Mae Khuru
Nodi Gloku Hatimare Mae Khuru
Thoutonu kmo’ei eigna buka igne
Buka igne neke tudu lao ka buka ulu lahu teke rioriso mana te kiloni “Nonomho te Keli eigna mae Jisas Kraes teke rioriso mae Luku.” Mae Luku neke rioriso thoutonu eidi unha teke edi ka nogna khiloau God ka vido teke pulo mae Jisas kligna na. Ka narane tuare naikno te fatutuani ni Kraes re ne kmana ne kmana fara, eghuteuna mare ne funu tei faligoho heva heva ne toutonuni u Nonomho te Keli eigna mae Jisas Kraes na ka namono te kmanare. Eghuteuna khiloau na ne funu heta fara ka namono te gnafa ka nauthoglu gne.
Mae Luku fariuriu falalase fakeli eidi naikno ka khiloau gre, mare theome magnahaghei te goigonini nogna gloku gavman gna Rom ba kaisei mae biꞌo na, nu mare magnahaghedi kolho naikno te gnafare te mala nomhini nei fatutuani eghu Nonomho te Keli eigna mae Jisas Kraes. Te chekeni mana na puhidi mae Jiu te mala fatutuani ni God na keli fara, nu Nonomho te Keli eigna mae Jisas Kraes Thugna God igne neke salo fodudi naikno te fatutuani ka God igre mala fodu fara.
Glepo biꞌo lahu ka buka igne cheke eigna nogna gloku mae Tharunga te Blahi. Ka narane Pentekos ia, Tharunga te Blahi na neke mei fodu ka naikno khiloaure. Eghuteuna God neke batudi nei toghodi neku naikno khiloaure ka Tharunga te Blahi na leuleghu fata, neubane unha nafnata namono te cheke mana te mala tei mare na.
Keha vido ka buka igne
Glepo teke kulu edi: 1:1-26
Nonomho te Keli igne ne tei tongana Jerusalem: 2:1–8:3
Nonomho te Keli igne ne tei tongana Juda nei Samaria: 8:4–12:25
Nogna thei ululahu Pol mala toutonu eigna Nonomho te Keli: 13:1–14:28
Mae mala baubatu ka khiloau ne salo fodu Jerusalem: 15:1-35
Nogna fapea thei mae Pol mala toutonu eigna Nonomho te Keli: 15:36–18:22
Nogna fatilo thei mae Pol mala toutonu eigna Nonomho te Keli: 18:23–21:16
Mare ne liseini mae Pol ka suga sosolo hata ne tei Rom: 21:17–28:31
11Ranghi nigho iagho ghema kheraguo Teofilas:
Uve, ghema, u buka teke kulu risoni iara tifa ia, iara chekedi kolho ka iagho gobigna lepo teke edi nei farirhiudi teku mae Jisas ka naiknore funu ka narane teke vuvuhagna mana nogna gloku na 2te ghilei posa kau narane God teke hata hagheni mana kligna. Ame haghe nga kligna teku na, mae Jisas neke kulu cheke ka nogna nolaghi mae Tharunga te Blahi unha te magnahaghei te mala eni nogna mae khuru teke vavahidi mana re. 3Ke leghugna teke lehe nei ke karha fapulo teku na, mae Jisas neke fatakleni thegna ranghidi mare ka kmana fagaglana tutuani leuleghu fata ke lamnadi phiatutu narane igre. Mare neke filo tathadi mae Jisas na, eghuteuna mana neke toutonu ka mare eigna nakarha te funei frunini God na. 4Kaisei fata kate ghamu baludi nogna mae khurure, mana neke cheke faheta ka mare mala thosei jifla Jerusalem nu au kolho jare. Nu mana ne cheke eghu ka mare, “Mae Mama neke nhaꞌa cheke ka ghotilo jateula teke kulu chekeni iara ka ghotilo ia eghu. Ofou agne Jerusalem mala hata u nhaꞌa cheke igne.5Naugna mae Jone ia neke faꞌapublahidi naiknore kau khoꞌu kolho nu keha narane ke leghugna igne, iara ginauna na faꞌapublahi ghami ghotilo kau Tharunga te Blahi.”
God ne hata hagheni mae Jisas kligna
6Kate kafe khapru teu mae khurure balugna mae Jisas na, mare ne ghusna eghu ka mana, “Ba, Lord, gognaro iagho nake tusu fapulo u nolaghi na ka mae Israel gre mala reireghidi mare thedi kau nauthoglu igne sia?”
7Mae Jisas ne cheke eghu ka mare, “Theome nomi ghotilo te mala laseni u narane ba u nhigra teke nhaꞌa soru mae Mama kau nogna nolaghi thegna na.8Nu ka narane nate soru mei mae Tharunga te Blahi na ke klignami ghotilo na, ghotilo ginauna na fodu kau nolaghi te mala toutonu eigu iara. Ghotilo ginauna mala toutonu eigu iara agne Jerusalem, nei Judia tongana, nei Samaria tongana, ghilei tei thoke ka namono te gnafa ka nauthoglu igne.”
9Ke leghugna te gnafa facheke mana igne, God ne hata hagheni mana kligna kate filo teu mare na. Aonu kaisei khoveo mei ne toku tafruni mana kau tathadi hatimare nogna mae khurure.
10Kate filoni mare te haghe mae Jisas kau maloa na, phei engel te fahaghe phoko vegha megei nga mei kegra neu rhedi mare. 11Phiamare ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo maemi Galili, naugna unha site kegra filo haghe teu ghotilo kau maloa na gnea? Mae Jisas teke hata haghe God kligna ia mana ginauna nake pulo mei nathuꞌu nauriha, jateula te filoni ghotilo teke pulo haghe mana kligna tuana eghu.”
Mae mala ke hata sapegna mae Judas
12Aonu ke leghugna igne, mae khurure ne tei kokoni thogele te kiloi Thogele Gaju Olivi na neke pulo Jerusalem. Ka vido tuana theome thei brahu, nabagna kaisei kilomita kolho. 13Kate thoke Jerusalem na, mare doglo ne tei kau chogho ke kligna kaisei suga te mala kapru teu mare. Eghuteuna jare mae Pita, mae Jone, mae Jemes, mae Aduru, mae Filip, mae Tomas, mae Batolomiu, mae Matiu, mae Jemes thugna mae Alfius, mae Simon mae te kiloi Silote, nei Judas thugna mae Jemes.
14Mare te gnafa na ne kaisei salo fodu ne tarai fabrahu baludi goro gaꞌase, nei Meri idogna mae Jisas, nei hatimare mae thabusigna mae Jisas re.
15Keha narane ke leghudi igre, namo kaisei gobi varadaki naikno khiloau khapru fodu neu. Mae Pita kegra haghe ke lamnadi mare ne cheke eghu, 16“Uve, kheraguro, u cheke teke chekeni mae Tharunga te Blahi ka mae Devet eigna mae Judas tifa ia la horoghotohi gognaro na. Naugna mae Judas gne neke baubatudi mae iheire teke tei lokini mae Jisas ia. 17Mae Judas gne neke kaisei mae kherami ghehati, naugna mana neke loku balumi ghehati tifa.”
18Mae Judas gne neke foli kaisei vido glose ka sileni teke hata mana ka glepo te diꞌa teke eni mana na. Eghuteuna ka vido glose tuana mae Judas uka neke brisna thi’agna na neke thofa ka glose tuana neke lehe. 19Naikno te gnafa Jerusalem nomhini unha te eni mae Judas igne, ne kiloni vido glose tuana ka nodi cheke thedi na, “Akeldama”, gaoghathogna na “U vido dadara”.
20Mae Pita ne cheke eghu, “Naugna kau buka Sam na e cheke eghu,
“ ‘Sugagna mana na ne krogha,
ginauna na theo kaisei mae nate au ke lamnagna na.’1:20 Sam 69:25.
Jaola keha cheke na ne cheke eghu,
“ ‘Kaisei mae neke hata sapegna mana na.’1:20 Sam 109:8.
21-22Naugna igne, tahati na vavahi kaisei mae mala ke tughuni mae Judas, mala loku baluda nei toutonu ka naiknore eigna u kegra fapulogna noda Lord Jisas. Eghume tahati na vahini kaisei mae teke au fabrahu baluda tahati ka narane noda Lord Jisas Kraes teke au ke lamnada tahati. Mana kaisei mae teke au baluda funu ka narane mae Jone Apublahi teke faꞌapublahini mae Jisas tifa te ghilei posa kau narane teke tei koko ghita mana kligna.”
23Mare ne vahidi phei mae. Kaisei na mae Josep te kiloi Basabas ba mae Jastusi, eghuteuna keha mae na mae Matas. 24Aonu ke leghugna igne, mare ne kafe tarai ne cheke eghu, “Lord, iagho kafe lasedi nagnafadi naikno te gnafare. Lord, vavahi ranghi ghami mae ihei ka phia mae igre 25nate hata sapegna mae khuru teke jifla kokoni mae Judas te tei ka vido aheva te gijagna mana na.” 26Ke leghugna igne, mare ne lalahu khale, eghuteuna nodi vavahi mare na ne soru ka mae Matas. Aonu mana ne kaisei mae khuru baludi nabotho kaisei mae igre.
2Meigna mae Tharunga te Blahi
1Kate thokeni narane Pentekos na, mare ne kafe au fodu neu kaisei vido. 2Kaisei naogla biꞌo jateula nuri blahi neu megei nga ne ghaghafa mei funu ka maloa na ne fodu ka suga te au teu mare na. 3Ke leghugna igne mare ne filoni kaisei glepo jateula te deudeplu khaꞌaghi ra neu ne sopagna thoti ke klignadi mare. 4Aonu mae Tharunga te Blahi ne mei au ka mare ne gnafa, eghuteuna mare ne funu cheke ka keha chekedi delei, leghuni unha nafnata cheke teke tusu ranghidi mae Tharunga te Blahi na.
5Uve, ka narane tuana kmana mae Jiu te posa mei Jerusalem mala tarai funudi ka namono te kmana heva heva ke lamnagna u nauthoglu gne. 6Kate nomhini u naogla igne, kmana naiknore ne khapru mei. Mare ne kafe jaglo nodi, naugna naikno te gnafa igre ne sopagna nomhidi nodi cheke thedire. 7Naiknore ne thono jaglo nodi fara ne cheke eghu, “Tore, mae te cheke teu igre, maedi Galili kolho! 8Ne faneha neu si mare te kafe lasedi noda soasopai cheke tahati grea? 9Tahati gne funuda ka namono Pasia, Midia, Ilam, Mesopotemia, Judia, Kapadosia, Pontas nei Esia, 10Frijia, Pamfilia, Ijep, ka nohigna Libia rhegna namono Saerini. Keha ka tahati mae Jiu mei funudi Rom kolho, 11kehare karha Jiu ba kehare theome karha Jiu nu gognaro mare leghudi nodi khiloau mae Jiure. Eghuteuna keha ka tahati mei funudi Krit nei Arebia. Neuba ngau tahati kafe nomhidi mare cheke ka noda cheke tahati re eidi glepo biꞌo te edi God igre.” 12Hatimare ne kafe jaglo nodi ne faꞌihodi, ne ghusna eghu fari thedi, “Tore, unha eghu si gaoghathogna na gnea?”
13Nu keha naiknore ne maꞌedi mae khurure ne cheke eghu, “Mae igre koꞌu waen kolho.”
Mae Pita ne cheke ranghidi naiknore
14Mae Pita ne kegra haghe baludi nabotho kaisei mae khurure ne cheke eghu fabiꞌo ka naiknore, “Uve kheraguro, ghotilo mae Jiu nei iheire te kafe au agne Jerusalem na, fanomho fakeli ka unha nate chekedi iara igre! Snakre ghau iara mala toutonu ka ghotilo unha te eni gognaro gne. 15Mae igre theome koꞌu waen jateula te ghathoni ghotilo na eghu. Theo. Naugna ao ngala tanhi nhevai ngau hamerane gognaro gne. 16Nu mae profet Joel na neke kulu rioriso eigna unha te filoni ghotilo gognaro gne,
17“ ‘God ne cheke eghu:
Kate namo huigna nauthoglu gne, iara ginauna lisa soru Tharungagu na ke klignadi naikno te gnafare.
Eghuteuna thumi nalhaꞌu nei gaꞌase teu ghotilo are ginauna na toutonuni chekegu iara na.
Eghuteuna mae majaghani nei mae biꞌomi teu ghotilo re,
iara ginauna na tusu ranghidi nolaghi te mala mifi na.
18Uve, iheire te loku ranghi ghau iara na, nalhaꞌu ba gaꞌase,
ka narane tuana iara ginauna na tusu lao u Tharungagu na ke klignadi mala toutonuni chekegu iara na.
19Iara ginauna lilisei fagaglana: dadara, khaꞌaghi,
nei u gagahu biꞌo kligna kau maloa nei agne pari kau nauthoglu gne mala filoni naiknore.
20U naprai na ginauna romno, nei u glaba na ginauna na ukru jateula u dadara eghu.
Eghuteuna narane gna Lord te biꞌo nei siasigla teuna ginauna na thakle mei.
21Aonu ihei te tore ka nanghagna Lord na, iara ginauna na fakarhidi.’2:21 Joe 2:28-32.
22“Ghotilo naiknomi Israel, fanomho fakeli kau cheke igre! God neke kuru meini mae Jisas gna Nasaret gne ka ghotilo, eghuteuna mana neke thofno falalase igne ka ghotilo kau gloku te nolaghi, nei u kofubobhoi, nei u fagaglana. Naugna God neke edi igre ka mana la filodihi ghotilo. 23God neke leghuni nogna gaoghatho teke kulu nanhaꞌa tifa na ne snakreni mana mala lokini ghotilo. Eghuteuna ghotilo ne faleheni mana kate snakre lao ghotilo ka khamedi mae te diꞌa ra mala tupijuruni mare kau gaju fafatha. 24Nu God ne hata fajiflani mana ka nolaghi te mala lehe na, eghuteuna ke fakarha fapuloni kau glehe. Naugna glehe na theo kaisei nogna nolaghi te mala loku famakuni mana na. 25Naugna mae Devet na neke kulu cheke eghu eigna mana,
“ ‘Iara filoni Lord au fabrahu ke ulugu, mana na au rhegu iara, mala theome nanga nogu iara.
26Naugna igne iara gleale’a fara, eghuteuna chekegu iara na fatakleni nogu gleale’a na. Neubane mae mala lehe, iara ginauna na fatutuani nigho fabrahu.
27Naugna iagho ginauna na theome lisa laoni tharungagu na Hades. Eghuteuna iagho ginauna theome snakreni nou Mae Blahi na mala boto ke lamna gluma.
28Iagho neke falalase ka iara u nabrou karha na, eghuteuna iagho ginauna au balugu iara mala faglealeꞌa ghau iara.’2:28 Sam 16:8-11.
29“Uve, kheraguro, iara magnahaghei te toutonu fakeli ka ghotilo eigna mae kuꞌeda King Devet tifa ia. Mana neke lehe eghuteuna mare neke giugilunihi mana, eghuteuna bekugna mana na au ngala ka namonoda tahati gne ghilei posa ka narane gognaro gne. 30Nu mae Devet gne neke kaisei mae profet, eghuteuna mana laseni u nhaꞌa cheke teke eni God ka mana nate mala kaisei mae ka vikegna thegna mala kegra funei biꞌo jateula mana eghu. 31Mana ne kulu filo glanihi unha nate eni God ginauna. Aonu mana ne cheke eigna mae Kraes nate karha fapulo na, neke cheke eghu,
‘God na theome lisa laoni mana mala au Hades. Eghuteuna mana theome snakreni thinigna na mala boto lamna gluma.’
32Tutuani, God neke fakarha fapuloni mae Jisas kau glehe, eghuteuna ghehati te hui na la thofno filonihi ka tathamire. 33God neke hata hagheni mana kau sape nafnakno na mala gnokro rhegna thegna. Eghuteuna God mae Kmagna na neke tusu ranghini mana Tharunga te Blahi na, mala leghuni nogna nhaꞌa cheke na. Eghume unha te filoni nei nomhini teu ghotilo gognaro gne, glepo neke tusu meini God ka ghehati. 34-35Mae Devet thegna neke theome haghe kligna mala gnokro rhegna God, nu mana neke cheke eghu,
“ ‘God ne cheke ranghini nogu mae funei iara na:
“Iagho gnokro agne fei nhetagu iara.
Naugna iara ginauna lisei soru nou naoka iagho re ke parigna nou nolaghi.” ’2:34-35 Sam 110:1.
36“Eghume naikno te gnafa Israel mala lase fakelini eigna God neke vahini mae Jisas mala Lord nei Kraes. Nu ghotilo neke faleheni mana kau gaju fafatha.”
37Kate nomhini naiknore unha te chekedi mae Pita igre, mare ne diꞌanagnafadi fara ne cheke eghu ka mae Pita nei ka keha mae khurure, “Kheraguro, na fanefou si ghehati ia?”
38Mae Pita ne cheke eghu ka mare, “Tughu nagnafa, nei kafe apublahi ka nanghagna mae Jisas Kraes, aonu God ginauna hata fadelei u nakhibomire nei tusu ranghi ghami u Tharunga te Blahi na. 39Naugna u nogna nhaꞌa cheke God igne mala nomi ghotilo, nei maladi goro thumi are nei maladi iheire te theome karha nga teu. Uve, u nhaꞌa cheke igne maladi naikno te gnafa teke kilo meidi noda Lord.”
40Kmana kmana glepo fara teke chekedi mae Pita ka mare re. Eghuteuna mae Pita ne cheke faheta eghu ka mare, “Thosei leghudi puhidi naikno te diꞌa gognaro gre, na eghunu fate ghami God ginauna jateula naikno te diꞌa tuare eghu.” 41Iheire naikno te fatutuanidi nogna cheke mae Pita re ne apublahi, naba thilo thogha naikno te ruma haghe ka tothoghei mae khiloau kau narane tuana.
U nakarhadi naikno khiloau
42Eghuteuna naikno igre ne keli tadi fara ne fanomho fabrahu ka nodi farirhiu hatimare mae khuru, nei mala toghodi mare ka nodi tothoghei thedi na, nei ghamu fodu, nei tarai fodu. 43Hatimare mae khuru ne edi kmana kofubobhoi nei fagaglana eghu ka nogna nolaghi biꞌo God na. Eghuteuna kate filodi igre, naiknodi Jerusalem re ne kafe mhaghu nei ghatho tahuni God. 44Naikno te gnafa te fatutuani ni mae Jisas re ne kaisei au fodu ngala, nei kaisei salofodu ngala nodi gobigna lepo fateote’o re. 45Eghuteuna mare foli nodi vido glose ba unha glepo teke khotodi thedire mala toghodi iheire te theo nodi. 46Leghu narane na mare salo fodu kau nogna Sugablahi God na mala tarai fodu nei jaola ima fodu ka sugadire balu gleale’a ka nagnafa te keli, 47nei kilo fnaknoni God. Eghuteuna naiknore ne keli tadi ka mare. Aonu leuleghu narane na God fakarhidi keha naikno te ruma mei ke lamnagna nodi tothoghei naikno khiloau re.
3Mae Pita ne fakelini kaisei mae te lehe ghahegna
1Kaisei narane, tanhi thiloi fei grafi, mae Pita ghe mae Jone ne tei ka Sugablahi na mala tarai. Igne nodi vido narane mala tarai hatimare mae Jiu. 2Kaisei mae te lehe ghahegna na funu suagna na, mana gnokrou jare ka grengathagna Sugablahi te kiloni mare, “U grengatha khuakhuda.” Leuleghu narane na mae kheragnare pala tei koba jare mala tore sileni ka naikno te tei tarai ka Sugablahi na. 3Uve, kate filodi mae Pita ghe mae Jone te namo ruma ka Sugablahi na, mana ne tore katha vido sileni ka phiamare. 4Phiamare ne filo tutu ka mana, eghuteuna mae Pita ne cheke eghu ka mana, “Ghema, filo mei ka ghepa sagho!” 5Aonu, mana filo lao ka phiamare ne rouronu mala hata nogna sileni ka phiamare.
6Nu mae Pita ne cheke eghu ka mana, “Iara theo sileni. Nu keha glepoi ngau te au ka iara na, tuana nate tusu ari iara ka iagho na. Te cheke nigho iara na, ka nanghagna mae Jisas Kraes gna Nasaret, kegra haghe, nonolo tafri!” 7Eghuteuna mae Pita ne loku ka khame nhetagna na ne korho haghe. Ka vido tuanala, nhubra ghahegna mana te gnafare ne kafe maku fapulo. 8Mana ghasa haghe ka phei ghahegnare, ne funu nonolo tafri. Mana ruma baludi phiamare ka Sugablahi na ne nonolo tafri balu ghasa nei kilo fnaknoni God. 9Naikno te khapru teu ka u Sugablahi na filoni te jaojaꞌo tafri nei kilo fnaknoni God teu mana na. 10Mare te hui na kafe glanini mana, naugna mana mae te tore sileni koba tifa kau grengatha te kiloi mare “U grengatha te khuakhuda,” teu tuana. Mare ne jaglo nodi fara kate filoni teke kelihi mae teke blughu na.
Mae Pita ne cheke ka mavitu na
11Mae igne ne theome tei khokodi mae Pita ghe mae Jone. Aonu naiknore kafe jaglo nodi fara chari ne mei ka thilomare ka varanda te kiloni mare “Nogna varanda mae Solomon.” 12Kate filoni mae Pita igne, mana ne cheke eghu ka naiknore, “Ghotilo mae Israel, naugna unha site jaglo nomi ghotilo ka glepo ignea? Ba, naugna unha site filo tutuni ghotilo ka ghepa gnea? Ba, ne fakelini ghepa mae igne ka nomi nolaghi themi, ba, ne keli ghepa ke ulugna God neu si ghotilo ia? Theo! 13Nodi God mae ku’edara, nodi God mae Ebraham, nei mae Isak, nei mae Jekop neke eni te filoni ghotilo igne mala fafnaknoni tahati nanghagna nogna mae gloku Thugna Jisas. Nu ghotilo neke snakreni mana ka khamedi goro mae biꞌo re. Neuba mae Paelat ne ghaoghatho mala snakre fajiflani mae Jisas, ghotilo te chekeni ka mae Paelat na ghotilo theome magnahagheni mana. 14Tutuani, mana kaisei mae blahi nei doglo eghu, nu te chekeni ghotilo na ghotilo theome magnahagheni mana. Nu ghotilo toreni mae Paelat mala snakre ranghi ghau mae Barabas, kaisei mae te diꞌa teke falehe naikno ia. 15Eghume, ghotilo neke faleheni mae ihei te mala tusu ranghi ghita u thofno karha na. Nu God neke fakarha fapuloni mana kau glehe eghuteuna ghepa ngala teke thofno filo tathami igne. 16Ka nogna nolaghi mae Jisas na ghepa neke fakelini mae teke lehe ghahegna te kafe filoni nei laseni teu ghotilo igne. Uve, tutuani fara, ghepa fatutuani ni mae Jisas, eghuteuna ka nanghagna mae Jisas ghepa fakelini mae igne. Eghuteuna ghotilo kafe filoni te eni igne!
17“Uve, kheraguro, iara lase ghau ghotilo baludi mae biꞌomi ra neke eni igne ranghini mae Jisas ka puhi naꞌiho kolho. 18Nu tifa na God neke cheke mei ka hatimare mae profet ra, eigna mae Kraes gne ginauna mala au papara. Eghuteuna ka puhi igne God ne fahoroghotoni unha teke chekeni thegna na. 19Eghume ghotilo hogri nagnafa, mala ke figri ka God, mala hata fadeleidi mana nakhibomire. 20Te eni ghotilo igne na noda Lord ginauna na tusu ari nakarha majaghani ka ghotilo. Eghuteuna mana ginauna na kuru meini mae Jisas Kraes ka ghotilo, mae ihei teke kulu vahini mana tifa ia. 21Nu mae Jisas na mala au kligna ghilei thokeni narane God ginauna na teke edi teke famajaghanidi gobigna lepore. Naugna God neke kulu chekeni igne tifa ka nogna mae profet te blahire. 22Eghuteuna mae Moses neke cheke eghu ka mae kuꞌeda tahati ra, ‘Nomi Lord God ginauna na snakre meini kaisei mae profet ka ghotilo jateula iara eghu. Mana ginauna na kaisei mae ka ghotilo themi ngala. Ghotilo fanomho fakeli ka gobigna lepo te chekedi mana ka ghotilo re. 23Ihei te theome nomhidi nei leghudi teu nogna cheke mae profet igne na, God ginauna na hata fadeleini mana ka nogna naiknore mala au ka glehe.’
24“Uve, funu ka mae Samuel nei hatimare mae profet te gnafa teke mei ke leghugna mana re neke kafe chekedi gobigna lepo te edi gognaro igre. 25U nhaꞌa cheke teke chekedi God ka mae Profet ra malami ghotilo neku, jateula u nhaꞌa cheke teke edi God ka mae kuꞌeda tifa ra. God neke nhaꞌa cheke eghu ka mae kuꞌeda Ebraham, ‘Funu ka goro thumu iagho gre iara ginauna na fablahidi naikno te hui ka nauthoglu igne.’ 26Eghume God neke kulu vahini nogna mae gloku Jisas neke kulu kuru meini ka ghotilo. Mana kuru meini mae Jisas mala fablahi ghami ghotilo kate figri tagruni ghotilo nabrou glehe na.”
4Mae Pita ghe mae Jone ne kegra ke uludi mae biꞌo re
1Kate cheke teu mae Pita ghe mae Jone ka naiknore, hatimare keha mae pris nei kaisei mae funeidi hatimare mae soldia te mala reireghi gna Sugablahi na, nei keha mae Sadiusi eghu ne mei ka phiamare. 2Mare diꞌa tadi fara ka phiamare, naugna phiamare ne farirhiudi naiknore eigna mae Jisas teke karha fapulo kau glehe na. Eghuteuna phiamare jaola farirhiudi naiknore eigna ke leghugna glehe na, naiknore ginauna nake karha fapulo ka nanghagna mae Jisas. 3Mare lokidi mae Pita ghe mae Jone ne tei koko laodi ka suga sosolo. Mare magnahaghei fatedi phiamare, aonu phiamare au jare ne ghilei hamerane naugna la rafihi. 4Nu kmana naikno te nomhidi nodi cheke phiamare re ne fatutuani ni mae Jisas. Eghuteuna naikno te fatutuani ni mae Jisas gognaro na thokei glima thogha.
5Ka keha narane na mae funeidi hatimare mae Jiu, hatimare mae biꞌo, nei hatimare mae velepuhi gna vetulare eghu ne faidu ka namono Jerusalem. 6Mae Anas, mana te mae pris biꞌo ka finogha tuana, nei mae Kaefas, nei mae Jone, nei mae Aleksada, nei mae iheire langau teke vikegna mae pris biꞌo na eghu au neu jare. 7Hatimare ne fakegradi mae Pita ghe mae Jone ke uludi eghuteuna kaisei mae ka hatimare kegra haghe ne ghusna eghu ka phiamare, “Ba, faꞌunha neu neke kelinga si mae teke lehe ghahegna na ignea? Ka unha nafnata nolaghi ba ka nanghagna mae ihei teke eni ghopa na?”
8Mae Tharunga te Blahi na ne soru mei ka mae Pita, eghuteuna mana ne cheke eghu ka mare, “Uve, ghotilo mae funei ra, nei ghotilo keha mae biꞌodi mae Jiu ra. 9Gineia ghotilo neke ghusna ghami ghepa mae Jone eigna glepo te keli teke eni ghepa ka mae teke lehe ghahegna na igne, nei faꞌunha neu neke kelinga mana teuna. 10Uve, iara magnahaghei te cheke ka ghotilo goro mae biꞌo ra, nei ka ghotilo naikno te gnafa agne Israel. Mae te kegra ke ulumi ghotilo igne mana neke keli fapulo ka nanghagna mae Jisas Kraes, mae gna Nasaret. Mae ihei teke tupijuruni ghotilo kau gaju fafatha, nu God neke fakarha fapuloni mana. 11Eghuteuna u grioriso te blahi na ne cheke eghu eigna mae Jisas,
“ ‘U thina teke tiromi ni ghotilo mae iheire te hohoro suga na,
kela kegra haghe kaisei thina ulu fara ka suga na.’4:11 Sam 118:22.
12Mae Jisas ngala te tangomana te mala fakarhi ghita na. Naugna God neke theome kuru meini kaisei nangha delei ka nauthoglu gne te mala fakarhi ghita na.”
13Hatimare mae biꞌo re ne jaglo nodi kate filodi mae Pita ghe mae Jone te theome mhaghu kate cheke ke uludi mare na. Mare lasedi phei mae igre neke theome tei sikoluni u glalase na, phiamare au kolho ka namono. Nu kate filoni te theome mhaghu phei mae igre na, mare neke ghatho fapuloni phei mae igre neke tei tafri balugna mae Jisas. 14Eghuteuna kate filoni mare mae teke la keli fapulo igne, mana kegra baludi phiamare, mare theome tangomana te chekeni kaisei glepo na. 15Ke leghugna te cheke hatimare mae biꞌo re ka thilomare te mala jifla ghu ka faidu na, mare ne funu roghe fari thedi eigna igne. 16Mare ne cheke eghu, “Tore, faꞌunhadi si tahati phei mae igrea? Naugna naikno te gnafa agne Jerusalem re la filodihi u kofubobhoi biꞌo te edi phei mae igre. Tutuani, tahati theome tangomana te thufu ne chaghi phiamare teuna. 17Tahati na cheke faheta ka phiamare mala thosei toutonu eigna mae Jisas ka naiknore na eghunu tei heva heva ka naikno te kmanare nafnata farirhiu igne eghu.”
18Aonu mare neke kilo fapulodi ngala mae Pita ghe mae Jone. Mare ne cheke faheta ka phiamare mala thosei toutonuni ba farirhiuni nanghagna mae Jisas na. 19Nu mae Pita ghe mae Jone ne cheke eghu ka mare, “Ghaoghatho fakeli si ghotilo, ba, aheva nga gne te magnahagheni God na? Leghu ghami ghotilo ba leghuni God? 20Ghepa theome tangomana te gnafa na. Ghepa magnahagheni fara te toutonu eidi unha teke filodi nei nomhidihi teku ka mae Jisas re.”
21Hatimare mae biꞌo neke fapea fata famamhaghudi phiamare, nu ke leghugna igne na mare neke snakre teidi phiamare. Ninhigrana ranghidi mare te mala fakabrudi phiamare na. Naugna mare filo glanidi naikno te gnafare la funu kilo fnaknoni God eigna u kofubobhoi teke eni phiamare igne. 22Mae teke keli fapulo igne mana fogra funu tifa. Eghuteuna gognaro na la phiatutu finogha gnahi.
Nodi tharai naikno khiloau
23Mae Pita ghe mae Jone ne jifla ka nodi faidu hatimare mae biꞌodi Jiure neke tei ka nodi tothoghei thedi na. Phiamare ne toutonu ranghidi gobigna lepo teke chekedi hatimare mae pris biꞌo nei hatimare mae funei ka phiamare re. 24Kate nomhini igne, naiknore kaisei nagnafa ngala ne kafe tarai fodu ka God ne cheke eghu, “Lord God, iagho mae neke vuavuhani maloa, nei glose, nei nhorora, nei gobigna lepo te au ke lamnadi. 25Iagho neke snakreni mae Tharunga te Blahi mala chekeni nou cheke na ka nou mae gloku mae ku’emi Devet. Mana neke cheke eghu,
“ ‘Naugna unha site diꞌa tadi fara naikno te theome Jiu grea?
Naugna unha si naikno igre te roghei te mala edi glepo te theo nafudi grea?
26Mae king gna nauthoglu gne mare tarabana mala magra.
Hatimare mae te funei frunidi naiknore mare salo fodu mala magrini Lord God nei nogna Kraes.’4:26 Sam 2:1,2.
27Tuani fara Lord, agne Jerusalem na mae Herod ghe mae Pontius Paelat neke kaisei baludi naikno te theome Jiure nei naiknodi Israel re eghu mala faleheni mae Jisas, mae nou gloku blahi iagho na. Mae ihei iagho teke vahini mala mae Mesia. 28Iagho la kulu ghathonihi unha te mala eni na, naugna iagho au nolaghi biꞌo. Eghuteuna naikno igre ne fathokeni ngala nou gaoghatho iagho na, ne horoghoto fara ka unha teke magnahagheni iagho na. 29Gognaro gne, Lord, nomhidi nodi cheke famamhaghu mae igre! Lord, ghehati nou mae gloku iagho. Tusu mei ranghi ghami u nolaghi te mala theome mhaghuni ghehati toutonu gna chekemu iagho na. 30Togho ghami mala frane ghehati kate fakakhana gna nou nolaghi iagho na. Fakarhidi naikno te fogra nei snakreni kofubobhoi nei fagaglana mala thakle ka nanghagna nou mae gloku blahi Jisas.”
31Ke leghugna te tarai mare na, u suga te khapru te tarai teu mare na megei nga ne nghali. Eghuteuna mae Tharunga te Blahi na ne soru mei ka mare. Ke leghugna igne, mare ne theome mhaghu te toutonuni u chekegna God na.
Naikno khiloau re kaisei nodi ngala
32Naikno te fatutuani ni mae Jisas re ne kaisei nagnafa ngala nei kaisei gaoghatho ngala. Theo kaisei naikno te chekeni ne khotogna thegna ngala kaisei glepo teuna. Nu mare tufa gobigna lepore. 33Balu nolaghi te biꞌo mae khurure ne toutonuni ka naiknore karha fapulogna mae Jisas Kraes. Eghuteuna God ne kafe fablahidi fara mare ne hui. 34-35Theo kaisei naikno te kmoꞌei ka glepo na. Naugna heire te au vido glose ba suga, mare ne tangomana te fofoli te mala hata sileni na mala tusu lao ka khamedi hatimare mae khuru. Eghuteuna mare na tufa ka iheire te magnahaghei.
36-37Jare kaisei mae khiloau ka vikegna mae Livae, nanghagna na mae Josep, mana neke karha ka moumolu te kiloi Saeprus. Mae khurure kiloni mana, mae Banabas, u gaoghathogna na, mae mala blakno eghu. Mana fofoli nogna vido glose na. Kate hata sileni na, mana leghuni puhi te mala tufa na ne tusu ranghidi hatimare mae khuru.
5Mae Ananias ghe Safira
1Kaisei mae nanghagna na Ananias repa khetogna Safira. Repa ne fofoli nodi vido glose na 2ne tusu lao kolho keha vidogna sileni na ka hatimare mae khuru. Nu mana ne lilisei fapulo maladi thedi keha sileni. Eghuteuna Safira ne laseni igne. Aonu repa ne kaisei nodi gaoghatho te mala chaghidi hatimare mae khuru.
3Ke leghugna igne, mae Pita ne filoni mae Ananias ne cheke eghu ka mana, “Ghema Ananias, naugna unha sagho te snakreni mae Satan te batu fadiꞌani nagnafamu na te chaghini mae Tharunga te Blahi gnea? Naugna unha sagho te tathaji teu malamu themu keha vidogna sileni gnea? 4Tutuani, ame fofoli nga iagho teku na, u vido glose igne neke kulu nou ngala iagho. Eghuteuna neubane fofoli fahuihi iagho vido glose tuana, sileni tuare nou iagho kolho. Naugna unha site ghathoni iagho nafnata puhi te diꞌa ignea, ghema? Iagho theome chaghini naikno na kolho, nu iagho chaghini God!” 5Kate nomhini igne, mae Ananias khoko soru ke ulugna mae Pita ne lehe. Aonu naikno te gnafa te nomhini igne ne mhaghu nodi fara. 6Keha mae majaghanire mei ne pipiha thinigna mae Ananias na ne pala ne tei kosi ne giugilui.
7Thilo aoa ke leghugna igne, Safira neke ruma mei ka suga na. Nu naꞌa theome laseni unha teke eni ka khetogna na. 8Mae Pita ne cheke eghu ka naꞌa, “Cheke meini ka iara, igne ngala si u sileni teke hata ghopa mae Ananias ka vido glose teke fofoli ghopa ia?”
Safira ne chaghi ne cheke eghu ka mana, “Uve, igne ngala.”
9Mae Pita ne cheke eghu ka naꞌa, “Faꞌunha ne ghatho deni si ghopa puhi te mala fariuriu chaghini mae Tharunga te Blahi gnea? Filo sagho! Mae majaghani teke tei giugiluni khetomu iagho ia tela mei kegra teu ka grengatha na are. Mare ginauna nake pala fajifla nigho la iagho!”
10Safira jaola ghosei ne khoko soru ke ulugna mae Pita ne lehe. Aonu mae majaghanire ruma mei ne filoni naꞌa tela lehehi na. Mare pala ne jifla kosi ne tei giugilui rhegna khetogna na. 11Naikno fateo ke lamna khiloau nei iheire fateo te nomhini u glehe kakarha igne ne mhaghu nodi fara.
U kofubobhoi nei u fagaglana
12Hatimare mae khuru ne edi kmana kofubobhoi nei kmana fagaglana biꞌo eghu farihoteidi naiknore. Eghuteuna iheire fateo te fatutuani ni mae Jisas re ne kaisei nodi gaoghatho ngala ne salo fodu ka nogna varanda mae Solomon ka Sugablahi na. 13Eghuteuna naikno te theome fatutuanire ne mhaghu ne tirodi salo fodu baludi mare. Neubane eghu ngau, mare ne ghatho tahudi fara iheire te fatutuani ni mae Jisas. 14Nu kmana kmana naikno, nalhaꞌu ba gaꞌase, ne fatutuani ka Lord ne kafe ruma haghe ka mare. 15Kate filodi kofubobhoi teke edi mae khurure, naiknore ne pala ne mei ka sape nei ka khifra ka nabrou mala ogho mei naungogna mae Pita na ke klignadi naikno te fogra re. 16Kmana kmana naikno mei funudi ka namono te kmana te au falithui Jerusalem. Mare hata ne mei naikno te fogra nei naikno te au tadi naitu. Naikno igre mei neke kafe keli fapulo.
Mae khurure ne tei ka fate
17Aonu mae pris biꞌo na nei mae kheragna te gnafare, iheire te au ka kaisei tothoghei mae te kilodi Sadiusi, ne goghotudi fara mae khurure. Naugna kmana naikno magnahaghedi fara mare. 18Eghume, mare lokidi mae khurure ne koko lao kau suga sosolo. 19Nu ka bongi tuana na kaisei engel nogna Lord na ne tora grengathagna suga sosolo na. Engel na ne batu fajifladi mae khurure ke kosi ne cheke eghu, 20“Tei kegra ka Sugablahi gno mala toutonu ka naiknore eigna u nakarha majaghani igne.”
21Kate nomhini igne, mare ne leghuni cheke igne ne tei ka Sugablahi na. Hamerane boibongi mare ne funu toutonu ranghidi naiknore.
Mae pris biꞌo na nei nogna tothoghei na theome laseni te jifla mae khurure. Aonu mare ne kilo fodudi goro mae biꞌodi Israel re mala eni kaisei faidu biꞌo ka hatimare mae mala fate. Mare jaola ne chekedi keha mae pulis mala tei hata meidi hatimare mae khuru ke uludi mae mala fate. 22Kate tei mare ka suga sosolo na mare ne theome filodi mae khurure naugna suga sosolo na ne krogha. Aonu mare neke pulo ne cheke eghu ka mae mala fate, 23“Tore! Kate posa lao ghehati ka u suga sosolo na, grengathare kafe bibilakhi eghuteuna mae soldiare kafe reireghi u ngala grengathare. Nu kate tora ghehati grengathare, ghehati theome filoni ngala kaisei mae ke lamnagna suga sosolo na.” 24Kate nomhini igne, mae funei biꞌo te mala reireghi gna Sugablahi na, nei hatimare mae pris ulu teure ne faꞌihodi fara. Mare ne jaglo nodi fara ka unha te eni ka mae khuru gre.
25Aonu kaisei mae ruma mei ne cheke eghu ka mare, “Fanomho! Mae teke lilisei ghotilo ka suga sosolo ra, gognaro na kegra farirhiudi naiknore kelau ke lamnagna Sugablahi na!” 26Aonu, mae funei biꞌo baludi hatimare mae pulisire ne tei ka Sugablahi na mala ke hata fapulodi mae khurure. Nu mae pulisire ne theome loku lalamadi mae khurure, naugna mae pulisire mhaghudi naiknore glahula fadi falehedi ka thina.
27Hatimare mae pulisire hata ne mei mae khurure ne fakegradi ke uludi mae mala fate re. Mae pris biꞌo na ne cheke eghu ka mare, 28“Tore! Ghehati neke cheke fahetahi ka ghotilo mala thosei ke farirhiudi naiknore ka Nangha tuana. Filoni si ghotilo, u nomi nafnata farirhiu ghotilo igne la tei thoke heva heva Jerusalem. Eghuteuna ghotilo magnahaghei te fariuriu mala faghoroni ka ghehati glehegna mae tugne.”
29Nu mae Pita nei keha mae khurure ne cheke eghu ka mare, “Ghehati magnahaghei fara te leghuni chekegna God na, theome mala leghuni chekegna naikno na. 30Ghotilo neke faleheni mae Jisas ka teke tupijuruni mana ka gaju fafatha na. Nu nodi God mae kuꞌeda tahati tifa ra neke fakarha fapuloni mana. 31Eghuteuna God neke hata hagheni mana mala gnokro fei nhetagna kau sape nafnakno mala funei fruni ghita nei mala fakarhi ghita. Mana neke eni igne mala tangomana naikno Israel gre te tughu nagnafa nei nakarha nei koko nakhibo. 32Ghehati cheke thakledi glepo igre, nei jaola mae Tharunga te Blahi na. God tusu meini mae Tharunga te Blahi ka iheire te leghuni mana.”
33Kate nomhini igne, hatimare mae mala fate ne thono ngingiridi fara ne magnahaghei falehedi mae khurure. 34Kaisei mae Farasi nanghagna na mae Gamalio mana kaisei mae velepuhi biꞌogna vetula. Eghuteuna naiknore ghatho tahuni nei filo faꞌuluni eghu mana. Mana kegra haghe ne cheke farihoteidi hatimare mae mala fate. Eghuteuna mana ne chekedi mae pulisire mala hata fajifladi ghu mae khurure ke kosi katha vido. 35Ke leghugna igne na, mana ne cheke eghu ka mae mala fate re, “Ghotilo mae Israel ra, kulu ghaoghatho fakeli ka unha te magnahaghei eni ghotilo ka mae igre. 36Ke ghathoni si ghotilo mae Teudas ka finogha te liu ra, mana mei neke chekeni thegna te kaisei mae biꞌo fara. Eghuteuna fati gobi mae neke leghuni mana. Nu keha naiknore neke faleheni mana, eghuteuna mae teke leghuni mana re ne sopagna thei kolho. Eghume unha teke fufunu mana na, ari ne theo nafugna kolho. 37Ke leghugna igne, mae Judas, kaisei mae gna Galili. Mana neke mei funu Galili kau narane sensas mala kaha naikno neku. Eghuteuna kmana naikno neke leghu nila mana. Nu keha naiknore neke falehe nila mana, aonu naikno teke leghuni mana re ne sopa thei. 38Eghume te chekeni iara ka ghotilo gognaro na, ‘Au fadelei ka mae igre.’ Jame te nodi gaoghatho thedi kolho unha te eni mare igne na, puhi tuana ginauna lao theo nafugna kolho. 39Nu jame teke funu ka God na, ghotilo ginauna theome tangomana te lhotidire. Na eghunu magra ghotilo ka thegna God eghu.”
Hatimare mae mala fate ne leghuni unha te chekeni mae Gamalio na. 40Mare kilo fapulodi mae khurure ne puphuri. Eghuteuna mare ne cheke faheta ranghidi mare mala thosei ke cheke ka nanghagna mae Jisas. Ke leghugna igne mare ne snakre teidi mae khurure.
41Mae khurure ne jifla ka nodi suga mae mala fate re balu gleale’a naugna God lasedi mae igre nabadi te au papara eigna nanghagna mae Jisas. 42Leuleghu narane na mae khurure ne theome gnafa te farirhiudi naiknore ka Sugablahi na ba ka sugadi thedi re. Eghuteuna mare ne toutonuni fabrahu u Nonomho te Keli eigna mae Jisas Kraes.
6Hatimare ne vahidi fitu mae mala totogho ka khiloau
1Kau narane tuare kmana kmana naikno ne fatutuani ni mae Jisas. Eghuteuna naikno khiloau te lase cheke Griki re ne theome gleꞌani nafnata thufa sileni te eni naikno khiloau te au Jerusalem re ne cheke eghu, “Goro gaꞌase te lehe khetodire igre ne theo thufadi ka sileni te tufa ghotilo leghu narane ra.” 2Aonu, nabotho phei mae khurure ne kafe kilo fodudi tothoghei mae khiloau re ne cheke eghu, “Theome keli jame te gnafa ghehati ka nomi gloku te mala farirhiuni chekegna God gne te mala hironi kolho u sileni na. 3Eghume te keli na kheraguro, ghotilo vahidi fitu mae ka themi malagna gloku igne. Ka mae iheire te keli, lalase nei mae Tharunga te Blahi na au baludi. 4Eghuteuna mala tangomana tahati te tarai nei farirhiuni teu koba chekegna God na.”
5Naikno te gnafare ne keli tadini u cheke igne. Aonu mare ne vahidi fitu mae igre: mae Stivin, kaisei mae te biꞌo nogna fatutuani na, eghuteuna mae Tharunga te Blahi na au balugna mana. Mae Filip nei mae Prokoras nei mae Nikano nei mae Timon nei mae Pamenas nei mae Nikolas. Mae Nikolas gne kaisei mae gna ka namono Antiok. Tifa na mana neke theome mae Jiu, nu gognaro na mana kela leghuni puhidi mae Jiure. 6Aonu, mare ne fakegradi fitu mae igre ke uludi mae khurure, mare ne taraidi nei taofidi.
7Chekegna God na tei thoke heva heva ka naiknore. Tothoghei naikno khiloau te au Jerusalem ka narane tuare gognaro biꞌo la biꞌo, eghuteuna jaola kmana nodi tothoghei pris mae Jiu gre la funu fatutuani nei leghuni mae Jisas.
Mare lokini mae Stivin
8God ne fablahini mae Stivin nei tusu ranghini mana u nolaghi biꞌo mala edi kofubobhoi te biꞌo, nei fagaglana te biꞌo eghu ke lamnadi naiknore. 9Nu keha mae Jiu te theome fatutuani ni mae Jisas re ne funu tirodini mana. Mare au ka nodi suga tharai mae Jiu te kiloni “Nodi suga tharai mae te snagla kolho.” Suga tharai igne na maladi mae Jiu te mei funudi ka namono Saerini nei ka namono Aleksadria nei ka Provins Silisia nei ka Provins Esia. Mare mei ne magra ka mae Stivin, 10nu mae Tharunga te Blahi na ne toghoni mae Stivin mala cheke balu glalase te biꞌo. Eghuteuna hatimare mae Jiure theome tangomanadi te cheke faparini mana na, naugna nogna cheke mana re thono nolaghi fara.
11Aonu mare ne hirodi keha mae mala cheke chaghi eigna mae Stivin, ne cheke eghu, “Ghehati nomhini mae igne ne cheke faparini mae Moses nei cheke faparini God!”
12Ka puhi igne, keha naiknore baludi mae biꞌodi hatimare mae Jiu nei hatimare mae velepuhigna vetula nogna mae Moses eghu ne thono diꞌa tadi fara ka mae Stivin. Mare mei ne lokini mae Stivin hatani mana ne tei ke uludi mae mala fate mala fateni mana. 13Eghuteuna mare hata ne mei keha mae mala chaghi eigna mae Stivin. Mare ne cheke eghu, “Mae igne ne cheke faparini koba noda Sugablahi tahati igne nei cheke faparini la noda vetula tahati gne. 14Ghehati nomhini mana neke cheke eghu, ‘Mae Jisas gna Nasaret igne ginauna na paꞌe soru Sugablahi igne, eghuteuna mana ginauna na tuthughu puhi teke chekedi mae Moses ka tahati ra.’ ”
15Mae te gnafa te gnokro ke lamnagna u faidu igne, mare ne filo tutu ka mae Stivin. Eghuteuna kate filo mare ka tathagna nei foflogna teu mae Stivin re, mana ne siasigla jateula tathagna nei foflogna eghu kaisei engel.
7Nogna cheke mae Stivin
1Kaisei mae pris ulu ne ghusna eghu ka mae Stivin, “Ba, ghema, tutuani si cheke igrea?”
2Mae Stivin ne cheke eghu, “Mamare ba kheraguro, fanomho mei ka iara. Kani au nga teku mae kuꞌeda Ebraham Mesopotemia tifa ame tei nga mana Haran teku ia, noda God te au kligna na neke mei thakle ka mana jare. 3Eghuteuna God ne cheke eghu ka mae Ebraham, ‘Jifla kokoni nou namono gne nei kheramu gre eghu. Tei ka namono nate falalase iara ka iagho ginauna.’
4“Aonu mae Ebraham ne jifla Kaldia ne tei au Haran. Ke leghugna te lehe kmagna mae Ebraham na, God neke kuru meini mana ka namono te au teu tahati gognaro gne. 5Ka narane tuana God neke theome ke tusu lao kaisei vido glose ka mae Ebraham, thono theo fara, theo kaisei vido glose teke tusu lao God ka mana na. Nu neubane theo thugna ngau mae Ebraham, God neke nhaꞌa cheke ka mana nei naikno nate karha mei ka vikegna mana igre te mala khotogna namono igne ginauna. 6Igne unha teke chekeni God ka mae Ebraham na, ‘Iheire nate karha mei ka vikemu iagho gre ginauna na tei au ka namono te theome khotogna thedi na. Eghuteuna naiknogna namono tuana ginauna na faloku biꞌodi fara nei na eꞌei kmana puhi te diꞌa ranghidi fabrahu nabagna fati gobi finogha. Eigna thumi ghotilo re ginauna mala sneka jare. 7Nu iara ginauna na paradi naiknogna namono te faloku biꞌodi fara vikemu iagho are. Eghume ke leghugna tuana na, vikemu iagho re ginauna mei pogho soru ranghi ghau iara ka namono igne.’ 8Eghuteuna ke leghugna igne na, God neke cheke ranghini mae Ebraham mala tohi fagaglana mae sua nalha’ure. Igne kaisei fagaglana eigna nogna nhaꞌa cheke God na. Naugna igne, mae Ebraham neke tohi fagaglana mae thugna Isak ka fahanagna narane ke leghugna teke karha mana na. Eghuteuna mae Isak jaola neke tohi fagaglana mae thugna Jekop. Eghuteuna mae Jekop jaola neke tohi fagaglana dila mae thugnare, nabotho phei mae kuꞌeda tahati ra.
9“Thugna mana igre neke goghotuni mae Josep, mae Josep gne kaisei mae ka hatimare nabotho phei mae kuꞌeda tahati igre. Eghume mare neke snakreni mae Josep ka keha naiknodi delei mala foli mare hata teini Ijep. Nu God neke au balugna mae Josep, 10nei fakarhini ka puhi biꞌo te gnafa teke edi mana re. God jaola neke tusu ranghini glalase te keli mala tangomana mae King Fero te magnahagheni mana na. Eghuteuna mae King Fero neke vahini mana mala mae gavana gna Ijep, nei mala reireghidi la naikno te gnafa ke lamnagna nogna suga biꞌo na.
11“Aonu kaisei behu biꞌo fara ne thokedi namono te gnafa Ijep nei Kenan. Igne ne paradi fara naiknore kate theo gna gano na. Eghuteuna mae kuꞌeda tahati re jaola neke paradi kate theome filoni gano na. 12-13Kate nomhini mae Jekop te au gano teu jare Ijep na, mana neke phei fata kurudi mae kuꞌeda re neke tei hata gano jare. Ka fapea fata tei mare na, mae Josep ne falalaseni thegna te thofno mae thabusidi mare na. Eghuteuna ka vido tuana, mae king gna Ijep na jaola ne nomhini eigna vikegna mae Josep na. 14Aonu mae Josep ne kurudi keha mae mala tei chekeni mae kmagna Jekop, nei vikegna te gnafare e mala kafe soru Ijep, khaputudire fitusalei glima naikno. 15Eghuteuna mae Jekop na soru ne au jare Ijep. Kate lehe mana jare baludi mae thugnare, 16naiknore neke kafe hata fapulo thinidi mare re mala ke giugilui Sikem ka gluma teke foli ka sileni mae Ebraham tifa ka thugna mae Hemo re.
17“Kate namo thoke mei narane tutuani teke nhaꞌa cheke God ka mae Ebraham ia, naiknore ne thovu nei kmana fara neu jare Ijep. 18Nu kaisei mae King majaghani teke funei frunini Ijep gognaro na theome laseni mae Josep tifa na. 19Mana saosagrodi fara noda naiknore nei fakokhoanadi fara mae kuꞌeda re nei huhurudi mala lilisei mare suare ke kosi suga mala lehe.
20“Ka vido igne teke karha mae Moses na. Mana kaisei mae famane sua nalhaꞌu. Mare neke tajini mana naba thilo nhigra lamna suga. 21Kate hata fajiflani mae Moses ka suga na, mare ne te liliseini mana kosi, eghuteuna thugna gaꞌase mae King na ne mei filo deni mana ne tathaji jateula kaisei thofno thugna thegna neu. 22Eghuteuna maedi Ijep re ne farirhiuni mae Moses glepo te gnafa te lasedi mare re. Mana ne biꞌo haghe ne kaisei mae nolaghi fara ka nogna cheke ba ka nogna glokure.
23“Kate thokeni phiatutu finogha funu karhagna na, mae Moses ne magnahaghei te tei sighodi kheragna naiknodi Israel re. 24Kate tei sigho tuana, mana ne filoni kaisei mae gna Ijep te puri fadiꞌani teu kaisei mae gna Israel. Aonu mae Moses ne kegra tughuni mae kheragna na ne magra faleheni mae gna Ijep na. 25Gaoghathogna mae Moses na kheragnare jame ne filo glanini, God teke vahini mana te mala fakarhidire. Nu mare ne theome filo glani kolho igne. 26Ka keha narane na, mae Moses neke filodi phei maedi Israel ne magra neu. Mana ne fariuriu salo fodudi phiamare ka namha mala thosei magra. Mana ne cheke eghu, ‘Sei, phia mae! Ghopa thabusigna sia, ba magra unha si ghopa ia?’
27“Nu mae te magnahaghei faleheni keha mae gne ne huju fadeleini mae Moses, ne cheke eghu, ‘Ghema, mae ihei si teke vahi nigho te mala funei fruni ghami nei fate ghami teu ghehati na ia? 28Ghehati lase nigho. Ba, iagho magnahaghei te falehe ghau iara jateula iagho teke faleheni mae gna Ijep gnora ia eghu sia?’ 29Kate nomhini mae Moses igne, mana ne rikha Ijep ne tei ne au ka namono Midian. Aonu, mana ne tolaghi jare ne au phei thugna nalhaꞌu.
30“Ke leghugna te au Midian phiatutu finogha na, kaisei narane engel nogna God na ne thakle ka mae Moses ka namono nagou na rhegna Thogele Sanai. U engel tuana au ke lamnagna khaꞌaghi te deudeplu teu ka kaisei gaju ikoi na. 31Kate filoni mae Moses tuana, mana ne jaglo nogna fara. Eghuteuna mana ne tei namo rhegna gaju tuana ne filo lao. Mae Moses ne nomhini chekegna Lord na. 32God ne cheke eghu, ‘Iara nodi God mae ku’emu ra. Nogna God mae Ebraham nei nogna God mae Isak nei nogna God mae Jekop.’ Mae Moses ne fififri balu mhaghu ne tirogna filo lao ka khaꞌaghi na.
33“Nu Lord ne cheke eghu ka mae Moses, ‘Hata koko sadol ka ghahemu are, naugna glose te kegra teu iagho igne thono blahi fara. 34Fanomho ka iara. Iara la filodihi nogu naikno te au papara ka namono Ijep ia. Iara nomhidihi nodi natanhire. Iara na soru mala fakarhidi. Eghume gognaro na, ghema Moses, iara nake kuru fapulo nigho Ijep.’
35“Mae Moses gne, naiknodi Israel gre neke tirodinihi mana tifa na ne cheke eghu, ‘Tore! Mae ihei si teke vahi nigho te mala funei fruni ghami nei fate ghami teu ghehati na ia?’ Nu mae Moses igne la God teke kuru teini te mala funei frunidi nei fakarhidi teu mare na. Mae Moses ne tangomana te eni gloku igne ka nogna tothogho engel teke filoni mana ka gaju ikoi teke gnubra na. 36Aonu mae Moses ne batu fajifladi naiknore Ijep. Mana neke edi kofubobhoi nei fagaglana eghu jare, nei jaola ka Nhorora Ukru na, nei jaola ka namono nagou na phiatutu finogha.
37“Mae Moses igne neke cheke eghu ka naiknodi Israel re, ‘God ginauna na fakegra ranghi ghami ghotilo kaisei mae profet jateula iara eghu.’ 38Mae Moses gne neke au nekeu baludi naiknodi Israel re khapru tekeu ka namono nagou na. Mana neke toutonu ranghidi mae kuꞌeda ra unha teke chekedi u engel igne ka mana ka Thogele Sanai na. Mana neke nomhini cheke te au karha tagna te mei funu ka God, eghuteuna ke tusu mei u cheke tuare ka tahati.
39“Nu mae kuꞌeda tahati ra neke tirodi leghuni mae Moses. Mare ne huhughuni fara mana nei mare magnahaghei teke puloi ngala Ijep. 40Aonu mare ne cheke eghu ka mae Eron, ‘Ghehati magnahaghe nigho iagho te edi keha mumuju malami ghehati, mala tangomana te batu ghami ghehati na. Naugna mae Moses teke batu fajifla ghita tahati Ijep gne, ghehati theome laseni unha nga te eni mana na.’ 41Aonu mare ne hohoro kaisei mumuju mala jateula buluka eghu. Eghuteuna mare ne fafara ka mumuju buluka igne ne keli tadi ka unha teke hohoro thedi na. 42Nu God na ne figri lao thagrugna na ka mare nei snakredi mare mala pogho soru ka naprai, ka glaba, nei ka nathunu. Igne unha te risoni ka nodi buka mae profet ra. God neke cheke eghu,
“ ‘Ghotilo naiknomi Israel ra,
kate au ka namono nagou ia ghotilo neke au jare phiatutu finogha,
ghotilo neke falelehe buluka koba neke fafara.
Nu fafara tuare theome nogu iara.
43Nu ghotilo mala pala tei koba balumi suga tapuale te mala pogho soruni god Molok gne nei thotoghale gna u nathunu god Rifan teke hohoro themi are.
Tuare god chaichaghi te pogho sorudi koba ghotilo re.
Naugna igne, iara ginauna na kuru tei ghami ghotilo kate khaba fara,’7:43 Emo 5:25-27. sala’uni Babilon.
44“Uve, kani au nga tekeu mae kuꞌeda ra ka namono nagou na, mare pala neke tei koba baludi suga tapuale tuana, fagaglana gna God te au baludi na. Mare hohoro suga tapuale tuana leghuni unha teke chekeni God ka mae Moses na, igne ne nanaba fara ka thotoghale teke filoni mana na. 45Ke leghu, mae Josua na neke batudi mae ku’edara neke tei magra hatini namono majaghani na ka keha vike teke kulu au jare na. God toghodi mare ne brue fadeleidi naikno bongihehe tuare mala ke ruma haghe ka namono tuana vikeda tahati ra. Kate tei vikeda tahati re ka namono majaghani igne, mare ne hata baludi suga tapuale igne. Mare neke hata ka mae kmadire suga tapuale igne, eghuteuna tathaji meu me ghilei thokeni narane gna mae King Devet. 46God ne keli tagna fara ka mae King Devet. Eghuteuna mae Devet ne toreni God mala hohoro kaisei suga mala augna nogna God mae Jekop. Nu God ne theome snakreni mana te mala eni suga tuana. 47Nu neubangau, ke leghu neke hohoro nga mae King Solomon u suga tuana neu.
48“Nu God te au kligna na theome au ka suga te hohoro naiknore. Igne unha teke chekeni kaisei mae profet na,
49“ ‘Nogu sape nafnakno te mala gnokrogna mae King na au kligna, eghuteuna u nauthoglu gne mala tapladi iara phei ghahegu gre.
Eghume unha nafnata suga te tangomana te hohoro ghotilo malagu iara na?
Aheva nate eni ghotilo u vido te mala gnafagu iara na?
50Eigna iara thegu ngala teke hohorodi gobigna lepo te gnafa ka maloa kligna nei ka nauthoglu pari teu igre!’ 7:50 Isa 66:1,2.”
51Mae Stivin tudu ne cheke eghu, “Icho idomi, ghotilo mae mala baubatu gre pha’umire thono romno fara. Eghuteuna nagnafami ghotilo re jateula naikno bongihehe eghu, eghuteuna ghotilo tiromi fara te fanomho ka chekegna God na. Leuleghu fata na ghotilo huhughuni fara mae Tharunga te Blahi na jateula mae ku’emi tifa ra eghu. 52Mae ku’emi ghotilo re neke paradi fara mae profet te gnafa tifa re. Mae profet re neke chekeni meigna nogna Mae Gloku God te Doglo Fara na, eghuteuna mae ku’emi ghotilo re ngala teke falehedi mae profet re. Tutuani, gognaro na ghotilo neke majorani nei faleheni eghu nogna Mae Gloku God na. 53Nogna vetula mae Moses te hata ghotilo igne, neke tusu mei engel nogna God re. Nu ghotilo theome leghuni kolho!”
Mare ne faleheni mae Stivin
54Kate nomhidi mae biꞌodi mae Jiure cheke mae Stivin igre, mare ne diꞌa tadi ne thono ngingiridi fara ka mae Stivin. 55Nu mae Tharunga te Blahi na au balugna mae Stivin, mana ne filo haghe kligna ne filoni u siasigla gna nogna nolaghi biꞌo God na. Mana ne filoni mae Jisas kegra teu fei nhetagna God na. 56Aonu mae Stivin ne cheke eghu, “Fanomho! Iara la filonihi grengathagna kligna na la thora. Eghuteuna iara filoni mae teke mei funu ka God na kegra fei nhetagna God!”
57Kate nomhini igne, mae biꞌodi mae Jiure fofotho khulidire ne kafe eha fabiꞌo chari ne tei ka mae Stivin. 58Mare hata fajiflani mana ke kosigna namono biꞌo na ne fada thina ni ne ghilei lehe mana. Mae teke cheke chaghi eigna mae Stivin re lisei soru nodi pohe brahure ka khamegna kaisei mae majaghani, nanghagna na mae Sol.
59Kate fada thina ni mare na, mae Stivin ne tarai, “Lord Jisas, hata tharungagu gne!” 60Mana ne tuturupuku soru ne eha eghu fabiꞌo, “Lord, thosei ke tughu fapulo ranghidi u nakhibo igne!” Ke leghugna te chekeni igne, mae Stivin na ne lehe.
81Nu ka gaoghathogna mae Sol na, glepo keli kolho mare te faleheni mae Stivin na.
Mae Sol ne paradi naikno khiloau re
2-3Keha mae te fatutuani ni God re ne tanhi fabiꞌo ne diꞌanagnafani mae Stivin, mare ne hata thinigna mana na ne tei giugiluni. Eghuteuna, funu ka narane te lehe mae Stivin igne na, mae Jiure ne funu paradi naikno khiloaure. Mae Sol ne tei leuleghu suga mala lokidi mae nalhaꞌu ba gaꞌase te fatutuani ni mae Jisas na mala liliseidi mare ke lamna suga sosolo. Naikno te fatutuani ni mae Jisas igre ne kafe rikha ne tei kau soasopai vido jare Judia nei Samaria. Nu hatimare mae khuru neke au fapulo Jerusalem.
U Nonomho te Keli na ne thoke Samaria
4Naikno teke rikha Jerusalem re, mare ne toutonu ne tei tongana chekegna God na ka namono aheva te tei posa mare na. 5-6Mae Filip ne soru ka namono biꞌo Samaria ne toutonu eigna mae Kraes. Kate nomhini nei filodi teu kofubobhoi teke edi mae Filip re, naiknodi Samaria re ne famane fanomho ka glepo teke chekedi mana re. 7Kmana naiknodi Samaria ne au naitu tadi. Nu mae Filip ne brue fajifladi tadi. Eghuteuna naiture ne eha fabiꞌo ne jifla mei ka naiknore. Mae Filip jaola ne fakelidi naikno te lehe ghahedi nei blughu teu ka namono tuana. 8Aonu naiknogna namono tuana ne thono keli tadi fara ka mae Filip.
9Nu kaisei mae te kiloi Simon te au ka namono tuana. Ame tei nga mae Filip jare teku na, mae Simon gne neke fajaglodi fara naiknodi Samaria re ka nogna naitu khaekae na. Mana kaisei mae te lase fahaehaghe fara nei kiloni thegna kaisei mae biꞌo. 10Naikno te gnafa, te iko ba te biꞌo na mare ne kafe faghano fanomho fakeli ka unha te chekedi mana re. Naiknodi Samaria re ne cheke eghu, “Mae igne e au nolaghi te kiloni tahati, ‘Nogna nolaghi biꞌo God.’ ” 11Mare neke leghuni mae Simon, naugna funu tifa te mei na, mana neke fajaglodi fara mare ka nogna naitu khaekae na. 12Nu kate mei toutonuni mae Filip u Nonomho te Keli eigna mae Jisas Kraes, nei eigna u nakarha te funei frunini God na teuna, kmana nalhaꞌu nei gaꞌase teu ka namono tuana ne fatutuani ne apublahi. 13Mae Simon thegna na jaola ne fatutuani ne apublahi. Mana ne au fanamo fara rhegna mae Filip. Kate filodi mana u kofubobhoi nei glepo te nolaghi fara teu te edi mae Filip gre, mae Simon ne thono jaglo nogna fara.
14Kate nomhidi mae khuru te au nga teu Jerusalem re u thoutonu eidi naiknodi Samaria te fatutuani ni God na, mae khurure ne kurudi mae Pita ghe mae Jone mala tei toghodi mare. 15Kate posa lao mae Pita ghe mae Jone ka namono na, phiamare ne tarai mala tangomana naikno khiloau te au Samaria re te mala hatagna u Tharunga te Blahi na. 16Naikno igre neke apublahi hi ka nanghagna Lord Jisas. Nu Tharunga te Blahi na neke theome soru mei neku ke kligna gna kaisei naikno ka mare. 17Aonu mae Pita ghe mae Jone ne taofidi mare mala hatini mare u Tharunga te Blahi na.
18Mae Simon ne filoni te tusu lao God u Tharunga te Blahi na ka naikno teke taofi ka phia mae khurure. Aonu mana ne hata sileni ne mei ka phiamare ne cheke eghu, 19“Phia mae, tusu mei la ka iara u nolaghi tuana mala kate habo lao iara khamegu na ke kligna gna ihei na, mana na hatini u Tharunga te Blahi na.”
20Nu mae Pita ne cheke eghu ka mana, “Ghema, nou sileni iagho gre mala boto balumu Gehena, naugna iagho theome tangomana te foli ka sileni na u nogna nolaghi God na! 21Iagho theome tangomana te loku balumi ghehati ka nogna gloku God gne, naugna nagnafamu iagho na theome doglo ke ulugna God. 22Eghume, kulu tughu nagnafa ghu sagho! Koko puhi diꞌa te edi iagho are. Eghuteuna tarai ka Lord. Mana jame tangomana te hata fadelei gaoghatho te diꞌa tuana ka iagho. 23Iara filo glanini nagnafamu iagho na la fodu fara kau goghotu gognaro na, eghuteuna puhi te diꞌa na la funei fruni nigho iagho.”
24Mae Simon ne cheke eghu ka mae Pita ghe mae Jone, “Phia mae, iara magnahaghei ghami ghopa te tarai ghau iara ka Lord. Tarai mala theome thoke ghau iara glepo te diꞌa te chekedi ghopa gre!”
25Eghuteuna mae Pita ghe mae Jone ne toutonu ka naiknore glepo teke edi mae Jisas teke filodi mare re. Ke leghugna te chekeni phiamare chekegna Lord na, phiamare neke pulo Jerusalem. Kate ke pulodi na, phiamare neke sala’u ka namonodi mae Samaria re ne toutonuni u Nonomho te Keli na ka naiknore.
Mae Filip ne farirhiuni kaisei mae gna Itiopia
26Kaisei fata, nogna engel Lord na ne cheke eghu ka mae Filip, “Tarabana gho mala tei ke mata ka nabrou te mei funu Jerusalem te mala soru namono Gasa.” Nabrou igne tei sala’u ka namono nagou. 27Aonu mae Filip tarabana ne tei. Ka nabrou na mae Filip ne filoni kaisei mae biꞌogna Itiopia. Mana kaisei mae biꞌo te mala reireghi sileni ka Kadesi, nakrupe biꞌo te funei frunini namono Itiopia. Mana neke tei tarai Jerusalem, 28eghuteuna gognaro na kela funu pulo ka namono na. Mana gnokro neu ka nogna chariot na ne iu’iju neu ka nogna buka mae profet Isaia na. 29U Tharunga te Blahi na ne cheke eghu ka mae Filip, “Tei sagho ka chariot ana mala kegra rhegnai.”
30Aonu mae Filip chari ne tei rhegna chariot na, eghuteuna mana ne nomhini mae biꞌo na te iu’iju teu ka nogna buka mae profet Isaia na. Mae Filip ne ghusna eghu ka mana, “Ba, laseni ngau sagho unha te iu’ijuni iagho tuana ia?”
31Mae biꞌo na ne cheke eghu, “Thono theo fara. Faꞌunha me laseni iara eghu te theo kaisei mae te mala farirhiu ghau na?” Mana ne toreni mae Filip mala apla haghe ka chariot na mala gnokro rhegnai. 32Igne u phugra cheke blahi teke iu’ijuni mae biꞌo na,
“Mana jateula kaisei sipu te hata te tei mare te mala falelehe ia eghu.
Mana au kmu jateula kaisei sipu te theome tanhi kate kuchi mare khaklagna na.
Mana theome chekeni kaisei cheke.
33Mare famamajani nei fakokhoanani eghu fara mana.
Theo kaisei naikno te tangomana te cheke eigna vikegna mana na,
naugna nakarhagna mana kau nauthoglu igne la gnafahi.”8:33 Isa 53:7,8.
34Mae biꞌo na ne cheke eghu ka mae Filip, “Tutuani fara, cheke eigna mae ihei si mae profet gnea ghema? Mana cheke eigna thegna ba mana cheke eigna kaisei mae ngau?” 35Mae Filip ne funu toutonu eigna u phugra cheke blahi ka buka na igne, eghuteuna toutonu ranghini mae biꞌo na u Nonomho te Keli eigna mae Jisas.
36Kate soru te soru mare ka nabrou na, mare tei ne posa ka vido te au keha khoꞌu na. Mae biꞌo na ne cheke eghu, “Filo! Igne u khoꞌu na! Ba, unha gne te lhoti ghau te theome apublahi iara gognaro na?” 37Mae Filip ne cheke eghu ka mana, “Jame te fatutuani iagho ka nagnafamu fateote’o na, iagho tangomana.” Mae biꞌo na ne cheke eghu, “Iara fatutuani Jisas na thofno Thugna God!” 38Mae biꞌo na ne chekeni mae draeva na mala snoto u chariot na. Mae Filip ghe mae biꞌo na ne kafe soru lamna khoꞌu, eghuteuna mae Filip ne faꞌapublahini mana. 39Kate daka mata phiamare ka khoꞌu na, mae Tharunga te Blahi na megei nga ne hata fadeleini mae Filip. Mae biꞌo na ne theome filoni mae Filip, aonu mana doglo neke pulo ka namono Itiopia balu gleꞌa. 40Nu mae Filip neke thakle ka kaisei namono te kiloi Asotas. Mana ne tei tongana ka namono te gnafa ka nohi tuana nei toutonuni u Nonomho te Keli na, ne ghilei tei posa ka namono biꞌo Sisaria.
9Mae Sol ne funu fatutuani ni mae Jisas
1Mae Sol ne thono magnahaghei fara te mala lalamadi nei falehedi teu naikno te fatutuani ni mae Jisas. Aonu mana ne tei ka mae pris biꞌo na 2ne toreni mana mala rioriso keha letas mala hata balugna tei Damaskas ka nodi suga tharai mae Jiure. Mae Sol ne magnahagheni mae pris biꞌo na te tusu ranghini nolaghi ka letas igre mala hirodi naiknodi Damaskas te leghuni puhi te mala fatutuani ni mae Jisas. Jame filo deni mana kaisei naikno nalhaꞌu ba gaꞌase te leghuni mae Jisas jare na, mana ginauna na lokidi mala ke hata fapulodi Jerusalem. 3Kate tei te namo mae Sol Damaskas na, kaisei naphae te siasigla fara funugna kligna ne megei nga ne phae faligohoni mana. 4Mae Sol ne khoko soru pari ne nomhini kaisei naogla ne cheke eghu ka mana, “Sol, Sol! Naugna unha sagho te para ghau iara gnea?”
5Mae Sol ne cheke eghu, “Iagho mae ihei sia, Lord?”
Mana ne cheke eghu, “Iara mae Jisas. Iara ngala mae ihei teke parani iagho ia.6Kegra haghe sagho mala tei ka namono gno. Kaisei mae jare ginauna na cheke ranghi nigho iagho unha te mala eni iagho thogheiro na.”
7Mae teke tei balugna mae Sol re kegra neu jare, nu mare theome tangomana te chekeni kaisei glepo na. Hatimare nomhini cheke tuana, nu mare ne theome filoni kaisei mae. 8Mae Sol kegra haghe ka glose na ne tothora tathagna na, nu mana theome tangomana te fifilo na neu. Aonu mae teke tei balugna mae Sol re ne faloku khameni mana ne thoke Damaskas. 9Thilo narane mae Sol ne theome tangomana te fifilo na, nei mana theome ghamu ba koꞌu.
10Ka narane tuana, kaisei mae khiloau na au jare Damaskas, nanghagna na mae Ananias. God ne cheke eghu ka mae Ananias ka mifi na, “Ananias!”
Mae Ananias ne cheke eghu, “Iara au teu ao, Lord.”
11Lord ne cheke eghu ka mana, “Tei ka nabrou te kiloni ‘Nabrou te doglo’ ana mala hironi sugagna mae Judas. Ghusnani kaisei mae nanghagna na Sol, mae gna ka namono biꞌo Tasis. Mana au jare gognaro na, tarai au.12Ka nogna mifi na, mae Sol ne filo nigho ne mei ne taofini mana mala ke fifilo fapulo.”
13Nu mae Ananias ne cheke eghu, “Lord, iara nomhini kmana thoutonu eigna mae igne, mana edi kmana glepo te diꞌa ranghidi nou naikno iagho re Jerusalem. 14Eghuteuna gognaro mana mei au agne Damaskas. Mae pris ulu re ne tusu ranghini mana nolaghi te mala lokini ihei te ghatho tahu nigho na.”
15Nu God ne cheke eghu ka mae Ananias, “Ghema, tei sagho! Mae igne neke vahini iara mala edi mana nogu gloku iara re. Mana ginauna cheke eigu iara ka naikno te theome Jiure ba ka nodi king re ba ka naiknodi Israel.16Eghuteuna iara thegu ginauna na falaseni mana niha nafnata naꞌau papara nate thokeni mana kate toutonu thakleni nanghagu iara na.”
17Aonu mae Ananias ne tei ka sugagna mae Judas na ne taofini mae Sol. Mana ne cheke eghu, “Ghema kheraguo Sol, Lord Jisas neke kuru mei ghau iara. Mana ngala teke thakle ka iagho ia, kate ke tei iagho ka nabrou ia. Mana neke kuru mei ghau iara mala tangomana iagho teke fifilo fapulo na nei mala au balumu iagho u Tharunga te Blahi na.” 18Glepo jateula khapu sasa teuna ghosei ne khoko soru ka phei tathagna mae Sol re. Mana tangomana teke fifilo fapulo na! Aonu mae Sol ne kegra haghe ne apublahi ka mare. 19Ke leghugna teke ghamu na, thinigna mana na neke heta fapulo.
Mae Sol ne au jare Damaskas keha narane baludi nogna mae fanomho Jisas re. 20Mana doglo ne tei lamnagna nodi suga tharai mae Jiure ne toutonu eigna mae Jisas na thofno Thugna God. 21Naikno te gnafa te nomhini mana re ne kafe jaglo nodi, ne cheke eghu, “Tore! Igne si mae teke fariuriu falehedi naikno te fatutuani ni mae Jisas ia! Mana neke eni puhi tuana Jerusalem, eghuteuna gognaro mana kela mei enila glepo tuana agne eghu. Mana mei agne mala lokidi nogna fanomho mae Jisas re mala hata tei ka mae pris ulu re.” 22Neuba ngau gognaro na mae Sol thono nolaghi fara ka nogna chekere. Eghuteuna mae Jiu te au Damaskas re theome tangomana te magra ka mana na, naugna mana thofno falalase ranghidi mae Jisas gne ngala mae Kraes na.
23Kmana narane ke leghugna igne, mae biꞌodi mae Jiure ne roghe mala faleheni mae Sol. 24Bongi narane na, mare ofoni mae Sol fabrahu ka grengathagna namono na mala faleheni mana. Nu mae Sol la kulu nomhihi nodi groghe mare na. 25Eghuteuna kaisei bongi, nogna fanomho mae Sol gre toghoni mana ne fajiflani ka widagna bara biꞌo teke faligohoni Damaskas na ne farurhu soruni mana kau khara’o na.
Mae Sol jare Jerusalem
26Kate tei thoke Jerusalem na, mae Sol ne fariuriu au fodu baludi nogna mae fanomho Jisas re, nu mare ne kafe mhaghu nodini mana. Naugna mare theome fatutuani ne kaisei mae fanomho tutuani mana teuna. 27Nu mae Banabas ne toghoni mana ne tathalei ne tei ka mae khurure. Mae Banabas ne toutonu ka mare eigna mae Sol teke filoni Lord ka nabrou na, nei Lord neke cheke balugna mana. Mana jaola ne cheke ranghidi u thoutonu te nolaghi teke edi mae Sol Damaskas ka nanghagna mae Jisas. 28Aonu mae Sol ne au baludi mae fanomhore ne tei tongana Jerusalem, mana ne frane ne toutonu ka nanghagna mae Jisas. 29Mae Sol jaola ne cheke koba nei fapoaphola eghu baludi tothoghei mae Jiu te lase cheke Griki re. Nu mare ne tirodini mana ne hirodi keha puhi mala faleheni mana. 30Eghume, kate nomhini keha naikno khiloau re eigna igne, mare hatani mana ne kuru soruni mana Sisaria. Funu jare mare neke kuru teini mana Tasis.
31Ka narane tuare, naikno khiloau te au heva heva ka Provins Judia nei Galili nei Samaria teure ne au ka pharikeli. Eghuteuna kau nogna thotogho Tharunga te Blahi na nodi gloku mae khiloaure ne nheta fara nei naikno te ruma haghe ka khiloau na kmana ne kmana. Eghuteuna leuleghu narane na naikno khiloaure ne ghatho tahuni nodi Lord na.
Mae Pita neke tei Lida nei Jopa
32Mae Pita ne tei sala’u ka namono te gnafa te au ka nohi tuare ne ghilei tei posa ka naikno khiloau te au ka namono Lida. 33Jare mana ne filoni kaisei mae te blughu, nanghagna na mae Aenias. Mae Aenias gne nhana finogha te theome tangomana te jifla kokoni sapegna na. 34Mae Pita ne cheke eghu ka mana, “Ghema Aenias, mae Jisas Kraes na fakeli nigho iagho. Kegra haghe pipiri nou sape ana!” Mae Aenias ghosei ne kegra haghe. 35Aonu nonomhogna teke keli fapulo mae Aenias igne ne tei tongana ka naikno te au Lida nei ka sare glilihigna Saron. Mare ne funu fatutuani ni Lord kate filoni mare mae Aenias na.
36Ka namono Jopa jare kaisei naikno khiloau nanghagna na Tabita. Nanghagna naꞌa ka cheke Griki na, “Dokas”. Naꞌa edi koba glepo te keli mala toghodi naikno te kumare. 37Aonu naꞌa fogra ne lehe kate au teu mae Pita Lida na. Mare fagagae thinigna na ne lilisei neu ka chogho na ke kligna suga. 38Namono Jopa gne kaisei namono rhegna Lida. Naikno khiloaudi Jopa re nomhini te au teu mae Pita Lida na. Aonu mare ne kurudi phei mae ne tei ka mae Pita. Phiamare ne cheke eghu ka mae Pita, “Ghehati magnahaghe nigho iagho te faghose mei ka nomi namono na!”
39Mae Pita ne tei baludi phiamare. Kate thoke Jopa na mare ne tathaleini mae Pita ne tei ka chogho ke kligna na. Eghuteuna goro gaꞌase tela lehehi khetodire kafe kegra faligohoni mana balu tanhi. Reꞌe ne falalase ka mana phoko nei pohe brahu eghu teke susuki Dokas kani karhagna teku na.
40Mae Pita ne cheke ka naiknore mala kafe jifla ka chogho na. Aonu, mana ne tuturupuku ne tarai. Eghuteuna mana ne figri ka gaꞌase tela lehehi na ne cheke eghu, “Tabita, kegra haghe!” Naꞌa ne dofra haghe ne filoni mae Pita, ne gnokro haghe. 41Mae Pita ne loku ka khamegna na ne toghoni mala kegra haghe naꞌa. Ke leghugna igne mae Pita ne kilodi naikno khiloaure baludi goro gaꞌase tela lehehi khetodire ka chogho na ne falalase ranghidi Tabita te kela karha fapulo na. 42Nonomho eigna igne ne tei tongana heva heva ka namono Jopa, eghuteuna kmana naikno ne funu fatutuani ni Lord. 43Mae Pita ne au kmana narane jare Jopa ka sugagna mae Simon, mae ihei te edi glepo ka guli buluka.
10Mae Pita ghe mae Konilias
1Jare kaisei mae gna Rom te au ka namono Sisaria, nanghagna na mae Konilias. Mana kaisei mae funei ka tothoghei te kiloni “Tothoghei gna Itali.” Mae Konilias gne batuni kaisei gobi mae soldia gna Rom. 2Mana kaisei mae keli fara, eghuteuna mana nei tharaknagna teuna mare ghatho tahuni nei pogho soruni eghu God. Mana toghodi fabiꞌo fara naikno te kumare nei mana tarai koba ka God. 3Kaisei narane naba tanhi thiloi fei grafi, mae Konilias ne thofno filo tathagna kaisei engel nogna God ka mifi na. Engel na ne mei ka suga na ne cheke eghu ka mana, “Ghema Konilias!”
4Mae Konilias ne mhaghu fara ne filo tutu ka engel ne cheke eghu, “Unha sia Lord?”
Engel ne cheke eghu ka mana, “God la nomhidihi nou tharai iagho ra, nei jaola filodihi unha te edi iagho te mala toghodi naikno te kuma ra. 5Gognaro na iagho kurudi keha mae te mala tei Jopa mala tali meini mae Simon, keha nanghagna na, mae Pita. 6Mana au jare Jopa ka sugagna mae Simon, mae ihei te edi glepo ka guli buluka. Eghuteuna suga mana na au ka geri thongna.”
7Kate jifla tela teihi u engel na, mae Konilias ne kilodi phei nogna mae glokure baludi kaisei mae soldia. Mae soldia igne kaisei mae keli fara nei ghatho tahuni God nei mana loku ranghini mae Konilias. 8Mae Konilias ne cheke eidi glepo igre ka thilomare, eghuteuna kurudi nga me tei Jopa mala chekeni mae Pita.
9Kate mei namo thilomare Jopa farihotei aublatha ka keha narane na, mae Pita na la kulu haghehi ka chogho ke kligna suga na mala tarai. 10Kate au teu jare na, mae Pita ne rofo ne magnahaghei ima. Eghuteuna mare ne tarabana gano malagna mana. Aonu mana ne filoni kaisei mifi. 11Mana ne filoni te thora u maloa na, eghuteuna kaisei glepo ne soru mei pari. Fifilogna na jateula kaisei pohe biꞌo te loku naikno ka fati khukrugnare te farurhu soru ra eghu. 12Ke lamnagna u pohe biꞌo tuana au soasopai nafnata glepo tautagu fateote’o nei nafnata thotoli fateote’o nei nafnata mogo fateote’o nei nafnata nanghaji fateote’o. 13Mae Pita ne nomhini kaisei naogla ne cheke eghu, “Ghema Pita, kegra haghe mala falelehe glepo are mala ima.”
14Nu mae Pita ne cheke eghu, “Theo, Lord! Iara theome tangomana te imadi glepo te thona ke ulumu nei theome naba mala ima teure.”
15Nu naogla na neke cheke eghu fapulo ka mae Pita, “Ghema, God neke chekedi glepo igre e gae. Eghume thosei chekeni iagho ne thona teuna.”
16Thilo fatai teke eni igne na, ke leghugna igne, u pohe biꞌo tuana neke haghe kligna ka maloa na.
17Kate hironi teu mae Pita u gaoghathogna u mifi igne, thilo mae teke kuru meidi mae Konilias re mei ne deni suga mae Simon na. Thilomare mei kegra neu ke kosi ka grengathagna u bara na. 18Thilomare mei ne ghusna eghu, “Mae Simon Pita na au agne sia?”
19Kate hironi nga teu ngala mae Pita u gaoghathogna u mifi tuana na, u Tharunga te Blahi na ne cheke eghu ka mana, “Ghema Pita, thilo mae are mei hiro iagho. 20Faghose soru sagho pari, thosei mhaghu te tei baludi thilomare na, naugna iara thegu ngala teke kuru meidi ka iagho thilo mae igre na.”
21Aonu mae Pita ghosei ne soru ne cheke eghu ka thilomare, “Iara gne ngala mae te mei hironi ghotilo na. Unha te magnahagheni ghotilo na?”
22Thilomare ne cheke eghu ka mana, “Uve, mae Konilias mae biꞌodi mae armi re ne kuru mei ghami ghetilo. Mana kaisei mae keli fara nei tarai koba ka God. Eghuteuna mae Jiure ghatho tahuni fara mana. U engel nogna God na neke cheke ka mana mala tore nigho mala tei ka sugagna mana na mala nu tangomana mana te nomhidi unha te chekedi iagho are eghu.” 23Aonu mae Pita ne toredi thilomare mala au balugna ka suga mae Simon na bongi tuana.
Ka keha narane na, mae Pita ne tarabana ne tei baludi thilomare nei keha naikno khiloaudi Jopa langau eghu. 24Mare ne posa Sisaria ka fapea narane na. Eghuteuna mae Konilias ne ofoni neu posa meigna mae Pita na ne kafe khapru neu baludi vikegna nei kheragna teure ka suga na. 25Kate posa meigna mae Pita na, mae Konilias tei ne thafoni mana, mana tuturupuku ne pogho soru ke ulugna mae Pita. 26Nu mae Pita ne cheke eghu ka mana, “Ghema, thosei eghu. Nu kegra haghe, naugna iara gne naikno kolho jateula iagho eghu.”
27Aonu mae Pita ne funu facheke balugna mae Konilias ne ruma suga. Eghuteuna mae Pita ne filodi naikno kmana kafe khapru neu jare. 28Mae Pita ne cheke eghu, “Uve, kheraguro, ghotilo lasenihi, thono blahi fara ka nomi vetula ghehati mae Jiure te sighoni ba te fofodu ka ihei te theome Jiu na. Nu God neke falalase ghau iara mala thosei chekeni iara ka ihei te thona ke ulugna God ba ihei te theome naba mala fofodu ka God. 29Eghume kate kuru aridi iagho keha mae te mala tathalei ghau iara te mei agne na, iara theome huhughuni chekemu iagho na. Nu gognaro na iara magnahaghei ghami ghotilo te mala chekedi unha te magnahagheni ghotilo na.”
30Mae Konilias ne cheke eghu, “Uve ghema, gognaro na la thokehi ka fafati narane ke leghugna teke tarai iara ka sugagu na, tanhi thiloi fei grafi jateula gognaro gne eghu. Kaisei mae te poko siasigla megei nga ne thakle ke ulugu iara, 31ne cheke eghu, ‘Ghema Konilias, God na la nomhidihi nou tharai iagho ra nei la filodihi unha teke edi iagho te mala toghodi naikno te kuma ra. 32Gognaro na iagho kurudi keha mae mala tei Jopa mala tathalei meini kaisei mae te kiloi Simon, keha nanghagna na, mae Pita. Mana au ka sugagna mae Simon, mae te edi glepo ka guli buluka ia. Sugagna na au ka geri thongna na.’ 33Aonu iara ghosei ne kuru aridi keha mae ka iagho, eghume thofno keli fara te mei iagho agne na. Filo sagho, gognaro ghehati te gnafa na kafe kegra ofou agne ke ulugna God, magnahaghei fara te nomhini unha teke chekeni God ka iagho te mala cheke ranghi ghami ghehati na!”
Nogna cheke mae Pita
34Mae Pita ne funu cheke eghu, “Tutuani fara kheraguro, gognaro na iara thofno laseni igne, God na theome tangomana te kafe pileni ihei na naugna naikno te gnafare kafe nanaba ngala ka God. 35Nu God keli tagna fara ngala ka vike ba ka kokholo te ghatho tahuni ba te eni unha te doglo na. Tuana ngala te magnahagheni mana na. 36Ghotilo lasenihi God neke cheke thakleni ka naiknodi Israel re u Nonomho te Keli na mala au tahati kau pharikeli balugna God. Naugna nogna gloku mae Jisas Kraes, mae ihei te funei frunidi naikno te gnafare. 37Ghotilo lasedihi unha teke edi heva heva Israel, fufunu ka narane teke toutonu mae Jone Apublahi ka naiknore eigna apublahi ke lamnagna Provins Galili. 38Eghuteuna ghotilo lasenihila u thoutonu eigna mae Jisas gna Nasaret. Tutuani, God Mama neke kuruni mae Tharunga te Blahi na mala toghoni mana nei tusu ranghini mana u nolaghi te biꞌo tulao. Ghotilo jaola laseni mae Jisas gne neke tei tongana heva heva neke edi koba glepo te kelire, nei fakelidi naikno te gnafa te au ke parigna nogna nolaghi mae Satan. Mae Jisas tangomana te eni igne naugna God au balugna mana.
39“Ghehati neke filo ka tathamire gobigna lepo teke edi mana Jerusalem nei ka keha namono langau agne Israel. Eghuteuna ghehati neke filoni teke tupijuru gna mare kau gaju fafatha na nei faleheni. 40Nu ka fatilo narane na God neke fakegra fapuloni mana kau karha. Eghuteuna ke leghu na, mana neke fatakleni thegna ka ghehati. 41Mana neke theome fatakleni thegna ka naikno te gnafare. Nu mana neke thakle ka iheire kolho teke kulu vavahi God te mala kulu filoni mana re. Eghuteuna kate karha fapulohi mana na, ghehati neke ima nei koꞌu eghu balugna mana. 42Eghuteuna mana neke cheke faheta ka ghehati, mala cheke thakleni ghehati u Nonomho te Keli igne ka naikno te gnafare, nei chekeni ka naiknore mana ngala teke vavahi God te mala fatedi naikno te karha nga teu, ba naikno tela kulu lehehi. 43Hatimare mae profet te gnafare neke toutonu eigna la mana, neke cheke eghu, ‘Ihei te fatutuani ni mae Jisas na, God ginauna na hata fadelei nakhibodire ka nanghagna mae Jisas.’ ”
Naikno te theome Jiure ne hata Tharunga te Blahi na
44Kate cheke nga teu mae Pita na, u Tharunga te Blahi na ne soru ke klignadi naikno te fanomho ka nogna cheke mana re. 45Naikno Jiu te fatutuani ni mae Jisas teke mei balugna mae Pita re ne jaglo nodi fara, eigna God ne tusu lao u Tharunga te Blahi na ka naikno te theome Jiure. 46Naikno Jiu te fatutuani gre ne nomhidi te cheke mare ka keha nafnata cheke te nhogri nei cheke fakelini God.
Mae Pita ne cheke eghu ka keha naikno khiloau re, 47“Tharunga te Blahi na la soru mei ka mare, jateula teke soru meihi ka tahati ia eghu. Ba, ihei tangomana te lhotidi naikno igre te mala theome apublahi ka khoꞌu na?” 48Aonu mae Pita ne chekedi naikno igre mala apublahi ka nanghagna mae Jisas Kraes. Eghuteuna naiknore ne toreni mae Pita mala ke au ghu baludi keha narane.
11Mae Pita neke pulo Jerusalem
1Hatimare mae khuru nei keha naikno khiloau te au tongana ka Provins Judia, mare ne nomhidi naikno te theome Jiure ne fatutuani ni chekegna God na. 2Aonu kate thoke mae Pita Jerusalem, naikno khiloau te heta fara ka puhi te vahe na ne diꞌa tadi fara, naugna mana ne gnokro baludi naikno te theome vahere. Eghuteuna mare ne cheke eghu ka mana, 3“Iagho neke tei ka sugadi naikno te theome Jiure nei theome tohi fagaglana teure! Tulao, iagho neke ima baludi!”
4Aonu mae Pita ne funu toutonu ranghidi gobigna lepo teke edi re, ne cheke eghu, 5“Iara au nekeu Jopa. Eghuteuna kaisei fata kate tarai teu iara na, iara neke filoni kaisei mifi. Iara filoni kaisei glepo jateula pohe biꞌo eghu neke soru mei ka maloa na. Fifilogna na jateula te loku naikno ka fati khukrure te farurhu te soru pari ra eghu ne ghilei mei namo ka iara. 6Iara filo lao lamna ka pohe tuana ne filodi bosu nei thotoli nei mogo nei nanghaji eghu. 7Iara ne nomhini kaisei naogla ne cheke eghu ka iara, ‘Ghema Pita, kegra haghe mala falelehe glepo are mala ima.’
8“Nu iara ne cheke eghu, ‘Theo Lord! Iara theome tangomana te imadi glepo te thona ke ulumu nei theome naba mala ima teure.’
9“Nu naogla te mei funu kligna na neke fapea fata cheke eghu ka iara, ‘Ghema, glepo teke vuavuha God te gae igre thosei chekeni iagho ne thona teuna!’10Thilo fata teke eni igne na, eghuteuna ke leghugna igne glepo tuana neke haghe ka maloa na.
11“Ka vido tuanala thilo mae ne mei ka suga aheva te au iara na. Kaisei mae gna Sisaria teke kuru meidi ka iara re. 12Eghuteuna Tharunga te Blahi na neke cheke ranghi ghau iara mala thosei mhaghu iara te tei baludi na. Eghume namno naikno khiloau Jopa igre neke teila balugu iara. Ghehati neke tei thoke ka sugagna mae Konilias na Sisaria. 13Mana neke toutonu ranghi ghami ghehati eigna u engel teke filoni mana teke kegra teku ke lamna suga na. U engel na neke cheke eghu ka mana, ‘Iagho kurudi keha mae mala tei Jopa tali meini mae Simon, keha nanghagna na, mae Pita. 14Mana ginauna na cheke ranghi nigho iagho. Glepo te chekedi mana re ginauna na fakarhi nigho nei tharaknamu tongana na.’
15“Kate funu cheke iara na, u Tharunga te Blahi na ne soru mei ka mare jateula teke mei ka tahati ka fufunu gna ia eghu. 16Eghuteuna iara neke ghatho fapuloni u cheke teke cheke eghu Lord ia, ‘Mae Jone neke apublahi ghami ghotilo kau khoꞌu kolho, nu iara ginauna na apublahi ghami ghotilo kau Tharunga te Blahi.’ 17Tutuani, iara neke filoni God na neke tusu lao Tharunga te Blahi na ka naikno te theome Jiure, jateula mana teke tusu mei ka tahati naikno te kulu fatutuani ni noda Lord Jisas Kraes. Eghume iara theome tangomana te lhotini nogna gloku God na.”
18Kate nomhini naikno khiloau re igne, mare ne theome chekeni kaisei glepo ka mae Pita. Nu mare ne cheke fakelini God, ne cheke eghu, “Eghume, God ne snakredi naikno te theome Jiure mala figri ka mana mala karha.”
Khiloau Antiok
19Kate faleheni mae Stivin hatimare mae Jiure, kmana naikno khiloau ne rikha Jerusalem. Keha naiknore rikha ne tei fabrahu ghilei thoke ka Provins Fonisia, ka moumolu Saeprus nei ka namono biꞌo Antiok. Jare mare ne toutonuni u Nonomho te Keli na ranghidi kolho naikno Jiure. 20Keha naikno khiloau ka igre, naiknodi Saeprus nei Saerini, mare jaola ne toutonu eigna mae Jisas Kraes ka naikno te theome Jiure Antiok. 21Nolaghi nogna Lord na ne au baludi, eghuteuna naikno kmana Antiok ne fatutuani ne leghuni Lord.
22Nonomho eigna igne ne tei thoke ka naikno khiloau gna Jerusalem. Aonu mare ne kuruni mae Banabas mala tei Antiok te mala toghodi. 23-24Mae Banabas gne kaisei mae keli nei Tharunga te Blahi na au balugna mana, eghuteuna mana ne biꞌo nogna fatutuani na. Kate posa mana ka namono na, mana ne gleale’a fara, naugna mana laseni God na la kulu fablahidihi naiknore. Mana ne cheke faheta ka naikno khiloaudi Antiok re mala thofno leghuni noda Lord. Eghuteuna ka narane tuana kmana naikno ne funu fatutuani ni Lord.
25Ke leghugna igne mae Banabas ne tei ka namono Tasis mala hironi mae Sol. 26Kate ludeni mae Sol na, mae Banabas ne tathaleini mana neke pulo Antiok. Mae Banabas ghe mae Sol ne au kaisei finogha thongana Antiok baludi naikno khiloau re. Eghuteuna phiamare ne farirhiudi kmana naikno jare. Namono ulu lahu te kilodi mae fanomhore u nangha naikno khiloau teu igne, Antiok.
27Ka narane tuanala keha mae profet re ne jifla Jerusalem ne tei thoke Antiok. 28Eghuteuna kaisei mae ka hatimare nanghagna na mae Agabus. Mana kegra haghe ne cheke ka nogna thotogho mae Tharunga te Blahi na ne cheke thakleni u nhigra behu nate thoke mei ginau heva heva kau nauthoglu gne. Eghuteuna igne ne thoke mei tutuani ka narane teke funei biꞌo teku mae King Klodius Rom. 29Aonu mae fanomhore ne kaisei gaoghatho ngala mala toghodi naikno khiloau te kmo’e ka glepo ka Provins Judia. Igne lelheghu ka ihei te tangomana te toghodi mare na. 30Mare ne salo keha sileni ne tusu lao ka mae Banabas ghe mae Sol, ne hata ne tei ka goro mae biꞌo te mala baubatu gna khiloau Jerusalem.
12Mae King Herod Agripa ne parani khiloau na
1Ka narane tuanala mae King Herod ne funu paradi keha naikno khiloau re. 2Mana ne chekedi keha mae mala faghorehoni mae Jemes tahigna mae Jone ka naflahi. 3-4Eghuteuna kate filoni mae Herod te keli tadi mae Jiure ka puhi te eni mana igne, mana ne magnahaghei loki nila mae Pita. Aonu, mare lokini mae Pita ka narane Gaghamu gna Bret te Theo Isi gna na ne koko laoni mana ka suga sosolo. Eghuteuna mae Herod ne lisa laoni mae Pita ka khamedi nabotho namno mae soldiare mala reireghini mana. Mae Herod ne magnahaghei hatani mae Pita mala fateni mana ke uludi naiknore ke leghugna Gaghamu Ghasa-Polho na.
5Aonu mare ne famane reireghini mae Pita ka suga sosolo na. Nu ka narane tuare, mae khiloaure ne tarai fabrahu ka God mala toghoni mae Pita.
God ne hata fajiflani mae Pita ka sosolo
6Ka bongi ame fateni nga mae Pita ka keha narane na teuna, mae Pita ne thuru neu farihoteidi phei mae soldiare. Mare rerini mana ka phei chen, eghuteuna keha mae greireghire kegra neu ka grengathagna suga sosolo na. 7Kaisei engel nogna God megei nga ne kegra neu ke lamnagna suga sosolo na, eghuteuna kaisei juta biꞌo phae lao ka vido tuana. U engel na ne taponi mae Pita ne fadofrani mana. Aonu engel na ne cheke eghu ka mana, “Ghema Pita, faghose kegra haghe sagho!” Eghuteuna phei chen teke rerini mana re ghosei ne khusu ne khoko soru ka khamegna mae Pita re.
8Eghuteuna engel na neke cheke eghui ka mana, “Famamhaku fakeli nou nhugha na nei jaola nou sadol are.” Mae Pita ne leghuni chekegna engel na. Eghuteuna engel na neke cheke eghu ka mana, “Pipichi sagho nou pohe ana mala mei balugu iara.” 9Aonu mae Pita ne leghuni engel na ne jifla ka chogho na. Nu gaoghathogna mae Pita na ne filoni kaisei mifi eghu ne theome ghathoni ne glepo tutuani teuna. 10Phiamare ne tei sala’uni tothoghei mae greireghi ulu lahu na nei jaola ne sala’uni fapea tothoghei mae greireghi na. Eghuteuna leghu lahu na phiamare ne mei kau grengatha aean biꞌo te mala tei ka namono na. Kate mei phiamare jare na, u grengatha tuana megei nga ne thora kolho thegna. Aonu phiamare jifla ne leghuni ne tei kaisei nabrou, nu engel na megei nga ne dofini jare.
11Ka vido tuana mae Pita neke snagla gaoghathogna na, ne cheke eghu, “Tutuani fara, aola thofno laseni nga iara te snakre meini God nogna engel na te mala fakarhi ghau ka khamegna mae King Herod na, nei ka gobigna lepo teke mala eni ranghi ghau iara teku mae Jiura.”
12Kate laseni igne, mana ne tei ka sugagna Meri na. Meri gne idogna mae Jone Mak. Kmana naikno khapru ne tarai neu jare. 13Aonu, mae Pita ne mei ke kosi ne kikidi ka grengatha na. Kate nomhini igne, kaisei gaꞌase gloku nanghagna na Roda ne mei mala tothora grengatha na. 14Kate glanini naꞌa chekegna mae Pita na, naꞌa gleale’a fara ne ghatho ihoni tothoragna u grengatha na. Naꞌa chari neke pulo ne eha eghu fabiꞌo, “Ghotilo re, Pita na kegrau ka grengatha na ke kosi!”
15Naiknore ne cheke eghu ka naꞌa, “Iagho noli fou!” Naꞌa ne cheke eghu fabrahu, “Tutuani, iara laseni mae Pita ngala.” Aonu mare ne cheke eghu, “Jame nogna engel mae Pita jau!”
16Mae Pita kikidi fabrahu neu ke kosi. Kate tora mare grengatha na, mare ne tei ne filoni mana, ne jaglo nodi fara. 17Aonu mae Pita ne eni kaisei fagaglana mala famane fanomho mare, eghuteuna mana ne toutonu eigna unha te eni God ranghini mana te hata fajiflani kau suga sosolo na. Aonu gnafa teuna, mana ne cheke ka mare mala toutonu eigna igne ranghini mae Jemes nei keha naikno khiloau re. Eghuteuna, ke leghugna igne mae Pita ne jifla kokodi naikno khiloau te au teu jare re neke tei ka kaisei namono delei.
18Hamerane boibongi, kate dofini mae Pita na, hatimare mae soldiare ne faꞌihodi fara, ne cheke eghu fari thedi, “Tore, aheva si mae Pita ia?!” 19Mae Herod ne cheke faheta ka mare mala hironi mae Pita, nu mare ne theome tangomana te ludeni mana na. Aonu mae Herod kilodi mae soldia igre ne ghusnadi mare. Ke leghugna igne mana ne cheke eghu, “Naugna igne, mae soldia igre mala lehe.”
Glehegna mae Herod Agripa
Mae Herod ne jifla Judia ne tei au katha vido ka namono Sisaria. 20Kate au teu jare na, mae Herod neke diꞌatagna fara ka naiknodi phei namono biꞌo Taea nei Sidon. Aonu mae biꞌodi phei namono tuare ne loku fodu mala tei filoni mae King Herod. Ulu lahu na mare ne kulu famaemaheni mae Blastus, mae ihei te mae biꞌo ka nogna tothoghei mae gloku mae Herod re mala toghodi mana. Ke leghugna igne mare mei ne toreni u pharikeli na ka mae Herod, naugna funu tifa te mei na mare jare ka namono te funei frunini mae Herod tuana te mala foli gano koba na.
21Kau narane tuthuana na mae Herod ne fahaghe phoko funei na, ne gnokro soru ka sape nafnakno na ne cheke ranghidi naiknore. 22Naiknore ne eha eghu fabiꞌo, “Igne chekegna kaisei god, theome kaisei naikno kolho!” 23Eghuteuna mae Herod ne snakredi naiknore mala cheke fakelini thegna kolho nei theome cheke ranghidi mala kilo fnaknoni God. Aonu kaisei engel nogna God ne fafograni mae Herod. Eghuteuna momogo ikodi ne ghamu ka thinigna mana na ne ghilei lehe.
24Chekegna God na ghosei ne tei tongana heva heva, naugna igne kmana kmana naikno ne fatutuani.
25Kate gnafa mae Banabas ghe mae Sol nodi gloku na jare Jerusalem na, phiamare neke pulo Antiok. Eghuteuna ka vido tuana phiamare ne hata baludi mae Jone Mak.
13Tharunga te Blahi na ne vahidi mae Banabas ghe mae Sol
1Igre mae profet nei mae velepuhi eghu te au ka khiloau Antiok re: mae Banabas; nei mae Simion mae te kiloni mae Pipito; nei mae Lusias mae gna Saerini; nei mae Manaen mae ihei teke biꞌo haghe balugna mae funei Herod Antipas; nei mae Sol. 2Kate tarai nei dangna teu mare na, Tharunga te Blahi na ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo taofidi mae Banabas ghe mae Sol mala loku ka gloku mala eni phiamare teku iara gne.” 3Aonu ke leghugna te dangna nei tarai teuna, mare ne taofidi phiamare ne kuru fajifladi.
Mae Banabas ghe mae Sol ne tei Saeprus
4Mae Tharunga te Blahi na ne kurudi mae Banabas ghe mae Sol mala tei ka namono Selusia. Funu jare phiamare saghe ka vaka ne tei thoke ka moumolu Saeprus. 5Kate tei thoke mare ka namono Salamis ka moumolu Saeprus, phiamare ruma ne toutonuni u Nonomho te Keli nogna God na ka nodi suga tharai mae Jiure. Eghuteuna ka vido tuana mae Jone Mak ne tei baludi phiamare mala toghodi ka gloku na.
6Thilomare plomho ne thoke Pafos ka keha phile moumolu na. Jare mare ne ludeni kaisei mae Jiu, nanghagna na Bajisas. Keha nanghagna mae igne ka cheke Griki na kiloni mae Elimas. Mae igne kaisei mae profet chaichaghi, naugna mana loku ka naitu khaekae. 7Mana kheragna fofodu keli mae Sejias Polas, mae Primia gna moumolu Saeprus. Mae Sejias Polas gne kaisei mae glalase fara. Eghuteuna mana ne toredi mae Banabas ghe mae Sol mala mei ka mana, naugna mana magnahaghei te nomhini chekegna God na ka phiamare. 8Nu mae Bajisas ne tirognadi fara mae Banabas ghe mae Sol. Naugna mana theome magnahagheni fara mae Primia te fatutuani ni mae Jisas. 9Nu mae Sol, mae te kiloi Pol gne, u Tharunga te Blahi na au balugna mana. Eghuteuna mana ne filo tutu ka mae Bajisas, 10ne cheke eghu ka mana, “Ghema, iagho thugna mae Satan! Iagho tiroudi gobigna lepo te kelire. Eghuteuna iagho fodu salaꞌui ka nafnata puhi te chaichaghi nei puhi te diꞌa nei batu fadiꞌadi naiknore eghu. Iagho leuleghu fata na fadiꞌani koba thofno chekegna Lord na ne jateula te khogla cheke chaichaghira neu kolho. 11Eghume gognaro na Lord na fate nigho iagho, eghuteuna iagho ginauna na dofu. Katha vido iagho ginauna na theome filoni u naprai na.”
Phei tathagna mae Bajisas re ghosei ne romno soru. Aonu mana ne nolo tafri fariuriu ludeni kaisei naikno mala faloku khameni tei. 12Kate filoni mae Primia unha te eni igne, mana ne fatutuani ni mae Jisas. Naugna mana ne jaglo nogna fara kau thoutonu eigna Lord.
Mae Pol ghe mae Banabas ne tei Pisidia
13Mae Pol nei iheire eghu te tei balugna re ne saghe ka vaka funu Pafos ne tei longa Pega, kaisei namono ka Provins Pamfilia. Nu mae Jone Mak ne jifla kokodi mare neke pulo Jerusalem. 14Ke leghugna igne mare jifla Pega ne tei thoke Antiok, kaisei namono rhegna Provins Pisidia. Kau narane Sabat na mare ne tei ka nodi suga tharai mae Jiu. 15Kate iu’iju te gnafa mare nogna buka mae Moses nei nodi buka hatimare mae profet, goro mae biꞌogna suga tharai na ne cheke eghu ka mae Pol nei mae kheragna re eghu, “Kheraguro, ghehati magnahaghei ghami ghotilo te mala cheke ranghidi naikno gre, eghu te au nomi cheke ghotilo te mala toghodire.”
16Mae Pol ne kegra haghe ne eni fagaglana ka khamegna na mala fanomho fakeli mare, ne cheke eghu, “Ghotilo maemi Israel nei ghotilo naikno te theome Jiu te mei ka tharai te mala pogho soru ranghini God, ghotilo fanomho fakeli ka iara. 17Nodi God mae Israel gre neke vahidi mae kuꞌeda tifa ra mala bruara ka namono Ijep. Eghuteuna mana neke hata fajifladi Ijep ka nogna nolaghi te biꞌo. 18Ka phiatutu finogha ke lamnagna namono nagou na, God neke toghodi fabrahu, neuba mare ne huhughu ne edi kmana puhi biꞌo fara. 19God neke paꞌe fahuidi fitu vike teke au ka namono Kenan, eghuteuna ke snakre lao namono tuana ka nogna naikno thegna re. 20Gobigna lepo igre neke edi ke lamnadi fati gobi glimafulu finogha.
“Ke leghugna igne, God neke vavahi keha mae mala batudi naiknore ghilei thokeni narane gna mae profet Samuel. 21Ka vido tuana naiknore neke toreni mae Samuel mala vavahi kaisei mae nodi king. Aonu God ne vahini mae Sol thugna mae Kis, mana karha ka vikegna mae Benjamin. Eghuteuna mana King nabagna phiatutu finogha. 22Ke leghugna igne, God neke hata fadeleini mae King Sol eghuteuna ke vahini mae Devet mala ke mae king tughuni mana. Igne unha teke chekeni God eigna mana na, ‘Iara filo glanini mae Devet thugna mae Jesi. Mae igne ngala nafnata mae te magnahagheni iara na. Mana ginauna na edi gnafa unha mala edi mana teku iara re.’
23“Aonu God ne hata kaisei mae ka vikegna mae Devet na mala nodi fakarhai hatimare mae Israel, mae igne mae Jisas! Eigna God neke kulu nhaꞌa chekenihi igne. 24Ame mei nga mae Jisas teku na, mae Jone Apublahi neke kulu tarabanahi mala meigna mana na. Mae Jone neke kulu toutonuni ka naiknodi Israel mala tughu nagnafa nei apublahi eghu. 25Eghuteuna kate namo gnafa nogna gloku na, mae Jone neke cheke eghu, ‘Ghotilo ne mae ihei eghu ghau iara? Iara theome mae Kraes te ofoni ghotilo gne. Theo, mana na mei thogheiro. Iara theome nabagu te rurutha nogna sadol mana re.’
26“Uve, kheraguro, ghotilo vikegna mae Ebraham, nei ghotilo naikno te theome Jiu te mei ka tharai te mala pogho soru ranghini God ra, fanomho fakeli ka iara! Te laseni tahati na God neke snakre meini u Nonomho te Keli eigna u thofno karha igne ka tahati. 27Iheire te au Jerusalem nei iheire te mala baubatu teuna theome filo glanini ngala mae Jisas te mae fakarhai na. Eghuteuna mare theome lase dila chekedi mae profet te iu’ijudi koba leuleghu narane Sabat. Nu cheke igre ne horoghoto fara kate fate faleheni mare mae Jisas. 28Neubane theome filoni mare kaisei nafugna te mala fate faleheni mae Jisas na, mare ne toreni mae Paelat mala faleheni mana. 29Mare neke edi ranghini mae Jisas gobigna lepo teke chekedi hatimare mae profet kau grioriso te blahi ia. Ke leghugna te faleheni mare na, mare neke hata soruni mana kau gaju fafatha na neke giugiluni kau gluma na. 30Nu God neke fakarha fapuloni mana kau glehe! 31Kmana fata ke leghugna igne, naikno teke sughu tei tei balugna mana tifa funu Galili teke thoke Jerusalem re neke filoni mana. Eghuteuna gognaro na, mare toutonu fabrahu eigna mana ka naiknodi Israel.
32“Ghehati toutonu ka ghotilo u Nonomho te Keli eigna nhaꞌa cheke teke eni God ka mae kuꞌeda tifa ra. 33Eghuteuna God neke eni u nhaꞌa cheke igne ne tutuani ka tahati thudi mare re. Mana neke eni igne kate fakarha fapuloni mae Jisas kau glehe na, jateula te chekenihi ka buka Sam phei philegna,
“ ‘Iagho mae Thugu iara.
Funu gognaro gne, iara mae Kmamu iagho.’13:33 Sam 2:7.
34God neke fakarha fapuloni mae Jisas kau glehe, mala theome boto thinigna mana na ka glose. Eghume God neke cheke eghuhi,
“ ‘Tutuani fara, iara ginauna na tusu ari ka ghotilo u thofno fablahi teke nhaꞌa chekeni iara ka mae Devet ia.’13:34 Isa 55:3.
35Nu ka keha vido na God neke cheke eghu,
“ ‘Iagho ginauna na theome snakreni nou mae blahi na mala boto ka glose.’13:35 Sam 16:10.
36“Uve, kate karhagna tekeu mae Devet na, mana neke eni unha teke magnahagheni God na. Nu kate lao te lehe na, mare ne giugiluni mana baludi mae ku’egna re, eghuteuna thinigna mana na neke boto ngala ka gluma na. 37Nu mae Jisas, mae ihei teke fakarha fapuloni God igne mana neke theome boto ka gluma na jateula mae Devet.
38-39“Uve, kheraguro, iara magnahaghei ghami ghotilo te lase fakelini unha te chekeni ghehati ka ghotilo eigna mae Jisas igne. God tangomana te hata fadeleidi nakhibomi ghotilo re ka mae Jisas ngala. Eghuteuna mae ihei te fatutuani ni mae Jisas na, mana ginauna doglo fara ke ulugna God. Eghuteuna God ginauna hata fadeleidi nakhibogna mana re mala snagla mana. Uve, God theome hata fadeleidi nakhibognare mala snagla mana kate leghuni kolho nogna vetula mae Moses na. 40Eghume fiofilo ghami ghotilo ia, na eghunu khale ka unha te chekeni hatimare mae profet igne eghu,
41“ ‘Ghotilo naikno te maꞌeni God ra, filo mala jaglo nomi.
Ghotilo ginauna lehe! Naugna iara na eni kaisei nogu gloku gognaro na.
Eghuteuna neuba mare ne chekeni ka ghotilo eigna igne,
ghotilo ginauna na theome fatutuanidi unha te nomhidire.’ ”13:41 Hab 1:5.
42Kate jifla mae Pol ghe mae Banabas ka suga tharai na, naiknore ne toredi phiamare mala ke pulo mei e toutonu ranghidi glepo igre ka keha narane Sabat na. 43Ka suga tharai na, jare kmana Jiu nei keha naikno teke theome Jiu tifa re, eghuteuna gognaro na mae Jiu kela pogho soru ranghini God. Ke leghugna tharai na, mare leghudi mae Pol ghe mae Banabas ne tei ka nabrou na. Phiamare ne cheke ranghidi mala leghuni fabrahu u nogna nabrou khokofakasai God na.
44Ka keha narane Sabat na, thogra naikno te gnafa ka namono na ne khapru mei mala nomhini chekegna Lord. 45Kate filoni mae biꞌodi mae Jiure te mei kmana naikno na, mare ne thono goghotu fara ka mae Pol ghe mae Banabas. Eghuteuna mare ne cheke fadiꞌadi gobigna lepo te chekedi mae Pol re nei jaola ne cheke faparini mana.
46Nu mae Pol ghe mae Banabas ne theome mhaghu ne cheke eghu, “Ghepa magnahaghei te kulu toutonuni ka ghotilo mae Jiu chekegna God gne. Nu ghotilo tiromi fanomho, eghuteuna ghotilo vahi ghami themi te theome nabami te hatini u karha fei tifa na. Eghume ghehati gognaro na tei ka keha naikno te theome Jiu. 47Naugna Lord neke cheke eghu faheta ka ghehati,
“ ‘Iara neke vahi nigho iagho mala jateula kaisei juta eghu mala faphaedi naikno te theome Jiu gre,
mala tangomana iara te fakarhidi te gnafa naiknogna nauthoglu igne.’ ”13:47 Isa 49:6.
48Kate nomhini te cheke eghu mae Pol na, naikno te theome Jiure ne thofno gleale’a fara. Mare ne cheke fakelini Lord eigna nogna famane nonomho te keli igne. Eghuteuna iheire God teke vahidi te mala hatini u karha fei tifa igne ne fatutuani ni mae Jisas.
49Aonu chekegna Lord na ne tei tongana heva heva ka naikno te au ka nohi tuana. 50Nu goro mae biꞌodi Jiure ne cheke faheta ka goro mae biꞌo nei goro nakrupe eghu gna nohi tuana mala thosei leghudi mae Pol ghe mae Banabas. Mare ne funu eꞌei puhi biꞌo ranghidi mae Pol ghe mae Banabas ne brue fajifladi phiamare ka nodi nohi na. 51Aonu mae Pol ghe mae Banabas kegra ke uludi naiknore ne ghiha koko gnagnapa ka ghahedire, igne fagaglana te nogna naoka God mare na. Ke leghugna igne, phiamare jifla Antiok ne tei Aekoniam. 52Nu naikno khiloaudi Antiok re ne keli tadi fara naugna Tharunga te Blahi na ne au ke lamnadi mare.
14Mae Pol ghe mae Banabas Aekoniam
1Jare ka namono Aekoniam mae Pol ghe mae Banabas ne jaola ne ruma ka nodi suga tharai mae Jiure. Kmana naikno ne fatutuani ni mae Jisas, naugna phiamare ne cheke balu nolaghi. 2Nu keha mae Jiu te tirodi fatutuanire ne toutonu chaichaghi ka naikno te theome Jiure mala diꞌa tadi nei theome magnahagheidi eghu mare naikno khiloau re. 3Nu mae Pol ghe mae Banabas ne au faraugha Aekoniam, eghuteuna phiamare ne theome mhaghu te toutonuni chekegna Lord na. Aonu Lord ne falalase ka naiknore te tutuani nogna cheke na. Naugna mana ne tusu ranghidi phiamare nolaghi te mala edi kofubobhoi nei fagaglana. 4Nu naiknogna namono tuana na ne fnota ka phei tothoghei. Kaisei tothoghei na ne kaisei gaoghatho baludi mae biꞌodi mae Jiure, eghuteuna keha tothoghei na ne kaisei gaoghatho baludi mae khurure. 5Keha mae Jiu nei keha mae te theome Jiu nei keha mae biꞌo eghu ne roghe mala fadi falehedi mae Pol ghe mae Banabas ka thina. 6Kate nomhini phiamare groghe igne, phiamare ne rikha ne tei Listra nei Debi phei namono igre au ka provins Likonia, nei phiamare ne tei tongana ke lamnagna nohi tuana. 7Phiamare ne toutonuni u Nonomho te Keli na ka naiknore.
8Jare Listra au kaisei mae te karha mei blughu, eghuteuna mana theome tangomana te nolo tafri na, naugna phei ghahegnare lehe. 9Mae igne gnokro fanomho neu ka mae Pol. Mae Pol ne filo lao ka mana ne glanini mae igne mana fatutuani ni God te tangomana te mala fakelini na. 10Aonu mae Pol ne eha fabiꞌo ka mana ne cheke eghu, “Ghema, kegra haghe ka phei ghahemu are!” Mana ghosei ne ghasa haghe ne nonolo tafri.
11Kate filoni naiknore unha te eni mae Pol igne, mare ne eha fabiꞌo ka cheke Likonia, “Icho idomi, phei god gre la mei vuhai naikno! Phiamare mei la au baluda tahati!” 12Naiknore ne funu kiloni mae Banabas, “Sus”, nanghagna nodi god biꞌo mae Griki. Eghuteuna kiloni mae Pol, “Hemis”, nanghagna keha nodi god la mae Griki. Naugna mana mae mala cheke. 13Suga te mala pogho soru ranghini god Sus igne au ke kosigna namono na. Eghuteuna kaisei mae pris gna Sugablahi tuana hata ne mei keha buluka nei keha famane sisi eghu ka grengathagna bara na. Mae pris baludi naiknore ne magnahaghei eni kaisei fafara ranghidi mae Pol ghe mae Banabas.
14Nu kate laseni mae Pol ghe mae Banabas unha te magnahaghei eni mare na, phiamare ne rerheku nodi pohere balu diꞌa tadi, ne chari ne tei farihoteidi naiknore balu eha fabiꞌo ne cheke eghu, 15“Ba tore! Naugna unha site edi ghotilo glepo igrea? Ghepa naikno kolho, naikno jateula ghotilo eghu! Ghepa mei mala toutonuni u Nonomho te Keli gne ka ghotilo mala lilisei ghotilo god teke hohoro kolho naikno te theo nafugna igne mala ke figri ghotilo ka thofno God te karha na. Naugna mana mae teke hohorogna u maloa, u nauthoglu, u thongna, nei gobigna lepo te au ke lamnadi. 16Tifa te mei na God neke snakredi naiknore mala leghudi nodi gaoghatho thedire. 17Neubane eghu ngau, mana leuleghu fata na lolokelidi naiknore nei fatakleni thegna ranghidi. Uve, mana neke tusu ranghi ghami ghotilo nakhete te soru mei kau maloa gne, nei nhigra mala fabruara gano. Mana jaola tusu ranghi ghami ghotilo kmana gano, nei faglealeꞌadi nagnafami ghotilo re.” 18Neuba ngau phiamare cheke igre, thono ninhigrana ranghidi te fanogradi te mala thosei fafara ka phiamare na.
19Keha naikno Jiure ne mei funudi Antiok nei Aekoniam. Mare mei ne huhurudi naiknore mala thosei leghuni mae Pol. Aonu mare fadi thina ni mae Pol ne korho teini mana ke kosi namono. Mare gaoghathodi na jaula lehehi mae Pol eghu. 20Nu naikno khiloau re mei ne khapru faligohoni mana, eghuteuna mana kegra haghe neke pulo ka namono na. Ka keha narane na, mae Pol ghe mae Banabas jifla neke tei Debi.
21Phiamare ne toutonuni u Nonomho te Keli na jare Debi, eghuteuna kmana naikno ne fatutuani ni mae Jisas. Aonu mae Pol ghe mae Banabas neke pulo ka namono Listra, Aekoniam nei Antiok. 22Phiamare ne toutonu ranghidi naikno khiloaudi thilo namono tuare mala rhetau nodi fatutuani na. Mae Pol ghe mae Banabas ne cheke eghu, “Ghotilo hetau ngala nomi fatutuani na ka mae Jisas. Naugna tahati naikno te leghuni mae Jisas gre mala ruma ke lamnadi thuagna naꞌau papara gre ame tangomana nga tahati te hatini u thofno karha te funei frunini God na eghu.” 23Mae Pol ghe mae Banabas ne vavahi keha mae te fatutuani ni Lord te mala mae baubatu ka soasopaigna khiloau. Eghuteuna snakre laodi ka Lord ka dangna nei tharai. 24Mae Pol ghe mae Banabas ne sala’u ka Provins Pisidia neke pulo ka Provins Pamfilia. 25Kate toutonu te gnafa u Nonomho te Keli jare ka namono Pega, phiamare neke soru ka namono Atalaea.
26Jare phiamare saghe ka vaka neke pulo Antiok, ka namono aheva khiloau teke tusu ranghidi phiamare tifa u nolaghi malagna nodi gloku teke la mei fahuhui phiamare gognaro gne. 27Kate thoke Antiok na, phiamare ne salo fodudi naikno khiloau re ne toutonu ranghidi unha teke eni God ranghidi phiamare na, nei unha puhi te eni God te mala fatutuani ni mae Jisas naikno te theome Jiure. 28Phiamare ne au faraugha jare baludi naikno khiloau re.
15Faidu biꞌo Jerusalem
1Keha maedi Judia ne mei posa Antiok. Mare farirhiu ne cheke eghu ka naikno khiloau re, “Te theome leghuni ghotilo nogna vetula mae Moses eigna tohi fagaglana na, God ginauna theome fakarhi ghami ghotilo.” 2Mae Pol ghe mae Banabas theome magnahagheni u nafnata farirhiu te eni mare igne ne cheke faheta fara ka mare. Aonu mae khiloaure ne vahidi mae Pol ghe mae Banabas nei keha mae langau eghu mala tei thoke Jerusalem. Jare mare ne tangomana te cheke eigna puhi igne baludi hatimare mae khuru nei keha mae biꞌo ka khiloau. 3Mae ka khiloau re ne toghodi kate jifladi ka nabrou na. Mare tei ne sala’u ka phei Provins Fonisia nei Samaria, ne toutonu jare eidi iheire te theome Jiu tela fatutuani nihi mae Jisas. Naikno khiloau ka phei provins igre ne gleale’a fara kate nomhini igne. 4Kate posa mare Jerusalem na, hatimare mae khuru, nei hatimare mae biꞌo ka khiloau, nei naikno fatutuani eghu re kubaedi nei taji fakelidi. Aonu, mae Pol, mae Banabas nei mae teke tei baludi phiamare eghu re ne toutonudi unha te edi God ka mare re.
5Nu keha naikno khiloau teke au ka mae tothoghei Farasire, kegra haghe ne cheke eghu, “Iheire te theome Jiu nabadi te kulu tohi fagaglana ame mei nga mare ke lamna khiloau. Tahati farirhiudi mala leghuni mare nogna vetula mae Moses!”
6Hatimare mae khuru nei hatimare mae biꞌo ka khiloau gnokro fodu ne rogheni puhi igne. 7Ke leghudi cheke te brahu eigna puhi igne, mae Pita kegra haghe ne cheke eghu, “Uve kheraguro, ghotilo lasenihi ka narane tela sala’u ra. God neke vahi ghau iara farihoteimi ghotilo mala toutonuni u Nonomho te Keli gne ranghidi naikno te theome Jiu gre mala fatutuani. 8Eghuteuna God mae ihei te lasedi gaoghathodi naikno te gnafa gre. Mana thofno falaseni mana te magnahaghedi naikno igre. Tahati te gnafa na kafe laseni igne, naugna God neke tusu ranghidi u Tharunga te Blahi jateula teke eni mana ka tahati ia eghu. 9Ka God na naikno tuare theome nhogri ka tahati. Kate fatutuani mare u Nonomho te Keli na, God na hata fadelei nakhibodire mala famane klino nagnafadire jateula teke enila mana ranghi ghita tahatia eghu. 10Eghume gognaro na ghotilo magnahaghei te fariuriuni God ka puhi te nhaꞌa lao kaisei vetula te mala leghuni iheire te theome Jiu te ruma mei ka khiloau gre. Nu u vetula tuana mae kuꞌeda tifa ra ba tahati na theome tangomana te leghuni. 11Nu unha te fatutuani ni tahati na, tahati nei mare teuna kafe karha ngala ka nogna namha biꞌo noda Lord Jisas.”
12Tothoghei mae biꞌo na ne theome ghagri kaisei cheke ne fanomho kolho ka mae Pol ghe mae Banabas eidi u kofubobhoi nei fagaglana eghu teke edi phiamare ka iheire te theome Jiu. 13Ke leghugna cheke te gnafa phiamare na, mae Jemes ne cheke eghu, “Uve kheraguro, fanomho ka iara. 14Mae Simon la toutonuhi ka tahati eigna nogna namha God ranghidi iheire te theome Jiu. God na la kulu vavahi keha naikno igre mala nogna thegna. 15Igne ne horoghoto fara ka nodi cheke mae profet ra,
16“ ‘Lord ne cheke eghu, ke leghudi glepo igre iara ginauna nake pulo mei,
eghuteuna nogna suga mae Devet teke grofohi te diꞌa igne,
iara ginauna nake babana fapulo.
17-18Iara ginauna na eni igne mala mei te hiro ghau naikno te gnafa te theome Jiu teke kulu vavahi iara te mala nogu naikno thegu.
Tuana unha teke chekeni Lord mae ihei te falalase ka naiknore gobigna lepo igre funu tifa te mei.’15:17-18 Emo 9:11,12.
19“Eghume gaoghathogu iara na, tahati thosei faninhigrana ranghidi iheire te theome Jiu te funu leghuni God gognaro gne. 20Te keli na, tahati rioriso kaisei letas ranghidi mare. Igre glepo jame te mala chekedi tahati ranghidi re, ‘Thosei ghamu gano teke fafara ka mumuju. Thosei eni puhi te diꞌa. Thosei ghamu gano teke lalamho falehe. Thosei koꞌu dadara.’ 21Glepo igre mare lasedihi te mala thosei edi re, naugna funu tifa te mei na, naikno leuleghu namonore toutonuni koba nogna vetula mae Moses na. Eghuteuna leuleghu narane Sabat na mare iu’ijudi koba chekegna mae Moses gre ke lamna suga tharai.”
Letas funugna ka khiloau Jerusalem
22Aonu hatimare mae khuru baludi keha mae biꞌo nei naikno te gnafa ka khiloau, mare ne kaisei nodi gaoghatho mala vavahi phei mae mala tei Antiok baludi mae Pol ghe mae Banabas. Mare ne vahidi mae Judas mae te kiloi Basabas ghe mae Silas. Naikno khiloau re thono ghatho tahudi phei mae igre. 23Hatimare ne tusu lao letas igne ka phiamare:
Ghehati mae khuru nei mae mala baubatu ka khiloau nei kherami fofodu ka khiloau agne Jerusalem,
Magnahaghei te kubae ghami ghotilo naikno khiloau te theome Jiu te au ka namono Antiok nei ka phei Provins Siria nei Silisia.
24Ghehati nomhinihi keha mae ka tothoghei ghehati gne ne ari ka ghotilo ne eꞌei puhi ne fadiꞌadi nagnafami ghotilo re ka unha teke chekedi mare re. Nu ghehati neke theome farirhiudi mare mala eni tuana! 25Eghume ghehati te gnafa na ne kaisei gaoghatho ngala ne vahidi phei mae mala kuru aridi ka ghotilo. Phiamare ginauna na ari baludi phia mae kherami keli Banabas ghe mae Pol. 26Naugna phei mae igre neke namo lehe kmana fata ka nanghagna noda Lord Jisas Kraes. 27Eghume ghehati kuru aridi mae Judas ghe mae Silas ka ghotilo mala famane toutonu eidi unha teke risodi ghehati ka letas igne. 28-29Kau nogna baubatu mae Tharunga te Blahi na ghehati ne kaisei gaoghatho ngala mala thosei lilisei kmana vetula biꞌo ke klignami ghotilo. Nu glepo igre ngala te mala thosei edi ghotilo re: Thosei ghamu gano teke fafara ka mumuju. Thosei koꞌu dadara. Thosei ghamu gano teke lalamho falehe. Thosei eni puhi te diꞌa. Te keli na ghotilo leghudi u vetula igre.
Tuana kolho, me gnafa.
30Fati mae igre tei ne posa Antiok. Mare salo fodudi naikno khiloau te gnafare ne tusu lao u letas igne ka mare. 31Kate iu’ijuni mare u letas igne, mare ne keli tadi fara ka letas igne ne gleale’a fara. 32Mae Judas ghe mae Silas gre, phiamare neke mae profet la, phiamare neke chekedi kmana glepo mala toghodi nei farerhetadi teu naikno khiloau re. 33-34Ke leghugna te au jare Antiok keha narane, naikno khiloau re ne kubaedi ka pharikeli mae Judas ghe mae Silas. Eghuteuna phiamare neke pulo Jerusalem ka naikno teke kuru teidi re. 35Nu mae Pol ghe mae Banabas au neu Antiok baludi keha naikno kmana langau mala farirhiudi nei toutonu ranghidi eghu naiknore chekegna Lord.
Mae Pol ghe mae Banabas ne fnota
36Keha narane ke leghugna igne, mae Pol ne cheke eghu ka mae Banabas, “Tapa nake pulo mala ke sighodi kherada ka namono te gnafa aheva teke toutonuni tapa chekegna Lord ia, nei mala filoni unha te eni mare gognaro na.” 37Mae Banabas ne magnahaghei te hata mae Jone Mak baludi. 38Nu mae Jone Mak gne neke tei kokodi phiamare tifa Pamfilia neke theome loku fabrahu baludi. Aonu gaoghathogna mae Pol na jame theome gaoghatho keli teke hata mae Jone Mak baludi na. 39Mae Pol ghe mae Banabas ne eni kaisei fari pholai biꞌo farihoteidi eigna igne. Aonu, phiamare fnota ne sopa thei. Mae Banabas hata mae Jone Mak balugna eghuteuna phiamare saghe ka vaka na ne tei thoke ka moumolu Saeprus. 40Nu mae Pol ne vahini mae Silas mala tei balugna. Eghuteuna naikno khiloaudi Antiok re ne taraidi phiamare nei snakre fajifladi ka nogna namha Lord. 41Phiamare ne tei sala’u ka phei provins Siria nei Silisia, neke farerheta khiloau jare re.
16Mae Timoti ne tei baludi mae Pol ghe mae Silas
1Mae Pol ghe mae Silas ne tei thoke Debi. Eghuteuna ke leghugna igne phiamare jifla jare neke tei Listra. Kaisei mae khiloau nanghagna na mae Timoti au jare Listra. Idogna mae Timoti gne tifa na neke thau Jiu eghuteuna gognaro na naꞌa thau khiloau. Eghuteuna mae kmagna na kaisei mae Griki. 2Mae khiloaudi Listra nei Aekoniam teure mare ne ghatho tahuni fara nei cheke fakelini eghu mae Timoti. 3Mae Pol magnahagheni mae Timoti te mala tei balugna. Nu mae Jiu te au ka nohi tuana kafe laseni kmagna mae Timoti na kaisei mae Griki. Aonu mae Pol ne tohi fagaglanani mae Timoti mala keli tadi mae Jiure. 4Mae Pol ne hata mae Timoti nei keha mae eghu balugna ne tei leghu namono mala cheke ranghidi naikno khiloau re mala leghudi u vetula teke lilisei hatimare mae khuru nei hatimare mae biꞌo ka khiloau Jerusalem. 5Aonu khiloau jare re ne rheta nei bruara eghu leghu rane.
God ne kiloni mae Pol mala tei Masidonia
6Mae Pol nei mae balugna re eghu ne tei sala’u ka Provins Frijia nei Provins Galesia. Naugna mae Tharunga te Blahi na theome snakredi mare te toutonuni u Nonomho te Keli na ka Provins Esia. 7Kate tei thoke mare ka Provins Misia, mare neke fariuriu mala ke tei ka Provins Bitinia. Nu Tharunga gna mae Jisas na ne theome snakredi mare te tei jare na. 8Aonu mare fafraini Misia neke tei ka namono Troas. 9Ka bongi tuana mae Pol ne mifi. Ka mifi tuana mae Pol ne filoni kaisei mae gna ka Provins Masidonia mei ne kegra ke ulugna mana ne toreni fara eghu, “Liu mei sagho Masidonia mala togho ghami ghehati!” 10Ke leghugna te mifi mae Pol igne, ghehati ghosei ne tarabana mala tei Masidonia. Ghehati eni igne, naugna ghehati thofno laseni God neke kilo ghami ghehati mala toutonuni u Nonomho te Keli gne ka naikno te au ka Provins Masidonia.
Lidia ne mei ka khiloau
11Ghehati jifla Troas ka vaka doglo ne tei ka moumolu Samotres. Ka keha narane na ghehati tei ne longa Niapolis. 12Funu jare ghehati mhata ne tei ka namono Filipae, kaisei namono ulu ka nohi ke lamnagna Provins Masidonia. Ghehati ne au keha narane ka namono tuana. Namono tuana neke hohoro hatimare mae Rom.
13Kau narane Sabat na ghehati ne jifla ke kosigna namono na ne soru ka geri khoꞌu na. Ghehati hironi kaisei vido aheva te au mae Jiu mala tarai. Ghehati ne filodi keha gaꞌase khapru neu jare, aonu ghehati gnokro soru ne facheke baludi. 14Kaisei gaꞌase jare nanghagna na Lidia. Naꞌa thaugna Taetira neke mei au jare Filipae. Nogna gloku na mala fofoli pohe ukru nei naꞌa jaola pogho soruni thofno God. Kate fanomho teu naꞌa ka mae Pol na, God ne tothora nagnafagna na ne fatutuani ni mae Jisas. 15Naꞌa nei naikno te gnafa te au ka nogna suga na ne kafe apublahi. Aonu Lidia ne tore ghami ghehati mala tei ka sugagna na. Naꞌa ne cheke eghu ka ghehati, “Ne thofno kaisei naikno khiloau iara teu ghotilo gaoghathomi na, mei au ghotilo ka sugagu iara gne eghu.” Naꞌa ne cheke fara ka ghehati mala au balugna.
Mae Pol ghe mae Silas ne au ka sosolo
16Kaisei narane kate tei ghehati ka vido te mala tarai na, kaisei gaꞌase gloku mei ne deni ghami ghehati. Kaisei naitu na au ka gaꞌase tuana mala tangomana naꞌa te toutonudi glepo te theome thoke mei nga teure. Aonu nogna mae funei naꞌa re hata sileni biꞌo fara kate eni naꞌa tuana. 17Gaꞌase igne mei ke leghumi ghehati nei mae Pol. Naꞌa ne cheke eghu fabiꞌo, “Mae igre, mare nogna mae gloku God te au kligna! Mare toutonuni ka ghotilo nogna puhi God te mala fakarhi ghami ghotilo na!” 18Naꞌa eni koba igne leuleghu narane. Mae Pol ne ghilei hongoni, aonu mana figri ne cheke eghu ka naitu na, “Ka nanghagna mae Jisas Kraes iara te cheke ari ka iagho mala jifla mei ka naꞌa!” Eghuteuna naitu na ghosei ne jifla mei ka gaꞌase na.
19Aonu kate filoni mae khotogna gaꞌase igne tela gnafa nodi puhi te mala hata nodi sileni biꞌo ka naꞌa, mare ne lokidi mae Pol ghe mae Silas. Mare korhidi phiamare ne tei ke uludi goro mae biꞌo re ka glalabagna namono na. 20Mare ne hatadi mae Pol ghe mae Silas ka maedi Rom te au ka namono igne mala fatedi phiamare. Mare ne cheke eghu, “Phei mae Jiu igre ne edi kmana puhi ka noda namono tahati gne. 21Eghuteuna phei mae igre farirhiu glepo te theome naba te edi tahati mae Rom gre.”
22Nakhapru kulu au tekeu jare na ne kaisei loku fodu ne diꞌa tadi fara ka mae Pol ghe mae Silas. Mae mala fate gre ne chekedi mae soldiare mala hata koko nodi pohe mae Pol ghe mae Silas re mala puridi phiamare ka gaju. 23Aonu kate puri fadiꞌadi mae Pol ghe mae Silas gre, mare ne koko laodi phiamare ka suga sosolo na. Eghuteuna mare ne cheke ranghini mae greireghi suga sosolo na mala reireghi fakelidi phiamare. 24Kate nomhini cheke igne, mana ne liliseidi phiamare ka chogho te ikoi te au lamna lahu ka suga sosolo na. Aonu mana ne fachakhi lao ghahedi phiamare re farihoteidi phia thaba biꞌo.
25Farihotei bongiro, mae Pol ghe mae Silas ne tarai balu koje kilo fnaknoni God. Keha mae te sosolo re ne fanomho ka phiamare. 26Kaisei nakheu biꞌo megei nga ne nghali ka khotogna u suga sosolo na. Aonu grengathagna suga na ne kafe thora. Eghuteuna chenire ne kafe khusu ne khoko soru ka khamedi mae te sosolore. 27Kate dofra haghe te filodi grengatha te thora re, mana ghathodi mae sosolore la kafe rikhahi. Aonu mae greireghi suga sosolo na hata naflahi na ne magnahaghei faleheni thegna. Naugna mana laseni, mae biꞌo re ginauna faleheni mana, eigna mana ne snakredi mae sosolore ne rikha. 28Nu mae Pol ne eha eghu fabiꞌo ka mana, “Ghema, thosei falehe nigho themu! Ghehati kafe au ngala agne!”
29Mae greireghi suga sosolo na ne ehadi keha naiknore mala hata mei juta. Aonu mana chari ne tei lamna suga sosolo ne tuturupuku soru balu fififri ke uludi mae Pol ghe mae Silas naugna mana ne thono mhaghu nogna fara. 30Ke leghugna igne, mana hatadi phiamare ne jifla kosi ne ghusna eghu ka phiamare, “Phei mae, unha nate eni iara te mala fakarhi ghau God na?”
31Phiamare ne cheke eghu ka mana, “Fatutuani ni noda Lord Jisas, God ginauna fakarhi nigho nei naikno te gnafa ka tharaknamu na.” 32Aonu mae Pol ghe mae Silas ne toutonuni chekegna Lord na ranghini mana nei naikno te gnafa ka tharaknagna mana na. 33Ka vido tuana farihotei bongiro mae greireghi suga sosolo na ne taji fakelidi phiamare ne titihi nafnera ka thinidi phiamare re. Aonu mana nei naikno te gnafa ka tharaknagna mana re ghosei ne kafe apublahi. 34Ke leghugna igne mae greireghi suga sosolo na hatadi mae Pol ghe mae Silas ne tei ka sugagna na ne faꞌimadi. Mana nei tharakna na ne gleale’a fara naugna mare gognaro na la fatutuani God.
35Hamerane ka keha narane na, mae mala fate re ne kuru tei keha mae pulis mala cheke ka mae greireghi gna suga sosolo na mala hata fajifladi mae Pol ghe mae Silas ka suga sosolo na. 36Aonu mae greireghi gna suga sosolo na ne cheke eghu ka mae Pol, “Mae mala fate re te chekeni na, ghopa mae Silas tangomana te jifla na. Ghopa gognaro tangomana te jifla ka pharikeli.”
37Nu mae Pol ne cheke eghu ka mae pulisire, “Tore! Ghepa maemi Rom, eghuteuna mare theome hata ghami ghepa ka fate. Theo kolho. Mare fiti puri ghami ghepa ke uludi naiknore, nei koko lao ghami ka suga sosolo. Eghuteuna gognaro na mare magnahaghei te megei nga te hata fajifla ghami ghepa. Theo tuana! Keliu mala mei mare thedi hata fajifla ghami ghepa ka suga sosolo gne.”
38Aonu mae pulisire pulo neke chekeni igne ka mae mala fate re. Kate nomhini mae Pol ghe mae Silas gre maedi Rom teuna, mare ne mhaghu nodi fara eigna mare ne fiti puridi kolho phiamare. Naugna igne blahi fara ka nodi vetula mae Rom re. 39Aonu mare mei ka mae Pol ghe mae Silas ne chekeni ka phiamare nodi diꞌanagnafa na. Mare ne hata fajifladi mae Pol ghe mae Silas ka suga sosolo na, eghuteuna toredi phiamare mala jifla kokoni u namono na. 40Aonu kate jifla mei ka suga sosolo na, phiamare ne kulu tei ka sugagna Lidia na. Phiamare ne thafodi keha naikno khiloau ka sugagna Lidia na ne toutonu ranghidi mala ke fakeli nagnafadi. Ke leghugna igne, phiamare ne jifla ka namono tuana.
17Mae Pol ghe mae Silas Tesalonika
1Mae Pol ghe mae Silas ne sala’udi phei namono Amfipolis ghe Apolonia ne tei thoke Tesalonika. Ka namono tuana mae Jiure au kaisei suga tharai. 2Mae Pol ne tei tarai baludi mare jateula te eni koba thegna na neu. Leuleghu narane Sabat nabagna thilo wik, mae Pol ne toutonu ka mare eigna u grioriso te blahi na. 3Mana rurutha gaoghathogna na ne falalase ranghidi eigna God te snakreni mae Kraes mala lehe, eghuteuna ke leghu na God neke fakarha fapuloni mana. Mana ne cheke eghu ka mare, “Mae Jisas te chekeni iara ka ghotilo igne mae tugne ngala mae Kraes na.” 4Keha mae Jiure ne fatutuani ne leghudi mae Pol ghe mae Silas. Jaola kmana naikno Griki te pogho soruni God nei kmana nakrupe eghu ne leghudi phiamare.
5Nu goro mae biꞌo Jiure mare ne goghotu fara naugna mare ne filodi kmana naikno ne leghuni mae Pol. Aonu, mare tei ne hata mei keha mae te diꞌa ka glalaba na ne fufunu kaisei magra biꞌo ka namono na. Mare chari ne tei ka nogna suga mae Jason na, mala hirodi mae Pol ghe mae Silas. Mare magnahaghei hatadi phiamare mala tei ke uludi naikno te gnafare. 6Nu kate dofidi phiamare na, mare neke lokini kolho mae Jason nei keha naikno khiloau ne korhodi ne tei ke uludi goro mae biꞌogna namono na. Naiknore ne eha fabiꞌo ne cheke eghu, “Phei mae igre eꞌei puhi heva heva ka nauthoglu gne. Eghuteuna gognaro na phiamare la mei thoke ka noda namono tahati gne. 7Mae Jason gne tajidi phiamare ka nogna suga na. Mare te gnafa na tirodi leghuni nogna vetula Klodius mae funei biꞌogna Rom na ne cheke eghu, ‘Keha mae King na, nanghagna na mae Jisas.’ ” 8Kate nomhini naiknogna nei mae biꞌo gna teu namono tuana u cheke igre, mare ne thono diꞌa tadi fara. 9Goro mae biꞌo re ne cheke ka mae Jason nei naikno khiloau re mala poloru sileni. Kate hata sileni poloru igne, mare neke snakre fajifladi.
Mae Pol ghe mae Silas ne tei Berea
10Naikno khiloau Tesalonika re ghosei ne kuru teidi mae Pol ghe mae Silas Berea ka bongi tuana. Kate thoke jare na, mae Pol ghe mae Silas gre ne tei ka nodi suga tharai mae Jiure. 11Naikno Jiu te au Berea gre thono ke keli tadi fara ka naikno Jiu te au Tesalonika re. Mare magnahaghei fara te fanomho ka glepo te chekedi mae Pol ghe mae Silas. Naikno igre leuleghu narane na iu’ijuni grioriso te blahi na mala lase fakelini glahula tutuani ba theo kolho glepo igre. 12Kmana mae Jiu ne fatutuani ni mae Jisas. Eghuteuna jaola kmana nakrupe Griki nei mae biꞌo Griki eghu ne funu fatutuani nila mae Jisas.
13Nu kate nomhini mae biꞌodi Jiu te au Tesalonika te toutonuni mae Pol chekegna God Berea na, mare jifla Tesalonika ne tei thokela Berea. Mare faꞌeiꞌeidi naiknore mala diꞌa tadi ka mae Pol ghe mae Silas. 14Aonu naikno khiloau re ghosei ne kuru teini mae Pol na tongna. Nu mae Silas ghe mae Timoti au neu Berea. 15Mae iheire teke hatani mae Pol re ne tei thoke Atens. Mae teke tei balugna mae Pol Atens gre neke pulo Berea baludi nonomho funugna ka mae Pol maladi mae Silas ghe mae Timoti mala ghosei tei thoke phiamare ka mae Pol.
Mae Pol ne toutonu ka namono Atens
16Kate ofodi mae Silas ghe mae Timoti teu Atens na, mae Pol ne diꞌanagnafa fara, naugna mana laseni namono igne fodu ka mumuju. 17Aonu mae Pol ne cheke ke lamnagna suga tharai na ranghidi mae Jiu nei mae Griki ihei te pogho soru ka thofno God mala laseni u thofno tutuani eigna God. Mana jaola leghu narane na cheke ka naikno teke mei ka maket re. 18Aonu keha mae velepuhi ka phei tothoghei te kilodi Epikuria nei Stoiki teu gre ne fapoaphola ka mae Pol. Keha mae re ne cheke eghu, “Mae igne theome laseni kaisei glepo kolho. Unha gne te magnahaghei chekeni mana na?” Keha mae re ne cheke eghu, “Mae igne jau magnahaghei toutonudi ka tahati nodi god keha namonoi jau signe?” Mare ne cheke eghu naugna mare ne theome laseni unha te chekeni mae Pol kate toutonuni Nonomho te Keli eigna mae Jisas teke karha fapulo kau glehe na. 19Mare hatani mae Pol ne tei ka tothoghei mae funei te kilodi Ariopagus. Mae igre ne cheke eghu ka mae Pol, “Ghehati magnahaghei te laseni fara u gaoghatho majaghani te farirhiuni iagho gne. 20Glepo te chekedi iagho gre thofno majaghani fara ka ghehati. Ghehati magnahaghei te laseni gaoghathogna u farirhiu igne.” 21Mare ne chekeni igne naugna naiknodi Atens te gnafa nei naiknodi delei te mei gnokro fabrahu mala fanomho nei toutonudi kmana glepo majaghani.
22Aonu, mae Pol kegra haghe ke uludi hatimare tothoghei mae funei te kilodi Ariopagus ne cheke eghu, “Ghotilo maemi Atens, iara filo glani ghami ghotilo lase tarai fara ka nomi God te fatutuani ni themi na. 23Kate tei faligohoni iara namono ghotilo igne, iara filodi glepo te pogho sorudi ghotilo gre. Eghuteuna iara jaola ne filo deni kaisei olta te au grioriso igre,
‘Nogna olta kaisei god te theome laseni tahati.’
Uve, ghotilo pogho soru ka God mae ihei te theome laseni themi na. Nu God te theome laseni ghotilo igne ngala nate toutonuni iara ka ghotilo na!
24“God mae ihei teke hohorogna u nauthoglu thongana igne, nei gobi lepo fateote’o ke lamnagna. Mana te funei frunini kligna nei pari. Eghume, mana theome au ka suga tharai teke hohoro ka khame naikno! 25God igne theome kmo’e ka kaisei glepo mala toghoni tahati. Theo. Naugna mana thegna ngala teke tusu lao nakarha nei phaphanga nei gobigna lepo teu ka naikno te gnafare. 26Vike te gnafa te au ka nauthoglu thongana igne neke fufunu mei ka kaisei mae ngala eghuteuna God tusu ranghidi soasopaigna nodi vido glose te mala au na ke lamnagna u nauthoglu igne. Mana la kulu lilisei naranedihi te mala karha ba te mala lehe na, ba ka vido glose aheva te mala thuru sorudire. 27God neke eni igne, naugna mana magnahaghedi mare te hironi mana. Jame te fariuriu hironi mana hatimare na, mare ginauna tangomana te ludeni mana na. Naugna God theome au fagaꞌu ka tahati gnafa. 28Jateula kaisei mae neke cheke eghu tifa, ‘Tahati karha nei tahati nonolo balugna God naugna tahati kaisei balugna mana ka nauthoglu igne.’ Eghuteuna kaisei mae glalase ka ghotilo neke rioriso eghu, ‘Naugna tahati te gnafa na goro thugna mana.’
29“Tutuani fara, tahati kafe goro thugna God. Nu God na jateula kaisei mumuju teke ghathoni ba hohoro naikno kolho sia thosei eghu ka gaoghathomire. Theo. Mana theome glepo jateula gol ba silva ba thina. 30Tifa na naiknore neke theome laseni God, nu God neke theome ghosei diꞌatagna nei paradi eghu naiknore. Nu gognaro na, mana cheke faheta fara ka naikno te gnafa ka nauthoglu igne mala tughu nagnafa nei nakarha eghu. 31Naugna God la kulu vahinihi kaisei narane te mala fatedi naikno te gnafa ka nauthoglu igne. Mana ginauna fatedi ka puhi te doglo fara. Eghuteuna God jaola neke kulu vavahi kaisei mae te mala fatedi naikno te gnafare. Tahati te gnafa na kafe laseni igne naugna God neke fakarha fapuloni mae igne kau glehe.”
32Kate nomhini naiknore ka mae Pol eigna God teke fakarha fapuloni kaisei mae kau glehe na, keha naiknore ne maꞌe ka mae Pol. Nu keha mae ne cheke eghu, “Ghehati magnahaghe nigho iagho mala ke toutonu eigna igne thogheiro.” 33Aonu mae Pol ne jifla kokodi goro mae biꞌo re. 34Nu keha naiknore ne fatutuani ni mae Pol ne tei balugna mana. Kaisei mae te fatutuani ni mae Pol na, mae Dionesias kaisei mae ka tothoghei Ariopagus, balugna kaisei gaꞌase nanghagna na Damaris nei keha naikno langau eghu.
18Mae Pol ne tei Korin
1Ke leghugna igne, mae Pol jifla Atens ne tei ka namono Korin. 2Ka namono igne mae Pol ne ludeni kaisei mae Jiu, nanghagna na mae Akuila, mana neke karha ka Provins Pontas. Nu mae Akuila ghe khetogna Prisila gre neke meila Itali. Repa mei au Korin naugna mae Klodius mae funei biꞌogna Rom na neke kafe kuru fajifladi mae Jiu te gnafare jare. Kate filodi repa jare na, 3mae Pol ne au ka repa ne loku baludi repa. Naugna nodi gloku retilo na mala susuki tapuale. 4Leuleghu narane Sabat na mae Pol ne tei toutonu ranghidi mae Jiu nei mae Griki ka suga tharai na mala fatutuani ni mae Jisas.
5Aonu mae Silas ghe mae Timoti gre ne mei funudi Masidonia mala loku balugna mae Pol Korin. Ke leghugna igne, mae Pol ne toutonu ranghidi koba naiknore u Nonomho te Keli igne leuleghu narane mala laseni mare mae Jisas gne ngala mae Kraes na. 6Nu mae Jiure ne tirodi fatutuani di nogna farirhiu mae Pol. Eghuteuna mae Pol ne buebue ka nogna phoko na kaisei fagaglana God theome magnahaghedi naikno tuare, ne cheke eghu, “Te fate falehe ghami ghotilo God ginauna, tuana nomi puhi ghotilo themi, theome nogu najafra iara! Funu gognaro na iara ginauna na tei toutonuni u Nonomho te Keli igne ranghidi naikno te theome Jiu.” 7Mae Pol jifla ka suga tharai na ne tei ka sugagna kaisei mae khiloau, mae Titias Jastusi. Sugagna na au ngala rhegna suga tharai na. 8Mae biꞌogna suga tharai igne, nanghagna na mae Krispasi, mana baludi naikno te gnafa te au ka tharaknagna mana na ne kafe fatutuani ni Lord. Eghuteuna kmana naikno langau Korin ne fanomho ka mae Pol. Mare fatutuani ni mae Jisas ne apublahi.
9Kaisei bongi, mae Pol ne mifi. Eghuteuna Lord ne cheke eghu ka mana, “Ghema Pol, thosei mhaghu! Heta, cheke sagho ka naikno are! Thosei au kmu! 10Naugna iara au balumu iagho. Theo kaisei naikno nate fakabru nigho na, naugna kmana naikno ka namono igne nogu iara.” 11Aonu, kaisei finogha namno nhigra mae Pol ne au Korin mala farirhiudi naiknore u chekegna God na.
12Ka finogha te Primia mae Galio ka Provins Akaia, goro mae biꞌo Jiure khapru ne lokini mae Pol ne hatani mana ka fate. 13Mare ne cheke eghu ka mae Galio, “Ghema Primia, mae igne farirhiudi naiknore mala pogho soruni God ka puhi te blahi fara ka nomi vetula ghehati mae Jiu gre!”
14Mae Pol ne thogra cheke tughuni igne, nu mae Galio ne cheke eghu ka mae Jiure, “Jame eni mae igne kaisei puhi te diꞌa fara, ba kaisei najafra biꞌo iara jame magnahaghei fanomho ka ghotilo. 15Nu glepo te chekedi ghotilo igre khogla magradi kolho eidi u cheke ba nangha ba eidi nomi vetula themi gre kolho. Eghume nabagna na ghotilo fadoglini kolho themi. Iara theome magnahaghei te fateni puhi tuana ka ghotilo.” 16Aonu mae Galio ne brue fajifladi mare ka suga mala fate na. 17Naiknore lokini mae Sostinis mae biꞌogna suga tharai na ne purini mana ke ulugna suga mala fate na. Nu mae Galio ne tirogna nangani kolho u puhi te eni mare igne.
Mae Pol neke pulo Antiok
18Mae Pol ne au Korin kmana narane baludi naikno khiloau re. Ke leghugna igne, mana jifla ne tei ka namono Kenkria. Jare mana ne kuchi fakmoꞌei khaklagnare. Igne kaisei nogna nhaꞌa cheke mana ka God. Aonu mana saghe ka vaka ne tei Siria. Prisila ghe mae Akuila ne tei balugna mana 19mala tei thoke ka namono Efesus. Aonu mae Pol ne jifla kokodi jare ne tei thegna ne ruma ka suga tharai na ne toutonu ranghidi mae Jiure. 20Kate toreni mana hatimare te mala au baludi katha vido na, mae Pol ne tirogna. 21Nu kate namo jifla te tei na, mae Pol ne cheke eghu ka mare, “Jame te nogna gaoghatho God na, iara ginauna nake pulo mei mala ke filo ghami ghotilo.” Aonu mana saghe ka vaka ne jifla kokoni Efesus.
22Kate longa Sisaria na, mae Pol ne haghe Jerusalem ne kubaedi naikno khiloaure. Ke leghugna igne mae Pol neke pulo Antiok, 23ne au jare katha vido kmoꞌei. Eghuteuna jifla jare ne tei sala’u ka phei Provins Galesia nei Frijia. Mana ne tei tei ka namono te kmana te au ke lamnadi phei provins tuare mala toghodi naikno khiloaure mala biꞌo nodi fatutuani na.
Nogna gloku mae Apolosi
24Ka vido tuana, kaisei mae Jiu teke karha Aleksadria na, mana tei ne posa Efesus. Mae igne nanghagna na, mae Apolosi. Mae Apolosi gne kaisei mae lase cheke fara, nei laseni fara u grioriso te blahi na. 25Naikno khiloaure neke farirhiuni mana eigna puhi te mala fatutuani ni Lord na. Eghuteuna mana ne brana fara ka tharunga mala toutonuni u Nonomho te Keli na, nei famane farirhiudi glepo te tutuani eigna mae Jisas. Nu mana laseni kolho u nafnata apublahi teke toutonuni mae Jone Apublahi tifa ia. 26Mae Apolosi gne kaisei mae frane fara ne tei ka nodi suga tharai mae Jiure ne funu toutonu eigna mae Jisas ka mare. Eghuteuna Prisila ghe mae Akuila nomhidi nogna cheke mana re ne hatani mana ne tei ka nodi suga na. Repa ne toghoni mana mala lase fakelini eigna puhi te mala thofno laseni God na. 27Kate magnahaghei tei mae Apolosi ka Provins Akaia, naikno khiloaudi Efesus re ne toghoni mana. Mare ne rioriso kaisei letas ranghidi naikno khiloaudi Akaia re mala taji fakelini mana. Naikno khiloau igre thofno fatutuani ni mae Jisas naugna u nogna khokofakasai God na. Kate tei thoke jare na, mae Apolosi ne toghodi fara naikno khiloaudi jare re. 28Mae Apolosi tangomana te toghodi naikno khiloaure, naugna mana tangomana te cheke faparidi mae Jiure ka magra biꞌo te eni mare ke uludi naiknore. Mae Apolosi ne cheke thakleni kau grioriso te blahi na eigna mae Jisas gne ngala mae Kraes na.
19Mae Pol au neu Efesus
1Kate au teu mae Apolosi ka namono Korin, mae Pol liu mhata ne tei thoke Efesus. Mana ne filodi keha naikno khiloau jare. 2Mae Pol ne ghusna eghu ka mare, “Ba, kate funu fatutuani na, ghotilo hatini u Tharunga te Blahi na?”
Mare ne cheke eghu ka mana, “Theo, ghehati theome nomhini eigna u Tharunga te Blahi na!”
3Aonu mae Pol ne ghusna eghu, “Unha nafnata apublahi te apublahi ghotilo na?”
Mare ne cheke eghu ka mana, “U apublahi teke toutonuni mae Jone Apublahi tifa ia.”
4Mae Pol ne cheke eghu ka mare, “Uve, kate apublahidi naiknore, mae Jone neke cheke ranghidi naiknore mala tughu nagnafa nei nakarha. Nu mana neke cheke ranghidi naiknore mala fatutuani ni mae ihei nate mei ke leghugna mana na. Mae igne ngala mae Jisas na.” 5Kate nomhini igne, mare ne apublahi ka nanghagna Lord Jisas. 6Aonu mae Pol ne taofidi mala hatini mare u Tharunga te Blahi na. Mare ne funu cheke ka keha chekei nei toutonuni la chekegna God na. 7Mae igre khaputudire jame nabotho phei mae.
8Jame thilo nhigra, mae Pol ne tei koba ka suga tharai na ne cheke faheta fara ka naiknore. Mana ne frane ne toutonu ka naiknore mala laseni eigna u nakarha God te funei frunini. 9-10Keha mae Jiure ne patugama fara ne tirodi fatutuanidi nogna cheke mae Pol re. Eghuteuna mare ne cheke fadiꞌani u puhi te mala leghuni mae Jisas. Aonu mae Pol ne jifla ka suga tharai na baludi naikno khiloau re ne tei ka nogna suga sikolu mae Tiranas. Jare mae Pol ne cheke ranghidi naikno khiloau re leuleghu narane nabagna phei finogha. Eghuteuna mae Jiu nei Griki teu te au ka Provins Esia na igre neke kafe nomhini chekegna Lord na ka gloku te edi mae Pol igre.
11God ne tusu ranghini mae Pol nolaghi biꞌo mala edi keha kofubobhoi. 12Keha naiknore ne hata susurunavi ba pohe teke au ka thinigna mae Pol re mala nhaꞌa lao ke klignadi naikno te fogra re. Kate edi mare igre, naikno te fogra re neke keli fapulo, eghuteuna naitu teke au ka naiknore ne rikha.
13Keha mae Jiu jaola ne tei tongana ka naikno te fogra re mala fariuriu brue fajifladi naiture ka nanghagna noda Lord Jisas. Mare ne cheke eghu, “Ka nanghagna mae Jisas te toutonu mae Pol igne, iara cheke faheta ranghi nigho mala jifla mei!” 14Kaisei fata, hatimare fitu mae thugna kaisei mae nodi pris ulu mae Jiu, nanghagna na mae Skiva, mare ne fariuriu enila ngau igne. 15Nu naitu na ne cheke eghu ka mare, “Iara laseni mae Jisas, nei iara jaola lasenila eigna mae Pol. Nu ghotilo mae iheire eghu sia?” 16Aonu mae te au naitu tagna igne ne kegra haghe ne tapla sorudi mae Jiu gre. Naugna mana mae ke hetadi mare hui. Mana puridi ne ghilei fnera mare, eghuteuna, leghu lahu na mana ne rerheku koko nodi pohere. Aonu mare rikha soesole ne jifla ka suga na.
17Kate nomhini thoutonu igne, naikno Jiu ba Griki te au ka namono Efesus gre ne kafe mhaghu nodi fara. Eghuteuna naiknore ne ghatho tahuni nanghagna noda Lord Jisas. 18Kmana naikno fatutuani ne funu cheke thakledi nakhibodire ke uludi keha naiknore nei kafe chekedi glepo te diꞌa teke edi thedi tifa re. 19Keha naiknore lase meresin mala falehe naikno. Eghuteuna mare salo ne mei nodi buka meresin re ne nako fahui ke uludi naikno te gnafare. Kate kakaha mare sileni teke folidi u buka te kmana igre, ne thokei glimafulu thogha silva koen. 20Naugna ka puhi te nolaghi fara igre chekegna Lord na ne tei tongana heva heva ka namono te gnafare. Eghuteuna, kmana naikno ne fatutuani ni mae Jisas.
Magra biꞌo Efesus
21Ke leghudi te edi glepo igre, mae Tharunga te Blahi na ne batuni mae Pol ne tei thoke Jerusalem. Eghuteuna ame tei thokei nga Jerusalem teku na, mana magnahaghei te tei sala’u ka phei provins Masidonia ghe Akaia. Mana ne cheke eghu, “Ke leghugna te tei iara ka namono igre, iara ginauna na tei thokela Rom.” 22Aonu mae Pol ne kurudi mae Timoti ghe mae Erastus, phei nogna mae thotoghore, mala kulu tei Masidonia. Mana thegna neke au katha vido ka Provins Esia.
23Ka vido tuana, keha puhi biꞌo ne thakle haghe ka namono Efesus eigna puhi mala fatutuani ni mae Jisas. 24Kaisei mae jare Efesus, nanghagna na mae Demitrias. Nogna gloku mana na mala hohoro glepo ikoi ka silva jateula ngau sugagna mumuju god gaꞌase Atemis. Eghuteuna mae iheire te loku ka gloku igne thofno dedei fara. 25Mae Demitrias ne kilo fodudi nogna mae glokure, nei keha mae iheire te loku la ka nafnata gloku igne. Mana ne cheke eghu ka mare, “Uve kheraguro, ghotilo laseni ka nafnata gloku igne tahati dedei fara. 26Nu ghotilo filonihi nei nomhinihi eghu themi unha te eni mae Pol igne. Mae igne baubatu fadiꞌadi fara naiknore, theome ka tahati agne Efesus kolho, nu ka Provins Esia tongana. Naugna mana ne cheke eghu, ‘God te gnafa teke hohoro naikno igre theome tutuani kolho.’ 27Jame theome fifilo fakeli tahati na, naiknore ginau na cheke faparini noda gloku tahati gne. Kehana teuna, naiknore ginauna na theome ghatho tahuni sugagna mumuju god gaꞌase Atemis biꞌo gne. Eghuteuna naiknore ginauna na theome fafnaknoni nei naꞌa ginauna na theo nafugna kolho. Naugna naikno te gnafa ka Provins Esia ba ka nauthoglu gne pogho soruni Atemis!”
28Kate nomhini naiknore te cheke eghu mae Demitrias, mare diꞌa tadi fara ne eha eghu fabiꞌo, “Atemis, nodi god gaꞌase mae Efesus te fnakno!” 29Aonu magra tuana ghosei ne tei posa ka namono biꞌo na. Aonu naiknore lokidi mae Gaeasi ghe mae Aristakas, phei maedi ka Provins Masidonia teke tei tei balugna mae Pol. Mare ghosei ne korho ne tei ka vido te mala khapru na. 30Mae Pol ne magnahaghei ruma ne cheke ke lamnagna nakhapru na, nu naikno khiloau re ne fanograni mana. 31Keha mae biꞌo ka provins tuana kheragna keli mae Pol. Mare ne fanomhini mana mala thosei tei ruma mana ka vido te mala khapru na.
32Aonu naiknore ne theome muana nei faꞌihodi fara. Kaisei tothoghei ehani kaisei glepo na, eghuteuna keha tothoghei na ehani keha glepo na. Naugna kmana naikno theome laseni unha te khapruni teu mare jare na. 33Hatimare mae Jiu ne huju faꞌuluni mae Aleksada ke uludi naiknore mala cheke. Aonu, mana ne eꞌei fagaglana ka naiknore mala fanomho fakeli, naugna mana magnahaghei te cheke tughudi nodi cheke naiknore. 34Nu kate filo glanini mare mae Aleksada gne te kaisei mae Jiu na, mare ne kafe thagru fabiꞌo nabagna phei aoa, ne cheke eghu, “Atemis, nodi god gaꞌase mae Efesus te fnakno!”
35Aonu mae sekretri gna namono biꞌo na ne famuanadi naiknore ne cheke eghu, “Ghotilo maemi Efesus! Naikno te gnafa ka nauthoglu gne la kulu lasenihi tahati namono Efesus gne ngala te tajini teu sugagna Atemis biꞌo gne. Eghuteuna naiknore lase ghita la tahati te tajini nogna thina blahi naꞌa teke khoko soru funugna kligna na. 36Theome tangomana kaisei naikno te chekeni ne theome tutuani igne teuna. Eghume, megeu kolho si ghotilo, thosei eni kaisei glepo te thono diꞌa fara. 37Ghotilo hata neke mei phei mae igre agne, neuba ngau, phiamare neke theome blauni kaisei glepo ke lamnagna noda Sugablahi tahati gne, ba cheke fadiꞌani noda god gaꞌase tahati gne. 38Jame mae Demitrias ba mae nogna glokure au kaisei puhi ranghini ihei, mare tangomana te hatani mae tuana ka fate. Mare laseni thofno narane te mala eni fate na, nei mare lasedihi aheva te au goro mae biꞌo te mala fatedi puhi tuare. 39Ba, unha glepo langau eghu te magnahaghei chekedi ghotilo re? Tahati ginauna na fadoglini ka faidu biꞌo baludi mae biꞌogna namono igne. 40Iara chekeni igne naugna keha naiknore jame filoni magra biꞌo te eni ginei ia. Tahati ginauna theome tangomana te rurutha ka mare kaisei glepo te keli eigna unha te khapruni tahati gognaro gne.” 41Ke leghugna te cheke te gnafa na, mae sekretri gna namono na ne chekedi naiknore mala ke pulo ka sugadire.
20Mae Pol neke tei Masidonia
1Kate gnafa puhi igne, mae Pol ne kilo fodudi naikno khiloau re ne cheke ranghidi mala kegra maku ka nafnata puhi te edi igre. Ke leghugna te cheke ranghidi naiknore, mae Pol kubae ne jifla ne tei Masidonia. 2Kate tei sala’u ka namono te kmana ke lamnagna provins tuana, mae Pol ne cheke faheta ka naikno khiloau re mala thosei nigra. Aonu mana tei ne thoke ka Provins Akaia, 3ne au jare thilo nhigra. Ke leghugna igne, mana tarabana mala tei ka vaka thoke ka Provins Siria, nu mana ne nomhidi keha mae Jiure ne ghaoghaho mala faleheni mana. Aonu mae Pol ne tughu nagnafa neke pulo sala’u ka Provins Masidonia. 4Keha mae teke tei balugna mae Pol re igre: Sopata mae gna Berea, thugna mae Piras; mae Aristakas ghe mae Sekadas phei maedi Tesalonika; mae Gaeasi mae gna Debi; Tikikas ghe mae Trofimas phei maedi Esia; nei mae Timoti. 5Mae igre neke kulu tei ke ulugna mae Pol, neke ofo ghami ghehati Troas. 6Nu ghehati neke au fapulo Filipae ne ghilei gnafa u “Gaghamu Bret te Theo Isi gna na.” Ke leghugna igne ghehati saghe ka vaka na funu Filipae ne tei ludedi mae Pol nei keha mae langau ke leghudi glima narane jare Troas. Eghuteuna ghehati au jare kaisei wik thongana.
Cheke leghu lahu mae Pol Troas
7Ka grafi Sarere ghehati salo fodu mala tarai nei ima fodu. Mae Pol ne cheke fabrahu ranghidi naikno khiloau re ne ghilei farihotei bongi, naugna mana magnahaghei teke jifla keha narane. Eghume igne nogna toutonu leghu lahu mana ranghidi naikno khiloau igre. 8Jare kmana juta agha neu ka chogho ke kligna te kafe khapru teu ghehati na. 9Uve, kaisei mae sitei nanghagna na Iutikas gnokro neu ka wida na. Wida igne kligna fara. Kate tudu mae Pol cheke na te theome gnafa na, mae Iutikas ne funu thuru. Leghu lahu na mae Iutikas ne thofno thuru iho fara. Eghuteuna mana uka funu ka wida na ne thoke ka glose na pari. U suga igne thilo phapala funu pari thoke kligna. Aonu kate tei te filoni mare mae sitei igne na, mana na la lehehi. 10Mae Pol ghosei ne soru pari ka mae Iutikas. Mana tuturupuku soru ne faplomhei khamegnare ka mana. Mae Pol ne cheke eghu, “Thosei nanga nomi. Mana kela karhahi gognaro na!” 11Ke leghugna igne mae Pol neke haghe ka chogho ke kligna na ne piepike bret na ne ima fodu. Mae Pol ne cheke faraugha ranghidi naikno khiloau re ne ghilei hamerane. Aonu mana jifla kokodi mare ne tei. 12Mare hata mae sitei igne ne tei ka sugagna na. Eghuteuna naiknore ne gleale’a fara naugna mae sitei na neke karha fapulo.
Thei funu Troas thoke Maelitas
13Mae Pol magnahaghei liu mata mala ke deni ghami ghehati Asos. Aonu ghehati saghe ka vaka na ne kulu tei thoke Asos. 14Kate deni ghami ghehati jare na, mana saghe ka vaka na balumi ghehati ne tei Mitilini. 15Aonu ghehati jifla Mitilini, eghuteuna ka keha narane na ghehati ne mei rhegna moumolu Kios. Eghuteuna ka keha narane na teuna ghehati neke tei thoke ka moumolu Samos. Kaisei narane ke leghugna igne ghehati ne thoke Maelitas. 16Mae Pol magnahaghei te chari liu Efesus naugna mana tirogna au jare kmana narane ka Provins Esia. Mana magnahaghei ghosei thoke Jerusalem ame thoke mei nga narane Pentekos.
Cheke leghu lahu mae Pol baludi mae biꞌo ka khiloau Efesus
17Mae Pol au neu Maelitas ne fatei nonomho ranghidi mae biꞌo ka khiloau Efesus mala ke mei mare filoni mana. 18Kate mei mare ka mana na, mana ne cheke eghu ka mare, “Leuleghu fata kate au iara balumi ghotilo na, ghotilo lasenihi puhigu iara na, funu ka narane ulu lahu teke mei thoke iara ka Provins Esia. 19Iara eni nogna gloku Lord na ka puhi te theome ghatho ghau thegu, eghuteuna kmana fata iara tanhila ngau eigna gloku te biꞌo igne. Kate magnahaghei falehe ghau iara mae Jiure, iara au papara fara. 20Ghotilo lasenihi te toutonuni iara ka ghotilo u Nonomho te Keli gne, eghuteuna iara farirhiu ghami ghotilo farihotei glalaba ka namono biꞌo ba ka sugami ghotilo ra. Kate eni gloku igne, iara theome ghatho peapea te chekeni ka ghotilo glepo te mala togho ghami ghotilo na. 21Iara neke orio cheke faheta ranghidi mae Jiu ba mae Griki mala lilisei mare puhidi te diꞌare mala figri ka God nei mala fatutuani ni noda Lord Jisas.
22“Nu gognaro na iara na leghuni mae Tharunga te Blahi mala tei Jerusalem, eghuteuna iara theome laseni unha nate thoke ghau jare na. 23Te laseni kolho iara na leuleghu namono na mae Tharunga te Blahi na kulu cheke ranghi ghau iara, mare ginauna na para ghau nei fasosolo ghau eghu iara. 24Nu iara theome nanga noguni nakarhagu na. Naugna glepo te ulu na te mala eni fagnafa iara u gloku mala eni iara teku teke tusu mei ka iara noda Lord Jisas. Gloku igne mala toutonuni iara ka naiknore eigna nogna namha biꞌo God.
25“Iara neke tei heva heva ke lamnami ghotilo neke toutonu eigna nakarha God te funei frunini. Eghuteuna gognaro na iara laseni, theo kaisei ka ghotilo nate filo ghau iara ginauna. 26Eghume te chekeni iara ka ghotilo gognaro na: Ihei te tei ka nabrougna glehe na puhigna thegna, theome puhigu iara. 27Naugna iara la chekedihi ka ghotilo gobigna lepo te magnahaghedi God te mala lasedi ghotilo re. 28Eghume filo fakeli ghami themiu, baludi naikno te gnafa teke lisa ari mala reireghidi ghotilo teku mae Tharunga te Blahi are. Ghotilo mala jateula mae greireghi sipu eghu mala reireghi fakelini nogna khiloau God teke fofoli ka glehegna mae Thugna ia. 29Naugna iara la kulu lasenihi igne. Ke leghugna te tei koko ghami iara ginauna, keha naikno te diꞌa puhidire ginauna mei fariuriu lalamadi naikno ka khiloau gne. 30Jaola keha ka ghotilo themi ginauna toutonu chaichaghi ka naikno khiloau re mala leghudi thedi kolho. 31Eghume fiofilo ghami eghu ghotilo ia! Jaola, ke ghathoni igne eghu, thilo finogha iara neke cheke faheta nei farirhiu ghami ghotilo bongi narane balu tanhi.
32“Gognaro na iara lisa lao ghami ghotilo ka khamegna God. Mana la kulu tusu arihi ka ghotilo nogna Nonomho te Keli na nei chekeni te namha ghami ghotilo na. Eghuteuna mana tangomana te taji ghami ka cheke igre. Mana ngala te tangomana te farheta ghami nei tusu ranghi ghami glepo te keli na baludi keha nogna naiknore. 33Tutuani, kate au balumi ghotilo na, iara neke theome mamagnani nogna sileni ba nogna pohe ihei na. 34Eghuteuna ghotilo themi lase nila, iara thegu loku heta ka khamegu igre mala ludedi gobigna lepo te magnahaghedi iara ba te magnahaghedi kheragu fofodure. 35Ka nogu gloku te gnafare, iara falalase ka ghotilo unha jame te edi koba tahati te mala toghodi iheire te nigra. Eghume tahati thosei ghatho ihoni u chekegna noda Lord Jisas, teke cheke eghu mana ia, ‘Mae ihei te tuatufa na, mana keli tagna fara ke tulaogna mae ihei te hata glepo malagna thegna kolho.’ ”
36Kate chekeni igne, mae Pol tuturupuku soru baludi mare gnafa ne tarai. 37-38Eghuteuna mare ne kafe loku famaku ka mae Pol ne gnanghoni mana fabrahu balu tanhi, naugna mae Pol ne chekeni ka mare, mare ginauna nake theome filo tathani mana. Aonu mare ne tei balugna mana ka vaka na.
21Mae Pol ne tei Jerusalem
1Ke leghugna te kubaedi mare te gnafa na, ghehati jifla jare doglo ne tei ka moumolu Kos. Eghuteuna ka keha narane na, ghehati ne thoke ka namono biꞌo Rodes, eghuteuna funu jare na ghehati ne tei Patara. 2Ka namono tuana ghehati ne filoni kaisei vaka mala tei ka Provins Fonisia. Aonu ghehati saghe ka vaka tuana ne tei. 3Ghehati tei ne sala’u ke mata moumolu Saeprus, nu ghehati doglo ne thoke Siria, eghuteuna tei me longa ka namono biꞌo Taea. Naugna mare magnahaghei te fasoru gluja jare. 4Aonu ghehati tei ne ludedi keha naikno khiloau jare ne au baludi kaisei wik. Ka nogna baubatu mae Tharunga te Blahi na naikno khiloau ka namono tuana cheke faheta ranghini mae Pol mala thosei tei thoke Jerusalem. 5Nu kate gnafa nomi narane te mala au baludi re, ghehati jifla jare neke tei. Eghuteuna naikno khiloau gna namono tuana ne kafe jifla baludi khetodi thudi teure ne soru balumi ghehati ka gratha na. Aonu ghehati kafe tuturupuku soru ka nusu na ne tarai. 6Ghehati ne kafe kubae eghuteuna tei ka vaka na. Aonu naikno khiloau re neke pulo ka sugadire.
7Ghehati jifla Taea ne tei longa ka namono Tolemas. Ghehati tei ne filodi naikno khiloau re jare ne au baludi kaisei narane. 8Ghehati jifla jare neke tei ka namono biꞌo Sisaria. Jare ghehati ne tei ka sugagna mae Filip ne au balugna mana. Mae Filip gne kaisei mae ka hatimare fitu mae thotogho teke vavahi mare tifa Jerusalem. Mae Filip gne nogna gloku na mala toutonuni u Nonomho te Keli na. 9Mana au fati thugna gaꞌase “nau kolho”, thau igre au nodi khokofakasai mala toutonuni chekegna God na.
10Ke leghugna te au ghehati keha narane Sisaria na, kaisei mae profet nanghagna na mae Agabus mei funu Judia. 11Mana mei hiro ghami ghehati ne hataghu kolho nogna nhugha mae Pol na. Eigna mana magnahaghe eni kaisei fagaglana ka mae Pol, aonu mana haru nhugha na ka khamegna nei ghahegna teu thegna re ne cheke eghu, “Mae Tharunga te Blahi na ne cheke eghu, ‘Mae Jiu te au Jerusalem gre ginauna na haruni mae khotogna nhugha igne, eghuteuna mare ginauna na snakre laoni mana ka mae te theome Jiure.’ ”
12Ghehati ne kafe nomhidi cheke igre. Aonu ghehati nei naiknogna namono na eghu ne kafe cheke faheta ka mae Pol mala thosei tei Jerusalem. 13Nu mae Pol ne cheke eghu, “Ba, naugna unha site tanhi ghotilo te diꞌanagnafagu fara iara gnea? Iara gne tarabanau ngala te mala haru ghau mare Jerusalem na. Eghuteuna iara gne tarabanau ngala te mala lehe ranghini noda Lord Jisas!” 14Ghehati theome tangomana ghami te cheke faꞌunha teu ka mana te mala tughu nagnafa mana na, aonu ghehati faꞌiho ghami kolho ne cheke eghu, “Unha te magnahagheni Lord na tuana ngala te mala eni na.”
15Ke leghugna igne, ghehati tarabana ne jifla neke haghe Jerusalem. 16Keha naikno khiloaudi Sisaria re ne tei balumi ghehati. Mare hata ghami ghehati ne tei ka sugagna mae Nason mala au balugna mana. Mae Nason gne mae gna Saeprus, mana kaisei mae neke kulu fatutuani ni Lord.
Mae Pol tei ne sighoni mae Jemes
17Kate posa ghehati Jerusalem na, naikno khiloau re ne keli tadi fara kate filo ghami ghehati na. 18Ka keha narane na, mae Pol ne tei balumi ghehati mala sighoni mae Jemes. Eghuteuna hatimare mae biꞌo ka khiloau re ne kafe aula neu jare. 19Mae Pol ne kubae ka mare, eghuteuna mana ne toutonu ranghidi gobigna lepo te edi God ke lamnadi mae te theome Jiu ka nogna gloku te edi mae Pol re.
20Kate nomhini mare nogna cheke mae Pol igne, mare ne kilo fnaknoni God. Aonu mare ne cheke eghu ka mae Pol, “Ghema thabusigna, iagho laseni kmana thogha mae Jiu la fatutuani ni mae Jisas, eghuteuna mare jaola kafe leghuni fara nogna vetula mae Moses. 21Mae Jiu igre mare nomhidi nou farirhiu iagho ra. Iagho cheke ranghidi mae Jiu te au baludi mae te theome Jiu ka keha namono delei are mala thosei vahe mae sua nalha’ure nei jaola mala thosei leghudi noda kastom tahati gre. Uve, mare la nomhidihi nou cheke iagho te mala lilisei mare nogna vetula mae Moses na. 22Mare ginauna nomhini te la meihi iagho agne na. Unha gne nate eni tahati na? 23Eghume ghehati magnahagheni te leghuni iagho unha te chekeni ghehati na: Fati mae ka ghehati la enihi kaisei nhaꞌa cheke ka God. 24Hata tei fati mae igre balumu ka Sugablahi gno mala eni unha te mala gae na ke ulugna God. Eghuteuna iagho tei baludi mala foli glepo te mala ghoighori pha’u leghuni noda kastom na ke leghugna u nhaꞌa cheke igne. Ka puhi igne naikno te gnafare ginauna na laseni unha teke nomhini mare eimu iagho na theome tutuani. Mare ginauna na filo glani nigho te loku famaku fara nogna vetula mae Moses na ka nakarhamu themu na. 25Ghehati la riso teihi kaisei letas ranghidi naikno te theome Jiu tela ruma haghehi ka khiloau gne. U letas na cheke eghu: ‘Thosei ghamu gano teke fafara lao ka mumuju. Thosei koꞌu dadara. Thosei ghamu gano teke lalamho falehe. Thosei eni puhi te diꞌa.’ Glepo igre ngala te blahi ka ghotilo re.”
26Ka keha narane na, mae Pol ne leghuni nodi cheke mare na ne hata fati mae igre balugna mala eni puhi te mala gae ke ulugna God na. Ke leghugna igne mae Pol ne tei ka Sugablahi na mala cheke ka mae pris re unha narane ka fitu narane igre nate gnafagna u narane te mala fagagae na, mala tangomana mae pris re te mala eni fafara ranghidi mare te gnafa na.
Mare ne lokini mae Pol ka Sugablahi na
27Kate namo gnafa fitu narane igre, keha mae Jiu di ka Provins Esia ne filoni mae Pol ke lamnagna Sugablahi na. Mare faꞌeiꞌei ne ghilei diꞌa tadi naiknore ne tei lokini mae Pol. 28Mare ne eha eghu fabiꞌo, “Ghotilo maemi Israel, togho ghami ghehati! Mae igne tei tongana heva heva cheke fapari ghita tahati nei farirhiudi naiknore mala thosei leghuni nogna vetula mae Moses na, nei cheke faparini noda Sugablahi tahati igne. Eghuteuna gognaro na mana la fatothona Sugablahi gne, naugna mana hata la mei keha mae Griki la ruma ka Sugablahi gne!” 29Mare cheke eghu naugna mare filonihi mae Trofimas balugna mae Pol ke lamnagna namono biꞌo Jerusalem. Mae Trofimas gne mae gna Efesus. Mare gaoghathodi na mae Pol ne jafra te tathaleini mae Trofimas te tei ka Sugablahi na.
30Naikno te gnafa ka namono biꞌo Jerusalem na ne diꞌa tadi fara, naugna puhi igne ne tei tongana ke lamnagna namono biꞌo na. Mare kafe chari ne mei ka vido tuana ne lokini mae Pol, korho ne jifla ka Sugablahi na ne ghosei ne bobotho grengathare. 31Kate mala faleheni mae Pol teu naiknore, nonomho gna puhi biꞌo fara te eni mare igne ne tei thoke ka mae funei biꞌodi mae armi di Rom te au Jerusalem. 32Aonu mae funei biꞌodi mae armi re ghosei ne hata keha mae biꞌodi armi re baludi nogna mae soldiare ne chari ne soru farihoteigna nakhapru na. Kate filoni mare mae funei biꞌo te mei baludi nogna mae soldiare, naiknore ne snoto teke purini mae Pol na.
33Aonu mae funei biꞌodi mae armi re ne chekedi mae soldiare mala lokini mae Pol, eghuteuna haruni mana ka phei chen. Eghuteuna mana ne ghusna eghu ka naiknore, “Mae ihei si ignea? Unha teke eni mana na?” 34Kmana naikno ka nakhapru na ne theome kaisei cheke kolho, nu soasopai nodi cheke. Kehare ne chekeni kaisei glepo, eghuteuna kehare chekeni keha glepo na. Mae funei biꞌo na ne theome nomhi fakelini kaisei glepo ka unha te chekedi naiknore. Aonu mana ne chekedi nogna mae soldiare mala hatani mae Pol tei ka sugadi thedi mae soldiare. 35-36Mare hatani mae Pol ne tei thoke ka glalakogna suga na. Nu mae soldiare ne pala hagheni mae Pol kligna naugna naiknore ne magra fara nei fahuhuju fari thedi. Naikno te mei ke leghure ne eha eghu fabiꞌo, “Faleheni, faleheni!”
37Kate namo hatani mana te tei mare lamna suga na, mae Pol ne cheke eghu ka mae funei biꞌo na, “Ba, tangomana ngau iara te cheke ka iagho na?”
Mae funei biꞌo na ne jaglo nogna ne cheke eghu ka mae Pol, “Iagho mae lase cheke Griki sia? 38Iara jau iagho maemu Ijep teke ei puhi ranghini gavman gna Israel tifa ia neu sia. Mana neke batudi fati thogha mae te diꞌa puhidire neke tei balugna ka namono nagou na.”
39Mae Pol ne cheke eghu ka mana, “Theo, iara kaisei mae Jiu neke karha Tasis ka Provins Silisia, eghume iara thofno maegu ka namono te ulu fara tuana. Mae funei biꞌo, iara magnahaghei te cheke ghu ka naikno igre sia.”
40Eghume, mae funei biꞌo na ne snakreni mana mala facheke ka naiknore. Aonu mae Pol kegra kligna ka glalakogna suga na ne ei fagaglana mala fanomho fakeli naiknore. Kate fanomho kmu teu naiknore, mana ne cheke ranghidi ka cheke Hibru.
221Mae Pol ne cheke eghu, “Kheraguro ba mamare, fanomho meighu ka iara mala ke cheke tughudi ghu iara nomi cheke ghotilo ra!”
2Kate nomhini mare te cheke mae Pol ka cheke Hibru na, mare te gnafa na jaglo nodi ne kafe kmu soru.
Aonu mae Pol ne cheke eghu, 3“Iara kaisei mae Jiu, eghuteuna iara neke karha ka namono Tasis ka Provins Silisia, nu iara neke biꞌo haghe agne Jerusalem. Mae biꞌo teke farirhiu ghau iara na mae Gamalio, eghuteuna mana neke farirhiu fakeli ghau iara te mala leghuni nodi vetula mae ku’edara. Iara thofno heta fara te mala fafnaknoni God ka gobigna lepo te edi iara re, jateula te eni ghotilo gognaro gne eghu. 4Iara neke paradi fara naikno te leghuni puhi te mala fatutuani ni mae Jisas igne. Iara neke lokidi nalhaꞌu ba gaꞌase neke koko laodi ka suga sosolo. 5Mae pris biꞌo nei hatimare goro mae biꞌo mala fate tangomana te chekedi ka ghotilo unha te chekedi iara ka ghotilo igre tutuani fara. Naugna mare thedi neke rioriso letas na hata neke tei iara ka kherada te au ka namono Damaskas. Eghume iara neke tei lokidi naikno igre mala ke hata fapulo agne Jerusalem mala paradi.”
Mae Pol cheke eigna narane teke funu fatutuani
6“Farihotei aublatha kate mei namo iara Damaskas, kaisei naphaegna kligna te thono siasigla fara megei nga ne siasigla faligoho ghau iara. 7Iara khoko soru ka glose na ne nomhini kaisei naogla ne cheke eghu, ‘Sol, Sol, naugna unha sagho te para ghau iara gnea?’
8“Iara ne ghusna eghu ka mana, ‘Iagho mae ihei sia, Lord?’
“Mana ne cheke eghu ka iara, ‘Iara mae Jisas gna Nasaret, mae ihei teke parani iagho ia.’9Mae teke tei balugu iara re, mare ne filoni u naphae na. Nu mare theome nomhi fakelini chekegna mana na.
10“Eghuteuna iara neke ghusna eghu ka mana, ‘Unha nate eni iara na, Lord?’
“Mana ne cheke eghu, ‘Kegra haghe tei Damaskas. Kaisei mae jare ginauna na cheke ranghi nigho iagho gobigna lepo teke kulu ghaoghaho tekeu God mala edi iagho tekure.’11Iara theome tangomana te fifilo na, naugna naphae te thono siasigla fara na ne fadofu ghau iara. Aonu mae teke tei balugu iara re ne baubatu ghau iara ne thoke Damaskas.
12“Jare kaisei mae nanghagna na Ananias. Mana leghuni fara nogna vetula mae Moses, nei mae Jiu te gnafa te au Damaskas igre mare ghatho tahuni fara mana. 13Mana mei ne kegra rhegu iara ne cheke eghu, ‘Ghema kheraguo Sol, ke fifilo fapulo silagho!’ Ka vido tuanala iara ne tangomana teke filoni mana na.
14“Mae Ananias ne cheke eghu ka iara, ‘Nodi God mae ku’edara neke kulu vahi nighohi tifa, mala laseni iagho unha te magnahagheni mana na, nei mala filoni iagho mae te kiloni “Mae gloku te doglo fara” nei mala nomhidi iagho nogna cheke te cheke mei ka iagho ra. 15Iagho ginauna nogna mae mala toutonu mana, mala toutonu ka naikno te gnafa re unha iagho teke filodi ba teke nomhidi. 16Eghume ofo unha sagho ia? Kegra haghe, kiloni nanghagna Lord nei apublahi eghu mala tihi kokodi God nakhibomure. Kate eni igne, fatutuani ni mana nate fakarhi nigho na.’
17“Ke leghugna igne, iara neke pulo Jerusalem. Kaisei narane kate tarai teu iara ka Sugablahi na, iara ne filoni kaisei mifi. 18Iara filoni Lord ne cheke eghu ka iara, ‘Faghose! Iagho gognarola jifla agne Jerusalem, naugna naiknore ginauna tirodi fanomho ka unha te chekedi iagho eigu iara na.’
19“Nu iara ne cheke eghu, ‘Theo, Lord. Naugna naiknore lasenihi teke tei iara ka suga tharai te gnafa are te mala lokidi nei puridi neku naikno teke fatutuani nigho ra. 20Kate ke faleheni mare nou mae mala toutonu iagho mae Stivin ia, iara neke aula jare neke reireghidi nodi pohe mae teke faleheni mana re, naugna iara neke magnahaghe nila unha teke eni mare na.’
21“Nu Lord ne cheke eghu ka iara, ‘Jifla sagho gognaro! Iara ginauna na kuru tei nigho iagho kate gaꞌu ka namono aheva te au naikno te theome Jiu.’ ”
22Naiknore fanomho neu ka mae Pol ne ghilei chekeni mana igne. Aonu naiknore ne funu eha fabiꞌo eghu, “Faleheni! Mae igne theome nabagna te karha!”
23Mare diꞌa tadi fara ne eha fabiꞌo. Mare jaola koko nodi pohere eghuteuna koko haghe glose ka maloa na. 24Aonu mae funei biꞌodi mae armi re ne cheke ka mae soldiare mala hatani mae Pol tei ka nodi suga thedi mae soldiare. Mana ne cheke ka mare mala purini mae Pol, nei ghusnani mana mala laseni naugna unha ne diꞌa tadi nga naiknore ne eha fabiꞌo eghu jare. 25Kate haru mala purini mana teu mare na, mae Pol ne cheke eghu ka kaisei mae biꞌodi mae armi te kegra teu rhegna mana na, “Ba, doglou ngala ka vetula na si ghotilo te puri ghau iara maegu Rom gnea, kate theome fate ghau nga teu iara na?”
26Kate nomhini igne, mae biꞌo gna armi na ghosei ne tei ka mae funei biꞌodi mae armi re ne cheke eghu, “Ghema, unha site eni iagho gnea? Mae igne kaisei mae gna Rom!”
27Mae funei biꞌo na mei ka mae Pol ne cheke eghu, “Ba, iagho maemu Rom tutuani sia?”
Mae Pol ne cheke eghu ka mana, “Uve, iara maegu Rom tutuani!”
28Mae funei biꞌo na ne cheke eghu ka mae Pol, “Iara jaola, iara neke foli sileni biꞌo fara ame kilo ghau nga maegu Rom.”
Nu mae Pol ne cheke eghu, “Iara neke karha mei tagna.”
29Kate nomhini igne, mae teke tarabana mala ghusnani mae Pol tekure kegra haghe ne ghosei tugha fadelei. Mae funei biꞌo na ne mhaghu nogna fara naugna mana la harunihi mae Pol, nu mae Pol gne kaisei mae gna Rom.
Mae Pol ke uludi hatimare mae mala fate
30Ka keha narane na mae funei biꞌo na ne hata koko chen teke haruni mae Pol na ne snakre teini mana. Aonu mana ne chekedi hatimare mae pris ulu baludi hatimare mae mala fate teure mala faidu. Naugna mana magnahagheni te laseni ne faꞌunha mae Jiu gre ne ei puhi ranghini nga mae Pol. Eghuteuna mana hata fajiflani mae Pol mala kegra ke uludi mare.
231Mae Pol ne filo lao ka hatimare mae te mala fate re ne cheke eghu, “Kheraguro, iara theome mamaja nogu ke ulugna God, naugna funu tifa te ghilei posa ka narane gognaro gne iara edi fabrahu mei ngala gobigna lepo teke chekedi mana mala edi tahati tekure.” 2Ananias, mae pris biꞌo na, nomhi igne ne cheke ka mae te kegra teu rhegna mae Pol igre mala taponi foflogna mana na. 3Mae Pol ne cheke eghu ka mae Ananias, “God ginauna tapo nighola iagho! Iagho jateula kaisei gringni tela diꞌahi eghuteuna ke peda vegha kolho teu ia eghu! Gnokrou sagho jare mala fate ghau iara leghuni u vetula na. Nu iagho themu na huhughu nila vetula na, naugna blahi fara ka vetula na te chekedi iagho mae igre te mala mei tapo ghau iara na.”
4Mae te kegra rhegna mae Pol re ne cheke eghu, “Ghema, iagho theome tangomana te cheke jateula tuana teu ka nogna mae pris biꞌo God na! Iagho gne cheke faparini mana signe!”
5Mae Pol ne cheke eghu, “Kheraguro, iara theome filo glanini ne mae pris biꞌo mana teuna. Tutuani, grioriso te blahi na cheke eghu, ‘Thosei cheke fadiꞌani mae ihei te mala funei frunidi nou naikno iagho re.’ ”
6Mae Pol filo glanidi hatimare mae biꞌo mala fate gre. Mare phei tothoghei: keha na hatimare mae Sadiusi nei keha na hatimare mae Farasi. Aonu mae Pol ne cheke eghu fabiꞌo ka mare, “Kheraguro, iara kaisei mae Farasi, eghuteuna mae kmagu iara na kaisei mae Farasi la! Eghuteuna iara thofno fatutuani God ginauna na fakarhi fapulodi naikno teke lehehire. Naugna igne site fate ghau iara ghotilo gognaro gnea!” 7Kate chekeni mae Pol igne, kaisei magra ne jifla mei farihoteidi hatimare mae Sadiusi nei hatimare mae Farasi. Aonu tothoghei mae mala fate ne fnota pea. 8Mae Sadiusi gre te fatutuani ni na, ke leghugna glehe na naiknore theome tangomana teke karha fapulo na, nei jare na theo la kaisei engel ba kaisei tharunga. Nu mae Farasi gre mare kafe fatutuanidi thilo glepo igre.
9Aonu kaisei nafnaja biꞌo ne eni farihoteidi phei tothoghei igre. Keha mae velepuhigna vetula nogna mae Moses ka mae Farasi gre kegra haghe ne cheke eghu faheta, “Ghehati theome filoni kaisei najafra ka mae igne! Glahula me kaisei engel ba kaisei tharunga teke facheke mei ka mana na!” 10Fapholai igne ne ghilei vuhai magra biꞌo, eghuteuna mae funei biꞌodi mae armi gre mhaghu nogna glahula mei mare korho sasakani mae Pol. Aonu mana ne chekedi nogna mae soldiare mala soru hata fadeleini mae Pol ka hatimare mae mala fate, mala hata fapuloni mana ka suga aheva te au hatimare mae armi re.
11Ka keha bongi na Lord mei ne kegra rhegna mae Pol ne cheke eghu, “Ghema, thosei mhaghu! Iagho neke cheke eigu iara ka naiknore Jerusalem, iagho ginauna na jaola nake enila tuana Rom.”
Mae Jiure ne ghaoghaho mala faleheni mae Pol
12Hamerane keha mae Jiure ne faidu poru ne hiro phoge mala faleheni mae Pol. Mare ne eni kaisei nhaꞌa cheke mala theome ghamu ba ko’uni eghu kaisei gano ghilei faleheni ghu mae Pol. 13Hatimare phiatutu mae teke eni u gaoghatho igne. 14Ke leghugna igne mare tei ne filodi hatimare mae pris ulu nei hatimare goro mae biꞌo. Mare ne cheke eghu, “Ghehati neke eni kaisei nhaꞌa cheke biꞌo mala theome ghamu ba ko’uni kaisei gano ghilei faleheni ghu mae Pol! 15Eghume igne unha te magnahagheni ghehati te mala eni ghotilo na: Fatei kaisei nonomho ka mae funei biꞌodi mae armi ra mala hata meini mae Pol ka ghotilo. Cheke ka mana ghotilo magnahaghei te famane ghusnani mae Pol keha glepo eigna mana. Ghehati na ofou mala faleheni kate mei mana agne na.”
16Nu nebugna mae Pol na ne nomhini gaoghatho te eni mare igne. Aonu mana ghosei ne tei ka sugadi mae armi re mala cheke ka mae Pol eigna igne.
17Aonu mae Pol ne cheke eghu ka kaisei mae biꞌodi hatimare mae armi, “Hata tei mae majaghani igne ka mae funei biꞌo ia. Naugna mana au kaisei nonomho malagna mana.” 18Aonu mae biꞌo na hata ne tei nebugna mae Pol na ka mae funei biꞌo na.
Mae biꞌo na ne cheke eghu ka mae funei biꞌo na, “Mae Pol, mae te sosolo ia neke tore ghau iara mala hata meini mae majaghani igne ka iagho. Mana magnahaghei te toutonu ranghi nigho iagho keha glepo.”
19Aonu mae funei biꞌo na hatani mae majaghani na ne tei ka vido te nagou na. Mae funei biꞌo na ne ghusna eghu, “Unha te magnahaghei toutonuni iagho ka iara na?”
20Mae majaghani na ne cheke eghu, “Hatimare mae Jiure ne magnahaghei tore nigho iagho mala snakreni mae Pol gne mala hata soru ka hatimare mae biꞌo mala fate gre nathuꞌu. Mare ginauna na chaghi nigho iagho te mala ghusna keha glepo eigna mana teuna. 21Nu thosei fatutuanidi mare! Naugna naba phiatutu mae salaꞌui poru ofou mala faleheni mae Pol. Mare la kulu enihi kaisei nhaꞌa cheke biꞌo mala theome ghamu ba theome koꞌu ghilei faleheni mana! Gognaro mare ofoniu kolho chekemu iagho na.”
22Mae funei biꞌo na ne cheke eghu faheta ka mana, “Thosei toutonu ka ihei nga eigna puhi te mei toutonuni iagho ka iara igne.” Aonu ke leghugna igne, mana ne kuru teini mae majaghani na.
Mare ne kuru teini mae Pol ka mae Filiks
23Mae funei biꞌo na ne kilodi phei mae biꞌodi hatimare mae soldiare, ne cheke eghu ka phiamare, “Ghopa tarabana phei gobi soldia mala tei Sisaria tanhi nhevai bongi. Jaola mae soldia te mala saghe ka hose na fitu salei, mae soldia te mala magra ka grojo na phei gobi. 24Hata keha hose mala saghe mae Pol. Iara magnahaghei ghami ghopa te reireghi fakelini mae Pol mala ghilei thoke ka mae Gavana Filiks.”
25Mae funei biꞌo na ne rioriso kaisei letas, ne cheke eghu,
26Uve, mae biꞌo, Gavana Filiks.
Iara mae Klodius Lisias te risoni letas igne. Iara kubae nigho iagho.
27Mae igne neke hatahi goro mae Jiu gre neke thogra falelehehi mare. Nu iara neke tei baludi nogu mae soldiare neke tei fakarhini mana ka mare. Naugna te nomhini iara na, mae igne kaisei mae gna Rom. 28Iara magnahaghei te laseni naugna unha mae Jiu gre ne tirodini nga mae igne. Aonu iara hatani mana neke tei ka hatimare mae mala fate. 29Te filoni iara na, mae Jiu gre te chekeni na mae Pol gne ne edi keha glepo te jafra fara. Nu fathoro igre eidi nodi vetula thedi kolho. Eghuteuna theo kaisei fathoro te nabagna te mala sosolo ba te lehe mana na. 30Eghuteuna kate nomhini iara te roghe poru mare te mala faleheni mana na, iara ghosei ne kuru arini mana ka iagho gognaro na. Eghuteuna iara ne cheke ranghidi mae te tirodini mae igne mala ari mare fateni puhi igne ka iagho.
31Aonu hatimare mae soldiare leghuni unha te chekeni mae funei biꞌo na ne hatani mae Pol bongiro ne tei thoke ka namono Antipatris. 32Eghuteuna ka keha narane na mae teke saghe ka hose re ne tei balugna mae Pol Sisaria. Nu keha mae soldia teke nonolo kolho re neke pulo ka sugadi mae armi re Jerusalem. 33Kate tei thoke ka namono biꞌo Sisaria na, mae te saghe ka hose re ne tusu lao letas na ka mae Gavana Filiks. Ke leghugna igne, mare ne snakre laoni mae Pol ka khamegna mana na. 34Mae Filiks iu’iju letas na ne ghusna eghu ka mae Pol, “Iagho maemu ka provins aheva sia ghema?” Mae Pol ne cheke eghu, “Iara maegu ka Provins Silisia.” 35Eghuteuna mae gavana ne cheke eghu ka mae Pol, “Kate mei agne mae te tirodi nigho iagho re, iara ginauna na nomhini nou cheke iagho na.” Ke leghugna igne, mana ne cheke ka mae soldiare mala hata teini mae Pol nei reireghi fakelini eghu mana ka suga biꞌo te au mae gavana teke hohoro mae King Herod na.
24Mae Filiks ne fanomho ka fathoro teke eni mare ranghini mae Pol
1Glima narane ke leghugna igne, mae pris biꞌo Ananias ne soru balugna keha mae biꞌodi hatimare mae Jiu nei kaisei mae loea nanghagna na mae Tetelas. Mare ne tei thoke Sisaria mala fateni mae Pol ke ulugna mae Gavana Filiks. 2Kate ruma haghe mae Pol lamna suga na, mae Gavana Filiks ne kiloni mae Tetelas mala facheke. Aonu mae Tetelas ne funu fathoroni mae Pol ne cheke eghu, “Gavana Filiks, ghehati thofno gleale’a fara te au ka pharikeli funu kate kegra funeimu iagho na, nei kmana glepo te diꞌa ka namonoda gre kela nanhaꞌa fadoglo ka nou thotogho iagho te keli fara. 3Ghehati magnahaghedi koba glepo igre ka namonomi te gnafa heva heva, nei tegiodi fara igre ka iagho. 4Nu iara theome magnahaghei te cheke brahu, na eghunu ghilei hongo nigho iagho eghu. Iara tore nigho mala keli ranghi ghami nei fanomho eghu iagho ka nomi cheke igre.
5“Eghume te filo glanini ghehati na mae igne kaisei mae mala eꞌei puhi ke lamnadi mae Jiu gre heva heva ka nauthoglu igne. Mana kaisei mae mala baubatu ka tothoghei gna Nasaret. 6-8Mana jaola magnahaghei fariuriu fathonani u Sugablahi na. Naugna igne site lokini ghehati mae ignea. Ghusnani sagho themu mae tuana, iagho ginauna na kafe nomhidi cheke te fathoro lao ghehati ka mana re.”
9Keha mae Jiu kaisei gaoghatho ne toghoni mae Tetelas ne kafe cheke eghu, “Glepo te chekedi mana tuare thofno tutuani fara.”
10Mae gavana ne eni kaisei fagaglana ka mae Pol mala cheke. Aonu mae Pol ne cheke eghu, “Uve, Gavana Filiks, iara lase nigho iagho kaisei mae mala fate funu tifa mei ka ghehati agne Israel. Eghume iara thofno gleale’a fara nate tafra ghau thegu kate cheke tughudi nodi cheke mare ke lamnagna fate igne. 11Gognaro gne nabotho phei narane ngala ke leghugna teke tei iara Jerusalem teke pogho soru ranghini God. Goro mae biꞌo are tangomana te cheke eghula ka iagho. 12Mae iheire te fathoro ghau iara igre neke theome filo deni ghau iara teke magra balugna mae ihei ke lamna Sugablahi ba faꞌeiꞌei puhi mala diꞌatagna ihei. Iara neke theome eni kaisei puhi ke lamna Sugablahi ba ke lamna suga tharai ba aheva ke lamna namono. 13Eghuteuna, mare theome tangomana te chekeni kaisei glepo te thofno tutuani ke ulumu iagho ka unha fathoro te eni mare ranghi ghau iara gognaro gne. 14Nu te chekeni iara ka iagho na igne. Iara thofno leghuni puhigna mae Jisas ngala. Nu puhi igne theome doglo ka hatimare mae Jiu. Iara pogho soruni nodi God mae ku’emi ghehati ra ka puhigna mae Jisas igne. Nu iara fatutuanidi la gobigna lepo teke risodi mare ka nogna vetula mae Moses nei ka nodi buka hatimare mae profet. 15Iara fatutuani jateula te edi mae igre eghu, eigna naikno te gnafa, te keli ba te diꞌa, ginauna nake karha fapulo ka glehe. 16Eghume iara fariuriu koba te mala eni unha te fatutuani ni iara te doglo ke ulugna God ba ke ulugna naikno.
17“Finogha kmana ke leghugna te jifla kokoni Jerusalem, iara hata keha sileni neke pulo jare mala toghodi naikno te kuma nei mala fafara ka God. 18Kate eni iara igne, mare mei ne filo ghau iara ka Sugablahi na, ke leghugna tela gaehi iara ke ulugna God na. Ka vido tuana iara neke theome eni kaisei puhi, nei jare na theome kmana naikno teke khapru faligoho ghau iara na. 19Nu keha Jiu funudi ka Provins Esia neke mei loki ghau iara. Mare jame nabadi te mala mei ke ulumu iagho te chekedi unha teke fajafrani iara na. 20Ne theo nganu, ghusnadi mae biꞌo igre mala chekeni mare unha teke filoni mare teke thofno jafra iara ka teke kegra iara ke uludi mae mala fate Jerusalem tifa ra. 21Nu igne kaisei glepo teke chekeni iara ke uludi mae mala fate re, ‘Ghotilo fate ghau iara gognaro gne naugna te fatutuani iara na, God ginauna nake fakarha fapulodi naikno teke lehehi ra!’ Jame cheke igre ngala mare te magnahaghei fate ghau iara na.”
22Mae Gavana Filiks kulu laseni fara eigna nogna puhi mae Jisas gne. Aonu mana ne fahuhui fate na ne cheke eghu, “Kate mei mae funei biꞌo Lisias na, iara ginauna cheke tughuni nomi puhi ghotilo gne.” 23Mana ne cheke ranghini kaisei mae biꞌodi hatimare mae soldia mala reireghi fakelini mae Pol. Nu chekeni mana mala fasnaglini mae Pol katha vido kmoꞌei kolho mala tangomana kheragna mana re te mei sighoni nei tusu ranghini unha te nabagna mana.
Mae Pol ne cheke ranghidi mae Filiks ghe khetogna
24Keha narane ke leghudi igre, mae Gavana Filiks ne mei balu khetogna Drusila, naꞌa kaisei thau Jiu. Mae Filiks ne kurudi keha mae mala hata meini mae Pol. Mae Filiks ghe khetogna ne fanomho ka mae Pol kate cheke eigna puhi te mala fatutuani ni mae Jisas Kraes. 25Nu mae Filiks ne mhaghu nogna fara kate chekeni mae Pol eigna nakarha te doglo, nei puhi te mala reireghi fakelini nakarhada na, nei narane God nate fatedi naikno te gnafare. Aonu mae Filiks ne cheke eghu ka mae Pol, “Ghema, la kelihi, tei silagho. Jame au vido te snagla meuna, iara ginauna nake kilo nigho iagho.” 26Mae Filiks jaola rouronu ka mae Pol glahula tusu ranghini keha sileni mala foli nogna nasnagla. Aonu kmana fata mae Filiks toreni mae Pol mala tei toutonu balugna.
27Nu mae Filiks ne liliseini mae Pol mala au mana ka suga sosolo, naugna mana magnahaghei te keli tadi hatimare mae Jiu. Nu ke leghu phei finogha, mae Posias Festas neke tughuni mae Filiks mala gavana ka provins tuana.
25Mae Festas ne kiloni mae Pol
1Thilo narane ke leghugna te kegra gavana mae Festas ka provins igne, mana ne jifla Sisaria ne haghe thoke Jerusalem. 2Jare keha mae pris ulu nei keha mae biꞌodi hatimare mae Jiu tei ne cheke eigna mae Pol ke ulugna mae Gavana Festas. 3Mare ne cheke eghu ka mana, “Ghema, ghehati thono magnahaghe nigho iagho te kuru fapuloni mae Pol Jerusalem.” Mare ne cheke eghu, naugna mare ghaoghaho mala falehe poruni mae Pol kate mei mana ka nabrou na. 4Nu mae Festas ne cheke eghu ka mare, “Theo! Mae Pol la auhi ka sosolo Sisaria. Iara thegu ginauna nake pulo jare thogheiro. 5Eghume ghotilo kurudi keha nomi mae biꞌo mala tei balugu iara. Mare tangomana te chekeni jare Sisaria unha najafra teke eni mana na.”
6Ke leghugna te au Jerusalem nhanai ba nabotho narane baludi mare na, mae Festas neke pulo Sisaria. Ka keha narane na, mana ne gnokro ka vido mala fate na, eghuteuna chekedi keha mae soldia mala hata meini mae Pol. 7Kate thakle mei mae Pol ka chogho mala fate na, hatimare mae Jiu teke soru mei funudi Jerusalem re mare lao ne kegra faligohoni mana. Mare ne funu fathoro kmana glepo te diꞌa ranghini mae Pol. Nu mare theome tangomana te cheke thakleni kaisei glepo te tutuani.
8Aonu, igne unha teke chekeni mae Pol mala tafragna thegna na, “Iara theome eni kaisei najafra ranghini nodi vetula hatimare mae Jiu ba ranghini Sugablahi ba ranghini mae king biꞌogna Rom.”
9Nu mae Festas magnahaghei te keli tadi hatimare mae Jiu ne ghusna eghu ka mae Pol, “Ba, iagho magnahaghei te haghe Jerusalem mala kegra ke ulugu iara jare ka fate sia?”
10Mae Pol ne cheke eghu ka mana, “Theo! Iara gognaro na kegra ke ulumu iagho agne ka nogna fate mae funei biꞌogna Rom. Eghume igne ngala namono nabami ghotilo te mala fate ghau iara na! Iagho laseni igne eigna iara theome eni kaisei najafra ranghidi hatimare mae Jiu. 11Jame eni tutuani iara kaisei glepo te diꞌa nabagna te mala lehe na, iara ginauna theome tangomana te karha kau glehe na. Nu te theome tutuani fathoro te edi ranghi ghau iara hatimare mae Jiu igre, theo kaisei naikno te au nogna nolaghi te mala snakre lao ghau iara ka mare na. Theo! Eghume iara magnahagheni thegna mae funei biꞌogna Rom te mala fate ghau na!”
12Ke leghugna tela kulu chekehi baludi nogna mae mala farirhiu re, mae Festas ne cheke eghu ka mae Pol, “Iagho magnahagheni mae king biꞌogna Rom te mala fate nigho na, keli fara, ghehati ginauna na hata tei nigho ka mana!”
Mae Pol ke ulugna mae King Agripa
13Keha narane ke leghugna igne, mae King Agripa repa greghagna Benis ne tei sighoni mae Festas Sisaria. 14Repa au jare keha narane, eghuteuna mae Festas ne cheke eigna mae Pol ka mae king. Mana ne cheke eghu, “Kaisei mae au agne ka suga sosolo, mae igne neke koko lao mae Filiks ka sosolo tifa. 15Kate tei iara Jerusalem na, hatimare mae pris ulu nei hatimare mae biꞌodi Jiu eghu neke toutonu eigna mana ka iara, eghuteuna mare magnahaghei ghau iara mala fate faleheni mana.
16“Nu te chekeni iara ka mare na theome nomi kastom ghehati mae Rom te snakredi mare te fiti faleheni naikno na. Nu vetula na snakreni mana mala kegra ke uludi mae te fathoroni re mala tafrani thegna. 17Kate mei mae Jiu gre agne na, iara ne theome ofo, nu ka keha narane na iara ne gnokro ka sape mala fate na ne kilodi keha mae soldia mala hata meini mana ka chogho mala fate na. 18Hatimare mae Jiu kegra haghe neke fathoroni mana, nu mare theome tangomana te chekeni kaisei glepo te jafra fara jateula te ghathoni iara na. 19Glepo te chekedi mare eigna nodi God thedi mae Jiu kolho, nei eigna kaisei mae la lehehi tifa, nanghagna na mae Jisas. Nu te chekeni mae Pol na mae igne karhau ngala gognaro na! 20Iara theome raꞌe lasedi glepo igre. Aonu, iara neke theome ghusnadi mare mala lase fakelini kaisei glepo eigna igne. Eghuteuna iara neke ghusnani mana glahula me magnahaghei tei mana Jerusalem, mala tangomana iara te fateni mana jare na. 21Nu mana neke tore ghau iara mala reireghiniu ngala agne Sisaria. Mana magnahagheni mae funei biꞌogna Rom te mala fateni na. Aonu iara neke chekedi hatimare mae soldia mala reireghi fakelini mana ghilei tangomana iara te kuru teini mana ka mae Funei Sisa mae biꞌogna Rom.”
22Mae King Agripa ne cheke eghu ka mae Festas, “Iara magnahaghei fara te nomhinila chekegna mae igne.”
Aonu mae Festas ne cheke eghu ka mana, “Uve, nathuꞌu iagho ginauna na nomhini chekegna mana na!”
23Ka keha narane na, mae Agripa ghe greghagna Benis ne ruma ka nafnakno ka suga biꞌo mala fate na, eghuteuna naiknore ghatho tahudi fara repa ne edi kmana glepo ranghidi repa leghuni nodi kastom thedi na. Hatimare mae funei biꞌodi armi nei hatimare mae biꞌogna namono na eghu haghe ne gnokro baludi repa. Eghuteuna mae Festas ne chekedi hatimare mae soldiare mala hata meini mae Pol. 24Mae Festas ne cheke eghu, “Ghema King Agripa nei ghotilo te gnafa te kafe au teu agne, ghotilo filonihi mae igne. Naikno Jiu te gnafa agne ba Jerusalem neke buiburi eigna mae igne ka iara. Mare neke eha fabiꞌo mae igne theome nabagna te karha raugha. 25Nu ka gaoghathogu iara na, mae igne theome eni kaisei najafra nabagna te mala fate faleheni na. Nu mana magnahagheni mae funei biꞌogna Rom te mala fateni na, eghume iara neke ghaoghatho mala kuru teini mana Rom. 26Nu iara theo kaisei glepo te thofno doglo te mala riso tei eigna mae igne ka noda mae king biꞌo na. Eghume iara gognaro na hata meini mana ke ulumi ghotilo hui nei tulao iagho King Agripa. Eghuteuna kate ghusnani tahati na, iara ginauna na au glepo te mala rioriso eigna mana. 27Naugna te ghathoni iara na, theome doglo te kuru teini ka Funei Sisa mae igne kate theome lase fakelini unha najafra teke eni mana na.”
26Mae Pol tafrani thegna ke ulugna mae King Agripa
1Mae King Agripa ne cheke eghu ka mae Pol, “Uve, gognaro na iara snakre nigho iagho mala cheke tafra nigho themu.”
Aonu mae Pol ne tusu haghe khame na u fagaglanagna te mala facheke na. 2Mana ne funu cheke eghu, “Ghema King Agripa, iara thofno gleale’a biꞌo fara te kegra ke ulumu iagho gognaro gne. Iara magnahaghei te cheke tughudi unha fathoro te eni ranghi ghau iara mae Jiu gre. 3Iara thofno gleale’a fara te cheke ka iagho na. Naugna iagho lasedi fara nomi kastom ghehati mae Jiu, nei iagho lase nila eigna u nomi nafnata magra ghehati igne. Eghume iara tore nigho iagho mala fanomho fakeli ka nogu cheke iara gre.
4“Mae Jiu gre kafe laseni puhigu iara na. Mare laseni fara nakarhagu iara na funu biꞌo haghegu ka thofno namonogu na ghilei mei au Jerusalem. 5Mare lase ghau iara funu tifa. Jame te magnahagheni mare na, mare tangomana te chekeni ka iagho eigna iara gne neke kaisei mae Farasi keli. Ghehati mae Farasi gre thono heta fara te mala leghuni nogna vetula God na uludi keha tothoghei mae Jiure. 6Eghuteuna gognaro na mare magnahaghei te fate ghau iara naugna iara ne thofno fatutuani ni u nhaꞌa cheke teke eni God ka mae ku’emi ghehati tifa ra! 7Eghuteuna nabotho phei vikemi ghehati re neke pogho soru ka God bongi narane, naugna mare ofou mala filoni thoke meigna u nhaꞌa cheke igne. King Agripa, hatimare mae Jiu gre fathoro ghau iara gognaro na naugna iara jaola ofoni nhaꞌa cheke igne! 8Naugna unha si keha ka ghotilo te theome tangomana ghami te fatutuani ni God te fakarha fapulo naikno ka glehe gnea?
9“Tifa na iara neke jaola neke edi kmana glepo te mala fadiꞌani nanghagna mae Jisas gna Nasaret. 10Tuana ngala unha teke eni iara Jerusalem na. Hatimare mae pris ulu neke tusu ranghi ghau iara nolaghi te mala koko laodi nogna naikno God re kau sosolo. Eghuteuna kate falehedi mare naiknore, iara neke kaisei gaoghatho baludi mare te mala eni igne. 11Leuleghu namono na iara ruma ke lamnadi suga tharai are paradi koba nei fariuriu mala cheke fadiꞌani mare mae Jisas. Iara neke thono diꞌatagudi fara mare. Aonu iara neke tei ka keha namono te au ke kosigna namono igne mala tei hirodi nei paradi eghu.”
Mae Pol toutonu eigna narane mana teke funu fatutuani
12“Kaisei fata hatimare mae pris ulu neke tusu ranghi ghau iara nolaghi mala tei Damaskas mala lokidi naikno te fatutuani ni mae Jisas. 13Ghema King Agripa, farihotei aublatha, iara megei nga ne filoni kaisei naphae ka maloa na. Naphae tuana siasigla fara uluni naprai na ne siasigla faligoho ghau iara nei mae iheire teke tei balugu iara re. 14Ghehati ne kafe khoko soru ka glose na. Aonu iara ne nomhini kaisei naogla ne cheke mei ka iara ka cheke Hibru. Mana ne cheke eghu, ‘Sol, Sol, naugna unha sagho te para ghau iara gnea? Iagho khogla para nigho themu kolho kate fariuriu magrini nogu gaoghatho iara na.’
15“Aonu iara ne ghusna eghu, ‘Iagho mae ihei sia, Lord?’
“Eghuteuna Lord ne cheke eghu ka iara, ‘Iara mae Jisas. Iara ngala mae ihei teke parani iagho ia.16Ghosei kegra haghe! Iara neke thakle ka iagho naugna iara neke vahi nigho mala nogu mae gloku iara. Iagho ginauna mala toutonu ka naiknore eidi glepo teke filodi iagho nei glepo nate falalase ranghi nigho iara thogheiro.17Iara ginauna theome snakre nigho ka nou naikno themu gre mala para nigho. Eghuteuna iara ginauna na fakarha nigho la ka naikno te theome Jiu gre. Igre ngala naikno te mala kuru tei nigho iara tadire.18Iara na kuru tei nigho mala tothora tathadi iheire te au kate romno mala filoni mare u thofno naphaegna God. Uve, iara na kuru nigho mala jifla kokoni mare nogna nolaghi mae Satan mala ke pulo ka God. Eghuteuna te fatutuani ghau iara mare na, God ginauna hata fadelei nakhibodire. Eghuteuna mare ginauna na kaisei ngala baludi naikno teke kulu vavahi God re.’
19“Naugna igne, ghema King Agripa, iara theome huhughuni unha teke thakle mei funugna kligna na. 20Ulu lahu na iara neke funu cheke ranghidi naiknore Damaskas mala koko puhi te diꞌare mala figri ka God, nei falalaseni nodi thofno hogri nagnafa na kate edi glepo te kelire. Eghuteuna iara neke tei Jerusalem nei ka nohi te gnafa ka Provins Judia neke toutonu cheke igre, nei jaola ka naikno te theome Jiure. 21Naugna igne hatimare mae Jiu gre ne magnahaghei te loki ghau iara ke lamnagna Sugablahi na, eghuteuna mare fariuriu mala falehe ghau iara. 22Nu God togho ghau iara fabrahu ngala ghilei thoke ka narane gognaro gne. Eghume iara kegra agne mala toutonuni u thofno tutuani eigna mae Jisas Kraes ranghidi naikno te gnafa te biꞌo nei ba te ikoi. Nu iara theome toutonu kaisei glepo te nhogri ka chekedi hatimare mae profet nei mae Moses eigna unha nate thoke mei. 23Hatimare neke cheke eghu, ‘Mae Kraes gne mare ginauna na faleheni mana, eghuteuna mae igne ngala nate kulu karha fapulo ka glehe na. Ka puhi igne mana ginauna na hata mei naphaegna God ka mae Jiu nei iheire te theome Jiu.’ ”
24Kate chekedi teu mae Pol glepo igre te mala tafragna thegna na, mae Festas ne fnaja fabiꞌo, “Ghema Pol, iagho la meomekro! Iagho hiohiro fabrahu ka buka la ghilei meomekro hila!”
25Mae Pol ne cheke eghu ka mana, “Ghema Gavana Festas, iara theome meomekro. Nogu cheke iara igre tutuani fara. U cheke igre theome nogna cheke kaisei mae te meomekro. 26Mae King Agripa lasedi glepo igre. Iara theome mamaja te cheke ka mana na. Te laseni iara na mana kafe nomhidi glepo igre naugna glepo igre neke theome edi ka vido te poru. 27Ba ghema King Agripa, fatutuanidi sagho nodi cheke hatimare mae profet grea? Uve, te laseni iara na iagho fatutuanidi mare!”
28Mae King Agripa ne cheke eghu ka mae Pol, “Ba, iagho fariuriu ghau iara ka vido kmoꞌei igne mala nogna naikno mae Kraes sia?!”
29Mae Pol ne cheke eghu, “Neubane vido kmoꞌei ba vido brahu, iara tarai ka God malamu iagho nei naikno te gnafa te fanomho teu ka iara agne gognaro gre mala jateula iara eghu. Nu iara theome magnahaghedi chen te au ka khamegu iara igre te ari ka ghotilo na!”
30Aonu mae King Agripa, Gavana Festas, Benis nei naikno te gnafa gnokro teu baludi re kegra haghe 31ne jifla ka chogho na. Mare ne cheke eghu farithedi, “Tahati theo kaisei nafugna te mala faleheni ba te mala fasosoloni mae igne, naugna mana neke theome eni kaisei najafra biꞌo.”
32Eghuteuna mae King Agripa ne cheke eghu ka mae Gavana Festas, “Jame theome toreni mae funei biꞌogna Rom gne te mala fateni mana na meuna, tahati tangomana te snakre teini te mala snagla mana na.”
27Mae Pol saghe ka vaka mala tei Rom
1Kate doglohi te mala tei ghehati Itali na, mare ne snakre laoni mae Pol baludi keha mae sosolo langau ka khamegna kaisei mae funei biꞌodi hatimare mae armi. Mae igne nogna soldia mae funei biꞌogna Rom, nanghagna na mae Julias. 2Ghehati saghe ka vaka teke mei funu ka namono Adramitiam te tarabana mala chara leghu namono te tei ka grathagna Provins Esia. Mae Aristakas, kaisei mae khiloau gna namono Tesalonika jare ka Provins Masidonia ne tei balumi ghehati.
3Ka keha narane na ghehati ne thoke Saedon. Mae Julias ne keli fara ranghini mae Pol ne snakreni mana mala tei filodi kheragna fofodu te au ka namono tuana. Mare tangomana te toghoni mae Pol ka unha te nabagna mana na. 4Aonu ghehati jifla Saedon ne tei rhegna moumolu Saeprus naugna nuri na ne au ke ulumi ghehati. 5Ghehati kasa raru ka nhorora ke kosidi phei provins Silisia ghe Pamfilia. Aonu ghehati ne longa ka namono Maera ka Provins Lisia. 6Jare mae funei biꞌodi hatimare mae armi re ne filoni kaisei vaka funugna Aleksadria te mala tei thoke Itali. Aonu mana ne luja ghami ghehati ka vaka tuana. 7Eghuteuna ghehati magnahaghei fariuriu te tei thoke Nidas nu kmana narane vaka na ne theome thugha, naugna nuri na ne heta mei fara ke ulumi ghehati. Ghehati theome tangomana te tei fabrahu na. Aonu ghehati figri neke tei rhegna giughiju Salmon ne liu ke matagna moumolu Krit. 8Ghehati ne loku manigra ne chara ne tei rhegna moumolu na ne ghilei tei thoke ka kaisei vido te kiloni mare “Naprona Keli,” rhegna namono biꞌo Lasia.
9Ghehati ne au kmana narane jare, aonu kaisei nodi narane biꞌo mae Jiu te mala gae ke ulugna God na la sala’uhi. Eghuteuna gognaro na ghehati thokeni hila narane diꞌa te theome naba te mala tei ka nhorora na. Aonu mae Pol ne cheke eghu, 10“Kheraguro, iara laseni noda thei tahati gognaro gne ginauna theome keli. Tahati gne ginauna fadidiꞌa vaka gne, eghuteuna gobigna lepo ka vaka na igre ginauna na jaola, tulao nakarhada theda gre.” 11Nu mae funei biꞌodi hatimare mae armi gne tirogna fanomho ka unha te chekedi mae Pol igre. Nu mana fanomho kolho ka nogna cheke mae kapten gna vaka na balugna mae te khotogna vaka na. 12Jaola naprona te poru mare igne theome raꞌe keli ka nhigra khoburu na. Aonu mae te kmana re magnahaghei te jifla mala fariuriu tei thoke ka namono Finiks mala poru jare. Vido igne kaisei naprona keli fara mala poru te au ka moumolu Krit, au fei te mala plulu naprai.
Kaisei maraghata biꞌo
13Kate funu ghaghafa faꞌikoi teu ke mata u nara na, mare ne cheke eghu, “Uve, igne si nuri te magnahagheni tahati ia!” Aonu mare korho haghe sobo na ne geri rhegna moumolu Krit. 14Theome raugha kaisei nuri biꞌo te kiloi “Urakilo” ne ghaghafa mei fei moumolu. 15Nuri igne hata vaka na ne pala fadelei. Vaka na theome tangomana te tei faꞌulu na. Aonu ghehati lisa laoni vaka na ne mala pala ghami tei nuri na. 16Kate mei namo ghehati ka moumolu ikoi Kaoda gne, ghehati tangomana teke korho haghe boti ikoi na, nu thono ninhigrana fara te eni igne na eghu. 17Leghu lahu na mare tangomana te korho haghe boti ikoi na ne haru famaku ka vaka na. Aonu mae te loku ka vaka na ne mhaghu nodi glahula tei ghorho vaka na ka naole biꞌo rhegna Libia. Mare ne lolhopo selo na ne thoghei ne tei. 18Nuri biꞌo na heta ghegna ne theome noto, aonu ka keha narane na mare funu koko fakosi gluja na. 19Ka fatilo narane na ao ngala mare koko fahuigna gobi lepogna vaka na. 20Kmana narane ghehati theome filoni naprai ba theome filoni kaisei nathunu ka maloa na. Nuri na thono diꞌa fara ka vido tuana. Ghehati theohi kaisei nomi grouronu ba gaoghatho te mala karha na.
21Kate raughahi te theome ghamu mare na, mae Pol ne kegra haghe farihoteidi mare ne cheke eghu, “Kheraguro, iara neke chekehi ka ghotilo mala thosei jifla Krit. Jame fanomho ghotilo na, tahati jame theome ludeni hoholo igne ba koko noda glujara. 22Nu te chekeni iara ka ghotilo gognaro na, thosei mhaghu nei thosei nanga nomi eghu, naugna theo kaisei ka tahati nate lehe ginauna! Nu vaka gne kolho nate diꞌa ginauna. 23Naugna bongi na kaisei nogna engel nogu God mae ihei te loku ranghini iara gne ne mei kegra rhegu iara 24ne cheke eghu, ‘Ghema Pol, thosei mhaghu! Iagho mala kegra ke ulugna mae Funei Sisa. Eghuteuna God na keli fara ranghi nigho iagho. Mana ginauna na fakarhidi iheire te tei balumu iagho ka vaka na igre.’ 25Eghume ghotilo kheraguro, thosei mhaghu! Iara fatutuani ni God. Gobigna lepo teke chekedi engel nogna God ka iara igre ginauna na tutuani fara. 26Nu neuba ngau, tahati ginauna na elo tei ghorho ka kaisei moumolu.”
27Nabotho fati bongi lamna nhorora funu jiflami ka vido te kiloi “Naprona keli”. Ka bongi leghu lahu na ghehati elo ne kasa ka Nhorora Edria. Farihotei bongiro ka bongi leghu lahu igne hatimare mae boskru gna vaka na ne haimini te mei namo ghehati ka kaisei namono na. 28Aonu mare koko soru gagha na ne filoni nabagna varadaki khangafa tei gna pari na. Mare tugha longa katha vido neke koko soru gagha na neke filoni nabotho glima khangafa tei gna pari na. 29Mae boskru gna vaka na ne mhaghu nodi fara glahula ghorho ka khalaꞌe, aonu mare ne koko soru fati sobo leghu. Ke leghugna igne mare ne tarai mala ghosei mei narane na. 30Keha mae boskrure rodi rikha kokoni vaka na ne farurhu soru boti ikoi na pari. Eghuteuna mare magnahaghei te chaghidi keha mae boskrure ne cheke eghu, “Ghehati na tei koko soru keha sobo ulu.” 31Nu mae Pol ne cheke eghu ka mae funei biꞌodi hatimare mae armi nei hatimare mae soldia, “Te theome au kmu teu mae boskru gre ka vaka gne, God ginauna na theome fakarhi ghami ghotilo.” 32Aonu mae soldiare kusu phukrigna boti ikoi na ne khoko soru ne elo ne tei.
33Ghagra pasa mae Pol ne toredi mare te gnafa mala ghamu. Mana ne cheke eghu, “Nabagna nabotho fati narane tela sala’u ari ra ghotilo neke khogla ofo kolho nei fifilo kolho neke theome ghamu. 34Gognaro na iara tore ghami fara ghotilo mala ghamu, naugna ghotilo magnahaghei te karha teu. Filo si ghotilo, theo kaisei ka ghotilo nate fiti chochoghei nakarhagna na.” 35Ke leghudi cheke igre, mae Pol hata bret na ne cheke fakelini ka God ke uludi mare hui. Mana piepike bret na ne ghamu. 36Aonu kate filoni igne, mare ne kafe keli tadi fara, ne funu ghamu. 37Khaputumi ghehati te saghe ka vaka na phei gobi fitusalei namno naikno. 38Ke leghugna te ghamu te boho na, mare koko ne fahui baeg flaoa re ka nhorora na mala feo vaka na.
Vaka ne ghorho ka khalaꞌe
39Hamerane haghe hatimare mae boskru gna vaka na ne filoni kaisei namono. Mare theome laseni namono aheva, nu mare filoni kaisei naprona ikoi te nusu. Aonu, mare magnahaghei hata te longa vaka na ka naprona tuana. 40Aonu mare ne kusu phukridi fati sobo ulure ne plulu ka nhorora na. Eghuteuna mare jaola ne rurutha phukri teke famamhakudi phei gorha biꞌo te mala saghe leghugna vaka na. Mare korho haghe selo te au ulu na ne longa goghodogna nusu na. 41Nu vaka na doglo ne tei ghorho ka naole na. Pha’ugna vaka na jofru ka nusu ne theome tangomana te thugha na. Eghuteuna galo biꞌo ne funu phosa leghu ne fadidiꞌa gleghugna vaka na.
42Hatimare mae soldia te tei baludi mare ka vaka na ne ghaoghatho mala falehedi mae sosolore, mala theo kaisei mae ka mare tao te tei te rikha na. 43Nu mae Julias, mae funei biꞌodi hatimare mae armi gre ne theome snakredi mare te mala falehedi mae sosolo gre naugna mana magnahaghei te fakarhini mae Pol. Aonu, mana ne kafe cheke ranghidi mae iheire te lase tao re mala krofu pari tao longa mata. 44Mae te gnafa teke au faleghu ka vaka na mare hata vido thaba ba kaisei glepo ka vaka na mala phogla longa mata. Igne unha teke kafe eni ghehati teke thoke mata na, eghuteuna theo kaisei ka ghehati te lehe na.
28Mae Pol au Molta
1Kate longa au fakeli teu mata na ne laseni nga ghehati moumolu igne nanghagna na Molta. 2Ka narane tuana nakhete ne reka fara. Nu naikno te au ka moumolu igne thofno keli fara ranghi ghami ghehati nei famane fakeli ghami ghehati. Aonu, mare ne eni kaisei khaꞌaghi biꞌo malami ghehati. 3Mae Pol ne aghu haghe kaisei bukrei gaju ne koko lao ka khaꞌaghi na. Kate eni mana igne, kaisei phanaga ne jifla mei kate brana khaꞌaghi na ne kakathu ka khamegna mae Pol na. 4Kate filoni phanaga te piri ghuali ka khamegna mae Pol na, naiknogna moumolu na ne cheke eghu fari thedi, “Tore! Mae igne jame kaisei mae mala faghoreho naikno signe! Neubane ne rikha ngau mana ka nhorora na ne karha ne mei thoke agne, nu god mae te kiloi ‘Foli Fapulo’ na theome snakreni mana te karha na.” 5Nu mae Pol ne pusi koko mogo na ne khoko lao lamna khaꞌaghi, eghuteuna mana ne theome kabru ghegna kolho. 6Naiknogna moumolu igne gaoghathodina na huge biꞌo ba na ghosei khoko soru lehe mae Pol neu. Kate ofo nei filo eghu teu mare te raugha fara te theome fadiꞌani mana na, mare ne tughu gaoghathodire ne cheke eghu, “Tore, mae igne kaisei god ngala!”
7Rhegna vido tuana nogna nagare biꞌo mae funeigna moumolu tuana, nanghagna na mae Pablias. Mae Pablias tore ghami ghehati ne tei au ka nogna suga na thilo narane. Mana kaisei mae keli fara ne taji fakeli ghami ghehati. 8Kmagna mae Pablias na fogra biꞌo balu reka nei kabru thi’a. Aonu mae Pol ruma ka chogho na ne tarai, eghuteuna mana taofini neke keli fapulo. 9Ke leghugna igne, keha naikno te fogra ka moumolu igne ne kafe mei ka mae Pol, eghuteuna mana ne kafe fakeli dila. 10Naiknogna moumolu tuana ghatho tahu ghami ghehati ne namha kmana glepo. Eghuteuna kate namo jifla ghehati na, mare ne luja mei ka vaka na unha te nabagna nomi thei ghehati na.
11Ke leghugna te au thilo nhigra ka moumolu tuana ghehati ne jifla jare ka vaka gna Aleksadria. Nanghagna vaka na, “Phei god phakri.” Vaka igne neke poru jare Molta ka nhigra khoburu. 12Ghehati tei thoke Sirakius ne au jare thilo narane. 13Funu jare ghehati tei ne thoke Rejiam. Ka keha narane na nuri na neke funu ghaghafa mei ke mata, aonu ghehati tangomana te jifla te tei na. Kaisei narane ke leghugna igne ghehati ne tei thoke Puteoli. 14Eghuteuna ka namono igne ghehati ne filodi keha naikno khiloau, eghuteuna mare ne tore ghami ghehati mala au baludi kaisei wik. Leghu lahu na, ghehati leghu nabrou ne tei thoke ka namono biꞌo Rom. 15Ame thoke nga ghehati jare teuna, naikno khiloau re ne nonomho thonu eimi ghehati. Aonu mare soru ne thafo ghami ghehati ka namono te kiloi “Maket Apias”, nei jaola ka namono te kiloi “Thilo Hotele”. Kate filodi mare na, mae Pol ne keli tagna fara ne cheke fakelini God. 16Kate posa lao ghehati Rom na, hatimare mae biꞌo gna namono na ne snakreni mae Pol mala au sopa thegna. Nu kaisei mae soldia te mala au balugna mana te mala reireghini mana na.
Mae Pol au Rom
17Thilo narane ke leghugna igne, mae Pol ne kilo fodudi hatimare mae biꞌodi Jiu te au ka namono igne mala khapru mei ka mana. Kate mei te gnafa mare na, mae Pol ne cheke eghu ka mare, “Kheraguro, iara theome eni kaisei glepo te diꞌa ranghidi naiknore, nei theome cheke faparini kaisei nodi kastom mae ku’edara. Nu neuba ngau, maedi Jerusalem mare loki ghau iara ne snakre lao ghau iara ka khamedi mae Rom. 18Hatimare maedi Rom ne hati ghau iara ka fate, eghuteuna ke leghugna te ghusna ghau iara na mare magnahaghei te snakre fajifla ghau iara. Naugna iara neke theome eni kaisei glepo te diꞌa mala falehe ghau iara mare na. 19Nu mae Jiu di Jerusalem re mare theome magnahagheni tuana. Eghume iara toredi mare mala mei fate ghau iara agne ke ulugna mae funei biꞌo gna Rom. Nu iara theo kaisei glepo nate fathoro lao ranghidi nogu mavitu na. 20Eigna igne site tore ghami iara te mei ghotilo gnea, mala tangomana iara te cheke ka ghotilo na. Mare haru ghau iara ka chen igne, naugna iara fatutuani ni fara mae Jisas mae ihei tahati maedi Israel te ofoni teu meigna na.”
21Hatimare mae Jiu ne cheke eghu ka mae Pol, “Ghehati theome filoni kaisei letas te cheke eimu iagho te mei funugna ka hatimare mae Judia. Theo kaisei mae ka mae kherada te mei funudi jare te hata thoutonu eimu iagho ba chekeni ka ghehati kaisei thoutonu diꞌa eimu iagho na. 22Nu ghehati magnahaghei nomhidi nou gaoghatho iagho re. Naugna ghehati laseni naiknodi namono te gnafa igre cheke faparini koba tothoghei te au iagho tagna igne.”
23Aonu mae Pol nei hatimare mae Jiu teure ne vahini kaisei narane mala teke mei mare ka mae Pol na. Ka narane tuana kmana naikno te mei khapru ka suga te au mana na. Mae Pol ne funu cheke ka mare vuha hamerane ne ghilei thoke fei grafi, rurutha fakeli ka naiknore eigna u nakarha God te funei frunini. Mana ne cheke thakledi u cheke eigna mae Jisas te au ka nogna vetula mae Moses nei ka nodi grioriso hatimare mae Profet. Mana fariuriu fara ka mare mala fatutuani ni mae Jisas. 24Keha mae Jiu ne fatutuanidi unha te chekedi mae Pol, nu kehare theo kolho. 25Eghuteuna mare ne theo kaisei nodi gaoghatho ne magnahaghei jifla nodi. Nu mae Pol ka nogna cheke leghu lahu ranghidi mare na neke cheke eghu, “Mae Tharunga te Blahi na neke cheke ka tutuani ranghidi mae ku’emi ghotilo ra ka mae Profet Isaia. Ka narane tuana mana neke cheke eghu,
26“ ‘Tei ka naikno igre mala cheke eghu:
“Neubane fanomho ne fanomho ghotilo,
ghotilo ginauna na theome raꞌe nomhi fakelini kolho kaisei glepo.
Eghuteuna neubane filo ne filo ghotilo,
ghotilo ginauna na theome raꞌe filo fakelini kolho kaisei glepo.”
27Naugna nafnata naikno igre, gaoghathodire la fnothohi,
eghuteuna khulidire theome magnahagheni te nomhini kaisei glepo na,
eghuteuna tathadire dofuhila.
Na eghunu thofno filo glanini mare unha teke filoni ka tathadire,
nei thofno nomhi fakelini unha teke nomhini ka khulidire eghuteuna gaoghathodire tangomana te laseni.
Eghuteuna mare tangomana teke pulo mei ka iara na,
mala tangomana iara te fakeli fapulodire.’
28-29“Eghume, iara magnahaghei ghami ghotilo te laseni eigna God neke kuru meini u nonomho gna mae Fakarha na ranghidi naikno te theome Jiu. Eghuteuna mare ginauna na nomhini cheke igne!” Ke leghugna te chekeni mae Pol igne, mae biꞌodi Jiure ne jifla.
30Mae Pol ne au phei finogha thongana ka suga teke foli thegna te mala aughu na. Leuleghu fata na mae Pol ne keli tagna fara ka naikno te mei sighoni re. 31Eghuteuna mana ne toutonu ranghidi u Nonomho te Keli eigna u nakarha God te funei frunini, nei farirhiu eigna noda Lord Jisas Kraes. Mana kaisei mae frane fara kate toutonuni u Nonomho te Keli na. Eghuteuna theo kaisei naikno te tangomana fariuriu lhotini mana ka cheke igre.