Ululahu Samuel
Buka Ululahu Eigna Mae Samuel
Thoutonu kmo’ei eigna buka igne
Buka igne kaisei vido ka buka biꞌo te au phei vido tagna. Fapea vidogna buka biꞌo igne Fapea Samuel. Buka igne ka phei vido naugna brahu fara mala kaisei “skrol”, nafnata pepa brahu funu tifa te mei teke rioriso mare tagna eghuteuna mare tangomana te lolhopo haghe. Nanghagna buka igne funu ka Profet Samuel nodi funei leghu lahu tharakna gna Israel neke au nodi king gna mare. Buka thoutonu eigna narane mae lida di Israel.
Ululahu Samuel au thilo vido tagna. Vido ululahu ka buka igne ka philegna kaisei tei gnafa ka fitu philegna (1:1–7:17). Lamna ka vido igne, thoutonu eigna nakarhagna Profet Samuel. Eghuteuna kate kuekuꞌe fara Samuel, naiknodi Israel ne toreni God mala vahini kaisei nodi king.
Fapea vido ka buka na ka nhanai philegna tei gnafa ka nabotho glima philegna (8:1–15:35). Lamna ka fapea vido igne, God snakredi naiknodi Israel mala au kaisei king neuba mana ne theome gleꞌani mare ka gaoghathodi re. Aonu God ne cheke ka Samuel mala taofini Sol mala king gna Israel. Sol balu thugna mana, Jonatan, uludi kmana magra faparidi naoka jateula tharakna gna Amon nei tharakna gna Filistia. Nu Sol theome leghu fakelini God aonu God ne ghaoghatho mala ke tughuni mana.
Fatilo vido ka buka ka nabotho namno philegna tei gnafa ka tolufulu kaisei philegna (16:1–31:13). Lamna ka fatilo vido igne, God neke cheke Profet Samuel mala ke taofini keha mae na la king. Mae igne Devet. Thoutonu ka vido igne te laseni tahati Devet te kaisei mae naiknodi Israel te thofno magnahagheni fara, naugna mana te faleheni Golia, soldia gna Filistia mae te thofno brahu fara. Kate kaisei mae biꞌo Devet ka gaoghathodi naikno te gnafa Israel, Sol ne funu tirogna ni Devet. Neuba Devet ne fofodu balugna Jonatan, mae thugna na, eghuteuna neuba Devet ne tolaghi ka thugna gaꞌase mana na, nu Sol fariuriu kmana fata mala faleheni Devet. Aonu Devet ne rikha ne kaisei komanda gna kaisei armi ikoi te tei lithui ka namono nagou na ne poruni Sol. Aonu Devet nei mae te balugna mana re eghu ne ghilei rikha te tei Filistia. Thoutonu igne gnafa kate lehe King Sol baludi thilo mae thugnare ka magra ka armi gna Filistia.
Gaoghatho biꞌogna buka jateula keha buka ka Ol Testamen te cheke eidi nakarhadi nogna naikno LORD, nodi God naiknodi Israel. Jame gaoghathodi naikno te gnafa au rheta ka God meuna, mana ginauna tangomana te keli ka nakarha gna na, nu jame theome fanomho mana ka God na, mana ginauna thokeni puhi biꞌo. Gaoghatho igne, God neke eni mala glola fakeli kate cheke mana nogna chekere ka Pris Eli. Mana cheke eghu, “Gognaro na, ihei te ghatho tahu ghau iara na, iara ginauna ghatho tahuni mana. Nu mae te theome ghatho ghau iara na, iara ginauna jaola theome ghathoni mana.” (1 Samuel 2:30)
Keha vido ka buka igne
Profet Samuel kaisei nodi funei tharakna gna Israel: 1:1–7:17
Sol ghe Jonatan: 8–15
a. Sol ne king di tharakna gna Israel: 8:1–10:27
b. Finogha ululahu Sol te king: 11:1–15:35
Sol ghe Devet: 16–31
Devet ghe King Sol: 16:1–30:31
King Sol baludi thugnare lehe: 31:1-13
1Karha gna Samuel
1Kaisei mae nanghagna na Elikana, mana au ka namono biꞌo Rama ka thogele Efrem. Kmagna na mae Jeroham gragna mae Elihu. Mare karha mei ke leghugna gna mae Tohu, ka vike gna mae Sufu jare Efrata. 2Mae Elikana gne au phei khetogna, Hana ghe Penina. Penina gne au thugna, nu Hana gne theo thugna.
3Leuleghu finogha na, mae Elikana gne tei koba Saelo mala fafara nei tarai eghu ka LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o. Ka namono biꞌo igne te au phei thugna mae pris Eli re, mae Hofni ghe mae Finehas, phei mae igre nogna pris LORD. 4Leuleghu fata mae Elikana eni fafara, eghuteuna mana tufa koba vido nafnahi ka Penina goro thugna. 5Nu mana namhani fara Hana ne tufa kaisei vido nafnahi biꞌo ka naꞌa, naugna LORD neke theome snakreni naꞌa te mala au thugna na. 6Eghuteuna naugna LORD te theome snakreni Hana te mala au thugna na, leuleghu fata na Penina fadiꞌa nagnafani Hana fabrahu. 7Puhi te diꞌa igne ne eghu fabrahu leuleghu finogha kate tei tarai reꞌe ka nogna Sugablahi LORD na. Leuleghu fata na Penina fadiꞌa nagnafani Hana, naugna igne naꞌa tanhi koba ne theome ghamu. 8Kate laseni mae Elikana puhi igne, mana ne ghusna eghu ka naꞌa, “Hana, ne faꞌunha sagho te diꞌanagnafa, tanhi nei tirou ghamu teu gnea? Iara gne khetomu iagho, iara thofno keli fara ka iagho salaꞌuni te au iagho nabotho sua na!”
Hana ne tarai mala au thugna
9-10Kaisei narane, kate ghafa mare gaghamu fafara ka nogna Sugablahi LORD Saelo na. Hana kegra haghe ne tarai balu tanhi ka LORD, naugna naꞌa ne thofno diꞌa nagnafagna fara. Ka narane tuana, mae pris Eli gnokro neu rhegna grengatha gna Sugablahi na. 11Hana ne eni kaisei naꞌa cheke ne cheke eghu, “LORD iagho mae ihei te au nolaghi fateote’o. Kokhoni ghau iara. Filo meini puhi biꞌo te au ka iara igne. Ghatho mei ghau, those ghatho koko ghau! Jame te tusu mei iagho kaisei sua ka iara na, iara nhaꞌa cheke, iara ginauna nake tusu fapulo ka lagho, mala nou mae gloku iagho ka nakarha gna fateo na. Eghuteuna mala laseni naiknore mae igne mala nou mae gloku iagho, eghuteuna mare ginauna theome kuchi khaklagna na.”
12Hana tharai heta fabrahu ka LORD, eghuteuna mae Eli ne filo tutu ka phepeo gna naꞌa na. 13Naꞌa ne tarai kmu ne theome tarai fabiꞌo, eghuteuna mae Eli ne dranga Hana eghu, 14aonu mae Eli ne cheke eghu, “Ei! Those dranga agne mala fahaehaghe nigho themu! Iara theome magnahaghei nigho iagho te koꞌu te dranga na, kegra haghe!”
15Nu naꞌa ne cheke eghu, “Mae biꞌo, iara theome dranga. Iara theome ko’u waen ba beer. Iara diꞌa nagnafagu fara, eghume iara tarai ka LORD. Iara cheke fajifladi unha te fadiꞌa nagnafa ghau gne. 16Those ghathoni iagho ne kaisei naikno diꞌa iara teuna. Iara tarai naugna iara gne thofno diꞌa nagnafagu fara.”
17Aonu mae Eli ne cheke eghu ka Hana, “Iara toreni noda God tahati maeda Israel mala tusu ranghi nigho unha te toreni iagho na.”
18Naꞌa ne cheke eghu, “Iagho thofno keli fara ranghi ghau iara.” Eghuteuna naꞌa glealeꞌa fara jifla ne tei ghamu.
19Hamerane boibongi ka keha narane na, mae Elikana nei tharakna gna kegra haghe ne tufru soruni LORD. Gnafa teuna reꞌe neke figri Rama. Eghuteuna mae Elikana ne thuru balugna Hana, eghuteuna LORD ne cheke tughuni nogna tharai Hana na. 20Eghuteuna Hana ne bukla, eghuteuna naꞌa ne au kaisei thugna nalhaꞌu ne kiloni Samuel, gaoghathogna na “LORD ne nomhini ghau iara.” Naugna naꞌa neke tore ka LORD mala tusu ranghini sua.
Hana neke tusu fapulo thugna na ka LORD
21Mae Elikana haghe balu tharakna gna Saelo ne fafara ka LORD jateula te sughu edi koba mare leuleghu finogha ra neu, mala thofno doglo nogna nhaꞌa cheke na. 22Nu Hana ne theome tei baludi ne cheke eghu ka khetogna na, “Kate biꞌo sua na iara ginauna hata tei mala au fabrahu mana ka Suga gna LORD na.”
23Mae Elikana ne cheke eghu, “Keliu kolho, leghuni unha te doglo ka gaoghathomu iagho na, au agne ghilei biꞌo sua na. LORD ginauna loku famaku ka nogna nhaꞌa cheke na mala horoghoto ka iagho.” Aonu Hana au neu Rama ne tajini neu thugna na.
24Kate biꞌohi sua na, Hana hata ne tei thugna na Saelo ka sugagna LORD, naꞌa hata kaisei sua buluka nalhaꞌugna te thilo finogha gna, katha kilo flaoa, nei kaisei botol waen. 25Kate fafara te gnafa mare buluka nalhaꞌu igne, mare hata ne tei mae sua igne ka mae Eli. 26Hana ne cheke eghu ka mana, “Mae biꞌo, iagho filo glani ghau ngau iara ba theo? Iara ngala gaꞌase teke filoni iagho teke kegra teke tarai ka LORD Saelo ia. 27Iara neke toreni ka LORD sua igne, eghuteuna mana neke tusu mei unha teke toreni iara na. 28Eghume, iara ginauna lisa lao sua igne ka khame gna LORD. Ka nakarhagna fateote’o na, mana ginauna mala nogna LORD fabrahu.”
Eghuteuna mare ne pogho soru ne kilo fnaknoni LORD Saelo.
2Hana ne cheke fakelini LORD
1Aonu Hana ne tarai eghu:
“LORD na pala haghe ghau iara!
Iara thofno glealeꞌa fara
ka glepo te eni iagho igne!
Gognarona iara tangomana te maꞌe kolho
ka nogu naoka re, naugna iagho ne togho ghau iara.
2“Theo kaisei te blahi jateula iagho teuna LORD,
eghuteuna theo kaisei god jateula iagho teuna.
Iagho kaisei nomi vido keli mala poru ghehati,
eghuteuna ghehati theo kaisei naikno te mala togho ghami jateula iagho teuna.
3“Ghotilo iheire te cheke fahaehaghe ra,
ghotilo koko puhi tuare,
ghotilo mala au kmu.
LORD na kaisei God
mae ihei te lasedi gobigna lepo fateote’o,
eghuteuna mana fatedi puhidi naiknore.
4“Nodi phaloho mae te nheta ra
la soru pari la diꞌa,
nu mae te theome nheta ra
mare la nheta fabrahu.
5Mae teke kulu ghamu fakeli ra,
gognarona mare mala loku ranghidi keha maei,
mala tangomana mare te au gano na.
Nu mae teke kulu rofo teku ra,
gognarona, mare theome rofo.
Gaꞌase teke theo thugna ia,
gognarona, kela au fitu thugna,
nu gaꞌase teke au kmana thugna ia,
gognarona, naꞌa kela diꞌanagnafa nei tanhi eghu.
6“LORD tangomana te faleheni naikno na,
eghuteuna mana tangomana teke fakarha fapuloni mana na.
Mana tangomana te kuruni mana te mala tei
ka namonodi mae te lehe ra,
eghuteuna mana tangomana teke hata fapuloni naikno na ka namono tuana.
7Mana tangomana te fakumani mae te dedei na,
eghuteuna mana tangomana te toghoni mae te kuma na mala ke dedei.
Mana tangomana te nhaꞌa faparini mae te fahaehaghe na,
eghuteuna mana tangomana te nhaꞌa haghedi naikno te nhaꞌa faparidi thedi re.
8Mana tangomana te pala haghe nakarhadi mae te kuma re.
Uve, mana tangomana te kuru teidi iheire te au ka nakarha te diꞌa.
Mana tangomana te toghodi mare mala kheradi mae funei,
eghuteuna mana tangomana te fafnaknodi mare,
mala gnokro mare baludi goro mae biꞌo.
“Mana tangomana te edi glepo igre
naugna famamhaku gna nauthoglu igne
au ka khamegna mana kolho,
mana neke fakegra hagheni nauthoglu igne
ka thina te maku igne.
9Mana reireghi fakelidi
iheire te ghatho tahuni mana re,
nu mae te diꞌa re,
mala snivi fabrahu kate romno.
“Theo kaisei naikno tangomana te uluni LORD
ka nogna nolaghi thegna na.
10LORD ginauna fatedi
naikno te au ka namono te gnafa ka nauthoglu igne.
Mana ginauna goigonidi nogna naoka re.
Mana ginauna au kligna,
mala fapoha mei fila ka mare.
“Eghuteuna mana ginauna tusu lao nolaghi ka king
teke vavahi mana na.
Uve, mana ginauna pala hagheni
nei toghoni eghu mana mala ulu fabrahu.”
11Aonu mae Elikana ghe Hana neke figri Rama, nu mae sua Samuel au neu Saelo mala toghoni pris Eli ka nogna gloku LORD.
Puhidi phei thugna mae pris Eli
12Phei thugna mae Pris Eli igre theome mae pris keli, eghuteuna phiamare theome ghatho tahuni LORD. 13-14Eghume phiamare theome leghuni puhi te doglo na ka nodi fafara naiknore. Leuleghu fata kate mei Saelo naiknodi Israel te fafara na, mare gahu vido nafnahi mala fafara ka suspen te biꞌo. Eghuteuna phiamare kuruni nodi mae gloku na mala hata foke biꞌo mala churu soru ka suspen igne. Eghuteuna kate pala haghe mana foke igne, nafnahi te chakhi ka foke igne te hata phiamare na. Phiamare eni koba nafnata puhi igne kate mei fafara naiknore. 15Nu unha te diꞌa parilahu na, kate funu fafara mana nu theome hata fajifla nga meu garofagna nafnahi mala gahu teuna, phiamare na kuruni nodi mae gloku na mala cheke eghu ka mana, “Iagho famei keha ghegna nafnahi mae pris mala gogoꞌo mana! Mana tirogna ghamudi nafnahi te gahu iagho ka suspen are! Iagho famei nafnahi te theome gahu nga teu are!”
16Nu jame te cheke eghu mae te fafara igne, “Ofo ghu sagho. Tahati ginauna eni ka puhi te doglo mala kulu gahu garofa gna nafnahi igne, aonu ke leghu iagho tangomana te hata unha te magnahagheni iagho na eghu.” Nu neuba, mae gloku igne cheke eghu, “Ei! Famei sagho gognarola! Jame te theome leghuni iagho unha te chekeni iara igne na, iara ginauna huhuru mala hata ka iagho!”
17Igne nakhibodi phei thugna mae Eli te thono diꞌa fara ka tathagna LORD na igre, naugna phiamae igre theome ghatho tahuni nogna fafara mana na.
Mae Samuel ne au Saelo
18Nu ka narane tuana, mae sua Samuel ne au faleghu neu Saelo mala loku ranghini LORD. Mana fahaghe kaisei phoko blahi te kiloi “efod”. 19Leuleghu finogha na, idogna mae Samuel na susuki pohe brahu majaghani malagna mana. Eghuteuna leuleghu finogha kate tei fafara na, idogna kmagna mana igre hata tei koba pohe brahu igne ka mana. 20Eghuteuna leuleghu fata kate tei repa na, mae Eli fablahidi koba mae Elkana ghe Hana, ne cheke eghu, “Iara toreni LORD mala ke tusu ari keha sua ka ghopa tughugna mae sua teke tusu fapulo ghopa ka mana igne.” Gnafa teuna repa neke figri ka nodi namono na. 21Aonu LORD ne fablahini Hana, eghuteuna Hana ne karha thilo thugna nalhaꞌu nei phei gaꞌase. Nu mae Samuel ne biꞌo haghe ka nogna Sugablahi LORD na.
Mae Eli ne cheke ka phei mae thugna re
22Ka narane igre, mae Eli gne la kuekuꞌe fara, eghuteuna leuleghu fata na mana nomhidi thoutonu eidi unha te edi phei mae thugna re ka naiknore, nei puhi te thuru fodu phiamare baludi goro gaꞌase te loku ka grengathagna nogna Sugablahi LORD na. 23Aonu mana ne cheke eghu ka phiamare, “Phiamae! Naugna unha site edi ghopa glepo te diꞌa igrea? Naikno gre mei chekedi koba ka iara puhi te diꞌa te edi ghopa igre. 24Ghopa koko puhi te diꞌa tuare! Puhi te edi ghopa tuare, nogna naikno LORD igre toutonudi re thono diꞌa fara! 25Jame mae ihei te eni puhi te diꞌa na ranghini keha mae na, LORD ginauna tangomana te toghoni mana mala fadoglini nakhibogna mana na. Nu jame mae ihei te eni puhi te diꞌa ranghini LORD na, ihei gne nate tangomana te toghoni mana na?” Neuba, phiamare theome fanomho ka nogna cheke mae kmadi na, naugna LORD la kulu ghathonihi te mala falehedi phiamare na.
26Nu mae Samuel ne biꞌo haghe, eghuteuna LORD ne keli tagna ka mana, eghuteuna naiknore jaola ne keli tadi ka mana.
Kaisei mae profet ne chekeni phei thugna mae Eli igre ginauna au papara
27Kaisei mae profet mei ka mae Eli ne cheke eghu, “Igne unha te chekeni LORD na: Kani teke sneka kuꞌemu iagho Ijep tifa ra, iara neke falase ghau thegu ka kuꞌemu iagho mae Eron. 28Ka vikedi mae Israel ra, iara neke vahi ghami ghotilo ka tharaknagna mae Eron mala nogu pris iara. Iara neke vahi ghami ghotilo mala loku ka olta, mala gahu insens, nei mala fahaghe phoko blahi efod. Eghuteuna iara tusu ari nolaghi ka tharaknagna mae Eron mala hata vido ka fafara blahi te gahu naiknodi Israel ke kligna olta. 29Naugna unha si ghotilo te theome ghatho tahudi fafara te edi naiknore ka iara igrea? Naugna unha sagho te ghatho tahudi phei mae thumu igre ke tulaogu iarai gnea? Tuana unha te eni iagho kate snakredi phei mae thumu gre tela blokha fara are, naugna phiamare ne hata fajifla vido nafnahi te keli re ka nodi fafara naiknore.
30“Naugna igne iara LORD nodi God mae Israel, igne unha te chekeni iara na: Tifa na iara neke nhaꞌa cheke ka kuꞌemu iagho Eron ba iheire te gnafa ka tharaknagna mana na igre, mare ginauna mala mae pris mala edi fabrahu nogu gloku iara re. Nu gognarona, iara na cheke fadoglo ari ka iagho, u nhaꞌa cheke igne la gnafahi ka mae thumu iagho ra! Gognarona, mae ihei te ghatho tahu ghau iara na, iara ginauna ghatho tahuni mana. Nu mae ihei te tirogna ghau iara na, iara ginauna na jaola tiroguni mana. 31Ghema Eli, iagho laseni, na theome raugha, iara ginauna na falehe nigho iagho baludi iheire te gnafa ka tharaknamu iagho igre. Theo kaisei naikno ka mare nate karha teu te ghilei kuekuꞌe na. 32Keha tharakna agne Israel ginauna hatini fablahi na, nu ghotilo ginauna diꞌa nagnafami fabrahu, eghuteuna theo kaisei naikno ka tharakna ghotilo igne nate kuekuꞌe na. 33Iara ginauna tathaji kaisei mae kolho ka iheire nate karha mei ka ghotilo thoghei ro, mala nogu pris iara. Nu mana ginauna na au diꞌanagnafa nei tanhi eghu ghilei kabru tathagna re. Eghuteuna keha sua ka tharaknamu iagho igne ginauna lehe.
34“Unha nate filoni iagho ka phei mae thumu iagho, mae Hofni ghe mae Finihas igre, phiamare ginauna kafe lehe ka kaisei narane kolho, igne kaisei fagaglana te mala laseni iagho unha teke chekedi iara ka iagho ra thofno tutuani fara. 35Iara ginauna na vavahi kaisei mae pris, mae ihei nate ghatho tahu ghau iara na, eghuteuna mana ginauna na tangomana nate edi unha te magnahaghedi iara re. Iara ginauna fablahini mana mala au kmana thugna. Eghuteuna mae ka tharaknagna mana igre ginauna mala pris fabrahu, eghuteuna mala toghoni mae ihei nate vahini iara te mala mae king na. 36Eghuteuna jame ihei ka tharaknamu iagho igne te karha teu ka narane tuana, mana ginauna tei filoni nogu mae pris iara igne mala tore sileni nei gano eghu. Uve, mana ginauna tore eghu, ‘Iagho vahi ghau iara mala eni iara nogna gloku mae pris na mala tangomana iara te au gano te mala ghamu na.’ ”
3LORD ne kiloni Samuel
1Mae sua Samuel igne ne toghoni mae Eli mala eni nogna gloku LORD na. Ka narane tuare, theome kmana mae kolho teke tusu lao nogna cheke na ka mare. Eghuteuna mana neke theome fakakhana kaisei mifi ka mare.
2Eghuteuna jaola ka narane igre, mae Eli la kuekuꞌehi, eghuteuna phei tathagna re la diꞌahi, la theome tangomana hi te fifilo na. Kaisei bongi mana thuru neu ka nogna chogho na, 3eghuteuna mae Samuel thuru neu ka nogna Sugablahi LORD aheva te au teu Bokis Nhaꞌa Cheke na. Namo rane kate phae teu Juta gna Chogho Blahi na, 4LORD ne kiloni mae Samuel.
Aonu mae Samuel ne cheke eghu, “Uve! Iara au teu ao!” 5Eghuteuna mana chari ne tei ka mae Eli ne cheke eghu, “Iara nomhi nigho iagho te eha ghau iara ia, tela mei iara gne.”
Nu mae Eli ne cheke eghu ka mana, “Iara neke theome eha nigho iagho. Iagho ke pulo thuru.” Aonu mana pulo neke thuru.
6-7Ke leghugna igne, LORD neke fapea kiloni mae Samuel. Nu mana theome laseni LORD ne kiloni mana teuna, naugna LORD neke theome cheke balugna mana tifa na. Mana kegra haghe ne tei filoni mae Eli ne cheke eghu ka mana, “Iagho kilo ghau iara, tela mei iara ao.”
Nu mae Eli ne cheke eghu ka mana, “Mae sitei, iara theome kilo nigho iagho. Ke pulo thuru sagho.”
8LORD ne fatilo fata kiloni mae Samuel. Aonu mana kegra haghe ne tei filoni mae Eli ne cheke eghu, “Iagho kilo ghau iara, tela mei iara ao.”
Aonu mae Eli laseni, LORD ngala te kiloni mae Samuel igne. 9Aonu mae Eli ne cheke eghu ka mana, “Ke pulo thuru sagho.” Eghuteuna jame te nomhini iagho te kilo nigho mana na, iagho na cheke eghu, “LORD, cheke mei sagho. Iara nou mae gloku iagho, iara fanomho kobau ka iagho.” Aonu mae Samuel ne nomhini nogna cheke mae Eli igne neke pulo thuru ka nogna sape na.
10Eghuteuna ke leghugna igne, LORD neke pulo mei neke kegra ka vido igne neke kiloni mana jateula teke ululahu ia neu ne cheke eghu, “Samuel, Samuel.”
Eghuteuna mae Samuel ne cheke eghu, “Cheke mei sagho LORD, iara nou mae gloku iagho, iara fanomho kobau ka iagho.”
11Eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mae Samuel, “Fanomho fakeli. Theome raugha iara ginauna eni kaisei glepo te diꞌa fara ka naiknogna kantri igne. Eghuteuna kate nomhini naiknore glepo igne, mare ginauna rhana nodi fara tagna. 12Ka narane tuare, iara ginauna edi gobigna lepo teke chekedi iara ranghini tharaknagna mae Eli, eghuteuna theo kaisei glepo nate jafra na. 13Eigna iara neke chekehi ka mana, iara ginauna parani fabrahu tharaknagna mana na, naugna phei mae thugna mana igre ne goigonini nanghagu iara na. Eghuteuna mana lasediu ngala glepo te diꞌa te edi phiamare igre, nu mana ne theome chekedi phiamare neu. 14Eghume iara neke cheke faheta ka mae Eli balugna tharaknagna mana na, eigna theome tangomana kaisei fafara ba unha te tusu lao ka mana na nate fatheꞌoni papara te nabagna nakhibodi mare re.”
15Aonu mae Samuel nomhini cheke igne ne thuru soru ka nogna sape na ne ghilei rane.
Eghuteuna kate dofra haghe hamerane na, mae Samuel tei ne tora grengathagna nogna Sugablahi LORD na. Nu mae Samuel ne mhaghu nogna te cheke thakleni cheke igne ka mae Eli na. 16Eghuteuna mae Eli ne kiloni mana ne cheke eghu, “Thuguo Samuel, mei sagho!”
Aonu mae Samuel ne cheke eghu, “Uve, iara au teu ao!”
17Eghuteuna mae Eli ne cheke eghu ka mana, “Unha te chekeni LORD ka iagho na? Iagho thosei poruni kaisei cheke ka iara. Jame te pophoru iagho keha cheke ka iara na, God ginauna para nigho iagho.” 18Aonu mae Samuel ne chekedi ka mana nogna cheke LORD igre, ne theome poruni kaisei glepo ka mana. Aonu mae Eli ne nomhini igne ne cheke eghu, “Mana ngala LORD na. Mana tangomana te eni unha te doglo ka mana na.”
LORD ne au balugna mae Samuel
19Kate mae biꞌohi mae Samuel na, LORD ne au balugna mana fabrahu. Eghuteuna mana ne edi fabrahu gobigna lepo teke chekedi mae Samuel nate thoke mei tutuani. 20Mare te gnafa ka tharaknagna Israel, te funu ka namono Dan ke maghati te tei posa ka namono Bereseba ke mata na, mare tangomana te mala jateula kaisei nogna profet tutuani teu LORD na. 21Eghuteuna leuleghu fata na LORD tangomana te mei ka mae Samuel Saelo, te cheke ka mana na.
41Eghuteuna kate cheke mae Samuel na, tharaknagna Israel igne ne kafe fanomho ka mana.
Naiknodi Filistia igre ne hata fajifla Bokis Nhaꞌa Cheke na
Kaisei fata, maedi Israel igre ne tei magra ka maedi Filistia. Maedi Israel igre ne lisei haghe nodi suga tapuale re ka namono Ebenesa, eghuteuna maedi Filistia gre jaola ne lisei haghe nodi suga tapuale re ka namono Afek. 2Eghuteuna maedi Filistia igre jifla mei ne magra ka maedi Israel. Mare magra heta ne aknu falehe fati thogha maedi Israel. 3Kate pulo mei ka namono na maedi Israel teke theome lehe ka magra igre na, nodi mae mala baubatu re ne cheke eghu, “Naugna unha si LORD te snakredi maedi Filistia gre te ulu ghita tahati gognaro gnea? Tahati na kafe tei Saelo mala pala mei nogna Bokis Nhaꞌa Cheke LORD ia. Eghuteuna kate tei tahati ka magra na, LORD ginauna tei baluda tahati mala togho ghita, eghuteuna mae naoka re ginauna theome tangomana te ulu ghita tahati na.”
4Aonu mare ne kurudi keha mae mala tei Saelo, mala pala mei Bokis Blahi na. Phei thugna mae Eli, Hofni ghe mae Finihas, phiamare ne mei balugna Bokis Blahi aheva siasiglagna LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o na gnokro jateula king eghu farihoteidi phei engel igre.
5Kate filoni maedi Israel gre nogna Bokis Blahi LORD na te mei thoke ka vido igne na, mare ne thagru fabiꞌo naugna mare ne kelitadi fara, eghuteuna glose na ne nghali tongana. 6Kate nomhini maedi Filistia igre naogla biꞌo igne, mare ne cheke eghu fari thedi, “Tore! Naugna unha si tela thagru fabiꞌo fara mae Hibru grea?”
Eghuteuna kate nomhini mare Bokis Blahi igne tela meihi ka vido te au mae Israel igre na, 7mare mhaghu nodi ne fififri fara, ne cheke eghu, “Kaisei god la mei ka nodi namono mare na! Mare ginauna goigoni ghita tahati! Theo kaisei glepo jateula igne teku teke thoke ghita tahati tifa na! 8Nodi God mare igne au nogna nolaghi! Mae ihei gne te tangomana nate hata fajifla ghita ka nogna nolaghi mana na? Igne ngala god mae ihei teke kuru mei puhi biꞌo teke falehedi maedi Ijep ka namono nagou ia. 9Tahati mala kegra heta! Jame te theo na, tahati ginauna mala nodi naikno sneka mae Hibru kolho, jateula mare teke noda naikno sneka tahati tifa ra eghu. Uve, tahati nalhaꞌu sia! Gognarona tahati mala magra heta!”
10Aonu mare tei neke magra, eghuteuna naugna te magra heta mare na, mare ne uludi hatimare maedi Israel. Mare ne aknu falehe tolufulu thogha soldia di Israel. Eghuteuna keha maedi Israel rikha ne tei ka nodi namono thedire. 11Mae Hofni ghe mae Finihas, phei thugna mae Eli igre jaola ne lehe ka magra igne. Eghuteuna maedi Filistia igre hata ne tei nogna Bokis Blahi LORD na.
Mae Eli ne lehe
12Kaisei mae ka tharaknagna mae Benjamin teke rikha ka magra na, mana ne tei posa Saelo ka narane tuanala. Mana ne rerheku nogna pohe na ne ghiha glose ka phaꞌugna na fagaglana te diꞌanagnafa na. 13Mae Eli gnokro ka nogna chea na filo neu ka nabrou na, naugna mana nanga nogna fara ka nogna Bokis Blahi LORD na. Aonu mae soldia te rikha igre ne toutonu eigna magra igne ka naiknogna namono na. Aonu kate nomhini igne, naiknore ne thono mhaghu nodi fara ne eha fabiꞌo.
14-15Ka narane igne mae Eli nheva salei nhana finogha gna la dofuhi tathagna re. Aonu mae Eli nomhidi te eha fabiꞌo naiknore ne ghusna eghu, “Unha site eha fabiꞌo fara ghotilo gnea?”
Aonu mae soldia teke rikha igne tei ka mae Eli ne cheke eghu ka mana, 16“Iara rikha ka magra ginei na, eghuteuna iara aongala posa meinga agne gognarogne.”
Mae Eli ne ghusna eghu ka mana, “Thuguo, ne faꞌunha?”
17Mae igne ne cheke eghu, “Kmana mae noda soldia tahati ra la lehe, eghuteuna ghehati mae te karha teu aro ne rikhani armi gna Filistia na. Eghuteuna keha glepo na, phei mae thumu iagho ra la jaola lehe, eghuteuna maedi Filistia ra hata la tei nogna Bokis Blahi LORD ia.”
18Aonu kate nomhini igne, mae Eli ne uka faleghu ka nogna chea na rhegna grengatha gna namono na. Mana khoko soru ka glose na ne klopa grara na ne lehe, naugna mana thono kuekuꞌe fara, nei jaola blokha fara. Mae Eli neke funei ka naiknodi Israel phiatutu finogha.
Khetogna mae Finihas na ne lehe
19-20Ka narane tuare, khetogna mae Finihas na bukla namo karha neku thugna na. Kate nomhini naꞌa te hata mae soldia di Filistia gre nogna Bokis Blahi LORD na, eghuteuna khetogna ghe ivagna re kafe lehe ka magra teuna. Naꞌa funu kabru thugna na ne namo lehe, eghuteuna goro gaꞌase te toghoni naꞌa igre ne cheke eghu, “Iagho thosei mhaghu! Iagho au kaisei thumu nalhaꞌu!” Nu naꞌa ne theome fanomho ka reꞌe nei jaola theome chekehi.
21-22Naꞌa ne kiloni thugna na, Ikabod, gaoghathogna na, “Siasigla gna nogna nolaghi God na la dofini. Naꞌa nhaꞌa lao nangha igne naugna mae soldia di Filistia ra la hatahi Bokis Blahi na, eghuteuna naugna ivagna naꞌa ghe khetogna re jaola neke lehe.”
5Puhi biꞌo ne thokedi naiknodi Filistia
1Kate hata maedi Filistia gre nogna Bokis Blahi God na, mare pala funu ka namono Ebenesa ne tei thoke ka namono Asdod. 2Aonu mare tei ne lilisei lamna ka nogna Sugablahi kaisei nodi god mare te kiloi Degon. Mare ne lilisei rhegna mumuju gna Degon teke horo mare ka thina na. 3Hamerane boibongi ka keha narane na, naiknodi Asdod igre tei ka Sugablahi na ne filoni mumuju gna Degon igne ne uka pari. Aonu tathagna nei foflogna teu mumuju igne ne tufru soru pari ka glose na ke ulugna nogna Bokis Blahi LORD na. Mare pala haghe mumuju igne ne lilisei fakeli ka mala au gna na. 4Eghuteuna hamerane boibongi ka keha narane na, mare filoni mumuju igne neke uka soruni pari ke ulugna Bokis Blahi na. Nu phaꞌugna nei phei khamegna teu mumuju igne ne klopa, eghuteuna thilo nanghuja igre ne naga tafri ka grengathagna Sugablahi na. Thinigna mumuju igne au sopa neu thegna. 5Naugna igne, te mei posa gognarona, nogna mae pris god igne baludi naiknodi Asdod te tarai ka Degon igre ne theome tapla ka nathapla gna vido aheva teke uka soru Degon igne. Mare tangomana te tei falithui gognarona.
6Ka narane tuare, LORD ne goigonidi naiknodi Asdod baludi naikno te au faligohoni namono tuana, eghuteuna mana eni igne ne thono mhaghu nodi naiknore. Eghuteuna naiknore ne nhuge ka thinidi re. 7Kate filoni igne, naiknodi Asdod gre ne cheke eghu, “Nodi God mae Israel igne la ei puhi biꞌo la thoke ghita tahati balugna noda god Degon! Eghume tahati theome magnahagheni Bokis Blahi igne.” 8Aonu mare ne kurudi keha mae mala tei kilo glima king di Filistia mala mei faidu. Eghuteuna mare ne ghusna eghu ka mae king igre, “Unha nate eni tahati ka nodi Bokis Blahi maedi Israel igne?”
Mae king igre ne cheke eghu, “Ghotilo hata fajifla Bokis Blahi tuana mala pala tei Gat.” Aonu mare pala ne tei Bokis Blahi igne Gat, kaisei nodi namono ulu mae Filistia.
9Nu kate hata te tei mare ka namono igne na, LORD jaola ne neneidi naiknogna namono tuana, aonu naiknore ne mhaghu nodi fara ne ghilei fagoigoli, naugna mana ne goigonidi mare balu nhuge biꞌo ka thinidi re, neubane mae kuekuꞌe ba me majaghani. 10Aonu mare hata ne tei Bokis Blahi igne Ekron, keha nodi namono mae Filistia.
Kate pala mare Bokis Blahi igne te tei thoke Ekron na, naiknogna namono igne ne eha eghu fabiꞌo, “Sei! Mare hata mei nodi Bokis Blahi mae Israel igne ka noda namono tahati gne. Mare jau magnahaghei te falehe ghita tahati sini!” 11Aonu mare ne kurudi keha mae mala tei cheke eghu ka mae funeidi Filistia, “Ghotilo hata ke pulo Bokis Blahi igne ka namonogna na, mala theome tangomana nodi God mae Israel te falehe ghita na!” Naiknogna namono igne ne kafe mhaghu nodi fara, naugna God ne goigonidi fara naiknore. 12Eghuteuna naikno te nhuge nu theome lehe teu igre kabru ghedi fara ne tanhi fabiꞌo ka nodi god thedire mala toghodi.
6Mare neke hata fapulo Bokis Nhaꞌa Cheke igne Israel
1Nogna Bokis Blahi LORD igne ne au nabagna fitu nhigra Filistia. 2Eghuteuna naiknodi Filistia igre ne kilodi hatimare mae pris nei keha mae kastom eghu, naiknore ne ghusna eghu ka mare, “Tore! Na faꞌunhani si tahati Bokis Blahi ignea? Jame teke hata fapulo tahati ka namonogna na, na faꞌunhani eghu tahati eni gna na?”
3Aonu mae pris nei mae kastom teu igre ne cheke eghu, “Jame teke hata fapulo tahati Bokis Blahi igne na, tahati na fatei kaisei namha balugna, eghume tahati na poloru ka nodi God mae Israel igne. Theome tangomana te fiti hata fapulo kolho tahati na, tahati mala fatei kaisei glepo balugna, eghuteuna tahati ginauna tangomana na teke keli fapulo na. Eghuteuna tahati ginauna na lasenila naugna unha neku neke goigoni ghita nga teuna.”
4-5Aonu naiknore ne ghusna eghu, “Unha nafnata namha nate fatei tahati balugna na?”
Aonu mare ne cheke eghu, “Ghotilo hata gol, eghuteuna ghotilo horo glima mumuju mala jateula nhuge te goigoni ghita tahati ra eghu fifilodi re, eghuteuna horo glima mumuju mala jateula nakusi te goigoni ghita tahati ra eghu fifilodi re. Tahati na eni igne, mala nanaba ka glima king di Filistia, naugna papara igne thoke ghita tahati hui baludi noda king gre. Tahati mala fatei mumuju igre ka mare, eghuteuna tahati mala ghatho tahuni nodi God mae Israel. Jame te eghu na, mana ginauna theome goigoni ghita fabrahu baludi noda god nei noda glose igre eghu. 6Tahati mala theome thufu jateula king gna Ijep baludi nogna naiknore tifa ra eghu. Tahati theome mala ghatho ihoni puhi God teke paradi mare teke ghilei snakredi naiknodi Israel mala jifla ka nodi kantri na.
7“Eghume, ghotilo tarabana kaisei chariot majaghani baludi phei buluka te au thudi majaghani, nu phei buluka igre theome korho chariot ngau tifa na. Ghotilo mala nhaꞌa lao nhugha ka repa mala korho repa chariot na, nu ghotilo hata fadelei phei thudi repare mala ke pulo ka nodi suga buluka re. 8Eghuteuna ghotilo hata nogna Bokis Blahi LORD ana, mala nhaꞌa lao ka chariot igne. Aonu ghotilo hata mumuju teke horo ka gol te mala poloru are, eghuteuna ghotilo lilisei ka kaisei bokis balugna nogna Bokis Blahi LORD ana ke lamna chariot. Eghuteuna ghotilo snakre teidi phei buluka igre mala korho repa chariot igne tei ka vido aheva te magnahaghei tei repa na. 9Eghuteuna ghotilo filo fakeli ka repa mala laseni jame hata doglo te tei repa Bokis Blahi igne ka namono Bet-Semes ka nogna kantri na. Jame te eghuna, tuana gaoghatho teke au ka LORD te mala goigoni ghita tahati na. Nu jame theome doglo te tei repa ka vido tuana na, nodi God mae Israel gre neke theome kuru meini puhi biꞌo igne ka tahati.”
10Aonu naiknore nomhini igne ne tei eni glepo igne. Mare hata phei buluka igre ne famamhaku chariot na ka repa, mare bobotho phei thudi re lamna suga buluka. 11Eghuteuna mare ne lilisei Bokis Blahi igne balugna keha bokis te au mumuju gol tagna na. 12Gnafa teuna, phei buluka igre ne funu nolo, nu repa ne theome tei tafri. Repa leghuni nabrou na doglo ne tei Bet-Semes. Eghuteuna kate nolo te tei na, repa eha ne tei. Eghuteuna glima king di Filistia igre leghudi repa ne ghilei tei posa ka nohigna namono Bet-Semes.
13Ka narane tuare, naiknodi Bet-Semes igre ukli wit neu ka nagare mare te au ka sare pari na. Eghuteuna kate filoni mare Bokis Blahi igne, mare ne kelitadi fara. 14-15Aonu chariot igne ne posa ka nogna nagare mae Josua na, maegna ka namono Bet-Semes. Eghuteuna naꞌa mei ne snoto rhegna kaisei thina biꞌo ka vido igne. Aonu keha mae Livaet di Bet-Semes gre ne mei hata fajifla nogna Bokis Blahi LORD na ne lilisei ka thina biꞌo igne. Eghuteuna mare jaola ne lilisei ka thina tuana bokis te au mumuju gol igre. Eghuteuna maedi Bet-Semes igre ne kato chariot igne mala gaju, eghuteuna mare ne aknu falehe phei buluka igre. Eghuteuna mare ne gahu fakrono ne fafara ka LORD. Eghuteuna ka narane tuanala mare ne eni keha fafara na ka LORD. 16Ka narane tuana, glima mae king di Filistia igre filo ka glepo igne ne ghilei gnafa. Aonu ka narane ignela glima mae king igre neke figri ka namono Ekron.
17-18Igne puhi teke eni naiknodi Filistia re, mare neke edi glima mumuju ka gol te jateula nhuge teu filodi re, eghuteuna glima mumuju ka gol te jateula nakusi teu filodi re, nanaba ka glima nodi namono igre, Asdod, Gasa, Askelon, Gat, nei Ekron. Glima namono biꞌo igre bara lithui ka thina, eghuteuna kmana namono ikodi au ligohodi glima namono biꞌo igre, eghuteuna namono te gnafa igre au nodi king te mala baubatu na. Eghuteuna iagho laseni, mare hata tei mumuju igre mala fafara ka LORD mala foli falehegna poloru na, naugna mare neke hata nogna Bokis Blahi mana na. Eghuteuna keha glepo na, thina biꞌo ka nagare mae Josua Bet-Semes teke lilisei mare Bokis Blahi igne au ngala jateula kaisei tuthuana eghu eigna unha teke eni jare na.
Nogna Bokis Blahi LORD na au neu Kiriat-Jaerim
19Ka narane tuana, LORD neke aknu falehe fitusalei maedi Bet-Semes naugna mare neke filo lamna ka nogna Bokis Blahi mana na. Eghuteuna naiknore ne diꞌanagnafadi fara ne tanhi ka glepo te ninhigrana te eni LORD igne. 20Naiknodi Bet-Semes igre tanhi ne cheke eghu, “LORD na blahi fara! Tahati theome nabada te au rhegna LORD na. Tahati na hata tei aheva si Bokis Blahi ignea?”
21Aonu mare ne kurudi keha naikno ne tei Kiriat-Jaerim mala cheke eghu, “Maedi Filistia ra kela hata kela fapulo meihi nogna Bokis Blahi LORD na, eghuteuna mare la mei lilisei ka namono ghehati na. Jame te keli na ghotilo mei hata tei ka nomi namono na.”
71Aonu maedi Kiriat-Jaerim igre ne tei hata Bokis Blahi igne. Mare ne lilisei ka nogna suga mae Abinadab te au holo ka thogele na. Eghuteuna mare ne taofini mae Eleasa kaisei thugna mae Abinadab, mala reireghini Bokis Blahi igne. 2Eghuteuna funu ka narane tuana, Bokis Blahi igne ne au jare nabagna varadaki finogha.
Profet Samuel ne funei gna Israel
Ka narane tuare maedi Israel igre ne tanhi ka LORD mala toghodi. 3Profet Samuel ne cheke eghu ka maedi Israel gre, “Jame te magnahaghei figri ghotilo gaoghathomi are teke pulo ka LORD na, ghotilo koko mumuju gna gaꞌase god Astarot baludi keha god are. Eghuteuna ghotilo lisa lao nakarhami fateote’o are ka LORD, eghuteuna ghotilo mala tufru soruni mana kolho. Jame te eghu ghotilo na, mana ginauna fakarhi ghami ghotilo ka nodi nolaghi naiknodi Filistia.” 4Aonu mare ne koko mumuju gna Baal nei mumuju gna Astarot, eghuteuna mare ne funu tufru soruni LORD kolho.
5Aonu mae profet Samuel ne fatei cheke igre ka naiknodi Israel, “Ghotilo mei mala salofodu ka namono Mispa. Jare iara ginauna na tarai ka LORD eimi ghotilo.” 6Aonu mare ne kafe khapru Mispa balugna mae Samuel mae ihei te nodi mae funei mare na. Eghuteuna mare ne krisu khoꞌu ne tofa soru ka glose na jateula fafara eghu ka LORD. Eghuteuna mare ne theome ghamu kaisei narane thongana, eghuteuna mare ne cheke thakleni eigna mare te tapla jafra fara ka tathagna LORD na.
7Kate nomhini te khapru naiknodi Israel gre jare Mispa na, glima king di Filistia gre ne hata armi mala magra ka mare. Eghuteuna kate nomhini u nonomho igne, naiknodi Israel igre ne mhaghu nodi fara. 8Aonu mare ne cheke eghu ka mae profet Samuel, “Iagho tarai heta ka LORD, noda God mala fakarhi ghita ka maedi Filistia!” 9Aonu mae Samuel ne aknu falehe kaisei sipu ikoi ne gahu knoro ka khaꞌaghi jateula kaisei fafara neu ka LORD. Eghuteuna mana ne tarai heta ka LORD mala toghodi naiknodi Israel. Eghuteuna LORD ne nomho ka nogna tharai mana na.
10Ka narane te eni mae Samuel u fafara igne, maedi Filistia gre ne kafe thugha mei mala fufunu gna magra na. Nu LORD ne famei fila ne soru poha ke klignadi mare. Aonu mare ne mhaghu nodi fara balu fagoigoli ne rikha kokodi maedi Israel. 11Eghuteuna maedi Israel igre jifla Mispa ne ngolhidi mae soldiadi Filistia re ne tei thoke rhegna namono Bet-Ka, eghuteuna mare ne aknu falehe ne gnafa mae soldia te tei thafodi mare re.
12Eghuteuna ke leghu, mae Samuel ne lisei haghe kaisei thina biꞌo ka kaisei vido farihoteidi phei namono Mispa ghe namono Sanai. Eghuteuna mana kiloni thina igne Ebenesa, naugna mana neke cheke eghu, “LORD na togho ghita fabrahu la ghilei mei posa gognarogne.”
13Aonu LORD ne toghodi soldia di Israel ne tapla faparini armigna Filistia, eghuteuna armi gna Filistia igne neke theome pulo mei magra ke lamnagna kantri Israel ka narane te kegra funei mae Samuel igre. 14Hatimare maedi Israel neke hata fapulo ka maedi Filistia nodi namono nei vido eghu te au farihoteidi phei namono Ekron ghe Gat. Eghuteuna ka narane igre mare ne au ka pharikeli baludi keha naikno te au ke lamnagna namono Kenan.
15Mae Samuel ne funei ranghidi naiknodi Israel ne ghilei lehe. 16Leuleghu finogha na, mana tei ka thilo namono Betel, Gilgal nei Mispa. Naiknore mei koba ka mana ka thilo namono igre mala cheke fajifladi nei mala fadoglidi eghu mana nodi puhi biꞌo nei magra teure. 17Nu leuleghu fata na, mana ke pulo mei Rama ka nogna namono na. Eghuteuna mana jaola fatedi puhi biꞌo te edi naiknore. Eghuteuna ka namono igne mana ne eni kaisei olta mala tufru soruni LORD.
8Naiknodi Israel magnahagheni kaisei king
1Kate kuekuꞌe fara na, mae Samuel ne vahidi phei mae thugna re mala funei Israel. 2Nanghadi phei thugna mana re igre, mae teke kulu karha na mae Joel, eghuteuna fapea na mae Abaeja. Eghuteuna phiamae igre au ka namono Bereseba. 3Nu phiamare theome leghuni puhigna mae kmadi na. Phiamare magnahaghei te hata seleni kolho. Eghume bligi ranghini ihei te famaemahedi phiamare te mala fate ka puhi te theome doglo na.
4Aonu nodi mae mala baubatu mae Israel gre ne kafe tei mala filoni mae Samuel ka namono Rama. 5Eghuteuna mare tei ne cheke eghu ka mana, “Iagho gognarona la kuekuꞌe farahi, eghuteuna phei mae thumu iagho igre theome leghudi kolho puhimu iagho te keli gre eghu. Naugna igne, ghehati magnahaghei nigho iagho te vahini kaisei nomi king, mala funei fruni ghami jateula keha kantri te au nodi king are eghu.”
6Mae Samuel ne theome gleꞌani nodi cheke mare igne, aonu mana ne tarai ka LORD. 7Nu LORD ne cheke eghu ka mana, “Iagho leghuni kolho unha te ghathoni mare na. Mare theome thodo nigho iagho, nu mare thodo ghau iara. Mare theome magnahaghei ghau iara te mala nodi king mare na. 8Funu tifa te mei ka narane teke hata fajifladi iara Ijep kuꞌemi ghotilo ra, leuleghu fata na mare tei koko ghau iara neke leghudi kolho keha god are. Eghuteuna gognarona, mare la funu tei koko nighola iagho. 9Eghume iagho tei eni unha te magnahagheni mare na. Nu iagho cheke fakeli ka mare puhi nate eni mae king igne ka mare na. Nu ulu lahu na iagho famane cheke fakeli ka mare eigna puhi te mala funei fruni mae king na.”
10Aonu mae Samuel tei ne filodi mare, eghuteuna mana ne cheke lao ka mare unha teke chekedi LORD ka mana re. 11Mae Samuel ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo magnahagheni kaisei nomi king, nu ghotilo mala kulu lase fakelinighu puhigna mana na. Igre puhi tuaro, mana ginauna hata thumi nalhaꞌu ghotilore mala nogna soldia. Keha ka mare ginauna mala soldia mala chari tei ka hose, eghuteuna kehare ginauna mala soldia mala saghe ka chariot, eghuteuna kehare ginauna mala kulu chari tei ka chariot mala magra. 12Mana ginauna vavahi keha mae mala komanda ka kaisei thogha soldia, eghuteuna kehare mala komanda ka glimafulu soldia. Thumi ghotilore ginauna mala loku ka nagare manare, eghuteuna kehare ginauna mala tei hata gano ka nagare igre. Mare ginauna loku ka glepo mala magra baludi glepodi nogna chariot mana re. 13Eghuteuna thumi gaꞌase ghotilore, kehare ginauna mala horo nogna insens mana, eghuteuna kehare ginauna mala gahu ghegna gano mana, eghuteuna kehare ginauna mala gahu ghegna bret mana. 14Nomi famane nagare gano, nagare grep nei oliv teu ghotilo are mana ginauna snakre lao ka nogna mae biꞌore. 15Eghuteuna kaisei tent ka ghemi gano ghotilo are, ginauna mala ghegna mana. Eghuteuna kaisei tent ka botol waen ghotilo are, ginauna mala nogna mana. Eghuteuna mana ginauna tufa glepo igre ka hatimare mae biꞌo nei ka keha nogna mae glokure eghu. 16Mana ginauna hata nomi mae gloku nei gaꞌase gloku teu ghotilo are, eghuteuna nomi mae majaghani nei nomi famane dongki teu ghotilo are, mana na hata tei mala edi nogna glokure. 17Mana ginauna hata kaisei tent nomi sipu ghotilo are. Eghuteuna ghotilo themi ginauna mala jateula nogna sneka eghu mana. 18Kate kegra haghe glepo igre na, ghotilo ginauna diꞌatami na khuru vese ka puhi te edi king igre, nu LORD ginauna theome tangomana nate cheke tughudi nomi tharai ghotilo re eghu.”
19Nu naiknore ne tirodi fanomho ka nogna cheke mae Samuel igre ne cheke eghu ka mana, “Theo! Ghehati magnahagheni kaisei king! 20Ghehati magnahagheni kantri tahati igne te jateula keha kantri are eghu. King igne tangomana te batu ghita ka magra na.”
21Kate nomhidi mae Samuel nodi cheke naiknore igne, mana tei ne chekedi cheke igre ka LORD. 22Eghuteuna LORD ne cheke eghu, “Tei sagho. Eni unha te magnahagheni naiknore. Iagho fablahi kaisei nodi king mare.”
Kate cheke te gnafa LORD ka mae Samuel cheke igre, mae Samuel neke kuru fapulodi naiknore ka namonodi re.
9Mae Sol ne thafoni mae Samuel
1Kaisei mae dedei, nanghagna na mae Kis eghuteuna naiknore ghatho tahuni fara mana. Mae Kis gne neke thugna mae Abiel, gragna mae Seroa neke karha ka mae Bekorat, eghuteuna mae Bekorat gne neke thugna mae Afia ka vikegna mae Benjamin. 2Mae Kis au kaisei thugna nalhaꞌu, nanghagna na mae Sol. Theo kaisei mae gna Israel te jateula mana teu te brahu fara nei famane mae majaghani fara teuna.
3Kaisei narane keha nogna dongki mae Kis gre tei ne snivi, aonu mana ne cheke eghu ka mae thugna na, “Ghema Sol, iagho hata kaisei mae balumu mala tei hirodi dongki ra.” 4Aonu mae Sol ne hata balugna kaisei mae ne tei ka thogele ka nohi Efrem mala hirodi dongki te snivi ra ka vido te gnafa falithuini Salisa, nu phiamare jaola ne theome tangomana te kadire ka vido te gnafa igre. Ke leghu, phiamare ne tei ka nohi Salim, nu phiamare ne theome kadi ka nohi Salim. Aonu phiamare ne tei ke lamnagna nohigna Benjamin, nu dongki igre jaola ne dofidi ka nohi igne.
5Kate tei phiamare ke lamnagna nodi vido glose vikegna mae Suf igne na, mae Sol ne cheke eghu ka mae gloku na, “Tapa nake figri ka namono. Jame te theo na, mama ginauna na theome ghathodi dongki igre, nu mana ginauna nanga ghita tapa kolho.”
6Nu mae gloku igne ne cheke eghu, “Ginau sagho! Kaisei mae nogna profet God na au ka namono igne. Naiknore ghatho tahuni fara mana naugna gobigna lepo te chekedi mana re thofno tutuani fara. Jame te keli na tapa na tei filoni mana. Glahu tangomana mana te chekeni ka vido aheva te au teu dongki igre.”
7Eghuteuna mae Sol ne cheke eghu, “Nu jame te tei tapa ka mana na, unha glepo gne nate tusu lao tapa ka mana na? Gognarona theo kaisei gano te au ka gloi tapa na.”
8Aonu mae gloku igne ne cheke eghu, “Iara au katha seleni nate tangomana iara nate tusu lao ka mana na, mala chekeni mana ka tapa ka vido aheva te au teu dongki igre.” 9-10Mae Sol ne cheke eghu, “Keli fara. Tapa na tei ka mae igne mala filoni kaisei mifi.”
Mana cheke eghu naugna ka narane igre, naiknore kilodi mae profet gre mae khaekae. Eghuteuna kate magnahaghei laseni unha ka God na, mare tangomana te cheke eghu na, “Tahati na tei ka mae khaekae.”
Aonu phiamare ne tei ka namono aheva te au teu mae te mala chekeni chekegna God na. 11Kate haghe phiamare ka thogele na te mala tei lamna namono na, phiamare ne thafodi goro gaꞌase te soru mala toho khoꞌu teure. Eghuteuna phiamare ne ghusna eghu ka reꞌe, “Ba, mae khaekae na au ka namono, ba theo?”
12-13Aonu gaꞌase igre ne cheke eghu, “Uve, mana na au ngala. Mana na la kulu nolo la haghehi ke ulumi ghopa gognarogne. Jame faghosei me tei ghopa meuna, ghopa ginauna tangomana te thokeni mana kate tei ghopa ka grengathagna namono na. Mana jame ao ngala thoke ngau ka namono gognaro na, naugna gognarogne, keha mae ei fafara ka vido blahi na ka thogele holo ke kosigna namono na. Eghuteuna mare ginauna ghamu fodu jare, nu mare theome tangomana te ghamu na ghilei thokeni vido te mala fablahi gna u fafara na. Jame faghose ghopa meuna, ghopa ginauna tangomana te deni mana kate theome haghe nga teu mana ka thogele na.”
14Aonu kate tei phiamare ke lamnagna namono na, phiamare ne filoni mae Samuel te jifla mei te mala tei ka vido blahi na.
15Ka narane ame mei nga mae Sol me thafoni mae Samuel tekuna, LORD neke kulu cheke eghu ka mae Samuel, 16“Iara la filodihi nodi diꞌanagnafa nogu naikno iara re, eghuteuna iara la nomhidihi te tanhi mare ka iara mala toghodi iara teure. Nathuꞌu jateula gognarogne teuna, iara ginauna kuru ari kaisei mae ka vikegna mae Benjamin mala ari filo nigho iagho. Iagho ginauna tofa oel ka phaꞌugna mana na mala fablahini mana mala king gna Israel. Eghuteuna mana ginauna fakarhi ghami ghotilo ka nodi nolaghi maedi Filistia.”
17Aonu ka narane ke leghugna igne mae Samuel ne filoni mae Sol, eghuteuna LORD ne cheke eghu ka mana, “Tuana ngala mae teke chekeni iara gnora ka iagho ia. Mana ginauna funei frunidi nogu naikno iara re.”
18Aonu ka narane igne mae Sol ne thafoni mae Samuel ka grengathagna namono na ne ghusna eghu ka mana, “Aheva si sugagna mae khaekae na ia?”
19Mae Samuel ne cheke eghu ka mana, “Iara ngala mae khaekae na. Ghopa age ke ulugu iara ka vido blahi ana. Ghopa ginauna ghamu balugu iara gognarogne. Eghuteuna hamerane nathuꞌu, iara ginauna cheke balumu iagho eidi gobigna lepo te magnahaghei lasedi iagho re, eghuteuna iara ginauna nake kuru tei nigho iagho. 20Dongki teke dofidihi nabagna thilo narane igre, iagho thosei nanga noudi naugna mare kela filodihi. Fanomho sagho, naiknodi Israel gre magnahagheni fara te hironi mae ihei sigrea? Mare magnahaghei nigho iagho balugna tharaknamu iagho na.”
21Aonu mae Sol ne cheke eghu ka mae Samuel. “Iara vikegna mae Benjamin, eghuteuna vike ikoi kolho ke lamnagna vikeda tahati maeda Israel. Eghuteuna vikegna mae kmagu iara na theo nanghagna ka vikegna mae Benjamin. Eghume naugna unha sagho te eni ka iara u nafnata cheke ignea?”
22Ke leghugna te cheke te gnafa mae Sol igne, thilo mare tei ka vido blahi na ne tei ruma ka chogho mala ghamu na. Mae Samuel ne fagnokrodi phiamare ka phaꞌugna tevo na. Ka vido igne, tolufulu mae teke eni gna fafara igne la gnokrohi jare tarabana mala ghamu. 23Eghuteuna mae Samuel ne cheke eghu ka mae te mala gahu gano na, “Hata mei vido nafnahi teke faꞌari iara ka iagho mala tarabana ranghini kaisei mae biꞌo teku ia.”
24Aonu mae te mala gahu gano igne ne hata famane nafnahi ghahegna sipu na ne mei lilisei ka tevo na rhegna mae Sol. Eghuteuna mae Samuel ne cheke eghu ka mae Sol, “Filo sagho, vido nafnahi igne, iara neke tarabana malamu iagho neku. Iara neke vahini vido nafnahi igne malamu iagho mala ghamu iagho gognarogne baludi mae teke kilodi iara te mala mei ghamu fodu ka gano igre. Ghamu sagho.” Aonu mae Sol ne ghamu balugna mae Samuel ka narane igne.
Profet Samuel ne fablahini mae Sol mala King
25Gnafa teuna mare jifla ka vido blahi igne neke kafe soru ka namono na. Eghuteuna mae Samuel hatani mae Sol ne haghe ke tagru suga ne toutonu balugna mana jare. Eghuteuna mae Sol ne thuru ka vido igne. 26Mae Samuel dofra haghe hamerane boibongi ne ehani mae Sol ne cheke eghu ka mana, “Dofra gho. Iara ginauna tei lisei ghami ghopa ka nabrou gno mala tei ka namono.” Aonu mae Sol dofra haghe, eghuteuna mae Samuel ne jifla baludi phiamare ka namono na. 27Kate thoke thilo mare ka khukrugna namono na, mae Samuel ne cheke eghu ka mae Sol, “Iagho chekeni mae gloku ana mala kulu ari.” Aonu ke leghugna tela teihi mana na, mae Samuel ne cheke eghu ka mae Sol, “Iagho aughu katha vido ikoi balugu iara, eghuteuna iara ginauna toutonu ka iagho unha teke chekeni God ka iara malamu iagho tekuna.”
101Aonu mana ne hata kaisei botol oliv oel ikoi ne tofa ka phaꞌugna mae Sol, gnafa teuna mae Samuel ne gnanghoni mae Sol ne cheke eghu ka mana, “LORD neke vahi nigho iagho mala king nei mala batudi naiknodi Israel. 2Kate jifla iagho agne gognarogne, iagho ginauna tei ka nohi Benjamin, eghuteuna iagho ginauna thafodi phei mae Selsa rhegna bekugna Resel tifa ia. Phiamare ginauna cheke eghu ka iagho, ‘Dongki ra kela filodihi mare. Nu mae kmamu iagho na nanga nogna fara ka ghopa, eghuteuna thono ghathoni fara eigna te mala teke thafo ghami ghopa na.’
3“Eghuteuna kate jifla iagho ka vido igne te tei thoke Tekoa ka gaju blahi na, iagho na filoni kaisei fagaglana. Eghuteuna iagho ginauna thafodi thilo mae te tei fafara God Betel. Kaisei mae na korho thilo sua nanigot, keha mae na hata thilo bret blahi balugna, eghuteuna fatilo mae na pala kaisei duku guli nanigot te fodu ka waen. 4Thilo mae igre ginauna cheke fakeli nigho iagho, eghuteuna kaisei mae ka thilo mae igre ginauna tufa phei bret blahi ka iagho. Eghuteuna iagho na hata bret igre.
5“Eghuteuna ke leghugna igne, iagho ginauna tei posa Gibea rhegna vido blahi aheva te au teu tagna mae soldia di Filistia. Kate tei namo ka namono tuana, iagho ginauna thafoni kaisei tothoghei profet te mei funudi ka vido blahi holo ka thogele ro. Keha mae lalahu ka thua nafnata gita, nei lalahu ka belo ikodi, nei ifu ka phoposa, mae igre ginauna tei ke uludi hatimare mae profet. Eghuteuna Tharunga gna God na ginauna mei mala batudi mae profet igre, eghuteuna mare ginauna ragi nei koje eghu mala kilo fnaknoni God. 6Eghuteuna Tharunga gna LORD na ginauna mei sagheleghu nigho iagho, eghuteuna iagho ginauna jaola tei baludi mare mala ragi nei koje eghu mala kilo fnaknoni God. 7Kate thoke nigho iagho glepo igre, iagho ginauna tangomana te edi unha teke ghathodi iagho re naugna LORD na au balumu iagho.
8“Eghuteuna iagho ginauna mala tei ofo ghau iara Gilgal. Iagho mala ofo fitu narane ghilei mei iara jare. Aonu iara ngala nate tusu ranghini LORD u fafara te thofno krono fara na, fafara igne mala laseni te au tahati kau pharikeli balugna LORD. Eghuteuna ka narane igne, iara ginauna cheke ranghi nigho iagho gobigna lepo nate edi iagho ginau re.”
Sol neke figri ka namono
9Kate jifla mae Sol te tei kokoni mae Samuel na, God ne tughu puhigna mae Sol na mala nhogri mana. Eghuteuna gobigna lepo te chekedi mae Samuel ka mae Sol igre, mana ne filodi ka narane igne. 10Kate posa Gibea mae Sol ghe nogna mae gloku na, kaisei tothoghei profet ne mei thafoni mae Sol. Aonu Tharunga gna God na ne mei ka mae Sol, eghuteuna mae Sol ne tei baludi mae profet igre, mare ne ragi balu koje mala kilo fnaknoni God. 11Nu kate filoni mae iheire te laseni mae Sol unha te edi mana igre, mare ne cheke eghu, “Ei! Thugna mae Kis ia si ignea? Ba? Mae Sol gne kaisei mae profet langau signea?”
12Aonu kaisei mae ka namono igne ne cheke eghu, “Iheire si kmadi re mae profet igrea?” Naugna kate filodi unha te edi mae Sol igre, cheke igne ne cheke eghu, “Ba? Mae Sol gne kaisei mae profet langau signea?” 13Eghuteuna kate gnafa ragi nei koje teuna, mae Sol ne tei ka vido blahi ka thogele na.
14Ke leghugna igne, nebugna mae Sol na ne filoni mana balugna nogna mae gloku na, eghuteuna mana ne ghusna eghu ka phiamare, “Ghopa neke mei funu aheva sia?”
Eghuteuna mae Sol ne cheke eghu, “Ghepa neke tei hirodi dongki teke dofidi ra, nu kate dofi nomidi re, ghepa neke tei filoni mae Samuel.”
15Aonu nebugna mae Sol igne ne cheke eghu, “Unha te ckekeni mae Samuel ka ghopa na?”
16Eghuteuna mae Sol ne cheke eghu, “Te chekeni mana ka ghepa na, mare kela filodihi dongki re.” Nu mae Sol neke theome chekeni ka mae nebugna na unha teke chekeni mae Profet Samuel nate king mana ginauna.
Mae Sol ne king
17Ke leghugna igne, mae Samuel ne kilodi naiknodi Israel re mala haghe Mispa mala nomhini mare chekegna LORD na. 18Mae Samuel ne cheke eghu ka mare, “LORD noda God tahati maeda Israel, mana ne cheke eghu: kani au teku kuꞌemi ghotilo Ijep tifa ra, iara neke fakarhidi mare. Iara neke atha fajifladi mare ka nodi nolaghi naiknodi Ijep, nei ka nodi nolaghi keha naikno teke jaola teke gonidi mare ra. 19Iara nomi God ghotilo eigna iara neke fakarhi ghami ka puhi biꞌo nei ka narane te ninhigrana. Nu gognarona, ghotilo theome magnahaghei ghau iara, eghuteuna ghotilo magnahagheni fara kaisei king. Eghume, ghotilo mala fofota vikemi nei tharaknami teu gre mala mei ka iara, mala vahini iara nomi king ghotilo na.”
20Mae Samuel ne cheke ka nabotho phei vike igre mala mei namo. Aonu LORD ne vahini vikegna mae Benjamin. 21Eghuteuna mana ne chekedi tharakna ka vike igne mala mei. Eghuteuna LORD ne vahini tharaknagna mae Matri. Eghuteuna mae te gnafa ka tharakna igne ne kafe mei. Aonu LORD ne vahini mae Sol, thugna mae Kis. Nu kate hironi mana teu mare na, mare ne theome tangomana te filoni mana na. 22Aonu mare ne tarai eghu ka LORD, “LORD, au aheva si mana gnea?”
Eghuteuna LORD ne falalase ne cheke eghu, “Mae Sol na tei poru delei, ka nomi glepo ghotilo ra.”
23Aonu mare chari ne tei mala hata meini mana. Eghuteuna mare ne fakegrani mana ke uludi mare. Eghuteuna mae Sol gne kaisei mae brahu fara, eghuteuna phaꞌugna na haghe salaꞌudi phaꞌudi keha mae re. 24Eghuteuna mae Samuel ne cheke eghu, “Igne mae ihei teke vavahi LORD na! Theo kaisei mae ka tahati te jateula mana teuna.”
Eghuteuna naiknore ne thagru eghu fabiꞌo, “Iagho king fabrahu tifa tifa!”
25Aonu mae Samuel ne chekedi ka naiknore nogna gloku ba unha te au nogna nolaghi mana te mala edi kate king mana na. Eghuteuna mana ne rioriso soru ka buka glepo igre. Gnafa teuna mana ne lilisei fakeli buka igne ka nogna Sugablahi LORD na. Eghuteuna mana neke kuru fapulodi naiknore ka namonodi re.
26Eghuteuna King Sol neke figri Gibea, eghuteuna keha mae nheta mala magra langau eghu ne tei balugna mana, naugna God magnahaghedi naiknore te ghatho tahuni King Sol. 27Nu keha mae te diꞌa ne cheke eghu, “Tore! Na tangomanani ngau si mae igne nate fakarhi ghita tahati naia?” Eghuteuna mare ne tirodi tusu lao namha ka mana, naugna mare ne theome magnahagheni mana. Nu King Sol ne au kmu kolho.
11King Sol magra ne uluni king gna Amon
1Ka narane tuana, King Nahas gna kantri Amon ne haghe balu nogna soldia ka nohi Gilead, aonu mare mei ne kegra faligohoni namono Jabes tarabana mala magra. Nu naiknogna namono igne ne cheke eghu ka King Nahas, “Ghehati magnahaghei ghita tahati te eni kaisei nhaꞌa cheke gognarogne, jame te theome mei ghotilo te magra balumi ghehati na, ghehati ginauna snakre ghami ghotilo mala funei fruni ghami ghehati.”
2Nu King Nahas ne cheke eghu, “Keli fara! Iara tangomana te nhaꞌa cheke balumi ghotilo na. Nu kaisei glepo kolho, iara na bilo koko hui tathami ghotilo are mala kafe mamaja nomi ghotilo naiknomi Israel are.”
3Aonu mae te mala baubatu ka namono igne ne cheke eghu, “Ginau ofoghu nabagna fitu narane, eghuteuna iagho na snakre ghami ghehati mala kuru teidi ghehati keha mae mala tei toutonu tafri mare nonomho igne heva heva agne Israel. Jame te theo kaisei mae te mala togho ghami ghehati na, ghehati ginauna leghuni nou cheke iagho na.”
4Aonu mare tei ne toutonu nonomho igne Gibea, ka namono aheva te au teu mae Sol. Kate nomhini igne, naiknore ne diꞌanagnafadi fara ne tanhi fabiꞌo. 5Ka narane igne, mae Sol neke pulo mei funugna ka nogna nagare na baludi nogna buluka re, kate nomhidi te tanhi naiknore, mana ne ghusna eghu, “Naugna unha site tanhi ghotilo gnea?” Aonu mare ne toutonu ka mana eigna nonomho teke mei toutonu maedi Jabes igre.
6Eghuteuna kate nomhini mana igne, Tharunga gna God na ne mei faheta fara ka mana ne diꞌatagna fara. 7Aonu mana ne hata phei buluka ne vaevahe faꞌikodi. Gnafa teuna, mana ne tusu lao ka nogna mae glokure ne hata ne tei tufa ka vido te gnafa ka kantri igne, ne cheke eghu, “Mae ihei te theome tei ka magra baludi King Sol ghe Profet Samuel ka armigna Amon na, nogna buluka mana re ginauna nghuja jateula igne eghu.” Kate nomhini naiknore igne, mare ne mhaghu nodi fara, glahu paradi LORD ginauna. Aonu mare te gnafa na ne kafe mei loku fodu. 8Aonu mae Sol ne chekedi naiknore mala kafe tei Besek. Ka narane igne mana hata thilo gobi thogha soldia Israel, eghuteuna tolufulu thogha soldia Juda.
9Aonu mare ne cheke eghu ka maedi Jabes teke hata teke mei nonomho igne, “Ghotilo tei cheke ka nomi naikno ra, nathuꞌu na ghehati ginauna fakarhi ghami ghotilo ame farihotei aublatha nga eghu.” Kate nomhini igne, naiknodi Jabes igre ne thofno kelitadi fara. 10Aonu mare ne cheke eghu ka King Nahas balugna nogna armi na, “Ghehati ginauna ari ka ghotilo nathuꞌu, eghuteuna ghotilo tangomana te eni ka ghehati unha te magnahagheni ghotilo na.”
11Hamerane boibongi ka keha narane na, King Sol ne tufa nogna soldia re ka thilo tothoghei. Aonu mare kegra haghe hamerane boibongi chari ne tei ka nodi suga tapuale armigna Amon na ne aknu falehe ne gnafa soldia di Amon igre funu hamerane ne ghilei fari hotei aublatha. Jau phei ba thiloi kolho te rikha na.
12Aonu naiknore ne cheke eghu ka mae Samuel, “Ahevau mae teke cheke eghu ra, ‘Theome doglo mae Sol te kegra king ka tahati na teku ra?’ Hata mei agne mala aknu falehedi tahati!”
13Nu mae Sol ne cheke eghu, “Theo. Tahati theome tangomana te aknu faleheni kaisei mae ka theda na, naugna LORD neke fakarhidi naiknodi Israel gre ka narane igne.”
14Aonu mae Samuel ne cheke eghu ka mare, “Tahati na kafe tei Gilgal, mala chekeni te mae Sol ngala noda king tahati na.” 15Aonu mare ne kafe tei Gilgal, eghuteuna mare tei ne kegra ke ulugna LORD ka vido blahi na ne chekeni mae Sol ngala te nodi king mare na. Eghuteuna mare ne eni kaisei fafara ne ghamu fodu, fagaglanagna te au fakeli mare balugna LORD. Eghuteuna ka narane igne, King Sol nei naikno te gnafa Israel igre eghu ne eni kaisei gaghamu biꞌo, mare ghamu ne glealeꞌa fara.
12Mae Profet Samuel ne chekeni nogna cheke leghu lahu na
1Aonu Profet Samuel ne cheke eghu ka naiknore, “Gognarona, iara la fablahi nihi nomi king ghotilo ia leghuni unha teke toreni ghotilo ka iara ia. 2Eghuteuna gognarona, mana au balumi ghotilo mala batu ghami ghotilo. Nu ghotilo laseni! Iara la kuekuꞌehi. Khaklagu re la nufahi, eghuteuna phei mae thugu re la mae biꞌohi. Iara batu ghami ghotilo funu mae majaghanigu la ghilei mei posa ka narane gognarogne. 3Iara kegra haghe balumi ghotilo gognarona, eghume jame teke eni iara kaisei glepo te theome doglo ka gaoghathomi ghotilo na, ghotilo cheke mei ka iara ke ulugna LORD, nei ke ulugna king mae ihei teke vahini mana. Jame teke blau iara kaisei nogna buluka ihei na, ba kaisei nogna dongki ihei na, ba chaghini ihei mala blau keha nogna glepo mana re teku na, ba goigonini ihei, ba hata seleni ka ihei mala poruni nogna najafra mana re teku na, te keli na ghotilo cheke fajifladi mala fadoglidi iara. Jame teke eni iara kaisei glepo jateula igre teku na, iara ginauna nake tusu fapulo glepo teke hata iara re.”
4Aonu naiknore ne cheke eghu, “Theo, iagho neke theome chaghi ghami, neke theome goigoni ghami, nei neke theome hata kaisei glepo ka ghehati neku.”
5Aonu, mae Samuel ne cheke eghu, “LORD balugna king teke vavahi mana igne, phiamare la nomhidihi nomi cheke ghotilo re gognarogne, eigna ghotilo chekeni teke theome eni iara kaisei najafra na.”
Eghuteuna mare ne cheke eghu, “Uve, LORD ngala te laseni na.”
6Mae Samuel ne cheke eghu, “Eigna LORD ngala teke vahidi mae Moses ghe mae Eron teke batu fajifladi kuꞌeda tahati Ijep tifa ra.” 7Gognarona, tahati kegra ke ulugna mana, eghuteuna iara magnahaghei ghita tahati te mala ghatho fakelidi gloku biꞌo teke fakarhi ghita, funu ka narane di kuꞌeda tifa ra te ghilei mei posa ka narane gognarogne.
8“Tifa na, kuꞌeda Jekop balu tharaknagna neke tei au Ijep. Ke leghu na, naikno di Ijep re neke fakokhoana di kuꞌeda teke karha mei ka tharaknagna mana ra. Aonu mare neke tanhi lao ka LORD mala toghodi, eghuteuna mana neke kurudi mae Moses ghe mae Eron mala tei hata fajifladi Ijep. Phiamare batudi mare neke ghilei mei au ka namono igne.
9“Nu neuba ngau, mare neke theome ghathoni nodi LORD God na. Aonu mana neke snakreni king gna Moab balu nogna armi na mala magra nei uludi eghu mare. Ke leghu na, mana neke snakreni Sisera balu armi gna Haso na mala mei magra ka mare. Eghuteuna ke leghu na, mana neke snakreni armi gna Filistia na mala uludi mare. 10Ka narane tuare kuꞌeda tahati tura neke tanhi ka LORD mala toghodi, mare neke tarai eghu, ‘LORD, ghehati la theome leghu nigho nei la tei koko nigho eghu! Eghuteuna ghehati tarai ka mumujudi phei god, Baal ghe Astarot. LORD, fakarhi ghami nei hata fajifla ghami eghu ka nodi nolaghi nomi naoka gre, mala ke tufru soru nigho ghehati.’ 11Aonu LORD neke kurudi mae Gidion ghe mae Bedan, eghuteuna leghu lahu na mana neke kuru ghau iara. Tuana teke eni mana teke hata fajifla ghami ghotilo ka nodi nolaghi noda naoka ra, naugna igne te au fakelini tahati agne na.
12“Nu kate filoni ghotilo King Nahas gna Amon te namo mei magra baluda tahati na, ghotilo neke theome magnahagheni LORD te mala noda king tahati na, aonu ghotilo neke cheke eghu ka iara, ‘Ghehati magnahaghei kaisei king mala funei fruni ghami.’ 13Eghume, igne mae king teke magnahagheni ghotilo na. Ghotilo neke tanhi nomi king, eghuteuna LORD na la vahinihi mana te mala nomi king ghotilo na. 14Eghuteuna gobigna lepo igre ginauna keliu kolho eghu jame te edi ghotilo glepo re: ghotilo ghatho tahuni noda LORD God, eghuteuna ghotilo edi nogna gloku mana re, eghuteuna ghotilo mala fanomho ka mana, eghuteuna ghotilo mala thosei thodoni nogna cheke mana na, eghuteuna nomi king ghotilo igne mala jaola leghuni fabrahu mana. 15Nu jame te theome leghuni ghotilo LORD te figri tagruni nogna cheke mana na, mana ginauna figri tagru ghami ghotilo jateula teke figri tagrudi mana kuꞌemi ghotilo tifa ra eghu.
16“Ghotilo ginauna filodi glepo biꞌo nate edi mana ka ghotilo re. 17Ghotilo laseni, narane mala ukli wit ka nagare na, eghuteuna jame te nakhete na, ginauna na goigonidi gano re. Neubane eghu ngau, iara ginauna tarai ka LORD mala kuru mei fila nei nakhete eghu mana. Eghuteuna kate thoke mei phei glepo igre na, ghotilo ginauna filo glani teke eni ghotilo kaisei glepo te diꞌa ka tathagna LORD na kani teke toreni ghotilo kaisei king ia.”
18Aonu mana ne tarai ka LORD, eghuteuna ka narane tuanala, LORD ne kuru mei fila balu nakhete, eghuteuna naiknore ne mhaghu nodi fara ka LORD ghe mae Samuel.
19Mare ne cheke eghu ka mana, “Iagho tarai ka LORD nou God mala theome lehe ghehati. Gognarona ghehati laseni teke edi ghehati kmana glepo te diꞌa ra nu te diꞌa fara na teke toreni ghehati kaisei king ia.”
20Aonu mae Samuel ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo thosei mhaghu! Tutuaniu teke eni ghotilo glepo te diꞌa igne na. Nu gognarona, ghotilo mala thosei tei kokoni LORD, eghuteuna ghotilo mala leghuni mana ka gaoghathomi fateote’o. 21Ghotilo thosei tufru soru ka mumujudi god te chaichaghi are. Naugna god tuare theo nafudi kolho! Eghuteuna reꞌe theome tangomana te togho ghami nei fakarhi ghami teu ghotilo na! 22LORD na magnahagheidi naiknore te ghatho tahuni nanghagna mana na, naugna igne te theome tei koko ghami mana na, eghuteuna mana neke vahi ghami ghotilo mala nogna naikno mana. 23Eghuteuna te iara na, iara ginauna tarai fabrahu ghami ghotilo. Jame te theome eni iara igne na, iara khibo ranghini LORD. Leuleghu fata na, iara ginauna farirhiu ghami ghotilo ka puhi te keli nei doglo eghu. 24Ghotilo mala ghaoghatho heta fabrahu mala faꞌuveni, nei leghuni eghu LORD ka gaoghathomi fateote’o. Eghuteuna leuleghu fata na, ghotilo mala ghatho tahudi u gloku biꞌo teke edihi mana ka ghotilo ra. 25Nu jame te edi fabrahu ghotilo glepo te diꞌa re, mana ginauna goigoni ghami ghotilo fara balugna nomi king gne.”
13Sol neke magra ka maedi Filistia
1Ka narane te king gna Israel mae Sol igre, mana la mae biꞌohi. Eghuteuna mana neke king Israel nabagna phei finogha, 2eghuteuna mana neke vavahi thilo thogha mae ka nogna armi na, eghuteuna mana neke kuru fapulodi kehare ka namono. Mana neke vavahi phei thogha soldia kolho te mala au balugna ka namono Mikmas, nei ka thogele Betel, eghuteuna kuru tei kaisei thogha soldia balugna mae Jonatan, mae thugna na Gibea ka nohi Benjamin.
3Ke leghugna igne, mae Jonatan hata soldia balugna ne tei aknu falehe soldia di Filistia teke au ka namono Gibea. Aonu nonomho eigna igne ne tei posa ka naikno di Filistia. Aonu King Sol ne kurudi hatimare mae soldia mala tei kufli ka vido te gnafa Israel, mala kilo meidi mae te gnafa te au ka vido igre tarabana mala magra. 4Aonu mae soldia igre ne toutonu eigna mae Sol balugna nogna armi na teke aknu falehe armi gna Filistia teke au teku ka namono Gibea. Eghuteuna mare jaola neke toutonu eidi naiknodi Filistia te theome magnahaghedi naiknodi Israel gre. Eghuteuna mare chekeni te maedi Filistia gre mala leghuni nogna cheke King Sol na mala mei loku fodu ka namono Gilgal.
5Aonu mae soldia di Filistia igre ne kafe mei mala magra ka naiknodi Israel. Mare au thilo thogha chariot mala magra, eghuteuna namno thogha soldia mala chari ka hose, eghuteuna keha mae soldia langau eghu, mare kmana fara jateula nusu ka gratha ra eghu. Mare tei ne au ka namono Mikmas ke maghati Bet-Aven. 6Aonu mare ne magra ka armi gna Israel. Eghuteuna kate haimini armigna Israel gne nate faꞌiho fara na, mare ne kafe rikha. Mare tei ne poru ke lamna gluma, nei ke lamna soro, ka thina biꞌo, ke lamna khora nei ke lamna khora seu. 7Kehare rikha ne tei kasa ka Khoꞌu biꞌo Jordan mala tei ka nohi Gad, ghe Gilead.
Mae Samuel neke cheke faheta ka King Sol naugna mana ne theome leghuni LORD
King Sol au neu ka namono Gilgal, eghuteuna mae soldia te au teu balugna mana igre ne mhaghu nodi ne fififri fara. 8Mana ofoni mae Profet Samuel nabagna fitu narane, mala eni unha teke nhaꞌa chekeni mana na, nu mana ne theome mei. Aonu mae soldia re ne funu rikhani mana. 9Eghuteuna mae Sol ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo hata mei sipu te thofno knoro ra mala fafara, fagaglana gna te au fakeli tahati balugna LORD.” Aonu mae Sol ne gahu fafara igne ne ghilei krono fara, 10eghuteuna theome raugha ke leghugna igne, mae Samuel ne posa mei.
Aonu mae Sol tei ne kubae ka mana, 11nu mae Samuel ne cheke eghu ka mae Sol, “Naugna unha sagho te eni glepo ignea?”
Mae Sol ne cheke eghu ka mana, “Iara la filodi mae soldia gre la funu rikha ghau iara, eghuteuna iagho theome mei ka narane teke nhaꞌa chekeni iagho ia. Eghuteuna mae soldia di Filistia gre la haghe auhi ka namono Mikmas. 12Eghuteuna te ghathoni iara na, mare na theome raugha mei magra ka iara agne. Eghuteuna naugna iara na theome eni kaisei glepo te mala keli tagna LORD ka iara na, iara na tusu lao fafara te thono knoro fara igne.”
13Nu mae Samuel ne cheke eghu ka King Sol, “Ne faꞌunha site fagoigoli iagho gnea? LORD na nou God iagho, nu iagho ne theome leghuni nogna cheke mana na neu. Jame leghuni iagho nogna cheke mana na meuna, mana ginauna tangomana te fablahini tharaknamu iagho na mala king fabrahu. 14Nu naugna te theome leghuni iagho nogna cheke LORD na, mae ka tharaknamu iagho re ginauna na theome tangomana te king ke leghumu iagho na. Eghuteuna LORD ginauna hironi mae ihei te kaisei gaoghatho balugna mana na.”
15Aonu, mae Samuel ne jifla Gilgal. Ke leghu, mae Sol neke figri Geba ka nohi Benjamin. Eghuteuna mae soldia gna namono Gilgal igre ne kafe tei balugna mana. Eghuteuna kate filo mana ka nogna soldia gre na, mana laseni te namno gobi soldia kolho te au na.
Armigna Israel theome au naba glepo mala magra
16King Sol ghe Jonatan, nei nodi soldia re eghu au neu Geba. Nu soldia di Filistia gre mare au Mikmas theome khaba kolho Geba. 17Aonu mae soldia di Filistia igre ne tufa ka thilo tothoghei. Thilo tothoghei igre ne tei tongana ka vido te gnafa ne goigoni nodi gobigna lepo naiknodi Israel. Kaisei tothoghei ne tei leghuni nabrou te tei thoke Ofra ka nohi ke raru Sual. 18Eghuteuna keha tothoghei na ne leghuni ne tei nabrou ke mosu Bet-Horon. Eghuteuna fatilo tothoghei na ne tei ka thogele aheva mare tangomana te filo soru ka glogu Seboim ke maghati namono nagou.
19Ka narane tuare, maedi Filistia gre theome snakreni kaisei maegna Israel te lase horo gobigna lepo ka aean. Mare eni igne glahu horo naflahi ba jata eghu mala magra mare. 20Naugna leuleghu fata na naiknodi Israel gre soru koba Filistia mala fafnonu thua nafnata glepo ka aean, glepo te jateula aean plao, glepo te korho buluka te mala dokha glose, nei hou, nei nhirama, nei nodi naflahi thagho. 21Maedi Filistia gre tugha haghe fara kligna praes di gloku te mala fafnonu nhirama, ba fakelidi aean te mala charidi buluka, ba te mala fafnonu naflahi biꞌo, ba te mala fafnonu hou.
22Naugna ka puhi igre te theo nodi naflahi nei jata eghu te mala magra mae Israel gre. Mae Sol ghe mae Jonatan kolho te au nodi glepo mala magra na.
Jonatan ne uludi nogna naoka re
23Aonu kaisei nodi tothoghei soldia mae Filistia gre ne tugha tei ka vido aheva nabrou te tei farihotei thogele di Mikmas.
141-3Ka narane tuana, King Sol tei ne horo haghe nogna suga tapuale na rhegna pesi gaju jare Migron, theome khaba kolho Gibea. Eghuteuna namno gobi soldia au balugna mana ka narane igne. Eghuteuna kaisei mae pris te au balugna mana na, nanghagna na mae Ahaeja, thugna mae Ahitub, thabusigna mae Ikabod. Kmadi mae Ahitub ghe mae Ikabod gre na, mae Finehas, thugna mae Eli, nogna pris LORD, mana neke au Saelo tifa. Pris Ahaeja ne hata balugna efod blahi na mala lasedi nogna cheke tughu LORD re.
Kaisei narane, mae Jonatan ne cheke eghu ka mae soldia te mala pala nogna glepo mala magra mana re, mana ne cheke eghu, “Tapa ginauna tei filodi soldia di Filistia te fanagra ka nabrou te mala tei Mikmas ia.” Nu mae Jonatan neke theome facheke ka mae kmagna na, eghuteuna mae soldia re jaola theome laseni te tei mana na.
4Mae Jonatan ne tei filoni vido aheva te au teu maedi Filistia igre. Te mala tei Mikmas na, mare leghuni nabrou ikoi aheva te tei salaꞌu farihoteidi thogele ro. Ka vido igne au phei thogele thina te ninhigrana fara te mala tei thoke tadi re, keha na ka keha phile na, eghuteuna keha na ka keha phile. Nanghadi phei thogele thina igre, Boses ghe Sene. 5Kaisei au ke raru Mikmas, eghuteuna keha na au ke mata Geba.
6Aonu, mae Jonatan ne cheke eghu ka mae soldia majaghani te au balugna na, “Tapa ginauna tei salaꞌu ka keha phile gno mala ari posa ka mae bongihehe te theome vahe are. Glahu togho ghita LORD. Eghuteuna jame te togho ghita mana na, neubane tapa kolho, ba tahati kmana, theo kaisei glepo nate fanograni LORD te mala uluni tapa magra igne.”
7Aonu mae majaghani igne ne cheke eghu, “Keliu kolho. Gobigna lepo te magnahaghei eni iagho na, iara na leghuni kolho gaoghathomu iagho na.”
8Eghuteuna mae Jonatan ne cheke eghu, “Tapa na tei salaꞌu ka keha phile gno mala filo ghita mare. 9Jame te cheke mare mala ofou tapa mala soru mei mare filo ghita teuna, tapa ginauna ofou. 10Nu jame te cheke mare mala haghe tapa ka mare teuna, tapa ginauna tei, naugna tuana kaisei fagaglana te eni LORD ka tapa te mala uludi mare na.”
11Aonu, phiamare kegra haghe ne tei. Eghuteuna kate filodi phiamare na, mare ne cheke eghu, “Ei, filo si ghotilo! Mae Hibru la jifla mei ka gluma aheva teke poru mare tagna na.” 12Aonu mare ne eha eghu tei ka phiamare, “Ei! Mei si ghopa! Ghehati magnahaghei ghami ghopa te lasedi keha glepo agne!”
Mae Jonatan ne cheke eghu ka mae soldia majaghani igne, “Keli fara, mei sagho ke leghugu iara. LORD na lisa meidihi ka khameda tahati maeda Israel.”
13Eghuteuna mae Jonatan ne apla ne haghe ka khamegna nei ghahegna teure kolho, eghuteuna mae soldia majaghani igne ne ke leghugna mana. Mae Jonatan ne tei aknu falehe maedi Filistia te au ke ulugna re, eghuteuna mae soldia majaghani igne ne aknu falehe mae te mei ke leghu re. 14Ka magra ululahu igne, phiamare ne aknu falehe varadaki soldia ke lamnagna vido nohi ikoi kolho.
15Eghuteuna soasopai tothoghei ka nodi armi maedi Filistia igre ne mhaghu nodi fara, neuba mare ne tei magra ba au ka suga tapuale, mare ne rhana nodi fara. Eghuteuna God ne famhaghudi maedi Filistia gre ne faꞌihodi tafri.
Hatimare maedi Filistia ne gofru ka magra igne
16Ka narane tuana, kate filodi soldia di Filistia gre, mae te mala reireghini mae Sol Gibea igre mare ne rikha tafri, naugna mare ne mhaghu nodi fara. 17Aonu mae Sol ne cheke eghu ka nogna soldia re, “Ghotilo tei kaha noda soldia ra, mala laseni ihei te theome au agne na.” Eghuteuna kate kaha mare na, mare laseni mae Jonatan balugna nogna mae soldia majaghani te mala pala nogna glepo mala magra re theome au jare.
18Ka narane igne, armigna Israel na ne pala nogna Bokis Blahi LORD na baludi ne tei ka magra. Mae Sol ne cheke eghu ka Pris Ahaeja, “Hata mei Bokis Blahi ia.” 19Kate cheke teu mana ka Pris Ahaeja igne, mare ne nomhi teini naoglagna armi gna Filistia, aonu mae Sol ne cheke eghu, “Theo, iagho lilisei au Bokis Blahi na! Tahati theome snagla!”
20Aonu mana ne tei baludi nogna soldia re ne magra ka armigna Filistia. Nu armi gna Filistia igne ne faꞌiho tafri ne magra fari thedi. 21Eghuteuna keha mae Hibru teke folidi armigna Filistia teke tei magra baludi mare igre neke tughu gaoghatho. Aonu mare ne loku fodu baludi King Sol ghe mae Jonatan. 22Eghuteuna keha nodi soldia mae Israel teke poru tafri teku ka thogele Efrem igre ne nomhini te rikha armigna Filistia igne. Aonu mare ne jaola ne loku fodu ka armigna Israel ne ngolhidi mare 23ne aknu falehedi, magra igne ne ghilei tei salaꞌu ka namono Bet-Aven. Ka narane tuana, LORD ne thofno toghoni armigna Israel ne uluni magra igne.
King Sol ne tabuni te ghamu na
24Aonu, soldia di Israel igre ne glaꞌe soru naugna mare ne thono rofo fara. Mare theome ghamu, naugna mae Sol neke cheke farheta eghu ka mare, “Blahi kaisei mae te ghamu na ghilei blulu naprai na. Ulu lahu na tahati mala kulu aknu falehe ghu noda naoka igre mala ke tughu fapulo puhi biꞌo teke edi mare ra. Jame ihei te huhughuni unha te blahi na, mana mala lehe!” Naugna igne, theo kaisei mae ka mare te ghamu na narane igne.
25Aonu keha mae ka armi igne mei ka kaisei vido mata ne filodi kmana jurukuli ka vido igne. 26Gaju re fodu ka jurukuli, nu theo kaisei mae ka mare te ghamu na, naugna mare ne mhaghuni teke tabu King Sol igne. 27Nu mae Jonatan neke theome nomhini tabu teke eni mae kmagna na igne, aonu mana ne jajaꞌi jurukuli igre ka khodo teke louloku teku na ne hata keha ne ghamu, eghuteuna mana neke haimini teke roi keli kakatha na. 28Aonu kaisei mae ka mae soldia igre ne cheke eghu ka mana, “Grofo igne la faglaꞌe soru ghami ghehati, nu mae kmamu iagho gne lhoti ghami ghehati te ghamu na. Mana neke eni kaisei tabu, neke cheke eghu, ‘Jame ihei te ghamu gognarogne, mana mala lehe!’ ”
29Aonu mae Jonatan ne cheke eghu, “Kaisei glepo theome keli te eni mae mama igne! Filo si ghotilo! Iara kela rheta fapulo, naugna iara neke ghamu jurukuli! 30Gognarona tahati uluni armigna Filistia. Nu te keli na tahati jame kafe ghamu unha lepo te dedi tahati ka vido igre, mala tangomana tahati te aknu falehe kmana soldia ka mare na.”
31Ka narane igne, mare ne goigoni ni armigna Filistia funu Mikmas tei posa Aejalon. Nu mare ne thofno babaꞌo fara, naugna mare rofo ne salaꞌui. 32Aonu mare chari ne tei hata unha teke uludi mare ka magra na. Mare ne falehe sipu nei buluka balu suadi aheva te kadi mare mala ghamu. Nu mare ne theome ofoni u nafnahi te dadara teuna ne ghamu. 33Eghuteuna keha naiknore tei ne cheke eghu ka king, “Filo sagho! Mare khibo ranghini LORD, naugna mare ne ghamu nafnahi te au teu dadara tagna na.”
Aonu King Sol ne cheke eghu, “Tore! Ghotilo khibo ranghini LORD. Gognarona, ghotilo pili mei kaisei thina biꞌo.” 34Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo tei chekedi mare gnafa mala hata mei agne nodi buluka nei sipu teure. Eghuteuna ghotilo ginauna mala falelehe buluka nei sipu teu are ka thina igne, eghuteuna ghotilo mala jaola ghamu nafnahidi re agne. Theome keli tahati te ghamu nafnahi te au teu dadara tagna na, naugna ka puhi igne, tahati khibo ranghini LORD!” Aonu ka bongi tuana, mare hata ne mei buluka re ne aknu falehe ka vido tuana. 35Ka puhi igne King Sol ne eni kaisei nogna olta LORD ka vido tuana.
36Eghuteuna mana ne cheke eghu ka nogna soldia re, “Bongi na tahati ginauna soru magra ka armigna Filistia ghilei hamerane. Tahati ginauna aknu falehedi, nei mala hata fahui nodi gobigna lepo mare are.”
Eghuteuna mare ne cheke eghu, “Keliu kolho. Tahati ginauna eni unha te doglo ka gaoghathomu iagho na.”
Nu Pris Ahaeja ne cheke eghu, “Ginau, tahati na kulu hironighu ka God.”
37Aonu king ne toreni mae pris mala ghusna eghu ka God, “Ba, keliu ngala te tei ghehati te magra ka armi gna Filistia na? Jame te tei ghehati na, iagho ginauna tangomana te togho ghami ghehati te mala uluni magra igne na?” Nu God ne theome cheke tughu ka mana ka vido tuana.
38Aonu king ne cheke eghu ka hatimare mae komanda, “Mei agne ghotilo, mala hironi unha teke eni fadiꞌa tahati ginei na. 39Iara cheke tutuani ka nanghagna LORD, mae ihei te karha nei togho ghita mala uluni tahati magra na, iara nhaꞌa cheke ke ulumi ghotilo, mae ihei te eni glepo te diꞌa igne, mana mala lehe. Neubane thugu iara mae Jonatan, ba mae ihei, mana mala lehe!” Nu mare te gnafa na ne theome ghagri kaisei cheke.
40Aonu mana ne cheke eghu ka mae soldia di Israel re, “Ghotilo kafe tei kegra delei, eghuteuna ghepa mae Jonatan ginauna kegrau agne.”
Mare ne cheke eghu, “Keliu kolho.”
41Eghuteuna mae Sol tarai ne cheke eghu, “Iagho nodi LORD God mae Israel, iagho cheke tughu fadoglo mei ka iara.” Eghuteuna cheke tughu te mei na, king ghe mae Jonatan te eni na glepo igne, nu mae soldia gre mare doglou kolho. 42Eghuteuna mae Sol ne cheke eghu ka mae pris, “Iagho hironi mae ihei ka ghepa te eni glepo te diꞌa igne.” Eghuteuna LORD ne falaseni mae Jonatan.
43Aonu king ne ghusna eghu ka mae Jonatan, “Unha teke eni iagho na?”
Eghuteuna mana ne cheke eghu, “Iara neke jaꞌi lao khodo na neke ghamu katha jurukuli kolho. Iara na au agne mala lehe.”
44Aonu king ne cheke eghu ka mana, “Tuani Jonatan, iagho mala lehe! Jame te theome lehe iagho na, iara toreni LORD mala falehe ghau iara!”
45Nu mae soldia gre ne cheke faheta eghu ka mae Sol, “Sei! Mae Jonatan gne neke togho ghita neke uluni tahati magra ginei ia! Faꞌunha lehe si mana gnea? Ghehati thofno cheke kate tutuani ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, eigna theome tangomana kaisei naikno nate faleheni mana na. Neuba kaisei khakla ikoi ka phaꞌu gna mana na, theome tangomana kaisei naikno nate rathu koko na. Glepo teke eni mana ginei ia, God neke toghoni mana.” Ka cheke igre, mae soldia gre ne fakarhini mae Jonatan.
46Ke leghugna igne, King Sol neke theome ngolhidi mae soldia di Filistia. Nu mare neke pulo ka namonodi thedire.
King Sol balu tharaknagna
47Keha narane ke leghugna te kegra king gna Israel mae Sol igre, leuleghu fata na mae Sol tei magra koba ka nogna naoka te au ka vido te gnafa faligohoni Israel. Ka maedi Moab, maedi Amon, maedi Idom, ka mae king di Soba, nei ka maedi Filistia. Eghuteuna leuleghu fata na mana tei magra ka mare neke thofno goigonidi fara mare. 48Leuleghu fata na mana tei magra heta fara neke theome tangomana te mhaghu na. Mana neke tei magra ka maedi Amalek neke uludi mare. Aonu mana neke fanogradi mae naoka re mala theome mei magra ka naiknodi Israel.
49Thugna mae Sol re igre, mae Jonatan, mae Isvi nei mae Malkisua. Eghuteuna phei thugna gaꞌase mana re neke, Merab, ghe Mikal. 50Khetogna mae Sol na, Ahinoam, thugna mae Ahimas. Eghuteuna mae komanda ka nogna armi mana na, mae Abna, thugna mae Na. Mae Na gne nebugna mae Sol. 51Kmagna mae King Sol na, mae Kis. Eghuteuna kmadi mae Kis ghe mae Na igre, neke mae Abiel.
52Leuleghu fata ka nakarhagna King Sol na, mana lase magra heta fara ka naiknodi Filistia. Eghume kate filoni mana kaisei mae te nheta nei theome mhaghu teuna, mana hata mei mala loku fodu ka nogna soldia re.
15Armi gna Israel igne neke tei magra ka naiknodi Amalek
1Kaisei fata, mae Samuel neke cheke eghu ka King Sol, “LORD neke kuru ghau iara mala taofi nigho iagho mala king, eghume iagho mala fanomho mei ka nogna famane cheke LORD igre. 2LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o igne ne cheke eghu, ‘Iara ginauna paradi naiknodi Amalek, naugna ka narane teke jifla mei funudi Ijep kuꞌemi ghotilo tifa ra, mare neke magra ka mare. 3Ghotilo tei magra ka mare, eghuteuna ghotilo mala goigoni fahui nodi gobigna lepo mare are, eghuteuna thosei lisa faleghu kaisei glepo. Eghuteuna ghotilo mala kafe aknu falehe mae nalhaꞌu baludi goro gaꞌase, goro sua, nei goro sua gegeꞌe. Eghuteuna ghotilo mala jaola aknu falehe nodi buluka, sipu, kamel, nei nodi dongki teu mare re. Gobigna lepo igre mala jateula fafara eghu mala tusu lao ka LORD.’ ”
4Aonu mae Sol ne kilodi nogna soldia re ne salo fodu mei ka namono Telaem, phei gobi thogha soldia gna Israel, nei nabotho thogha soldia gna Juda eghu te mei balugna mana jare na. 5Aonu mana ne tei baludi nogna soldia re ka namono Amalek. Mare poru ofo neu ka kaisei khoꞌu biꞌo te moja mala magra ka naiknodi Amalek. 6Nu ulu lahu na, mana ne fatei kaisei nonomho ka tharaknagna mae Kein. Mana eni igne, naugna kuꞌedi tharakna gna mae Kein igre neke toghodi kuꞌedi tharaknagna Israel kani teke jifla mei mare Ijep. Nonomho igne neke cheke eghu, “Ghotilo mala jifla kokoni Amalek glahu falehe ghami iara baludi mare.” Aonu mare jifla jare ne tei kokodi naiknodi Amalek.
7Mae Sol tarabana nogna armi na ne tei baludi ne magra ka maedi Amalek igre ne uludi mare. Magra igne ne ghilei tei posa ka nohi ke maghati Havila, nei ka nohi Sua namo ke mosu Ijep. 8-9Mare aknu falehe ne hui naiknodi Amalek, nu mare ne theome faleheni mae Agag nodi king mare na. Eghuteuna mare jaola ne hata famane buluka nei sipu teu igre baludi thudi re, nei keha famane glepo la ngau eghu. Mare ne theome goigoni glepo igre. Nu mare ne goigonidi kolho glepo te theome keli filodi re.
God ne theome magnahagheni mae Sol
10Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Samuel, 11“Iare diꞌanagnafagu fara, naugna iara neke vahini mae Sol mala king. Nu gognarona mana la theome leghudi nei nomhidi eghu nogu cheke iara re, eghume iara theome magnahagheni mana teke king na eghu.” Aonu mae Samuel ne faꞌihoni fara ka puhi igne ne tarai ne tarai bongi thongana na.
12Hamerane boibongi, mae Samuel kegra haghe ne tei hironi mae Sol. Nu mana nomhini tela teihi mana ka namono Kamel, eghuteuna mana ne lisei haghe kaisei thina fagaglana gna te uluni mana u magra na. Eghuteuna gnafa teuna mana jifla jare ne tei Gilgal.
13Aonu mae Samuel tei ne filoni King Sol ka vido igne. Eghuteuna King Sol ne cheke eghu ka mana, “Iara toreni LORD mala fablahi nigho! Iara la edihi gobigna lepo teke chekedi LORD ra.”
14Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Nu ne faꞌunha site nomhidi iara buluka nei sipu eghu te eha nei tanhi teu ra?”
15Mae Sol ne cheke eghu, “Nogu soldia iara igre neke hata nodi famane sipu nei nodi famane buluka eghu naiknodi Amalek mala fafara ka LORD nou God iagho, nu keha glepo re ghehati la goigoni fahuihi.”
16Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Iara ginauna chekeni ka iagho unha teke chekeni LORD ka iara bongi na.”
Eghuteuna mae Sol ne cheke eghu, “Cheke meini sagho.”
17Mae Samuel ne cheke eghu, “Tifa na, iagho jame neke kaisei fiti mae kolho neku ka gaoghathomu na, nu gognarona iagho nodi mae mala baubatu vikegna Israel. Eigna LORD neke fablahi nigho iagho mala nodi king maedi Israel. 18Eghuteuna kate kuru nigho mana teke tei magra ka naiknodi Amalek ra, mana neke cheke eghu, ‘Iagho tei ka naiknodi Amalek ra mala goigoni fahui naikno te diꞌa tuare. Nei iagho mala magra heta mala ghilei kafe lehe fahui mare.’ 19Nu iagho neke theome leghudi nogna cheke mana ra! Ba, mala unha site chari te tei hata iagho glepo te keli area? Tuare glepo te thono diꞌa fara te edi iagho ka LORD re!”
20Nu King Sol ne cheke eghu, “Theo, iara faꞌuvediu kolho nogna cheke mana re. Iara tei jateula teke chekedi mana ra neku. Iara neke hata neke mei King Agag, eghuteuna aknu falehe naiknodi Amalek ra. 21Nu nogu soldia iara gre teke theome aknu falehe nodi famane sipu nei nodi famane buluka teu naiknore, nu mare hata neke mei agne Gilgal mala fafara ka nou LORD God iagho gne.”
22Nu Profet Samuel ne cheke eghu,
“Unha te magnahagheni LORD na?
Ba, mana magnahaghei nigho iagho te faꞌuveni nogna cheke na,
ba, mala eni iagho fafara te thofno krono na?
Te faꞌuveni iagho mana na tuana keli fara salaꞌuni fafara na.
Te fanomho iagho ka mana na tuana keli fara
salaꞌuni garofa gna sipu te fafara na.
23Mae ihei te tirogna ni God na,
mana tapla jafra jateula mae te loku ranghini naitu ra eghu.
Eghuteuna mae ihei te fakliakligna ni thegna na,
mae igne diꞌa fara jateula mae te pogho soru
ka nodi mumuju god mae bongihehe ra eghu.
Naugna te tirouni iagho chekegna LORD na,
mana tirogna nighola iagho.”
24Aonu, King Sol ne cheke eghu ka mae Profet Samuel, “Tutuani! Iara la jafrahi la theome faꞌuveni chekegna LORD na! Eghuteuna iara jaola neke theome leghudi nou cheke iagho ra neku. Iara neke mhaghudi nogu mae soldia gre neke leghudi unha te magnahaghedi mare re. 25Nu gognarona, iara tore nigho iagho mala hata fadeleidi nakhibogu iara gre, eghuteuna iagho ke pulo balugu iara mala pogho soruni LORD.”
26Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Iara theome tangomana te tei balumi iagho na. Naugna iagho ne tirouni chekegna LORD na, eghume mana theome magnahaghei nigho iagho te king Israel gognarona.”
27Kate figri mala tei teu mae Samuel na, mae Sol ne loku famaku ka nogna pohe mana na, nu mae Samuel ne nheta ne tei nogna, aonu nogna pohe mana na ne breku. 28Eghuteuna mae Samuel ne cheke eghu ka king, “LORD na la rerhekuhi nou nolaghi iagho na, mana ginauna nake tusu lao nogna kantri Israel gne ka kaisei mae agne Israel te keli salaꞌu nigho iagho. 29Nodi God maedi Israel te au fabrahu igne theome jateula tahati eghu tangomana te chaghi na, nei jaola theome tangomana teke tughu gaoghathogna na.”
30Aonu mae Sol ne cheke eghu, “Uve, iara la edihi glepo te diꞌa re, nu iagho ghatho tahu ghau iara ka tathajidi goro mae biꞌo te gnafa gre, nei ka tathadi naikno gre eghu. Mei sagho mala pulo tapa pogho soruni nou LORD God iagho na.” 31Aonu mae Samuel neke pulo balugna mae Sol, eghuteuna mae Sol ne pogho soruni LORD.
32Aonu mae Samuel ne cheke faheta eghu, “Tei hata mei ka iara mae Agag, king gna Amalek ia.”
Kate mei na, mae Agag ne theome mhaghu naugna mana ne ghaoghatho eghu, “Iara gne keliu kolho na theome tangomana te lehe na.”
33Nu mae Samuel ne cheke eghu,
“Ka nou naflahi mala magra iagho ana kmana gaꞌase neke lehe thudi re tagna,
Eghume idomu iagho na ginauna na jaola lehe thugna re ka naflahi.”
Eghuteuna thinigna King Agag na mare ginauna vaevahe faꞌikoi ke ulugna olta na Gilgal.
34Ke leghugna igne, mae Samuel neke tei Rama, eghuteuna mae Sol neke tei Gibea. 35Eghuteuna funu ka narane igne te ghilei thoke ka narane te lehe mae Samuel na, mana ne theome tei filoni mae Sol. Nu leuleghu fata na, mae Samuel neke diꞌanagnafa gna fara ka king, eghuteuna LORD neke diꞌanagnafa gna fara naugna mae Samuel neke fablahi ni mae Sol mala king gna Israel.
161Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Samuel, “Iagho diꞌanagnafani fabrahu mae Sol, nu iara theome magnahagheni mana te king gna Israel gognarona. Iagho hata oliv oel mala tei hironi mae Jesi ka namono Betlehem. Iara vavahi kaisei mae ka thugna mana ra, eghuteuna iagho tofa oel ka pha’ugna mana na mala king gna Israel.”
2Nu mae Samuel ne cheke eghu, “Jame te nomhini mae Sol eigna igne na, mana ginauna diꞌatagna falehe ghau iara.”
Aonu LORD ne cheke eghu, “Theo. Iagho ginauna hata tei balumu kaisei sua buluka gaꞌasegna. Kate posa iagho ka namono na, iagho ginauna cheke eghu ka naiknore, ‘Iara gne mei mala fafara ka LORD.’ 3Eghuteuna iagho ginauna kiloni mae Jesi mala mei ka fafara igne. Iara ginauna falalase ka iagho mae ihei ka thugna mana igre nate fablahi iagho te mala king na.”
4Aonu mae Samuel ne leghuni unha te chekeni LORD ka mana igne. Kate posa mana ka namono na, hatimare mae biꞌogna namono na filoni mae Samuel ne mhaghu nodi fara. Mare mei ne ghusna eghu ka mana, “Iagho mei ka pharikeli?”
5Mana ne cheke eghu ka mare, “Uve, iara mei ka pharikeli mala fafara ka LORD. Ghotilo fagae ghami themi ke ulugna LORD, eghuteuna ghotilo mei mala fafara balugu iara.” Mae Jesi baludi thugna re mare mala klino ke ulugna LORD. Aonu mana kilodi mare ne mei ka fafara igne.
6Kate mei mare na, mae profet ne filoni mae Eliab. Mana ne ghaoghatho eghu ka nagnafagna na, “Jame mae te mei kegra ke ulugna LORD igne ngala jame teke vavahi mana na.”
7Nu LORD ne cheke eghu ka mae Samuel, “Iagho thosei ghathoni mae igne, neuba mana ne mae brahu nei famane mae neu, iara theome magnahagheni mae igne. Naugna puhigu iara te mala filo ka naikno na theome jateula puhigna naikno eghu. Naikno na filo fei thini kolho, nu iara LORD filo lamna ka nagnafagna naikno na.”
8Aonu mae Jesi ne kiloni mae Abinadab mala mei ka mae Samuel. Nu mae Samuel ne cheke eghu, “LORD jaola ne theome vahini mae igne.”
9Aonu mae Jesi ne atha meini mae Sama. Nu mae profet ne cheke eghu, “Theo, LORD na jaola theome vahini mae igne.”
10Ka puhi igne mae Jesi kafe atha ne mei fitu mae thugnare ka mae Samuel. Nu mae Samuel ne cheke eghu ka mana, “LORD na theome vahini kaisei ka mae igre.”
11Aonu mae Samuel ne ghusna eghu ka mae Jesi, “Mae igre kolho thumu iaghore?”
Mae Jesi ne cheke eghu, “Uve, nu mae leghu lahu ka mae igre na, mana reireghi sipu.”
Aonu mae Samuel ne cheke eghu, “Iagho kuruni kaisei mae mala tei atha meini mana agne. Tahati na theome fufunu fafara na ghilei mei posa mana.”
12Aonu mae Jesi ne leghuni chekegna mae profet igne ne kuruni kaisei mae ne tei atha meini mana. Mana kaisei mae famane nalhaꞌu, mae nheta nei keli fara filogna na eghu.
Aonu LORD ne cheke eghu ka mae Samuel, “Uve, igne mae ihei te magnahagheni iara na, iagho fablahini mana mala king.”
13Aonu mae Samuel atha oliv oel ne tofa ka phaꞌugna mae Devet na ke uludi mae thabusigna manare. Funu ka narane igne, Tharunga gna LORD na ne mei au fabrahu balugna mana. Ke leghugna igne, mae Samuel neke pulo Rama.
Mae Devet ne loku ranghini King Sol
14Aonu Tharunga gna LORD na ne theome au balugna king Sol. Eghuteuna LORD ne kuru tei kaisei naitu mala mhaghu mana.
15Keha nogna mae gloku mae king igre ne cheke eghu ka mana, “God kuru mei kaisei naitu ka iagho. 16Jame magnahaghei iagho na, ghehati ginauna tei hironi kaisei mae te lase lalahu gita. Glahula ke pulo mei naitu igne ka iagho, mana ginauna lalahu gita mala ke keli fapulo iagho gaoghathomu na.”
17Aonu king Sol ne cheke eghu ka mare, “Keli fara, ghotilo tei hironi kaisei mae te lase lalahu gita mala atha mei ka iara.”
18Kaisei mae ka mae igre ne cheke eghu ka mana, “Kaisei maegna Betlehem, thugna mae Jesi, mana lase lalahu gita fara. Mana kaisei mae soldia keli nei theome mhaghu eghu. Mae igne thofno keli fara filogna na, eghuteuna mana kaisei mae lase cheke fara, eghuteuna LORD na au balugna mana.”
19Aonu mae Sol ne kurudi keha mae ne tei ka mae Jesi. Mare tei ne cheke eghu ka mana nogna cheke mae king igre, “Iagho kuru meini mae thumu Devet, mae greireghi sipu ia mala mei ka iara.” 20Aonu mae Jesi nomhini igne ne atha keha nanigot majaghani, keha bret nei kaisei duku guli nanigot te fodu ka waen ne luja ka dongki na ne tei balugna mae Devet ka king.
21Mae Devet tei ne au balugna king Sol, ne loku ranghini mana. Mae Sol filoni mae Devet ne keli tagna fara, mana vahini mae Devet mala pala nogna glepo mala magrare. 22Aonu mae Sol ne fatei cheke igre ka mae Jesi, “Iara thofno magnahagheni fara mae thumu iagho igne. Snakreni mana mala loku ranghi ghau iara.”
23Funu ka narane igne, keha fata kate pulo mei naitu na teke thokeni king na, mae Devet atha nogna ghita na ne lalahu. Kate lalahu mana igne, naitu na neke tei kokoni mae Sol. Aonu mana neke snagla gaoghathogna na neke gleale’a fapulo.
17Mae Golia ne cheke faparini armi gna Israel
1Kaisei fata, armi gna Filistia tarabana mala mei magra ka naiknodi Israel, mare haghe ne loku fodu Soko, kaisei namono ka nohi Juda. Mare mei ne au fari hoteidi phei namono Soko ghe Aseka ka vido te kiloni mare Efes-Damin. 2Nu king Sol balugna nogna armi na jaola ne mei au ka glogu Ila, tarabana mala magra ka armi gna Filistia. 3Armi gna Filistia igne kegra ka kaisei thogele ke kasa glogu. Eghuteuna armi gna Israel na jaola ne kegra ke kasa ka keha thogele na.
4Aonu mae Golia, kaisei mae nhetagna Gat au ka armi gna Filistia igne. Mana jifla mei ka vido te au mare na ne mei kegra pari ka glogu na. Mae nheta igne thogra thilo mita brahugna na. 5Eghuteuna nogna phoko na neke horo ka bras. Tahugna phoko igne thogra namno salei kilo. Eghuteuna nogna khepi na neke horo ka bras. 6Eghuteuna phei gahegnare pipiha ka bras. Eghuteuna mana sara haghe kaisei naflahi biꞌo mala magra teke horola ka bras. 7Eghuteuna nogna goru na thono biꞌo fara, kheꞌigna goru igne thono fnonu fara neke horo ka aean, eghuteuna tahugna goru igne thogra thokeni fitu kilo. Mana au kaisei nogna mae soldia te mala pala nogna greoreo na. Eghuteuna mae igne tei ke ulugna mana.
8Aonu, mae Golia kegra haghe ne eha eghu tei ka armi gna Israel na, “Ei, ghotilo nogna naikno sneka king Sol. Ghotilo mei unha agne? Ghotilo tarabana mala mei magra ka iara? Iara kaisei mae nhetagna Filistia! Ghotilo vahini kaisei nomi mae nheta mala mei magra ka iara. 9Jame te lehe iara ka mana na, ghehati ginauna mala nomi naikno sneka ghotilo. Nu jame te lehe mana ka iara na, ghotilo ginauna mala nomi naikno sneka ghehati. 10Ghotilo te gnafa na theome nabagu iara! Ghotilo fariu riu vahini kaisei mae mala magra ghepa gognarogne.” 11Kate nomhidi king Sol baludi nogna mae soldiare cheke te edi mana igre, mare te gnafa na kafe mhaghu nodi fara.
Mae Devet ne tei sighodi mae thabusignare
12Mae Devet gne maegna Betlehem, thugna mae Jesi. Eghuteuna mae Jesi gne au nhana thugna nalhaꞌu. Mana neke karha mei ka vikegna mae Efrata ka kokhologna mae Juda. Ka narane te king mae Sol igne, mae Jesi la khuekuꞌehi. 13Thilo mae teke kulu karha ka mana re, mare tei ka magra balugna king. Mae teke kulu karha na, mae Eliab, fapea na mae Abinadab, eghuteuna fatilo na, mae Sama. 14Mae Devet karha leghu lahu. Thilo mae thabusigna igre au fabrahu balugna king ka magra, 15nu mae Devet tangomana te mei ka vido igne, eghuteuna ke pulo Betlehem mala ke tei reireghidi nogna sipu mae kmadi na.
16Aonu leuleghu narane, hamerane grafi na, mae Golia eha faparini koba armi gna Israel. Mana eni fabrahu igne nabagna phiatutu narane.
17-19Kaisei narane, mae Jesi ne cheke eghu ka mae Devet, “Thilo mae thabusimu ra au balugna king ka glogu Ila. Mare magra ka armi gna Filistia. Iagho faghose atha tei kaisei kharaꞌo wit muita nei nabotho bret eghu ka thilo mare. Eghuteuna iagho jaola atha tei ghedi nabotho vido gano thilomare teke edi ka milk igre mala tusu lao ka nodi komanda mare na. Eghuteuna iagho fariu tei sighodi thilo mare, te keli teu kolho ba unha. Kate pulo mei iagho na, iagho atha mei kaisei glepo mala laseni iara te keli teu kolho thilo mare na.”
20Aonu hamerane boibongi ka keha narane na, mae Devet ne kuruni kaisei mae mala tei reireghi sipu. Aonu mana leghuni unha te chekeni mae kmagna na igne ne atha gano igre jifla ne tei. Mana ne tei posa ka vido aheva te tarabana mala magra teu te eha fabiꞌo teu mae soldiare. 21Armigna Filistia igne mei ne kegra ka nodi vido na, eghuteuna armigna Israel na jaola ne mei kegra ka nodi vido na, mare kafe tarabana mala magra. 22Mae Devet lisei soru ganore ka mae te reireghidi nodi gobigna lepo mae armi igre ne chari ne tei ka vido te tarabana mala magra teu mare na. Mana tei ne filodi thilo mae thabusignare ne ghusnadi thilo mare te keli teu ba unha. 23Ka vido te cheke teu mana ka thilo mare igne, mae Golia mae nhetagna Filistia igne ne jifla mei. Mana ne eha fabiꞌo balu cheke fadiꞌadi mae Israel, nafnata puhi te eni koba mana ka mare igne. Aonu mae Devet ne nomhidi nogna cheke mana igre. 24Kate nomhidi nogna cheke mae Golia igre, armigna Israel igne ne thono mhaghu nodi fara ne suaraghi fapulo ne kafe rikha.
25Mare ne kafe cheke eghu, “Ghotilo filoni mae ana, mana cheke fadiꞌa ghita tahati koba maeda Israel. King neke nhaꞌa chekehi te mala tusu lao kaisei taba biꞌo ka mae ihei te faleheni mae soldia gna Filistia tuana. Eghuteuna mana ginauna na jaola snakre lao thugna gaꞌase na mala tolaghi ka mana. Eghuteuna kmagna, thabusigna teu mana re ginauna theome mala foli takis.”
Mae Devet magnahaghei te magra balugna mae Golia
26Aonu, mae Devet ne ghusna eghu ka mae soldia te kegra teu rhegna mana igre, “Jame kaisei mae te faleheni mae soldia gna Filistia igne te mala atha fadelei mamaja igne ka mae Israel igre na, unha nate atha mana na? Tahati nogna armi God mae ihei te karha. Mae soldia tuana kaisei mae bongihehe kolho, mana theome laseni God, mana theome nabagna te cheke fadiꞌa ghita tahati na.”
27Aonu mare ne cheke fadoglo ka mana eidi gobigna lepo nate atha mae ihei nate faleheni mae soldia igne.
28Aonu mae Eliab, mae ke biꞌogna mae Devet igne nomhini te cheke teu mana baludi mare igne ne diꞌatagna fara ne cheke eghu, “Ei, unha te mei eni iagho agne na? Mae ihei nate reireghidi nou phei thilo sipu te au teu ka namono nagoura? Iara lase nigho iagho kaisei mae diꞌa! Iagho mei agne mala filo nou magra kolho!”
29Nu mae Devet ne cheke eghu, “Iara theome eniu kaisei glepo te najafra na. Ba, iara theo nogu nolaghi te mala ghusna na?” 30Aonu mana figri neke tei ghusna ka keha mae soldiare nafnata ghusna igne. Nodi cheke tughu mare na kaisei nanaba kolho. 31Keha mae soldia te nomhidi nogna cheke mana igre, mare tei ne toutonu ka mae Sol. Aonu king ne kiloni mae Devet mala tei filoni mana.
32Mae Devet tei ne filoni king ne cheke eghu, “King, theome tangomana tahati te mhaghuni mae soldia gna Filistia tuana! Iara nou mae gloku iagho gne ginauna tei magra ka maegna Filistia tuana.”
33King ne cheke eghu, “Theo, iagho theome nabamu! Mae igne mae soldia funu tifa mei, nu iagho kaisei mae majaghani kolho.”
34Nu mae Devet ne cheke eghu, “King, iara mae mala reireghidi nogna sipu mae kmagu. Eghuteuna kate mei kaisei lion ba bea te pala te tei kaisei sua sipu na, 35iara leghuni lion ba bea tuana tei puri falehe mala fakarhini sua sipu igne. Eghuteuna jame kaisei lion ba bea te ghasa te mei ka iara na, iara ginauna loku ka graragna na bicho falehe. 36Iara neke falehedihi lion nei bea teu tuare. Eghume, iara ginauna na jateula tuana eghu faleheni mae bongihehe tuana, naugna mana ne cheke faparini nogna armi God mae ihei te karha na. 37LORD mae teke fakarhi ghau iara ka foflodi lion nei bea teu igne ginauna jaola fakarhi ghau iara ka mae soldia gna Filistia tuana.”
Aonu mae Sol ne cheke eghu ka mana, “Uve, tei sagho. Iara ginauna torei LORD mala au balumu.”
Mae Devet ne faleheni mae Golia
38Aonu king Sol ne atha nogna glepo mala magra thegnare ne tusu lao ka mae Devet. Mana atha khepi mala magra teke horo ka bras na ne lisei lao ka phaꞌugna mae Devet na. Eghuteuna mana atha phoko te mala barani mana ka jata na ne nhaꞌa lao ka mana. 39Mae Devet ne famamhaku nhugha te mala makugna nogna naflahi mala magra king na ke klignadi phoko mala magra igre. Nu kate fariu riu nonolo mana na, mana ne theome tangomana te tei na, naugna mana neke theome fahaghedi glepo igre tifa na.
Aonu mana ne cheke eghu ka king, “Jame te fahaghe iara glepo igre na, iara ginauna na theome tangomana te magra na.” Aonu mana ne atha koko glepo igre. 40Mae Devet atha nogna khodo na ne soru ka khoꞌu ikoi na ne vavahi glima thina te famane khoukhoru ne hono lao ka nogna gloi na. Aonu mana atha nogna phirikuava na ne tei magra ka mae Golia.
41Ka vido igne, mae Golia balugna nogna mae soldia te pala nogna greoreo biꞌo mala magra na nolo ne mei namo ka mae Devet. 42Kate filoni mae Devet na, mae Golia ne filo faparini mana, naugna mana kaisei mae majaghani kolho. Eghuteuna mana kaisei mae famane nalhaꞌu, mae nheta nei keli fara filogna na eghu. 43Eghuteuna mana ne cheke eghu ka mae Devet, “Ghema, ne kaisei khuma iara eghu mei balu khodo sagho ia?” Aonu mana ne ehadi nogna god re mala tibrini mae Devet. 44Mae Golia ne eha eghu tei ka mae Devet, “Mei sagho! Iara ginauna snakre lao nafnahimu iagho na ka nanghaji nei ka glepo te tautagu are eghu mala ghamu reꞌe.”
45Nu mae Devet ne eha eghu tei ka mana, “Uve, iagho mei balu jata nei naflahi eghu mala falehe ghau iara. Nu iara na ari magra ka iagho ka nanghagna LORD mae ihei te au nolaghi fateote’o. Armi gna Israel igne nogna God mae ihei te cheke faparini iagho igne. 46Gognarogne, LORD ginauna snakre mei nigho iagho ka khamegu iara. Iara ginauna falehe nigho iagho, eghuteuna iara ginauna kusu phaꞌumu iagho na. Eghuteuna iara ginauna snakre lao thinimi ghotilo mae Filistia are ka nanghaji nei ka glepo te tautagu are eghu mala ghamu reꞌe. Aonu naikno te gnafare ginauna laseni te God na reireghini Israel. 47Eghuteuna mae te gnafa te filo teu igre ginauna laseni LORD na theome rouronu ka naflahi ba jata te mala reireghidi nogna naiknore. Nu mana au nogna nolaghi te mala toghodi nogna naiknore te mala uluni magra na. Eghuteuna mana ginauna na kafe lisa mei ghami ghotilo hui ka khamemi ghehati maemi Israel.”
48Mae Golia tugha ne mei ne namo ka mae Devet, aonu mae Devet ghosei chari ne tei. 49Mana hughe ka nogna gloi na ne atha fajifla kaisei thina ne nhaꞌa lao ka phirikuava na. Aonu mana ne viuviru phirikuava na ne fateini thina igne ne churu ne tei lamna ka greregna mae Golia na ne phosa nhubra phaꞌu na. Aonu mana khoko jukma ne soru pari ka glose na.
50Neuba mae Devet ne theo nogna naflahi mala magra, mana magra ne faleheni mae Golia ka phirikuava nei thina eghu kolho.
51Aonu mana chari ne tei korho fajifla nogna naflahi mala magra thegna mae Golia na ne kusu phaꞌugna mana na.
Kate filoni te lehe nodi mae nheta na, mae soldia di Filistia igre ne kafe rikha. 52Ka narane igne, hatimare mae soldia di Juda nei Israel teu igre ne thagru fabiꞌo ne ngolhi leghudi ne tei posa ka namono Gat, nei ke kosi namono Ekron. Mare ne aknu falehe kmana mae soldia di Filistia ne chara tongana ka nabrou te soru funu Saraem te tei posa Gat nei Ekron. 53Ke leghugna igne, mare figri neke pulo ka vido aheva te au armi gna Filistia igne, mare ne vavaro fahui nodi gobigna lepo mare re.
54Keha narane ke leghudi igre, mae Devet pala ne tei Betlehem phaꞌugna mae Golia na. Nu mana ne lilisei nogna gobigna lepo mala magra mae Golia igre ka nogna suga tapuale thegna na.
Mae Abna athani mae Devet ne tei ka mae King Sol
55Kate filoni mae Sol te tei magra mae Devet te faleheni mae Golia igne, mana ne ghusna ka mae Abna, mae komanda gna nogna armi na, “Abna, thugna mae ihei si mae majaghani ignea?”
Mae Abna ne cheke eghu, “Iara cheke kate tutuani fara, iara theome laseni.”
56Aonu mae king ne cheke eghu ka mana, “Iagho tei ghusnani, thugna mae ihei.”
57Kate pulo mei mae Devet ke leghugna te faleheni mana maegna Filistia igne, mae Abna athani mana ne tei ka mae Sol. Mae Devet pala neu phaꞌugna mae Golia na.
58Mae king Sol ne ghusna eghu ka mana, “Mae majaghani, mae ihei mae kmamu iagho na?”
Mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Kmagu iara na mae Jesi, maegna ka namono Betlehem, mae kmagu iara igne mana ghatho tahu nigho iagho fara.”
181-2King ghe mae Devet ne toutonudi unha teke edi mae Devet re. Funu ka narane igne, mae king ne theome snakreni mae Devet teke figri ka namono gna na, naugna mana magnahagheni mae Devet te loku ranghini. Ka vido tuana mae Jonatan thugna mae Sol igne fofodu fara balugna mae Devet jateula kaisei thabusigna eghu. 3Mae Jonatan ne eni kaisei nhaꞌa cheke balugna mae Devet mala theome gnafa phiamare nodi namha na. 4Fagaglanagna nhaꞌa cheke igne, mae Jonatan ne atha nogna pohe brahu na ne tusu lao ka mae Devet. Mana jaola ne tusu lao ka mana nogna phoko mala fanogra jata, naflahi, phaloho nei nhugha teu igre ka mae Devet.
5Mae Devet tangomana te uludi vido te gnafa aheva mala tei magra mana teu king te kuru teini mana na. Aonu king ne vahini mana mala kaisei nogna mae komanda. Hatimare mae soldia baludi keha mae komanda ka armi igre mare ne keli tadi fara ka puhi igne.
King Sol ne goghotuni mae Devet
6Kaisei fata ke leghugna te aknu falehe mana mae nhetagna Filistia igne, armi igne neke figri neke pulo ka namono. Goro gaꞌase te gnafa Israel igre jifla mei ne thafoni king Sol. Rehati gleale’a fara ne lalahu ka tamborin balu gita ne koje balu ragi. 7-9Kate ragi na, rehati koje ne cheke eghu,
“King Sol neke aknu falehe kaisei thogha,
nu mae Devet neke aknu falehe nabotho thogha.”
Kate nomhini khoje igne, King Sol ne thono diꞌatagna fara. Mana ne cheke eghu ka gaoghathogna na, “Rehati kojeni iara aknu falehe kaisei thogha, nu mae Devet aknu falehe nabotho thogha ke salaꞌugu iarai. Jau mare ginauna na theome raugha vahini mana mala king!” Mae King Sol ne figri tagruni mae Devet neu gaoghathogna na ne thono goghotuni fara mae Devet.
10-11Kaisei narane ke leghugna igne, naitu teke kuru mei God ka mae Sol igne ne mei faheta fara ne jateula mae te nolinira neu mana. Aonu mae Devet ne jateula te sughu edi thegna leghu naranera neu ne atha nogna ghita na ne lalahu ka mana. Nu mae Sol ne atha kaisei jata ne cheke eghu ka gaoghathogna na, “Iara ginauna fadi jatani mae igne mala chakhi mana ka gringni ana.” Mana phia fata fariu riu fadi faleheni mae Devet, nu jata igre ne jafra kolho ka mae Devet.
12LORD ne au balugna mae Devet, nu mana theome au balugna mae Sol. Eghume gognarona mae Sol mhaghuni fara mae Devet. 13Aonu mana ne vahini mae Devet mala nodi komanda kaisei thogha mae soldia. Leuleghu fata na mana theome magnahaghei te filoni mae Devet, aonu mana kuruni mae Devet mala tei ka magra. Mae Devet ne batudi kaisei thogha soldia ne tei ka magra. 14Leuleghu fata na mae Devet uludi koba magra igre, naugna LORD na au balugna mana. 15Kate filoni mae Sol te uludi koba mana magra igre, mae Sol ne mhaghuni mae Devet. 16Nu naiknodi Juda nei Israel teu igre ne magnahagheni fara mae Devet, naugna mana kaisei mae lida te uludi koba nogna naokare.
Mae Devet ne tolaghi ka thugna gaꞌase mae Sol
17King Sol ne cheke eghu ka mae Devet, “Iara magnahaghei nigho iagho te tolaghi ka thugu gaꞌase biꞌo lahu iara Merab. Nu praes gna thugu iara igne, iagho mala nogu mae soldia nheta iara, eghuteuna iagho mala loku rheta fabrahu gaoghathomu na ka iara. Iagho mala tei koba ka magra leghuni unha te chekeni LORD ka iagho na.” Mae Sol magnahagheni mae Devet te tei lehe ka magra, eigna mana theome tangomana te faleheni mana na. Eghume, te ghathoni mana na, armi gna Filistia kolho te tangomana te faleheni mana na.
18Nu mae Devet ne cheke eghu ka mae Sol, “Iara theome nabagu te tolaghi ka thumu iagho na, naugna vikegu iara na theome fnakno ka tahati agne Israel, eghuteuna iara jaola theome mae biꞌo.” 19Kate thoke mei narane te mala snakre laoni Merab ka mae Devet na, king neke tughu gaoghathogna, aonu mana neke snakre laoni Merab igne ka mae Adriel kaisei maegna Mehola.
20Neuba, Mikal fapea thugna mae king igne ne magnahagheni mae Devet. Kate nomhini king igne, mana ne keli tagna fara. 21Mana ne cheke eghu ka nagnafagna na, “Keli fara te snakreni iara Mikal gne ka mae Devet, gaꞌase igne kaisei nabrou te mala lehe mana ka maedi Filistia igre.” Aonu mana ne cheke eghu ka mae Devet, “Igne fapea nhaꞌa cheke iara ka iagho te mala tolaghi ka thugu gaꞌase na.”
22Mae Sol ne cheke ka nogna mae glokure mala tei cheke famaemahe eghu ka mae Devet, “King thofno keli tagna fara ka iagho, eghuteuna nogna mae gloku te gnafa manare jaola magnahaghei nigho iagho. Thofno keli fara te tolaghi iagho ka thugna mana na.”
23Aonu mare tei ne toutonu ka mae Devet cheke igre, nu mana ne cheke eghu, “Ghotilo jame ne kaisei glepo ikoi kolho puhi igne eghu ka gaoghathomi na te mala tolaghi iara ka thugna king na teu igne. Theo, eigna iara kaisei mae kuma, nei theome fnakno nanghagu na eghu kolho. Glepo igne kaisei glepo biꞌo fara ka gaoghathogu iara na.”
24Mae gloku igre figri neke toutonu nogna cheke mana igre ka mae king. 25Aonu mae Sol ne cheke ka mare mala ke tei cheke eghu ka mae Devet, “Fofoligna gaꞌase igne, king magnahaghei kaisei gobi vido guli ka thinidi hatimare mae soldiadi Filistia gre mala laseni mana te lehe mare ka magra na. Igne mala ke tughu fapulo glepo te diꞌa teke edi mae naokara.” Te ghathoni mae Sol na, ka puhi igne jame te lehe mae Devet ka mae Filistia gre.
26Nu kate tei toutonu mare ka mae Devet na, mana ne keli tagna fara te mala nanghogna mae king na. Eghuteuna kate theome thoke mei nga teu narane te mala tolaghi repa na, 27mae Devet ne tei baludi nogna soldiare ne aknu falehe phei gobi maedi Filistia. Mare vahe katha vido guli ka thinidi mae te lehe igre ne atha ne mei ke ulugna King Sol, foligna thugna gaꞌase mana na. Aonu mae Sol ne snakreni thugna gaꞌase na ka mae Devet mala tolaghi repa.
28Mae Sol ne filo glani LORD te au balugna mae Devet na, eghuteuna thugna mana Mikal igne ne thofno namhani fara mae Devet. 29Mae Sol ne mhaghuni fara mae Devet ne ghilei nogna naoka fabrahu mana ka nakarhagna na.
30Kmana fata, mae komanda ka armi gna Filistia igne mei magra koba ka mae Israel. Nu mae Devet uludi koba mare. Mana ne aknu falehe kmana mae soldia fara, salaꞌudi keha nogna mae komanda mae king Sol. Naugna igne, naikno te gnafare ghatho tahuni fara mana.
19King Sol magnahaghei te faleheni mae Devet
1Aonu mana ne cheke balugna mae Jonatan nei nogna mae biꞌore mala hironi kaisei puhi mala faleheni mae Devet. Nu mae Jonatan namhani fara mae Devet, 2ne tei cheke eghu ka mana, “Mae kmagu iara na magnahaghei te falehe nigho iagho, eghume, iagho fiofilo nighoi eghu! Hamerane nathuꞌu na iagho tei hironi kaisei vido te keli mala tei poru. 3Ghepa mama ginauna mei kegra rhegna vido te poru teu iagho na. Ghepa ginauna mei cheke eimu iagho jare, iara ginauna toutonu ka iagho unha nate chekedi manare.”
4Aonu ka keha narane na, mae Jonatan ne toutonu ka mae kmagna na gobigna lepo te keli teke edi mae Devet re. Mana ne cheke eghu, “Theome keli iagho king te eni kaisei glepo te diꞌa ranghini nou mae gloku Devet. Eigna mana theome eni kaisei glepo te diꞌa ranghi nigho iagho. Unha te edi manare togho nigho iagho fara. 5Mana neke lisei faleghu nakarhagna na neke faleheni mae Golia. Ka narane igne LORD neke toghoni Israel neke uluni magra na. Kate filoni igne, iagho neke gleale’a fara. Mana theome eni kaisei glepo te diꞌa. Naugna unha sagho te magnahaghei faleheni mana gnea? Iagho theo kaisei nou gaoghatho te keli te mala faleheni mana na!”
6Mae Sol fanomho ka mae Jonatan neke figri gaoghathogna na. Aonu mana ne eni kaisei nhaꞌa cheke te rheta fara ne cheke eghu, “Ka nanghagna LORD, iara nhaꞌa cheke, iara ginauna na theome faleheni mana.”
7Aonu mae Jonatan ne kiloni mae Devet ne toutonu ka mana unha teke chekedi phia mare mae kmagnare. Mana neke atha fapuloni mae Devet ka mae Sol, jateula teke au mana balugna king ulu lahura neu.
King ne fariu riu faleheni mae Devet
8Kate mei armi gna Filistia na, mae Devet ne tei baludi nogna soldiare ne magra ka mare. Mae Devet balugna nogna soldiare magra heta ne rikha armi gna Filistia.
9Kaisei narane, naitu teke kuru mei LORD igne neke mei faheta ka mae Sol. Mana louloku goru na gnokro neu lamna suga. Mae Devet filoni teke pulo mei ka mana naitu igne ne atha nogna ghita na ne lalahu, jateula te edi koba thegnara neu. 10Aonu mae Sol ne fariu riu fadini mae Devet, nu mae Devet tugha fadelei, aonu goru igne jafra ka mana ne tei jokra ka gringni na. Mae Devet ghosei jifla ne rikha.
11Ka bongi igne, king ne kurudi keha mae mala tei ka sugagna mae Devet na mala tei faleheni mana hamerane ka keha narane na. Nu Mikal, khetogna mae Devet igne ne cheke eghu ka mana, “Jame te theome jifla iagho agne ginau bongi na, iagho ginauna lehe ka mare hamerane na.” 12Aonu naꞌa toghoni mae Devet ne jifla ka wida na ne rikha ka bongi tuana. 13Mikal atha kaisei mumuju ne lilisei ka sape na. Naꞌa atha keha khakla nanigot ne lilisei ka phaꞌugna mumuju na ne totoku tafru ka pohe.
14Kate mei mare te mala lokini mae Devet na, Mikal ne cheke eghu ka mare, “Mana na fogra.”
15Mare figri neke pulo cheke ka mae Sol, nu mana neke kuru fapulodi mare ne cheke faheta eghu, “Tei pala balu sape mei agne mala aknu falehe iara.” 16Nu kate tei mare na, mare ne filoni kolho mumuju igne balu khakla nanigot thuru teu ka sape na.
17King nomhini igne ne cheke eghu ka Mikal, “Naugna unha sagho te chaghi ghau iara gnea? Iagho snakreni nogu naoka iara na ne rikha.”
Nu Mikal ne cheke eghu, “Jame te theome toghoni iara te rikha na, mana ginauna falehe ghau iara.”
Mae Devet rikha ne tei ka profet Samuel
18Mae Devet rikha ne tei Rama ka mae Samuel. Aonu mana ne toutonu ka mae Samuel unha te eni king Sol ka mana na. Aonu phiamare jifla Rama ne tei Naeot. 19Aonu keha naikno tei ne toutonu ka mae king te tei au teu mae Devet jare na. 20Aonu mana ne kurudi keha mae mala tei lokini mae Devet. Kate tei posa mare ka namono na, mare ne filoni kaisei tothoghei profet. Mae Samuel batudi mae profet igre ne ragi nei koje neu mala kilo fnaknoni God, naugna Tharunga gna God na ne mei ka mare. Tharunga igne jaola ne mei ka mae teke kuru tei mae Sol igre, mare jaola ne ragi nei koje neu mala kilo fnaknoni God. 21Kate nomhini mae Sol igne, mana neke kuru tei keha maei. Nu kate posa mare ka namono na, mare jaola ne loku fodu baludi mare ne ragi nei koje neu mala kilo fnaknoni God. Aonu mana ne fatilo fata kuru tei keha mae, nu glepo igne jaola ne thokedi mare. 22Aonu mae Sol thegna ne tei hirodi mare ka namono igne. Kate mei posa mana ka seu biꞌo Seku na, mana ne ghusna eghu ka naiknore, “Mae profet Samuel ghe mae Devet gre au aheva?”
Naiknore ne cheke eghu ka mana, “Phiamare au Naeot rhegna namono Rama.”
23Nu kate tei mana ka nabrou na, Tharunga gna God na jaola ne mei ka mana, mana ragi nei koje neu fabrahu ne ghilei tei posa Naeot. 24Kate tei mana rhegna mae Samuel na, mana atha koko nogna pohe na ne ragi nei koje neu mala kilo fnaknoni God. Mana uka pari ne thuru soesole ne ghilei romno, eghuteuna mana thuru fabrahu ka vido tuana ne ghilei rane. Naugna igne, naiknore ne ghusna eghu, “Mae Sol gne jaola kaisei mae Profet signea?”
20Mae Jonatan ne toghoni mae Devet
1Mae Devet ne rikha Naeot Rama ne tei thafoni mae Jonatan ne cheke eghu ka mana, “Unha najafra si teke eni iara te diꞌatagna mae kmamu iagho ignea? Iara theome huhughuni kaisei vetula. Ba, unha glepo te diꞌa si teke eni iara ka mana te magnahaghei falehe ghau iara mana gne?”
2Nu mae Jonatan ne cheke eghu, “Theo! Iagho theome tangomana te lehe na! Eigna mae kmagu iara na theome tangomana te poruni kaisei glepo ka iara, neubane glepo biꞌo ba ikoi!”
3Nu mae Devet ne cheke eghu, “Mae kmamu iagho na lase nigho iagho te namha ghau fara iara na. Mana jame theome falalase ka iagho unha te magnahaghei eni mana na. Naugna mana theome magnahaghei te diꞌa nagnafamu iagho na. Ka nanghagna LORD te karha, iara cheke kate tutuani, iara namo lehehi.”
4Aonu mae Jonatan ne cheke eghu, “Unha te magnahagheni iagho na, iara ginauna eniu.”
5Aonu mae Devet ne cheke eghu, “Nathuꞌu na gaghamu gna u khafa ia. U narane te mala ghamu iara balugna king. Nu jame theome keli te au iara ka gaghamu na teu iagho gaoghathomu na, iara ginauna tei poru ka nagare gno ghilei grafi nauriha. 6Jame te ghusna nigho mae kmamu ne faꞌunha ne theome aunga iara teuna, iagho cheke ka mana teke tore nigho iara mala tei Betlehem ka namonogu na teku ia, naugna ghehati tharakna fafara leuleghu finogha gognarogna. 7Jame te cheke eghu mana na, ‘Keliu ngala’ teuna, keliu kolho ka iara. Nu jame te diꞌatagna mana na, iagho laseni mana ghaoghathonihi te mala goigoni ghau iara na. 8Jonatan, togho ghau iara nou mae gloku gne, eigna tapa neke eni kaisei nhaꞌa cheke ke ulugna LORD. Jame teke eni iara kaisei najafra ka mae kmamu iagho na, theome naba iagho te atha te tei ghau iara ka mana na, te keli na iagho ngala te falehe ghau iara na.”
9Nu mae Jonatan ne cheke eghu, “Theo, theome tangomana. Jame te laseni iara mala fadiꞌa nigho iagho teu mae mama na, iara ginauna cheke ranghi nigho.”
10Aonu mae Devet ne cheke eghu, “Jame diꞌatagna mana te raja ka iagho na, mae ihei nate fanomhi ghau iara na?”
11Mae Jonatan ne cheke eghu ka mana, “Mei sagho, ari tapa ka nagare gno.” Aonu mae Jonatan ghe mae Devet ne kafe tei ka nagare na.
12Mae Jonatan ne cheke eghu ka mae Devet, “Ka nanghagna LORD, God gna Israel, iara nhaꞌa cheke ka iagho, jateula gognarogne teu nauriha na, iara ginauna hironi gaoghathogna mae mama na. Jame te keli tagna mana ka iagho na, iara ginauna famei cheke mala fanomhi nigho iagho. 13Nu jame ghaoghaho mala fadiꞌa nigho iagho teu mana na, iara ginauna togho nigho mala rikha iagho. Jame te theome eni iara igne na, snakreni LORD mala para ghau iara. Iara toreni LORD mala au balumu iagho jateula mana teke au balugna mae mama tifa ia eghu! 14Ghatho ghau fabrahu jateula LORD te ghatho tahu ghita gne eghu mala theome lehe iara. 15Kate falehedi te gnafa LORD nou naoka iagho ka nauthoglu igne, iagho ghathoni fabrahu tharaknagu iara gne.”
16Aonu mae Jonatan ne eni kaisei nhaꞌa cheke balugna mae Devet maladi vikedi phia mare re ne cheke eghu, “Jame te theome leghuni ghotilo nhaꞌa cheke igne, iara toreni LORD mala paradi vikegna mae Devet.” 17Aonu mae Jonatan ne toreni mae Devet mala ke nhaꞌa chekei mala ghatho tahuni nhaꞌa cheke igne, naugna mae Jonatan namhani fara mae Devet jateula Devet te namhani mae Jonatan eghu.
18Gnafa teuna, mana ne cheke eghu, “Nathuꞌu ia narane gaghamu khafa, jame te theome au iagho ka nou vido mala gnokro kate ghamu na, mae mama ginauna laseni te tei iagho na. 19Nauriha na iagho ke tei ka vido aheva teke poru iagho ka fufunu gna puhi igne ia. Iagho ofou rhegna thina te kiloi mare Esel. 20Iara ginauna fada tei thilo jata rhegna vido tuana, jateula te fadi iara kaisei glepo ra eghu. 21Eghuteuna iara ginauna kuruni kaisei mae sitei mala tei hirodi jatare. Glahu eha eghu tei iara ka mana, ‘Ei, jatare ke delamu iagho jare! Atha mei agne!’ Te nomhi iagho igne na, iagho jifla jare mei, naugna gobigna lepore keliu kolho. Iara nhaꞌa cheke ka nanghagna LORD te karha, gobigna lepore ginauna keliu kolho. 22Nu jame te eha eghu tei iara ka mae sitei na, ‘Ei, jatare thei gaꞌu fara ke delamu iagho.’ Te nomhi iagho igne, iagho rikha, naugna LORD cheke ranghi nigho iagho te mala rikha na. 23Eghuteuna nhaꞌa cheke te eni tapa gognarogne, LORD ginauna filo glani ka tapa, eghume tapa mala loku famaku nhaꞌa cheke igne.”
Mae king Sol ne diꞌatagna fara ka mae Devet
24Aonu mae Devet tei ne poru ka nagare na. Ka gaghamu khafa igne, king ne mei ghamu. 25Mana mei ne gnokro fei gringni ka vido te gnokro koba thegna na. Mae Jonatan ne gnokro ka nogna vido na, eghuteuna mae Abna ne gnokro rhegna king. Nu nogna vido mae Devet na krogha. 26King ne theome chekeni kaisei glepo ka iheire te au teu jate ka narane igne eigna mae Devet, naugna glahu edi mae Devet keha glepo te theome doglo ke ulugna LORD, te theome naba mae Devet te mei ka gaghamu igne leghuni unha te chekeni ka vetula na. 27Nu ka fapea narane ka gaghamu igne, mae Devet jaola ne dofini ka nogna vido na, aonu mae king ne ghusna eghu ka mae Jonatan, “Naugna unha site theome mei ka gaghamu thugna mae Jesi gnea?”
28Jonatan ne cheke eghu, “Mana neke tore ghau iara mala tei Betlehem. Mana neke tore ghau iara 29mala snakre teini neku. Naugna tharaknagna mana re fafara ka nodi namono na. Thabusigna mana igre magnahagheni fara mana te tei na. Naugna igne te theome au mana ka gaghamu igne.”
30Nu mae Sol ne thono diꞌatagna fara ka mae Jonatan ne cheke eghu, “Iagho thugna idomu te diꞌa fara puhigna na nei huhughu fara teu igne. Iara gognarona thofno lase nigho iagho te thofno fofodu fara ka thugna mae Jesi igne! Iagho fadidiꞌa nanghamu na balugna nanghagna idomu na! 31Filo sagho! Jame karha teu thugna mae Jesi igne, iagho ginauna theome king ka kantri igne! Tei atha mei mae tuana gognarola. Mana mala lehe!”
32Nu mae Jonatan ne cheke eghu, “Naugna unha te magnahaghei leheni mana iagho na? Unha najafra teke eni mana na?” 33Kate nomhini King Sol cheke igne, mana ne rogna fadi faleheni mae Jonatan ka jata. Aonu mae Jonatan laseni mae kmagna na magnahaghei te faleheni mae Devet.
34Aonu mae Jonatan ne thono diꞌatagna fara ne kegra haghe ka tevo na ne jifla ne tirogna ghamu ka fapea narane gaghamu igne. Mana ne diꞌanagnafa gna fara ka puhi te cheke fadiꞌani mae Devet mae kmagna na igne.
Mae Jonatan ne fanomhini mae Devet
35Hamerane ka keha narane na, mae Jonatan tei ne hironi mae Devet ka nagare na, leghuni unha teke chekeni phiamare na. Mae Jonatan ne atha kaisei masitei balugna. 36Aonu mana ne cheke eghu ka masitei igne, “Iagho ginauna chari tei mala atha jata nate fada tei iara gre.” Aonu mae sitei igne ne funu chari, aonu kate fada te tei mae Jonatan kaisei jata na, jata igne ne tei soru ke delagna mae sitei na ka vido te khaba fara. 37Kate tei thoke mae sitei na ka vido te tei khoko jata igne na, mae Jonatan ne eha eghu tei ka mana, “Ei, jata na tei fara ke delamu iagho! 38Iagho thosei au ka vido tuana! Faghose!” Aonu mae sitei na ghosei ne tei atha jata na neke pulo mei ka mae Jonatan. 39Nu mae sitei igne theome laseni gaoghathodi glepo igre, mae Jonatan ghe mae Devet kolho te lasedire. 40Gnafa teuna, mae Jonatan ne tusu lao phaloho na ka mae sitei igne mala atha ke posa ka namono na.
41Ke leghugna tela teihi mae sitei na, mae Devet jifla mei ka thina teke poru mana na ne mei ke ulugna mae Jonatan ne tuturupuku soru, mana ne thilo fata tufru soru pari ka glose na. Aonu phiamare ne faꞌababa ne orio tanhi, nu mae Devet ne tanhi nogna fara.
42Aonu mae Jonatan ne cheke eghu ka mae Devet, “Tei sagho, thosei diꞌanagnafa, naugna tapa nhaꞌa chekehi ke ulugna LORD. Mana ginauna na fiofilo ghita baludi vikedare, tahati te gnafa na mala tajini fabrahu nhaꞌa cheke igne.” Aonu mae Devet jifla ka vido igne ne tei, eghuteuna mae Jonatan figri neke pulo ka namono na.
21Mae Devet ne rikhani mae Sol
1Mae Devet ne tei Nob mala filoni mae pris Ahimelek. Kate filoni mae Devet na, mae Ahimelek ne mhaghu nogna fara. Mana ne cheke eghu, “Naugna unha sagho te mei kolho themu te theo ihei nga te mei balumu gnea?”
2Mae Devet ne cheke eghu, “King neke kuru mei ghau iara, nu mana theome snakre ghau iara te toutonu eigna igne ka ihei nga. Iara chekehi ka mae te au balugu re aheva nate thafodi iara re. 3Unha gano te au ka iagho agne na? Famei glima bret, ba unha te au ka iagho na.”
4Mae pris Ahimelek ne cheke eghu, “Iara theo bret, nu iara au keha bret blahi kolho agne na. Ghotilo tangomana te ima bret igne jame te theome thuru balu gaꞌase mae te au balumu iaghore.”
5Mae Devet ne cheke eghu, “Theo, mae te au balugu iara igre mare theome thuru balu gaꞌase. Eigna kate tei ghehati ka nomi gloku na, mare au klino koba mala gae fabrahu ke ulugna LORD. Nu gognarona ghehati mei ka nogna gloku king, eghume mare thofno reireghi fakelidi thedi.” 6Aonu pris ne tufa ka mae Devet bret blahi igre naugna mana theo kaisei bret te au jare na. Leghu narane na mare atha fajifla bret blahi te jemnu igre ka Sugablahi na mala ke tughu kate brana.
7Kaisei nogna mae gloku mae Sol na au jare ka narane tuana. Mae igne kaisei mae biꞌo mala reireghi sipu. Mare atha mae igne mala fadoglidi keha glepo ke ulugna LORD. Mae igne maegna Idom, nanghagna na, mae Doeg.
8Mae Devet ne ghusna eghu ka mae Ahimelek, “Iagho au kaisei jata ba naflahi mala magra agne? Mae king ne nanga nogna fara ka iara, naugna igne te theome atha iara nogu naflahi nei keha glepo mala magra teura.”
9Mae pris Ahimelek ne cheke eghu, “Nogna naflahi mae Golia, maegna Filistia teke fada falehe iagho ka glogu Ila ia ngala te au teu igne na. Pipiha lilisei teu iara ke leghugna efod na ana. Jame te magnahagheni iagho na, iagho tangomana te atha na. Tuana ngala kaisei glepo mala magra te au ka iara agne na.” Mae Devet ne cheke eghu, “Jare na theo kaisei naflahi te jateula te nogna mae Golia igne teuna! Famei sagho ka iara.”
Mae Devet ne tei au baludi mae Filistia
10Ka narane igne, mae Devet ne rikhani mae Sol ne tei Filistia ne tei au balugna mae funei Akis ka namono Gat. 11Kate au teu mae Devet jare na, nogna mae gloku king Akis re ne cheke eghu, “Mae igne nodi king mae Israel. Gaꞌasedi Israel re neke fafnaknoni nanghagna mana na. Rehati neke ragi balu koje neke cheke eghu:
“King Sol neke aknu falehe kaisei thogha naoka.
Nu Devet neke aknu falehe nabotho thogha.”
12Kate nomhidi mae Devet nodi cheke mare igne, mana ne mhaghu nognani fara mae funei Akis. 13Aonu kate mei namo mare na, mana chaghi ne jateu mae te nolira neu. Kate fariu riu lolhoku mare na, mana ne edi glepo te fameomekro re ne ghagharosi ka gringni thinagna namono na, aonu mana fasoru naoko ne oro ne sukha ka gremoho gnare.
14Aonu king Akis ne cheke eghu ka nogna mae glokure, “Filo si ghotilo! Mae igne la nolihi! Naugna unha site atha te mei ghotilo ka iara mae ignea? 15Tore! Iara au kmana mae te nolihi agne na. Iara theome magnahaghei te atha te mei ghotilo mae igne ka nogu suga na.”
22Kmana mae ne leghuni mae Devet
1Aonu mae Devet rikha Gat ne tei au ka kaisei gluma thina ka vido Adulam. Kate nomhini te au teu mana ka vido igne, thabusigna nei vikegna teu manare ne mei ne au balugna mana. 2Eghuteuna iheire te au puhi tadi, iheire te theome falelehe nodi kaoni, nei iheire te diꞌatadi eidi keha glepo teu igre jaola ne leghuni mana. Ka puhi igne, mae Devet ne batudi fati gobi mae.
3Aonu mana atha balugna mae igre ne jifla ka vido igne, ne tei Moab ka namono Mispa. Aonu mana ne ghusna eghu ka king gna kantri igne, “Iagho tangomana te snakredi idogu kmagu teu iara gre te mala au ka iagho agne te ghilei laseni iara unha nate eni God ka iara na?” 4Mae king ne faꞌuveni mana. Aonu mae Devet ne cheke ka repa mala au balugna king gna Moab. Repa au neu ka namono igne kate tei poru mana ka kaisei vido te keli na.
5Nu profet Gad ne mei filoni mana ne cheke eghu, “Iagho thosei au ka vido igne. Iagho ke pulo ka nohi Juda.” Aonu mae Devet jifla jare ne tei au ka nathuꞌa Heret.
King Sol ne falehedi hatimare mae pris
6Kaisei narane, king Sol ne haghe ka thogele Gibea. Mana gnokro pari louloku neu nogna goru na ke parigna gaju Tamaris. Eghuteuna nogna mae biꞌo te gnafa manare kafe gnokro faligohoni neu mana. Ka narane igne, King Sol nomhidi keha naikno teke filoni mae Devet balugna mae te leghuni manare. 7Aonu mana ne cheke eghu ka nogna mae biꞌo te gnafare, “Fanomho, ghotilo maemi Juda ra, Jame te toghoni ghotilo thugna mae Jesi igne na, mana ginauna tusu ari glose ka ghotilo te mala tobi nagare grep? Ba, mana ginauna vahi ghami ghotilo mala nogna komanda mana? 8Jame igne gaoghatho te theome ghatho tahu ghau iara ghotilo gne! Theo kaisei ka ghotilo te mei cheke ka iara aheva mae thugu iara mae Jonatan balugna thugna Jesi igne te nhaꞌa cheke phiamare te mala fofodu fabrahu na. Mana nogu mae gloku iara, nu mana hiro puhi te mala falehe ghau iara na! Eghuteuna mae thugu iara mae Jonatan igne ngala te huhuruni mana te eni igne, nu theo kaisei ka ghotilo te ghatho tahu ghau iara te mei chekeni glepo igne ka iara na.”
9Ka narane igne, Doeg maegna Idom igne kegra neu baludi nogna ofisa mae king igre. Mae Doeg ne cheke eghu, “Iara neke filoni thugna mae Jesi igne Nob ka teke tei filoni mana mae pris Ahimelek thugna mae Ahitub ia.” 10Mae Ahimelek neke tarai ka LORD mala laseni unha God nate eni ka mae Devet. Mana jaola tusu lao keha gano ka mana. Eghuteuna mana tusu lao ka mana nogna naflahi mae Golia mae nhetagna Filistia.
11Aonu King Sol ne fatei cheke ka mae pris Ahimelek nei vikegna mana te au Nob mala mei filoni mana. Aonu mare ne mei ka mana, 12eghuteuna mana ne cheke eghu ka mae Ahimelek, “Iagho thugna mae Ahitub, fanomho sagho!”
Aonu mana ne cheke eghu ka King Sol, “Uve, funei.”
13Mae Sol ne cheke eghu, “Naugna unha si ghopa thugna mae Jesi igne te roghe pouporu ghau iara gnea? Iagho tusu lao gano nei naflahi mala magra nei taraini mana ka God eghu. Gognarona mana nogu naoka iara. Mana hiro puhi mala falehe ghau iara!”
14Nu mae Ahimelek ne cheke eghu, “King, theo kaisei mae soldia te ghatho tahu nigho iagho jateula mae Devet teuna. Mana nanghomu iagho nei mana kaisei nou mae ofisa biꞌo iagho eghu. Naikno te gnafa ka sugamu iagho na kafe ghatho tahuni mana. 15Uve, iara neke taraini mana ka God, nafnata te eni te mei iara tifa ra. Nu cheke te eni iagho vikegna mae kmagu iara na ne ghaoghaho mala eni kaisei puhi te diꞌa ranghi nigho iagho teu igne theome tutuani. Iara theome laseni kaisei glepo eigna igne!”
16Nu King ne cheke eghu, “Ghema Ahimelek, gognarona iagho baludi vikemu gre mala kafe lehe.”
17Mae Sol ne cheke eghu ka mae te kegra teu rhegna mana re, “Tei aknu falehe gnafa nogna pris LORD igre! Naugna mare ne phile ka mae Devet. Mare laseni te rikha mana na, nu mare theome facheke ka iara neu!”
Nu nogna ofisa mae Sol igre ne tirodi te falehedi nogna pris LORD igre.
18-19King Sol ne cheke eghu ka mae Doeg, “Tei sagho aknu falehe mae pris are!” Mae Doeg maegna Idom igne tei ne aknu falehe ne gnafa mae pris re. Aonu ka narane tuana, mana ne aknu falehe nhanasalei glima mae pris te kafe fahaghe nodi phoko blahi re. Mana jaola ne tei Nob ne aknu falehe ne hui mae nalhaꞌu, gaꞌase, goro sua nei thudi teke karhala. Mana aknu falehe nodi buluka, nodi dongki nei sipu teure.
20Nu mae Abiata, kaisei thugna mae pris Ahimelek, mana rikha ne tei ka mae Devet. 21Mana ne toutonu ka mae Devet te aknu falehe mae king nogna pris LORD. 22Mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Iara neke filoni mae Doeg maegna Idom igne ka narane tuana Nob. Mana jame neke toutonu eigu iara ka mae king Sol. Eghume najafragu iara glehedi vikegna mae kmamu iagho ra. 23Nu iagho thosei mhaghu, iagho au balugu iara. King magnahaghei te falehe ghita tapa, nu jame te au iagho balugu iara na, iagho ginauna na theome tangomana te lehe na.”
23Mae Devet ne fakarhini namono Keila
1Kaisei fata, mae Devet ne nomhini te mei mae Filistia te goigoni ni namono Keila, eghuteuna mare blau gano teke athala mare ka nagare re. 2Aonu mae Devet ne tarai eghu ka LORD, “Ba? Keliu kolho te tei magra iara ka mae Filistia igre, ba theo?”
LORD ne cheke eghu, “Uve, tei sagho magra ka mare mala fakarhini namono Keila.”
3Nu nogna soldia mae Devet igre ne cheke eghu ka mana, “Ghehati mhaghu nomi fara te au teu agne Juda na. Nu jame te tei tahati Keila te magra ka mae soldiadi Filistia are na, ghehati ginauna na mhaghu nomi salaꞌui.”
4Mae Devet neke fapea tarai ka LORD, aonu LORD ne cheke eghu ka mana, “Ghotilo tei Keila. Iara ginauna togho ghami ghotilo mala tapla faparidi ghotilo soldiadi Filistia tuare.” 5Aonu mae Devet balu nogna soldia ne tei magra ne atha nodi buluka maedi Filistia igre. Mare ne aknu falehe kmana mae soldia ka mae Filistia. Ka puhi igne, mana ne fakarhidi naiknodi Keila. 6Ka narane te rikha te mei mae pris Abiata thugna mae Ahimelek te tei balugna mae Devet Keila igne, mana atha ne mei balugna efod blahi te mala tarai ka God igne.
Mae Sol ne ngolhi leghuni mae Devet
7Keha naikno ne tei cheke ka mae king Sol eigna mae Devet te au teu ka namono Keila. Aonu mana ne cheke eghu, “God lisa meinihi mana ka khamegu iara. Mana tei au ka kaisei namono te bara te ligoho ka thina biꞌo balugna kaisei grengatha te mala bobothoni mana na. Mana au ke lamnagna kaisei phighoro gognaro na!” 8Aonu mana ne ehadi nogna soldiare mala kafe mei kegra faligohoni namono igne mala faleheni mae Devet baludi nogna mae soldiare.
9Nu kate nomhini mae Devet thoutonu eigna mae Sol te magnahaghei faleheni na, mae Devet ne cheke eghu ka mae pris Abiata, “Atha mei efod ia mala tarai ka LORD.” 10Aonu mae Devet ne tarai eghu, “LORD, nodi God mae Israel, iara nomhini mae Sol te magnahaghei mei roꞌeni namono igne naugna te au teu iara igne. 11Ba, mana ginauna mei agne tutuani? Jame te mei mana agne na mae biꞌogna namono igne ginauna snakre lao ghau iara ka mana? LORD, nodi God mae Israel cheke tughu mei ranghi ghau!”
LORD ne falalase ka mana nate mei mare na
12Aonu Devet ne tarai eghu, “Mae biꞌodi Keila igre ginauna snakre lao ghau iara baludi nogu mae soldia gre ka khamegna Sol?”
Eghuteuna te chekeni LORD ka mare na mare ginauna eni igne.
13Aonu Devet ne jifla ka namono Keila balugna nogna namno gobi soldia. Mare tei fabrahu ne theome au snoto kaisei vido. Aonu kate nomhini mae Sol te jiflahi mare Keila na, mana neke theome tei jare.
Mae Devet tei ne poru ka namono nagou Sif
14Mae Devet tei ne au Sif ka namono nagou na, mana tei ne poru ka thogele holo ka kaisei vido te keli. Leuleghu narane na mae king Sol ne hironi fabrahu mana, neuba God na theome snakreni mae king te athini mana na.
15Kate au teu mae Devet Hores ka namono nagou Sif, mana laseni mae king Sol te magnahaghei mei faleheni mana na. 16Nu mae Jonatan ne tei ka mae Devet Hores. Mana magnahaghei te toghoni mae Devet mala rheta mana nogna fatutuani na ka God. 17Mae Jonatan ne cheke eghu ka mana, “Thosei mhaghu, mae kmagu iara na theome tangomana te falehe nigho iagho na. Eigna iagho ginauna mala king gna Israel, eghuteuna iara mala mei fapea ka iagho.” 18Phiamare ne nhaꞌa cheke ka nanghagna LORD mala theome gnafa nodi fofodu na. Ke leghugna igne, mae Jonatan figri neke pulo ka namono, nu mae Devet ne au neu Hores.
19Keha naikno ka namono Sif ne tei Gibea ne cheke eghu ka mae king Sol, “Mae Devet gognarona mei au ke lamnagna nomi nohi ghehati gne. Mana poru Hores ka vido te ninhigrana ka thogele Hakila ke mata namono nagou Jesimon. 20King, ghehati laseni, iagho magnahaghei te lokini mana. Te keli na iagho mei ka ghehati agne, ghehati ginauna lisa arini ka khamemu iagho.”
21Mae Sol ne cheke eghu ka mare, “LORD fablahi ghami ghotilo, naugna ghotilo ne togho ghau iara! 22Ghotilo tei filo fakelini ka vido aheva te au teu mana gognaro na, nei ihei te filoni mana jare na. Iara nomhini mae igne thono lase poru fara. 23Ghotilo tei hirodi vido aheva te tei poru mana na, eghuteuna ghotilo faghose mei cheke ka iara. Iara ginauna ari balumi ghotilo, jame au teu mana ka vido tuana na, iara ginauna hiro ghilei deni mana. Neuba iara ne tei tongana ka nodi vido vikegna mae Juda, iara ginauna filoni mana.”
24Aonu mare figri neke pulo Sif. Mae Sol jifla ne tei ke leghudi mare. Ka narane igne, mae Devet balu nogna soldia mare au neu ka namono nagou ke maghati Maon, ke mosu Thongna Lehe, nei ke mata namono nagou biꞌo Jesimon. 25Mae Sol balu nogna soldia ne mei hironi mana, nu kate nomhini mae Devet te mei mare na, mana tei ne poru ka thogele thina ka namono nagou rhegna Maon. Kate nomhini mae Sol igne, mana tei ne hironi mana.
26Mae Sol balu nogna mae soldia ne tei au ka keha phile thogele na, eghuteuna mae Devet balu nogna soldia ka keha phile na. Mae Devet baludi nogna soldia gre ghosei jifla ne rikhani mae Sol balu nogna soldia, naugna mare mei namo fara ka mare. 27Nu kaisei mae chari ne mei ka mae Sol ne cheke eghu ka mana, “King, ghose mei! Armi gna Filistia na lamei goigoni ka kantri tahati ia!” 28Aonu mae Sol ne theome ngolhini mae Devet neke figri neke pulo mala magra ka armi gna Filistia. Naugna igne, mare kiloni vido igne, “Thina sopa thei.” 29Mae Devet jifla ka namono nagou igne ne tei poru ka glogu glokha khoꞌu En-Gedi.
24Mae Devet ne theome faleheni King Sol
1Ke leghugna te magra te gnafa ka armi gna Filistia igne, mae Sol neke pulo mei. Keha mae ne toutonu ka mana te au teu mae Devet ka namono nagou rhegna En-Gedi. 2Aonu mana ne atha thilo thogha maedi Israel ne tei hironi mae Devet rhegna thina biꞌo Nanigot Mata.
3Mae Sol ne mei ka kaisei gluma rhegna nabrou te au sipu na ne ruma lamna ne tei mata. Nu mae Devet balu nogna soldia mare poru lamna fara ke leghugna gluma tuana. 4Nogna soldia mae Devet igre ne cheke faꞌikoi eghu ka mana, “Igne nou narane iagho te mala faleheni mana na! LORD neke chekenihi te mala lisa ari ka khamemu iagho nou naokare tekuna. Iagho tangomana te eni unha te magnahagheni iagho na.” Aonu mae Devet thoghei ne tei ke leghugna mae Sol ne kusu katha vido ka nogna pohe mana na, nu mae Sol ne theome laseni igne.
5Ke leghugna igne, mae Devet ne funu diꞌanagnafa eigna unha te eni thegna na. 6Mana ne cheke faꞌikoi eghu ka mae te tei balugna re, “Lisa lao ka LORD, iara theome tangomana te eni kaisei puhi te diꞌa ka nogu funei na, eigna LORD neke vahini mana.” 7Aonu mana figri gaoghathodi nogna soldiare mala thosei tei aknu falehe mare. Aonu mae Sol jifla ka gluma igne ne tei.
8Mae Devet jifla mei ke leghugna mana ne eha eghu tei ka mae Sol, “King!” Kate filo faleghu mae Sol na, mae Devet ghatho tahuni mana ne tuturupuku ne tufru soru pari ka glose na 9ne cheke eghu, “Iagho thosei fanomho ka mae ihei te toutonu chaghi ranghi nigho na, iara theome tangomana te falehe nigho iagho na. 10Iagho laseni unha teke eni ka gluma na ginei ia. LORD neke snakre mei nigho iagho ka nogu nolaghi iara! Nu iara theome magnahagheni te falehe nigho iagho na. Iara kokhoni nigho iagho neke cheke eghu, ‘Iara theome tangomana te goigoni ni nogu funei na, naugna LORD neke vahini mana.’ 11Mama, filo mei sagho ka nou nabreku pohe igne. Jame magnahaghei aknu falehe nigho iara na, iagho jame neke falehehi! Nu iara neke atha kolho katha nou nabreku pohe iagho! Filo sagho, iara theome ghathoni kaisei glepo te mala falehe nigho iagho na. Iara jaola neke theome eni kaisei glepo te diꞌa ranghi nigho iagho, nu iagho hiro ghau iara mala falehe ghau iara! 12LORD ginauna fate ghita tapa, mala laseni mae ihei ka tapa te jafra na! Nu snakreni LORD mala para nigho iagho eidi glepo te edi iagho ka iara igre, naugna iara ginauna theome eni kaisei glepo te mala goigoni nigho iagho na! 13Iagho laseni cheke gna tifa igne, ‘Naikno te diꞌa na kolho te eni glepo te diꞌa na.’ Iara theome tangomana te eni kaisei glepo te diꞌa ka iagho.
14“Iagho nodi king mae Israel, naugna unha sagho te ngolhi ghau iara gnea? Iara gne kaisei khuma lehe kolho. Iara kaisei theli ikoi kolho! 15Toreni LORD mala fate ghita, nei cheke ranghi ghita, ihei ka tapa te jafra na. Toreni LORD mala fifilo ka puhi igne mala togho ghau nei fasnagla ghau eghu iara ka glepo te eni iagho ka iara igne.”
16Kate cheke te gnafa mae Devet cheke igre, mae Sol ne cheke eghu, “Thuguo Devet, naoglamu iagho site nomhini iara ignea?” Aonu mana ne tanhi fabiꞌo fara. 17Mae Sol ne cheke eghu ka mana, “Iagho doglou, iara nga te jafra na. Iagho eni unha glepo te keli na ranghi ghau iara. Nu iara eni unha glepo te diꞌa na ranghi nigho iagho. 18Gognarona, iara laseni, iagho kokhoni ghau iara. LORD neke atha mei ghau iara ka khamemu iagho, nu iagho neke theome falehe ghau iara. 19Thono ninhigrana fara ranghini ihei te snakre teini nogna naoka na jame te auhi ka khamegna mana na. Iara toreni LORD mala tusu ranghi nigho glepo te keli, naugna iagho neke theome falehe ghau iara ginei ia! 20Tutuani, iara laseni, iagho ginauna mala king gna Israel, kate funei iagho na, Israel ginauna kaisei kantri rheta fara. 21Iagho nhaꞌa cheke ka nanghagna LORD mala thosei goigonidi iheire nate karha mei ka vikegu iara gre, nei thosei ghiha koko nanghadi thabuknagu iara ra.”
22Aonu mae Devet ne leghuni unha te chekeni mae Sol igne ne nhaꞌa cheke ka mana. Mae Sol figri neke pulo ka namono, nu mae Devet neke figri balu nogna soldia ka nodi vido mala poru na.
25Profet Samuel ne lehe
1Kate lehe profet Samuel na, naiknogna Israel na ne kafe mei ne tanhi ka mana. Gnafa teuna, mare ne giugiluni mana Rama ka nogna namono na. Ke leghugna igne, mae Devet ne tei Paran ka namono nagou na.
Devet, Nebal nei Abigel
2-3Ka keha narane na, kaisei mae dedei ka vikegna mae Kelab, nanghagna na mae Nabal, maegna ka namono Maon. Mana au nogna glose rhegna namono Kamel. Mana au nogna thilo thogha sipu nei kaisei gobi nanigot. Khetogna mana na, nanghagna na, Abigel. Naꞌa kaisei thau glalase nei famane gaꞌase fara eghu. Nu mae Nabal gne kaisei mae ninhigrana, nei jaola kaisei mae ghosei diꞌatagna.
4Ka narane igre, mae Devet au neu ka namono nagou na. Mana nomhini mae Nabal te kuchi nogna sipu re. 5Aonu mana ne kuru tei nabotho mae majaghani Kamel mala filoni nei cheke fakelini eghu mae Nabal. 6Mae Devet neke cheke ka mare mala cheke eghu ka mae Nabal, “Mae Devet magnahaghei nigho iagho nei vikemu teu iaghore mala au fakeli, eghuteuna mana jaola magnahaghedi nou gobigna lepo iaghore mala keli fara.
“ Eghuteuna mae Devet jaola ne cheke ka mare mala cheke eghu ka mae Nabal, 7‘Mae Devet nomhini te kuchi iagho nou sipure. Mae te mala reireghi nou sipu iagho ra au balumi ghehati, ghehati theome eni kaisei puhi te diꞌa ranghidi mare. Kate au mare balumi ghehati Kamel na, theo kaisei mae te blau kaisei glepo ka mare na. 8Jame te ghusna iagho ka mare na, mare tangomana te cheke ka iagho na. Eghuteuna gognarona, ghehati mei ka iagho ka narane gaghamu igne. Eghume mae Devet tore nigho iagho mala keli ranghi ghami nei taji ghami eghu. Mae Devet na jateula thumu eghu iagho, eghuteuna ghehati jateula nou mae gloku eghu iagho. Ghehati jame keli tami fara jame te togho ghami iagho ka unha te tangomana nigho iagho na.’ ”
9Mae majaghani igre tei ne facheke nogna cheke mae Devet igre ka mae Nabal ne ofo neu.
10Nu mae Nabal ne cheke eghu ka mare, “Mae ihei si mae Devet gnea? Mae ihei si thugna Jesi gnea? Ginei na namono igne neke fodu ka naikno sneka. Kmana rikhani nodi funei na! 11Gano, khoꞌu nei sipu teu te ima iara ka gaghamu ignera, ghedi mae iheire teke kuchi nogu sipu iara ra kolho! Iara theome tangomana te tufa ka mae iheire te theome lasedi iara re!”
12Aonu mae majaghani igre figri neke pulo ka mae Devet ne toutonu ka mana nafnata cheke te edi mae Nabal igre. 13Aonu mana ne cheke eghu ka mare, “Ghotilo atha nomi naflahi mala magra ra.” Aonu mare te gnafa na ne kafe kaikaliti. Mana jaola ne famamhaku nogna nhugha na ne sara haghe nogna naflahi mala magra na. Mana vavahi phia gobi mae mala reireghiu nodi glepore, eghuteuna fati gobi mae te mala tei balugna na.
14Ka narane igne, kaisei nogna mae gloku Nabal nomhini igne ne tei cheke eghu ka Abigel, “Mae Devet, mae ihei te au teu ka namono nagou ia mana neke kuru mei keha mae mala mei chekeni mare nogna kubae na ka mae funei gne, nu mana cheke fadiꞌadi mare. 15Nu mare thono keli fara ranghi ghami ghehati. Theo kaisei mae ka mare te goigoni ghami ghehati na. Kate au ghehati baludi mare ka vido te snagla na, theo kaisei mae ka mare te blauni kaisei glepo ka ghehati na. 16Kate au ghehati baludi mae igre te reireghi bongi rane na, mare kegra ligoho ghami ghehati jateula kaisei baragna namono ia eghu. 17Iara magnahaghei nigho iagho te ghatho fakelini igne. Naugna puhi te eni mana igne ginauna fadiꞌani mae biꞌo igne nei jaola fadiꞌa ghita tahati hui. Mae igne thono fameomekro fara theome fanomho ka ihei.”
18Aonu Abigel ghosei ne atha phei gobi bret, phei baeg guli nanigot te fodu ka waen, glima sipu muita, kaisei gobi piha grep gata, nei phei gobi piha fig neu ne luja ka nogna dongki na. 19Naꞌa ne cheke eghu ka nogna mae glokure, “Ghotilo kulu ari, iara ginauna ari ke leghumi ghotilo.” Nu naꞌa ne theome facheke ka khetogna na.
20Naꞌa lithui ne tei ka keha phile thogele na ne tei thafoni mae Devet te mei balu nogna soldia na. 21Mae Devet neke cheke eghu ka gaoghathogna na, “Mala unha neku neke reireghi fakelidi si iara nogna gobigna lepo mae igne ka namono nagou ra? Theo kaisei mae si teke blaudi nogna glepo mana ra. Iara neke thofno toghoni fara mana. Nu mana theome keli ranghi ghau iara! 22Igne nogu cheke iara na. Iara ginauna aknu falehe gnafa mae biꞌo nei mae majaghani teu te au ka namonogna mae Nabal. Iara toreni LORD mala falehe ghau iara jame kafe karha teu keha te ghilei hamerane na!”
23-24Kate filoni mae Devet na, Abigel ghosei ne krofu soru ka nogna dongki na ne pogho soru pari ke ulugna mae Devet ne cheke eghu, “Funei, fanomho mei ka iara! Glepo igre nogu najafra iara! 25Iagho those ghathoni Nabal, mae igne theome ghatho tahuni ihei. Iagho laseni, nangha Nabal teu igne gaoghathogna na, ‘Fameomekro.’ Eghume, puhigna na nanaba fara ka nanghagna thegna na. Funei, iara neke theome au kani teke mei nou mae majaghani iagho ra. 26Funei, LORD kolho te lhoti nigho iagho te theome tughu fapulo glepo te diꞌa teke eni khetogu iara na. Iara cheke tutuani ka nanghagna LORD mae ihei te karha mala paradi nou naoka iagho gre nei jaola parani Nabal. 27Iara atha mei keha glepo ka iagho funei maladi nou mae soldia iagho gre.
28“Iagho atha fadelei najafragu iara nou gaꞌase gloku iagho gne. LORD ginauna vahi nigho iagho mala king, leghu fata na, mana ginauna vahini koba kaisei mae ka vikemu iagho na te mala king na, naugna iagho ne magra jateula te chekeni mana na neu. Nakarhamu iagho ginauna keli fabrahu jame te theome eni iagho kaisei puhi te diꞌa na. 29Neuba ihei ne ngolhi nigho mala falehe nigho neu, LORD ginauna reireghi nigho jateula mae te reireghidi nogna glepo ra eghu. Mana ginauna koko soru nou naoka iaghore pari, jateula mae te koko soru thina te plulu ka khoꞌura eghu. 30LORD ginauna na jateula teke nhaꞌa chekeni thegna ia eghu edi glepo te keli ranghi nigho iagho, mana ginauna vahi nigho iagho mala king gna Israel. 31Ka narane tuana, iagho ginauna na theome diꞌanagnafa, naugna iagho ne theome faleheni naikno te doglo na. Eghuteuna iagho theome tughu fapulo themu kaisei glepo te diꞌa teke eni ihei ka iagho na. Funei, ka narane te fablahi nigho LORD na, ghatho ghau iara nou gaꞌase gloku gne.”
32Aonu mae Devet ne cheke eghu ka Abigel, “Iara cheke fakelini LORD, nodi God maedi Israel! Mae ihei te kuru nigho te mei thafo ghau iara gognarogne. 33Iara tegio ka God eigna nou gaoghatho te keli, nei eigna unha te eni iagho gognarogne. Mana theome fanogra ghau iara te mala tei te faleheni ihei na. Glahu ke tughu fapulo iara thegu glepo te diꞌa teke edi mae Nabal ka iara ra. 34LORD mae ihei te karha te tifa igne ngala te fanogra ghau iara te theome goigoni nigho na. Iara cheke kate tutuani ka nanghagna LORD, jame theome faghosei mei thafo ghau iara iagho na, mae te gnafa nei nogna mae gloku teu mae Nabal ra jame lehe neke hamerane nga.”
35Aonu mana ne atha glepo teke tufa Abigel igre ne cheke eghu ka naꞌa, “Iagho ke pulo ka pharikeli, thosei nanga nou. Iara ginauna eni unha teke toreni iagho na.”
36Ka teke pulo Abigel ka mae Nabal na, mana au neu ka suga na ei gaghamu neu. Gaghamu te eni mana igne jateula kaisei nogna gaghamu mae king eghu. Mae Nabal koꞌu ne salaꞌui fara ne theome laseni kaisei glepo, aonu ka bongi igne, Abigel ne theome chekeni kaisei glepo ka mana. 37Nu ka teke keli fapulo mana thinigna na ka keha narane na, khetogna na ne toutonu ka mana gobigna lepo teke chekedi mae Devet igre. Mana rhana nogna fara ne ghosei khoko soru pari ne fnuda. 38Jame nabotho narane ke leghugna igne, LORD ne faleheni mana.
Mae Devet ne tolaghi ka Abigel
39Kate nomhini mae Devet te lehe mae Nabal igne, mana ne cheke eghu, “Iara cheke fakelini LORD! Eigna mana togho ghau iara ne theome eni iara kaisei glepo te diꞌa. Mana kolho teke tughu fapulo unha teke eni mae Nabal ka iara na. LORD ne parani mae Nabal eidi najafra gna thegnare.” Mae Devet ne fatei cheke ka Abigel mala tolaghi repa. 40Nogna soldia mana re ne tei ka namono Kamel ne cheke eghu ka Abigel, “Mae Devet kuru mei ghami ghehati mala tore nigho mala tolaghi ka mana.”
41Aonu Abigel pogho soru ne cheke eghu, “Keliu kolho. Iara jateula nogna gaꞌase gloku eghu kolho mana. Iara tarabana mala titihi ghahedi nogna mae gloku mana re.” 42Aonu naꞌa ghosei ne kegra haghe ne atha balugna glima nogna gaꞌase glokure. Naꞌa saghe ka nogna dongki na ne tei baludi mare ne tei tolaghi ka mae Devet. 43Mae Devet jaola ne tolaghi ka Ahinoam thaugna Jeseril. Repa ne kafe tolaghi ka mae Devet. 44Khetogna ulu lahu na Mikal thugna king Sol, nu king ne tusu lao gaꞌase igne ka mae Paltiel thugna mae Laes, maegna ka namono Galim.
26Mae Devet fapea fata fakarhini King Sol
1Kaisei fata, keha mae ka namono Sif tei ne filoni king Sol Gibea. Mare toutonu ka mana te poru teu mae Devet ka thogele Hakila rhegna Jesimon.
2Aonu mae Sol atha thilo thogha soldia ne tei hironi mae Devet ka namono nagou Sif. 3Mare tei ne au ka thogele Hakila rhegna nabrou na. Ka narane igne, mae Devet au neu ka namono nagou na. Mana nomhini te mei hironi mana mare na. 4Aonu mana kurudi keha mae mala tei nomhi fakelini thoutonu igne, te tutuani ba theo teuna. Nu te chekeni mare na, thoutonu igne tutuani fara.
5Mae Devet tei ne filoni thofno vido te thuru teu mae Sol ghe mae Abna thugna mae Ner, nogna komanda mae Sol igne. Mae Devet ne filodi phiamare te thuru teu farihoteidi hatimare mae soldia.
6Mae Devet ne ghusnadi mae Ahimelek maegna Het, ghe mae Abisae thugna mae Seruia thabusigna mae Joab, “Mae ihei ka ghopa nate mei balugu iara te mala ruma lamna ka vido te au teu mae Sol na?”
Mae Abisae ne cheke eghu, “Iara na ari balumu iagho.”
7Aonu ka bongi tuana, mae Devet ghe mae Abisae ne ruma ka vido te au teu mae Sol igne. Mae Sol ne thuru fari hotei balu nogna goru te farafa haghe teu rhegna pha’ugna na. Mae Abna baludi mae soldia re thuru faligohoni neu mana.
8Mae Abisae ne cheke eghu faꞌikoi ka mae Devet, “Ka bongi gognarogne God snakreni nou naoka iagho igne ka nou nolaghi iagho. Snakre ghau iara sagho mala fada balu gloseni iara ka nogu goru gne. Iara tangomana te kaisei fata fada nu la lehe la mana teuna.”
9Nu mae Devet ne cheke faꞌikoi eghu ka mana, “Theo, iagho thosei faleheni mana! Eigna God ginauna parani ihei te faleheni king teke vavahi mana na. 10Te chekeni iara ka iagho na, LORD mae ihei te karha te tifa na ngala nate laseni narane nate lehe mana na, ka vido te kuekuꞌe ba ka vido te tei mana ka magra. 11Iara theome magnahaghei te faleheni mae king teke vavahi God na. Tapa na atha nogna goru nei ghegna botol khoꞌu teu mana igre kolho mala tei baluda.”
12Aonu mae Devet ne atha goru balugna botol khoꞌu teke au rhegna phaꞌugna mae Sol igre ne jifla ne tei. Eghuteuna theo kaisei mae ka mare te filodi phiamare na, ba te laseni glepo igne, naugna LORD na fathuru ihodi fara mare.
13Mae Devet ne tei kasa ka keha phile glogu na ne haghe kegra ka thogele te khaba fara ka mare na. 14Mae Devet ne eha eghu fabiꞌo ka mae Abna nei ka nogna armi mae king, “Ghema Abna! Iagho nomhi ghau iara ba theo?”
Mae Abna ne eha eghu fabiꞌo, “Iagho mae ihei te eha mei igne, iagho fadofrani king.”
15Mae Devet ne eha eghu fabiꞌo fara, “Ghema Abna! Iagho kaisei nodi mae biꞌo hatimare mae Israel! Naugna unha sagho te theome reireghi fakelini nou mae funei gnea? Kaisei mae neke ruma ka nomi suga ghotilo ana mala faleheni mae king neku. 16Iagho theome eni kolho nou gloku na! Iara thofno cheke kate tutuani fara ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa. Ghotilo jame neke kafe lehehi. LORD neke vahini nomi mae funei ghotilo ana mala king neku, nu ghotilo theome reireghi fakelini mana! Faghila filo tafri si ghotilo! Ahevau nogna goru mae king ia? Ahevau ghegna botol khoꞌu mana ia?”
17Aonu king Sol ne glani naoglagna mae Devet na ne ghusna eghu, “Devet, thuguo Devet! Naoglamu iagho site nomhini iara ignea?”
Eghuteuna mae Devet ne cheke eghu, “Uve, nogu funei nei nogu king. Iara ngala.” 18Mae Devet jaola ne cheke eghu, “Naugna unha sagho te ngolhi tafri ghau iara nou mae gloku gnea? Unha najafra teke eni iara ka iagho na? Ba, unha glepo te diꞌa teke eni iara na? 19Nogu funei nei nogu king, iagho fanomho ka cheke nate chekeni iara igne. Jame teke gaoghatho LORD te mala diꞌatamu iagho ka iara na, kaisei fafara jame teke figrini gaoghathogna mana na mala teke keli ka iara na. Nu jame teke keha maei kolho te eni ka iagho te mala diꞌatamu ka iara na, lisa lao ka LORD mala thoke mei puhi biꞌo ka mare. Naugna mare ne khi fajifla ghau iara ka namono gna LORD na, eghuteuna mare eni igne mala tei tarai iara ka keha god delei. 20Thosei snakre ghau mala tei lehe iara ka keha kantri te khaba fara ka LORD. Jau iagho king gna Israel gne magnahaghei te falehe ghau iara jateula kaisei theli eghu kolho. Iagho hiro ghau iara jateula kaisei mae te tei hiro nanghaji te mala fada falehe ra eghu kolho!”
21Aonu mae Sol ne cheke eghu, “Ghema Devet, thofno tututani fara. Puhi te eni iara igne thofno diꞌa fara. Thuguo, ke pulo mei. Iara ginauna na theome falehe nigho, naugna iagho ne ghatho tahu ghau iara, eghuteuna bongi ia iagho neke theome falehe ghau iara. Iara naikno fameomekro fara te eni glepo te diꞌa igne ka iagho.”
22Mae Devet ne cheke eghu, “King, ao nou goru iagho ia. Kuruni kaisei nou mae soldia mala mei atha. 23LORD na toghoni ihei te doglo nei ghatho tahuni mana teuna. Mana neke lisa mei nigho iagho ka nogu nolaghi iara, nu iara neke theome falehe nigho iagho, naugna LORD ngala teke vahi nigho iagho teke king na. 24Ginei ia iara neke ghatho tahuni nakarhamu iagho na. Eigna iara magnahagheni LORD te ghatho tahuni nakarhagu iara na mala atha fajifla ghau ka puhi te thoke ghau iara igne.”
25Eghuteuna King ne cheke eghu ka mana, “Devet, thuguo Devet, LORD fablahi nigho mala uludi koba iagho unha nate edi ka iaghore.” Aonu mae Devet jifla jare ne tei nogna, eghuteuna mae Sol figri neke pulo ka nogna namono na.
27Mae Devet ne tei au baludi mae Filistia
1Nu mae Devet ne cheke eghu ka gaoghatho gna thegna na, “Keha narane mae king Sol ginauna falehe ghau iara. Te keli na iara na rikha tei au Filistia. Jame te tei au iara jare na, mana ginauna na theome hiro ghau iara agne Israel. Mana ginauna theome tangomana te goigoni ghau iara na.”
2-3Aonu mana ne atha phei khetognare, Ahinoam thaugna Jesrel ghe Abigel thau teke lehe kokoni mae Nabal ka Thogele Kamel. Aonu mae Devet jaola ne atha namno gobi mae ne jifla ne tei balu khetodi nei thudi teure ne tei au ka namono Gat. Ka namono te funei mae Akis thugna mae Maok. 4Eghuteuna kate nomhini te rikha te tei au mae Devet Gat igne, mae Sol ne theome ke fariu riu hironi mana.
5Mae Devet ne cheke eghu ka mae funei Akis, “Jame te keliu ngala teu iagho na, iagho snakre mei kaisei namono ikoi mala au iara. Theome keli iara nou mae gloku gne te au balumu iagho na.”
6Aonu mae Akis ne snakreni namono Siklag ka mana. Funu ka narane tuana, namono Siklag igne nodi mae king di Israel ghilei mei posa ka narane gognarogne. 7Mae Devet ne au soru ke lamnadi mae Filistia kaisei finogha fati nhigra.
8Ka narane te au mae Devet ka namono igre, mana neke tei baludi nogna mae soldia re neke magra ka vikegna mae Gesua, ka vikegna mae Giresi, nei ka vikegna mae Amalek. Mare au ka nodi namono mare te funu Telaem igre tei posa Sua nei tei posa Ijep. 9Leuleghu fata na, mae Devet aknu falehe goro mae nalhaꞌu nei gaꞌase teure, nu mana atha nodi sipu, buluka, dongki, kamel nei pohe teu naiknodi namono igre. Eghuteuna leuleghu fata na mana ke tei filoni koba mae funei Akis.
10Ka narane tuare, mae Akis ne ghusna eghu ka mae Devet, “Gognarona iagho na tei magra aheva?” Mae Devet cheke ka mae funei Akis aheva nate tei magra mana te funu ka namono nagou ka nohi Juda, nei ka nohi Jeramel, nei ka nohi Ken. 11Leuleghu fata kate tei mana ka kaisei namono na, mana aknu falehe hui gaꞌase nei nalhaꞌu teugna namono tuana mala theo kaisei naikno te tei Gat te toutonu eidi glepo te edi mana igre. Ka narane te au teu mae Devet Filistia igre, mana eni koba nafnata puhi igne. 12Aonu mae Akis ne fatutuani ni mae Devet ne cheke eghu, “Mae Devet gne maegna Israel, nu nogna naikno manare jame tirodini mana gognarona. Eghume, mana ginauna mala loku ranghi ghau iara fabrahu.”
28Armi gna Filistia tarabana mala magra ka mae Israel
1Ka narane igne, mae soldiadi Filistia igre ne loku fodu mala tei magra ka maedi Israel. Mae Akis ne cheke eghu ka mae Devet, “Te mala laseni iagho na, iagho na hata nou mae soldia gre mala loku fodu ka nogu armi iara gne.”
2Mae Devet ne cheke eghu, “Keliu ngala, iagho na filoni unha nate eni iara nou mae gloku gne.”
Aonu mae Akis ne cheke eghu, “Thofno keli fara, iagho ginauna mala au fabrahu ka gloku igne mala reireghi fakeli ghau iara.”
Mae Sol ne cheke ka tharungagna mae Samuel
3Kate lehe mae Samuel na, naiknodi Israel re ne diꞌanagnafadi fara ne tanhini mana. Aonu mare ne giugiluni mana Rama ka nogna namono na. Eghuteuna king Sol neke khi fajifladi hi Israel mae nalhaꞌu ba gaꞌase te cheke ka tharungadi naikno tela lehe hi tifa re.
4Aonu, kate nomhini king Sol te mei armi gna Filistia igne te au rhegna namono Sunem gne, King Sol jaola ne loku fodu nogna armi na ne mei au ka Thogele Gilboa. 5Kate filoni mae Sol armi gna Filistia igne, mana mhaghu ne bobolo nogna fara. 6Aonu mana ne tarai ne toreni LORD unha nate eni mana na. Nu LORD ne theome cheke tughuni nogna tharai mana na, eghuteuna theo kaisei cheke tughu te mei ka mifi, ba ka hatimare mae pris, ba ka hatimare mae profet. 7Aonu mana ne cheke eghu ka nogna mae biꞌo re, “Ghotilo tei hironi kaisei naikno biꞌo te lase cheke ka tharungadi naikno tela lehe hira mala laseni iara cheke tughu gna na.”
Mare ne cheke eghu ka mana, “Kaisei naikno biꞌo te lase cheke baludi tharungadi naikno tela lehehi tifa ra naꞌa au ka namono Endo.”
8Aonu mae Sol ne tughu nogna pohe na mala theome tangomana kaisei naikno te filo glani mana na. Kate romno na, mana ne atha phei mae balugna ne tei filoni naikno biꞌo na, ne cheke eghu ka naꞌa, “Iara magnahaghei nigho iagho te cheke ka tharungagna kaisei mae tela lehehi tifa ia mala laseni iara unha nate thoke mei ginauna. Iara ginauna na chekeni nanghagna mana na, eghuteuna iara magnahaghei nigho iagho te kilo meini mana.”
9Nu naikno biꞌo igne ne cheke eghu ka mana, “Tore, iagho ihoni si teke khi fajifladi king Sol iheire te au meresin nei iheire te cheke ka naitu nhaghe teura? Iagho jau mei faꞌeiꞌei ghau iara mala mei mare falehe ghau iara eghu sini?”
10Mae Sol ne cheke eghu ka naꞌa, “Thosei mhaghu! Iara nhaꞌa cheke ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, theome tangomana kaisei naikno nate para nigho iagho eigna glepo igne.”
11Naꞌa ne cheke eghu ka mae Sol, “Ihei te magnahagheini iagho te mala kilo meini iara na?”
Mae Sol ne cheke eghu, “Profet Samuel.”
12Kate filoni naꞌa profet Samuel na, naꞌa ne eha eghu fabiꞌo, “Naugna unha sagho te faꞌeiꞌei ghau iara gnea? Iagho king Sol!”
13Aonu mana ne cheke eghu, “Thosei mhaghu! Unha te filoni iagho na?”
Naꞌa ne cheke eghu, “Iara ne filoni kaisei naitu ne thagra haghe ka glose na.”
14Mae Sol ne cheke eghu, “Jateula mae ihei eghu te filoni iagho na?”
Naꞌa ne cheke eghu, “Iara ne filoni kaisei mae khuekuꞌe te haghe na. Mana fahaghe kaisei pohe brahu.”
Mae Sol laseni mae igne, mae Samuel ngala. Aonu mana ne pogho soru pari ka glose na.
15Mae Samuel ne cheke eghu ka mae Sol, “Naugna unha sagho te goigoni ghau iara gnea? Naugna unha sagho te korho fapulo ghau iara gnea?”
Mae Sol ne cheke eghu, “Iara au ka puhi biꞌo fara! Armi gna Filistia ginau mei magra ka iara, eghuteuna God na tirogna ghatho ghauhi iara. Mana jaola tei koko ghau iara ne tirogna cheke tughu mei ka hatimare mae profet, ba ka mifi. Naugna igne te kilo mei nigho iara na. Iara magnahaghei nigho iagho te mei cheke ranghi ghau unha nate eni iara na.”
16Mae Samuel ne cheke eghu, “LORD na nou naoka iagho la tei koko nighohi. Eghume naugna unha sagho te toreni glepo igne ka iara gnea? 17Glepo te edi ka iagho gognaro gre, glepo neke chekedihi iara ka iagho tifa. LORD na la atha fadeleihi ka iagho nolaghi na kela tusu laohi ka mae kheramu Devet mala funei fruni ni Israel. 18Mana neke chekenihi glepo igne ka iagho. Mana neke cheke ka iagho mala tei aknu falehe hui naiknodi Amalek. Eghuteuna iagho mala goigoni fahui nodi gobigna lepore neku, nu iagho neke theome leghuni unha te cheke mana na. 19Eghume nathuꞌu na, LORD ginauna toghoni armi gna Filistia mala uluni armi gna Israel. Eghuteuna iagho baludi thilo mae thumu are ginauna mei au balugu iara ka namonodi mae te lehe igre.”
20Kate nomhini igne, mae Sol ne mhaghu nogna fara ne ghosei ne khoko soru pari ka glose na. Eghuteuna thinigna mana na jaola ne glaꞌe fara, naugna mana ne theome ghamu nei theome koꞌu neu kaisei narane thongana, nei kaisei bongi thonga na neu.
21Naikno biꞌo na ne mei rhegna mana. Eghuteuna kate filoni mana te mhaghu te salaꞌui fara na, naꞌa ne cheke eghu, “Funei, neuba iara ne luvuhi nakarhagu na, iara la enihi unha teke toreni iagho na. 22Gognaro na iagho eni unha teke chekeni iara na. Faꞌuveni katha vido gano nate tusu ari iara tamu na mala ghamu iagho ke rheta fapulo thinimu na.”
23Nu mae Sol tirogna ne cheke eghu, “Iara tirogu ghamu.”
Phei nogna mae gloku mana re ne toghoni naikno biꞌo igne ne toreni fara mana mala ghamu. Aonu mana fanomho ka retilo ne kegra haghe ka glose na ne gnokro haghe ka sape na.
24Naikno biꞌo igne ghosei ne tei aknu falehe kaisei sua buluka te blokha ne kuki. Naꞌa atha keha flaoa ne kuki keha bret te theo isi gna na. 25Naꞌa atha ne mei lilisei ke ulugna mae Sol nei phei nogna mae gloku mana re neu, aonu thilo mare ghamu ne boho. Kate ghamu te boho na, thilo mare ne jifla ka bongi tuanala.
29Mae Devet neke figri Siklag
1Aonu armi gna Filistia ne loku fodu ka namono Afek, eghuteuna hatimare mae Israel ne mei lisei haghe nodi suga tapuale rhegna glokha khoꞌu Jesrel. 2Glima mae funeidi Filistia re jifla ne tei ka magra balu nodi soldiare. Mare au ka tothoghei kaisei thogha nei kaisei gobi soldia. Eghuteuna mae Devet balugna nogna mae soldiare ne loku fodu baludi mare ne tei ke leghugna mae funei Akis. 3Nu kate filoni mae Devet na, hatimare mae komanda ka armi gna Filistia igre ne cheke eghu, “Tore, mala tei aheva si charadi Hibru igrea?”
Nu mae funei Akis ne cheke eghu, “Tifa na mae Devet gne neke kaisei nogna mae biꞌo mae king Sol, maegna Israel. Mana au raughahi balugu iara. Funu ka narane te au balugu iara te ghilei mei posa ka narane igne, iara theome filoni kaisei glepo te diꞌa te eni mana na.”
4Nu hatimare mae komanda ne diꞌa tadi fara ka mae Akis. Aonu mare ne cheke eghu ka mana, “Iagho ke kuru fapuloni mala ke figri mana ka namono aheva teke tusu lao iagho ka mana na. Iagho thosei snakreni mae tuana mala tei baluda tahati ka magra. Glahu kate magra na, mana ginauna nake figri nake falehe ghita tahati. Jame te kusu mana graradi noda mae soldia tahati igre na, tuana kaisei puhi nate thofno kelitagna fara nogna mae funei na. 5Eghuteuna mae igne neke fnakno fara nanghagna na ka goro gaꞌasedi Israel ra. Rehati neke ragi nei koje neku neke cheke eghu tifa ia,
“King Sol neke aknu falehe kaisei thogha naoka,
nu mae Devet neke aknu falehe nabotho thogha.”
6Aonu mae Akis ne ehani mae Devet ne cheke eghu ka mana, “Iara magnahaghei nigho iagho te mei balugu ka magra. Nu te chekeni iara ka iagho na, ka nanghagna LORD mae ihei te karha te tifa, iara theome filoni kaisei glepo te diꞌa te eni iagho funu meimu ka iara te ghilei mei posa ka narane igne. Nu hatimare mae komanda igre theome keli tadi ka iagho. 7Eghume, te keli na iagho ke pulo ka pharikeli. Eghuteuna iagho thosei eni kaisei glepo te mala fadiꞌa nagnafadi mae funeidi Filistia igre.”
8Aonu mae Devet ne cheke eghu, “Funei, unha gne teke eni fadiꞌa iara na? Unha gne te filoni iagho teke eni iara funu ka narane te mei loku iara ranghi nigho te ghilei mei posa ka narane igne? Naugna unha site theome tei iara te magridi nogna naoka nogu funei gnea?”
9Mae Akis ne cheke eghu, “Tutuani fara, iara lase nigho iagho. Iara theome filoi kaisei glepo te jafra ka iagho. Te laseni iara na, iagho thofno keli fara ranghi ghau iara jateula kaisei engel nogna God eghu. Nu neuba, te chekeni mae komanda igre na, iagho theome nabamu te mei balumi ghehati ka magra na. 10Nathuꞌu hamerane boibongi kate aꞌaga narane na, iagho baludi nou mae soldia gre jifla ka vido igne.”
11Aonu hamerane boibongi ka keha narane na, mae Devet baludi nogna mae soldiare neke figri Filistia, nu armi gna Filistia igne ne tei ka glogu Jesrel.
30Mae Devet ne tei magra ka naiknodi Amalek
1-2Kate tei teu delei mae Devet baludi nogna mae soldia igre balugna mae funei Akis igne, maedi Amalek igre mei ne snura ka nohi ke mata Juda nei Siklag. Mare ne theome aknu falehe naiknore. Nu mare ne kafe atha ne tei goro gaꞌase, sua nei mae biꞌo teu gna namono Siklag. Aonu mare ne faghamu khaꞌaghi nodi namono mare na.
Kate posa mei mae Devet baludi nogna mae soldiare Siklag ka fatilo narane na, 3mare filoni namono na la faghamu khaꞌaghihi maedi Amalek. Eghuteuna mare jaola ne atha khetodi nei thudi teu mare re. 4-5Mare jaola ne atha phei khetogna mae Devet ra, Ahinoam ghe Abigel. Aonu mae Devet nei nogna mae soldiare eghu ne tanhi ne ghilei glaꞌe soru. 6Kate dofidi khetodire ka namono na, nogna soldia mae Devet igre ne diꞌa tadi fara ne rodi fada thina ni mana. Nu LORD, nogna God mae Devet igne ne farerheta gaoghathogna mana na.
7Aonu mana tei ne filoni mae pris Abiata, thugna mae Ahimelek. Aonu mana ne cheke eghu ka mae Abiata, “Atha mei efod blahi ia mala tarai ka LORD.” Aonu mae Abiata atha ne mei phoko blahi igne. 8Aonu mae Devet ne cheke ka mana mala tore eghu ka LORD, “Ba, iara tangomana ngau te tei ke leghudi mae te mei goigoni ghami ghehati ra? Jame te tei ghehati na, ghehati ginauna na tei thokedi mare?”
LORD ne cheke tughu eghu ka efod blahi igne, “Iagho ginauna tangomana nate tei fakarhidi nou naiknore. Tei sagho ke leghudi, iagho ginauna na tangomana nate tei thokedire mala ke atha fapulo naikno teke atha mare ra.”
9-10Aonu mae Devet ne jifla balugna namno gobi mae. Kate tei te posa mare ka khoꞌu te kiloi mare Besoa igne, mae Devet ne lisei soru phei gobi mae mala au ka vido igne baludi nodi gobigna lepore, naugna mare tei la ghilei babaꞌo fara la theome naba te tei kasa ka glogu khoꞌu igne. Nu mana ne atha balugna fati gobi mae.
11-12Kate tei mare na, mare ne thafoni kaisei mae sitei gna Ijep ka namono nagou na. Aonu mare ne atha mae sitei igne ne mei ka mae Devet. Mare ne tusu lao khoꞌu nei keha fig nei phei piha grep gata eghu ka mana. Mae sitei igne theome ima nei theome koꞌu eghu nabagna thilo narane nei thilo bongi. Eghuteuna kate ima te gnafa na, mana neke rheta fapulo thinigna na.
13Aonu mae Devet ne ghusna eghu ka mana, “Iagho maemu aheva, mae ihei nou mae funei iagho na?”
Eghuteuna mae sitei igne ne cheke eghu, “Iara maegu Ijep. Iara nogna mae sneka kaisei mae gna Amalek. Nogu mae funei iara igne la tei koko ghauhi iara naba thilo narane, naugna iara ne fogra. 14Ghehati neke tei magra neke blau fahui nodi glepo naiknodi Keret, nei ka nohi ke mata Juda, nei ka vikegna mae Kelab. Ghehati neke blau nodi gobigna lepo mare re, eghuteuna ghehati jaola faghamu khaꞌaghi namono Siklag.”
15Mae Devet ne ghusna eghu ka mana, “Ba, iagho tangomana te atha ghami ghehati te tei ka vido aheva te au teu mare na?”
Mana ne cheke eghu, “Uve, iara tangomana jame te nhaꞌa cheke iagho ka nanghagna God te mala thosei falehe ghau iara na, eghuteuna thosei ke snakre fapulo ghau iara ka nogu funei na teuna, iara ginauna na atha ghami ghotilo tei.”
16Aonu mana athani mae Devet ne tei ka vido aheva te au teu mare na. Ka narane igne, maedi Amalek igre au tafri neu ka vido te snagla na, ima ghedi nei koꞌu ghedi eghu neu jare. Mare ne eꞌei gaghamu biꞌo, naugna mare ne atha kmana glepo funu Filistia nei ka nohi Juda. 17Hamerane boibongi ka keha narane na, mae Devet balugna fati gobi mae igre mare tei ne magra ka mare. Eghuteuna mare magra ne ghilei rafi ka narane igne. Eghuteuna mae Devet balugna nogna mae soldia igre magra heta ne ghilei aknu falehedi ne hui maedi Amalek igre, nu fati gobi mae majaghani teke saghe ka kamel ra ngala te rikha na. 18Mae Devet neke atha fapulo phei khetognare baludi gobigna lepo teke atha mae Amalek ra. 19Mana kafe atha fapulo ne gnafa goro mae majaghani, mae biꞌo, naikno biꞌo, sua nalhaꞌu, gaꞌase, nei gobigna lepo teke blau hatimare mae Amalek ra. 20Eghuteuna mana jaola ne atha nodi sipu, nei buluka teu maedi Amalek igre. Kate figri teke pulo ka namono na, nogna soldia mae Devet igre ne lilisei ke uludi sipu nei buluka teudi Siklag gre nodi sipu nei buluka teu mae Amalek gre. Aonu mare ne cheke eghu, “Sipu nei buluka teu igre neke uludi mae Devet ka magra.”
21Mae Devet neke pulo ka phei gobi mae teke au fapulo teku ka khoꞌu Besoa. Mae igre neke babaꞌo nodi fara neke theome tei baludi mare. Kate filoni mae Devet na, mae igre ne kafe thugha mei ne thafoni mana baludi iheire teke pulo mei balugna manare. Kate mei te namo ka mare na, mae Devet ne cheke fakelidi mare. 22Nu keha mae teke tei balugna mae Devet te diꞌa puhidire nei ghamu nhoto teu igre ne cheke eghu, “Mae igre neke theome tei baluda tahati! Mare theo nodi nolaghi ka gobigna lepo teke tei atha tahatira! Te keli na mare atha khetodi nei thudi teu are kolho.”
23Nu mae Devet ne cheke eghu ka mare, “Theo, thabusiguro. Thosei eni puhi tuana ke leghugna unha LORD teke tusu ranghi ghita na. Mana neke batu ghita nei togho ghita neku neke uludi tahati mae naoka teke goigoni ni noda namono tahati ia. 24Theo kaisei mae ka tahati te magnahaghei nomhini nafnata cheke te eni ghotilo tuana! Tahati te gnafa na mala kafe tufa fananaba ngala ka mae ihei teke au faleghu teku baludi noda gobigna lepo tahati ra, nei mae ihei teke tei ka magra ia eghu.” 25Aonu mae Devet ne eni vetula igne, eghuteuna funu ka narane igne, hatimare mae Israel leghuni vetula igne ne ghilei mei posa ka narane igne.
26Kate pulo mei mare Siklag, mae Devet ne atha keha glepo teke uludi ka magra na ne fei nodi kheragna te baubatu ka nohi Juda ne cheke eghu ka mare, “Igne nomi namha ghotilo na vido glepo teke atha ghehati ka nogna naoka LORD ra.”
27Mana fatei glepo igre ka hatimare mae lida ka namono Betel, nei Rama ke mata Juda, nei ka mae mala baubatu ka glima namono igre, Jatia, 28Aroa, Sifmot, Estemoa 29nei Rakol. Mana jaola ne fatei ka mae biꞌo teke vikegna mae Jeramel nei ka vikegna mae Ken. 30Eghuteuna mana jaola fatei namha ka mae te mala baubatu ka fati namono igre, Homa, Borasan, Atak 31nei Hebron. Eghuteuna mana jaola fatei namha ka hatimare mae mala baubatu ka keha namono teke au balugna mana tifa ra.
31King Sol nei thilo mae thugnare ne lehe
1Armi gna Filistia na mei ne magra ka armi gna Israel ka Thogele Gilboa. Eghuteuna mae Filistia igre magra heta ne aknu falehe kmana maedi Israel. Eghuteuna keha mae ka maedi Israel igre ne rikha. 2Nu mae soldia di Filistia igre ne ngolhi leghuni mae king Sol baludi thilo mae thugna mana re, mae Jonatan, mae Abinadab nei mae Malkisua, ne tei aknu falehe thilo thugna mana re. 3Magra igne raꞌe ne biꞌo fara ka vido te au teu mae Sol igne. Hatimare mae naoka gre ne fadi jatani mana.
4Aonu mae Sol ne cheke eghu ka mae majaghani te pala nogna glepo mala magra mana re, “Iagho atha nou naflahi mala magra na mala aknu falehe ghaula iara. Theome keli te au teu iara agne te mei mae bongihehedi Filistia igre te mei maꞌe ghau nei falehe ghau teu iara na.”
Nu mae majaghani igne ne thono mhaghu nogna fara, ne theome leghuni unha te chekeni mana na. Aonu mae Sol ne korho fajifla nogna naflahi mala magra thegna na ne uka soru ke kligna gna ne lehe. 5Kate filoni te lehehi mae Sol igne, mae majaghani igne jaola ne korho fajifla nogna naflahi mala magra thegna na ne uka soru ke kligna gna ne lehe balugna mae Sol. 6Mae Sol, thilo mae thugna re, mae majaghani igne, nei nogna soldia mana re eghu ne kafe lehe ka narane igne.
7Naiknodi Israel te au ka keha phile glogu Jesrel, nei ke maghati khoꞌu Jordan teu igre ne nomhini te rikha armi gna Israel na, eghuteuna mae Sol baludi thilo mae thugna re te kafe lehe ka magra igne. Aonu mare mhaghu nodi fara ne rikha ne jifla ka nodi namono re. Mae Filistia igre mei ne atha nodi namono mare igre.
8Ka keha narane na, hatimare mae soldia di Filistia igre mei ne atha nodi gobigna lepo mae soldia teke lehe ka magra igne. Mare ne filoni thinigna mae Sol na baludi thinidi thilo mae thugna mana re ka Thogele Gilboa. 9Aonu mare ne kusu phaꞌugna mae king Sol na, eghuteuna mare ne atha nogna phoko mala magra mana na. Aonu mare ne fatei tei nonomho ka namono te gnafa, ka nodi Sugablahi mumuju te gnafa, nei ka nodi mavitu te gnafa ka kantri Filistia. 10Mare ne lilisei nogna glepo mala magra mae Sol re ka nogna Sugablahi god gaꞌase Astarot. Aonu mare ne fagefe haghe thinigna mana na ka gringni thina biꞌogna namono Bet-San.
11Nu naikno te au Jebis Gilead igre ne nomhini unha te eni mae Filistia igre ka mae Sol igne, 12ne jifla bongiro ne tei atha thinigna mae Sol na baludi thinidi thilo mae thugna mana re Bet-San. Mare pala thinidi fati mae igre neke pulo Jabes ne gnubra jare. 13Aonu mare atha nhubradi fati mae igre ne giugilui ke parigna gaju tamaris. Mare diꞌanagnafa ne theome ghamu nabagna fitu narane.