Fapea Samuel

Fapea Buka Eigna Mae Samuel

Thoutonu kmo’ei eigna buka igne

Buka igne fapea vido thoutonu funu ka Buka Ululahu gna Samuel. Thoutonu eigna u nakarhagna mae King Devet. Ulu lahu na, mae Devet gne neke king fruni Juda, vido ke mata Israel igne kolho (kaisei philegna te posa ka fati philegna). Ke leghu na mana ne funei frunidi vido te gnafa funu Juda te posa Israel (glima philegna te posa ka varadaki fati philegna). Buka igne au famane thoutonu eigna mae Devet te magridi nogna naokare. Nogna naoka mana igre maedi Israel, eghuteuna kehare maedi ka keha vido are eghu, nu mana magra heta koba mala krepa nei rheta eghu nogna kantri na.

Thoutonu igre falalase ranghi ghita mana te au nogna grouronu nei namhani LORD, eghuteuna mana jaola toghodi nogna naiknore mala loku famaku ka LORD. Nu thoutonu igre, keha fata falalase ranghi ghita mana te theome kokhonidi naiknore, keha fata mana batudi naiknore ka nakhibo te thono diꞌa fara. Neuba, kate cheke fajifladi mae profet Natan nakhibognare, mana cheke thakledi nakhibo nei lisa laoni thegna ka God mala parani. Neuba, kate lehe na, naiknodi Israel igre ghathoni fabrahu nakarhagna nei unha teke edi manare eghu. Naugna igne, kate thoke mei puhi biꞌo ka mare na, mare magnahagheni kaisei mae king jateula mae king Devet eghu.

Keha vido ka buka igne

King Devet ne funei Juda: 1:1–4:12

King Devet ne funei ka vido te gnafa Israel: 5–24

Vido ulu lahu ka nakarhagna mana te mae king biꞌo: 5:1–10:19

Devet ghe Batseba: 11:1–12:25

Puhi biꞌo nei vido te ninhigrana: 12:26–20:26

Vido leghu lahu ka nakarhagna mana: 21:1–24:25

1

Mae Devet ne nomhini te lehe King Sol

1Ka narane te lehe King Sol igne, mae Devet neke tei magra ka maedi Amalek. Kate magra te uludi mare na, mana neke pulo mei Siklag ne au jare phei narane. 2Ka fatilo narane na, kaisei mae majaghani ne mei Siklag. Mae majaghani igne mei funugna ka vido aheva te au nogna armi mae king Sol. Mae igne ne rerheku nogna pohe na balu ghiha glose ka phaꞌugna na ne mei kegra ke ulugna mae Devet, fagaglana gna nogna diꞌanagnafa na. Kate mei kegra ke ulugna mae Devet igne, mana ne tuturupuku pari ne fafnaknoni mae Devet.

3Mae Devet ne ghusna eghu ka mana, “Iagho mei funumu aheva?”

Mae igne ne cheke eghu, “Iara rikha mei funu ka vido aheva te au armi gna Israel.”

4Mae Devet ne ghusna eghu, “Unha te eni jare ka mare na?”

Mae igne ne cheke eghu, “Noda soldia tahati ra kafe rikha. Kmana mae ka ghehati lehe ka naoka. Eghuteuna king Sol ghe mae Jonatan ra jaola ne lehe.”

5Eghuteuna mae Devet ne ghusna eghu ka mana, “Faꞌunha ne laseni iagho te lehe king Sol ghe mae Jonatan gre?”

6Mae majaghani igne ne cheke eghu, “Iara au neku ka Thogele Gilboa neke filoni King Sol kabru ghegna fara ghiu lao teu ka nogna goru na. Eghuteuna iara jaola neke filodi mae Filistia te saghe ka chariot, nei ka hose teu igre ne mei rhegna mae Sol. 7Mana filo ghau iara neke eha ghau iara. Aonu iara ne cheke eghu ka mana, ‘Unha sia king!’

8“Aonu mana ne cheke eghu ka iara, ‘Iagho maemu aheva?’

“Iara ne cheke eghu ka mana, ‘Iara maegu Amalek.’

9“Aonu mana ne cheke eghu ka iara, ‘Mei agne sagho mala falehe ghau iara, iara ghoreho ka mae naoka igre la namo lehehi.’

10“Aonu iara leghuni nogna cheke mana igne ne tei faleheni mana. Eigna mana thono ghoreho fadiꞌa fara theome tangomana na teke karha na. Aonu iara ne hata nogna khepi nafnakno king na, balugna khome teke au ka khamegna mana na te hata te mei iara ka iagho igre, nogu funei.”

11Mae Devet nomhini igne ne diꞌanagnafa gna fara, ne rerheku nogna pohe na. Mae te gnafa te au balugna mana igre jaola ne eni igne. 12Mare thofno diꞌa nagnafadi fara ne tanhidi mae Sol ghe mae Jonatan, nei nogna naikno LORD nei naiknodi Israel te lehe baludi phiamare ka magra igne. Mare diꞌanagnafa ne theome ghamu ne ghilei rafi narane thongana tuana.

13Mae Devet ne ghusna eghu ka mae majaghani igne, “Iagho maemu aheva?”

Mana ne cheke eghu, “Iara thugna kaisei maegna Amalek te au balumi ghotilo Israel.”

14Mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Naugna unha sagho te theome mhaghu te faleheni mae king teke vavahi LORD ignea? 15-16Nakhibomu themu nate falehe nigho na, naugna iagho la cheke thakle nighohi themu teke faleheni mae king teke vavahi LORD igne.” Aonu mae Devet ne ehani kaisei nogna mae soldia ne cheke eghu ka mana, “Aknu falehe mae igne.” Aonu mana ne aknu falehe maegna Amalek igne.

Mae Devet ne tanhidi King Sol ghe mae Jonatan

17Aonu mae Devet ne koje kaisei khoje mala giugilui, eidi mae Sol ghe mae Jonatan. 18Eghuteuna mana cheke ka mare mala farirhiu khoje diꞌanagnafa igne ka naiknodi Juda. Khoje igne mare kiloi, “Khoje phaloho,” aonu mare ne rioriso soru khoje igne buka Jasa.

19“Israel, phei noda lidara lehe ke kligna thogele.

Mae nheta ra lehe ka magra!

20“Thosei toutonu ka namono Gat!

Thosei eha leghu nabrou ka namono Askelon!

Te eghu ghotilo na, goro gaꞌasedi Filistia are ginauna keli tadi fara.

Uve, thudi gaꞌase mae bongihehe di Filistia igre ginauna gleale’a.

21“Uve, ginauna theo kaisei nakhete ba kaisei nabubla nate soru mei ke kligna Thogele Gilboa.

Eghuteuna nagare ka Thogele Gilboa are ginauna theo ganodi!

Nodi greoreo phei mae nhetara la diꞌahi.

Uve, theo kaisei mae nate tarabana nogna greoreo mae Sol te mala tei ka magra na.

22“Nogna phaloho mae Jonatan ia neke fada falehe kmana mae soldia.

Uve, tifa nogna naflahi mae Sol igne neke aknu falehe kmana mae nheta.

23Naiknore neke keli tadi fara ka mae Sol ghe mae Jonatan.

Phiamare neke kaisei loku fodu fabrahu neke ghilei thokeni narane glehedina.

Phei mae igre theidire flalo jateula gaghata, ba rheta jateula lion.

24“Ghotilo gaꞌasemi Israel ra, tanhi ni king Sol!

Eigna mana neke tufa famane pohe ukru te valakasi gol ka ghotilo.

Uve, ghotilo neke famane filo mire.

25“Phia mae soldia biꞌo igre la soruhi pari ka magra!

Jonatan, iagho lehe soru ka Thogele Gilboa.

26Iara tanhi nigho thabusigna Jonatan.

Nou namha iagho ranghi ghau iara na thofno biꞌo fara salaꞌuni te namhani gaꞌase na.

27“Phei mae soldia biꞌo igre la soruhi pari!

Nodi glepo mala magra ra la dofidi.”

2

Mae Devet king gna Juda

1Ke leghugna te lehehi mae Sol ghe mae Jonatan igne, mae Devet ne tarai eghu ka LORD, “LORD, iara tangomana te tei au ka kaisei namono jare Juda na, ba theo?”

LORD ne cheke eghu, “Uve, iagho tangomana te tei na.”

Aonu mae Devet ne cheke eghu ka LORD, “Ka namono aheva nate tei au iara na?”

LORD ne cheke eghu ka mana, “Iagho tei au ka namono Hebron.”

2Aonu mae Devet hata phei khetognare, Ahinoam gaꞌasegna Jesrel, ghe Abigel glehe kokoi mae Nabal ka namono Kamel ne tei au Hebron. 3Mana jaola ne hata nogna soldiare balu khetodi nei thudi ne tei au rhegna namono Hebron. 4Aonu maedi Juda igre tei Hebron ne tofa oel ka phaꞌugna mae Devet na mala nodi king naiknodi Juda.

Aonu mae Devet ne nomhidi naiknodi Jabes Gilead te giugilui thinigna King Sol. 5Aonu mana ne kurudi keha mae mala tei cheke eghu ka mare, “LORD ginauna fablahi ghami ghotilo, naugna ghotilo ne giugiluni thinigna king Sol. Ka puhi igne, ghotilo falalase ghami themi te ghatho tahuni nomi king na. 6Eghuteuna gognarona, LORD ginauna reireghi fakeli ghami ghotilo, eghuteuna mana ginauna au fabrahu balumi ghotilo. Eghuteuna na jaola na keli ranghi ghami ghotilo tughugna puhi te keli teke eni ghotilo ranghini King Sol. 7Eghume, ghotilo kegra heta fabrahu, thosei mhaghu. Tutuani, mae Sol nomi king ghotilo la lehehi. Eghuteuna naiknodi Juda igre neke vahi ghau iara mala nodi king mare.”

Mare ne vahini mae Isboset mala king gna Israel

8Ka narane te lehe mae Sol ka armi gna Filistia igne, mae Abna thugna mae Ner, mae komanda ka nogna armi mae king Sol igne ne hata balugna mae Isboset thugna mae Sol igne ne tei kasa ka khoꞌu Jordan. Mare tei ne au ka namono Mahanaem. 9Jare mare ne fablahini mae Isboset mala nodi king mae Israel. Mae Isboset ne king frunidi phei rijon, Gilead ghe Jesrel. Mana jaola ne fiofilodi nohi Asa, Efrem nei Benjamin.

10Mae Isboset igne phiatutu finogha gna kate king gna Israel mana igne. Aonu mana ne king nabagna phia finogha. Nu naiknodi Juda igre ne leghuni mae Devet. 11Mae Devet ne au soru ka namono Hebron ne funei frunidi naiknodi Juda nabagna fitu finogha namno nhigra.

Magra farihoteidi naikno te leghudi mae Isboset ghe mae Devet

12Mae Abna hata nogna armi mae Isboset igne ne jifla Mahanaem ne tei ka namono Gibeon. 13Eghuteuna mae Joab, thugna Seruia igne jaola ne hata nogna armi mae Devet na ne tei thafodi mare ka kaisei grano ikoi jare Gibea. Mae Abna gnokro neu baludi mae soldiare ka gerigna grano igne. Eghuteuna mae Joab baludi nogna soldiare mei ne au ka keha phile grano na.

14Mae Abna ne cheke eghu ka mae Joab, “Snakre mei keha mae majaghani ka ghotilo mala mei magra baludi mae majaghani ghehati igre.”

Mae Joab ne cheke eghu ka mana, “Keliu kolho.”

15Aonu mare ne kaha nabotho phei mae soldia ka vikegna mae Benjamin mala magra nabotho phei nogna soldia mae king Devet. 16Mare te gnafa na ne kafe loku famaku ka phaꞌudi keha mae soldiare. Eghuteuna mare eni igne balu naflahi mala vahedi keha maere. Aonu varadaki fati mae khoko soru pari ne lehe. Naugna igne, mare kiloni vido igne, “Sare naflahi.”

17Ka narane igne mare ne eni kaisei magra biꞌo. Eghuteuna nogna soldia mae Devet igre ne uluni mae Abna nei hatimare mae Israel.

18Thilo thugna Seruia igre jaola ne au ka magra igne. Mae Joab, mae Abisae, nei mae Asahel. Mae Asahel gne kaisei mae lase chari fara jateula deer eghu. 19Aonu kate rikha mae Israel igre, mae Asahel ne funu ngolho leghuni mae Abna ne chari doglo ne tei ke leghugna mana. 20Mae Abna filo faleghu ne filoni mae Asahel. Aonu mae Abna ne eha eghu faleghu “Iagho mae Asahel?”

Mae Asahel ne cheke eghu, “Uve, iara ngala!”

21Mae Abna ne cheke eghu ka mana, “Iagho thosei ngolhi ghau iara! Te keli na iagho jame ngolhi leghuni kaisei mae ka nogu mae soldia iara igre mala hata nogna glepo mala magra manare.” Nu mae Asahel ne theome fanomho ne ngolhi leghuni mana.

22Mae Abna ne fapea cheke eghu ka mana, “Iagho thosei ngolhi ghau iara! La nabahi! Ba, iagho magnahaghei ghau iara te falehe nigho sia? Jame te falehe nigho iara na, iara ginauna na mamaja nogu fara te filoni tathagna mae thabusimu iagho mae Joab.”

23Nu mae Asahel ne theome lisani mana. Aonu mae Abna ne fada faleghu pesigna nogna goru na ka thiꞌagna mae Asahel na ne churu suplu fei thagru. Mana khoko soru pari ka glose na ne lehe. Eghuteuna kate thoke mei mae soldiare ka vido te lehe mana igne, mare mei filoni mana ne kegra snoto.

24Nu mae Joab ghe mae Abisae ne ngolhi leghuni mae Abna. Kate pluluhi naprai na, phia mare tei ne posa ke maghati Gia ka thogele Ama ka nabrou te tei posa ka namono nagou Gibeon. 25Eghuteuna phia mare tei ne filodi hatimare mae Benjamin. Mare tarabana mala magra kegra faligohoni neu mae Abna ka thogele ikoi na jare.

26Aonu kate filodi phia mare na, mae Abna ne eha eghu tei ka mae Joab, “Ba, na magrau si tahati gnea? Filo sagho, nafnata puhi igne mala diꞌanagnafa kolho leghu lahu na. Tahati thabusigna kolho. Chekedi sagho nou mae soldiare mala thosei ngolhi ghami ghehati!”

27Mae Joab ne cheke eghu, “Ka nanghagna God mae ihei te karha te tifa, iara cheke kate tutuani ka iagho. Jame theome eni iagho cheke igne na, nogu mae soldia iara igre jame ari ngolhi ghami ghotilo ghilei hamerane nathuꞌu.”

28Aonu kate kufli mae Joab na, nogna soldia manare ne kegra snoto ne theome ngolhidi soldiadi Israel igre. Aonu jareghu ne gnafa magra na.

29Ka bongi igne, mae Abna ne jifla ka vido igne baludi nogna soldiare ne tei ka glogu Khoꞌu biꞌo Jordan. Eghuteuna ka keha narane na mare ne kasa ka keha phile khoꞌu na. Mare nolo narane thongana igne ne tei thoke Mahanaem.

30Ke leghugna te jifla te tei mae Abna baludi nogna mae soldiare, mae Joab ne kilo fodu nogna soldiare ne kaha. Aonu mae Asahel baludi nabotho nhevai nogna soldia mae Devet te dofidi re. 31Nu mare ne aknu falehe thilo gobi namno salei soldia ka vikegna mae Benjamin teke tei balugna mae Abna igre. 32Mare hata thinigna mae Asahel igne ne tei giugilui Betlehem ka vido aheva teke giugilui mare kuꞌegna manare. Mare tei bongi thongana igne ne tei posa Hebron hamerane boibongi ka keha narane na.

3

1Kaisei narane ke leghugna igne, magra farihoteidi naikno te leghuni king Sol nei naikno te leghuni king Devet teu igre ne theome gnafa. Eghuteuna mae te leghuni mae Devet igre ne nheta fara ne tapla sorudi mae te leghuni king Sol igre.

Mae Devet ne au namno thugna nalhaꞌu

2Ka narane te au teu mae Devet Hebron igre, namno mae nalhaꞌu neke karha ka mana.

Ulu lahu na mae Amon, mana neke karha ka Ahinoam gaꞌasegna Jesrel.

3Fapea na mae Kiliab, mana neke karha ka Abigel glehe kokoi mae Nabal ka namono Kamel.

Fatilo na mae Absalom, mana neke karha ka Maka, thugna gaꞌase king Talmae, ka namono Gesu.

4Fafati na mae Adonaeja, mana neke karha ka Hagit.

Falima na mae Sefataea, mana neke karha ka Abital.

5Fafamno na mae Itream, mana neke karha ka Egla.

Mae Abna ne leghuni King Devet

6Kate theome gnafa magra igne fari hoteidi naikno te leghuni king Sol, nei mae te leghuni mae king Devet teu igre, mae Abna ne kaisei nodi lida rheta mae te leghuni mae Sol igre. 7Tifa na mae Sol neke hata kaisei fapea khetogna nanghagna na Rispa, thugna Aia. Mae Isboset ne cheke eghu ka mae Abna, “Naugna unha sagho te thuru balugna fapea khetogna mae kmagu iara Sol gnea?”

8Mae Abna ne thono diꞌatagna fara ka unha te chekeni mae Isboset igne ne cheke eghu, “Iara thofno ghatho tahuni Sol, tharakna gna, nei kheragna teu manara! Eghuteuna iara jaola theome snakre nigho ka khamegna Devet! Iara theome kaisei mae mala majora, ba mae mala loku ranghidi mae Juda. Theo. Nu te chekeni iagho gognarona, ne tapla jafra iara ka gaꞌase igne eghu! 9God ginauna para ghau iara, jame te theome toghoni iara mae Devet te mala hata unha teke nhaꞌa chekehi ka mana na. 10Mana neke nhaꞌa cheke ka mae Devet, mana ginauna hata koko nolaghi te mala king igne ka vikegna mae Sol mala tusu lao ka mae Devet. Uve, mana ne eni kaisei nhaꞌa cheke te rheta tulao ka mae Devet mala king frunidi Israel ghe Juda, funu ka namono Dan ke raru na tei posa ka namono Bereseba ke mata na.” 11Aonu mae Isboset ne mhaghuni mae Abna ne theome ghagri kaisei cheke.

12Mae Abna kurudi keha mae mala tei cheke eghu ka mae Devet, “Mae ihei na te funei frunini kantri igne? Jame te eni iagho kaisei nhaꞌa cheke ka iara na, iara ginauna togho nigho mala hata mei naikno te gnafa ka kantri Israel mala nou naikno iagho.”

13Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mare, “Thofno keli fara. Ghotilo tei cheke ka mana, iara gleale’a fara te nhaꞌa cheke balugna mana na. Nu kaisei glepo kolho te mala eni mana na. Jame te mala mei filo ghau iara teu mana na, mana hata mei balugna Mikal thugna gaꞌase mae Sol ia ka iara.” 14Mae Devet kurudi keha mae ne tei cheke eghu ka mae Isboset, “Iagho kuru meini khetogu iara Mikal. Iara neke folini naꞌa ka kaisei gobi guli mamajadi maedi Filistia neke tolaghihi ka naꞌa.”

15Mae Isboset nomhi cheke igne ne chekedi keha mae ne tei hata Mikal ka mae Paltiel, thugna mae Laes. 16Nu kate hata mare Mikal gne te tei ka mae Devet na, mae Paltiel tanhi ne tei ke leghugna khetogna na ne ghilei tei posa Bahurim. Nu mae Abna ne cheke faheta eghu ka mae Paltiel, “Iagho ke figri.” Aonu mana tanhi teke figri ka namono.

17Kani theome tei teku mare ka mae Devet na, mae Abna neke tei cheke eghu ka mae te mala baubatu ka kantri Israel, “Fanomho ghotilo ia, kmana fata ghotilo magnahagheni mae Devet te mala king fruni ghami. 18Nu gognarona nomi narane ghotilo. LORD neke nhaꞌa cheke eghu ka mae Devet, ‘Iara ginauna vahini nogu mae gloku Devet mala fakarhidi nogu naikno Israel ka khamedi mae Filistia, nei ka khamedi mae naoka fateote’o.’ ”

19Mae Abna jaola ne tei edi nafnata cheke igre ka vikegna mae Benjamin. Ke leghugna igne, mana ne tei posa Hebron mala toutonu ka mae Devet glepo te magnahaghedi vikegna mae Benjamin nei hatimare mae Israel. 20Mae Abna ne hata balugna varadaki mae, mare tei Hebron ne filoni mae Devet. Eghuteuna mae Devet ne eni kaisei gaghamu biꞌo maladi mare. 21Ke leghu, mae Abna ne cheke eghu ka mae Devet, “Nogu funei nei nogu king, iara ginauna tei kilodi hatimare mae Israel. Mare te gnafa na ginauna eni kaisei nhaꞌa cheke ka iagho. Eghuteuna iagho mala nodi king mare leghuni unha te magnahagheni iagho na.” Eghuteuna mae Devet ne cheke ranghidi nogna mae soldiare mala thosei eni kaisei glepo te diꞌa ranghini mae Abna. Gnafa teuna mae Devet neke kuru fapuloni mae Abna.

Mae Joab ne faleheni mae Abna

22Theome raugha ke leghugna igne, mae Joab neke pulo mei funugna ka magra balugna keha mae biꞌo ka armi. Mare atha ne mei baludi kmana glepo teke hata mare ka magra igne. Ka narane igne mae Abna theome au balugna mae Devet jare Hebron, naugna mae Devet neke kulu cheke ka nogna soldiare mala thosei eni kaisei glepo te diꞌa ka mae Abna, neke ghilei ke kuru fapuloni. 23Kate posa mei mae Joab Hebron balugna armi na, mana nomhini te mei mae Abna te filoni mae Devet igne. Eghuteuna mae Devet neke kuru fapuloni mana ka pharikeli.

24Aonu mana tei ne filoni king, ne cheke eghu, “Mae Abna neke mei filo nigho iagho agne. Eghuteuna iagho snakre teini kolho mana ka pharikeli. Ba? Naugna unha te eni iagho igne? Puhi te eni iagho igne theome doglo. 25Iagho laseni puhigna mae Abna igne! Mana mei agne mala chaghi nigho iagho kolho. Mana mei mala filodi kolho gobigna lepo te edi iagho ka vido te gnafa aheva te tei iagho igre.”

26Kate edi te gnafa cheke igre, mana jifla ne kurudi keha mae mala tei hata fapuloni mae Abna. Aonu mare tei ne thafoni mae Abna ka seu Sira, aonu mare neke hata fapuloni mana Hebron. Nu mae Devet theome laseni glepo te eni mare igne. 27Kate posa mei mae Abna ka namono na, mae Joab hatani mana ne tei ka grengathagna namono te bara ka thina biꞌo na. Mana jateula te magnahaghei te mala cheke pouporu balugna thegna ra eghu. Mae Joab hata naflahi na ne thoghi ka thiꞌagna mae Abna na. Aonu mae Abna ne lehe soru ka vido igne. Mana neke eni igne, naugna mae Abna neke faleheni mae Asahel.

28Ke leghu, kate nomhini igne mae Devet ne cheke eghu, “LORD na laseni glehegna mae Abna, thugna mae Ner igne theome nakhibogu iara, nei nakhibodi nogu naikno iara igre eghu. 29Papara eigna glepo igne mala thokeni mae Joab, nei vikegna kmagna mana re eghu kolho. Puhi biꞌo igne ginauna thokedi fabrahu iheire nate karha mei ka vikegna mae Joab igre: Keha ginauna au khabru diꞌa ka mamajadi mae nalhaꞌure, keha ginauna leprosi, keha ginauna blughu, keha ginauna lehe ka magra, eghuteuna keha ginauna theome naba gano te mala ghamu na.”

30Mae Joab ghe mae Abisae faleheni mae Abna mala ke tughu fapulo dadara gna mae Asahel, thabusidi na. Naugna tifa na mae Abna neke falehe mana Gibeon.

Mare ne giugilui thinigna mae Abna

31Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mae Joab, nei ka vikegna te gnafa manare, “Ghotilo rerheku nomi pohe are, eghuteuna ghotilo pipichi ka pohe te thona kolho, fagaglana gna nomi diꞌanagnafa na. Eghuteuna ghotilo tanhi balu diꞌanagnafa eigna mae Abna.” Eghuteuna kate pala te tei mare thinigna mae Abna igne te mala giugilui na, king thegna ne tei ke leghugna thinigna mae Abna. 32Mare ne giugiluini mana Hebron, eghuteuna king Devet, nei naikno te gnafare ne kafe tanhi fabiꞌo ka beku na.

33King Devet ne koje kaisei khoje diꞌanagnafa eigna mae Abna:

“Ghema Abna! Naugna unha sagho te lehe jateula kaisei mae te diꞌa teu gnea?

34Mare neke theome haru khamemu nei gahemu teu iaghore.

Nu iagho neke lehe ka khamedi mae te diꞌa.”

Kate koje te gnafa mae Devet khoje igne na, naiknore kafe tanhi ne gnafa eigna mae Abna.

35Ka narane igne naiknore toreni king mala ghamu. Nu mana tirogna ne nhaꞌa cheke eghu, “Iara ginauna na tirogu ghamu bret, ba kaisei glepo ghilei plulu naprai! Nu jame theome plulu teu naprai na te ghamu iara na, God ginauna falehe ghau iara.”

36Kate nomhini nogna cheke king igne, naiknore ne thofno kelitadi ne gleale’a fara. Gobigna lepo te edi king igre, naiknore ne kafe keli tadi fara. 37Ka narane igne naikno te gnafa Juda nei Israel mare laseni mae Devet gne neke theome kaisei nagnafa baludi mae iheire te faleheni mae Abna.

38Eghuteuna mae Devet ne cheke eghu ka nogna mae funeire, “Ghotilo laseni kaisei noda mae lida biꞌo tahati la lehe agne Israel. 39Tutuani, God neke vahi ghau iara mala king. Nu gognarona iara theo kaisei nogu nolaghi te mala ke tughu fapulo puhi te diꞌa teke eni phei thugna Seruia igre. Phiamae igre thono nheta fara. Eghume LORD gnala te laseni unha nate eni ka phia mae igre, eigna puhi te diꞌa te eni phiamare igne.”

4

King Isboset ne lehe

1Kate nomhini King Isboset te lehe mae Abna Hebron igne, mana ne mhaghu nogna fara baludi naikno te gnafa Israel. 2King Isboset au phei nogna komanda. Nanghadire, mae Bana ghe mae Rekab, thugna mae Rimon, maegna ka namono Berot, vikegna mae Benjamin, naugna namono Berot igne nodi namono vikegna mae Benjamin. 3Naiknodi Berot igre rikha neke tei au Gitaem ghilei mei posa ka narane gognarogne.

4Mae Jonatan thugna mae king Sol igne au kaisei thugna nalhaꞌu. Nanghagna na mae Mefiboset. Mana glima finogha gna kolho funu karhagna te mei nonomho funu Jesrel glehedi mae Sol ghe mae Jonatan. Gaꞌase te reireghini mana na papani mana ne rikha. Nu kate nanga nogna fara naꞌa te rikha na, mana uka ne klopa phei gahegnare. Aonu mana blughu ne theome tangomana te nonolo na.

5Kaisei narane, mae Rekab ghe mae Bana, phei thugna mae Rimon igre ne tei ruma ka sugagna king Isboset fari hotei naublatha. Ka narane igne, phia mare tei ka vido te thuru teu mana ka nogna chogho na. 6-7Phiamare tei jateula mae te mala tei hata wit ra neu ne tei ruma lamna suga kate thuru teu mana na ne thoghi naflahi na ka thiꞌa na ne lehe.

Aonu phiamare kusu grara na ne atha phaꞌu gna king na ne jifla kate dofu teu naiknore. Phia mare rikha bongiro ne tei thoke ka glogu Khoꞌu biꞌo Jordan. 8Phiamare hata phaꞌugna mae Isboset igne ne tei Hebron ne tusu lao ka king Devet. Aonu phiamare ne cheke eghu, “King, filo mei sagho! Igne phaꞌugna mae Isboset, thugna mae nou naoka iagho King Sol. Tifa na mana neke fariu riu falehe nigho iagho. Eghume, LORD gognarona togho nigho iagho kela tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi king Sol ghe mae thugna, Jonatan ka iagho tifara.”

9Nu mae Devet ne cheke eghu ka phiamare thabusigna igre, mae Rekab ghe mae Bana, “Ka nanghagna LORD, mae ihei te karha te tifa, nei hata fajifla ghau iara ka puhi te biꞌo igre, iara cheke kate tutuani fara ka ghopa. 10Kani au teku iara ka namono Siklag, kaisei mae neke mei cheke ka iara eigna tela lehehi mae Sol. Te ghathoni mae igne na, na keli tagu iara ka nonomho te hata te mei mana igne eghu. Nu iara neke chekedi nogu mae soldiare mala faleheni mae igne. Tuana tabagna nogna nonomho mana igne! 11Eghume, kate tei phei mae te diꞌa igre te faleheni kaisei mae te doglo te thuru teu ka nogna suga na, glehedi phei mae igre ginauna thono diꞌa fara. Ka narane gognaro igne ghopa na dofi ghami ka nauthoglu igne!”

12Aonu mana chekedi nogna mae soldiare ne falehedi phei mae thabusigna igre. Mare ne kusu khamedi nei ghahedi teu phei mae igre. Aonu mare tei ne fagefe haghe thinidire rhegna kholo grano na Hebron. Nu mare ne hata phaꞌugna mae Isboset igne ne tei giugilui ka vido aheva teke giugilui mare thinigna mae Abna.

5

Devet nodi king mae Israel fateote’o

1Hatimare mae biꞌo ka vike te gnafa Israel igre ne tei ka mae Devet Hebron ne cheke eghu ka mana, “Filo sagho, ghehati gne thabusimu iagho ngala. 2Tifa na, mae Sol ia neke noda king tahati ngala, iagho teke batudi mae Israel gre teke tei ka magra na. Eghuteuna LORD na neke cheke eghu ka iagho, ‘Iagho ginauna mala batudi nei reireghidi eghu nogu naikno iara Israel igre, eghuteuna iagho mala nomi king ghehati gnafa.’ ”

3Aonu mae biꞌo te gnafa Israel igre ne kafe mei ka King Devet Hebron. Mana ne eni kaisei nhaꞌa cheke baludi mare ke ulugna LORD. Mare ne kaisei nodi gaoghatho ngala te mala king mae Devet ranghidi te gnafa na. Aonu mare ne tofa oel ka phaꞌugna mana na mala king gna Israel.

4Ka narane te king mae Devet igne, mana tolufulu finogha funu karhagna. Aonu mana ne king nabagna phiatutu finogha. 5Ulu lahu na mana neke au Hebron neke king frunini Juda fitu finogha namno nhigra. Eghuteuna ke leghu na, mana king frunidi gnafa Israel ghe Juda jare Jerusalem tolufulu thilo finogha.

6Kaisei fata, king ne haghe Jerusalem balu nogna soldia mala magra ka vikegna mae Jebus te au jare. Mare ne cheke eghu ka mae Devet, “Ghotilo theome tangomana te ruma mei ka nomi namono ghehati igne. Neubane mae te dofu ba mae te blughu, mare nabadi te kegra fanogra ghami ghotilo na.” Te ghathoni mare na, “Mae Devet gne theome tangomana te ruma mei agne na.” 7Nu neuba, mae Devet ne hata namono te bara te maku igne. Nanghagna namono igne Saion. Nu ginauna naiknore na kiloni, “Nogna namono mae Devet.”

8Ka narane tuana, mae Devet ne cheke eghu ka nogna mae soldiare, “Jame te hata tahati namono igne ka vikegna mae Jebus igre na, tahati ginau tei ka khora te mala toho khoꞌu mare ana. Mala tei posa tahati ka nogu naoka iara mae te dofu nei blughu teu tuare. Iara theome magnahaghedi nafnata naikno tuare.” Mare ghathoni nogna cheke mae Devet igne ne cheke eghu, “Naikno te dofu nei blughu teure theome naba te tei ruma ka sugagna king.”

9Aonu mae Devet ne gnokro soru ka namono te rheta igne ne kiloni nogna namono Devet. Mana ne fufunu horo suga ke klignagna vido teke fafofodu glose mare na. 10Mae Devet ne rheta fara, naugna LORD God mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne au fabrahu balugna mana.

11Mae Hiram king gna Taea igne ne kurudi keha mae biꞌo ka gavman mala tei filoni king Devet. Mana jaola ne fatei gaju sida, keha mae mala loku ka suga, nei loku ka thina. Eghuteuna mare hata taba sida baludi mala horo nogna suga mae Devet. 12Kate filoni King Devet igne, mana thofno laseni LORD neke vahini mana te mala nodi king mae Israel. Eghuteuna mana jaola laseni LORD te fakelini nogna kantri na, naugna LORD namhadi fara nogna naiknore.

13Kate jifla mae Devet Hebron te mei au Jerusalem igne, mana ne hata keha gaꞌase mala khetogna, eghuteuna kehare mala nogna gaꞌase gloku. Mana ne au kmana thugna nalhaꞌu nei gaꞌase ka khetogna igre. 14Igre nanghadi mae teke karha ka mana Jerusalem re: Mae Samua, mae Soba, mae Natan, mae Solomon, 15mae Ibha, mae Elisua, mae Nefeg, mae Jafia, 16mae Elisama, mae Eliada, nei mae Elifelet.

Mae Devet ne uludi mae Filistia

17Kate nomhini maedi Filistia gre te tofa oel mare ka mae Devet te mala king frunini Israel igne. Maedi Filistia igre haghe ne hironi mae Devet. Nu kate nomhini mae Devet igne, mana soru ne poru ka vido te keli. 18Hatimare mae Filistia jaola ne mei ikotongana ka glogu Refaem. 19Aonu mae Devet ne ghusnani LORD, ne cheke eghu, “LORD, iara tangomana te tei magra ka maedi Filistia igre, ba theo? Jame te tei iara na, iagho tangomana nate togho ghau iara na, ba theo?”

LORD ne cheke eghu, “Uve, tei sagho magra ka mare! Iara ginauna togho nigho iagho.”

20Aonu mae Devet ne tei Baal Perasim. Mana magra ka mare jare ne uludi mae Filistia. Aonu mana na cheke eghu, “LORD na jateula nabritha biꞌo neu ne mei roꞌedi nogu naoka iara igre.” Naugna igne mare ne kiloni vido igne, Baal Perasim. 21Maedi Filistia igre rikha ne lisei faleghu nodi mumujure Baal Perasim. Aonu mae Devet baludi nogna soldia re hata mumuju igre ne tei baludi.

22Nu ke leghugna igne, maedi Filistia igre neke pulo mei ne ikotongana ka glogu Refaem. 23Eghuteuna kate ghusna mae Devet ka LORD na, LORD ne cheke eghu ka mana, “Kate tei ghotilo te magra ka mare na, ghotilo thosei doglo tei ka mare. Nu ghotilo lithui ke leghu mala magra ka mare rhedi gaju balsam are. 24Kate nomhini ghotilo naogla te jateula te nonolo naikno teu ke kligna gaju na, ghotilo faghosei tei magra ka mare, naugna iara ginauna tapla ulu mala magra balumi ghotilo ka maedi Filistia are.” 25Aonu mae Devet ne leghuni unha te chekeni LORD igne. Eghuteuna mana balugna nogna armi na ne ngolho leghudi soldia di Filistia igre, aonu mare ne aknu falehedi ne hui funu Geba tei posa Gesa.

6

Mare hata ne mei Jerusalem Bokis Nhaꞌa Cheke na

1Mae Devet ne kafe salo fodudi tolufulu thogha maedi Israel teke vavahi manare. 2Aonu mana batudi tolufulu thogha mae igre ne tei ka namono Bala ke lamnagna kantri Juda mala ke hata fapulo nogna Bokis Nhaꞌa Cheke God na. Bokis Nhaꞌa Cheke igne mare kiloni nogna “Bokis Nhaꞌa Cheke LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o.” Mana gnokro jateula king teu jare farihoteidi phei engel te gnokro ke kligna Bokis Blahi igne. 3Mare tei ne hata fajifla Bokis Blahi igne ka suga gna mae Abinadab ka thogele holo. Mare ne lilisei Bokis Blahi igne ka kaisei chariot majaghani. Mae Usa ghe mae Ahio phei thugna mae Abinadab igre te reireghini te tei chariot igne. 4Mae Ahio te tei ke ulugna chariot igne. 5Aonu mae Devet nei kmana naiknodi Israel eghu ne ragi balu koje mala kilo fnaknoni nanghagna LORD. Mare lalahu gita, tamborin, belo nei sesele.

6Aonu kate mei mare ka nogna vido mala koko khune rais bali mae Nakon igne, phei buluka te mala korho gna chariot igne ne theome nolo fakeli ne uka pari. Aonu mae Usa ne loku lao ka Bokis Blahi igne. 7LORD ne diꞌatagna fara ka mae Usa, naugna mana theo kaisei nogna nolaghi te mala loku ka Bokis Blahi igne. Aonu mae Usa lehe ne khoko soru pari rhegna Bokis Blahi na.

8Mae Devet filoni unha te eni LORD ka mae Usa igne ne diꞌatagna fara. Eghuteuna funu ka narane igne te ghilei mei posa ka narane gognaro igne mare kiloni vido igne, “Peres Usa.”

9Mae Devet ne mhaghuni LORD ka narane tuana ne cheke eghu, “Faꞌunha eghu tangomana iara te hata te mei te mala au balugu nogna Bokis Blahi LORD igne na?” 10Aonu mae Devet ne tirogna te hata te mei Bokis Blahi igne ka nogna namono biꞌo Jerusalem. Aonu mare hata ne tei Bokis Blahi igne ne lilisei ka suga gna mae Obed-Idom maegna ka namono Gat. 11Eghuteuna Bokis Blahi igne ne tei au Gat thilo nhigra. Ka narane igre LORD ne thofno fablahini mae Obed-Idom nei tharakna.

Bokis Blahi igne ne tei posa Jerusalem

12Aonu mae Devet nomhini LORD te thofno fablahini tharaknagna mae Obed-Idom, nei nodi gobigna lepo fateote’o, naugna Bokis Blahi igne ne au ka suga gna mana. Aonu mae Devet tei ka suga gna mae Obed-Idom igne ne hata Bokis Blahi na ne tei Jerusalem. Eghuteuna mana baludi naiknore ne kafe gleale’a fara. 13Kate pala te funu nolo mae te palare, mae Devet ne chekedi mare mala ofou katha vido. Aonu mana ne aknu falehe kaisei buluka nalhaꞌugna, nei kaisei sua buluka te blokha ne fafara ka LORD. 14Ka narane igne mana ne fahaghe kaisei phoko blahi te kiloi mare efod, jateula mae pris neu ne ragi balu kilo fnaknoni LORD. 15Aonu mae Devet nei naiknodi Israel, mare pala Bokis Blahi igne ne haghe Jerusalem. Mare gleale’a fara ne eha fabiꞌo balu kufli.

16Kate hata te mei mare Bokis Blahi igne ke lamnagna nogna namono biꞌo mae Devet na, khetogna mae Devet, Mikal thugna mae Sol igne kegra ne filo fakosi ka wida na. Naꞌa ne filoni mae Devet te ghasa nei ragi teu balu kilo fnaknoni nanghagna LORD na. Naꞌa ne theome magnahagheni nafnata puhi te eni mae Devet igne, aonu naꞌa ne diꞌatagna fara ka mana.

17Aonu mare pala ne tei lilisei Bokis Blahi igne ka suga tapuale teke tarabana mae Devet na. Aonu mana ne falelehe sipu mala fafara ka LORD. Kehare gahu ka khaꞌaghi, eghuteuna kehare fafara mala au ka pharikeli balugna LORD. 18Eghuteuna kate gnafa fafara igne, mana ne fablahidi naiknore ka nanghagna LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o. 19Eghuteuna mae Devet ne tuatufa ka naiknore kaisei bret, kaisei vido nafnahi teke gahu ka khaꞌaghi, nei keha sisi grep te gata kaisei naikno neu ka naikno te gnafare. Kate hata te gnafa gano igre, mare ne kafe figri ka namonodire.

20Mae Devet neke pulo mei ka nogna suga na ne toreni God mala fablahini tharaknagna na. Mikal jifla mei kosi ka suga na ne thafoni mana ne cheke eghu, “Iagho king gna Israel! Nu ginei ia iagho eni kaisei glepo te theome nabagna nou nafnakno biꞌo iagho na. Iagho famamaja nigho themu te koko nou pohe nafnakno na te ragi tafri ke uludi nodi gaꞌase gloku nou mae nafnakno are. Iagho jateula fiti maera eghu kolho!”

21Nu mae Devet ne cheke eghu ka Mikal, “Iara prosa nei koje eghu mala kilo fnaknoni nanghagna LORD. Mana neke vahi ghau iara mala tughuni mae kmamu iagho ia, nei mae thugna mana ra eghu. Mana jaola neke vahi ghau iara mala nodi mae baubatu naiknodi Israel. Eghume, iara ginauna kilo fnaknoni LORD. 22Iara ginauna faparini fara nanghagu na mala diꞌa pari lahu ka tathagu iara na. Nu gaꞌase gloku te chekedi iagho igre, rehati ginauna ghatho tahu ghau iara.”

23Eghuteuna Mikal thugna mae Sol igne ne theo kaisei thugna ne ghilei lehe.

7

LORD ne nhaꞌa cheke ka mae Devet

1King Devet ne au ka suga biꞌo, eghuteuna LORD ne toghoni mana mala au blagna, naugna mana ne uludihi nogna naokare. 2Ka narane igre mana ne cheke eghu ka mae profet Nata, “Iara gognarona au ka famane suga biꞌo te horo ka gaju sida, nu nogna Bokis Blahi God na au ka kaisei suga tapuale kolho.”

3Aonu profet ne cheke eghu ka king, “Iagho eni unha te ghathoni iagho ka nagnafamu na, naugna LORD na au balumu iagho.”

4Nu ka bongi igne, LORD ne cheke eghu ka profet:

5“Iagho tei cheke eghu ka mae Devet, nogu mae gloku iara ia, ‘Theome iagho mae ihei te mala horo nogu suga iara na. 6Iara theome au ka suga biꞌo. Theo. Funu ka narane teke hata fapulo iara Ijep naiknodi Israel tifa ra, iara au kolho ka suga tapuale ghilei mei posa ka narane gognarogne. 7Iara neke vavahi mae te mala baubatudi nogu naiknore, nu ka vido aheva te tei iara baludire iara neke theome cheke eghu ka mare, “Naugna unha si ghotilo te theome horo kaisei suga ka gaju sida te mala au iara gnea?” ’

8“Iagho tei cheke eghu ka nogu mae gloku iara mae Devet, ‘Igne unha te chekeni LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na: Iara neke hata fajifla nigho iagho ka gloku te mala reireghi sipu igne, eghuteuna iara gognarona vahi nigho iagho mala baubatudi nogu naikno iara Israel. 9Funu tifa, ka vido aheva te tei iagho na, iara au balumu iagho fabrahu. Neuba iagho ne tei ka magra, iara uludi koba nou naoka iagho ra. Eghume iara ginauna togho nigho mala hata nafnakno biꞌo jateula nodi nafnakno mae biꞌo ka nauthoglu igne eghu. 10Tifa na iara neke snakre lao kaisei vido glose ka nogu naikno iara Israel ra mala au tagna. Eghuteuna namono igne theo kaisei naikno nate goigoni ni na jateula teke edi mare ulu lahura eghu. 11Ka narane teke vavahi funei ranghidi iara naiknodi Israel ra. Iara vahi nigho iagho mala au kmu, naugna iara la uludihi nou naoka iagho ra.

“ ‘Iara LORD nhaꞌa cheke ka iagho. Kaisei mae ka vikemu iagho ginauna king. 12Kate lehe iagho te giugilui nigho mare baludi mae kuꞌemu iaghora, iara ginauna vahini kaisei mae thumu iagho te mala king na. Mae igne ginauna kaisei mae king rheta, eghuteuna theo kaisei glepo nate faparini mana na. 13Mae igne ginauna horo kaisei nogu suga iara mala mei naiknore namo ka iara, eghuteuna vikegna mana re ginauna funei fruni fabrahu tifa tifa. 14Iara ginauna kmagna mana, eghuteuna mana ginauna thugu iara. Eghuteuna jame te eni mana kaisei puhi te diꞌa na, iara ginauna parani mana jateula kaisei mae te parani thugna na ia eghu. 15Nu iara ginauna na namhani mana fabrahu jateula teke eni iara ka mae King Sol ia eghu, iara neke brue fajiflani mana, eghuteuna iagho teke king tughuni mana na. 16Vikemu iagho gre ginauna na theome hui. Eghuteuna iara ginauna vavahi kaisei mae ka vikemu iagho gne mala king fabrahu tifa tifa. Eghuteuna nou sape nafnakno iagho na ginauna theo ka huigna.’ ”

17Aonu mae Nata tei ne toutonu ka mae king Devet unha teke nomhini mana ka nogna mifi na.

King Devet ne tarai ka LORD

18Mae King Devet nomhidi nogna cheke God igre ne tei ruma ka nogna Suga Tapuale LORD na ne gnokro soru ke ulugna LORD ne tarai:

“LORD God, iara nei tharaknagu teu igre tharuma’ei kolho. Neuba, iagho keli fara ranghi ghau iara. 19Eghuteuna LORD God, glepo te chekedi iagho eidi nauthuꞌu nauriha ka vikegu iara igre keli fara salaꞌudi glepo teke edi iagho ka iara tifa ra. Iara naikno kolho, nu iagho LORD God, iagho eni kaisei glepo te thofno ulu fara ka iara.

20“Unha nafnata cheke naba te mala cheke iara ka iagho na LORD God? Iara nou mae gloku iagho kolho, eghuteuna iagho lase fakeli ghau iara. 21Glepo te biꞌo te edi iagho igre jifla mei ka nou gaoghatho iagho, eghuteuna nou gaoghatho iagho igre thofno horoghoto fara ka unha teke nhaꞌa cheke iagho na. Eghuteuna iagho snakre ghau iara mala lasedi iara glepo igre.

22“LORD God iagho thofno kligna lahu tulao! Theo kaisei jateula iagho teuna! Thono theo fara. Ghehati te nomhini nei laseni teuna kaisei iagho ngala God na. Theo ihei nga. 23Eghuteuna theo kaisei naikno ka nauthoglu igne te jateula nou naikno iagho Israel igre teuna. Iagho neke fakarhidi mala kafe laseni nanghamu te fnakno kligna lahu. Ulu lahu na iheire te sneka, nu iagho fasnaglidi mala nou naikno themu. Iagho neke fakarhidi kuꞌedi nou naikno iagho teke au Ijep ra. Iagho neke edi kofubobhoi te biꞌo kani teke brue fajifladi iagho keha naiknora balu nodi mumuju god. 24LORD, iagho neke fakarhidi naiknodi Israel ra mala nou naikno themu fabrahu, iagho LORD God, nodi God mare.

25“LORD God, iagho nogu God iara, nhaꞌa cheke te eni iagho ka iara nei ka vikegu teu iara igre, iagho eni jateula tuana eghu fabrahu. Iagho eni unha teke nhaꞌa chekeni iagho igne. 26Eghuteuna naikno te gnafa igre ginauna cheke fakelini fabrahu nanghamu iagho na. Naiknore ginauna eha eghu fabiꞌo, ‘LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne, mana nodi God mae Israel!’ Eghuteuna vikegu iara nou mae gloku gne ginauna kegra maku fabrahu Israel.

27“LORD God, iagho mae ihei te au nolaghi fateote’o ia, iagho nodi God mae Israel, iagho neke chekeni kaisei cheke ka iara nou mae gloku gne. Te chekeni iagho na, iagho ginauna vahini kolho vikegu iara igne te au nolaghi te mala king na. Eghume iara theome mhaghu te tarai ka iagho na. 28LORD God, iagho ngala God na. Iagho thofno leghudi gobigna lepo teke chekedi iaghora, eghume iara thofno fatutuanini nou nhaꞌa cheke iagho te mala edi glepo te keli ka iara nou mae gloku gne. 29Gognarona iara tore nigho mala fablahini vikegu iara gne, eghuteuna mare ginauna au ka pharikeli fabrahu ke parimu iagho.”

8

Mae Devet ne uludi kmana magra

1Kaisei fata ke leghugna igne, mae Devet tei ne thofno goigonidi mae Filistia, ne uludi mare. Eghuteuna mae Devet neke hata fapulo namono Metegama ka khamedi mae Filistia.

2Mana jaola ne tei goigonidi mae Moab, eghuteuna mana ne fathuru sorudi pari ka glose na ne fananaba gnarho mala laseni mae ihei nate lehe ka mare na. Ihei te mei naba kaisei nei phei teuna mala lehe. Nu ihei te mei fatilo na, mae tuana te mala karha. Aonu naiknodi Moab igre ne au ke parigna mana ne foli takis ka mana.

3Mae Devet jaola ne magra ka mae Hadadesa thugna mae Rehob king gna Soba. Mana neke hata fapulo nohi ka Khoꞌu biꞌo Iufretis. 4Mae Devet ne hata ka mare varadaki thogha soldia nei kaisei thogha fitu gobi soldia te saghe ka hose. Eghuteuna mana jaola ne hata kaisei gobi hose mala tungnu chariot. Nu keha hosere mare rarhave kolho ghahedire mala theome tangomana reꞌe te nonolo na.

5Ka narane tuana, Aram maegna Damaskas mei ne toghoni King Hadadesa. Nu mae Devet ne aknu falehe varadaki phei thogha soldia ka mare. 6Aonu mae Devet ne lilisei kmana soldia Damaskas. Eghuteuna naiknodi Aram igre ne au ke parigna mana, aonu mare ne foli takis ka mana. Ka vido aheva te tei magra mae Devet na, LORD na toghoni mana te mala uluni mana magra na.

7Mae Devet ne hata nogna greoreo gol mala tafra nogna komanda mae king Hadadesa. Mae Devet hata greoreo igre ne tei Jerusalem. 8Mana jaola ne hata kmana bras ka phei nogna namono King Hadadesa, Beta ghe Berotae.

9Kate nomhini mae Toi king gna Hamat te uluni mae Devet nogna armi king Hadadesa igne. 10Mana thofno kelitagna fara ne kuruni Joram mae thugna na ne tei cheke fakelini King Devet. Naugna Toi kmana fatahi te magra balugna King Hadadesa. Ka narane igne mae Joram hata ne mei keha namha ka mae Devet, gol, silva nei bras.

11Mae Devet hata namha igre ne tusu ranghini LORD. Igne unha te eni koba mana ka gol nei silva teu te hata mana kate uludi nogna naokare. 12Mana hata gol nei silva teu igre ka namono Idom, Moab, Amon, Filistia, nei Amalek. Mana jaola neke tusu ranghi LORD glepo teke hata mana ka king Hadadesa, thugna mae Rehob, king gna Soba.

13Mae Devet ne fnakno fara nanghagna na heva heva ke leghugna teke pulo mei funugna kate aknu falehe mana nabotho thogha maedi Idom ka glogu Tahi.

14Mana ne lilisei kmana soldia ka vido te gnafa Idom, eghuteuna naikno te gnafa Idom igre ne au ke parigna nogna nolaghi mana. Eghuteuna ka vido te gnafa aheva te tei magra mae Devet igre, LORD toghoni mana.

Hatimare nogna mae biꞌo mae Devet

15Mae Devet ne funei frunidi vido te gnafa Israel, ne edi unha te keli nei doglo eghu ranghidi nogna naiknore. 16Ka narane igre mae Joab thugna Seruia, mana mae komanda ka armi. Mae Jehosafat thugna mae Ahilud, mana mae mala reireghi nogna buka king. 17Mae Sadok thugna mae Ahitub ghe mae Ahimelek thugna mae Abiata, phiamae igre mae pris. Mae Seraia, mae mala rioriso soru chekegna king. 18Mae Benaea thugna mae Jehoeada, mana mae komanda fei sekiuriti, mana vikedi mae Keret ghe mae Pelet. Eghuteuna thugna mae Devet igre mare mae pris.

9

King Devet keli fara ka mae Mefiboset

1Aonu kaisei narane, mae Devet ne ghusna eghu ka nogna mae biꞌore, “Keha mae karhau ka thugna mae king Sol ra, ba theo? Jame te au teu kaisei ka mare na, iara magnahaghei te toghoni mana, naugna mae Jonatan ia neke mae kheragu keli fara iara tifa na.”

2Ka narane igne kaisei mae gloku ka vikegna mae Sol igre au jare, nanghagna na, mae Siba. Aonu mare ehani mana ne tei filoni king. Kate tei mana na, king ne ghusna eghu ka mana, “Iagho mae Siba?”

Mana ne cheke eghu, “Uve, mae biꞌo, iara ngala.”

3Eghuteuna king ne ghusna eghu, “Kaisei mae ka thugna mae Sol ra au, ba theo? Jame te au teu kaisei ka mare na, iara magnahaghei te toghoni mana jateula teke nhaꞌa cheke iara ka God ia eghu.”

Aonu mae Siba ne cheke eghu ka mae Devet, “Uve, kaisei thugna mae Jonatan na auꞌau, nu ghahegna na diꞌa eghu.”

4Eghuteuna king ne cheke eghu ka mana, “Mana na au aheva?”

Mae Siba ne cheke eghu, “Mana na au ka namono Lo-Deba, ka sugagna mae Makia, thugna mae Amiel.”

5King nomhini igne ne kurudi keha mae mala tei hata mei ka mana thugna mae Jonatan igne.

6Mae Mefiboset gne thugna mae Jonatan, thugna mae Sol. Kate mei ka sugagna gna king na, mana pogho soru ke ulugna king Devet ne fafnaknoni mana.

Aonu mae Devet ne ghusna eghu ka mana, “Iagho mae Mefiboset?”

Mana ne cheke eghu, “Uve, iara nou mae gloku iagho.”

7Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Iagho thosei mhaghu. Iara magnahaghei te togho nigho iagho, naugna mae kmamu iagho mae Jonatan ia neke mae kheragu keli iara. Nogna vido glose te gnafa mae kuꞌemu iagho mae king Sol ra, iara ginauna nake tusu fapulo ka iagho, eghuteuna iara magnahaghei nigho iagho te mei ima balugu iara koba ka nogu tevo iara igne.”

8Eghuteuna mae Mefiboset neke fapea pogho sorui pari ke ulugna king, ne cheke eghu, “King, iara gne thofno diꞌa fara jateula kaisei khuma tela lehehi ra eghu! Naugna unha sagho te keli ranghi ghau iara gnea?”

9King ne kiloni mae Siba ne cheke eghu ka mana, “Gobigna lepo teke nogna king Sol nei vikegna mana teku tifa ra, gognarona iara kela tusu fapulo ka mae Mefiboset, gragna mana igne. 10Eghuteuna iagho baludi thumu nei nou mae gloku teura, ghotilo mala loku nagare, nei hata mei gano ka nagare tuare eghu ranghini mana. Eghume ka puhi igne vikegna mae Sol igre ginauna au ghedi gano. Nu mae Mefiboset gne ginauna mei ima balugu iara koba.” Nu mae Siba gne au nabotho thugna nalhaꞌu, nei varadaki mae gloku.

11Aonu mae Siba ne cheke eghu ka mae Devet, “King, iara na edi gobigna lepo te chekedi iagho igre.” Aonu mae Mefiboset ne ima fabrahu balugna king, jateula te thofno thugna thegna ra neu kolho.

12Mae Mefiboset ne au kaisei thugna nalhaꞌu, nanghagna na Mika, eghuteuna naikno te gnafa ka vikegna mae Siba igre ne loku ranghini mae Mefiboset. 13Nu mae Mefiboset gne mana au fabrahu Jerusalem mala ima balugna king, naugna phei gahegna manare thono diꞌa fara.

10

King Devet ne uludi armi di Amon ghe Aram

1Ke leghugna te lehe Nahas, king gna Amon igne, mae Hanun, thugna mana igne neke king ke leghugna mana. 2Eghuteuna mae Devet ne cheke eghu, “Mae Nahas ia neke thofno keli fara ranghi ghau iara, eghume iara ginauna na thofno keli ranghini mae Hanun, thugna mana igne.” Aonu mae Devet kurudi keha mae mala tei cheke fameomego ka mae Hanun eigna glehegna mae kmagna na.

Nu kate tei te posa mare ka nodi vido mae Amon igre, 3mae biꞌodi Amon igre ne cheke eghu ka mae Hanun, “Ne ghatho tahuni mae Devet kmamu na ne kuru meidi mae igre mala fameomego nigho neu sagho ia? Theo! Mae Devet gne kuru mei mae igre mala fifilo fakeli ka noda namono biꞌo tahati igne, eghuteuna ke leghu na mana ginauna mei roꞌe ghita tahati.” 4Aonu king Hanun ne fanomho ka nodi cheke mare igne ne loku famaku nogna ofisa mae Devet igre. Eghuteuna mana ne goigori kafe phile gremohodi re. Eghuteuna kusu fasokmo nodi pohere ka susuꞌu pesi na, gnafa teuna kuru fapulodi.

5Nu mae igre ne thono mamaja nodi fara ne tirodi ke posa ka namono na. Kate nomhini mae Devet eigna unha te eni mae Hanun ka nogna mae funei igre na, mana ne fatei cheke eghu ka mare, “Ghotilo thosei nananga mala ghosei ke pulo mei agne Jerusalem. Theo. Ghotilo au Jeriko ke ghilei kotu fapulo gremohomi are ame ke pulo mei nga eghu.”

6Kate laseni hatimare mae Amon igre te thofno diꞌatagna fara mae Devet eigna unha te eni mare igne, mare hata varadaki thogha soldia Aram funu Bet-Rehob nei Soba. Eghuteuna nabotho phei thogha Tob, eghuteuna hata kaisei thogha soldia Maka. Mare kafe mei ne loku fodu tarabana mala magra.

7Kate nomhini mae Devet igne, mana ne kuruni mae Joab baludi mae soldia te gnafa Israel mala tei magra ka mare. 8Aonu mae soldia di Amon, Tob nei Maka, mare tei ne kegra ke kosigna baragna namono Raba, tarabana mala magra.

9Aonu mae Joab ne filodi mae naoka igre te mei ke ulu nei ke leghu teu te magra ka mana na. Aonu mana ne vavahi nogna soldia te rheta tulao ka magra na ne tugha haghe namo ke uludi mae Aram. 10Eghuteuna keha tothoghei soldia na ne vahini mae Abisae thabusigna mae Joab te mala nodi komanda na. Mae Abisae ne lilisei soldia ka vido te namo ka hatimare mae Amon. 11Aonu mae Joab ne cheke eghu ka mae thabusigna na, “Jame te filoni iagho te nheta ulu ghau iara mae Aram igre na, iagho mei togho ghau iara. 12Iagho thosei mhaghu! Iagho magra heta mala fakarhidi noda naiknora, nei nogna namono God ra. LORD ginauna eni unha te magnahagheni mana na.”

13Aonu mae Joab baludi nogna soldiare tugha haghe na magra heta ka soldia di Aram, nu mae soldia di Aram igre ne kafe rikha kolho. 14Eghuteuna kate filoni mae soldia di Amon igre te kafe rikha mare na, mare jaola ne rikhani mae Abisae ne tei ruma ka nodi namono biꞌo na. Aonu mae Joab ne theome magra ka armi gna Amon na neke pulo Jerusalem.

15Kate filoni armi gna Aram igne te diꞌa soru nodi ka armi gna Israel igne na, mare ne kilo fodu nodi soldiare ne eni haghe kaisei armi biꞌo. 16Eghuteuna king Hadadesa ne fatei cheke ne kilo meidi soldia te gnafa Aram te au ke kasa Khoꞌu biꞌo Iufretis. Aonu mare ne kafe mei ka namono Helam. Mae Sobak, nogna komanda king Hadadesa igne ne batudi mare.

17Kate nomhini igne, king Devet ne kilo fodudi nogna soldiare ne kafe mei. Aonu mana batudi mare ne tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan ne tei Helam. Ka vido igne armi gna Aram igne tarabanahi, mare mei ne thafoni nogna armi mae Devet igne. 18Nu armi gna Israel igne ne ngolhi fapulodi mare. Ka narane igne, nogna armi mae Devet igne ne aknu falehe fitu gobi soldia gna Aram te saghe ka chariot, eghuteuna fati thogha soldia te saghe ka hose. Eghuteuna mare jaola ne faleheni mae Sobak, nodi komanda maedi Aram. 19Kate filoni igne, hatimare mae king te loku ke parigna King Hadadesa igre mei ne kubae ka mae Israel ne au ke paridi mare.

Eghuteuna maedi Aram igre ne mhaghu nodi fara eigna te toghodi naiknogna Amon.

11

King Devet ghe Batseba

1Ke leghudi narane te reka nei nakhete bi’o teu igre, mae king igre mare tangomana te tei ka magra na. Aonu mae Devet kuruni mae Joab baludi hatimare mae komanda ka armi gna Israel mala tei magra ka armi gna Amon. Mare ne thofno goigoni ni fara armi gna Amon. Mare tei ne magra ka namono Raba, namono biꞌo lahu ka kantri Amon. Nu mae Devet theome tei ne au neu kolho Jerusalem.

2Kaisei narane, fei grafi, mae Devet dofra haghe ne tei faghaghafa ke tagru suga. Eghuteuna, kate au teu mana ke tagru suga na, mana ne filo teini kaisei gaꞌase apu neu. Gaꞌase igne thono famane fara. 3Aonu mana kuruni kaisei nogna mae gloku ne tei ghusnani nanghagna gaꞌase igne. Nogna mae gloku mana igne pulo ne cheke eghu ka mana, “Thau igne nanghagna na, Batseba thugna mae Eliam, khetogna mae Uraea, maegna Hit.” 4Ka narane igne, nhigra khafa, aonu naꞌa ne apu mala klino ke ulugna LORD. Naꞌa eni igne leghuni nogna vetula mae Moses. Mae Devet kurudi nogna mae glokure ne tei hatani Batseba. Aonu mare hata ne mei ka mae Devet gaꞌase igne, mae Devet ne thuru balugna Batseba. Ke leghugna te thuru balugna mae Devet na, Batseba neke pulo ka nogna suga na. 5Nu ke leghudi igre Batseba haimini te au thugna na ne fatei cheke ka mae Devet.

6Mae Devet laseni igne ne fatei cheke igre ka mae Joab, “Iara magnahaghei nigho iagho te kuru meini mae Uraea mala mei filo ghau iara.” Aonu mae Joab ne leghuni unha te chekeni mana igne ne kuru fapuloni mana ka mae Devet. 7Kate thoke mei mae Uraea na, mae Devet ne ghusna eghu ka mana, “Faꞌunhau mae Joab baludi mae soldiara? Mare keliu kolho ba theo? Faꞌunhau magra na?” 8Mae Devet ne cheke eghu ka mae Uraea, “Thofno keli fara, gognarona iagho tei ka sugamu na mala apu nei gnafa eghu.” Aonu mae Uraea jifla ne tei, eghuteuna king ne fatei kaisei namha ka nogna suga mana na. 9Nu mae Uraea ne theome tei ka nogna suga na. Mana thuru baludi mae te reireghi gna nogna suga biꞌo mae king na. 10Kate nomhini mae Devet te theome tei mae Uraea ka nogna suga na, mana ne cheke eghu ka mae Uraea, “Iagho raugha farahi te jifla kokoni sugamu na. Naugna unha sagho te theome tei ka sugamu na gnea?”

11Nu mae Uraea ne cheke eghu, “Mae soldiadi Israel nei Juda teura mare au ka magra. Eghuteuna Bokis Blahi ia jaola au baludi mare. Mae Joab nogu mae komanda iara ia jaola au baludi nogna mae biꞌore au kolho ke lamnadi nodi suga tapuale re ke kosigna vido mala magra na. Eghume theome keli jame kaisei iara kolho te tei ka sugagu na te ima, koꞌu nei thuru balugna khetogu na teuna. Tutuani fara, te chekeni iara ka iagho na, iara theome tangomana te eni nafnata puhi igne na!”

12Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Uve, iagho au ngala ka vido igne gognarona. Nathuꞌu, iara ginauna kuru fapulo nigho iagho.” Aonu mana ne au neu Jerusalem narane tuana ne ghilei posa ka keha narane na. 13Ka narane igne, mae Devet ne kiloni mana mala tei ima rafi balugna. Mae Devet fakoꞌuni mae Uraea. Mae Uraea koꞌu ne salaꞌui fara. Nu ka bongi igne mae Uraea ne theome tei ka nogna suga na, nu mana tei ne thuru baludi mae mala reireghi nogna suga biꞌo mae king.

14Ka keha narane na, mae Devet ne rioriso kaisei letas ka mae Joab ne tusu lao ka mae Uraea mala hata tei mana. 15Igre cheke teke rioriso mae Devet ka letas igne na, “Kate tei ghotilo ka magra na, iagho lisei faꞌuluni mae Uraea ka vido aheva te brana fara magra na. Eghuteuna ghotilo ke suaraghi fapulo katha ke leghugna mana, lisa lao mae igne ka mae naokare mala aknu faleheni mana.”

16Ka narane igne, mae Joab ne tutu fakeli nogna armi na ne kegra faligohoni mare namono biꞌo Raba. Aonu mae Joab ne lisa faꞌuluni mae Uraea ka vido aheva te mei faheta mae naokare. 17Eghuteuna kate jifla mei soldia gna namono biꞌo Raba igne te mei magra ka mae Joab balugna nogna armi na, keha nogna soldia mae Devet igre ne lehe. Eghuteuna mae Uraea jaola ne lehe baludi mare.

18Ke leghugna igne, mae Joab ne fatei nonomho ka mae Devet eigna magra igne. 19Mae Joab ne cheke eghu ka mae ihei te hatagna te tei nonomho igne, “Iagho tei toutonu ranghini king unha te eni ka magra igne. 20Glahu te diꞌatagna mana te ghusna eghu ka iagho na, ‘Naugna unha si ghotilo te tei namo fara ka namono na te magra ka mare gnea? Ba, theome laseni si ghotilo te au teu mare kligna ka gringni thinagna namono na te fadi jata ghami mare gnea? 21Theome ghathoni si ghotilo teke lehe mae Abimelek, thugna mae Gidion tifa ia? Kaisei gaꞌase au neku kligna ka gringni thinagna namono biꞌo Tebes neke fada faleheni mana ka thina mala ei wit ia. Ba, naugna unha si ghotilo te tei namo fara ka gringni thinagna namono biꞌo na gnea?’ Glahu jame te cheke faheta eghu king ka iagho na. Iagho ginauna cheke eghu ka mana, ‘Nou soldia iagho mae Uraea ia jaola ne lehe.’ ”

22Aonu mae te hata nonomho igne jifla ne tei ka mae Devet ne toutonu ka mana gobigna lepo teke chekedi mae Joab ka mana ra. 23-24Mana ne cheke eghu ka mae Devet, “Nomi naoka ghehati re mare heta fara, mare jifla mei ne magra ka ghehati ka vido aheva te theo gaju tagna na. Nu ghehati huta fapulodi ka baragna namono na. Eghuteuna mae te au kligna ka baragna namono na ne fadi ghami ghehati ka jata. Eghume keha nou soldia iaghora ne lehe, nei nou mae soldia iagho mae Uraea ia jaola ne lehe.”

25Aonu mae Devet nomhini igne ne cheke eghu ka mana, “Iagho ke figri ka mae Joab mala tusu lao ka mana cheke igne mala tako hagheni nagnafagna mana na, ‘Joab, iagho thosei diꞌanagnafa eigna igne, naugna tahati theome laseni ihei nate lehe ka magra na. Iagho magra hetau ghilei hata namono biꞌo tuana.’ ”

26Kate nomhini Batseba te lehe khetogna na ka magra igne, naꞌa diꞌanagnafa ne tanhini mae Uraea. 27Eghuteuna kate gnafa nogna narane diꞌanagnafa Batseba na, mae Devet ne fatei cheke ka naꞌa mala mei au ka nogna suga na. Mae Devet ne tolaghi ka Batseba ne au kaisei thugna nalhaꞌu. Nu LORD ne theome magnahagheni unha te eni mae Devet igne.

12

Profet Natan ne cheke faheta ka mae Devet

1LORD kuruni profet Natan ne tei ka mae Devet. Mae Natan tei ka mana ne cheke eghu, “Fanomho ka thoutonu igne! Phiamae au ka kaisei namono. Kaisei mae dedei, eghuteuna keha mae na kuma. 2Mae te dedei igne au nogna kmana buluka nei sipu. 3Nu mae te kuma igne, mana au kaisei nogna sua sipu gaꞌasegna kolho. Mana foli sipu igne ne tathaji fakeli. Eghuteuna sipu igne au ka nogna suga na ne ghilei biꞌo haghe baludi thugnare. Leuleghu fata na mana tufa ghegna ganore ka sipu igne, eghuteuna sipu igne koꞌu ka nogna kapu mana na. Eghuteuna mae te kuma igne bebeꞌe koba sua sipu igne jateula kaisei thugna gaꞌase eghu.

4“Aonu kaisei narane, kaisei mae ne posa mei ka sugagna mae te dedei na. Nu mae te dedei igne ne theome magnahaghei te falelehe kaisei nogna buluka, ba sipu te mala ghamu mae kheragna te mei ka mana igne. Aonu mana tei ne hata nogna sua sipu mae te kuma na ne aknu falehe. Aonu mana kuki sua sipu igne ne ghamu mae kheragna te mei ka nogna suga na.”

5Kate nomhini thoutonu igne, mae Devet ne thono diꞌatagna fara ka mae te dedei igne. Aonu mana ne cheke eghu ka mae Natan, “Ka nanghagna LORD, iara cheke kate tutuani fara ka iagho, mae dedei te eni igne nabagna te lehe. 6Glepo te eni mana igne thono diꞌa fara, naugna mana ne theome kokhoni ni mae te kuma igne. Mana ginauna tusu lao fati sipu ka mae te kuma igne ke tughugna nogna sipu teke hata mana tuana.”

7Aonu, mae Natan ne cheke eghu ka mae Devet, “Iagho ngala mae te dedei igne! Eghume, LORD noda God tahati maeda Israel igne ne cheke eghu ka iagho, ‘Iara neke vahi nigho iagho mala king gna Israel, eghuteuna iara neke theome snakreni mae Sol mala falehe nigho iagho. 8Eghuteuna iara jaola neke tusu ari ka iagho nogna suga, nei khetogna teku mae Sol ra. Eghuteuna vahi nigho iagho mala nodi king mae Israel nei Juda. Eghuteuna jame te theome naba glepo igre na, iara ginauna tusu ari kmana glepo ka iagho. 9Naugna unha sagho te tirouni fara chekegna LORD gnea? Naugna unha sagho te eni puhi te diꞌa ignea? Eigna iagho neke snakreni mae Uraea ka mae soldia di Amon igre neke faleheni mana neke blau khetogna mana na! 10Iagho tirou ghau iara neke blau khetogna mae Uraea na. Eghume, keha naikno nate karha mei ka vikemu iagho re ginauna lehe ka magra.’

11“Iara ginauna vahini kaisei mae ka tharaknamu iagho themu igne mala eni kaisei puhi biꞌo ranghi nigho iagho. Iagho ginauna filoni puhi biꞌo igne kate hata iara khetomu iagho igre mala tusu lao ka mae ihei te namhani fara iagho na. Eghuteuna mae igne ginauna thuru baludi khetomu iagho are fari hotei narane ka vido te snagla. 12Iagho eni puhi te diꞌa na ka vido te poru, nu iara ginauna na chekeni mae ihei te namhani fara iagho igne mala eni puhi te diꞌa na ka vido te snagla, eghuteuna naikno te gnafa Israel igre ginauna kafe filo tathadi.”

13Mae Devet nomhini igne ne cheke eghu, “Iara la thofno tapla jafra ke ulugna LORD.”

Mae Natan ne cheke eghu ka mana, “LORD ginauna hata fadelei nakhibo teke eni iagho igne. Eghuteuna iagho na theome lehe eigna nakhibo igne. 14Nu puhimu iagho te diꞌa igne naoka ranghini LORD nei theome ghatho tahuni mana. Naugna igne thumu iagho te karha ka Batseba igne ginauna lehe.”

Thugna nalhaꞌu mae Devet na Lehe

15Ke leghugna teke pulo mae Natan ka nogna suga na, LORD ne eni thugna mae King Devet teke karha ka Batseba khetogna mae Uraea igne ne thono fogra fara. 16Aonu mae Devet ne tarai ka LORD mala ke keli fapulo thugna na. Mana ne theome ghamu ba koꞌu, eghuteuna leuleghu bongi na mana ruma ka nogna suga na ne thuru pari ka glose na. 17Goro mae biꞌo te au ka suga mana na, mare mei fariu riu fakegra hagheni mana, nu mana ne tirogna fara. Eghuteuna mana jaola ne tirogna te ghamu baludi mare na.

18Ke leghudi fafitu narane te fogra mae sitei na igre, mae sitei igne ne lehe. Nu goro mae biꞌo te loku ranghini mae Devet igre ne mhaghu nodi fara te tei cheke ka mana tela lehehi thugna mana na. Aonu mare ne cheke eghu fari thedi, “Kani theome lehe teku mae sua igne tahati neke cheke ka mana, nu mana neke theome fanomho ka noda cheke tahatire. Eghume, gognarona tahati theome tangomana te tei cheke ka mana eigna tela lehehi thugna mana na. Na eghunu fadiꞌani mana thegna eghu.”

19Aonu kate laseni mae Devet te cheke faꞌikoi teu mare fari thedi na, mana lasenihi tela lehehi mae thugna na. Aonu mana ne ghusna eghu ka mare, “Mae sua na lehehi, ba?”

Mare ne cheke eghu, “Uve, mana la lehehi.”

20Mae Devet nomhini igne ne kegra haghe ka glose na ne tei apu. Aonu mana ghiha sedi ka thinigna na, pore fakeli khaklagnare, eghuteuna tughu pohe majaghani. Aonu mana tei ne tarai ka nogna suga tapuale LORD na. Kate pulo mei ka nogna suga na, mana ne tore gano ka nogna mae glokure, aonu mare hata ne mei gano ne ima mana.

21Nogna mae gloku manare filoni igne ne cheke eghu ka mana, “Ghehati theome laseni unha puhi te eni iagho igne. Kani karha teku mae sitei na, iagho neke diꞌanagnafa, tanhi nei theome ghamu neku. Nu kate lehe mae sitei na, iagho kegra haghe kela ima gheu!”

22Aonu mae Devet ne cheke eghu, “Tutuani, kani karha teku mana na iara neke diꞌanagnafa nei theome ghamu neku. Naugna te ghathoni iara na jau LORD ginauna kokhoni ghau iara na fakarhini thugu na neku sia. 23Nu gognarona mana la lehehi, naugna unha gne te mala theome ghamuni iara na? Iara theome tangomana teke fakarha fapuloni mana na? Theo. Kaisei narane, iara ginauna na jaola tei ka vido aheva te tei mana na. Nu mana theome tangomana na teke pulo mei ka iara na.”

Mae Solomon ne karha ka Batseba

24Ke leghugna te lehe mae sitei na, mae Devet ne fakeli nagnafani Batseba khetogna na. Mana ne thuru fodu balugna Batseba, eghuteuna Batseba bukla ne karha kaisei thugna nalhaꞌu. Aonu mae Devet ne kiloni mae sitei igne Solomon. Eghuteuna LORD ne namhani fara mae sitei igne. 25Aonu LORD ne kuruni mae Natan ne tei ka mae Devet mala kiloni mae sitei igne, Jedidaea, naugna gaoghathogna Jedidaea teu igne, LORD namhani fara mana.

Mae Devet ne uluni namono Raba

26Ka narane tuare, Joab nei nogna armi na eghu ne magra heta ka armi gna namono Raba, namono biꞌo lahu ka kantri Amon. Aonu mana ne ulunihi nogna vido keli te mala poru mae king na. 27Aonu mae Joab kurudi keha mae ne tei ka mae Devet, mala cheke eghu ka mana, “Iara gognarona magrau Raba, eghuteuna iara la hatahi vido aheva te mala tei toho khoꞌu mare na. 28Eghume iagho faghose hata mei keha soldia te au teu Israel ra mala mei magri hatini namono biꞌo igne. Jame te theo iagho na, iara ginauna uluni namono igne, eghuteuna mare ginauna kiloni namono igne ka nanghagu iara.”

29Aonu mae Devet ne kilodi nogna soldia re, eghuteuna mare tei magra ne uluni namono biꞌo Raba. 30Ka namono igne au kaisei mumuju god nanghagna na Milkom. Ka phaꞌugna mumuju igne, mare lilisei kaisei khepi nafnakno teke hohoro ka gol nei famane thina, eghuteuna tahugna khepi nafnakno igne thokeni tolufulu fati kilo. King Devet ne hata khepi nafnakno igne ne nhaꞌa lao ka phaꞌugna na. Eghuteuna mana jaola ne hata keha famane glepo ka namono igne. 31Eghuteuna mana ne hata naikno gna namono igne mala loku jateula naikno sneka eghu ka thua nafnata gloku fateote’o. Kehare mala loku ka saw nei nhirama mala kato thaba nei thina, keha ka mare mala horo brik. Mae Devet edi thua nafnata gloku igre ka naikno te au ka namono te gnafa ka kantri Amon. Ke leghudi igre, mae Devet baludi nogna soldiare neke figri Jerusalem.

13

Mae Amnon ne tapla jafra ka Tama

1Mae Absalom kaisei thugna mae King Devet, mana au kaisei famane gregagna te theome tolaghi teu, nanghagna na Tama. Eghuteuna keha thugna mana na nanghagna na mae Amnon, mae Amnon gne thono magnahagheni fara Tama.

2Nu theo kaisei mae te thuru teu balugna Tama. Aonu mae Amnon ghathoni fara Tama ne ghilei fogra. Naugna mana theo kaisei vido narane te snagla te mala lao namo te haboni Tama na.

3Nu mae Amnon au kaisei mae kheragna fofodu, nanghagna na, mae Jonadab. Mae igne thugna mae Simea thabusigna mae Devet. 4Aonu mae Jonadab ne cheke eghu ka mana, “Thabusigna! Iagho thugna king. Naugna unha sagho te au diꞌanagnafa te theome gleale’a leuleghu narane gnea?”

Mae Amnon ne cheke eghu ka mana, “Iara magnahagheni fara Tama greghagna mae Absalom igne.”

5Aonu mae Jonadab ne cheke eghu ka mae Amnon, “Fogra chaghi sagho tei thuru ka nou sape na. Eghuteuna kate mei te filo nigho mae kmamu na, iagho ginauna cheke eghu ka mana, ‘Chekeni greghagu Tama mala hata ghegu gano mei. Iara magnahagheni Tama te mei tarabana gano agne mala filoni iara. Eghuteuna naꞌa thegna nate faghamu ghau iara na.’ ”

6Aonu mae Amnon leghuni nogna cheke mae Jonadab igne ne fogra chaichaghi ne tei thuru ka sape na. Kate mei king te filoni mana na, mana ne cheke eghu ka king, “Iagho chekeni greghagu iara Tama mala hata mei keha bret ka iara agne mala filoni naꞌa. Eghuteuna naꞌa thegna te mala faghamu ghau iara na.”

7Ka narane igne, Tama gne au ka nogna suga biꞌo king. Eghuteuna mae Devet ne cheke eghu ka Tama, “Iagho tei ka sugagna thabusimu Amnon mala gahu ka ghegna gano mana.” 8Aonu Tama tei ne filoni mae Amnon te thuru teu ka sape na. Eghuteuna Tama ne gahu bret ka vido aheva te filo teu ka naꞌa mae Amnon gne. 9Kate muita te brana teu bret igre, naꞌa hata ne tei ka mae Amnon mala ghamu mana. Nu mana tirogna ne cheke eghu, “Iagho chekedi mae gloku ra mala kafe tei kosi.”

Aonu mare ne kafe jifla ne tei kosi. 10Mae Amnon ne cheke eghu ka Tama, “Iagho hata mei bret ra agne mala faghamu ghau iara.” Aonu Tama hata ne tei lamna bret igre ka chogho aheva te thuru teu mana na. 11Nu kate mei namo Tama baludi bret igre ka mana na, mana loku famaku ka Tama ne cheke eghu, “Greghaguo! Iagho mei thuru balugu iara!”

12Nu Tama tirogna ne cheke eghu, “Theo, iagho thosei huhuru ghau iara te mala eni puhi te diꞌa na! Tahati naiknoda Israel aro theome tangomana te eni nafnata puhi igne! 13Jame te eni iagho puhi igne ka iara na, iara ginauna mamaja nogu fara na theome tangomana nate nonolo ke uludi naiknore. Eghuteuna naikno te gnafa re ginauna na jaola cheke fadiꞌa nigho iagho. Te keli na iagho kulu tore ka king. Mana ginauna theome lhoti nigho iagho te mala tolaghi ka iara na.” 14Nu mae Amnon ne theome fanomho ka Tama. Mae Amnon heta ghegna fara ne korho soruni Tama ne eni puhi te diꞌa na ka naꞌa.

15Kani theome eni teku puhi te diꞌa na, mana magnahagheni fara nei namhani fara eghu Tama. Nu kate eni te gnafa puhi te diꞌa na, mana ne thono tirognani fara Tama. Uve, mae Amnon thono tirognani fara Tama ka gaoghathogna na, ne cheke eghu ka naꞌa, “Iagho kegra haghe tei nou!”

16Nu Tama tanhi ne cheke eghu ka mana, “Theo! Jame te kuru tei ghau iara iagho gognarona, tuana ginauna kaisei najafra biꞌo fara uluni najafra teke eni iagho ka iara igne!”

Nu mae Amnon ne tirogna fanomho ka nogna cheke Tama igne. 17Aonu mana ne ehani nogna mae gloku na ne cheke eghu ka mana, “Iagho hata tei gaꞌase igne delei, iara theome magnahaghei te filoni naꞌa agne! Iagho hata tei gaꞌase igne kosi, nu bobotho iagho grengatha na eghu!” 18Aonu mae igne hata fajiflani naꞌa kosi ne bobotho grengatha na. Ka narane igne, Tama pipichi kaisei famane pohe te mala pipichi kate tolaghi thugna gaꞌase king na. 19Fagaglanagna nogna diꞌanagnafa na, naꞌa ne ghiha nakrofu ka phaꞌugna na ne rerheku nogna famane pohe na. Aonu naꞌa ne loku fafru tathagnare ne tanhi fabiꞌo ne tei.

20Kate filoni mae Absalom gregagna te tanhi te tei na, mana ne ghusna eghu ka naꞌa, “Ne faꞌunha nigho mae thabusimu Amnon? Mana ne huhuru nigho ne thuru balugna mana? Mae tuana mae thabusida tapa, eghume iagho au kmu.” Aonu Tama tei ne au ka sugagna mae Absalom, thabusigna na. Nu naꞌa ne thofno diꞌanagnafa gna fara ne au sopa thegna ka vido igne.

21Mae Devet nomhini puhi te eni mae Amnon igne ne thofno diꞌatagna fara. 22Eghuteuna mae Absalom jaola ne diꞌatagna fara ka mae Amnon, nei theome cheke fabrahu ka mana. Naugna mae Amnon ne eni puhi te diꞌa na ka greghagna na. Aonu mae Absalom ne theome magnahaghei te filoni tathagna mae Amnon.

Mae Absalom ne faleheni mae Amnon

23Phei finogha ke leghugna igne, nogna mae gloku mae Absalom igre ne kuchi khakladi nogna sipu manare ka namono Balhaso, rhegna namono Efrem. Eghuteuna mae Absalom ne kilodi thugna te gnafa mae king re mala mei ghamu ka nogna gaghamu na. 24Aonu mana tei ne filoni king Devet ne cheke eghu, “Mama, nogu mae gloku iara gre gognarona loku ka kuchidi nogu sipu iara ra. Kate gnafa mare gloku na, tahati na ghamu balu glealeꞌa. Iara magnahaghei nigho iagho te mei baludi goro mae thabusigu iara ra. Eghuteuna nou tothoghei mae nafnakno iagho ra eghu mala kafe mei ka nogu gaghamu iara igne.”

25Aonu king ne cheke eghu, “Theo thuguo. Jame te kafe ari ghehati te gnafa na, iagho ginauna gloku biꞌo fara.” Nu mae Absalom ne thono heta ghegna fara. Eghuteuna king jaola ne heta ghegna fara ne tirogna tei ka gaghamu igne. Aonu king ne cheke eghu, “Absalom, iagho tangomana te tei gognarona.”

26Nu mae Absalom ne cheke eghu, “Keliu kolhu, nu iara magnahaghe nigho iagho te snakreni mae thabusigu iara mae Amnon mala mei.” Eghuteuna king ne cheke eghu, “Naugna unha sagho te magnahaghei mei mae Amnon gnea?” 27Nu mae Absalom ne toreni fara king ne ghilei snakreni mae Amnon baludi keha thugna King Devet re ne tei ka mae Absalom.

28Mae Absalom ne cheke eghu ka nogna mae glokure, “Kate ghamu teu tahati na, ghotilo filo fakelini mae Amnon. Kate filoni ghotilo te koꞌu te salaꞌui mana na, iara na eni kaisei fagaglana ka ghotilo. Eghuteuna ghotilo tei mala faleheni mana. Ghotilo thosei nanga nomi. Naugna iara te cheke ghami ghotilo te mala faleheni mana na. Eghume ghotilo famamhaku nagnafami re mala thosei mhaghu!” 29Aonu nogna mae gloku mae Absalom igre ne eni unha te chekeni mana na ne faleheni mae Amnon. Eghuteuna keha thugna mae king re kegra haghe ne saghe ka nodi dongki re ne kafe rikha.

30Ke leghugna tela teihi mare na, kaisei mae chari ne tei cheke eghu ka king, “Mae Absalom la kafe aknu falehe mae thumu iagho ra, theo kaisei te karha na.” 31King Devet nomhini igne ne diꞌanagnafa gna fara ne rerheku nogna pohe na ne thuru pari ka glose na. Eghuteuna nogna mae biꞌo manare jaola ne diꞌanagnafa ne rerheku nodi pohere.

32Nu mae Jonadab, thugna mae Simea, thabusigna mae king igne ne cheke eghu, “King, iagho thosei fatutuani ni cheke igne. Kaisei mae Amnon kolho te lehe na. Mae Absalom kaisei gaoghatho kolho ne faleheni mae Amnon, naugna mana neke eni puhi te diꞌa na ka Tama, gregagna na. 33King, thosei fatutuanini thoutonu te nomhini iagho la kafe lehe mae thumu re teu igne! Kaisei mae Amnon kolho.”

34Katha vido ke leghugna igne, mae Absalom ne rikha.

Aonu kaisei mae te mala reireghi namono na ne filodi kmana mae te mei ka nabrou te funu Horonaem igne. Aonu mana tei ne filoni king ne toutonu ka mana eidi mae igre.

35Mae Jonadab ne cheke eghu ka king, “Eghume mae thumu iagho ra kela pulo mei jateu teke chekeni iara ginei ia eghu.”

36Kate cheke te gnafa mana igne, thugna king igre posa mei ne tanhi. Eghuteuna king baludi nogna mae biꞌore jaola ne kafe tanhi fabiꞌo.

37Mae Absalom rikha ne tei au balugna king Talmae, thugna mae Amihud, mae king gna Gesua. Nu king Devet ne tanhi fabrahu, eigna mae Amnon.

38Mae Absalom tei ne au Gesua thilo finogha. 39Eghuteuna kate gnafa nogna diꞌanagnafa eigna mae Amnon na, mae Devet magnahaghei fara teke filoni mae Absalom.

14

Mae Joab hironi kaisei nabrou mala ke pulo mei mae Absalom

1Aonu mae Joab laseni mae king Devet te magnahaghei filoni mae thugna, Absalom. 2Aonu mana ne fatei cheke ka namono Tekoa mala hata mei kaisei naikno biꞌo. Naikno biꞌo igne fnakno fara eigna naꞌa autagna keha famane gaoghatho te keli. Kate posa mei naikno biꞌo igne, mae Joab ne cheke eghu ka naꞌa, “Iara magnahaghei nigho iagho te jateula te diꞌanagnafa nei tanhi teu iagho ka kaisei naikno te lehe ia eghu. Iagho ginauna pipichi pohe mala giugilu ra, eghuteuna iagho thosei ghiha oel ka khaklamu nei thinimu teu are. Iagho mala jateula gaꞌase te tanhi kmana narane eigna kaisei naikno te lehe ia eghu. 3Aonu iagho tei filoni king mala toutonu ka mana u thoutonu nate toutonu ari iara ka iagho igne!” Aonu, mae Joab ne funu toutonu ka naꞌa u thoutonu te mala toutonu naꞌa ka mae king na.

4Naikno igne tei ne filoni mae king. Aonu naꞌa pogho soru pari ke ulugna king ne fafnaknoni mana. Eghuteuna naꞌa ne cheke eghu, “King, iara magnahaghei nigho iagho te togho ghau iara.”

5King ne cheke eghu, “Unha puhi sia?”

Aonu naikno biꞌo igne ne cheke eghu ka mana, “Uve, khetogu iara na la lehehi, eghuteuna iara gognarona kaisei naikno glehe kokoi kolho. 6Tifa na, iara neke au phei thugu nalhaꞌu. Kaisei narane, phei thugu iara igre neke tei loku ka nagare. Jare repa ne fapholai fari thedi eigna kaisei glepo ne ghilei magra. Eghuteuna naugna te theo kaisei naikno jare te mala toghodire ne lehe keha na. 7Eghuteuna gognarona, vikegu iara re diꞌatadi fara ne cheke ka iara mala snakreni ia keha mae te karha teu igne mala aknu falehe. Naugna mana neke faleheni mae thabusigna thegna na. Nu mare jame magnahaghei te faleheni mana mala ke hata nomi glose ghehati na. Jame te eni mare igne na, iara ginauna theo kaisei thugu, eghuteuna khetogu iara na ginauna theo kaisei na teke tughuni nanghagna mana na.”

8Aonu king nomhini cheke igne, ne cheke eghu ka naꞌa, “Thosei nanga nou fara, iagho ke pulo ka sugamu na. Iara ginauna fadoglini puhi igne ka iagho.”

9Nu naikno biꞌogna Tekoa igne ne cheke eghu, “King, snakreni sagho fathoro igne mala soru ke klignagu iara, nei vikedi kmagu iara ra eghu. Eghuteuna iagho nei vikemu iagho teu ra theo kaisei naikno nate chekeni ghotilo na au papara tagna teuna.”

10Nu king ne cheke eghu, “Jame ihei te magnahaghei goigoni nigho iagho eigna glepo igne teuna, iagho ginauna hata mei mae tuana ka iara. Eghuteuna mae tuana ginauna theome tangomana nate goigoni nigho iagho na.”

11Nu naikno biꞌo igne ne cheke eghu, “King, iara magnahaghei nigho iagho te cheke faheta ka nanghagna God, nou LORD mala thosei faleheni keha thugu iara na. Tutuani, ka noda vetula tahati na, vikegu iara igre tangomana te faleheni thugu iara na mala ke tughu fapulo najafra teke eni mana na. Nu iagho thosei snakreni igne mala faleheni mare thugu iara na.”

Aonu king ne cheke eghu, “Ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, iara cheke kate tutuani ka iagho, theo ihei nga nate habo lao te faleheni thumu iagho na.”

12Naikno biꞌo igne ne cheke eghu, “King, nogu funei, snakre ghau mala chekeni iara kaisei glepo ka iagho.”

Eghuteuna king ne cheke eghu, “Cheke sagho.”

13Aonu naikno biꞌo igne ne cheke eghu, “Naugna unha sagho te eni nafnata puhi te diꞌa igne ka tathadi nogna naikno God igrea? Iagho khi fajiflani kaisei thumu, eghuteuna iagho theome snakreni mana teke pulo mei agne na! Eghume, ka nou cheke iagho te edi ka iara igre, iagho khogla fate nigho themu kolho.” 14Tahati te gnafa na, tahati ginauna lehe. Eghuteuna gleheda tahati na jateula khoꞌu te thofa soru ka glose na ia kolho, eghuteuna theome tangomana kaisei naikno na teke hata fapulogna na tuia eghu. Nu God na theome tangomana te hata fadelei nakarhagna naikno na. Theo. Mana ginauna hironi kaisei nabrou eigna ihei te au khaba ka mana na mala ke pulo mei.

15“King, naiknore magnahaghei te goigoni ghau iara, eghume iara mhaghu nogu ne mei ka iagho. Te ghathoni iara na, jame te tore nigho iara na, iagho ginauna hironi kaisei nabrou te mala togho ghau iara na. 16Te ghathoni iara na, iagho ginauna theome snakreni mae igne mala goigoni ghami ghepa thugu iara igne. Jame te eghu na, ghepa ginauna theome hata unha teke tusu mei God ka ghepa na.

17“Eghuteuna iara jaola laseni, nou nhaꞌa cheke iagho igne ginauna togho ghau iara mala au fakeli nogu iara, naugna iagho funei. Iagho jateula nogna engel God eghu. Iagho tangomana te filo glanidi unha glepo te diꞌa nei unha glepo te keli teu igre. Eigna LORD, nou God te au balumu.”

18King Devet ne cheke eghu ka naꞌa, “Iara ginauna ghusna nigho iagho, eghuteuna iagho thosei poruni ka iara cheke tughugna na.”

Eghuteuna naikno biꞌo igne ne cheke eghu, “Nogu funei, ghusna sagho.”

19Aonu king ne cheke eghu, “Ba? Mae Joab teke cheke nigho iagho te mala mei chekedi iagho glepo igre?”

Naikno biꞌo igne ne cheke eghu, “Nogu funei, iara thofno cheke kate tutuani. Iagho lalase fara, eghuteuna theo kaisei naikno te poruni kaisei glepo ka iagho na. Uve, tutuani fara, mae Joab nou mae gloku iagho ia neke edi cheke igre ka iara. 20Mae Joab theome fiti eni igne. Theo. Mana eni igne mala fadoglini puhi teke eni mae Absalom igne kolho. Nogu funei, iagho jateula engel nogna God te lasedi gobigna lepo te edi ka kantri igne ra eghu.”

21Ke leghu na, king ne cheke eghu ka mae Joab, “Keliu kolho, iara ginauna eni unha teke nhaꞌa chekenihi iara ia. Iagho tei hata fapuloni mae Absalom.”

22Mae Joab nomhini igne ne pogho soru pari ne cheke fakelini mae king. Mana ne cheke eghu, “Nogu funei, God fablahi nigho. Gognarona iara lase nigho iagho mae king, iagho keli tamu ka iara, naugna iagho ne eni unha te toreni iara na.”

23Aonu mae Joab kegra haghe ne tei Gesu neke hata fapuloni mae Absalom Jerusalem. 24Nu king ne cheke eghu, “Mae Absalom gne ginauna na theome mei au ka nogu suga iara igne. Iara theome magnahaghei te filodi tathagna nei foflogna teu manare.” Aonu mae Absalom pulo mei neke au kolho ka nogna suga na, eghuteuna mana ne theome tei filoni king.

Mae Devet ne atha fadelei nakhibogna mae Absalom

25Mae Absalom gne kaisei mae famane tutuani fara, eghuteuna theo kaisei glafi te au ka thinigna mana na. Theo kaisei maegna Israel te famane jateula mae Absalom teuna. Eghuteuna naikno te gnafa Israel igre keli tadi fara kate filoni mana na. 26Khaklagna manare brahu fara, eghuteuna mana kaisei fata kuchi kolho kaisei finogha. Eghuteuna kate kuchi mana na, tahudi khaklagna mana igre thokeni phei kilo gram ka nogna skel mae king.

27Mae Absalom au thilo thugna nalhaꞌu nei kaisei thugna gaꞌase. Nanghagna gaꞌase igne, Tama. Naꞌa kaisei famane gaꞌase fara.

28Mae Absalom ne au phei finogha Jerusalem. Nu ke lamnadi phei finogha igre mana theome tei filoni king. 29Aonu mae Absalom ne kiloni mae Joab mala tei filoni mana, naugna mana magnahaghei te kuruni mae Joab mala tei ka mae king, nu mae Joab ne tirogna tei. Aonu mana neke fapea kiloni mae Joab, nu mae Joab jaola ne tirogna tei filoni mae Absalom. 30Aonu mae Absalom ne cheke eghu ka nogna mae glokure, “Ghotilo lasenihi nogna nagare mae Joab te au rhegna nogu nagare iara ia. Ghotilo tei gnubra rais bali te kotu ka nagare tuana.” Aonu nogna mae gloku mana igre tei ne gnubra nagare igne.

31Kate eni igne, mae Joab ne tei ka sugagna mae Absalom na ne cheke eghu ka mana, “Naugna unha si nou mae gloku iagho igre te tei gnubra nogu nagare iara ia?”

32Mae Absalom ne cheke eghu ka mana, “Iara phei fata faꞌari cheke ka iagho, nu iagho tirou mei filo ghau iara. Iara magnahaghei nigho iagho te tei cheke ka king nogu cheke iara igre, ‘Naugna unha sagho te hata fajifla ghau iara Gesu teke pulo mei iara agne gnea? Jame te keli na iara au teku kolho jare.’ Iara magnahaghei nigho iagho te togho ghau iara mala tei filoni mana. Jame te tapla jafra iara ka nakhibo na, mana tangomana te falehe ghau iara.”

33Aonu mae Joab tei ne filoni mae king ne chekedi ka mana unha te chekedi mae Absalom igre. Ke leghugna igne, king ne kiloni mae Absalom ne tei filoni mana. Mae Absalom tei ne pogho soru pari ke ulugna king, aonu kate kegra haghe mana na, king ne gnanghoni mana.

15

Mae Absalom ne theome magnahagheni King Devet

1Ke leghugna igne, mae Absalom ne hata kaisei chariot mala magra, nei glima fulu mae mala chari ke ulugna. 2Leuleghu narane na, mana kegra haghe hamerane boibongi tei kegra rhegna grengathagna namono biꞌo na. Kate filoni ihei te magnahaghei te tei filoni king te mala fadoglidi puhignare teuna, mae Absalom ne ghusna eghu ka naikno igne, “Iagho maemu ka namono aheva?” Eghuteuna ihei te chekeni ne maegna Israel teuna? 3Mae Absalom ne cheke eghu, “Nou cheke iagho igne thofno doglo fara, nu king theome vahini kaisei mae te mala fanomho ka iagho na. 4Iara magnahaghei te kaisei mae mala fate ka kantri igne! Jame te eghuna, ihei te au nogna fapholai, ba puhi biꞌo, ba unha, naikno igne ginauna mei filo ghau iara. Iara ginauna fanomho ka nogna puhi mana na.”

5Leuleghu fata kate mei ihei rhegna mana te pogho soru ka mana na, mae Absalom na kubaeni, haboni nei gnanghoni eghu mana. 6Mana eni igne ka naikno te gnafa Israel te magnahaghei mei filoni king mala fadoglini tagna nogna puhi na teuna. Ka puhi igne mae Absalom figri nagnafadi kmana di Israel mala leghuni thegna.

7Ke leghu fati finogha, mae Absalom ne cheke eghu ka mae king Devet, “King, snakre ghau iara mala ke pulo Hebron. Iara magnahaghei te fatothoke nogu nhaꞌa cheke teke eni iara ka LORD. 8Kani au teku iara Gesu, jare Aram ia, iara neke nhaꞌa cheke mala fafara ka LORD Hebron. Eghu jame teke hata fapulo ghau mana Jerusalem na.”

9Aonu king ne cheke eghu ka mana, “Iagho jifla tei ka pharikeli.” Aonu mae Absalom jifla Jerusalem neke pulo Hebron.

10Nu mae Absalom kurudi keha mae mala hata tei nogna cheke mana igre ka vike te gnafadi Israel. Nogna cheke mana igre, “Kate nomhini ghotilo naoglagna khufli na, ghotilo eha eghu fabiꞌo, ‘Mae Absalom na la kegra king Hebron!’ ” 11Mae Absalom ne toredi phei gobi maedi Jerusalem mala tei balugna. Nu mare theome laseni nogna gaoghatho mana igne. Te ghathoni mare na, gobigna lepore ne thofno nheta fara eghu. 12Kate fafara na, mae Absalom ne fatei cheke ka mae Ahitofel, kaisei nogna advaesa mae king Devet te au ka namono Gilo. Mae Ahitofel jifla Gilo ne mei ka mae Absalom. Nogna gaoghatho mae Absalom te mala tapla faparini mae king Devet igne ne thofno keli fara. Eghuteuna kmana naikno funu mei toghoni mana.

King Devet ne jifla Jerusalem

13Aonu, kaisei mae mei ne cheke eghu ka King Devet, “Gognarona, hatimare mae Israel kafe phile balugna mae Absalom.”

14Aonu king Devet nomhini cheke igne ne cheke eghu ka nogna mae biꞌo te au teu balugna Jerusalem, “Tahati na faghose jifla agne Jerusalem mala rikha tei! Jame te theo na, mana ginauna mei magra ka tahati, te theome rikha tahati na, tahati te gnafa te au ka namono igne ginauna kafe lehe.”

15Aonu mare ne cheke eghu ka mana, “King, ghehati tarabana te mala eni unha te chekeni iagho na.”

16Aonu king ne jifla Jerusalem baludi khetogna, thugna nei nogna mae biꞌo te gnafa teu igre. Nu mana ne lisei faleghu nabotho gaꞌase ka reꞌe mala reireghini nogna suga biꞌo na. 17Kate jifla king baludi nogna naiknore ka namono na, mare mei ne posa ka suga te au ke kosigna namono na ne gnafa katha vido. 18Aonu nogna mae biꞌo mana igre ne jajagha ne mei salaꞌu ka mana baludi mae soldia te mala reireghini mae king. Mae igre maedi Keret nei Pelet. Eghuteuna namno gobi soldia funudi Gat jare Filistia, mare jaola jajagha ne tei salaꞌu.

19Eghuteuna king ne cheke eghu ka mae Itai, maegna Gat igne, “Te keli na ghotilo ke figri mala au balugna nomi king majaghani Absalom. Naugna ghotilo maemi delei ka kantri te khaba fara. Ghotilo neke rikha kokodi nomi namonore neke mei au agne. 20Ghotilo mei au katha vido kmoꞌei kolho agne balugu iara. Theome doglo iara te hata ghami ghotilo te tei tafri balugu iara na. Naugna iara theome laseni ka vido aheva nate tei au iara na. Te keli na iagho hata mae kheramu igre mala ke kafe pulo. Iara toreni LORD mala fablahi ghami nei reireghi fakeli ghami eghu.”

21Nu mae Itai ne cheke eghu ka mae Devet, “Ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, eghuteuna iagho mae ihei te mae king gna Israel, iara thofno nhaꞌa cheke kate tutuani. Namono aheva te tei iagho na, neuba iagho ne tei karha ba lehe, iara ginauna tei balumu.”

22Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Uve! Mei balumi ghehati sagho!” Aonu mae Itai ne tei baludi mae te leghuni mana re nei tharaknadi teure ne tei balugna king.

23Kate jifla king Jerusalem baludi mae te leghuni mana re, naiknore ne tanhi fabiꞌo fara. Aonu king ne tei kasa ka glogu Kidron, eghuteuna naiknore leghu brou ne tei posa ka namono nagou na.

Mae Devet ne hata fapulo Bokis Blahi na Jerusalem

24Ka narane igre, pris Sadok nei keha mae Livaet eghu pala nogna Bokis Blahi Nhaꞌa Chekegna God na ne haghe ka thogele na ne nhaꞌa soru pari. Eghuteuna pris Abiata au neu ka Bokis Blahi igne ne ghilei jifla fahui naiknore Jerusalem.

25Aonu king ne cheke eghu ka mae Sadok, “Ghotilo ke hata fapulo Bokis Blahi igne Jerusalem. Jame te kelitagna LORD ka iara na, mana ginauna nake hata fapulo ghau iara mala ke filoni iara Bokis Blahi igne balugna suga tapuale te au tagna na. 26Nu jame te theome kelitagna mana ka iara na, iara na lisa lao ghau thegu mala eni mana unha te ghathoni ka iara na.”

27Mae Devet neke cheke eghui ka mae Sadok, “Nogu cheke iara igre glolau ka iagho ba theo? Ghopa mae Abiata hata thumu Ahimas, balugna mae Jonatan thugna Abiata igre ke pulo Jerusalem. 28Ghehati ginauna tei au ka namono nagou rhegna vido mala kasa ka khoꞌu ia. Eghuteuna ghehati ginauna ofou ka vido igne ghilei nomho cheke ka ghotilo.” 29Aonu mae Sadok ghe mae Abiata ne hata nogna Bokis Blahi God na neke pulo Jerusalem.

30Eghuteuna mae king ne thofno diꞌanagnafa gna fara. Aonu mana ne hata koko nogna sadol na ne toku tafru phaꞌu gna na. Mana tanhi fabiꞌo ne haghe ka Thogele Gaju Olivi. Eghuteuna naikno te gnafa te tei balugna mana igre jaola ne toku tafru phaꞌudire balu tanhi. 31Kate nomhini king te tei mae Ahitofel te toghoni mae Absalom igne, mae Devet ne tarai eghu, “LORD God, iagho figri nogna farirhiu mae Ahitofel igne mala fameomekro kolho!”

32Mae Devet haghe ka thogele Oliv ne tei ka vido blahi te mala tarai ka God na. Mae Devet ne thafoni mae Husae, kaisei mae ka vikegna mae Aki. Mae Husae ne rerheku nogna pohe na, aonu mana ne ghiha glose ka phaꞌugna na, fagaglana gna nogna diꞌanagnafa na. 33Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mae Husae, “Jame mei iagho balugu iara na, iagho jame theome togho ghau iara kolho. 34Nu jame te magnahaghei togho ghau iara teuna, iagho ke pulo Jerusalem mala tei cheke eghu ka mae Absalom, ‘King, iara nou mae gloku iagho. Tifa na iara neke loku ranghini mae kmamu iagho, nu gognarona iara magnahaghei te loku ranghi nigho iagho.’ Ka puhi igne iagho tangomana te figri nogna cheke mae Ahitofel igre mala theo nafudi kolho. 35Phei mae pris, mae Sadok ghe mae Abiata ra ginauna jaola au Jerusalem. Eghuteuna iagho ginauna cheke ka phiamare gobigna lepo teke nomhidi iagho ka sugagna king. 36Thudi phiare, mae Ahimas ghe mae Jonatan ra au baludi phia mae kmadire. Thoutonu te gnafa te nomhidi iagho igre, fanomhidi phiamare mala ke mei toutonu ka iara.”

37Aonu mae Husae nogna advaesa mae Devet igne neke pulo Jerusalem. Eghuteuna mana ne posa lao ka namono na kate ruma meila mae Absalom ka namono na.

16

Siba ne thafoni mae Devet

1Kate tei te posa mae Devet baludi thugna, nei nogna mae biꞌo teu gre te salaꞌuni thogele gaju Oliv igne, mae Devet ne thafoni mae Siba, nogna mae gloku mae Mefiboset. Mana hata ne mei phei dongki te luja phei gobi bret. Kaisei gobi piha grep gata, kaisei gobi piha fig, nei keha guli nanigot te fodu ka waen.

2Aonu king ne ghusna eghu ka mae Siba, “Mala unha si glepo hata te mei iagho igrea?”

Mana ne cheke eghu, “King, phei dongki igre mala saghe thumu iagho gre. Eghuteuna bret, grep nei fig teu igre mala ghamu nou mae gloku iagho igre, eghuteuna waen igre mala koꞌu mare ka namono nagou, ba ka vido te babaꞌo te magnahaghei khoꞌu.”

3Eghuteuna king ne ghusna eghu, “Nu iara magnahaghei te laseni nou mae funei iagho mae Mefiboset ia, mana na au aheva?”

Mae Siba ne cheke eghu, “Mana na auꞌau Jerusalem, naugna te ghathoni mana gognarona, naiknodi Israel ginauna vahini mana mala king jateula kuꞌegna mana mae king Sol tifa ia eghu.”

4Mae Devet nomhini igne ne cheke eghu ka mae Siba, “Uve, iara ginauna lisa ari ka iagho nogna gobigna lepo mae Mefiboset ra.”

Aonu mae Siba ne cheke eghu ka mae Devet, “King, iara thofno cheke fakeli nigho. Iara magnahaghei te edi koba unha glepo te keli jame te kelitamudi iaghore.”

Mae Simei ne cheke fadiꞌani mae Devet

5Kate mei namo mae King Devet baludi naiknore ka namono Bahurim, kaisei mae ka vikegna mae Sol jifla mei balu diꞌatagna ne cheke fadiꞌani mae Devet. Mae igne nanghagna na, Simei, thugna mae Gera. 6Eghuteuna neuba mae soldia teke tei balugna mae Devet igre ne au faligohoni neu mae Devet, mae Simei theome mhaghu ne fadi thina di mare. 7Mae Simei heta ghegna ne cheke fadiꞌani mae Devet, ne cheke eghu, “Tei nou delei! Iagho mae falehe naikno! Iagho mae diꞌa! 8Gognarona LORD para nigho iagho, naugna iagho neke aknu falehe kmana naikno ka tharaknagna mae king Sol ka narane teke hata kasa iagho sapegna mana te king iagho gne! Eghume, gognarona LORD la fapari nigho iaghohi, eghuteuna mana la vahinihi mae thumu iagho, mae Absalom mala king tughu nigho iagho! Iagho mae mala falehe naikno, gognarona puhi biꞌo thoke nigho iagho!”

9Mae Abisae, thugna Seruia igne ne diꞌatagna ne cheke eghu ka mae king, “Mae igne kaisei mae diꞌa fara, naugna unha sagho te snakreni mae igne te cheke fadiꞌa nigho iagho gnea? Snakre ghau iara sagho mala tei kusu iara graragna mae tuana!”

10Nu mae Devet ne cheke eghu ka phei mae thabusigna igre, mae Abisae ghe mae Joab, “Ghopa thosei nanga nomi ka puhi igne! Jame te cheke LORD ka mana mala cheke fadiꞌa ghau iara tekuna, ihei gne te au nogna nolaghi te mala lhotini mana na? Theo kolho.”

11Mae Devet jaola ne cheke eghu ka mae Abisae, nei ka hatimare mae biꞌo, “Mae thugu iara Absalom magnahaghei te falehe ghau iara, eghuteuna mae Simei vikegna mae Benjamin igne jaola magnahaghei te cheke fadiꞌa ghau iara! Ghotilo lisa lao mala lelheghu ka mana, glahula LORD snakreni mana mala cheke fadiꞌa ghau iara. 12Jau LORD na lasedihi puhi te diꞌa te au ka iara igre, eghuteuna mana ginauna edi glepo te keli ka iara mala ke tughu fapulo puhi te cheke fadiꞌa ghau iara mana igre.”

13Kate cheke te gnafa ka mare na, mae Devet jifla jare ne tei baludi mae te tei balugna manare. Nabrou te leghuni mare igne, namo ka thogele na. Eghuteuna mae Simei ne tei leghuni thogele tuana ne cheke fadiꞌani, fada thinani, nei fada gloseni neu fabrahu mae Devet ka nabrou na. 14Mare thoke ka vido te mala kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan igne, mare babaꞌo nodi fara ne gnafa katha vido jare.

Mae Absalom mei ne au Jerusalem

15Ka narane igne, mae Absalom nei mae soldia di Israel teu igre ne mei au Jerusalem. Eghuteuna mae Ahitofel ne mei au balugna mae Absalom. 16Eghuteuna mae Husae kheragna fofodu mae Devet igne ne tei filoni mae Absalom ne eha eghu fabiꞌo, “Iagho king fabrahu! Iagho king fabrahu!”

17Mae Absalom nomhini igne ne cheke eghu ka mae Husae, “Ei, iagho kaisei kheragna keli mae Devet. Naugna unha sagho te theome tei balugna mana gnea?”

18Aonu mae Husae ne cheke eghu ka mae Absalom, “Faꞌunha eghu tangomana iara te tei balugna mana na? Naugna iara magnahaghei te au balugna mae ihei teke vavahi naiknodi Israel te mala mae king. Eghume iara mala au balumu iagho. 19Eghuteuna jame te theome loku iara ranghini thugna funei na, iara ginauna loku ranghini mae ihei? Tifa na iara loku neke toghoni mae kmamu, eghume iara ginauna loku mala togho nigho iagho thugna mana na.”

20Aonu mae Absalom ne ghusna eghu ka mae Ahitofel, “Cheke meini sagho unha te ghathoni iagho na. Unha nate eni iara na?”

21Aonu mae Ahitofel ne cheke eghu ka mana, “Iagho tei thuru baludi nogna gaꞌase gloku mae kmamu teke lisa faleghu mana mala reireghini nogna suga king teku ra. Ka puhi igne naikno te gnafa Israel igre ginauna laseni mae kmamu iagho na thofno tirogna nigho iagho fara. Aonu naikno te leghu nigho iagho igre ginauna ghaoghatho heta te mala leghu nigho iagho na.” 22Aonu mare ne lisei haghe kaisei suga tapuale ka nogna thagru suga mae king, ka vido aheva te kakhana ka tathadi naikno te gnafa Israel. Mae Absalom ruma ka suga tapuale igne ne thuru baludi nogna gaꞌase mae kmagnare.

23Ka narane tuare, gaoghathodi naiknore, u cheke te edi mae Ahitofel igre thofno keli fara neke mei funudi ka God. Neubane mae Devet ba mae Absalom thofno leghudi fara nogna cheke mae Ahitofel igre.

17

Mae Husae ne chaghini mae Absalom

1Theome raugha ke leghudi igre, mae Ahitofel ne cheke eghu ka mae Absalom, “Snakre ghau iara mala vavahi nabotho phei thogha mae. Ghehati ginauna jifla bongi mala tei hironi King Devet. 2Ghehati ginauna tei magra ka mana ka vido te babaꞌo, ba te nigra mana na mala mhaghu mana. Eghuteuna nogna naikno manare ginauna kafe rikha. Iara ginauna faleheni mae King Devet kolho. 3Iara ginauna nake hata fapulo naiknore ka iagho. Mae Devet mae ihei te hironi iagho igne ngala na te theome pulo mei na. Eghuteuna kate ke pulo mei mare agne na, mare ginauna au ka pharikeli.” 4Mae Absalom baludi mae mala baubatu Israel igre nomhini igne ne kelitadi fara.

5Nu mae Absalom ne cheke eghu, “Ghotilo tei kiloni mae Husae, vikegna mae Aki ia mala nomhini tahati unha te ghathoni mana eigna gaoghatho igne.” 6Kate mei mae Husae ka mare na, mae Absalom ne toutonu ka mana nogna gaoghatho mae Ahitofel igne. Aonu mae Absalom ne ghusna eghu ka mana, “Unha eghu te ghathoni iagho na? Tahati ginauna leghuni unha te chekeni mana igne ba theo? Jame te theo na, iagho chekeni ka ghehati unha glepo nate eni ghehati na.”

7Mae Husae ne cheke eghu ka mae Absalom, “Leuleghu fata na mae Ahitofel chekedi famane farirhiu ka tahati, nu gaoghatho te chekeni mana gognarogne theome keli. 8Iagho lasenihi mae kmamu iagho ia, baludi nogna mae soldia mana ra thono lase magra fara. Eghuteuna gognarona mare thofno diꞌatadi fara jateula bea te diꞌatagna fara kate blau naiknore thugna ra eghu. Eghume ginauna bongi na mana na theome au baludi nogna soldiare. 9Jau gognarona mana poruhi lamna ka kaisei khora thina ba ka kaisei vido aheva nga. Eghuteuna jame te tei magra tahati gognarogne, eghuteuna aknu falehe mare keha mae soldia ka tahati teuna, naiknore ginauna nomhini igne na cheke eghu, ‘Kmana mae ka nogna armi mae Absalom ia la kafe lehehi!’ 10Neubane nheta fara jateula lion neu nou mae soldia iagho igre, mare ginauna mhaghu nodi fara ka nafnata cheke igre. Naugna naikno te gnafa Israel igre lasenihi mae kmamu iagho na kaisei mae soldia keli, eghuteuna nogna soldia manare theome mhaghu.

11“Eghume igne gaoghathogu iara na. Iagho ginauna kilo fodudi mae soldia te gnafa Israel ra, funu ke raru Dan tei posa ke mata Bereseba. Eghuteuna mare ginauna kmana fara jateula nusu ka gratha na are eghu. Aonu iagho kolho te batudi mare te tei ka magra na. 12Eghuteuna ka vido aheva te tei tahati te thafoni mae King Devet na, jare nate magra tahati na mala jateula nakhete te soru pari hamerane boibongi ra eghu tahati. Eghuteuna mae mana nei nogna mae soldia te gnafare eghu na kafe lehe. 13Nu jame rikha te tei ruma mana ke lamnagna kaisei namono na, noda soldia tahati igre ginauna hata phukri mala tungnu soru gringnigna namono igne rhegna glogu na mala ghilei khoko gnafa pari thina re.”

14Aonu mae Absalom baludi mae soldia di Israel gre ne nomhini igne ne cheke eghu, “Nogna cheke mae Husae igne thofno keli fara salaꞌuni nogna cheke mae Ahitofel tuana.” Mare ghaoghatho eghu naugna LORD la au nogna gaoghathohi te mala goigoni ni nogna gaoghatho keli mae Ahitofel igne mala thoke mei puhi biꞌo ka mae Absalom.

King Devet ne nomho thoutonu ne rikha

15Ke leghugna igne, mae Husae ne tei cheke ka phei mae pris, mae Sadok ghe mae Abiata, nogna gaoghatho mae Ahitofel ranghini mae Absalom baludi hatimare mae biꞌo te gnafa Israel. Eghuteuna mana jaola ne toutonu ka phiamare nogna gaoghatho thegna teke cheke mana ka mare na. 16Aonu mana ne cheke eghu ka phiamare, “Ghopa faghose tei! Fatei cheke ka King Devet, cheke ka mana nei ka hatimare nogna mae soldia ra eghu mala jifla bongi, thosei au meu ka vido te thoe te mala kasa ka khoꞌu Jordan. Mare mala faghose kasa tei ka keha phile khoꞌu gno, na eghunu lehe mare eghu.”

17Aonu mae Jonatan thugna mae Abiata ghe mae Ahimas thugna mae Sadok, phiamare ofo neu ka glokha khoꞌu En-Rogel ke kosi Jerusalem, naugna phiamare ne mhaghu nodi fara te tei lamna namono na. Glahu tharukhae nodi ka keha naikno. Aonu kaisei gaꞌase ne tei toutonu ka phiamare unha te edi ka narane tuare, mala tei phiamare cheke ka King Devet. 18Nu ka narane igne, kaisei mae sitei ne filodi mae Jonatan ghe mae Ahimas ne tei cheke ka mae Absalom. Aonu phiamare ghosei rikha ne tei poru ka sugagna kaisei maegna Bahurim. Mae igne au kaisei nogna seu rhegna nogna suga na, aonu phiamare tei ne poru ke lamnagna seu igne. 19Khetogna mae igne hata kaisei pohe ne toku tafru seu igne, aonu naꞌa ne lilisei keha sisi wit ke kligna gna mala theome tangomana kaisei naikno te lasedi phei mae te poru teu ke lamnagna seu igne.

20Keha mae ka nogna soldia mae Absalom igre mei ne ghusna eghu ka naikno biꞌo igne, “Ahevau mae Ahimas ghe mae Jonatan ra?”

Eghuteuna naꞌa ne cheke eghu, “Repare la tei kasahi ka khoꞌu gno.” Aonu mare tei ne hirodi mae Ahimas ghe mae Jonatan, nu mare ne theome filodi phia mare. Eghuteuna mare figri neke pulo Jerusalem.

21Ke leghugna tela teihi mae igre na, phia mae igre jifla ka seu igne ne tei toutonu ka King Devet eigna nogna gaoghatho mae Ahitofel igne, eghuteuna phiamare ne cheke ka mana mala ghosei tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan. 22Aonu, mae Devet balugna nogna mavitu na ne funu kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan. Kate funu agha narane na, mare te gnafa na la tei kasahi.

Mae Ahitofel froro ne lehe

23Kate laseni mae Ahitofel te theome leghuni mare nogna cheke na, mana saghe ka nogna dongki na neke pulo ka nogna namono na. Kate fadoglidi te gnafa tharakna gna nei nogna bisnis teure, mana froro ne lehe. Tharakna gna mana re hata thinigna mana na ne giugilui ka nodi beku thedi na.

Nogna armi mae Absalom na mei ne magra

24Aonu King Devet nei mae te balugna mana re eghu la tei posahi ka namono Mahanaem. Ka narane tuare mae Absalom ne hata armigna Israel na ne batudi ne tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan. 25Mae Absalom ne vahini mae Amasa mala komanda gna nogna armi na, tughuni mae Joab. Mae Amasa gne thugna mae Jeta kaisei mae ka vike gna Israel. Idogna mae Amasa na Abigel gregagna Seruia, idogna mae Joab. Kmagna gaꞌase igne, mae Nahas. 26Aonu, mae Absalom baludi hatimare mae soldia di Israel gre ne tei au ka nohi Gilead.

Thilo mae ne toghoni mae Devet

27Kate posa mae Devet Mahanaem, thilo mae mei ne thafoni mana jare. Mae ulu lahu na mae Sobi, thugna mae Nahas, maegna Raba ka kantri Amon. Fapea na, mae Makia, thugna mae Amiel, maegna ka namono Lo-Deba. Eghuteuna fatilo na mae Basilae maegna ka namono Rogelim ka nohi Gilead. 28-29Thilo mae igre hata ne mei kmana glepo malagna mae Devet, nei iheire te mei balugna manare. Igre glepo tuaro: khifra, dis, sospen, wit, bali, flaoa, wit gata, bini, jurukuli, milk nei sipu. Thilo mae igre eni igne, naugna thilo mare laseni mae Devet nei naikno te balugna mana gre eghu jame rofo nodi, nei babaꞌo nodi nei mare jaola rodi koꞌu fara, naugna mare mei ka namono nagou.

18

Mae Joab ne faleheni mae Absalom

1Mae Devet ne kilo meidi nogna mae soldiare. Mana ne tufa ka tothoghei, kehare kaisei thogha soldia, eghuteuna kehare kaisei gobi soldia. Eghuteuna mana vavahi mae komanda mala batudi tothoghei soldia igre. 2Aonu mana ne edi thilo tothoghei. Mana ne vahini mae Joab, mae Abisae thabusigna mana na, nei mae Itai maegna Gat mala baubatu ka thilo tothoghei igre. Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Iara ginauna tei magra ngala balumi ghotilo.”

3Nu mare ne cheke eghu ka mana, “Theo. Iagho thosei tei balumi ghehati! Eigna jame te rikha ghehati ka magra na, ba jame te aknu falehe mare kaisei vidogna ka armi ghehati igne na, tuana theo nafugna kolho ka gaoghathodi mare na. Nu jame te tei iagho balumi ghehati te falehe nigho mare ka magra na, igne jateula te aknu falehe mare nabotho thogha soldia ka ghehati ra eghu. Eghume te keli na iagho au ka namono. Eghuteuna jame te kmoꞌe ghehati ka soldia, ba ka unha na iagho mala famei thotogho ka ghehati.”

4Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Uve, iara na leghuni unha te chekeni ghotilo igne.”

Kate jifla te tei mare na, mae Devet tei ne kegra ka grengatha gna namono te bara te ligoho ka thina na. Hatimare mae soldia jifla ne tei ka tothoghei kaisei thogha mae nei kaisei gobi mae. 5Aonu mana ne cheke faheta eghu ka mae Joab, ka mae Abisae nei ka mae Itai, “Ghotilo thosei goigoni ni mae Absalom, naugna mana mae thugu iara.” Eghuteuna hatimare mae soldia ne nomhini nogna cheke mae Devet ka thilo mare igne.

6Nogna soldia mae Devet igre tei ne magra ka armi gna Israel fari hotei mata ka nohi Efrem. 7Nogna Armi mae Devet igne ne uluni armi gna Israel. Eghuteuna varadaki thogha soldia ka armi gna Israel ne lehe ka narane igne. 8Magra igne ne tei tongana mata heva heva ke lamna kantri. Nu mae soldia te lehe ka glepo te diꞌa mata igre kmana fara salaꞌudi mae te lehe ka magra igre.

9Aonu mae Absalom saghe ne tei ka nogna dongki na. Mana tei ne thafodi keha nogna soldia mae Devet igre. Mana ne fariu riu rikha ka nogna dongki na ne tei parigna gaju biꞌo na. Nu khaklagna mae Absalom re ne firi ka grege gaju. Nu nogna dongki mana na ne rikha ne tei kokoni mana.

10Aonu kate gefe teu mana ka grege gaju na, kaisei mae soldia mei filoni mana ne cheke eghu ka mae Joab, “Iara filoni mae Absalom gefeu ka grege gaju na.”

11Mae Joab ne cheke eghu ka mana, “Iagho neke filoni mae Absalom? Naugna unha ne theome aknu falehe sagho ia? Iara jame neke tusu ari nabotho silva nei kaisei nhugha neku ka iagho.”

12Nu mae soldia igne ne cheke eghu, “Neuba iagho ne tusu mei kaisei thogha silva ka iara, iara theome tangomana te faleheni thugna king na. Naugna ghehati te gnafa na nomhinihi teke cheke eghu king ka ghotilo mae Abisae, mae Itai ra, ‘Ghotilo thosei goigoni ni mae Absalom, naugna mana mae thugu iara.’ 13Jame te huhughuni iara nogna cheke king igne te faleheni iara mae Absalom na, eghuteuna jame te nomhini king igne te fate ghau iara na, iagho theome tangomana te mei togho ghau iara na.”

14Mae Joab ne cheke eghu ka mana, “Ghema, iara theome magnahaghei te cheke balumu iagho mae igne!” Aonu mana hata thilo nogna gorure ne tei fada ka nagnafagna mae Absalom kate karha gefe teu mana ka grege gaju na. 15Eghuteuna nabotho nogna soldia mae Joab igre jaola ne mei khapru faligohoni mae Absalom ne faleheni mana.

16Aonu mae Joab ne kufli mala gnafa magra na. Eghuteuna nogna soldia manare ne theome ngohli leghudi mae soldia di Israel. 17Mare hata thinigna mae Absalom igne ne koko soru ke lamnagna kaisei khora. Aonu mare koko thina ke kligna ne tafru mana. Ka narane igne, hatimare mae soldia di Israel igre ne kafe rikha ne tei ka nodi namonore.

18Tifa, kani karha teku na, mae Absalom neke lilisei haghe kaisei thina brahu mala tuthuana gna ka nogna glogu king. Mana neke eni igne, naugna mana theo kaisei thugna te karha teu te mala ke tughuni nangha gna na. Naugna igne, mana ne nhaꞌa soru nanghagna na ka thina igne. Funu ka narane igne te mei posa gognarona mare kiloi thina igne, “Nogna thina mae Absalom.”

King Devet ne nomhini te lehe mae Absalom na

19Aonu mae Ahimas, thugna mae Sadok ne cheke eghu ka mae Joab, “Snakre ghau iara sagho mala chari tei iara mala toutonu ka king eigna LORD te hata fadelei nodi nolaghi nogna naoka re.”

20Nu mae Joab ne cheke eghu ka mana, “Theo, theome iagho te mala hata nonomho te tei gognarona. Iagho tangomana te eni tuana ka keha naranei, theome gognaro gne, naugna thugna mana na la lehehi.”

21Eghuteuna mae Joab ne cheke eghu ka kaisei maegna Kus, “Iagho tei toutonu ranghini king gobigna lepo teke filodi iagho ka vido igne.” Maegna Kus igne ne pogho soru ka mae Joab, aonu mana kegra haghe chari ne tei.

22Nu mae Ahimas thugna mae Sadok igne, ghaoghatho heta fara te mala tei na, ne cheke eghu ka mae Joab, “Iara theome nangani unha nate eni ka iara na. Snakre ghau iara sagho mala tei iara ke leghugna maegna Kus tuana.”

Nu mae Joab ne cheke eghu ka mana, “Mae sitei, naugna unha sagho te magnahaghei tei fara gnea? Theo kaisei glepo te keli nate hata te tei iagho nonomho igne.”

23Nu Ahimas neke cheke eghu, “Iara theome nangani unha nate eni ka iara na, iara ginauna tei.”

Aonu mae Joab ne cheke eghu ka mana, “Tei sagho!” Aonu mae Ahimas chari ne tei ka nabrou te tei salaꞌu ka glogu Khoꞌu biꞌo Jordan, eghuteuna mana chari ne tei uluni maegna Kus igne.

24Ka narane igne, mae Devet gnokro neu fari hoteidi phei grengathagna namono biꞌo na. Eghuteuna mae mala reireghi gna namono biꞌo te kegra teu ke klignadi phei grengatha biꞌo igre mana ne filoni kaisei mae te chari te mei ka namono biꞌo na. 25Mae mala reireghi igne ne eha eghu soru ka King Devet, “Iara filoni kaisei mae chari mei.”

Eghuteuna King Devet ne cheke eghu, “Jame te mei thegna kolho na, mana hata mei keha nonomho te keli.” Eghuteuna mae igne chari ne mei namo fara.

26Theome raugha, mae mala reireghi igne neke filo teini keha mae na. Mana chari ne mei thegna. Aonu mana ne eha eghu soru, “Iara kela filoni keha mae na chari kela mei!”

Eghuteuna mae king ne cheke eghu, “Mana jame jaola hata mei nonomho te keli.”

27Mae mala reireghi igne ne cheke eghu, “Mae te kulu mei igne jateula mae Ahimas thugna mae Sadok eghu.”

Eghuteuna king ne cheke eghu, “Iara laseni mae Ahimas gne kaisei mae keli, mana ginauna hata mei nonomho te keli.”

28Aonu mae Ahimas mei namo ne eha eghu ka king, “Gobigna lepore keliu kolho!” Mana haghe ka king ne pogho soru pari, ne cheke eghu ka mana, “King, nogu funei, tahati cheke fakelini nanghagna noda LORD God! Mana fakarhi nigho ka mae ihei teke khi fajifla nigho ia.”

29Nu mae king ne cheke eghu ka mana, “Faꞌunhau mae thugu iara Absalom ia? Mana keliu kolho ba theo?”

Mae Ahimas ne cheke eghu, “King, iara neke filodi kmana mae neke eha nei thagru fabiꞌo eghu kate kuru mei ghau iara mae Joab balugna maegna Kus nou mae gloku iagho ia, nu iara theome laseni unha te eni mare na.”

30Aonu king ne cheke eghu, “Iagho tei kegra ofou jare.” Aonu mae Ahimas tugha fadelei ne tei kegra neu delei.

31Aonu theome raugha maegna Kus igne mei ne cheke eghu ka king, “King, nogu funei, iara hata mei nonomho te keli ka iagho. Gognarogne, LORD na fakarhi nighohi ka mae iheire te magra te khi fajifla nigho ra!”

32Aonu king ne ghusna eghu ka mana, “Faꞌunhau mae thugu iara mae Absalom ia, mana keliu kolho ba theo?”

Aonu maegna Kus igne ne cheke eghu, “King, nogu funei, mae Absalom ia la lehehi. Puhi biꞌo te thokedi nou naoka iagho ra jaola thokeni mae majaghani igne.”

33King nomhini igne ne thono diꞌanagnafa gna fara. Mana kegra haghe ne tei ruma ka kaisei chogho kligna ka grengathagna bara thina na ne tanhi eghu fabiꞌo, “Thuguo Absalom! Thuguo Absalom! Te keli na jame iara nga teke lehe tughu nigho iagho na. Theome iagho, thuguo Absalom!”

19

Mae Joab ne cheke faheta ka King Devet

1Keha mae tei ne toutonu ka mae Joab te diꞌanagnafa King Devet te tanhi ni mae Absalom mae thugna na. 2Neuba nogna soldia mae king igre ne uluni magra igne, mare theome gleale’a. Mare kafe diꞌanagnafa hui, naugna king diꞌanagnafa ne tanhini mae Absalom. 3Mare diꞌanagnafa neke pulo mei ka namono na, jateula mae soldia te rikha ka magra te mamaja ra neu. 4King toku tafru tathagna nei foflogna teure ne tanhi eghu fabiꞌo, “Thuguo! Thuguo Absalom! Thuguo Absalom!”

5Aonu mae Joab tei ka king, ne cheke eghu, “Gognarona iagho thofno famamajadi fara nou mae soldia igre! Mare fakarhi nigho iagho baludi khetomu, thumu nei nou gaꞌase gloku teu igre. 6Iagho thofno famamajadi fara mare, naugna iagho ne namhadi fara iheire te theome namha nighore, eghuteuna iagho tirou namhadi iheire te namha nighore. Puhimu iagho igne fakakhana ka ghehati nou mae komanda, nei nou mae soldia teu igre mare theo nafudi kolho ka gaoghathomu iagho na. Te laseni iara na, jame karha teu mae Absalom te kafe lehe ghehati na, iagho ginauna na keli tamu fara kolho. 7Gognarona iagho tei farerheta nagnafadi nou mae soldia ra. Iara cheke kate tutuani ke ulugna LORD. Jame te theome eni iagho igne na, bongi na mare ginauna na kafe tei koko nigho iagho. Eghuteuna puhi biꞌo ginauna thoke nigho iagho. Puhi igne ginauna biꞌo fara salaꞌudi keha puhi te gnafa teke thafodi iagho ka nakarhamu tifa ra.”

8Aonu king kegra haghe ne tei gnokro ka grengatha gna namono na. Eghuteuna kate nomhini mae soldia igre te au teu mana jare na, mare ne kafe tei ka mana.

Ka narane igne, mae soldia di Israel ra ne kafe rikha neke pulo ka nodi namonore.

King Devet neke pulo Jerusalem

9Eghuteuna naikno te gnafa ka vike te gnafa Israel igre ne fapholai fari thedi. Kehare ne cheke eghu, “Gognarona king Devet ia la jiflahi ka kantri igne, naugna mana ne rikhani mae Absalom, nu mana neke fakarhi ghita ka naiknodi Filistia nei ka keha noda naoka tahati ra. 10Tahati neke vahini mae Absalom mala funei fruni ghita neku, nu gognarona mare faleheni mana ka magra. Tahati jame hironi kaisei nabrou te keli mala ke pulo mei King Devet mala funei fruni ghita.”

11Kate nomhidi mae Devet nodi cheke naiknodi Israel igre, mana ne fatei cheke ka pris Sadok ghe pris Abiata mala tei cheke eghu ka mae mala baubatu ka kantri Juda, “Naugna unha si ghotilo te leghu lahu ka naikno te togho ghau iara te mala ke pulo mei ka nogna suga king gnea? 12Tahati te gnafa na kaisei thabusigna kolho, eghume naugna unha si ghotilo te leghu lahu ka naikno te mala hata fapulo ghau iara teu igrea?” 13Eghuteuna mana jaola ne cheke ka phia mare mala tei cheke eghu ka mae Amasa, “Iagho mae thabusigu iara. Iara ginauna vahi nigho iagho mala tughuni mae Joab mala kaisei mae komanda biꞌo ka nogu armi iara gne. Jame te theome eni iara igne na, God ginauna para ghau iara.”

14Aonu nogna cheke mae Devet igre ne doglo ka gaoghathodi naiknodi Juda igre ne kaisei gaoghatho te mala toghoni mana na. Eghuteuna mare ne fatei cheke ka mana nei ka nogna naikno manare eghu mala ke pulo mei Jerusalem. 15Kate pulo mei mae Devet Jerusalem na, naiknodi Juda re ne kafe tei Gilgal mala thafoni mana ka Khoꞌu biꞌo Jordan.

Mare toghoni mana ne kasa ka khoꞌu na. 16Ka vido igne, kaisei maegna Bahurim, nanghagna na, mae Simei thugna mae Gera. Mana kaisei mae ka vikegna mae Benjamin. Mana jaola ne mei baludi mare mala thafoni king. 17Kaisei thogha mae ka vikegna mae Benjamin ne mei balugna mana. Mae Siba kaisei nogna mae gloku King Sol jaola ne mei balugna nabotho glima thugna re, nei varadaki nogna mae gloku. Mare ne kulu mei ka khoꞌu na ne posa mei nga king. 18Naiknore kasa ka keha phile na mala mei toghoni king baludi thugnare mala kasa ke demei mala eni unha te magnahagheni king.

King Devet ne keli ranghini mae Simei

Kate tarabana mala kasa teu king na, mae Simei mei ne pogho soru ke ulugna mana. 19Eghuteuna mae Simei ne cheke eghu, “Nogu funei, iara magnahaghei nigho iagho te hata fadelei nakhibogu iara ra. Thosei ghathodi najafra biꞌo teke edi iara ranghi nigho ka narane teke jifla iagho Jerusalem. Thosei ke tughu fapulo puhi te diꞌa teke edi iara tura. 20King, iara laseni teke eni kaisei glepo te thono diꞌa fara ka iagho, eghume iara mae ulu lahu te jifla mei ka vikegna mae Josep te mei thafo nigho iagho gognarogne.”

21Nu mae Abisae thugna Seruia igne ne cheke eghu, “Mae Simei gne nabagna te aknu falehe kolho. Naugna mana neke cheke fadiꞌani king teke vavahi LORD igne.”

22Nu mae Devet ne cheke eghu ka phia mae thabusigna igre, mae Abisae ghe mae Joab, “Ghopa theo nomi puhi ka igne. Gognarona ghopa kegra fothini nogu gaoghatho iara na. Iara king gna Israel gognarona. Eghume te chekeni iara ka ghopa na, theo kaisei naikno na teke lehei Israel gognarona.” 23Aonu king ne nhaꞌa cheke ka mae Simei, ne cheke eghu, “Tutuani kligna, theo kaisei mae nate falehe nigho iagho na.”

King Devet ne keli ranghini mae Mefiboset

24Mae Mefiboset gragna mae king Sol, mana theome titihi ghahe, theome ghoighori gremoho, nei theome titihi nogna pohere eghu funu ka narane te jifla king Devet na, neke ghilei pulo mei Jerusalem. Eghuteuna mana jaola ne soru mei mala thafoni king. 25Mae Mefiboset posa Jerusalem ne tei thafoni king. Aonu king Devet ne ghusna eghu ka mana, “Ghema Mefiboset, naugna unha sagho te theome rikha balugu iara ia?”

26Mae Mefiboset ne cheke eghu, “King, nogu funei, iagho lase ghau iara te blughu gne. Ka narane teke jifla iagho agne Jerusalem ia, iara neke cheke ka nogu mae gloku Siba mala tarabana nogu dongki na mala ari balumu iagho neku, nu mana neke chaghi ghau iara. 27Eghuteuna mana ari chaghi neke cheke faparini nanghagu iara na. Nu iagho funei, iagho jateula nogna engel God eghu. Eghume iagho eni glepo te doglo na ranghi ghau iara. 28Tutuani, iagho nabamu te kafe aknu falehe ghami ghehati teke vikegna mae kuꞌegu iara king Sol. Nu iagho kokhoni ghau iara ne snakre ghau iara te mala mei ima koba ka sugamu iagho na. Iara theo kaisei nogu nolaghi te mala toreni kaisei glepo ka iagho na.”

29Aonu king ne cheke eghu ka mana, “Iagho thosei chekeni kaisei glepo. Te magnahagheni iara na, ghopa mae Siba tufa fari hoteimi themi nogna glose mae kuꞌemi ia.”

30Nu mae Mefiboset ne cheke eghu ka king, “Mae Siba tangomana te hata vido glose te gnafa are. Iara kelitagu kolho naugna nogu funei nei nogu king teu igne kela figri mei, eghuteuna theo kaisei glepo na teke goigoni ni mana na.”

Mae King Devet ne keli ranghini mae Basilae

31Mae Basilae, maegna Gilead igne jifla Rogelim ne soru Jordan mala kasa balugna king Devet. 32Mae Basilae gne thono kuekuꞌe fara, mana nhana salei finogha funu karhagna. Mana kaisei mae dedei fara. Kani au teku mae Devet ka namono Mahanaem igne na, mana hata gano mei koba ka mae Devet. 33King ne cheke eghu ka mana, “Iagho na ari balugu iara Jerusalem, eghuteuna iara ginauna reireghi nigho iagho.”

34Nu mae Basilae ne cheke eghu ka mae Devet, “King, iara ginauna na theome karha raugha. Iara theome naba te ari balumu iagho Jerusalem. 35Filo sagho. Iara nhana salei finoghaguhi gognarona. Iara theome laseni kaisei glepo te keli ba theo. Eghuteuna kate ima nei koꞌu teuna, iara theome haimini glepo igne te mamahe ba theo. Phei khuligu gre megli theome nomhidi naogladi iheire te koje. Iara theome magnahaghei nigho iagho te kmusa ka iara na. 36Iagho theome naba te eni kaisei glepo biꞌo jateula igne teu ka iara na. Nu iara ginauna ari balumu katha vido kolho ke kasa khoꞌu Jordan. 37Iagho ginauna lisa ghau iara jare mala ke pulo lehe iara ka namonogu na rhegna bekudi kmagu nei idogu teku teke lehe tifa ra. Nu iagho tangomana te hata te tei balumu mae thugu iara mae Kimham igne. Eghuteuna unha glepo te magnahaghei eni iagho te mala toghoni mana na, iagho eni unha te magnahagheni iagho na.”

38King ne cheke eghu ka mana, “Keli fara. Iara ginauna hata thumu iagho igne mala tei balugu. Iara ginauna eni unha te chekeni iagho igne malagna mae Basilae. Eghuteuna unha te toreni iagho na, iara ginauna jaola eni ranghi nigho iagho.”

39Aonu king baludi naikno teke tei balugna manare tei ne kasa ka khoꞌu Jordan. King gnanghoni mae Basilae ne fablahini mana. Aonu mae Basilae figri neke pulo ka nogna namono na.

40Aonu king Devet ne tei Gilgal. Eghuteuna mae Kimham ne tei balugna mana. Kate kasa king ka khoꞌu Jordan igne, maedi Juda nei keha maedi Israel eghu ne batuni mana.

Maedi Juda ne fapholai baludi mae Israel

41Mae Devet tei ne au Gilgal, eghuteuna keha mae di Israel mei ne cheke eghu ka mana, “Naugna unha si kherami ghehati maedi Juda igre te theome facheke ka ghehati te hata nigho iagho, nei nou naikno iagho igre teu te mei kasa ka khoꞌu Jordan gnea?”

42Nu maedi Juda igre nomhini cheke igne ne cheke eghu ka maedi Israel, “Ghehati neke eni igne, naugna mana mae kherami ghehati. Ghotilo tharuma’ei kolho te diꞌatami ka ghehati na. Mana neke theome foli ghemi gano ghehati, mana jaola neke theome tusu mei kaisei glepo ka ghehati.”

43Eghuteuna maedi Israel igre ne cheke eghu, “Uve, tutuani fara, king igne mae kherami ghotilo, nu ghehati au nomi nolaghi ke tulaomi ghotiloi. Ghehati nabotho vike, nu ghotilo kaisei vike kolho. Eghume king igne nomi ghehati nabotho fata salaꞌuni puhi te nomi themi teu ghotilo igne. Ghaoghatho fakelini si ghotilo. Ghehati ngala teke kulu ghathoni mala ke hata fapuloni mana tekuna!”

Nu maedi Juda igre ne cheke faparidi fara maedi Israel gre.

20

Mae Seba magnahaghei te faparini King Devet

1Ka narane igre, kaisei mae te diꞌa fara puhigna na au ka namono Gilgal. Mae igne nanghagna na, mae Seba thugna mae Bikri ka vikegna mae Benjamin. Mae Seba gne kufli, ne eha eghu ka maedi Israel,

“Mae Devet gne theome vikeda tahati.

Tahati theome vikegna thugna mae Jesi igne!

Tahati te gnafa maeda Israel ra kafe figri ke pulo ka namonoda ra!”

2Aonu maedi Israel igre nomhini cheke mana igne ne tei kokoni king Devet ne leghuni mae Seba. Nu maedi Juda igre ne au balugna king Devet. Mare jifla ka khoꞌu Jordan ne tei Jerusalem.

3Kate posa mare Jerusalem, mae Devet ne tei au ka nogna suga biꞌo na. Aonu mana ne kilo di nabotho nogna gaꞌase gloku teke au faleghu teku mala reireghigna nogna suga na tekura. Eghuteuna mana ne liliseidi ka kaisei suga mala au fabrahu rehati jare. Aonu mana ne vavahi keha mae mala reireghidi nei mala tufa ghedi gano eghu. Nu mana theome tei thuru baludi jateula te sughu eni mana ka reꞌe tifa ra eghu. Rehati ne au fabrahu ka suga igne jateula naikno glehe kokoi ra neu ne ghilei lehe.

4Aonu king ne cheke eghu ka mae Amasa, “Iagho tei kilo meidi maedi Juda ra mala mei filo ghau iara ka fatilo narane.” 5Aonu mae Amasa tei ne kilo meidi mare. Nu mana gleghu ne theome ke pulo mei ka narane teke chekeni mae king igne.

6Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mae Abisae, “Mae Seba thugna mae Bikri igne ginauna ei puhi biꞌo fara ka tahati salaꞌuni unha teke eni mae Absalom ia. Iagho hata nogu mae soldia iara ra mala tei hironi mana. Glahu rikha tei mana ka kaisei namono te bara te maku ka thina.” 7Aonu mae Abisae ne hata balugna nogna soldia mae Joab nei maedi Keret nei Pelet mae iheire te mala reireghini king, nei hatimare mae nhuludi soldia teu igre ne tei hironi mae Seba.

8Kate mei thoke mare ka thina biꞌo na jare Gibeon, mae Amasa ne thafodi mare. Ka narane tuana, mae Joab ne pipichi nogna pohe mala magra na. Aonu mana ne nhaꞌa lao nogna naflahi kmoꞌei na ka nogna nhugha na. Mana lilisei naflahi igne lamna pipihagna. Nu kate nolo te tei mana te mala thafoni mae Amasa na, naflahi igne ne khoko pari.

9Eghuteuna mae Joab ne cheke eghu ka mana, “Naublatha keli thabusigna.” Aonu mana ne loku ka gremohogna mae Amasa na fei khame nhetagna ne gnanghoni mae Amasa. 10Nu mae Amasa theome laseni naflahi te au fei khame mairigna mae Joab igne. Mae Joab thoghi naflahi igne ka thi’agna mae Amasa na ne jifla butu na. Mana khoko soru pari ne lehe. Mae Joab ne kaisei fata kolho ka naflahi igne ne lehe mae Amasa. Aonu mae Joab ghe mae Abisae jifla jare ne tei hironi mae Seba thugna mae Bikri.

11Kaisei nogna mae soldia mae Joab kegra rhegna thinigna mae Amasa na ne eha eghu, “Ghotilo mae te magnahaghedi mae Joab ghe mae Devet ra leghuni mae Joab!” 12Mae Amasa thafru ka dadara gna thegnare thuru neu fari hotei nabrou. Nogna soldia mae Joab igre mei ne kegra snoto ka vido igne. Aonu kaisei mae mei ne korho fadelei ka nabrou na thinigna mae Amasa igne ne toku tafru ka kaisei pohe. 13Kate hata fadelei te gnafa mana thini gna mae Amasa na, mare leghuni mae Joab ne tei hironi mae Seba thugna mae Bikri.

14Mae Joab ne tei salaꞌu ka nohi te au vikegna Israel igre. Aonu mare ne tei ka namono Abel-Bet-Maka, eghuteuna mae te au ka nohi igne ne kafe leghuni mana. 15Aonu nogna soldia mae Joab igre nomhini te au teu mae Seba ke lamna gna namono igne ne tei bara ligohoni namono na. Mare pulei glose ne fafofodu ke kosigna bara igne mala tangomana mare te haghe ka bara gna namono na. Eghuteuna mare ne funu paꞌe soru bara gna namono na. 16Nu kaisei naikno biꞌo te lalase ka namono igne ne eha eghu fa kosi, “Ei! Ghotilo cheke meini Joab! Iara magnahaghei te cheke ka mana!” 17Aonu mae Joab ne mei rhegna naꞌa. Naikno biꞌo igne ne ghusna eghu ka mana, “Iagho Joab sia?”

Mana ne cheke eghu, “Uve, iara ngala.”

Naikno biꞌo igne ne cheke eghu ka mana, “Mae biꞌo, iara magnahaghei nigho iagho te fanomho fakeli ka nogu cheke iara igne.”

Aonu mae Joab ne cheke eghu, “Keli fara, cheke sagho. Iara na fanomho ka nou cheke iaghore.”

18Eghuteuna naikno biꞌo igne ne cheke eghu ka mae Joab, “Tifa na, mare neke cheke eghu, ‘Jame ihei te au nogna puhi na, naikno igne tei Abel mala fadoglini puhi tuana.’ 19Nomi namono ghehati igne kaisei namono ulu fara ka kantri Israel. Ghehati naikno gna namono igne, ghehati magnahaghei te au ka pharikeli, eghuteuna ghehati ghatho tahuni fabrahu noda LORD. Nu gognarona iagho magnahaghei te mei roꞌeni namono igne. Naugna unha sagho te magnahaghei goigonidi nogna glepo LORD igrea?”

20Aonu mae Joab ne cheke eghu, “Theo! Iara theome magnahaghei te mei roꞌeni nomi namono ghotilo igne. 21Theome tuana te magnahagheni iara na. Nu ghehati mei mala hata kaisei mae nanghagna na, mae Seba thugna mae Bikri. Mae igne maegna Efrem ka vido te kmana thogele. Mae igne magnahaghei te tapla faparini King Devet. Jame hata te mei ghotilo mae igne ka ghehati na, ghehati ginauna jifla ka nomi namono ghotilo igne.”

Aonu naikno biꞌo igne ne cheke eghu, “Ghotilo ofou jare! Ghehati ginauna koko fakosi phaꞌu gna mae tuana ka ghotilo.”

22Aonu naꞌa tei ka naikno gna namono igne ne cheke fajiflani nogna gaoghatho na. Mare leghuni nogna cheke naikno biꞌo igne ne tei kusu grara gna mae Seba. Eghuteuna mare hata phaꞌu gna mana igne ne haghe ka gringni gna namono na ne koko soru ka mae Joab. Aonu mae Joab kufli mala jifla mae soldiare mala ke figri mare ka king Jerusalem.

Nanghadi nogna ofisa mae King Devet

23Ka narane tuana, mae Joab komanda ka armi gna Israel.

Mae Benaea thugna mae Jehoeada, komanda ka soldia te mala reireghini king. Mae igne maegna Keret nei Pelet.

24Mae Adoniram, te mala reireghidi mae gloku te huhurudi king te mala loku na.

Mae Jehosafat thugna mae Ahilud, te mala tathaji rekod na.

25Mae Seva mala rioriso soru nogna cheke king.

Mae Sadok ghe mae Abiata phei mae pris.

26Eghuteuna mae Ira vikegna mae Jaea, mala nogna pris mae Devet.

21

Naiknodi Gibeon neke tughu fapulo nakhibo gna King Sol

1Ka narane te kegra funei King Devet igre, kaisei nhigra behu ne thoke mei. Eghuteuna naiknodi phei kantri Israel ghe Juda igre ne theome naba gano ne rofo nabagna thilo finogha. Aonu mae Devet ne tarai ka LORD mala laseni gaoghathogna te theo gano te rofo mare igne. LORD ne cheke tughuni nogna tharai mana igne, ne cheke eghu ka mana, “Puhi biꞌo igne thoke mei naugna King Sol nei vikegna teu mana igre ne falehe naikno. Uve, mana neke aknu falehe maedi Gibeon ra.”

2Maedi Gibeon igre theome naiknodi Israel. Mae igre kaisei vike ikoi kolho ka vikegna mae Amo. Tifa na naiknodi Israel igre neke nhaꞌa cheke te mala reireghidi mare na, mala theome thokedi kaisei puhi. Nu king Sol neke fariuriu falehedi mare, naugna mana magnahaghedi mae Israel nei Juda teu igre te hata kasa nodi glose mare igre. 3Aonu king Devet ne kilo meidi maedi Gibeon igre, ne cheke eghu ka mare, “Iara magnahaghei te fadoglini glepo te diꞌa teke eni mae Sol ka ghotilo tifa igne. Unha nate eni iara te mala fadoglini najafra igne na te mala chekeni ghotilo kaisei fablahi ka ghehati nogna naikno LORD igre?”

4Nu mare ne cheke eghu, “Fapholai igne fari hoteimi ghehati balugna king Sol, nei vikegna mana ra eghu. Te poloru ka silva nei gol teuna theome naba te fadoglini puhi igne. Eghuteuna ghehati jaola theo kaisei nomi nolaghi te mala faleheni kaisei naikno gna Israel.”

Aonu king ne ghusna eghu, “Unha ghotilo te magnahaghei ghau iara te mala eni iara ranghi ghami ghotilo na?”

5Mare ne cheke eghu ka mana, “Tifa na, king Sol neke magnahaghei te falehe ghami ghehati hui. Mana theome magnahagheni kaisei naikno ka ghehati te karha na agne Israel. 6Eghume, ghehati magnahaghei nigho iagho te hata mei fitu mae ka vikegna king Sol. Ghehati ginauna aknu falehe mae igre, eghuteuna fagefe haghe thinidire ke ulugna nogna vido blahi LORD na Gibea. Naugna igne nogna namono mae Sol aheva LORD teke vahini mana te mala king.”

Aonu king ne cheke eghu, “Iara ginauna hata mei mae igre ka ghotilo.”

7Nu mae Devet neke ghathoni teke nhaꞌa cheke phiamare Jonatan thugna mae Sol ke ulugna LORD tifa igne ne fakarhini mae Mefiboset thugna mae Jonatan. 8Nu mana ne hata phei thugna Rispa nei glima thugna Merab. Rispa gne kaisei khetogna mae Sol, eghuteuna phei thugna re, mae Amoni ghe mae Mefiboset. Mae Adriel gne thugna mae Basilae, maegna Mehola, kmadi glima thugna Merab. 9Mae king Devet ne snakre lao fitu mae igre ka naiknodi Gibeon. Mare tei ne falelehe fitu mae igre ne fagefe haghe thinidire ka kaisei thogele rhegna nogna vido blahi LORD. Mare eni igne ka narane te funu ukli bali mare ka nagare na.

10Aonu Rispa hata pohe tiatifa te diꞌare ne lisei lao ke kligna thina biꞌo rhegna te au thinidi fitu mae te lehe igre. Eghuteuna naꞌa au fabrahu jare funu ka narane te funu ukli bali mare na ghilei posa ka narane te funu nakhete na. Ka narane na naꞌa brue nanghaji, eghuteuna bongiro na, naꞌa brue khuma mata. Naugna naꞌa theome magnahaghedi glepo igre te mei ghamu thinidi fitu mae igre. 11Kate nomhini king unha te eni Rispa igne, 12mana tei Jabes Gilead neke hata fapulo nhubradi king Sol ghe mae Jonatan. Nhubradi phei mae igre au jare, naugna naiknodi Jabes Gilead igre neke hata poru thinidi phei mae igre Bet-San tifa ka narane teke lehe king Sol Gilboa ka hatimare mae Filistia. Mare neke fagefe haghe thinidi mae king Sol ghe mae Jonatan igre fari hotei glalaba ka namono Bet-San. 13Aonu king hata nhubradi mae Sol ghe mae Jonata igre baludi nhubradi fitu mae teke lehe teke fagefe haghe hatimare maedi Gibeon igre.

14Eghuteuna mare hata nhubra igre ne tei giugilu ka nogna beku mae Kis, kmagna king Sol. Beku igne au Sela ka nohi Benjamin. Nogna soldia King Devet igre ne eni igne ne thofno leghuni unha te chekeni mana na. Ke leghugna igne, God ne fanomho ka nodi tharai naiknore ne fablahini glose igne.

Hatimare mae Israel ne magra ka mae nhetadi Filistia

15Kaisei narane maedi Filistia mei ne magra ka maedi Israel. Kate tei mae Devet baludi nogna soldia gre te magra ka maedi Filistia igre na, mae Devet magra ka mare ne ghilei babaꞌo fara ne glaꞌe soru. 16Kaisei mae biꞌo fara jateula goigholi teuna au ka armigna Filistia, nanghagna na Isbi-beno, mana magnahaghei te faleheni mae Devet. Mana hata kaisei goru te horo ka bras kheꞌigna na, eghuteuna tahu gna na, thilo kilo gram vidogna, eghuteuna mana jaola au kaisei naflahi majaghani mala magra. 17Nu mae Abisae thugna Seruia igne mei ne toghoni King Devet ne faleheni mae te biꞌo fara jateula goigholi teu te nheta fara ka magra igne. Ke leghugna igne, nogna soldia mae Devet igre ne nhaꞌa cheke eghu, “Iagho thosei mei balumi ghehati ka magra. Eigna iagho jateula nodi juta eghu mae Israel, eghume ghehati theome snakreni kaisei naikno te mala falehe nigho iagho na.” 18Ke leghudi narane igre, mare neke tei magrai ka maedi Filistia ka namono Gob. Eghuteuna mae Sibekae kaisei maegna Husa mana ne faleheni mae Saf, kaisei mae gna Filistia te mae biꞌo fara jateula goigholi teu na.

19Eghuteuna keha fata ke leghudi igre, mare neke tei magra ka maedi Filistia ka namono Gob. Eghuteuna mae Elhanan thugna mae Jare kaisei maegna Betlehem, mana neke faleheni mae Golia kaisei maegna Gat, mae igne kaisei mae biꞌo fara jateula goigholi eghu. Gajugna nogna goru mae igne biꞌo fara jateula fatha suga eghu.

20Ke leghudi igre, mare neke tei magra ka namono Gat. Kaisei naoka soldia vikegna mae Rafa te nheta fara ka magra na au ka namono igne. Mae igne mae biꞌo fara jateula goigholi eghu, mana au nabotho phei geghesu ka khame re, namnoi ka keha khame, eghuteuna namnoi ka keha khame na. Eghuteuna mana jaola au nabotho phei geghesu ka ghahe re, namno geghesu ka keha ghahe na eghuteuna namno geghesu ka keha ghahe na. 21Kate eha mana te cheke fadiꞌani armi gna Israel na, mae Jonatan, thugna mae Simei thabusigna mae Devet igne tei ne faleheni mae nheta igne.

22Fati mae nheta igre vikegna mae Rafa ka namono Gat. Mae Devet baludi nogna mae soldiare ne kafe falehedi ne gnafa mae igre.

22

King Devet ne cheke fakelini LORD, naugna mana ne ulu ka magra

1Mae Devet ne koje kaisei khoje mala cheke fakelini LORD ke leghugna LORD te fakarhini mana ka nogna naoka re, tulao ka mae king Sol. Igre chekedi nogna khoje mae Devet re:

2“LORD na nogu Thina rheta mala poru iara. Mana neke fakarhi ghau iara.

3Uve, God na Thina rheta

mala poru iara ke leghugna.

Mana jateula nogu greoreo mala fanogra jata eghu,

eghuteuna mana au nolaghi mala fakarhi ghau iara.

Mana nogu vido rheta iara

aheva nate poru iara tagna na.

Leuleghu fata na mana reireghi ghau iara

ka iheire te magnahaghei mei falehe ghau iara.

4“Kate kiloni iara na,

mana tangomana te fakarhi ghau iara ka naokare.

Eghume, tahati te gnafa na cheke fakelini LORD.

5Nogna nolaghi glehe na mei falithui ghauhi iara,

jateula galo te poha ke klignagu,

nei pili tafri ghau mala goigoni ghau iara.

6Nogna nolaghi glehe na mei falithui ghauhi iara

jateula kaisei gnarho te haru ghau,

iara mei kaisei phighoro gna glehe.

7“Ka narane te au ka hoholo na,

iara kiloni nogu LORD God.

Mana au ka nogna Sugablahi na,

ne nomhi meini naoglagu iara na.

8Naugna God ne diꞌatagna fara,

glose gna nauthoglu igne ne nghali,

eghuteuna maloa jaola ne poha fila.

9Gagahu ne jifla mei ka nehu gna na,

eghuteuna thina ngire jifla mei ka foflo gna na.

10Mana rerheku maloa na

jateula kaisei mae te rerheku pohe neu,

aonu mana ne soru mei ke kligna gromno.

11Mana gnokro ke kligna gna kaisei engel te thono nheta fara,

aonu mana flalo ne mei balu nuri.

12Mana eni gromno na mala pophoruni,

eghuteuna eni gromno nakhete na mala toku tafruni.

13Juta biꞌo na agha mei ka mana,

eghuteuna nakafli na jifla mei koba ka juta igne.

14LORD na thofno haghe fara,

eghuteuna mana eni fila na mala poha.

Kate cheke mana na,

naikno te gnafare tangomana te nomhini naogla gna mana na.

15Mana fada ka nogna jatare,

aonu nogna naokare kafe rikha tafri.

Mana kuru mei nakafli,

eghuteuna naiknore ne kafe rikha.

16Kate cheke fabiꞌo LORD,

te cheke diꞌatagna na,

nhorora na ne khapra,

eghuteuna khoto gna nauthoglu igne jaola ne thakle haghe.

17“LORD au neu kligna,

ne ngafa soru ka iara,

eghuteuna mana ne korho haghe ghau iara ka nhorora na.

18Neuba naoka igre ne nheta fara,

mana tangomana te fakarhi ghau iara ka mare.

19Kate au iara ka hoholo na,

mare magri ghau iara,

nu LORD na reireghi fakeli ghau iara,

ne fakarhi ghau iara.

20Mana togho ghau iara ka hoholo

ne fakarhi ghau iara,

naugna mana ne keli tagna fara ka iara.

21“LORD na togho ghau iara fabrahu,

naugna iara ne leghuni puhi te doglo na.

Mana fablahi ghau iara koba,

naugna iara ne theome eni kaisei glepo te diꞌa.

22Leuleghu fata na, iara leghuni koba puhigna LORD

eghuteuna iara theome tei fajafra ka mana.

23Iara leghudi koba nogna vetula manare.

Iara theome huhughudi nogna cheke manare.

24Mana laseni te theome eni iara kaisei najafra na,

eghuteuna iara theome eni kaisei nakhibo.

25LORD tusu mei glepo keli ka iara,

naugna iara ne leghuni puhi te doglo na.

Eghuteuna iara theome magnahaghei te eni kaisei nakhibo.

26LORD God! Iagho ghatho tahudi fara

iheire te ghatho tahu nighore.

Iagho thofno keli fara

ka iheire te au fakeli fabrahu re.

27“Iagho theome eni kaisei glepo te diꞌa

ka iheire te theome eni kaisei glepo te diꞌa.

Nu iagho paradi koba

iheire te edi puhi te diꞌa.

28Iagho fakarhidi iheire te au faparidi thedi,

nu iagho nhaꞌa faparidi iheire te fahaehaghe fara.

29LORD God, iagho nogu juta iara.

Iagho eni nogu gromno iara na mala faphae.

30Iagho tusu mei nolaghi fabrahu ka iara,

mala magra iara ka nogu naokare.

Uve, iagho farheta ghau iara fabrahu,

mala thofno uludi iara namonodi mae naokare.

31“Puhigna God na thofno doglo fara,

eghuteuna nogna chekere thofno tutuani fara.

Eghuteuna iheire fateote’o te tei ka mana re mala au fakeli,

mana jateula nodi greoreo mala fanogra jata eghu mare.

32LORD ngala God te tutuani na!

Theo kaisei Thina jateula mana teuna.

33Mana ngala God mae ihei te farheta ghau iara na,

eghuteuna mana eni nogu nabrou

te keli te mala leghuni iara.

34Mana taji fakeli ghau iara,

mala theome uka iara,

jateula deer te lase chari,

ka thabafe te ninhigrana ra eghu iara.

35Mana farirhiu ghau iara puhi te mala magra na,

mala tangomana iara te ghao phaloho

te thono maku fara na.

36LORD,

iagho lilisei nou greoreo na mala fakarhi ghau iara.

Eghuteuna iagho soru mei mala togho ghau iara,

Mala fnakno iara ka tathadi naiknore.

37Iagho eni nogu nabrou iara gna krepa nei salhu,

mala theome tangomana iara te uka na.

38“Iara ngolhidi naokare,

neke goigonidi mare.

Uve, iara theome figri

neke tei thokeni narane te goigonidi mare na.

39Iara neke falehedi mare,

eghuteuna mare theome tangomana te kegra haghe na.

Iara uludihi mare,

eghuteuna mare ne thuru tafri kolho ke ulugu iara.

40Iagho farheta ghau iara mala magra,

mala pogho soru mae naoka gre ka iara.

41Iagho neke famhaghu di mae naoka neke rikha ghau iara,

eghuteuna iara la goigonidihi iheire teke tirodi ghau iara re.

42Mare tanhi thotogho,

nu theo kaisei te fakarhidire.

Mare tanhi ari ka iagho LORD,

nu iagho neke theome fanomho kolho ka mare.

43Iara puri ngujadi mare,

neke ghilei jateula nakrofu neku mare.

Iara neke tapla ka mare,

mala ghilei jateula chopu ka nabrou ra eghu mare.

44“Iagho neke hata fajifla ghau iara

ka khamedi kheragu te tirodi ghau iara igre.

Iagho neke vahi ghau iara mala funei frunidi keha kantri are,

Naikno teke theome lasedi iara tifa re,

gognarona mare au ke parigna nogu nolaghi iara.

45Hatimare mae phosa pogho soru ka iara,

eghuteuna mare leghuni nogu cheke iara na.

46Mare glaꞌe ne gnokro soru,

mala tei kokoni mare nodi vido keli mala poru re.

47“LORD, iagho karha fabrahu tifa tifa!

Ghehati cheke fakeli nigho,

naugna iagho nomi Thina rheta ghehati!

Nafnaknomu iagho na haghe fara!

Iagho ngala te fakarhi ghau iara na!

48LORD, iagho tughu fapulo najafra teke edi nogu naoka iara ra,

eghuteuna iagho togho ghau iara neke uludi mare.

49Iagho neke tusu mei nafnakno biꞌo ka iara ka tathadi nogu naoka gre.

Eghuteuna iagho fakarhi ghau iara ka mae te diꞌa puhidi

te magnahaghei goigoni ghau iara igre.

50LORD, iara ginauna cheke fakeli nigho

ka tathadi keha naiknore.

Iara ginauna koje

mala cheke fakelini nanghamu iagho na.

51“Mae teke vavahi LORD te mala king na,

leuleghu fata na, mana togho ghau iara mala uludi mae naoka re.

Mana neke vahi ghau iara mala king,

eghuteuna mana ghatho tahu ghau fabrahu.

Eghuteuna iagho ginauna eni fabrahu igne

ka iheire nate karha mei ka vikegu iara gne.”

23

Nogna cheke leghu lahu mae Devet

1Igne nogna cheke leghu lahu mae Devet, thugna mae Jesi.

Nogna God mae Jekop neke vahini mae Devet mala mae king biꞌo.

Eghuteuna nodi God mae Israel te au nolaghi biꞌo igne namhani mana.

Kate cheke God ka mana te mala cheke na,

mae Devet ne cheke eghu:

2“Tharunga gna LORD na vahi ghau iara mala chekeni nogna cheke na.

Nogna cheke na au ka foflogu iara na.

3Noda God tahati maeda Israel, mana neke cheke.

Nodi Thina rheta mae Israel, mana neke cheke eghu ka iara,

‘King igne mana funei frunidi naiknore ka puhi te doglo,

nei ka puhi te ghatho tahuni God,

4king igne jateula naprai te thakle haghe hamerane ra eghu.

Mana jateula naprai te phae kate aho nakhete, te kotu haghe buburu ra eghu.’

5“Iara leghuni puki igne, eghume iara laseni God ginauna fablahini vikegu iara igne.

Mana neke eni kaisei nhaꞌa cheke balugu iara,

eghuteuna gobigna lepore doglo eghuteuna ginauna au fabrahu tifa tifa.

Te laseni iara na igne ginauna thofno togho ghau iara,

eghuteuna ginauna tusu ranghi ghau iara gobigna lepo te magnahaghedi iara re.

6Nu naikno te diꞌare jateula phono te mala koko kolho ra eghu.

Theo kaisei naikno tangomana te habo ka khame kolho na.

7Phono igne, mana hata naflahi thagho ba goru

mala hata tei gnubra ka khaꞌaghi.”

Nogna soldia mae Devet igre hata nafnakno biꞌo

(1Kr 11:10-41)

8Igre nanghadi nhuludi nogna soldia mae Devet re:

Ulu lahu na, mae Jes-Baal ka vikegna mae Hakmon. Mae igne mae funei ka thilo mae nhuludi soldia igre. Mana neke hata nogna goru na neke fada falehe nhana gobi soldia.

9Kaisei ka thilo mae nhuludi mae soldia igre, mae Eleasa thugna mae Dodae ka vikegna mae Ahohi. Naugna mana kaisei ka thilo mae igre neke kegra rhegna mae Devet kani teke cheke fadiꞌadi mare mae soldiadi Filistia teke thugha mei te mala magra na. Kate mei soldia igre, soldia di Israel igre suaraghi neke rikha, 10nu mae Eleasa kolho teke magra heta na. Mana magra mala aknu falehedi soldiadi Filistia gre ne ghilei theome tangomana mana te loku haghe nogna naflahi mala magra na. Ka narane igne, LORD toghoni mana neke uluni magra igne. Eghuteuna kate gnafahi magra na, mae soldia di Israel igre neke pulo neke hata nodi glepo te keli hatimare mae soldia di Filistia teke lehe ka magra igne.

11Fatilo mae ka thilo mae igre, nanghagna na mae Sama thugna mae Age maegna Harari. Kaisei fata, soldia di Filistia gre ne mei magra Lehi, ka vido aheva te au kaisei nagare biꞌo. Soldia di Israel gre filo mare ne rikha. 12Nu mae Sama ne magra heta ne falehedi mare hui. Ka narane igne, LORD ne toghoni mae Sama ne thofno uludi soldia di Filistia.

13Kaisei fata, ka narane te mala hata gano ka nagare na, thilo mae soldia te nheta igre ne tei ka mae Devet rhegna gluma thina Adulam. Ka narane igne kaisei thara ka armi gna Filistia au neu ka glogu Refaem. 14King Devet au neu ka kaisei vido te keli ke holo thogele. Aonu kaisei thara ka armi gna Filistia mei ne hata namono Betlehem. 15Aonu mae Devet ne magnahaghei fara te tei koꞌu ka nogna namono na. Aonu mana ne cheke eghu, “Jame te tei kaisei mae Betlehem te toho ghegu khoꞌu iara ka seu rhegna bara gna namono ia, iara ginauna keli tagu fara.” 16-17Eghume thilo mae soldia te nheta fara igre ne tei ka vido aheva te au teu mae soldia di Filistia igne. Thilo mae igre tei fari hoteidi mare ne toho khoꞌu ka seu igne hata ne mei ka mae Devet. Nu mana ne theome koꞌu ka khoꞌu igne, aonu mana tarai ne cheke eghu ka LORD, “LORD, iara tirogu koꞌu ka khoꞌu igne, eigna khoꞌu igne jateula dadara di eghu thilo mae teke snakredi nakarhadire te tei igre!” Mana tofa soru khoꞌu igne ka glose na jateula kaisei fafara neu mala pogho soruni LORD.

Igre glepo biꞌo te edi thilo mae soldia te nheta fara igre.

18-19Joab thabusigna mae Joab, thugna Seruia igne nodi lida hatimare tolufulu soldia. Eghuteuna ke lamnagna ka kaisei magra mana fada falehe thilo gobi soldia ka nogna goru na. Naugna igne te hata nafnakno biꞌo mana ka tathadi tolufulu soldia igre.

20Benaea thugna mae Jehoeada kaisei mae frane gna Kabsel, mana jaola kaisei mae soldia nheta te hata nafnakno biꞌo. Eghuteuna mana edi kmana glepo te biꞌo, eghuteuna kaisei glepo na, mana neke aknu falehe phei mae soldia nheta di Moab. Eghuteuna ka narane te khoveo maku te kiloi aes igne, mana soru ka khora na neke aknu falehe kaisei lion. 21Keha fata na, mana neke aknu falehe kaisei maegna Ijep te biꞌo jateula goigholi teuna. Mae igne hata goru balugna, nu mae Benaea gne hata kaisei gaju kolho. Mae Benaea hata goru igne ka khamegna mana na ne fada falehe. 22Igre glepo biꞌo teke edi mae Benaea re. Mae Benaea jaola neke hata nafnakno biꞌo jateula thilo mae soldia te nheta igre neku. 23Mana hata nafnakno biꞌo ke tulaodi nodi nafnakno tolufulu mae soldia igrei, nu mana theome kaisei mae ka thilo mae soldia te hata nafnakno biꞌo igre. Mae Devet ne vahini mae Benaea mala mae funeidi mae soldia te mala reireghini king.

24Igre nanghadi tolufulu mae soldiare:

Mae Asahel thabusigna mae Joab;

mae Elhanan thugna mae Dodo, maegna Betlehem;

25mae Sama ghe mae Elika,

phei maedi ka namono Harod;

26mae Heles maegna Palti;

mae Ira thugna mae Ikes maegna Tekoa;

27mae Abiesa maegna Anatot;

mae Mebunae maegna Husa;

28mae Salmon maegna Ahohi;

mae Maharae maegna Netofa;

29mae Heleb thugna mae Bana maegna Netofa;

mae Itae thugna mae Ribae maegna Gibea ka vikegna mae Benjamin;

30mae Benaea maegna Piraton;

mae Hidae maegna ka glogu Gas;

31mae Abi-Albon maegna Aba;

mae Asmavet maegna Baharum;

32-33mae Eliab maegna Sa-Albon;

hatimare thugna mae Jasen;

mae Jonatan thugna mae Sama maegna Harari;

mae Ahiam thugna Sara maegna Harari;

34mae Elifelet thugna mae Ahasbae maegna Maka;

mae Eliam thugna mae Ahitofel maegna Gilo;

35mae Hesro maegna Kamel;

mae Parae maegna Ab;

36mae Igal thugna mae Natan maegna Soba;

mae Bani maegna Gad;

37mae Selek maegna Amon; mae Naharae maegna Berot,

mae mala pala nogna glepo mala magra mae Joab thugna Seruia;

38mae Ira ghe mae Gareb,

phei maedi Itri;

39mae Uraea maegna Hit.

Tolufulu fitu mae soldia te au ka thara igne.

24

Mae Devet ne kaha naiknore

1LORD ne diꞌatagna ka naiknodi Israel. Aonu mana ne tusu lao gaoghatho ka mae Devet mala eꞌei puhi biꞌo ka mare. LORD ne cheke eghu ka mae Devet, “Iagho tei kaha naiknodi Israel ghe Juda.”

2Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mae Joab, “Ghema Joab, iagho hata balumu mae komanda ka armi ra mala tei ka vike te gnafa Israel ra mala kahadi mae iheire naba te mala tei ka magra. Ghotilo fufunu ke raru namono Dan tei posa ke mata namono Bereseba. Iara magnahaghei te laseni niha mae te au ka namono igre.”

3Nu mae Joab ne cheke eghu ka mana, “King, iara magnahagheni nou LORD God iagho na te fabruaradi mala kmana nei vuragha eghu mae soldia igre, mala tei salaꞌuni mare naba gognarogne. Eghuteuna iara magnahaghei nigho iagho nogu king, nei nogu funei, te mala filoni glepo igne. Nu iara magnahaghei te ghusnani kaisei glepo kolho ka iagho: naugna unha sagho te magnahaghei kaha naikno gnea?”

4Nu kate tirogna tughu gaoghathogna King Devet te cheke faheta fara ka mae Joab, nei ka hatimare mae komanda teuna, mare jifla ne tei kahadi iheire te naba te mala tei ka magra na.

5Mare tei ne kasa ka khoꞌu Jordan, eghuteuna mare tei ne fufunu ka namono Aroa fari hotei glogu biꞌo ka nohi Gad. Funu jare mare tei ne salaꞌu ke raru namono Jasa. 6Mare ne tei Gilead, ke leghu mare ne tei Kades ka nodi kantri mae Hit. Aonu mare ne tei ka phei namono Dan ghe Jagon, eghuteuna mare figri neke tei ke mosu ka namono Saedon. 7Eghuteuna mare salaꞌu ke mata namono Taea, namono igne bara maku ka thina. Ke leghu mare ne tei ka namono te au ka nodi vido glose mae Hivi, nei ka namono te au ka nodi vido glose naiknodi Kenan. Eghuteuna namono leghu lahu na, Bereseba ka nohi ke mata Juda.

8Kate gnafa kahadi naiknodi Israel gre, mare neke pulo Jerusalem. Uve, thei mare igne, hata nheva nhigra varadaki narane.

9Aonu mae Joab tei ne toutonu ka king eigna thei mare igne. Eghuteuna khaputudi iheire naba te mala tei ka magra na: Israel nhana gobi thogha mae, eghuteuna Juda glima gobi thogha mae.

10Nu mae Devet ne mamaja nogna fara ka unha te eni thegna kate kaha tela gnafahi mare naiknore, ne tarai eghu ka LORD, “Unha teke eni iara ia thono fameomekro nei thofno diꞌa fara eghu. LORD, hata fadelei nakhibogu gre.”

LORD ne parani King Devet

11-12Ka narane igne, LORD ne cheke eghu ka profet Gad, nogna profet King Devet igne, “Gad, iagho tei filoni king, iara ginauna tusu ranghini mana thilo nabrou, eghuteuna mana na vavahi kaisei ka thilo nabrou igre. Eghuteuna unha nabrou te vahini mana igne, tuana ngala nate thokeni mana na.”

Kate dofra haghe king ka keha narane na, 13profet Gad tei ne filoni mana, ne cheke eghu, “Iagho na vavahi kaisei ka thilo glepo igre. Kaisei na, narane te mala rofo na ginauna thoke mei heva heva nabagna thilo finogha ka noda kantri tahati igne. Kehana, iagho ginauna rikhadi nou naokare tei au delei nabagna thilo nhigra. Kehana, kaisei fogra te thono diꞌa fara ginauna goigonini noda kantri tahati igne nabagna thilo narane. Eghume iagho mala vavahi unha nafnata papara te magnahaghei iagho ka thiloi igre. Iagho mala ghaoghatho fakeli eigna igne, naugna iara ginauna hata tei nou cheke tughu iagho na ka God mae ihei teke kuru mei ghau iara na.”

14Aonu mae Devet ne cheke eghu ka mae Gad, “Iara thofno diꞌanagnafagu fara ka cheke te eni iagho igne. Eghume te keli na, lisa lao ka thegna LORD mala eni unha te magnahaghei eni mana ka ghehati na, naugna LORD na mae namha. Nu iara theome magnahaghedi mae naoka igre te mei goigoni ghau iara na.”

15Aonu LORD ne snakre mei kaisei fogra te thono diꞌa fara ka naiknodi Israel, funu ka hamerane tuana tei posa ka narane teke chekeni mana na. Eghuteuna fitu salei thogha naikno ne lehe ka fogra igne, funu ke raru Dan tei posa ke mata Bereseba. 16Eghuteuna engel te mala falehe naikno ka fogra igne ne tei thoke Jerusalem. Nu LORD ne kokhoni nognadi naiknore ne cheke eghu ka engel igne, “Gnafa jareghu! La nabahi!” Ka narane igne, engel nogna LORD na kegra neu rhegna vido te mala koko khune wit na. Igne nogna vido glose mae Arauna, kaisei mae ka vikegna mae Jebus.

17Kate filoni King Devet engel te goigonidi naiknore igne, mana ne tarai eghu ka LORD, “LORD, iara la thofno tapla jafra ka nakhibo! Naikno igre jateula sipu eghu leghuni nodi mae mala baubatu na kolho. Mare theome eni kaisei glepo te diꞌa. Jame te keli na, iagho para ghau iara nei tharaknagu iara gre eghu kolho.”

18Jaola ka narane igne, mae profet Gad tei ne filoni mae Devet, ne cheke eghu ka mana, “Iagho tei ka nogna vido mala koko khune wit mae Arauna ia, vikegna mae Jebus igne mala eni kaisei nogna olta LORD.” 19Aonu mae Devet ne leghuni unha te chekeni LORD ka profet Gad igne. 20Mae Arauna efra ne filoni king baludi nogna soldia re, aonu mana mei ne pogho soru pari ke ulugna king, 21ne ghusna eghu ka King Devet, “King, nogu funei, naugna unha sagho te mei ka iara gnea?”

King ne cheke eghu ka mana, “Iara gne mei mala foli nou vido glose te mala koko khune wit iagho igne. Naugna iara magnahaghei te horo kaisei olta ka LORD agne, mala gnafa fogra te diꞌa fara igne.”

22Aonu mae Arauna ne cheke eghu, “King, nogu funei, hata kolho sagho. Jame te magnahagheni iagho na, iagho gnubra gobigna lepo te au ka vido tuana mala tusu lao ka LORD. Iagho tangomana te gahu phei nogu buluka iara are mala fafara ke kligna olta. Iagho jaola hata phei thaba mala fanagra buluka teku iara are mala gahu fafara. 23King, iara tusu ari glepo igre ka iagho. Eghuteuna iara toreni LORD nou God mala fablahi nigho.”

24Nu king ne cheke eghu ka mana, “Theo, iara mala foli. Iara theome tangomana te fafara ka LORD glepo teke fiti hata kolho iara na.”

Aonu mana ne foli ka mana vido mala koko khune wit igne nei buluka eghu ka nabotho glima silva. 25Aonu mae Devet ne babana jare kaisei nogna olta LORD. Eghuteuna mana fafara buluka te gahu te knoro ka khaꞌaghi, nei fafara te mala au ka pharikeli balugna LORD. Aonu LORD ne cheke tughudi nodi tharai naiknore, eghuteuna theo kaisei naikno gna Israel te lehe ka fogra te thono diꞌa fara igne.