelama. 13Eghuteuna fafati thura na, mare famamhaku kaisei thina rija mare kiloi tasis, eghuteuna kaisei thina ukru mare kiloi soham, eghuteuna kaisei thina kakarha mare kiloi iasefa. Eghuteuna mare atha famane gol mala edi nabotho phei glepo jateula sisi ikoi te mala atha thina ra eghu. 14Ka puhi igne, mare famamhaku nabotho phei thina te nabadi thugna Jekop, igre nabotho phei vikegna Israel. Eghuteuna ke kligna di nabotho phei thina igre, mare ghagra nanghadi nabotho phei thugna Jekop, eghuteuna thina te gnafa igre au kaisei nangha tagna.

15Mare atha famane gol mala edi phei gnarho ikodi mala babaꞌo paos igne. 16Eghuteuna mare edi phei glepo jateula sisi ikodi te mala loku ka phei thina igre eghu, eghuteuna mare edi phei ring ka gol, eghuteuna famamhaku phei ring igre ka phei sulukhu ke kligna gna paos igne. 17Aonu mare famamhaku phei gnarho gol ka phei ring te loku fodu ka phei sulukhu gna paos igne. 18Eghuteuna mare famamhaku keha khukru di phei gnarho igre tei ka phei glepo ikodi jateula sisi te au ka nhugha fafra gna efod. 19Eghuteuna mare neke edi phei ring ka gol, eghuteuna famamhaku phei ring igre ka phei sulukhu ke pari gna paos igne. 20Eghuteuna mare ke edi keha phei ring ka gol, mala famamhaku ka pesi gna nhugha fafra gna efod, rhegna vido te mala tudu ka famane nhugha lithui ka thiꞌa gna na. 21Aonu mare atha phei gnarho blu, eghuteuna famamhaku phei ring igre ke pari gna paos igne mala tudu ka phei ring gna efod. Gnarho blu igne mala gnokro fakeli gna paos igne ke kligna nhugha gna efod igne mala theome tangomana te thugha na. Mare edi gobigna lepo igre thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses.

22Mare neke eni keha pohe na malagna Eron, mala kulu fahaghe, eghuteuna ame fahaghe nga mana efod igne ke kligna. Mare eni pohe igne ka famane pohe blu. 23Mare susuki kaisei pohe brahu te au khora fari hotei kligna ka pohe igne mala grara gna pris. Eghuteuna mare susuki kaisei vido pohe te maku faligohoni grara gna pohe brahu igne, mala theome ghosei breku. 24Falithui ni pesigna pohe igne, mare susuki thotoghale sisi pomegranet. Mare edi thotoghale igre ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. 25-26Mare jaola edi belo ikodi ka famane gol, aonu mare fagegefe lithui belo ikodi igre ka pesi gna pohe igne. Mare kafe fagegefe kaisei belo fari hotei ka phei thotoghale di pomegranet igre. Mare eni pohe igne maladi mae pris, mala fahaghe mare kate eni nodi gloku na. Gobigna lepo igre mare thofno edi leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses.

27Mare jaola susuki pohe brahu malagna Eron nei thugna mana re, ka famane pohe vegha. 28Eghuteuna mare atha famane pohe vegha mala susuki nogna khepi Eron, nei nodi khepi thugna mana re, nei nodi trasis kmo’ei mare. 29Mare jaola edi nodi nhugha mare ka famane pohe vegha, eghuteuna mare jaola susuki thotoghale ka ghajo blu, nei ngonge, nei ukru. Gobigna lepo igre, mare edi thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses.

30Mare atha kaisei vido famane gol ikoi ne eni kaisei medol tagna. Mare famane tuge fatataba, eghuteuna ghagra cheke igre ke kligna gna:

“Blahi ka LORD.”

31Eghuteuna mare atha kaisei vido gnarho blu ne famamhaku medol igne mala fagegefe ke ulugna khepi te fahaghe mae pris biꞌo na. Gobigna lepo igre mare edi thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses.

Mare pala ne mei ka Moses gobigna lepo gna Suga Tapuale te Blahi na

32Aonu, naiknodi Israel gre ne loku fahui gloku ka Suga Tapuale te Blahi te mala Thafoni God, eghuteuna mare edi gobigna lepo igre thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses. 33Igre gobigna lepo pala teke mei mare ka Moses:

Suga Tapuale te Blahi baludi gobi lepo gna re, thaba baludi pesi di re, nei thagho di re, nei reil di re, nei khegra di re baludi pesi di re.

34Eghuteuna tapuale biꞌo te thotoku gna teke eni mare ka guli sipu nalhaꞌu gna teke eni mare te ukru na, nei keha thotoku gna kligna teke eni mare ka guli vena. Eghuteuna pohe igne mala bobotho gna Thofno Chogho Blahi igne.

35Bokis Blahi gna nogna Nhaꞌa Cheke LORD te au phei thina tataba teke rioriso LORD Vetula igre, nei baludi phei gaju mala pala igre, nei thotoku gna na.

36Tevo malagna Bret Blahi baludi glepo gna re.

37Thaba mala lilisei juta teke horo ka famane gol, baludi glepo gna re, nei juta gna na baludi oel.

38Olta mala Gahu Insens teke ghiha ka gol, balu oel blahi te mala fablahi glepo, nei insens te famane sisiri, nei pohe biꞌo te mala bobotho grengatha ke ulugna suga tapuale na.

39Olta mala Gahu Fafara balu kharaꞌo teke hohoro mare ka bras, nei phei gaju mala pala, nei keha glepo gna re.

Dis biꞌo teke horo ka bras balu pesi gna.

40Pohe mala bara lithuini Suga Tapuale te Blahi igne nei khegra nei pesidi re, nei pohe te mala bobotho gna grengatha gna bara igne, nei gnarho gna Suga Tapuale te Blahi nei bara gna na,

nei glepo teke tuge soru mare lamna glose te mala haru gnarho gna Suga tapuale igne.

Keha glepoi te mala edi ka Suga Tapuale te Blahi mala Thafoni God.

41Nodi pohe blahi mae pris te mala fahaghe kate loku mana ke lamna gna Chogho Blahi na. Igre pohe blahi Eron nei thugna mana re eghu kate fahaghe mare kate loku mare ka Suga Tapuale te Blahi na.

42Naiknodi Israel igre mare edi gobigna lepoi igre thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses. 43Aonu, Moses ne filo ka nodi gloku mare igre, eghuteuna kate filo fakeli mana ka gobigna lepo te edi mare igre, mare thofno edi glepo igre leghuni unha teke chekedi LORD ka Moses. Aonu Moses ne fablahidi mare.

40

Mare fakegra haghe Suga Tapuale te Blahi na

1LORD ne cheke eghu ka Moses, 2“Ka narane ulu lahu, ka nhigra ulu lahu gna keha finogha na, iagho ginauna fakegra haghe Suga Tapuale te Blahi mala Thafo ghau iara na. 3Iagho atha Bokis Blahi gna Nhaꞌa Cheke. Nabotho Vetula te au ka phei thina tataba igre mala nhaꞌa lao lamna ka Bokis Blahi igne, eghuteuna lilisei lamna Suga Tapuale te Blahi igne, eghuteuna fagefe lao pohe igne mala fofota chogho igne ka phei vido, mala fofotho chogho te au teu Bokis Blahi igne. 4Iagho atha Tevo te mala lilisei Bret Blahi igne mala nanhaꞌa ke demei gna pohe igne, eghuteuna nanhaꞌa glepo gnare balugna. Eghuteuna iagho atha mei thaba mala nanhaꞌa juta na, eghuteuna nanhaꞌa haghe juta igre tagna. 5Iagho atha mei Olta mala Gahu Insens te ghiha tafru ka gol, eghuteuna lilisei ke ulugna pohe biꞌo te fofotho Bokis Blahi Nhaꞌa Cheke. Eghuteuna iagho atha keha pohe na bobotho grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na mala fagegefe ka grengatha na.

6“Eghuteuna iagho ginauna atha Olta mala Gahu Fafara na, mala nhaꞌa lao ke ulugna grengatha gna Suga Tapuale te Blahi te mala Thafo ghau iara. 7Eghuteuna iagho atha mei Dis Biꞌo mala wasi ia, mala nanhaꞌa fari hoteidi Olta mala Gahu Fafara nei Suga Tapuale te Blahi, eghuteuna iagho fafodu koꞌu tagna. 8Eghuteuna iagho fakegra haghe bara balu pohe brahu falithuini glalaba gna Suga Tapuale te Blahi na, eghuteuna fagefe haghe pohe biꞌo mala bobotho gna grengatha na.

9“Iagho ginauna atha oel blahi mala tofa katha ka Suga Tapuale te Blahi baludi gobigna lepore, eghuteuna fakelidi mala thofno blahi fara. 10Eghuteuna iagho tofa lao katha oel blahi ka Olta mala Gahu Fafara, baludi gobigna lepo gnare, mala fakelidi eghuteuna olta igne ginauna thofno blahi fara. 11Eghuteuna iagho mala jaola tofa lao katha ka dis biꞌo mala wasi igne balu pesi gna, mala thofno blahi fara.

12“Iagho ginauna atha mei Eron baludi thugna ka grengatha gna Suga Tapuale te Blahi mala titihi di ka khoꞌu, mala klino mare ka tathagu iara na. 13Iagho ginauna falao nogna pohe Eron ia mala fahaghe mana. Eghuteuna iagho atha oel blahi ia mala tofa lao katha tagna, mala fablahi ni mana, eghuteuna mana ginauna pris mala loku ranghi ghau iara. 14Iagho atha mei thugna mana ra, mala fahaghe mare nodi pohe re, 15mala fablahi di jateula teke fablahi iagho kmadi mare ia eghu mala loku ranghi ghau iara. Puhi te fablahi mae pris igne ginauna eghu fabrahu, eghuteuna iheire nate karha mei ke leghudi mare igre mala pris mala loku ranghi ghau iara.” 16Eghuteuna Moses ne edi gobigna lepo igre thofno leghuni unha teke cheke ni LORD ka Moses.

17Aonu ka fapea finogha ke leghu gna narane naiknodi Israel teke jifla Ijep, ka narane ulu lahu gna nhigra ulu lahu gna finogha tuana, Moses nei naiknore eghu ne fakegra haghe Suga Tapuale te Blahi igne. 18Ka narane tuana, mare ne lilisei pesidi re ka vido mala au dire, eghuteuna mare ne fakegra haghe thaba, eghuteuna lilisei thaba te mala loku famakudi re, eghuteuna jokra haghe khegradi re. 19Aonu mare ne lisei haghe pohe biꞌo igne ke kligna di thaba igre, eghuteuna lisei laoi keha thotoku na ke kligna gna, igne thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses.

20Moses atha phei thina tataba, teke rioriso LORD ke klignadi Nabotho Vetula igre, eghuteuna mana nhaꞌa lao lamna ka Bokis Blahi na nogna Nhaꞌa Cheke LORD. Eghuteuna mana atha phei gaju mala palagna Bokis Blahi igne ne toghu lao ka ring gna na, eghuteuna mana nhaꞌa lao thotoku gna Bokis igne. 21Aonu Moses atha Bokis Blahi igne ne lisei lao lamna ka Suga Tapuale te Blahi na, eghuteuna mana atha pohe biꞌo igne mala fofota chogho na ka phei vido, eghuteuna fagefe lao mala bobotho vido aheva te au Bokis Blahi tagna na, igne thofno leghuni unha teke chekeni LORD ka Moses.

22Eghuteuna mana nanhaꞌa lamna Suga Tapuale te Blahi Tevo gna Bret Blahi na, ke raru, ke demei gna pohe biꞌo igne. 23Eghuteuna kligna ka Tevo igne, mana nanhaꞌa Bret Blahi na ke ulugna vido aheva nate au LORD tagna na, igne thofno leghuni unha teke chekeni LORD.

24Moses atha thaba mala lilisei juta na ne lilisei lamna ka Suga Tapuale te Blahi na, ke mata ka chogho aheva Tevo igne ke raru na. 25Mana lilisei juta igre ke kligna gna Thaba igne, ke ulugna vido aheva LORD nate au tagna, igne thofno leghuni unha teke chekeni LORD.

26Eghuteuna mana atha Olta mala Gahu Insens te ghiha tafru mare ka gol igne ne lilisei lamna ka Suga Tapuale te Blahi na, ke ulugna pohe aheva te bobotho Bokis Blahi gna Nhaꞌa Cheke na. 27Mana atha insens blahi te famane sisiri keli gna na ne gahu ke kligna olta, igne thofno leghuni unha teke chekeni LORD.

28Mana atha pohe biꞌo mala bobotho grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na ne fagefe haghe ka grengatha na. 29Mana atha Olta mala Gahu Fafara na ne lilisei ke kosi ke ulugna gna grengatha gna Suga Tapuale te Blahi na. Eghuteuna mana ne gahu kaisei buluka ne fafara eghuteuna mana jaola ne gahu flaoa te ngigno balu oel, igne thofno leghuni unha teke chekeni LORD.

30Eghuteuna mana atha Dis Biꞌo teke eni ka bras igne ne nanhaꞌa fari hoteidi Olta ghe Suga Tapuale te Blahi na, eghuteuna mana toho fafodu ka khoꞌu dis igne mala titihi mae pris. 31Aonu Moses ghe Eron baludi thugna Eron igre atha khoꞌu ne titihi ghahedi nei khame di teure. 32Eghuteuna leuleghu fata na ihei te magnahaghei tei lamna ka Suga Tapuale te Blahi na ba te magnahaghei tei rhegna Olta na, leuleghu fata na mana mala titihi fagae khame gna nei ghahe gna teure ka khoꞌu igne, igne thofno leghuni unha teke chekeni LORD.

33Mana fakegra haghe bara igne, eghuteuna mana fagefe haghe pohe brahu na ne lithui ka glalaba gna Suga Tapuale te Blahi igne nei Olta, eghuteuna mana fagefe haghe pohe biꞌo mala bobotho gna grengatha igne. Ka puhi igne, Moses ne loku fahui gloku te gnafa ka Suga Tapuale te Blahi igne.

Nogna khoveo biꞌo LORD na ne mei toku tafruni Suga Tapuale te Blahi na

34Aonu nogna grokho biꞌo LORD na ne mei toku tafruni Suga Tapuale te Blahi te mala mei thafoni God, eghuteuna siasigla gna nogna nolaghi biꞌo LORD na ne fodu ka Suga Tapuale te Blahi igne. 35Eghuteuna naugna igne, Moses theome tangomana te ruma ka Suga Tapuale te Blahi igne.

36Ka narane naiknodi Israel te nolo tafri ke lamna namono nagou na jateula igne eghu: kate haghe grokho igne te tei kokoni Suga Tapuale te Blahi na, naiknore leghuni ne jifla ka nodi vido na mala ke tei ka keha vido na. 37Nu jame grokho igne toku tafruni fabrahu Suga Tapuale te Blahi igne, naiknore na au kolho ghilei thokeni narane grokho igne teke haghe na. 38Eghuteuna ka narane te nolo tafri naiknore ke lamna gna namono na teuna, leuleghu fata na naiknore tangomana te filoni nogna grokho biꞌo LORD igne ne toku tafru fabrahu Suga Tapuale te Blahi igne ka narane na. Eghuteuna leuleghu fata bongiro na, naiknore tangomana te filoni kaisei khaꞌaghi te phae fabrahu ke lamna gna grokho tuana.