1 Korintinkoolu
11 Nte Pawulu, meŋ kumandita ka ke Kiristu Yeesu la kiilaa ti ka bo niŋ Alla la lafoo la, nte niŋ m̀ baadiŋo Sostenes 2 be Alla la kafoo moolu kontoŋ na, mennu be Korinti saatewo kono. M̀ be ali kontoŋ na, Alla ye mennu seneyandi ka bo niŋ Kiristu Yeesu la, a ye ali kumandi ka ke moo senuŋolu ti fo a si ali kafu moolu ma, mennu ka m̀ Maarii Yeesu Kiristu too kumandi daa-wo-daa baturoo kono ko ǹ ka a kumandi ñaameŋ. 3 Hiinoo niŋ kayiroo be ali fee ka bo Alla bulu, m̀ Faamaa, aniŋ Maarii Yeesu Kiristu. 4 N ka Alla tentu le waati-wo-waati hiinoo kamma la, a ye meŋ dii ali la ka bo niŋ Kiristu Yeesu la. 5 Ali naata fanka ate kono ali la londoo niŋ diyaamuñaa bee la, 6 biriŋ ǹ na seedeyaa a la kuwo to naata loo bambandinke ali teema. 7 Wo kamma la, ali maŋ dasa Nooroo la soorifeŋ-wo-soorifeŋ na, ali la baturoo kono, m̀ Maarii Yeesu Kiristu be muru la naŋ meŋ na. 8 A be ali bambandi la le fo labandulaa to, fo ali kana sootaaroo soto m̀ Maarii Yeesu Kiristu la naa luŋo la. 9 Alla foroyaata le meŋ ye ali kumandi a Dinkewo kafuñooyaa kono, m̀ Maarii Yeesu Kiristu. 10 Baadiŋolu, ŋa ali daani m̀ Maarii Yeesu Kiristu too la ko, ali bee si ke kiliŋ ti. Kannawaaliyo kana tara ali teema, bari ali si ke hakili kiliŋ ti, aniŋ ŋaniya kiliŋ. 11 M baadiŋolu, Kolowe la moo doolu ye a fo n ye le ko, ali ka sonka le. 12 M be meŋ fo kaŋ, wo mu ñiŋ ne ti ko: Moo doo ka a fo ali kono ko, “Nte ka Pawulu le nooma,” doo ko, “Nte ka Apollos le nooma,” waraŋ “Nte ka Kefas le nooma,” waraŋ “Nte ka Kiristu le nooma.” 13 Fo ali ye a miira ko, Kiristu talaata fula le ti baŋ? Fo ì ye Pawulu le pempeŋ ali ye yiribantambiloo kaŋ baŋ? Waraŋ fo ali batiseeta Pawulu le too la baŋ? 14 N ka Alla tentu ko, nte maŋ moo batisee ali kono fo Kirisipus niŋ Kayus. 15 Wo to moo te a fo noo la ko, a batiseeta nte le too la. 16 Bari tooñaa, saayiŋ n hakiloo naata bula ko, ŋa Stefanas la suukononkoolu fanaa batisee le. Wo koolaa n hakiloo maŋ bula moo koteŋ na. 17 Kiristu maŋ n kii ka batiseeroo ke, bari ka kibaari betoo kawandi. Aduŋ a maŋ n kii ka ñiŋ kawandoo ke diyaamuñaa ñiimaa niŋ hadamadiŋolu la ñaameŋo la. Niŋ wo le mu, wo to Kiristu la yiribantambiloo maŋ nafaa soto. 18 Yiribantambiloo la kibaaroo mu tooleeyaa le ti moolu ye, mennu be kasaara la, bari ntolu mennu kiisata, a mu ǹ ye Alla la semboo le ti. 19 A be safeeriŋ ñiŋ kuwo to le ko: “M be moo ñaamendiŋolu la ñaameŋo tiñaa la le, ŋa moo hakilimaalu la hakilidiyaa kenseŋyandi.” 20 Kee ñaamendiŋolu lee? Luwaa karammoolu lee? Ñiŋ jamaanoo diyaamunoolaalu lee? Fo Alla maŋ ñiŋ duniyaa ñaameŋo ke tooleeyaa le ti baŋ? 21 Alla ye a la ñaameŋo yitandi le, bari duniyaa moolu maŋ Alla loŋ noo niŋ ì la ñaameŋo la. Wo kamma la Alla kontaanita le ka moolu kiisa, mennu laata, ka bo niŋ ntolu la tooleeyaa kawandoo la. 22 Yahuudoolu ka taamanseeroolu le ñini, aduŋ Jirisinkoolu ka ñaameŋo le ñini, 23 bari ntolu ka Kiristu la kuwo le kawandi, ate meŋ pempenta yiribantambiloo bala. Yahuudoolu ka a muta kasi le ti, Jirisinkoolu ka a muta tooleeyaa ti. 24 Bari moolu mennu kumandita kiisoo to, wolu ye, Kiristu mu Alla la semboo le ti, aniŋ Alla la ñaameŋo. 25 Kaatu Alla la ñaameŋo meŋ keta tooleeyaa ti hadamadiŋolu ye, wo le tambita hadamadiŋolu la ñaameŋo bee la, aduŋ Alla la semboo meŋ keta sembentaŋyaa ti hadamadiŋolu ye, wo le tambita hadamadiŋolu la semboo bee la. 26 Baadiŋolu, ali si ali hakiloo bulandi, ali be nuŋ ñaameŋ tumoo meŋ na, Alla ye ali kumandi. Ali jamaa maŋ ñaameŋo soto moolu ñaa koto. Ali jamaa maŋ semboo soto, aduŋ ali jamaa maŋ bo moo baalu bala. 27 Meŋ mu tooleeyaa ti duniyaa moolu ye, Alla ye wo le tomboŋ ka ñaamendiŋolu malundi, aduŋ meŋ mu sembentaŋyaa ti duniyaa moolu ye, Alla ye wo le tomboŋ ka sembemaalu malundi. 28 Meŋ mu feŋ nafantaŋo ti, waraŋ jutunna feŋo, duniyaa moolu maŋ meŋ muta feŋ ti, Alla ye wo le tomboŋ, fo ì ye meŋ muta feŋ ti, wo si ke kenseŋo ti. 29 Wo to moo-wo-moo le te kibiri noo la a ñaatiliŋo la. 30 Ali ye baluwo meŋ soto Kiristu Yeesu kono, a bee bota Alla le bulu. Alla ye ate le dii ǹ na fo a si ke ñaameŋo ti ǹ ye, tiliŋo, seneyaa, aniŋ kiisoo. 31 Wo kamma la a si ke ko a be safeeriŋ ñaameŋ: “Niŋ meŋ be kibiri la, a si kibiri Maariyo la kuwo la.”
21 Baadiŋolu, biriŋ n naata ali yaa nuŋ ka Alla la kuwo kawandi, meŋ be maaboriŋ ali ma nuŋ, m maŋ naa ka n na ñaameŋo yitandi kuma baalu niŋ diyaamuñaa ñiimaa la. 2 Kaatu ñiŋ ne be mutariŋ n sondomoo kono ko, m maŋ lafi ka feŋ-wo-feŋ loŋ, m be ali fee tumoo meŋ na, fo Yeesu Kiristu doroŋ aniŋ a la saayaa yiribantambiloo bala. 3 N tarata ali fee sembentaŋyaa le kono, silaŋ baa aniŋ jarajaroo. 4 N na kumoolu aniŋ n na kawandoo maŋ ke hadamadiŋo la ñaameŋo niŋ nendiyaa kumoo ti, bari a bee ka Alla la Nooroo niŋ semboo le yitandi, 5 fo ali la lannoo kana tara looriŋ hadamadiŋolu la ñaameŋo kaŋ, bari Alla la semboo. 6 Bari hani wo, ntolu ka diyaamu niŋ ñaameŋo le la moolu ye, mennu menta Nooroo kono fokabaŋ, bari m̀ buka a ke niŋ ñiŋ duniyaa niŋ a maralilaalu la ñaameŋo la, mennu bee ka naa baŋ. 7 Ñaameŋo, ǹ ka meŋ na kuwo fo, wo mu Alla la ñaameŋo le ti meŋ be maaboriŋ kulloo kono. A ye a londi le, janniŋ ñiŋ duniyaa daa waatoo be sii la, fo ǹ si a la kallankeeyaa soto. 8 Hani kiliŋ ñiŋ duniyaa maralilaalu kono maŋ ñiŋ ñaameŋo fahaamu, kaatu niŋ ì ye a fahaamu nuŋ, ì te Maariyo pempeŋ na, kallankeeyaa mu meŋ taa ti. 9 Bari ko a be safeeriŋ ñaameŋ: “Ñaa nene maŋ meŋ je, tuloo nene maŋ a moyi, aduŋ hadamadiŋ hakiloo nene maŋ a miira, Alla ye wo le parendi moolu ye, mennu ye a kanu.” 10 Alla ye wo kulloo le lankenemandi ntolu la ka bo niŋ a la Nooroo la. Wo Nooroo le ka feŋolu bee kisikisi, hani Alla la kuu dinkariŋ baalu. 11 Fo ñiŋ ne maŋ ke tooñaa ti ko, moo-wo-moo te hadamadiŋo la miiroo loŋ noo la, niŋ a maŋ ke a la nooroo ti, meŋ be a kono? Wo ñaa kiliŋo la, moo-wo-moo te Alla la miiroo loŋ noo la, fo Alla la Nooroo doroŋ. 12 Saayiŋ, ntolu maŋ ñiŋ duniyaa la nooroo soto, bari Nooroo meŋ bota Alla yaa, fo ǹ si a fahaamu noo, Alla ye a la soorifeŋolu mennu dii ǹ na. 13 Ǹ ka diyaamu ñiŋ kuwolu le la, bari m̀ buka diyaamoo ke niŋ kumoolu la, hadamadiŋo la ñaameŋo ye ǹ karandi mennu la. Ǹ ka diyaamu kumoolu le la, Nooroo ye ǹ karandi mennu la. Wo to ǹ ka Alla la Nooroo la kuwolu fataŋ-fansi niŋ Nooroo la siloo la. 14 Hadamadiŋo daañaa te Alla la Nooroo la soorifeŋolu soto noo la, kaatu wolu mu tooleeyaa le ti ate fee. A maŋ ì fahaamu noo, kaatu ì ñanta kisikisi la niŋ Nooroo la siloo le la. 15 Bari moo meŋ be Nooroo la siloo kaŋ, wo ka kuwolu bee kisikisi noo le, bari moo doolu te wo la kuwo kisikisi noo la. 16 A be safeeriŋ ì la kuwo to le ko: “Jumaa le ye Maariyo la miiroolu loŋ, waraŋ ka ke a yaamarilaa ti?” Bari ǹ niŋ Kiristu la miiraliñaa mu kiliŋ ne ti.
31 Baadiŋolu, m maŋ diyaamu noo ali ye ko moolu mennu be Nooroo la siloo kaŋ, bari ko moolu mennu ka ì la hadamadiŋyaa hame kuwolu nooma hani saayiŋ. Alitolu be le ko deenaanoolu Kiristu kono. 2 Wo kamma la ŋa ali daañini keekewo le la. M maŋ domoroo dii ali la, meŋ bambanta, kaatu ali te a domo noo la. Ali maŋ a domo noo hani saayiŋ, 3 kaatu hadamadiŋyaa la hame kuwolu le marata ali ma. Fo ali la kiiliyaa niŋ ñoosaboo le maŋ wo kuwo yitandi koyirinke baŋ? Ali maañaa be le ko ñiŋ duniyaa moolu maañaa be ñaameŋ. 4 Niŋ moo doo ko alitolu kono, “Nte ka Pawulu le nooma!” doo ko, “Nte ka Apollos le nooma!” wo to fo ali maŋ tara maa kaŋ ne ko ñiŋ duniyaa moolu? 5 Apollos mu jumaa le ti? Pawulu mu jumaa le ti? Dookuulaalu le mu ì ti, mennu ye ali naati lannoo to, aduŋ ì meŋ-wo-meŋ ye a ke le ko, Maariyo ye a dii ì la ñaameŋ. 6 Nte ye tuturoo le ke, Apollos ye a jiiboŋ, bari Alla le ye ì falindi. 7 Wo kamma la, meŋ ka tuturoo ke, waraŋ meŋ ka jiibondiroo ke, wolu maŋ ke feŋ ti, bari Alla doroŋ, meŋ ka falindiroo ke. 8 Meŋ ka tuturoo ke, aniŋ meŋ ka jiibondiroo ke, wolu bee mu kiliŋ ne ti. Ì meŋ-wo-meŋ be ì la dookuwo joo soto la a ñaama le. 9 Ntolu mu Alla dookuuñoolu le ti. Alitolu mu Alla la kunkoo le ti, aniŋ a la buŋo, m̀ be meŋ loo kaŋ. 10 Alla ye kiilaariyaa hiinoo dii n na ka fondamaŋo laa, aduŋ ŋa a ke le ko masoŋ kuntii ñaamendiŋo. Saayiŋ moo doo le be looroo ke la ñiŋ fondamaŋo kaŋ. Bari moo-wo-moo ñanta a hakiloo tu la le, a be looroo ke la a kaŋ ñaameŋ. 11 Fondamaŋo loota le fokabaŋ, aduŋ wo mu Yeesu Kiristu le ti. Moo-wo-moo te fondamaŋ koteŋ loo noo la. 12 Saayiŋ, niŋ moo-wo-moo be looroo ke la ñiŋ fondamaŋo kaŋ, fo a ka a ke niŋ sanoo le la baŋ, kodiforoo, luuluwolu, babaroo waraŋ ñantaŋo aniŋ ñaama jaaroo, 13 labaŋo la a maarii la dookuwo be je la le, a mu meŋ ti. Laakira looluŋo meŋ niŋ dimbaa be naa, be a lankenema la le, kaatu dimbaa le be moo-wo-moo la dookuwo kotobo la. 14 Niŋ moo meŋ na dookuwo tuta looriŋ fondamaŋo kaŋ, wo maarii be joo soto la le. 15 Bari niŋ moo meŋ na dookuwo janita, wo maarii be bono la le. Bituŋ a maarii faŋo be kiisa la le, bari a be ke la le ko moo meŋ kanata dimbaa ma. 16 Fo ali maŋ a loŋ ko, alitolu le mu Alla la Buŋo ti, aduŋ Alla la Nooroo be sabatiriŋ ali kono le? 17 Niŋ moo-wo-moo ye Alla la Buŋo kasaara, Alla be wo maarii duŋ na kasaaroo le kono. Alla la Buŋo seneyaata le, aduŋ alitolu le mu wo buŋo ti. 18 Ali kana ali faŋolu neenee: Moo meŋ ñaamenta a faŋ fee ñiŋ duniyaa kono, wo maarii ñanta ke la toolewo le ti fo a si naa ke noo ñaamendiŋo ti. 19 Kaatu ñiŋ duniyaa la ñaameŋo mu tooleeyaa le ti Alla ñaa koto ko a be safeeriŋ ñaameŋ: “Ate le ka moo ñaamendiŋo muta ì faŋolu la ñaameŋ kuwolu kono.” 20 Aduŋ a be safeeriŋ ne fanaa ko: “Maariyo ye hadamadiŋolu la miiroolu loŋ ne, a ye a loŋ ne ko, ì la miiroolu mu kenseŋ ne ti.” 21 Wo to, kibiri kuu kana ke hadamadiŋolu la kuwo to kotenke, kaatu feŋolu bee mu alitolu le taa ti: 22 Fo Pawulu, Apollos waraŋ Kefas le mu, fo duniyaa le mu, baluwo waraŋ saayaa, ñiŋ jamaanoo waraŋ jamaani naalaa, ñinnu bee mu alitolu le taa ti. 23 Bari alitolu mu Kiristu le taa ti, Alla taa mu Kiristu ti.
41 Wo to moolu ñanta ntolu muta la le ko Kiristu la dookuulaalu, aniŋ Alla la kulloolu karafata mennu ma. 2 Bari niŋ feŋ karafata dookuulaa ma, a maarii ñanta foroyaa la le. 3 Bari niŋ alitolu waraŋ hadamadiŋ doolu ka n tuumi, wo mu kuundiŋ ne ti nte ye, baawo m buka hani m faŋo tuumi. 4 Nte maŋ feŋ loŋ, n sondomoo si n tuumi noo meŋ na, bari wo maŋ a yitandi ko, nte tilinta le. Maariyo le mu n kiitindirilaa ti. 5 Wo to, ali kana kiitiyo laa moo-wo-moo kaŋ, janniŋ waatoo be sii la. Ali Maariyo la naa batu, aduŋ a be feŋolu fintindi la maloo kono le, mennu be maaboriŋ diboo kono. Ate le be miiroolu waañaari la, mennu be hadamadiŋolu sondomoolu kono. Bituŋ moo-wo-moo be jayiroo soto la Alla bulu le, a ñanta meŋ soto la. 6 Baadiŋolu, ŋa m faŋo niŋ Apollos le ke misaaloo ti ali ye, fo wo si ali karandi ka ñiŋ kumoo fahaamu ko, “Ali kana tambi kuwo la, meŋ be safeeriŋ.” Wo to le moo te a faŋ wara la ali kono ko, ate ye moo kiliŋ ne la kuwo warandi ka tambi doo la. 7 Jumaa le ye ite niŋ moo koteŋolu fatandi? Ite ye muŋ ne soto, meŋ maŋ ke soorifeŋo ti? Bari niŋ soorifeŋo le mu, muŋ ne ye a tinna i ka kibiri ko niŋ a maŋ ke soorifeŋo ti? 8 A munta le ko, alitolu wasata le fokabaŋ! Ali fankata le, aduŋ ali keta mansoolu le ti ǹ kooma! M be lafiriŋ ne, ali ye maraloo ke, fo ǹ niŋ ali si deŋ mansayaa la. 9 A munta m fee le ko, Alla ye makaamoo meŋ dii ntolu kiilaalu la, a be moolu bee ye duuma le. Ǹ keta le ko moolu mennu kiitindita ka faa, baawo ǹ keta fele feŋo le ti duniyaa bee ye, malaayikoolu aniŋ moolu. 10 Ntolu mu toolewolu le ti Kiristu la kuwo kamma, bari alitolu mu ñaamendiŋolu le ti Kiristu kono. Ntolu lamfuta le, bari alitolu bambanta le. Ì ye ali horoma le, ì jututa ntolu la. 11 Hani ñiŋ waatoo la, m̀ be konkoriŋ ne, aduŋ m̀ be mindooriŋ ne. M̀ maŋ feetoofatoo soto. Ì ka m̀ buutee le, aduŋ m̀ maŋ taradulaa fanaa soto. 12 Ǹ ka dookuu baake m̀ buloolu le la ka baluu. Niŋ ì ye ǹ neŋ, ǹ ka neemoo duwaa ì ye le. Niŋ ì ye ǹ toora, ǹ ka wakiili le. 13 Niŋ ì ye faniyaa laa ǹ kaŋ, ǹ ka itolu jaabi mooyaa le kono. Ǹ keta suntukuŋo le ti duniyaa ye fo bii luŋo la, aniŋ jutunna feŋo meŋ maŋ ñoŋ soto. 14 Kumoolu m be mennu safee kaŋ ali ye, ì daliiloo maŋ ke ka ali malundi, bari n lafita le ka ali dandalaa ko n na dindiŋolu, ŋa mennu kanu. 15 Hani niŋ ali ye kuluurilaa wuliwuloolu le soto Kiristu kono, ali ye faamaa kiliŋ doroŋ ne soto. Nte le keta ali faamaa ti Kiristu Yeesu kono, kaatu ali ye baluu kutoo soto ka bo niŋ kibaari betoo le la, ŋa meŋ kawandi ali ye. 16 Wo kamma la, ŋa ali daani le ka n na kuwo nikiŋ. 17 Ñiŋ daliiloo le ye a tinna, ŋa Timoti kii ka naa ali yaa, meŋ mu n kanuntewo niŋ n diŋo ti, meŋ foroyaata m ma Maariyo kono. A be ali hakiloo bulandi la n na siloolu la le, n ka mennu taamandi Kiristu kono, ko n ka ì karandi Yeesu la kafoolu ye ñaameŋ daa-wo-daa. 18 Doolu be alitolu kono jee, mennu naata ì faŋ sikandi ka a miira ko, nte te naa la ali yaa. 19 Bari niŋ Alla sonta, m be naa le, a te mee la faŋ. Bituŋ m be a je la le, ñiŋ faŋ wara moolu la semboo be ñaameŋ. Ì la kumoolu maŋ ke feŋ ti nte ye, 20 kaatu Alla la mansabaayaa maŋ ke kuma kenseŋo ti, bari semboo. 21 Saayiŋ duŋ, ali lafita muŋ ne la? N niŋ busoo si naa ali kaŋ baŋ, waraŋ fo kanoo niŋ mooyaa?
51 Ŋa haraamu kuu kewo le moyi ali la kuwo to ko, kee doo ka a faamaa la musoo futuu le, hani jaahiloolu buka maañaa meŋ ke. 2 Aduŋ ali ka tu faŋ waroo kono! Fo ali maŋ ñaŋ na woosii la baŋ? Kewo meŋ ye ñiŋ kuwo ke, ali ñanta wo maarii bondi la ali la kafoo kono le kabiriŋ. 3 Tooñaa, hani nte faŋo maŋ tara maabeeriŋ ali kono jee, bari nooroo kono, m be ali fee jee le. Moo meŋ baarata wo kuu siifaa la, nte ye wo maarii kiitindi le fokabaŋ ko m be maabeeriŋ ali fee le: 4 Niŋ ali benta Yeesu Kiristu too la, aduŋ n nooroo niŋ m̀ Maarii Yeesu la semboo be ali fee, 5 ali si wo kewo dii Seetaanoo la fo a balajaatoo si kasaara, bari a la nooroo si kiisa Maarii Yeesu la luŋo la. 6 Ali la kibiroo maŋ beteyaa. Fo ali maŋ a loŋ ko, leweñindiŋ ne ka fariñoo bee selendi? 7 Ali leweñi kotoo bondi, meŋ mu junuboo ti, fo ali si ke fariña kutoo ti, meŋ maŋ leweñoo soto. Tooñaa, ali be wo le ñaama fokabaŋ, kaatu Kiristu le mu Maariyo la Tambi Tumoo saajiiriŋo ti, meŋ keta sadaa ti ǹ ye. 8 Wo kamma la, ali ŋà juuraloo ke, bari a kana ke niŋ leweñi kotoo la, kuruŋyaa niŋ jawuyaa leweñoo. Ali ŋà a juura niŋ mbuuru leweñintaŋo la, meŋ mu seneyaa niŋ tooñaa mbuuroo ti. 9 Ŋa ñiŋ safee n na leetaroo kono ali ye le nuŋ ko, ali niŋ laañooyaa tulunnaalu kana kafuñooyaa soto. 10 Nte maŋ a fo ko, ali ñanta fata la ñiŋ duniyaa moolu la le, mennu mu laañooyaa tulunnaalu ti, moo hadumeriŋolu, ñapinkannaalu aniŋ jalambatulaalu. Niŋ wo le mu, ali ñanta ñiŋ duniyaa bula la le. 11 Ŋa a safee ali ye le ko, ali niŋ moo-wo-moo kana kafuñooyaa soto, meŋ ka a faŋ kumandi ali baadiŋo la, bari a mu laañooyaa tulunnaa le ti, moo hadumeriŋo, jalambatulaa, nendirilaa, dolominnaa, waraŋ ñapinkannaa. Ali niŋ wo moo siifaa kana hani ali buloo bula booli kiliŋ ka domoroo ke. 12 Nte ye muŋ haaji le soto ka bantalankoolu kiitindi? Fo ali maŋ ñaŋ na moolu le kiitindi la, mennu be Yeesu la kafoo kono? 13 Alla le be wo bantalankoolu kiitindi la. “Ali moo kuruŋo bondi ali kono.”
61 Niŋ moo be ali la kafoo kono, meŋ niŋ a baadiŋ doo waaliita, fo wo maarii si haañi baŋ ka moo senuŋolu la ì kiitindoo tu jee, ka taa lannabaloolu la ì kiitindoo to? 2 Fo ali maŋ a loŋ ko, moo senuŋolu le be duniyaa kiitindi la? Baawo alitolu le be duniyaa kiitindi la, wo to fo ali te kuundiŋolu kiitindi noo la baŋ? 3 Fo ali maŋ a loŋ ko, ntolu le be malaayikoolu kiitindi la? Wo to, fo kuwolu mennu be dendiŋ ñiŋ baluwo la, wolu kiitindoo te sooneeyaa la ntolu fee baŋ? 4 Wo to niŋ ali ye ñiŋ kiitii kuwolu soto ali teema, muŋ ne ye a tinna ali ka taa kiitiyo la moolu yaa, mennu maŋ horoma soto Yeesu la kafoo kono? 5 Ŋa ñiŋ fo le, fo ali si malu. Fo hani moo kiliŋ te alitolu kono, meŋ hakiloo yiriwaata ka kiitiyo kuntu baadiŋolu teema? 6 Bari wo noo to, baadiŋo ka a baadiŋo samba kiitiyo to, ali ka taa hani kiitiilaalu yaa, mennu maŋ ke Yeesu noomalankoolu ti! 7 Ka baadiŋo samba kiitiyo to, wo faŋo le mu boyoo ti ali ye. Fo a maŋ fisiyaa ka i muña tilimbaliyaa la? Muŋ ne ye a tinna ali te soŋ na, ì ye ali nakari? 8 Bari saayiŋ ali faŋolu ka kuu tilimbaloolu ke, aduŋ ali ka moolu nakari le, hani mennu mu ali baadiŋolu ti. 9 Fo ali maŋ a loŋ ko, moo tilimbaloolu te Alla la mansabaayaa keetaa la? Ali ali hakiloo tu, moo kana ali neenee! Laañooyaa tulunnaalu, jalambatulaalu, jeenelaalu, luutikankewolu, 10 suŋolu, moo hadumeriŋolu, siiratoolu, nendirilaalu waraŋ ñapinkandirilaalu, wolu nene te Alla la mansabaayaa keetaa la. 11 Alitolu doolu be wo le ñaama nuŋ, bari ali kuuta le ka ke moo senuŋolu ti, ali tilinta ǹ na Alla la Nooroo kono, Maarii Yeesu Kiristu too la. 12 “Ŋa siloo soto le ka kuwolu bee ke,” bari a maŋ ke ko kuwolu bee ka n nafaa le. “Ŋa siloo soto le ka kuwolu bee ke,” bari n nene te soŋ na, kuu ye nte mara. 13 “Domoroo be konoo le ye, aduŋ konoo be domoroo le ye,” bari Alla be daŋ ke la ì bee le la. Baloo maŋ dadaa laañooyaa tuluŋo ye, bari a dadaata Maariyo le ye, aduŋ Maariyo be baloo ye le. 14 Alla le ye Maariyo wulindi ka bo saayaa kono, aduŋ a be ntolu fanaa wulindi la a semboo la le. 15 Fo ali maŋ a loŋ ko, ali balajaatoolu mu Kiristu suufoolu le ti? Saayiŋ, fo nte si Kiristu suufoolu taa baŋ, ŋa ì ke caka suufoolu ti? Wo te ke noo la muk! 16 Fo ali maŋ a loŋ ko, moo meŋ niŋ cakoo kafuta, wo maarii niŋ a keta balajaata kiliŋ ne ti? A be safeeriŋ ne ko: “Ñiŋ fuloo si naa ke balajaata kiliŋ ti!” 17 Bari moo meŋ kafuta Maariyo ma, wo niŋ a keta noora kiliŋ ne ti. 18 Wo to ali bori laañooyaa tuluŋo la. Moo ye junube-wo-junube ke, wo be a baloo ye banta le, bari moo meŋ ye laañooyaa tuluŋo ke, wo maarii ye junuboo ke a faŋo balajaatoo le la. 19 Fo ali maŋ a loŋ ko, ali balajaatoo mu Alla la Buŋo le ti, aduŋ Noora Kuliŋo la sabatidulaa le mu, ali ye meŋ soto ali kono ka bo Alla bulu? Ali maŋ ke ali faŋolu taalu ti, 20 kaatu alitolu santa daa koleŋo le la. Wo to, ali Alla horoma niŋ ali balajaatoolu la.
71 Saayiŋ m be feŋ safee la ali ye kuwolu to le, ali ye mennu ñininkaa ali la leetaroo kono. A beteyaata kewo to le ko, a kana maa musoo la. 2 Wo ñaa-wo-ñaa, laañooyaa tuluŋo la marisa kuwolu kamma la, kee-wo-kee si a fansuŋ musoo soto, a ye meŋ futuu, aduŋ musu-wo-musu si a fansuŋ kewo soto. 3 Kewo ñanta a futuumusoo la futuwo ñantoolu bee timmandi la le, aduŋ musoo fanaa ñanta wo le ke la. 4 Musoo maŋ kaŋo soto a faŋo balajaatoo kunna, bari a keemaa le ye a soto. Wo ñaa kiliŋo la, kewo fanaa maŋ kaŋo soto a faŋo balajaatoo kunna, bari a la musoo le ye a soto. 5 Ali kana balaŋ ñoo ma futuwo la karoo la, fo niŋ ali kambenta ka waatoo tomboŋ, ali be meŋ kerekere la ka ke duwaa waatoo ti. Bari wo koolaa, ali si muru ñoo kaŋ kotenke, niŋ wo nte Seetaanoo si ali marisa noo le, kaatu ali lamfuta faŋ maroo la karoo la le. 6 Ŋa ñiŋ fo yaamaroo le kamma, a maŋ ke luwaa ti. 7 Bari hani wo, n hameta le ko, kewolu bee ye baluu ko nte, niŋ a si ke noo. Bari moo-wo-moo ye a fansuŋ soorifeŋo le soto Alla bulu. Kiliŋ ye ñiŋ siifaa soto, doo ye siifaa doo soto. 8 M be a fo la futuubaloolu niŋ furuyaamusoolu ye ko, a be beteyaa la ì to le, niŋ ì maŋ futuu ko nte be ñaameŋ. 9 Bari niŋ wolu te ì faŋolu mara noo la, ì ñanta futuu la le, kaatu a fisiyaata le ka futuu, diina ka tu hameriŋ laañooyaa la doroŋ. 10 Yaamaroo, m be meŋ dii la futuulaalu la, a maŋ ke m fansuŋ kumoo ti, bari Maariyo la kumoo: Musoo maŋ ñaŋ na i bo la a keemaa to. 11 Bari niŋ a ye wo ke, a si tu wo ñaama, waraŋ a ye muru a keemaa kaŋ. Kewo fanaa maŋ ñaŋ na a la musoo bula la. 12 Moo koteŋolu la kuwo to, a maŋ ke Maariyo la kumoo ti, bari nte ko, niŋ lannamoo ye musoo soto, meŋ maŋ ke Yeesu noomalankoo ti, aduŋ wo musoo sonta ka tu a fee, wo to kewo maŋ ñaŋ na a bula la. 13 Aduŋ niŋ musoo fanaa ye kewo soto, meŋ maŋ ke Yeesu noomalankoo ti, aduŋ kewo sonta ka tu a fee, musoo maŋ ñaŋ na a bula la. 14 Kaatu ñiŋ kewo meŋ maŋ ke Yeesu noomalankoo ti, a seneyandita ka bo niŋ a la musoo le la, aduŋ musoo meŋ maŋ ke Yeesu noomalankoo ti, a seneyandita ka bo niŋ a keemaa le la. Niŋ wo nte, ali diŋolu te seneyaa la, bari saayiŋ, ì seneyaata le. 15 Bari niŋ futuuñoo kiliŋo meŋ maŋ ke Yeesu noomalankoo ti, a lafita ka futuwo baŋ, ali si a bula, a ye taa. Niŋ ñiŋ keta, baadinkewo waraŋ baarimmusoo maŋ tara sitiriŋ kotenke. Alla ye ali kumandi ka baluu kayiroo le kono. 16 Musoo, fo ite ye a loŋ ne baŋ, fo i keemaa la kiisoo be suŋ na ite le la? Kewo, fo ite ye a loŋ ne baŋ, fo i la musoo la kiisoo be suŋ na ite le la? 17 Moo-wo-moo si baluu loodulaa to, Maariyo ye meŋ dii a la, aniŋ a ye meŋ soto waatoo meŋ na, Alla ye a kumandi. Ñiŋ ne ka ke n na yaamaroo ti Yeesu la kafoolu bee ye. 18 Niŋ moo sunnariŋo naata ke Yeesu noomalankoo ti, a kana a faŋo ke sunnabaloo ti kotenke. Wo ñaa kiliŋo la, niŋ sunnabaloo keta Yeesu noomalankoo ti, a kana sunna. 19 Kaatu sunnoo waraŋ sunnabaliyaa maŋ ke feŋ ti, bari meŋ kummaayaata, wo le mu ka Alla la yaamaroolu muta. 20 Moo-wo-moo ñanta tu la loodulaa to le, a be mennu to nuŋ, janniŋ a be ke la Yeesu noomalankoo ti. 21 Niŋ ite mu joŋo le ti nuŋ, biriŋ Alla ye i kumandi, kana wo muta kasi ti. Bari niŋ ite si a ke noo ka i faŋ firiŋ, a ke. 22 Moo meŋ mu joŋo ti, biriŋ Alla ye a kumandi, wo mu Maariyo la moo foroyandiriŋo le ti. Wo ñaa kiliŋo la, meŋ mu foroo ti, biriŋ Alla ye a kumandi, wo maarii mu Kiristu la joŋo le ti. 23 Alitolu santa daa koleŋo le la. Wo to, ali kana ke moolu la joŋolu ti. 24 Wo to baadiŋolu, moo-wo-moo ñanta tu la loodulaa to le, Alla ye a kumandi meŋ to. 25 Futuubaloolu la kuwo to, nte maŋ yaamaroo soto Maariyo bulu, bari m be n na hakili ñiimaa yitandi la, ŋa meŋ soto ka bo niŋ Maariyo la hiinoo la, fo n na kumoolu si jari moolu ye. 26 Ŋa m miira saayiŋ, bataa kamma la a beteyaata moo fee le ka tara ko a be ñaameŋ. 27 Niŋ musoo be i bulu, kana futuubaŋo ñini. Niŋ i maŋ musoo soto, kana a ñini. 28 Bari niŋ i futuuta, i maŋ junube kuu ke. Aduŋ niŋ sunkutoo naata futuu, a maŋ junube kuu ke. Bari hani wo, mennu be futuu la, ì be bataa soto la ñiŋ baluwo kono le, aduŋ n lafita ali tankandi la wo la le. 29 Baadiŋolu, m be ñiŋ fo la ali ye ko, waatoo sutiyaata le. Wo kamma la, ka bo saayiŋ na, moolu mennu ye musoolu soto, wolu si ke ko ì maŋ ì soto. 30 Mennu ka woosii, wolu si ke ko mennu buka woosii, mennu ka seewoo, wolu si ke ko ì buka seewoo, mennu ka sandiroo ke, wolu si ke ko ì maŋ feŋ soto, 31 aniŋ mennu ka ñiŋ duniyaa feŋolu dookundi, wolu si ke ko ì buka nafaa soto ì to, kaatu ñiŋ duniyaa keñaa be tambi kaŋ ne. 32 N lafita le ali ye tanka bataa kuwolu ma. Kewo meŋ maŋ musoo soto, wo ka tara tuukuriŋ Maariyo la kuwolu le kaŋ, a si Maariyo kontaanindi noo ñaameŋ. 33 Bari musutiyo ka tara duniyaa kuwolu le to, a si a la musoo kontaanindi noo ñaameŋ, 34 a hakiloo ka janjaŋ ne. Musu futuubaloo waraŋ sunkutoo, wo ka tara tuukuriŋ Maariyo la kuwolu le kaŋ, a be seneyaa la balajaatoo niŋ nooroo kono ñaameŋ. Bari musu futuuriŋo, wo ka tara ñaaniriŋ duniyaa kuwolu le la, a si a keemaa kontaanindi noo ñaameŋ. 35 M maŋ tara ñiŋ kuwolu fo kaŋ ali ye ka dunoo laa ali kaŋ, bari n ka ì fo ali ye ali fansuŋ nafaa le kaŋ, fo ali si kuwolu ke, mennu tilinta, aniŋ ali si Maariyo batu hakili tenkuŋo kono. 36 A si ke noo, doo be ali kono, meŋ ye a miira ko, a maŋ ñaŋ na sunkutu mendiŋo futuu la, meŋ be looriŋ a ye. Bari niŋ a hameta sunkutoo ñiŋ na fo a maŋ a faŋ muta noo, a si a futuu. Wo maŋ ke junuboo ti, ì ñanta futuu la ñoo ye le. 37 Bari moo-wo-moo meŋ ye a muta bambandinke a sondomoo kono ko, a te maa la sunkutoo la, meŋ be looriŋ a ye, wo la hame kuwolu te semboo soto noo la a kaŋ, ate te meŋ mara noo la, wo maarii ka kuu betoo le ke. 38 Wo to, moo meŋ ye sunkutoo futuu, wo maarii ye kuu betoo le ke, bari meŋ si fata noo futuwo ma, wo maarii ye kuu bete baa le ke. 39 Musoo maŋ ñaŋ na i bo la a keemaa to, a be baluuriŋ waatoo meŋ na. Bari niŋ wo faata, a si futuu noo kee-wo-kee ye le, a lafita meŋ na, bari wo maarii ñanta ke la Yeesu noomalankoo le ti. 40 Bari n na miiroo to, a be kontaanoo soto la baake le, niŋ a maŋ futuu kotenke. Ŋa a miira le ko, nte fanaa ye Alla la Nooroo soto le.
81 Saayiŋ m be domoroo la kuwo fo la ali ye, meŋ bota sadaa ti jalaŋolu ye. Ǹ ka a fo le ko, “M̀ bee ye londoo soto le.” Bari londoo ka faŋ waroo le saabu, kanoo le ka moolu yiriwandi. 2 Niŋ moo-wo-moo ye a miira ko, ate ye feŋ loŋ ne, wo maarii maŋ a loŋ foloo ko a ñanta a loŋ na ñaameŋ. 3 Bari niŋ moo meŋ ye Alla kanu, a ka wo maarii loŋ ne. 4 Domoroo la kuwo to, meŋ diita jalaŋolu la, ŋà a loŋ ne ko, jalaŋo maŋ ke feŋ ti duniyaa kono, aduŋ Alla koteŋ te keriŋ fo kiliŋ. 5 Kara doo la, ì ka a fo le ko, alloolu be saŋo le santo aniŋ duniyaa duuma, aduŋ tooñaa, alloolu jamaa aniŋ maralilaa jamaa be jee. 6 Wo ñaa-wo-ñaa, ntolu ye, Alla kiliŋ doroŋ ne be sotoriŋ. Ate le mu m̀ Faamaa ti, feŋo bee sotota ka bo niŋ meŋ na, aduŋ ǹ ka baluu ate le ye. Maarii kiliŋ ne be sotoriŋ, meŋ mu Yeesu Kiristu ti. Feŋo bee naata ka bo niŋ ate le la, aduŋ ǹ ka baluu ka bo niŋ ate le la. 7 Bari a maŋ ke ko, baadiŋolu bee le ye ñiŋ londoo soto. Doolu dalita jalaŋolu la le fo ì ye wo domoroo muta ko, a bota jalaŋolu le ye, aduŋ wolu maŋ ke kuu kenseŋo ti. Bituŋ ì sondometantaŋolu ka noo, kaatu ì lamfuta ì la lannoo kono le. 8 Domoroo buka ǹ sutiyandi Alla la. M̀ maŋ jawuyaa, niŋ ǹ ka domoroo ke, aduŋ m̀ maŋ fisiyaa, niŋ m̀ buka domoroo ke. 9 Bari ali ali hakiloo tu, mennu ka feŋolu bee domo, ali la wo kana ke marisa kuwo ti doolu ye, mennu lamfuta ì la lannoo kono. 10 Kaatu ite londitiyo, niŋ i baadiŋo ye i je domoroo la jalambuŋo kono, aduŋ ate lamfuta a la lannoo kono le, fo a te taa la domoroo domo la, meŋ bota sadaa ti jalaŋo ye baŋ? 11 Ka bo niŋ i la londoo la, i ye ñiŋ baadiŋ lamfuriŋo dundi kasaaroo le kono, Kiristu faata meŋ ye. 12 Niŋ ali ye junuboo ke ali baadiŋ lamfuriŋolu la ñiŋ siloo la, aniŋ ali ye ì sondometantaŋolu barama, wo to ali ye junuboo ke Kiristu le la. 13 Wo kamma la, niŋ domoroo le be a tinna la, m baadiŋo ye boyi, nte te suboo domo la muk, fo m baadiŋo la boyoo kana suŋ nte la.
91 Fo nte maŋ firiŋ baŋ? Fo nte maŋ ke kiilaa ti baŋ? Fo nte maŋ Yeesu je baŋ, m̀ Maariyo? Alitolu mennu be Maariyo kono saayiŋ, fo a maŋ bo niŋ nte le la dookuwo la? 2 Hani a ye a tara, m maŋ ke kiilaa ti doolu ye, bari m mu kiilaa ti alitolu ye le. Alitolu faŋolu le mu tampoo ti, meŋ ka seedeyaa ke n na kiilaariyaa to Maariyo kono. 3 Ñiŋ ne mu n na tankandiri kumoo ti moolu ye, mennu lafita ka n tuumi: 4 Ka ntolu daañini, fo wo maŋ ke kuwo ti, meŋ ñanta baŋ? 5 Fo a maŋ ke ñantoo le ti ntolu fanaa ye ka musoo futuu, meŋ mu Yeesu noomalankoo ti, aniŋ ka a ke ǹ taañoo ti, ko kiilaa doolu ka a ke ñaameŋ, Kefas aniŋ Maariyo doomaalu? 6 Fo nte niŋ Barinabas doroŋ ne maŋ ñantoo soto ka i dahaa dookuwo la ǹ na baluwo to? 7 Jumaa le be tara la kelediŋyaa dookuwo la, aduŋ a ka a faŋ joo? Jumaa le be wayini yiri kankaŋo bo la, a te a yiridiŋolu domo la? Waraŋ, jumaa le be ninsi koorewo kanta la, a te keekewo miŋ na? 8 Fo nte ye ñinnu fo hadamadiŋ kaŋo le kaŋ baŋ? Fo Musa la Luwaa fanaa maŋ wo kuu kiliŋolu le fo baŋ? 9 A be safeeriŋ Luwaa kono le ko, “Ali kana ninsoo daa siti, niŋ a be siimaŋ toñonkoo la.” Fo ninsoo le la kuwo ye Alla suula? 10 Fo a maŋ ñiŋ fo ntolu le la kuwo kamma? Tooñaa, a be safeeriŋ ntolu le la kuwo kamma ka dankeneyaa ko, senelaa si jikoo soto a la dookuwo to, aduŋ toñonkarilaa fanaa si jikoo soto a niyo to katirifeŋo to. 11 Ŋà kesoo meŋ fii alitolu kono, wo mu kuu betoolu le ti ka bo niŋ Nooroo la sooroo la. Saayiŋ duŋ, fo wo mu kuu baa le ti baŋ ka feŋ soto ali bulu, meŋ mu ñiŋ duniyaa naafuloo ti? 12 Niŋ doolu ye ñiŋ ñantoo soto alitolu bulu, fo ntolu maŋ ñaŋ na a soto la ka tambi wolu la? Hani wo, ntolu nene maŋ m̀ faŋ nafaa ǹ na ñiŋ ñantoo la, bari ǹ ka wakiili feŋo bee le la, fo ǹ kana kalewo ke Kiristu la kibaari betoo siloo kaŋ. 13 Fo ali maŋ a loŋ ko, moolu mennu ka dookuwo ke Alla Batudulaa kono, wolu ka ì la domoroo soto Alla Batudulaa le to baŋ? Aduŋ moolu mennu ka dookuwo ke sadaajanidulaa to, fo wolu buka ì niyo soto suboo to, meŋ bota sadaa ti jee? 14 Wo ñaa kiliŋo la, Maariyo ye yaamaroo dii le ko, moolu mennu ka kibaari betoo kawandi, wolu ñanta ì la baluwo soto la ka bo niŋ kibaari betoo le la. 15 Bari nte nene maŋ m faŋ nafaa wo ñantoolu hani kiliŋ na, aduŋ m maŋ tara ñiŋ leetaroo safee kaŋ ali ye fo n si ì soto. A fisiyaata m fee ka faa, diina ka feŋ ke, meŋ si n na ñiŋ kibiri kuwo taa m bulu. 16 Niŋ n ka kibaari betoo kawandi, wo te ke la kibiri kuwo ti n ye, kaatu a mu ñantoo le ti n kaŋ. Kooroo be n ye, niŋ m maŋ kibaari betoo kawandi! 17 Kaatu niŋ n ka ñiŋ ke m faŋo la lafoo le kaŋ, m be joo soto la le. Bari niŋ m buka a ke m faŋo la lafoo kaŋ, wo to wo mu dookuwo le ti, meŋ karafata m ma. 18 Muŋ ne duŋ mu nte la joo ti? Ñiŋ kawandoo faŋo le mu n na joo ti, feŋ buka kaniŋ meŋ kunna. Wo kamma la, n nene maŋ m faŋ nafaa ñiŋ ñantoo la, ŋa meŋ soto ka bo niŋ kibaari betoo kawandoo la. 19 Hani nte firinta ka bo moolu bulu ñaa-wo-ñaa, ŋa m faŋ ke moolu bee ye joŋo le ti fo n si moo jamaa naati noo Kiristu kaŋ. 20 Nte keta Yahuudoo le ti Yahuudoolu ye, fo n si ì naati noo Kiristu kaŋ. Hani m faŋo maŋ tara Luwaa koto ñaa-wo-ñaa, bari n tarata Luwaa koto moolu ye le, mennu be Luwaa koto, fo n si ì naati noo Kiristu kaŋ. 21 Wo ñaa kiliŋo la, nte naata ke Luwaa lombaloo le ti moolu ye, mennu maŋ Luwaa loŋ, fo n si ì naati noo Kiristu kaŋ. Wo maŋ a yitandi ko, m maŋ tara luwaa koto Alla la karoo la, kaatu m be Kiristu la luwaa koto le. 22 N keta sembentaŋo le ti moolu ye, mennu maŋ semboo soto, fo n si ì naati noo Kiristu kaŋ. N keta feŋo bee le ti moolu bee ye fo a si ke ñaa-wo-ñaa, n si doolu kiisandi noo. 23 Nte ka feŋo bee le ke kibaari betoo la kuwo kamma la, fo n si niyo soto a barakoo to. 24 Fo ali maŋ ñoodaŋ boroo la kuwo loŋ ko, borilaalu bee le ka bori, bari kiliŋ doroŋ ne ka kañeerifeŋo soto? Wo to, ali bori fo ali si a soto! 25 Aduŋ ñoodaŋ borilaalu bee ka faŋ maroo ke feŋo bee le kono. Ì ka a ke le ka kañeerinaafoo soto, meŋ ka kasaara, bari ntolu ka a ke le ka kañeerinaafoo soto, meŋ buka kasaara. 26 Wo kamma la, nte buka bori hamentaŋyaa kono, aduŋ m buka kurupeñe kenseŋolu fayi ko moo meŋ ka ì fayi foñoo kono, 27 bari ko kurupeñelaa ka a faŋo kuluu ñaameŋ, n ka m balajaatoo kuluu wo le ñaama ka a la hame kuwolu bayi. Niŋ wo nte, n na doolu kawandiriŋ koolaa, nte faŋo daa si bo kañeerifeŋo ñoosaboo to.
101 Baadiŋolu, nte lafita le ali ye ñiŋ loŋ ko, m̀ mumuñolu bee tarata minaayoo koto le, aduŋ ì bee tambita baa kono le. 2 Ì bee batiseeta minaayoo koto aniŋ baajiyo kono ka Musa nooma. 3 Ì bee ye Nooroo domori kiliŋo le domo, 4 aduŋ ì bee ye Nooroo jii kiliŋo le miŋ ka bo Nooroo beroo to, meŋ tarata ì noo kaŋ. Wo beroo ñiŋ mu Kiristu le ti. 5 Bari hani wo, Alla maŋ jusulaa itolu jamaa la kuwo to. Wo le ye a tinna ì kasaarata keñewuloo kono. 6 Ñiŋ kuwolu keta ntolu ye dandalaaroo le ti, fo ǹ kana hame kuu jawoo la ko itolu hameta a la ñaameŋ nuŋ. 7 Ali kana ke jalambatulaalu ti ko ì doolu be ñaameŋ nuŋ. A be safeeriŋ ì la bidaŋo la kuwo to le ko: “Moolu siita duuma le ka domoroo niŋ dolo miŋo ke, aduŋ ì wulita ka tuluŋ.” 8 M̀ maŋ ñaŋ na laañooyaa tuluŋo ke la ko itolu doolu ye a ke ñaameŋ, meŋ ye a tinna moo wuli muwaŋ niŋ saba faata ì kono luŋ kiliŋ. 9 M̀ maŋ ñaŋ na Maariyo kotobo la ko itolu doolu ye a ke ñaameŋ, meŋ ye a tinna saalu ye ì kasaara. 10 Ali ǹ kana ŋunuŋunu ko ì doolu ŋunuŋunuta ñaameŋ, meŋ ye a tinna saayaa malaayikoo ye kasaaroo laa ì kaŋ. 11 Ñiŋ kuwolu keta itolu la le ka ke dandalaaroo ti, bari ì safeeta le ka ke ǹ ye yaamaroo ti, duniyaa labaŋo la waatoo be looriŋ mennu kaŋ. 12 Wo kamma la, moo meŋ ye a miira ko, ate be looriŋ bambandinke le, wo maarii si a hakiloo tu, a kana boyi. 13 Alitolu maŋ marisa kuwo soto, meŋ maŋ dali ke la hadamadiŋo la. Alla tilinta le, aduŋ a te soŋ na ali ye marisa ka tambi, ali te meŋ muña noo la. Bari niŋ ali marisata, a be kana siloo dii la ali la le, fo ali si a muña noo. 14 Wo kamma la, n kanuntewolu, ali fata jalambatoo la! 15 N ka diyaamu ali ye le ko moo hakilimaalu, wo to ali si n na kumoo kiitii ali faŋ fee, m be meŋ fo la. 16 Barakoo mindaŋo, ǹ ka Alla la barakoo daani meŋ na, fo a maŋ ke niyo le ti ǹ ye Kiristu yeloo to? Mbuuroo, ǹ ka meŋ kuntu, fo a maŋ ke niyo le ti ǹ ye Kiristu baloo to? 17 Kaatu mbuuru kuŋ kiliŋ doroŋ ne be keriŋ. Ntolu mennu mu jamaa ti, m̀ mu balajaata kiliŋ ne ti, kaatu m̀ bee ka wo mbuuru kuŋ kiliŋo le talaa ñoo teema. 18 Ali ali hakiloolu bulandi Banisirayilankoolu la kuwo la! Fo moolu mennu ka sadaalu domo, ì maŋ niyo soto sadaajanidulaa to baŋ? 19 Nte la ñiŋ kumoolu ye muŋ ne yitandi? Fo m be a fo kaŋ ne ko, domoroo meŋ diita jalaŋo la mu feŋ ne ti, waraŋ jalaŋo faŋo mu feŋ ne ti? 20 Hanii, jalambatulaalu ka ì la sadaalu dii seetaani jawoolu le la, a maŋ ke Alla ti. M maŋ lafi, ali ye ke seetaani jawoolu kafuñoolu ti. 21 Ali te i miŋ noo la Maariyo la mindaŋo la, aniŋ seetaani jawoolu fanaa la mindaŋo. Ali te domoroo ke noo la Maariyo la taabuloo to, aniŋ seetaani jawoolu fanaa la taabuloo to. 22 Fo ǹ lafita Maariyo kiiliyandi la le baŋ? Fo ntolu le bambanta ate ti baŋ? 23 A ka a fo le ko, “Ŋa siloo soto le ka kuwolu bee ke,” bari a maŋ ke ko, kuwolu bee ka nte nafaa le. “Ŋa siloo soto le ka kuwolu bee ke,” bari kuwolu bee buka n yiriwandi. 24 Moo kana a fansuŋ nafaa ñini, bari meŋ si beteyaa a siiñoo fee, a si wo ñini. 25 Ali feŋ-wo-feŋ domo, meŋ ka waafi subu waafidulaa to, bari ali kana ñininkaaroo ke sondomoo la kuwo kamma la. 26 Kaatu “Bankoo mu Maariyo taa le ti, aniŋ feŋ-wo-feŋ be a kaŋ.” 27 Niŋ lannabaloo ye ali buuñaatoo kumandi domoroo la, aduŋ ali lafita taa la, wo to ali si feŋ-wo-feŋ domo, a ye meŋ parendi ali ye, ali kana ñininkaaroo ke sondomoo la kuwo kamma la. 28 Bari niŋ moo doo ko ali ye ko, “Ñiŋ diita jalaŋo le la,” ali kana a domo wo moo la kuwo kamma la, meŋ ye a fo ali ye. Ali kana a domo sondomoo la kuwo kamma la. 29 M maŋ ñiŋ fo alitolu faŋo sondomoo la kuwo to, bari n ko, ali kana a domo wo moo le sondomoo la kuwo kamma, meŋ ye a fo ali ye. Muŋ ne ye a tinna moo doolu sondomoo be n na firiŋo kiitindi la? 30 Niŋ n ka tenturoo dii n na domoroo la kuwo la, wo to muŋ ne ye a tinna kuu jawoolu si fo nte ma feŋolu to, ŋa tenturoo dii mennu ye. 31 Wo to domoroo, miŋo waraŋ feŋ-wo-feŋ, ali ka meŋ ke, ali si ì bee ke ka horomoo dii Alla la. 32 Ali kana feŋ ke, doolu si meŋ muta kasi ti, fo Yahuudoolu le mu baŋ, Jirisinkoolu waraŋ Alla la kafoo. 33 Nte fanaa ka a kata wo le ñaama ka moolu bee kontaanindi feŋolu bee to, n ka mennu ke. M maŋ tara m fansuŋ nafaa ñini kaŋ, bari jamaa la nafaa, fo ì si kiisa.
111 Ali ke n na kuwo nikinnaa ti ko nte mu Kiristu la kuwo nikinnaa ti ñaameŋ. 2 Baadiŋolu, n ka ali jayi le, kaatu ali hakiloo ka bula n na le feŋo bee to, aduŋ ali tarata karandiroo nooma le ko ŋa ì dii ali la ñaameŋ. 3 Bari n lafita, ali ye ñiŋ fahaamu ko, kee-wo-kee la kuntiyo mu Kiristu le ti, aduŋ musu-wo-musu la kuntiyo mu a keemaa le ti, aduŋ Kiristu la kuntiyo mu Alla le ti. 4 Kee-wo-kee meŋ ka duwaa, waraŋ a ka Alla la kiilaariyaa kumoo fo, aduŋ a kuŋo ka tara muuriliŋ, wo maarii ka a kuŋo le horomantaŋyaa. 5 Bari musoolu la karoo la, musu-wo-musu meŋ ka duwaa, waraŋ a ka Alla la kiilaariyaa kumoo fo, aduŋ a kuŋo buka tara muuriliŋ, wo maarii ka a kuŋo le horomantaŋyaa. Maloo le mu a kaŋ ko meŋ ye a kuŋo nunku. 6 Wo to, niŋ musoo te a kuŋo muuri la, a si a nunku. Bari niŋ a be malu la kuŋ nunkoo la, wo to a ñanta a kuŋo muuri la le. 7 Kewo maŋ ñaŋ na a kuŋo muuri la, baawo ate daata Alla sawuroo le la aniŋ ka horomoo dii a la. Bari musoo le mu kewo la horomoo ti. 8 Kaatu kewo maŋ bo musoo bala, bari musoo le bota kewo bala. 9 Wo ñaa kiliŋo la, kewo maŋ daa musoo la kuwo kamma, bari musoo le daata kewo la kuwo kamma. 10 Ñiŋ daliiloo le ye a tinna, musoo ñanta a kuŋo muuri la. Malaayikoolu la kuwo kamma la, musoo ñanta taamanseeroo soto la a kuŋo to le ka a yitandi ko, a be kaŋo le koto. 11 Bari wo ñaa-wo-ñaa, Maariyo kono, musoo ka i tuuku kewo le la, aduŋ kewo fanaa ka i tuuku musoo le la. 12 Kaatu musoo bota kewo bala ñaa-wo-ñaa, bari musoo le ka kewo wuluu. Aduŋ feŋolu bee bota Alla le bulu. 13 Ali a kuwo kiitii ali faŋo fee: Fo a ñanta le baŋ, musoo ka duwaa ka Alla daani, niŋ a maŋ a kuŋo muuri? 14 Fo Alla la daaroo faŋo le maŋ alitolu karandi ko, niŋ kewo ye kuntiña jaŋo soto, wo mu horomantaŋyaa le ti ate ye? 15 Bari niŋ musoo ye kuntiña jaŋo soto, fo wo maŋ ke a ye ŋaañaaraŋo le ti baŋ? A kuntiñoo diita a la muurilaŋo le ti. 16 Bari niŋ moo meŋ lafita soosooroo ke la ñiŋ kuwo to, a ñanta a loŋ na le ko, ntolu maŋ aada koteŋ soto, aduŋ Alla la kafoolu fanaa maŋ a soto. 17 Saayiŋ m be naa yaamaroolu mennu dii la ali la, wolu be dendiŋ kuwolu le la, m maŋ ali jayi mennu la. Kaatu niŋ alitolu benta ñoo kaŋ, a buka ke kuu bete ti ali ye, bari kuu jawoo doroŋ. 18 Folooto, ŋa a moyi le ko, niŋ ali benta ñoo kaŋ, waaliyo le ka tara ali teema Yeesu la kafoo kono. Aduŋ nte laata wo kumoo doolu la le. 19 Tooñaa, waaliyo ñanta tara la alitolu teema le, fo moolu si suutee noo ali kono, mennu tilinta. 20 Niŋ ali benta ñoo kaŋ, ali buka Maariyo la siimaŋo domo. 21 Kaatu niŋ ali be domoroo la, moo-wo-moo ka a fansuŋ siimaŋo le foloo domo. Konkoo si tara kiliŋ na, doo ye tara siirariŋ. 22 Muŋ ne mu? Fo ali maŋ buŋolu soto, ali si domoroo niŋ miŋo ke mennu kono baŋ? Waraŋ fo ali jututa Alla la kafoo le la baŋ, aniŋ ka moolu malundi, mennu maŋ feŋ soto? Nte si muŋ ne fo ali ye? Fo n si ali jayi wo kuwo kaŋ baŋ? Nte te wo ke la muk! 23 Ŋa meŋ soto Maariyo bulu, ŋa wo le bankee ali ye. Suutoo meŋ na, Maarii Yeesu be jamfaa la, a ye mbuuroo taa, 24 biriŋ a ye tenturoo dii Alla la, a ye a kuntu. A ko, “Ñiŋ mu m baloo le ti meŋ diita ali ye. Ali ñiŋ ke hakilibulandiraŋo ti nte la kuwo to.” 25 Wo ñaa kiliŋo la, biriŋ siimaŋo bota a la, a ye mindaŋo taa, a ko, “Ñiŋ mindaŋo mu kambeŋ kutoo le ti n yeloo to. Niŋ ali ye ñiŋ miŋ waati-wo-waati, a si ke hakilibulandiraŋo ti nte la kuwo to.” 26 Wo to, niŋ ali ye ñiŋ mbuuroo domo waati-wo-waati, aniŋ ali ye i miŋ ñiŋ mindaŋo la, ali ka Maariyo la saayaa le kankulaa, fo janniŋ a be naa la. 27 Wo kamma la, moo-wo-moo meŋ ye ñiŋ mbuuroo domo, aniŋ a ye i miŋ Maariyo la mindaŋo la horomantaŋyaa kono, wo maarii be junuboo le ke kaŋ Maariyo baloo niŋ a yeloo la. 28 Bari moo si a faŋo koroosi, janniŋ a be ñiŋ mbuuroo domo la, aniŋ ka i miŋ ñiŋ mindaŋo la. 29 Moo-wo-moo meŋ ye domoroo niŋ miŋo ke, aduŋ a maŋ Maariyo baloo la kuwo kummaayandi, wo ka domoroo niŋ miŋo ke ka kiitiyo le laa a faŋo kaŋ. 30 Wo le ye a tinna moo jamaa lamfuta alitolu kono, doolu kuuranta, aduŋ saayaa ye doolu taa. 31 Bari niŋ ŋà m faŋolu kiitindi tooñaa kono, ǹ te kiitindi la. 32 Bari niŋ Maariyo ye ǹ kiitindi, wo mu ǹ ye kuluuroo le ti, fo ǹ niŋ duniyaa moolu kana halaki ñoo la. 33 M baadiŋolu, niŋ ali benta ñoo kaŋ ka domoroo ke, ali ñoo batu. 34 Niŋ konkoo be meŋ na, a si domoroo ke suwo kono janniŋ ali be beŋ na ñoo kaŋ, fo ali la beŋo kana halakoo laa ali kaŋ. Kuu doolu la karoo la, m be ali yaamari la le, niŋ n naata.
121 Baadiŋolu, m maŋ lafi, ali ye tu lombaliyaa kono Noora Kuliŋo la soorifeŋolu la kuwo to. 2 Ali ye a loŋ ne ko, biriŋ ali mu Alla lombaloolu ti nuŋ, jalaŋ mumunewolu le ye ali filindi ko ì lafita a la ñaameŋ. 3 Wo kamma la, nte lafita ali ye ñiŋ fahaamu ko, moo-wo-moo meŋ ka diyaamu ka bo niŋ Alla la Nooroo la, wo te Yeesu danka la, aduŋ moo te a fo noo la ko, “Yeesu mu Maariyo le ti,” niŋ a maŋ bo niŋ Noora Kuliŋo la. 4 Saayiŋ, soorifeŋ siifaa jamaa le be keriŋ, bari Nooroo mu kiliŋ ne ti. 5 Aduŋ dookuu siifaa jamaa le be keriŋ, bari Maariyo mu kiliŋ ne ti. 6 Aduŋ dookuuñaa siifaa jamaa le be keriŋ, bari ate Alla kiliŋo ka ñiŋ dookuwo taamandi moolu bee kono. 7 Moo-wo-moo ye, Alla ka a la Nooroo la semboo yitandi moolu bee le nafaa kaŋ. 8 Moo doo ye ñaameŋo kumoo le soto ka bo niŋ Nooroo la, doo ye londoo kumoo soto ka bo niŋ wo Noora kiliŋo la. 9 Moo doo ye lanna bambandiŋo soto ka bo niŋ Nooroo la, doo ye kendeyandiroo semboo soto ka bo niŋ wo Noora kiliŋo la. 10 Doo ye soorifeŋo soto ka kaawakuu sembemaalu ke, doo ye soorifeŋo le soto ka Alla la kiilaariyaa kumoolu fo, aduŋ doo la soorifeŋo mu ka nooroolu bo ñoo to. Doo ye soorifeŋo soto ka diyaamu kaŋ koteŋolu la, doo la soorifeŋo mu ka wo fasari. 11 Ñiŋ soorifeŋolu bee mu wo Noora kiliŋo la dookuwo le ti, aduŋ a lafita a la ñaameŋ, a ka a dii moo-wo-moo la wo le ñaama. 12 Baloo mu kiliŋ ne ti, bari a ye suufu jamaa le soto. Balasuufoolu siyaata ñaa-wo-ñaa, ì mu bala kiliŋ ne ti. Kiristu fanaa be wo le ñaama. 13 Ntolu bee batiseeta niŋ Noora kiliŋo le la ka ke balajaata kiliŋ ti, fo ntolu mu Yahuudoolu le ti baŋ, waraŋ Jirisinkoolu, joŋolu waraŋ foroolu. Noora kiliŋo diita ntolu bee le la ka a miŋ. 14 Baloo maŋ ke suufu kiliŋ ti, bari a mu suufu jamaa le ti. 15 Niŋ siŋo ko, “Baawo nte maŋ ke buloo ti, wo to nte maŋ ke baloo taa ti,” wo te a bondi noo la baloo bala. 16 Aduŋ niŋ tuloo ko, “Baawo nte maŋ ke ñaa ti, wo to nte maŋ ke baloo taa ti,” wo te a bondi noo la baloo bala. 17 Niŋ baloo bee mu ñaa le ti, moyiroo be ke la niŋ muŋ ne la? Niŋ baloo bee mu tuloo le ti, i be feŋo seeroo taa la muŋ ne la? 18 Bari saayiŋ, Alla ye suufoolu meŋ-wo-meŋ ke baloo bala le ko a lafita a la ñaameŋ. 19 Niŋ ì bee mu suufu kiliŋ ne ti, wo to baloo be tara la mintoo le? 20 Ko a be ñaameŋ, suufu jamaa le be jee, bari balajaata kiliŋ ne mu. 21 Ñaa te a fo noo la buloo ye ko, “Nte maŋ suula ite la!” aduŋ kuŋo te a fo noo la siŋolu ye ko, “Nte maŋ suula ali la!” 22 Tooñaa, wo balasuufoolu mennu maŋ bambaŋ, wolu le faŋo la kummaayaa warata baake, aduŋ ì buka jooseyi noo. 23 Suufoolu, m̀ buka mennu la kuwo kummaayandi, ǹ ka wolu le topatoo beteke, aduŋ suufoolu mennu jewo si ke malu kuwo ti, ǹ ka wolu le sutura kendeke. 24 Suufoolu mennu ñiiñaata, wolu maŋ suula wo la. Bari Alla ye baloo kafu ñoo ma teŋ ne, fo a si horoma baa dii suufoolu la, mennu mutata kummaayaabaloo ti. 25 A keta le, fo talaaroo kana soto baloo kono, bari suufoolu si topatoori kiliŋo soto ñoo ye. 26 Niŋ suufu kiliŋo toorata, suufoolu bee niŋ a ka toora ñoo la le. Niŋ suufu kiliŋ horomata, suufoolu bee niŋ a ka seewoo le. 27 Saayiŋ, alitolu mu Kiristu baloo le ti, aduŋ ali meŋ-wo-meŋ mu suufu kiliŋ ne ti a bala. 28 Alla ye kiilaalu le foloo tomboŋ Yeesu la kafoo kono, fulanjaŋo kiilaariyaa kumafolaalu, sabanjaŋo karandirilaalu, wo koolaa moolu mennu ka kaawakuwolu ke, moolu mennu ka kendeyandiroo ke, maakoyirilaalu, maralilaalu, ì niŋ mennu ka diyaamu kaŋ koteŋolu la. 29 Ì bee mu kiilaalu le ti baŋ? Ì bee mu kiilaariyaa kumafolaalu le ti baŋ? Ì bee mu karandirilaalu le ti baŋ? Ì bee ka kaawakuwolu le ke baŋ? 30 Fo ì bee ye kendeyandiroo soorifeŋo soto le baŋ? Fo ì bee ka diyaamu kaŋ koteŋolu la le baŋ? Fo ì bee ka wolu fasari le baŋ? 31 Ali si tara hameriŋ soorifeŋ baalu la. Saayiŋ m be sila betoo yitandi la ali la, meŋ maŋ ñoŋ soto.
131 Hani niŋ n ka duniyaa kaŋolu bee fo, aniŋ malaayikoolu la kaŋolu, bari m maŋ kanoo soto, wo to m mu jaawali palaati kenseŋo doroŋ ne ti, meŋ kumakaŋo warata, waraŋ keseŋ-kesendaŋo. 2 Niŋ ŋa soorifeŋo soto ka Alla la kiilaariyaa kumoo fo, bari m maŋ kanoo soto, wo to m maŋ ke feŋ ti. Niŋ n ka kulloolu bee kalamuta, ŋa londoo bee soto, ŋa lannoo bee soto, meŋ ka bere konkoolu wutundi, bari m maŋ kanoo soto, wo to m maŋ ke feŋ ti. 3 Niŋ ŋa n na sotofeŋolu bee dii fuwaaroolu la, ŋa m baloo dii faŋ ka jani, bari m maŋ kanoo soto, wolu maŋ n nafaa feŋ na. 4 Kanoo mu muñoo le ti, aniŋ mooyaa. Kanoo maŋ ke haasidiyaa ti, a buka kibiri, aduŋ a maŋ ke faŋ waroo ti, 5 waraŋ kuluubaliyaa. Kanoo buka a kuŋ kiliŋ nafaa ñini, a buka tariyaa kamfaa la, a buka kuu jawoo muta a kono. 6 A buka seewoo jenkoo la, bari a ka seewoo tiliŋo le la. 7 Kanoo ka muña kuwolu bee le la, a ka laa kuwolu bee le la, a ka jiki kuwolu bee la le, a ka wakiili kuwolu bee le la. 8 Kanoo nene maŋ dandulaa soto, bari kiilaariyaa kumafoo be baŋ na le. Ka diyaamu kaŋ koteŋolu la, a be baŋ na le, aduŋ londoo fanaa be baŋ na le. 9 Kaatu ǹ na londoo buka timma, aduŋ ǹ na kiilaariyaa kumafoo buka timma, 10 wo to niŋ timmandiroo siita, timmabaloo be baŋ na le. 11 Kabiriŋ nte mu dindiŋo ti, n ka diyaamu le ko dindiŋo, ŋa dindiŋ hakiloo le soto, aduŋ n ka m miira le ko dindiŋo. Bari biriŋ n keta keebaa ti, ŋa dindiŋyaa kuwolu landi le. 12 Saayiŋ, ǹ ka finifinindiŋo le je feleraŋo kono, bari ñaato, m̀ be a je la le ñaa niŋ ñaa la. Saayiŋ, n na londoo maŋ timma, bari ñaato, m be a loŋ na timmarinke le ko m faŋo lonta ñaameŋ. 13 Saayiŋ, ñiŋ feŋ saboo le tuta jee: Lannoo, jikoo aniŋ kanoo. Bari meŋ warata ñinnu bee ti, wo le mu kanoo ti.
141 Ali kanoo ke ali la natoo ti, aniŋ ali ye tara hameriŋ Noora Kuliŋo la soorifeŋolu la, sako ka Alla la kiilaariyaa kumoolu fo. 2 Kaatu moo meŋ ka diyaamu kaŋ koteŋolu la, wo buka diyaamu moolu ye, bari Alla. Moo buka a fahaamu noo, kaatu a ka kulloolu le diyaamu Nooroo kono. 3 Bari moo meŋ ka kiilaariyaa kumoo fo, wo ka diyaamu moolu le ye ka ì bambandi, ka ì wakiilindi, aniŋ ka ì sabarindi. 4 Moo meŋ ka diyaamu kaŋ koteŋolu la, wo ka a faŋo le yiriwandi, bari moo meŋ ka kiilaariyaa kumoo fo, wo ka Yeesu la kafoo le yiriwandi. 5 Saayiŋ, nte lafita le, alitolu bee ye diyaamu kaŋ koteŋolu la. Bari moo meŋ ka kiilaariyaa kumoo fo, wo le la soorifeŋo warata ka tambi moo la, meŋ ka diyaamu kaŋ koteŋolu la, fo niŋ moo doo tarata jee, meŋ si wo fasari ka Yeesu la kafoo yiriwandi. 6 Baadiŋolu, niŋ nte naata ali kaŋ, aduŋ n diyaamuta kaŋ koteŋolu la, m be alitolu nafaa la muŋ ne la? N te ali nafaa la, fo niŋ ŋa kumoolu fo, mennu lankenemata m ma, londi kumoolu, kiilaariyaa kumoo waraŋ karandiroo. 7 Hani feŋolu mennu maŋ niyo soto ka kumakaŋo dii le, fo footaŋo le mu baŋ waraŋ kontiŋo. Niŋ ì kumakaŋolu maŋ fata seneyaarinke, jumaa le be a loŋ na, meŋ feeta waraŋ meŋ kosita? 8 Niŋ kelebinoo kumakaŋo maŋ seneyaa, jumaa le be paree la ka taa keloo la? 9 Wo ñaa kiliŋo la, niŋ ali maŋ kuma senuŋo fo ali neŋo la, moolu be a loŋ noo la ñaadii le, ali be meŋ fo kaŋ? Ali be tara la diyaamu la foño kenseŋo le kono. 10 Tooñaa, kaŋ siifaa jamaa baa le be ñiŋ duniyaa kono, bari kiliŋ te jee, meŋ na kumoolu maŋ kotoo soto! 11 Bari niŋ m maŋ kumoo kotoo loŋ, m be ke la a diyaamulaa fee le ko bantalankoo, aduŋ a diyaamulaa fanaa be ke la nte fee le ko bantalankoo. 12 Alitolu fanaa be wo le ñaama. Baawo ali ka hame baake le ka Nooroo la soorifeŋolu soto, wo to ali a kata ka ì soto kendeke ka Yeesu la kafoo bambandi. 13 Wo daliiloo kamma la, moo meŋ ka diyaamu kaŋ koteŋolu la, a ñanta duwaa la le fo a si kumoolu fasari noo, a ka mennu fo. 14 Kaatu niŋ n duwaata kaŋ koteŋolu la, n na nooroo ka duwaa le, bari n hakiloo buka tara jee. 15 Wo to, n si muŋ ne ke? M be duwaa la niŋ n na nooroo le la, aniŋ m be duwaa la niŋ n hakiloo fanaa le la. M be suukuwo laa la niŋ n na nooroo le la, aniŋ n hakiloo fanaa. 16 Niŋ ite be Alla tentu kaŋ ka a jayi niŋ i la nooroo la, moo meŋ maŋ i fahaamu noo, wo be a fo noo la ñaadii le, “Amiin”? 17 Hani niŋ ite ye tenturoo dii i la duwaa kono kendeke, wo maŋ moo koteŋ yiriwandi. 18 Ŋa Alla tentu ko, n ka diyaamu kaŋ koteŋolu la le ka tambi alitolu bee la. 19 Bari Yeesu la kafoo kono, m be lafi la le ka kuma senuŋ luulu fo niŋ n hakiloo la ka moo doolu karandi, diina ka kuma wuli taŋ fo niŋ kaŋ koteŋolu la. 20 Baadiŋolu, ali kana ke dindiŋolu ti ali la miiroolu to. Ali ke deenaanoolu ti kuu jawoo la kuwo to, bari ali si ke moo mendiŋolu ti ali la miiroolu to. 21 Maariyo la kumoo be safeeriŋ Luwaa Kitaaboo kono le ko: “ ‘M be bantalankoolu le taa la, ŋa diyaamu ñiŋ moolu ye niŋ wandi kaŋo la, luntaŋolu neŋo, m be diyaamu la ì ye niŋ wo le la. Bari hani wo, ì te ì tuloo loo la n na kumoolu la,’ Maariyo ye ñiŋ ne fo.” 22 Wo kaŋ koteŋolu maŋ ke taamanseeroo ti lannamoolu ye, bari lannabaloolu. Wo ñaa kiliŋo la, Alla la kiilaariyaa kumoo foo mu taamanseeroo le ti lannamoolu ye, bari a maŋ ke taamanseeri ti lannabaloolu ye. 23 Wo to, niŋ ali bee kafuta ñoo kaŋ Yeesu la kafoo kono, aduŋ ali bee be diyaamu la niŋ kaŋ koteŋolu la, niŋ bantalankoolu waraŋ lannabaloolu dunta wo to, fo ì te a fo la ko, alitolu mu ñaamaatoolu le ti baŋ? 24 Bari niŋ ali bee be Alla la kiilaariyaa kumoo fo kaŋ, aduŋ lannabaloo waraŋ bantalankoo dunta wo to, a be kalamutandi la a la junuboolu la le, aduŋ ali la kumoolu be a la kuwo kiitindi la le. 25 Wo to le kuwolu mennu be maaboriŋ a sondomoo kono, ì be finti la, aduŋ a be a faŋo fayi la bankoo to le, a ye Alla batu ka a fo ko, “Tooñaa, Alla be ali fee le.” 26 Baadiŋolu, n si muŋ ne fo ñiŋ kuwo to? Niŋ ali benta ñoo kaŋ, ali meŋ-wo-meŋ ye suukuwo soto, karandiri kumoo, lankenema kumoo, kumoo kaŋ koteŋolu to, waraŋ ka ñiŋ kumoolu fasari. Ñinnu bee si ke ka ali bee yiriwandi. 27 Niŋ moo diyaamuta niŋ kaŋ koteŋolu la, wo to moo fula waraŋ a kana tambi saba la, ì kiliŋ-kiliŋ naa si diyaamu, doo ye ì la kumoo fasari. 28 Bari niŋ moo maŋ soto ka a fasari, ì si i deyi kafoo kono. Ì ye diyaamu ì faŋolu doroŋ ye, ì niŋ Alla. 29 Kiilaariyaa kumafolaa fula waraŋ saba si diyaamu, bituŋ doolu si ì la diyaamoo yinka, ì ye meŋ fo. 30 Aduŋ niŋ kumoo lankenemata moo doo ye, meŋ be siiriŋ jee, wo to diyaamulaa foloo ñanta i deyi la le. 31 Kaatu alitolu bee kiliŋ-kiliŋ naa si kiilaariyaa kumoo fo noo le fo ali bee si karaŋ, aniŋ ali bee ye wakiilindi. 32 Kiilaariyaa kumafolaalu ka ì la soorifeŋo mara noo le, Nooroo ye meŋ dii ì la. 33 Alla maŋ ke Alla ti, meŋ ka jakasoo saabu, bari a mu kayiroo Alla le ti. Ko a be ñaameŋ Alla la moo senuŋolu bee la kafoolu kono, 34 musoolu ñanta i deyi la beŋolu to le. Kaatu a maŋ ke siloo ti ì ye ka diyaamu, bari ì ñanta tara la faŋ seyoo le kono, hani Luwaa faŋo ye a fo le. 35 Niŋ feŋ be jee, ì lafita meŋ loŋ na, ì si ì keemaalu ñininkaa noo suwo kono. Kaatu a mu malu kuwo le ti musoo ye, ka diyaamu ali la beŋo to. 36 Muŋ ne duŋ mu? Fo Alla la kumoo naata ka bo niŋ alitolu le la baŋ? Waraŋ fo a futata alitolu doroŋ ne la baŋ? 37 Niŋ moo-wo-moo ye a miira ko, a mu kiilaariyaa kumafolaa le ti, waraŋ a be Nooroo la siloo le kaŋ, wo maarii si a loŋ ko, nte be meŋ safee kaŋ ali ye, a mu Maariyo la yaamaroo le ti. 38 Bari niŋ moo meŋ maŋ ñiŋ muta feŋ ti, Alla te wo maarii fanaa muta la feŋ ti. 39 M baadiŋolu, wo kamma la, ali tu hameriŋ baake soorifeŋo la ka kiilaariyaa kumoo fo, aduŋ ali kana moo bali ka diyaamu kaŋ koteŋolu la. 40 Bari kuwolu bee si ke a ñaama daajika betoo kono.
151 Baadiŋolu, n lafita ali hakiloo bulandi la kibaari betoo le la, ŋa ali kawandi meŋ na, ali sonta meŋ na, aniŋ ali be looriŋ meŋ kaŋ. 2 Ali la kiisoo be jee le to, niŋ ali ye kibaari betoo muta ali bulu fuloo la, ŋa meŋ kawandi ali ye. Niŋ wo nte, ali la lannoo maŋ nafaa soto ali ye. 3 Kaatu meŋ diita n na, ŋa wo le foloo bankee ali ye, kaatu wo le kummaayaata kuwolu bee ti, wo le mu: Kiristu faata ǹ na junuboolu le ye ko a be safeeriŋ ñaameŋ. 4 A baadeeta le, aduŋ a wulindita le ka bo saayaa kono tili sabanjaŋo la, ko a be safeeriŋ ñaameŋ. 5 A fintita Kefas kaŋ ne, wo koolaa, a naata finti saayibe taŋ niŋ fuloo kaŋ. 6 Bituŋ a naata finti baadiŋolu kaŋ, mennu siyaata moo keme luulu ti waati kiliŋo la. Wolu jamaa be baluuriŋ ne hani saayiŋ, bari saayaa ye doolu taa le. 7 A fintita Yankuba fanaa kaŋ ne, wo koolaa a fintita kiilaalu bee kaŋ. 8 Itolu bee koolaa, labaŋo la a fintita nte fanaa kaŋ ne, hani n na kuwo be ko moo meŋ maŋ wuluu a la waatoo la. 9 Baawo nte le la kuwo dooyaata kiilaalu bee ti, aduŋ m maŋ jari hani ka kumandi kiilaa la, kaatu nte ye Alla la kafoo toorandi le nuŋ. 10 Bari saayiŋ nte mu meŋ ti, m mu wo le ti ka bo niŋ Alla la hiinoo la. Aduŋ wo hiinoo maŋ ke kuu kenseŋ ti, baawo ŋa dookuwo ke baake le, ka tambi kiilaalu bee la. Bari hani wo, a maŋ ke nte faŋo ti, bari Alla la hiinoo meŋ be m fee. 11 Wo to, fo nte le mu baŋ, waraŋ itolu, ǹ ka ñiŋ ne kawandi, aduŋ ali laata ñiŋ ne la. 12 Saayiŋ, niŋ kawandoo ka ke ko, Kiristu wulindita ka bo saayaa kono le, wo to alitolu doolu si a fo noo ñaadii le ko, furewolu la saayaakoolaa wulindiroo te keriŋ? 13 Niŋ a ye a tara, furewolu la saayaakoolaa wulindiroo te keriŋ, wo to Kiristu faŋo maŋ wulindi ka bo saayaa kono. 14 Bari niŋ a ye a tara, Kiristu maŋ wulindi ka bo saayaa kono, wo to ntolu la kawandoo mu kenseŋ ne ti, aduŋ ali la lannoo fanaa mu kenseŋ ne ti. 15 Aduŋ niŋ wo mu tooñaa le ti ko, furewolu buka wulindi ka bo saayaa kono, ǹ si tuumi noo hani seedenduriyaa la Alla la kuwo to le, kaatu ŋà seedeyaa ke a la kuwo to le ko, a ye Yeesu wulindi le. 16 Niŋ furewolu buka wulindi, wo to Kiristu maŋ wulindi. 17 Bari niŋ Kiristu maŋ wulindi, wo to alitolu la lannoo maŋ nafaa soto, aduŋ ali be ali la junuboolu kono le hani saayiŋ. 18 Niŋ wo le mu, wo moolu mennu be Kiristu kono, kabiriŋ saayaa ye ì taa, wolu fanaa kasaarata le. 19 Niŋ ŋà ǹ jikoo loo Kiristu kaŋ ñiŋ baluwo doroŋ ne kamma, wo to ntolu le la kuwo be balafaa daa to ka tambi moolu bee la. 20 Bari tooñaa, Kiristu wulindita le ka bo saayaa kono. Ate le keta foloo ti moolu kono, saayaa ye mennu muta, wo ye a yitandi le ko, wolu fanaa be wuli la saayaa kono le. 21 Baawo saayaa naata ka bo niŋ moo kiliŋ ne la, wo to furewolu la saayaakoolaa wulindiroo fanaa naata ka bo niŋ moo kiliŋ ne la. 22 Ka bo niŋ Adama le la, moolu bee ñanta faa la, wo sila kiliŋo la, ka bo niŋ Kiristu la, moolu bee be baluu la. 23 Bari meŋ-wo-meŋ niŋ a fansuŋ waatoo le mu. Kiristu le foloo wulindita, aduŋ niŋ a muruta naŋ, moolu mennu mu a taa ti, wolu fanaa be wulindi la le. 24 A be maralilaalu, kantiyolu aniŋ sembetiyolu bee kasaara la le. Wo to le duniyaa labaŋo be sii la, waatoo meŋ a be mansabaayaa dii la Alla la, m̀ Faamaa. 25 Kaatu a ñanta maraloo ke la le fo a ye a jawoolu bee ke a siŋo koto. 26 Jawu labaŋo meŋ ñanta kasaara la, wo mu saayaa le ti. 27 Niŋ a be safeeriŋ ne ko, “Alla ye feŋolu bee ke a siŋo le koto,” a koyita le ko, ñiŋ kumoo maŋ Alla faŋo kafundi jee. 28 Aduŋ niŋ feŋo bee tarata Kiristu la maraloo le koto, wo to ate fanaa meŋ mu Dinkewo ti, a be tara la marariŋ wo le koto, meŋ ye feŋo bee ke a la maraloo koto. Wo siloo la Alla si ke moolu bee maralilaa timmariŋo ti kuwolu bee to. 29 Muŋ daliila le ye a tinna, moo doolu ka batisee furewolu ye, niŋ ì buka wulindi muumeeke? Muŋ ne ye a tinna wolu ka wo batisewo ke? 30 Muŋ ne ye a tinna ntolu ka tu ǹ niyo laa la doroŋ? 31 Baadiŋolu, ŋa n kali alitolu la kuwo la, meŋ mu n ye kibiri kuwo ti m̀ Maarii Kiristu Yeesu ñaatiliŋo la ko, n ka saayaa je le luŋ-wo-luŋ. 32 Niŋ ŋà a juubee niŋ hadamadiŋyaa miiroo la, nte la kañewo mu muŋ ne ti, kabiriŋ n niŋ daafeŋ saŋarariŋolu keleta Efesus saatewo to? Niŋ a ye a tara, furewolu buka wulindi, wo to, “Ali ŋà domoroo ke, ŋà m̀ miŋ, saama ǹ si faa noo le.” 33 Ali ali hakiloo tu, moo kana ali neenee! Kafuñoo kuruŋo ka daajika betoolu le tiñaa. 34 Ali hakilintaŋyaa bula, aniŋ ali kana junuboo ke kotenke. Alitolu doolu maŋ feŋ loŋ Alla la kuwo to. Ŋa ñiŋ fo le, fo ali si malu. 35 Moo doo si ñiŋ ñininkaa ko, “Furewolu ka wulindi ñaadii le? Ì be muŋ balajaata siifaa le soto la?” 36 Ite toolewo! I ye meŋ fii, fo wo ka faliŋ noo le baŋ, niŋ a maŋ faa foloo? 37 Aduŋ ì ye meŋ fii, a maŋ ke wo kesoo faŋo ti meŋ ka faliŋ. Tumandoo a mu wiiti siimaŋ kesoo le ti, waraŋ kese doo. 38 Alla le ka baloo dii a la ko a lafita a la ñaameŋ. Kese-wo-kese niŋ a fansuŋ muluŋo le mu, ko Alla lafita a la ñaameŋ nuŋ. 39 Baloolu bee maŋ ke balajaata siifaa kiliŋ ti. Moolu ye balajaata siifaa kiliŋ ne soto, beeyaŋolu ye siifaa doo soto, kunoolu ye doo soto, ñewolu fanaa ye siifaa koteŋ ne soto. 40 Feŋolu be keriŋ saŋo bala le, aduŋ doolu be duniyaa kono jaŋ ne, bari ì la kallankeeyaa niŋ malañaa maŋ ke kiliŋ ti. 41 Tiloo ye malañaa kiliŋ ne soto, karoo ye malañaa doo soto. Looloolu fanaa ye malañaa doo le soto, aduŋ ì malañaalu fatata le. 42 A be furewolu la saayaakoolaa wulindiroo fanaa to wo le ñaama. Baloo meŋ ka baadee, wo ka toli le, bari meŋ wulindita, wo buka toli noo. 43 A ka baadee horomantaŋyaa le kono, bari a ka wulindi horomoo le kono. A ka baadee sembentaŋyaa le kono, bari a ka wulindi semboo le kono. 44 Meŋ ka baadee, wo bota hadamadiŋyaa le kono, bari meŋ ka wulindi, Nooroo le ka baluwo dii wo la. Niŋ hadamadiŋyaa baloo be keriŋ, wo to baloo, ka bo Nooroo la fanaa be keriŋ ne. 45 A be safeeriŋ wo kuwo to le ko, “Adama foloo keta niilamaa feŋo le ti.” Bari Adama labaŋo keta Nooroo le ti, meŋ ka baluwo dii. 46 Baloo, Nooroo ka meŋ dii, wo buka foloo, bari hadamadiŋyaa baloo le mu foloo ti, wo koolaa baloo, Nooroo ka meŋ dii. 47 Moo foloo dadaata niŋ bankumunkoo le la, bari ñiŋ moo fulanjaŋo bota naŋ Alla le yaa. 48 Moolu mennu mu duniyaa moolu ti, wolu ka munta le ko moo, meŋ dadaata niŋ bankumunkoo la. Bari moolu mennu mu Arijana moolu ti, wolu ka munta le ko moo, meŋ bota naŋ Alla yaa. 49 Baawo ǹ wuluuta wo moo sawuroo le la, meŋ dadaata niŋ bankumunkoo la, wo to m̀ be moo fanaa sawuroo soto la le, meŋ bota naŋ Alla yaa. 50 Baadiŋolu, m be a fo la ali ye ko, moo te Alla la mansabaayaa keetaa noo la hadamadiŋyaa kono, aduŋ feŋolu mennu ka toli, ì te tolibaloo keetaa noo la. 51 Ali i lamoyi, ŋa feŋ fo ali ye, meŋ be maaboriŋ kulloo kono fo saayiŋ. Ntolu bee te faa la, bari m̀ bee be yelema la le. 52 Niŋ footaŋ labaŋo feeta tumoo meŋ na, wo be tariyaa la le ko ñaakati niŋ ñaayele. Niŋ wo footaŋo kumata le, furewolu be wulindi la, ì tolibaloolu, aduŋ ntolu be yelema la le. 53 Meŋ taa mu toloo ti ñiŋ duniyaa kono jaŋ, wo ñanta tolibaliyaa le duŋ na, aduŋ meŋ taa mu saayaa ti, wo ñanta saayaabaliyaa le duŋ na. 54 Niŋ toliriŋo ye tolibaloo duŋ, aduŋ meŋ taa mu saayaa ti, wo ye saayaabaloo duŋ, wo to kumoo naata timma le, meŋ be safeeriŋ ko: “Saayaa muumewo bee le tiñaata, nooroo timmata le!” 55 “Saayaa, i la nooroo be mintoo le? Saayaa, i beñoo be mintoo le?” 56 Saayaa beñoo mu junuboo le ti, aduŋ Luwaa le mu junuboo semboo ti. 57 Bari tenturoo be Alla le ye, meŋ ye nooroo dii ǹ na ka bo niŋ m̀ Maarii Yeesu Kiristu la. 58 M baadiŋ kanuntewolu, wo kamma la, ali loo bambandinke. Ali kana soŋ, feŋ ye ali maamandi. Ali niŋ hame baa si tu dookuwo la Maariyo ye waati-wo-waati. Ali si a loŋ ko, ali ka katoo meŋ ke Maariyo ye, wo maŋ ke kenseŋ ti.
161 Niŋ ali be ali la sadaalu bondi la ka Alla la moo senuŋolu maakoyi Yerusalaamu, ali si a ke ko, ŋa Yeesu la kafoolu yaamari a la ñaameŋ, mennu be Kalatiya tundoo kaŋ. 2 Alitolu meŋ-wo-meŋ ñanta kodoo landi la kara la le, lookuŋ-wo-lookuŋ tili foloo, ko ali la sotoo be ñaameŋ. Ñiŋ kodoo ñanta maabo la le, fo niŋ n naata, bulufayiñookaŋ te ke la. 3 Bituŋ niŋ m futata ali ma jee, ali ye moolu mennu tomboŋ, m be wolu niŋ leetaroolu kii la le ka ali la soorifeŋolu samba Yerusalaamu. 4 Niŋ a jarita nte fanaa la taa la, wo to n niŋ ì be taa ñoo la le. 5 Niŋ m be tambi la ka bo niŋ Makedoniya tundoo la, m be naa la ali kaŋ ne, baawo n na natoo mu ka taa niŋ Makedoniya la. 6 A si ke noo, ŋa sabati ali fee waatindiŋ na, waraŋ ka tara ali fee sumayaa waatoo bee la, fo ali si ali bulu kafu m ma n na taamasiloo kaŋ, niŋ m be n kuŋ tiliŋ na daa-wo-daa. 7 Nte maŋ lafi, n tambitoo doroŋ ye ali kumpabo, bari niŋ Maariyo sonta, n jikita ko, m be tara la ali fee le fo waatindiŋ. 8 Bari m be tu la Efesus le jaŋ fo Pentekos luŋo, 9 kaatu bundaa le yeleta n ye ka dookuwo ke, meŋ ye nafaa baa soto. Bari hani wo, jawu jamaa fanaa le be jaŋ. 10 Niŋ Timoti naata, ali a je ko, feŋ kana a sila, niŋ a be ali fee, kaatu a be Maariyo la dookuwo le ke kaŋ ko nte fanaa be a ke kaŋ ñaameŋ. 11 Wo kamma la, moo kana jutu a la. Ali si a deemaa ka tenteŋ a la siloo la kayira kono, fo a si futa naŋ m ma, kaatu nte niŋ baadiŋolu be n yillaariŋ a ma le. 12 Ŋa m̀ baadiŋ Apollos wakiilindi kendeke le ka kafu baadiŋ doolu ma ka naa ali kumpabo. A maŋ paree ka naa saayiŋ, bari a be naa la le ñaato, niŋ a ye siloo soto. 13 Ali koroosiroo ke, ali loo bambandinke ali la lannoo kono. Ali si fatiyaa, aniŋ ali ye bambaŋ! 14 Niŋ ali be feŋ-wo-feŋ ke la, ali si a ke kanoo kono. 15 Baadiŋolu, ali ye a loŋ ne ko, Stefanas la dimbaayaalu le mu moo foloolu ti Akaya tundoo kaŋ ka bula Yeesu nooma, aduŋ ì ye ì faŋ dii ka dookuwo ke moo senuŋolu ye. 16 Ŋa ali daani ka soŋ ñiŋ moo siifaalu ma, ì niŋ ì dookuuñoolu bee mennu ye ì daa bula ñiŋ dookuwo to. 17 Nte seewoota Stefanas la naa la le, Fotunatus aniŋ Akayikus, kaatu itolu loota n ye ali noo to. 18 Ì keta nte ye wakiilindirilaa baa le ti, aniŋ alitolu fanaa ye. Ali ñiŋ moo siifaalu buuñaa. 19 Yeesu la kafoolu mennu be Asiya tundoo kaŋ jaŋ, be ali kontoŋ na. Akila niŋ Pirisilla aniŋ Yeesu la kafoo meŋ ka beŋ ì yaa, ì bee be ali kontoŋ na baake Maariyo too la. 20 Baadiŋolu bee be ali kontoŋ na. Ali ñoo kontoŋ ali la sumburu senuŋo la. 21 Nte, Pawulu le ye ñiŋ kontondiroo safee ali ye m faŋo buloo la. 22 Niŋ moo meŋ maŋ Maariyo kanu, dankoo be wo maarii ye. M̀ Maarii, naa! 23 Maarii Yeesu la hiinoo ye tara ali fee. 24 N na kanoo ye tara ali bee fee, Kiristu Yeesu kono. Amiin.