Wahayu Yahaya
Dow Yeesu Almasiihu
Habaru dow ɗerewol ngo’ol
Binduɗo ɗerewol ngo’ol woni Yahaya go’oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo. E ɗum kammoo ɗerewol ngo’ol windaama ko 100 A.D., waato ko duuɓi 100 gaɗa danyngol Yeesu, carel ko tokkuɓe Yeesu ngoni nder torra ngam e ɓe tokki Yeesu. Yahaya o go’oto nder yimɓe ɓe laamiiɓe torri; o yaaraama wondi leydi ngondi caka ndiyam ngam o wa’ajinii Wolde Joomiraawo. Ton to wigeere nden o windi ɗerewol ngo’ol. O windungol ngam sembiɗinki tokkuɓe Yeesu, ɓe munya nder torra ka ɓe njarata, ɓe ngaɗa kammunde maɓɓe dow wartoyki Yeesu carel ko o wartoyta nder teddungal. Ɗerewol ngo’ol e holla ko wangata Nyalnde Jaango e no ɗum halkirta ganyuɓe tokka Yeesu. Nden e ngol holla no ɗum hisnirta tokkuɓe Yeesu gaɗuɓe jonde wooɗunde yeeso Allah.
Ko Woni Nder:
Tokkuɓe Yeesu gonɓe nder gariije joweeɗiɗi (1.1‑8)
Wahayu dow Almasiihu (1.9—3.22)
Ɗerewol e haatimiije joweeɗiɗi (4.1—8.1)
Habaru dow duudaali joweeɗiɗi (8.2—11.19)
Habaru dow mbooga e marle ɗiɗi kalluɗe (12.1—13.18)
Wahayu feere‑feere (14.1—15.8)
Tummuɗe monnere Joomiraawo (16.1‑21)
Halkuki gariiri Baabiila, e heɓuki jaalorgal dow mardi kallundi, e annabiijo fewre, e Ceyɗan (17.1—20.10)
Nyalnde Jaango (20.1‑15)
Waɗuki dow kesum, e duuniyaaru heyru, e gariiri Urucaliima keyri (21.1—22.5)
Wartuki Yeesu Almasiihu (22.6‑21)
11Nde’e deftere e nde saawi wahayu ɗum Allah hokki Yeesu Almasiihu ngam o holla maccuɓe maako ko waɗata naa’ ko neeɓi. Yeesu lili malaa’ikaajo muuɗum to maccuɗo maako Yahaya ngam o wi’amo fii ɗum. 2Yahaya wi’i koo ɗume ɗum yi’i dow Wolde Allah, e ko Yeesu Almasiihu wi’i e ko waɗi. 3O barkiɗinaaɗo neɗɗo janganoowo woɓɓe ɗu’um habaru ɗum annabaaku, nden ɓe barkiɗinaaɓe nanɓe ko windaa nder deftere nde’e tokkande, ngam carel ko fii ɗum wangata ɓadake.
Tokkuɓe Yeesu Gonɓe Nder Gariije Joweeɗiɗi
4Min Yahaya e mi windana tokkuɓe Yeesu wonɓe nder gariije joweeɗiɗi nder leydi Aasiya.
Allah gonɗo jooni e ndenno e ɗo’o yeeso, e Ruuhuuji joweeɗiɗi gonɗi yeeso jooɗorgal laamu maako,1.4: Wur 3.14; WY 4.5.5e Yeesu Almasiihu, ceyduujo Allah mo goonga, barkiɗina’on, hokka’on jam. Yeesu artuɗo ummaaki daga mayde kanko woni laamiiɗo laamiiɓe duuniyaaru.
E mo yiɗi’en, o hisnii’en daga hakkeeji meeɗen barka ƴiiƴam mayde maako.1.5: Ica 55.4; Jab 89.27.6O wartirii’en yimɓe maako ardiiɓe diina kuwanooɓe Allah Nyaako maako. Mangu e laamu tabbita to Yeesu Almasiihu haa abadaa abadin. Aamin.1.6: Wur 19.6; WY 5.10.
7Raɗɗum e mo wara nder duule, koo moye yi’aymo haa maa e barɓemo. Fuu yimɓe duuniyaaru mboyay ngam gartol maako! Goonga, ɗum waɗay. Aamin.1.7: Daan 7.13; Maat 24.30; Mar 13.26; Luk 21.27; 1Tas 4.17; Jak 12.10; Yah 19.34,37; Jak 12.10; Maat 24.30.
8Allah Joomiraawo Joomu Bawɗe wi’i, “Min woni Alfa, min woni Omeega,” waato Fuɗɗoode e Timmoode. Kanko woni jooni, e ndenno, e yeeso ɗo’o.1.8: WY 22.13; Wur 3.14.
Wahayu Almasiihu
9Min woni Yahaya bandiraawo mooɗon nder tokkuki Yeesu. En njara torra ngam en yimɓe nder laamu maako, ammaa o hokkii’en ɓerɗe munyal. Ɗum yaariiyam leydi ngondi caka ndiyam bi’eteendi Batamos ngam mi wa’ajinii Wolde Allah mi hokkii habaru Yeesu. 10E nyalnde Alal, Ruuhu Allah jippoyii dow am, sey nanmi wonde hononde cembinde gaɗa am bo duuduki luwal. 11Hononde nden e wi’a, “Windu ko ngiiɗaa nder ɗerewol lildanaa kawte tokkuɓe Yeesu wonɓe nder gariije joweeɗiɗi, waato ɓe Aafisa, e ɓe Samirna, e ɓe Birgamum, e ɓe Tayaatira, e ɓe Sardis, e ɓe Filadelfiya, nden e ɓe Lawdiikiya.”
12Sey ngaylitiimi ngam mi yi’a metanayɗoyam. E waylitaaki am sey ngiimi fitilaaji joweeɗiɗi ɗi jiinaari. 13Caka fitilaaji ɗin boo mi yi’i goɗɗo bo Ɓii Neɗɗo e mo ɓornii kolte haa koyɗe, e mo taadii taadorde jiinaari to gabaare maako.1.13: Daan 7.13; Daan 10.5.14Hoore maako e gaasa maako e ranni tar bo hottollo, tar bo nyaalal, nden gite maako bo ɗemngal hiite.1.14: Daan 7.9.15Koyɗe maako e ɗelkitoo bo njamndi mboɗeeri ɓolinaandi ngoggaandi ndi ɗum defi nder hiite wa’ildu, nden hononde maako bo hoolo doggudu ndiyam.1.14,15: Daan 10.6.1.15: Ijik 1.24; 43.2.16E mo jogii koode joweeɗiɗi e jungo maako nyaamo, kaafahi welki koo nduye wuttudu e wurtoyoo daga nder honduko maako. Yeeso maako boo e ɗelkitoo bo naange caka nyalawma. 17Nde ngiimoomi, sey njanumi yeeso maako bo mayɗo. Ammaa o yowaniyam jungo maako nyaamo o wi’i, “Taa’ hulu. Min woni arandeejo, min woni cakitiiɗo.1.17: Ica 44.6; 48.12; WY 2.8; 22.13.18Min woni mo yonki! Ndenno mi maayiino. Ammaa jooni e mi woodi yonki haa abadaa abadin, e mi woodi laamu dow Mayde nden e mi woodi laamu dow Laahira. 19Windu ko ngiiɗaa, ko waɗata jooni, e ko waɗata ɗo’o yeeso. 20Raa ma’ana sirru koode joweeɗiɗi ɗe ngiiɗaa e jungo am nyaamo, nden e ma’ana fitilaaji jiinaari joweeɗiɗi ɗi ngiiɗaa: koode joweeɗiɗi ɗen ɗon ngoni malaa’ika’en faamanooɓe kawte joweeɗiɗi ɗe tokkuɓeyam, nden fitilaaji joweeɗiɗi ɗin ɗon boo ɗum kawte ɗen.”
2Lilal Ngam Ɓe Aafisa
1Nden o wi’iyam, “Windan malaa’ikaajo kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe gariiri Aafisa wi’uki:
“Min jogiiɗo koode ɗen ɗon joweeɗiɗi e jungo nyaamo, jahoowo caka fitilaaji jiinaari joweeɗiɗi ɗin ɗon. 2E mi andi kuuɗe mooɗon. E mi andi on kuwii naa’ seɗɗa, on munyii nder torraaji ɗi njaroton. E mi andi on pijantaa kalluɓe. Nden wi’ooɓe ko’e maɓɓe ɓe lilaaɓe, ammaa naa’ ɗum non on poondiiɓe on tawii ɓe pewooɓe. 3E mi andi on munyii, on natti torraaji kalluɗi ngam am nden on comaayi. 4Ammaa raa ko wooɗaa ɗum nangirmi’on: on alii yidde nde ngoodunooɗon. 5Ciptoree ko njoofunooɗon, tuubee, ngaɗon ko ngaɗaynooɗon ndenno. To naa’ non, mi waranay’on mi itta fitilaaru mooɗon to ndu resaa, sey ni to on tuubii. 6Ammaa on ngaɗa fii go’o boɗɗum. On nganyii kuuɗe Nikoolatanko’en, non no nganyirmi kuuɗe maɓɓe.
7“Fuu gooduɗo noppi nanooji nana ko Ruuhu Allah wi’ata kawte tokkuɓe Yeesu.2.7: Fuɗ 2.9; WY 22.2; Ijik 28.13; 31.8.
“Fuu keɓuɗo jaalorgal mi alaymo o nyaama ɓikkoy lekki kokkoohi yonki wonki nder ngesa Allah.
Lilal Ngam Ɓe Samirna
8“Nden windan malaa’ikaajo kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe Samirna wi’uki:
“Min woni arandeejo e cakitiiɗo, maayunooɗo jooni e mo woodi yonki.2.8: Ica 44.6; 48.12; WY 1.17; 22.13.9E mi andi torra ka njaroton, e mi andi on ngalanaa, ammaa on diskuɓe. E mi andi haala kalluka ka yimɓe metata dow mooɗon, wi’ooɓe ɓe yimɓe Allah, ammaa naa’ ɗum non, ɓe yimɓe Ceyɗan. 10To’ on kulu torra ka njaroton yeeso ɗo’o. Raɗɗum Ceyɗan siryake maɓɓa woɓɓe mooɗon nder suudu cural ngam ɗum foonda’on. On ngaɗay balɗe sappo on njara torra kalluka. Ammaa njogee ko kooliiɗon koo ɗum waray’on. Min boo mi hokkay’on yonki, kanki woni dokkal heɓuki jaalorgal mooɗon.
11“Fuu gooduɗo noppi nanooji nana ko Ruuhu Allah wi’ata kawte tokkuɓe Yeesu.
“Fuu keɓuɗo jaalorgal, mayde ɗiɗawre meemataamo, waato o nattintaake hiite.2.11: WY 20.14; 21.8.
Lilal Ngam Ɓe Birgamum
12“Nden windan malaa’ikaajo kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe gariiri Birgamum wi’uki:
“Min woni jogiiɗo kaafahi welki to koo nduye wuttudu. 13E mi andi to njooɗiiɗon; on njooɗoo to Ceyɗan laamotoo. Fuu e non, on ngaɗa ko mbiimi’on, on alaayi hoolaakiyam koo nde ɗum wari Antifas ga’ajinɗo dow am mo goonga. 14Ammaa e woodi fii seɗɗa ɗum nangirmi’on. E woodi woɓɓe nder mooɗon tokkuɓe ekkitinol Bala’amu, ekkitinɗo Balak no waɗirta Israa’iilanko’en ngaɗa ko wooɗaa, ɓe nyaama ko ɗum hirsani allaaji fewre ɓe ngaɗa njeenu.2.14: Lim 22.5,7; 31.16; TA 23.4; Lim 25.1‑3.15Non maa on ngoodi woɓɓe tokkuɓe ekkitinol Nikoolatanko’en. 16Tuubee jooni! To naa’ non, mi waranay’on naa’ ko neeɓi, mi honidaɓe e kaafahi burtoytooki daga honduko am.
17“Fuu gooduɗo noppi nanooji nana ko Ruuhu Allah wi’ata kawte tokkuɓe Yeesu.
“Fuu keɓuɗo jaalorgal, mi hokkaymo manna cuuɗiiɗum o nyaama. Ɗonmaa mi hokkaymo hayre raneere inde heyre e windii dow mayre. Walaa anduɗo inde nden sey ni kokkaaɗo hayre nden.2.17: Wur 16.14,15; 16.33,34; Yah 6.48‑50; Ica 62.2; 65.15.
Lilal Yaaki to Tayaatira
18“Nden windan malaa’ikaajo kawtal tokkuɓe Yeesu e gariiri Tayaatira wi’uki:
“Min woni Ɓiɗɗo Allah gooduɗo gite bo ɗemngal hiite, mo koyɗe bo njamndi mboɗeeri ngoggaandi. 19E mi andi kuuɗe mooɗon e no ngiɗirɗon tokkuɓeyam e no kooloriiɗonyam e no tokkirɗonyam e no munyirɗon. E mi andi kuugal mooɗon ngal jooni ɓurii ngal ndenno. 20Ammaa raa ko wooɗaa ɗum nangirmi’on. On munyanii debbo on ɗon Jejebel bi’oowo hoore maako o annabiijo. Ekkitinol maako e majjina yimɓe am e ɓe ngaɗa njeenu, ɗonmaa e ɓe nyaama kusel ngel ɗum sakkani allaaji fewre.2.20: 1Laam 16.31; 2Laam 9.22,30.21Mi hokkiimo carel ngam o tuuba daga njeenu ɗum o waɗata, ammaa o wanyii o tuuba. 22Ngam non mi waɗay o nyawa nyawu kalluɗum. Ɓe o waadata njeenu boo mi torrayɓe torra kalluka, sey ni to ɓe alii waɗuki iri kuuɗe maako. 23Mi waray tokkuɓe ekkitinol maako. Sey fuu kawte tokkuɓe Yeesu anda min woni anduɗo nyumooji yimɓe e ko woni nder ɓerɗe maɓɓe. Mi waatanay koo moye mooɗon ko fottidi e kuugal muuɗum.2.23: Jab 7.9; Irm 17.10; Jab 62.12.
24“Ammaa onon horiiɓe wonɓe gariiri Tayaatira ɓe tokkaayi ekkitinol ngo’ol, on ekkitaaki ko woɓɓe mbi’ata ‘Sirru Ceyɗan lugguɗum.’ E mi wi’a’on mi yowantaa’on wongal teddoral. 25Ngaɗee ka hoolaakiyam boɗɗum naa mi wartii. 26Fuu keɓuɗo jaalorgal e waɗa ko mbiimi haa timmoode, mi hokkaymo laamu dow leƴƴi duuniyaaru no Nyaako am Mo Dow hokkiriyamɗum. 27O laamortoɓe e sawru njamndi, o pusipusinaɓe bo gojiije leydi.2.26,27: Jab 2.8,9.28Ɗonmaa mi hokkaymo hoodere subaka.
29“Fuu gooduɗo noppi nanki nana ko Ruuhu Allah wi’ata kawte tokkuɓe Yeesu.
3Lilal Ngam Ɓe Sardis
1“Windan malaa’ikaajo kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe gariiri Sardis wi’uki:
“Min woni jogiiɗo Ruuhuuji joweeɗiɗi ɗi Allah e koode joweeɗiɗi ɗen ɗon. E mi andi kuugal mooɗon, e ɗum yi’a bo on ngoodi yonki, ammaa on mayɓe. 2Ummee, ndarooɗon! Mo’’inee ko horanii’on ngam ɗum ɓadake lalluki, ngam mi yi’ii kuuɗe mooɗon ɗe keewaayi yeeso Allah. 3Ngam non ciftoree e ko ɗum ekkitini’on e ko nanɗon, tokkeeɗum nden tuubee daga hakkeeji mooɗon. To boo on ummaaki, mi waray e carel ngel on kammaaki bo gujjo. Nden on andataa carel ngel ngaranaymi’on.3.3: Maat 24.43,44; Luk 12.39,40; WY 16.15.4Ammaa haa jooni e woodi yimɓe mooɗon seɗɗa nder gariiri Sardis ɓe mbonnaayi ko’e maɓɓe e waɗuki hakke. Ɓe njaaday e am nder kolte daneeje ngam ɓe kewtii ɓe ngaɗa non. 5Fuu keɓuɗo jaalorgal ɗum ɓornaymo kolte daneeje, nden mi ittataa inde maako daga nder deftere yonki. Mi wi’ay kanko ɗum mo am yeeso Nyaako am e yeeso malaa’ika’en maako.3.5: Wur 32.32,33; Jab 69.28; WY 20.12; Maat 10.32; Luk 12.8.
6“Fuu gooduɗo noppi nanki nana ko Ruuhu Allah wi’ata kawte tokkuɓe Yeesu.
Lilal Ngam Ɓe Filadelfiya
7“Windan malaa’ikaajo kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe gariiri Filadelfiya wi’uki:
“Min woni Ceniiɗo mo goonga jogiiɗo maɓɓitirgel Dawda. To o maɓɓitii dammugal, walaa maɓɓayɗongal, to o maɓɓiingal, walaa maɓɓitayɗongal.3.7: Ica 22.22; Ayu 12.14.8E mi andi kuuɗe mooɗon. Raa mi alanii’on dammugal e maɓɓitii, walaa baawayɗo maɓɓukingal. E mi andi on cembiɗaa, ammaa fuu e non on tokka ko mbiimi, on nganyaayi wi’uki on tokkuɓeyam. 9Yimɓe ɓen ɗon wonɓe nder yimɓe Ceyɗan wi’ooɓe ɓe yimɓe Allah ammaa ɓe peway, mi waɗayɓe ɓe ngara ɓe ndiccoo yeeso mooɗon ɓe anda e mi yiɗi’on.3.9: Ica 49.23; 60.14; Ica 43.4.10Nde on njogake wolde am nder munyal e sembe ɓernde, mi suranay’on torra garanayka duuniyaaru ngam ɗum foonda yimɓe mayru. 11E mi waroya naa’ ko neeɓi. Ngaɗee ka hoolaakiyam boɗɗum ngam to’ goɗɗo teetana’on giifi jaalorgal. 12Fuu keɓuɗo jaalorgal mi wartiraymo darŋalal nder wuro ceniingo ngo Allah am, o fuɗɗitataa o wurtoo wuro ngon. Mi winday inde Allah am dow maako e inde gariiri Allah am, waato Urucaliima keyri jippoytoondi daga to Allah am ton dow. Ɗonmaa mi winday inde am heyre dow maako.3.12: WY 21.2; Ica 62.2; 65.15.
13“Fuu gooduɗo noppi nanki fuu nana ko Ruuhu Allah wi’ata kawte tokkuɓe Yeesu.
Lilal Ngam Ɓe Lawdiikiya
14“Windan malaa’ikaajo kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe gariiri Lawdiikiya wi’uki:
“Min woni bi’eteeɗo Aamin, ceyduujo mo goonga, barka am Allah tagi koo ɗume.3.14: Wag 8.22.15E mi andi kuuɗe mooɗon, on peewaa on ngulaa. E mi yiɗi daa on peewii koo on ngulii! 16Ammaa caka‑caka ngonɗon, on peewaa on ngulaa. Ngam non mi tuttay’on daga nder honduko am, waato mi wanyay’on. 17On mbi’a, ‘E min ngoodi risku. E min ngoodi jawdi, walaa ko min ndulli.’ Ammaa on andaa on coyɓe on ngartii ko yurminii, on ngalanaa, on wumɓe, on ɓornaaki. 18Ngam non e mi hokka’on caawori. Coodee jiinaari to am ɗum um seɗiri hiite ngam ndiskon, e kolte daneeje ngam cuddon ɓalli mooɗon to’ cemton, e nebbam ngam moytanon gite keɓon ngi’on. 19E mi haɓana ɓe nginmi, mi hollitaɓe. Ngam non njawnee tuubee.3.19: Wag 3.12; Ibr 12.6.20Rammi darii e dammugal e mi silminoo. Fuu nanɗo hononde am, maɓɓiti dammugal, mi nattay mi nyamda nyamndu e maako kanko maa e am. 21Fuu keɓuɗo jaalorgal o laamodoto e am nder laamu am, non no keɓirmi jaalorgal e mi laamodoo e Nyaako am nder laamu maako.
22“Fuu gooduɗo noppi nanki nana ko Ruuhu Allah wi’ata kawte tokkuɓe Yeesu!”
4Mawninki Allah E Dow
1Gaɗa non mi raarii, sey ngiimi wongal dammugal e maɓɓitii e ton dow.
Sey nanmi hononde nde nanunoomi arande nandunde e duudol luwal nde wi’i, “Ƴentoy ɗo’o, mi hollumaa ko waɗata gaɗa ɗu’um.” 2Ɗon e ɗon Ruuhu Allah jippoyii dow am, sey ngiimi jooɗorgal laamu e dow, goɗɗo e jooɗii dow maagal. 3Jooɗiiɗo on e ɗelkitoo bo ɗelkitaaki kaaƴe jasfa e kaneeliyan. Nden timbotimbola4.3: Waato njaroowa ndiyam koo callal. ɗelkitotoonga bo hayre emeral e filii jooɗorgal ngal.4.2,3: Ijik 1.26‑28; 10.1.4Haade maagal e woodi goɗɗe jooɗorle kanje 24 e ɗe piliingal. Nden woɓɓe mawɓe kamɓe 24 e njooɗii dow maaje. E ɓe bornii kolte daneeje e ɓe taari giifi jiinaari to ko’e maɓɓe e ɓe njooɗii dow jooɗorle ɗen. 5Maƴƴe ngaɗi ka wurtoyaaki to jooɗorgal ngal, e hoolo e palmaali, nden yeeso maagal fitilaaji joweeɗiɗi e nyaama, kanji ngoni Ruuhuuji Allah joweeɗiɗi.4.5: Wur 19.16; WY 8.5; 11.19; 16.18; Ijik 1.13; WY 1.4; Jak 4.2.6Ɗonmaa yeeso maagal e woodi goɗɗum nanduɗum e mbeela ɗelkitotoonga bo daaroggal.
Ɗonmaa e woodi goɗɗum tagaaɗum kanjum nayum gooduɗum gite koo toye gaɗa e yeeso e ɗum filii jooɗorgal ngal koo nduye wuttudu.4.6: Ijik 1.22.7Tagaaɗum arandejum e nandi e sembindu, ɗiɗaɓum ɗum e nandi e ngaari, tataɓum e woodi yeeso bo ngo neɗɗo, nayaɓum e nandi e ciila piiroowa.4.6,7: Ijik 1.5‑10; 10.14.8Ɗum ɗon tagaaɗum nayum gooduɗum yonki, koo ɗume e woodi biyeeli joweego’o. E ɗum woodi gite to ɓandu koo toye. Jemma e nyalawma ɗum alataa yimuki e ɗum wi’a,
“O ceniiɗo, o ceniiɗo, o ceniiɗo, Allah Joomiraawo Joomu Bawɗe,
kanko woni ndenno, kanko woni jooni, kanko woni yeeso ɗo’o!”4.8: Ijik 1.18; 10.12; Ica 6.2,3.
9Fuu carel ngel ɗum ɗon tagaaɗum gooduɗum yonki yimi gimol mantuki, e mawninki, e yettuki on ɗon jooɗiiɗo dow jooɗorgal ngal gooduɗo yonki haa abadaa abadin, 10sey mawɓe 24 ɓen njana yeeso jooɗiiɗo dow jooɗorgal ngal ɓe mawninamo, kanko gooduɗo yonki haa abadaa abadin. Ɓe ndesa giifi maɓɓe yeeso jooɗorgal ngal e ɓe mbi’a,
11“Yaa Joomiraawo Allah amin,
a hewtii mawnineeki. Mangu e laamu e bawɗe fuu an jeyiɗum,
ngam an tagi koo ɗume.
E yidde maaɗa ɗum tagaa, ɗum jooɗii.”
5Karoori e Deftere Goodunde Haatimiije
1Sey ngiimi jooɗiiɗo dow jooɗorgal ngal e jogii wonde deftere e jungo nyaamo windaande nder e yaasi, e nde maɓɓiraa haatimiije joweeɗiɗi.5.1: Ijik 2.9,10; Ica 29.11.2Nden mi yi’i goɗɗo malaa’ikaajo gooduɗo laamu e mo wi’a e sembe, “Moye hewti takkita haatimiije deftere nde’e maɓɓitande?” 3Ammaa ɗum heɓaayi goɗɗo e ton dow koo nder duuniyaaru koo nder mayɓe potuɗo maɓɓutuki deftere nden koo raara nder mayre. 4Sey puɗɗumi bojji nawɗi ngam ɗum heɓaayi kewtuɗo maɓɓitande raara nder mayre. 5Sey go’oto nder mawɓe ɓen wi’iyam, “Alu bojji. Raɗɗum sembindu ndu lenyol Yahuuda, suudu Dawda, heɓii jaalorgal, o takkitay haatimiije joweeɗiɗi nden o maɓɓita deftere nden.”5.5: Fuɗ 49.9; Ica 11.1,10.
6Sey ngiimi wondi Karoori e darii haade jooɗorgal ngal. Tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ɗum e mawɓe ɓen e piliindi. Karoori ndin bo ndi hirsaanoma. E ndi woodi luwe joweeɗiɗi e gite joweeɗiɗi, kanje ngoni Ruuhuuji Allah joweeɗiɗi lilaaɗi nder duuniyaaru fuu.5.6: Ica 53.7; Jak 4.10.7Sey Karoori ndin yahi jaɓi deftere nden e jungo nyaamo jooɗiiɗo dow jooɗorgal ngal. 8Nde ndi jaɓinde, tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ɗum e mawɓe 24 ɓen njani yeeso mayri mawninindi. Koo moye e jogii garaayaaru e tummude jiinaari e nde heewi urde welnde, kayre woni do’aaje yimɓe Allah.5.8: Jab 141.2.9Ɓe ngimi gimol kesol e ɓe mbi’a,
“A hewtii njaɓaa deftere nden
takkitaa haatimiije mayre,
ngam ndenno a waraama, nden barka ƴiiƴam maaɗa a rimɗinanii Allah
yimɓe daga koo ngole lenyol, e koo ngale ɗemngal, e daga koo ɓeye yimɓe, e daga koo ndiye leydi.5.9: Jab 33.3; 98.1; Ica 42.10.
10A wartiriiɓe yimɓe maaɗa ardiiɓe diina ngam ɓe kuwana Allah meeɗen,
ɓe laamoto e duuniyaaru.”5.10: Wur 19.6; WY 1.6.
11Gaɗa ɗon mi raarii, sey nanmi hononde malaa’ika’en ɗuɗɓe, ɗuuɗuki maɓɓe walaa keerol. E ɓe pilii jooɗorgal ngal e tagaaɗum gooduɗum yonki ɗum ɗon e mawɓe ɓen,5.11: Daan 7.10.12e ɓe ngima sembee e ɓe mbi’a,
“Karoori baraandi ndin
ndi hewtii ndi heɓa bawɗe, e risku, e faamu, e sembe,
e mangu, e mawnineeki, e manteeki!”
13Sey nanmi koo ɗume ko tagaa e dow, e nder duuniyaaru, e ley leydi, e nder ndiyam, e ko woni nder maajum fuu, e ɗum yima e ɗum wi’a,
“Mantuki, e mangu, e mawnineeki, e laamu
ɗum tabbita to Jooɗiiɗo dow jooɗorgal laamu on, e Karoori ndin
haa abadaa abadin!”
14Sey tagaaɗum gooduɗum yonki ɗum ɗon nayum mbi’i, “Aamin!” Sey mawɓe ɓen ndiccii mawnini Joomiraawo.
6Haatimiije Joweeɗiɗi
1Nden mi yi’i Karoori ndin takkitii go’o nder haatimiije joweeɗiɗi ɗen. Sey nanmi go’o nder tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ɗum ɗon noddii sembee bo hoolo falmaango6.1: Waato riggaango. wi’i, “Woroy!” 2Nde ndarmi sey ngiimi wongu puccu ndanewu. Gonɗo dow maggu e jogii bakahi, ɗum hokkimo giifol. O keɓuɗo jaalorgal o wurtii ngam o ɓeyda heɓuki jaalorgal.6.2: Jak 1.8; 6.3,6.
3Nde Karoori ndin takkiti haatimiire ɗiɗawre, sey nanmi tagaaɗum gooduɗum yonki ɗiɗaɓum wi’ii, “Woroy!” 4Sey wongu puccu woɗewu coloy wurtoyii ɗum wi’i gonɗo dow maggu itta jam daga nder duuniyaaru, ngam yimɓe mbarmbartira. O hokkaa kaafahi mawki.6.4: Jak 1.8; 6.2.
5Nde Karoori ndin takkiti haatimiire tatawre sey nanmi tagaaɗum tataɓum gooduɗum yonki wi’ii, “Woroy!” Nde ndarmi sey ngiimi puccu ɓalewu. Gonɗo dow maggu e jogii poondirɗum e jungo.6.5: Jak 6.2,6.6Sey nanmi goɗɗum bo hononde e wurtoyoo hakkunde tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ɗum ɗon e nde wi’a, “Ɗum yoɓay ceede kuugal nyalnde go’o ngam poondirgel alkamaari go’o. Ɗum yoɓay ceede kuugal nyalnde go’o ngam poondirkoy tatoy koy gawri. Ammaa taa’ wonnu nebbam jaytun koo ndiyam inabooje.”
7Nde Karoori ndin takkiti haatimiire nayawre mi nanii go’otum nder tagaaɗum nayum ɗum wi’ii, “Woroy!” 8Nden mi yi’ii wongu puccu haako haakowu. Inde gonɗo dow maggu Mayde, Laahira e tokkirimo gaɗa. Ɗum hokkiɓe laamu ɓe mbara neɗɗo go’oto nder koo ɓeye yimɓe nayo nder duuniyaaru ngam ɓe mbardaɓe e kaafaaje6.8: Ɓe ngaɗay yimɓe mbarmbartira nder konu., e weelo kallungo, e nyawuuji, e diiwe ladde.6.8: Ijik 14.21.
9Nde Karoori ndin takkiti haatimiire njowaɓre nden, mi yi’ii yonkiiji ɓe ɗum wari ngam ɓe nga’ajinii Wolde Allah e goonga. E ɓe ley to ɗum wulata urde. 10Sey ɓe ƴefti hononde sembee ɓe mbi’i, “Yaa Joomiraawo Joomu koo ɗume, ceniiɗo, gooduɗo goonga, naa ndeye ngaɗantaa duuniyaaru kiita ngaatanoɗaamin ngam warki ki ɓe mbarimin?” 11Sey ɗum hokki koo moye maɓɓe limcere raneere, ɗum wi’iɓe ɓe ciwtoo seɗɗa, naa ɗum hebbitii waruki horiiɓe nder higooɓe kuugal maɓɓe tokkuɓe Yeesu, ɓe ɗum warata non no ɗum wardiɓe.
12Nde Karoori ndin takkiti haatimiire joweego’oore, sey ɗum waɗi dimbol leydi mangol. Naange ɓalwi kirim bo ƴulɓe. Lewru wooji coloy bo ƴiiƴam.6.12: WY 11.13; 16.18; Ica 13.10; Yow 2.10,31; 3.15; Maat 24.29; Mar 13.24,25; Luk 21.25.13Koode boo njani njaninoyi no ɓikkoy ibbe njaniroyta to hendu dimbii lekki kin. 14Sey dow taggii no ɗum taggirta daago, ɗum sottini koo ndeye hocceere e leydi ngondi caka ndiyam daga to ɗum woni.6.13,14: Ica 34.4.6.14: WY 16.20.15Sey laamiiɓe duuniyaaru, e ardiiɓe, e mawɓe sooji’en, e gooduɓe risku, e gooduɓe laamu, e maccuɓe, e naa’ maccuɓe ɓe cuuɗii nder luurooji6.15: Waato loogooji kaaƴe. e ley kaaƴe nder kocceeje.6.15: Ica 2.19,21.16Ɓe mbi’i kocceeje ɗen e kaaƴe ɗen, “Njanoyee dow amin, cuuɗonmin to’ gonɗo dow jooɗorgal laamu yi’amin, nden to’ Karoori ndin halkamin.6.16: Yuuc 10.8; Luk 23.30.17Ngam nyalnde monnere maɓɓe kallunde warii. Moye waawata daraaki?”6.17: Yow 2.11; Mal 3.2.
7Yimɓe Israa’iila 144,000
1Gaɗa non mi yi’ii malaa’ika’en nayo e ndarii e guttulli nayi ɗi duuniyaaru. E ɓe curi henduuji nayi ɗi duuniyaaru ngam to’ hendu wisa dow leydi koo dow maayo koo dow koo kiye lekki.7.1: Irm 49.36; Daan 7.2; Jak 6.5.2Sey ngiimi goɗɗo malaa’ikaajo e ƴenta dow daga fuuna e mo jogii haatimiire Allah gooduɗo yonki. O metani malaa’ika’en nayo ɓen ɗon ɓe Allah hokki laamu lallinki leydi e maayo. O metaniɓe e hononde cembinde, 3o wi’i, “To’ on lallin leydi koo maayo koo leɗɗe naa min ngaɗanii maccuɓe Allah meeɗen alaama to tiiɗe maɓɓe taw.”7.3: Ijik 9.4,6.4Sey nanmi ɗuɗki ɓe ɗum waɗani alaama ɓen kewtii yimɓe 144,000. Ɓe fuu maɓɓe daga nder lenyi Israa’iila sappo e ɗiɗi ɓe ngoni, 5yimɓe 12,000 daga lenyol Yahuuda, yimɓe 12,000 daga lenyol Rubaynu, yimɓe 12,000 daga lenyol Gat, 6yimɓe 12,000 daga lenyol Aaciru, yimɓe 12,000 daga lenyol Naftaali, yimɓe 12,000 daga lenyol Manaase, 7yimɓe 12,000 daga lenyol Saaminu, yimɓe 12,000 daga lenyol Leewi, yimɓe 12,000 daga lenyol Isaaka, 8yimɓe 12,000 daga lenyol Jabaluuna, yimɓe 12,000 daga lenyol Isufu, yimɓe 12,000 daga lenyol Biliyaaminu.
Yimɓe Ɗuɗɓe Daga Koo Ngole Lenyol
9Gaɗa ɗum ɗon mi raarii sey ngiimi yimɓe ɗuɗɓe ɓe ƴaɓɓake limngal. Ɓe ngaroyii daga koo ndiye leydi, e koo ngole lenyol, e koo ɓeye yimɓe, e koo ngale ɗemngal, e ɓe ndarii yeeso jooɗorgal laamu ngal e Karoori ndin e ɓe ɓornii kolte daneeje tar. E ɓe njogii licoy haako dabiinooje e juuɗe maɓɓe. 10E ɓe ƴefta hononde sembee e ɓe mbi’a, “Kisndam waroyii daga to Allah meeɗen jooɗiiɗo dow jooɗorgal laamu e Karoori ndin!” 11Malaa’ika’en fuu e ndarii pilii jooɗorgal laamu ngal e mawɓe ɓen ɗon e tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ɗum ɗon. Ɓe fuu ɓe njani ɓe mawnini Allah. 12E ɓe mbi’a, “Aamin! Mantuki, e teddungal, e faamu, e yettoore, e mangu, e bawɗe, e sembe tabbita to Allah meeɗen haa abadaa abadin! Aamin.” 13Sey go’oto nder mawɓe ɓen ɗon ƴamiyam wi’i, “Ɗum ɓeye ɓe’e yimɓe ɓorniiɓe kolte daneeje? Nden daga toye ɓe ƴiwoyi?” 14Sey mbiimoomi, “Mi andaa, mawɗo. An a andi.” Sey o wi’iyam, “Ɓe’e yimɓe kamɓe ƴiwoyi daga nder torra kalluka. Ɓe laɓɓiniri kolte maɓɓe e ƴiiƴam Karoori ndin ɗe ndanni tar.7.14: Daan 12.1; Maat 24.21; Mar 13.19.15Kanjum waɗi e ɓe ndarii yeeso jooɗorgal laamu Allah. E ɓe kuwanamo jemma e nyalawma nder wuro maako. Jooɗiiɗo dow jooɗorgal laamu ngal o suranayɓe. 16Ɓe ɓeydataa ɓe nana weelo, ɓe ɓeydataa ɓe nana ɗonka. Naange fuɗɗitataa piyaɓe koo goɗɗum gulɗum sam.7.16: Ica 49.10.17Ngam Karoori ngondi caka jooɗorgal laamu ngal ndi wartay gaynaako maɓɓe. Nden ndi yaarayɓe to ndiyam yonki ɓuliroyta. Allah boo moytanayɓe fuu gonɗi maɓɓe.”7.17: Jab 23.1; Ijik 34.23; Jab 23.2; Ica 49.10; Ica 25.8.
8Haatimiire Joweeɗiɗawre
1Nde Karoori ndin takkiti haatimiire joweeɗiɗawre, sey koo ɗume de’’iti ton dow haade mintiiji 30. 2Nden mi yi’ii malaa’ika’en njoweeɗiɗo dariiɓe yeeso Allah ɗum hokkiɓe luwe joweeɗiɗi.
3Sey goɗɗo malaa’ikaajo wari darii yeeso to ɗum wulata urde welnde e mo jogii tummude jiinaari nde ɗum wulata urde nder mayre. Ɗum hokkimo urde ɗunde ngam o hawtande e do’aare yimɓe Allah o hokkande Allah to ɗum wulata urde welnde ɗum jiinaari gonɗum yeeso jooɗorgal laamu ngal.8.3: Amos 9.1; Wur 30.1,3.4Sey curka urde nden ummii daga nder tummude nde o jogii nden hawti e do’aaje yimɓe Allah ɓen ka yahi yeeso Allah. 5Sey malaa’ikaajo on hocci tummude nden hebbininde hiite daga to ɗum wulata urde welnde, o sankitinge dow duuniyaaru. Sey ɗum nangi waɗuki palmaali, e hoolo, e maƴƴe, e dimbol leydi.8.5: KLee 16.12; Ijik 10.2; Wur 19.16; WY 11.19; 16.18.
Luwe Nayi
6Nden malaa’ika’en ɓen ɗon njoweeɗiɗo jogiiɓe luwe joweeɗiɗi ɓe ciryii duudukiɗe.
7Malaa’ikaajo arandeejo duudi luwal muuɗum sey raa malemalleeje kalluɗe e hiite e ɗum jillindirii e ƴiiƴam ɗum meccoyaa dow duuniyaaru. Hiite ngen boo nyaami sendere go’o nder cende tati ɗe duuniyaaru, nge nyaami sendere go’o nder cende tati ɗe leɗɗe e fuɗe fuɗeeji.8.7: Wur 9.23‑25; Ijik 38.22.
8Nde malaa’ikaajo ɗiɗaɓo duudi luwal muuɗum, sey ɗum hubii goɗɗum nder maayo nanduɗum e hocceere mawnde e ɗum nyaama hiite. Daga ɗon sendere go’o nder cende tati ɗe maayo ngon warti ƴiiƴam. 9Nden sendere go’o nder cende tati ɗe marle maayo ngon mbaati, nden sendere go’o nder cende tati ɗe komiije gonɗe ɗon kalki.
10Nde malaa’ikaajo tataɓo duudi luwal muuɗum, sey wonde hoodere yanoyi daga dow e nde nyaama hiite bo yawre nde ɗum yardata nyaaki. Nde yani dow sendere go’o nder cende tati ɗe canɗi e to ndiyam ɓuliroyta.8.10: Ica 14.12.11Inde hoodere nden “Kaɗɗum.” Sey sendere go’o nder cende tati ɗe ndiyam warti kaɗɗam. Yimɓe ɗuɗɓe nde njari ndiyam ɗam ɓe maayi ngam ɗam wartii kaɗɗam.8.11: Irm 9.15.
12Nde malaa’ikaajo nayaɓo duudi luwal muuɗum, sey ɗum piyi sendere go’o nder cende tati ɗe naange e lewru e koode, haa sendere go’o nder cende tati ɗe jayngol naange e lewru e koode nyiɓɓi. Sendere go’o nder cende tati nde nyalawma warti nyiwre; non maa jemma.8.12: Ica 13.10; Ijik 32.7; Yow 2.10,31; 3.15.
13Nden nde ndaarumi, sey nanmi wonga ciila e nga fiira e dow e nga wi’a e sembe, “On mbonii! On mbonii! On mbonii onon jooɗiiɓe nder duuniyaaru, to ɗum duudii luwe koriiɗe ɗe malaa’ika’en ɓen ɗon tato ciryii duuduki!”
9Luwal Njowaɓal
1Nde malaa’ikaajo njowaɓo duudi luwal muuɗum, sey ngiimi hoodere yanoyii nder duuniyaaru daga dow. Sey ɗum hokkinde maɓɓitirgel dammugal ngayka kalluka lugguka. 2Nde hoodere nden maɓɓiti ngayka kan, sey wokka curka ɓaleha wurtoyii bo curka ladde nyaamoore hiite, ka ɓalwini naange e njayri dow.9.2: Fuɗ 19.28. 3Sey mbaabeho9.3: Waato baɓatti. mburtoyii daga nder curka kan ko njipponoyii duuniyaaru. Ɗum hokkiko sembe ŋatuki bo jahe.9.3: Wur 10.12‑15. 4Sey ɗum wi’iko to’ ko meema geene, koo leɗɗe, koo goɗɗum fuɗe‑fuɗe, sey ni yimɓe ɓe ngalaa alaama Allah e tiiɗe maɓɓe tan.9.4: Ijik 9.4.5Ɗum aliko ko torra yimɓe ɓen torra kalluka haa lebbi jowi, ammaa to’ ko mbaraɓe. Nawɗum ŋatuki maako bo nawɗum ŋatuki jahe. 6Nder balɗe ɗen yimɓe ɗaɓɓitay mayde, ammaa ɓe keɓataande; ɓe kaaɓay ɓe maaya, ammaa mayde nden doggayɓe.9.6: Ayu 3.21; Irm 8.3.
7Mbaabeho kon e nandi e pucci ciryiiɗi ngam konu, e ko ngoodi goɗɗum to ko’e bo giifi jiinaari, geece maako boo e nandi e ɗe yimɓe.9.7: Yow 2.4.8Gaasa maako e nandi e gaasa ko’e rewɓe, nden nyiiƴe maako e nandi e ɗe sembindu.9.8: Yow 1.6.9Gabaaje maako e cuddorii e goɗɗum nanduɗum e toggohoy njamndi, sonnyo biyeeli maako boo e nandi e sonnyo pucci kaɓɓanaaɗi keeke konu e ɗi ndogga e ɗi ummanii konu.9.9: Yow 2.5.10E ko ngoodi bicce piɗooje bo ɗe jahe. Bicce ɗen boo e ngoodi sembe nawnuki yimɓe haa lebbi jowi. 11Nden e ko ngoodi laamiiɗo laamotooɗoko, kanko woni malaa’ikaajo ngayka kalluka lugguka kan. Inde maako nder Ibraaniyankoore woni “Abaddon,” nder Helenankoore boo “Afooliyon,” waato Kalkoowo.
12Bone kalluɗum arandejum ƴaɓɓake. Horii bone kalluɗum ɗiɗum garayɗum.
Luwal Joweego’owal
13Nden malaa’ikaajo joweego’oojo duudi luwal muuɗum, sey nanmi hononde e wurtoyoo daga nder noppi nayi ɗi to ɗum wulata urde ɗum jiinaari gonɗum yeeso Allah.9.13: Wur 30.1‑3.14Hononde nden wi’i malaa’ikaajo on, “Yoofu malaa’ika’en nayo ɓen ɗon kaɓɓaaɓe to iloowo mango bi’eteengo Yuferitis!” 15Sey ɗum yoofi malaa’ika’en ɓen ɗon nayo ɓe ɗum siryanii carel nge’el, e nyalnde nde’e nde lewru ndu’u e ndungu ngu’u ngam ɓe mbara sendere go’o nder cende tati ɗe yimɓe duuniyaaru. 16Ɗum wi’iyam ɗuuɗuki sooji’en wonɓe dow pucci waɗii 200,000,000. 17Nder wahayu ɗum mi yi’i pucci e wonɓe dow majji, e ɓe cuddi gabaaje maɓɓe e toggohoy njamndi e koy mbooji coloy bo hiite, e cuuɗijum, e nareerijum. Kadimaa koo nguye puccu e woodi hoore bo nde sembindu, nden hiite e curka e kaaƴe nyaamooje hiite e wurtoyoo daga konduɗe majji. 18Sendere go’o nder cende tati ɗe duuniyaaru mbardaa e bone kalluɗum tatum ɗum ɗon, waato hiite, e curka, e kaaƴe nyaamooje hiite burtoytooɗum daga konduɗe maaji. 19Sembe maaji nder konduɗe maaji e bicce maaji ngoni. Bicce ɗen e ngoodi ko’e bo ɗe boole, e maaje ɗi nawnirta yimɓe.
20Yimɓe koriiɓe ɓe bone ɗum ɗon mbaraayi, ɓe tuubaayi ɓe cendiri e ko ɓe ngaɗi e juuɗe maɓɓe. Ɓe alaayi mawninki ginni, e allaaji fewre gaɗiraaɗi jiinaari, koo ajurfaari, koo njamndi mboɗeeri, koo hayre, koo lekki. Ɗi fuu ɗi ngi’ataa, ɗi nanataa, ɗi njahataa.9.20: Jab 115.4‑7; 135.15‑17; Daan 5.23.21Nden ɓe alaayi waruki yimɓe, e huutirki bawɗe ginni, e njeenu, e wujje‑wujje maɓɓe.
10Malaa’ikaajo e Ɗerewol
1Nden mi fuɗɗitii mi yi’i goɗɗo malaa’ikaajo gooduɗo laamu, e mo jippoyoo daga dow, e mo suddorii duule. E mo woodi timbotimbola10.1: Waato njaroowa ndiyam koo callal. dow hoore maako, yeeso maako bo naange, koyɗe maako bo lekko nyaamooho hiite. 2E mo jogii wongol ɗerewol pamarol e jungo maako e ngol maɓɓitii. O waɗi koyngal maako ngal nyaamo dow maayo, koyngal maako ngal nano boo dow leydi. 3Sey o meti e hononde cembinde bo bojji sembindu. Nde o meti, sey palmaali joweeɗiɗi nootii e hoolo cembingo. 4Nde palmaali joweeɗiɗi ɗin kooli, sey ciryiimi mi winday. Ammaa sey nanmi wonde hononde daga dow wi’ii, “Taa’ wi’u goɗɗo ko palmaali joweeɗiɗi ɗin ɗon mbi’i nden taa’ winduɗum!”
5Nden malaa’ikaajo mo ngiimi e darii dow leydi e dow maayo ƴefti jungo muuɗum nyaamo dow. 6O hunorii inde Allah gooduɗo yonki haa abadaa abadin, taguɗo dow e ley e maayo e ko woni nder maajum. O wi’i, “Wonnuki carel horaaki kadin! 7Ammaa carel ko malaa’ikaajo joweeɗiɗaɓo duudata luwal muuɗum, Allah hebbinay sirru10.7: Waato kuuɗe Allah cuuɗiiɗe. muuɗum, non no o wi’unoo maccuɓe maako annabo’en.”10.5‑7: Wur 20.11; TA 32.40; Daan 12.7; Amos 3.7.
8Nden hononde nde nanunoomi daga dow, nde fuɗɗitii nde metaniiyam nde wi’i, “Yahu njaɓaa ɗerewol ngol ɗon maɓɓitiingol e jungo malaa’ikaajo on ɗon dariiɗo dow maayo e dow leydi.”
9Sey njahumi to malaa’ikaajo on mbiimoomi o hokkayam ɗerewol ngol. Sey o wi’iyam, “Jaɓungol nyaamaa. Ngol wartay kaɗɗum nder reedu maaɗa, ammaa to honduko maaɗa ngol welay bo njumri.”
10Sey njaɓumi ɗerewol ngol e jungo malaa’ikaajo on nyaamumingol. Sey ngol warti belngol e honduko am bo njumri, ammaa gaɗa mi moɗiingol ngol warti kaɗɗum nder reedu am.10.8‑10: Ijik 2.8—3.3.11Sey ɗum fuɗɗiti ɗum wi’iyam, “Doole puɗɗitaa mbi’a ko heɓata yimɓe e leyɗe feere‑feere, e lenyi, e ɗemɗe, e laamiiɓe ɗuɗɓe.”
11Ceydu’en Allah Ɗiɗo
1Nden ɗum hokkiyam goɗɗum poondirɗum nanduɗum e sawru, ɗum wi’iyam, “Umma njahaa poondaa wuro ceniingo e to ɗum hokkata Allah caahu, nden limaa mawninooɓe Allah nder maggo.11.1: Ijik 40.3; Jak 2.1,2.2Ammaa taa’ foondu njayri yaasi wuro ngon, alundi, ngam ɗum hokkiindi leƴƴi duuniyaaru, ɓe laamoo Gariiri Ceniindi e sembe haa lebbi 42.11.2: Luk 21.24.3Nden mi hokkay ceydu’en am ɗiɗo laamu ɓe nga’ajina wolde am haa balɗe 1,260, e ɓe ɓornii kolte kollayɗe wannaare.”
4Ɓen ɗon ceydu’en ɗiɗo kamɓe ngoni leɗɗe jaytun ɗiɗi e fitilaaji ɗiɗi dariiɗi yeeso Joomu duuniyaaru fuu.11.4: Jak 4.3,11‑14.5Fuu giɗɗo hallanaɓe, sey hiite wurtoyoo daga nder konduɗe maɓɓe halkamo. Non ɗum warirta koo moye giɗɗo hallankiɓe. 6E ɓe ngoodi laamu haɗuki ndiyam toɓa nder balɗe ɗe ɓe nga’ajinta Wolde Joomiraawo. Nden e ɓe ngoodi laamu ɓe ngartira ndiyam ƴiiƴam. Ɗonmaa e ɓe ngoodi laamu jippinanki duuniyaaru koo iri ɗume bone kalluɗum ɗum ɓe ngiɗi.11.6: 1Laam 17.1; Wur 7.17‑19; 1Sam 4.8.
7Gaɗa ɓe keenyii wa’ajinki maɓɓe sey wondi mardi kallundi burtoytoondi nder ngayka lugguka kan honaɓe. Ndi heɓa jaalorgal dow maɓɓe ndi waraɓe.11.7: Daan 7.7; WY 13.5‑7; 17.8; Daan 7.21.8Ɗum alay ɓalli maɓɓe caka luumo gariiri mawndi.11.8: Waato Urucaliima. E ɗum noddira gariiri ndin “Sodom” koo “Masar” ngam ngikku jooɗiiɓe nder mayri. Nder mayri ɗum piyani Joomiraawo maɓɓe kuusaaje dow gaafaangal.11.8: Ica 1.9,10.9Yimɓe daga koo ndiye leydi, e lenyi, e ɗemɗe ɓe ndaaray ɓalli ɗin haa balɗe tati e sendere ɓe kaɗa ɗum uwoyaɗi. 10Yimɓe duuniyaaru fuu nanay belɗum ɓe ngaɗa humto ɓe kokkindira dokke ngam annabo’en ɗiɗo ɓen mbaraama. Ɓe ngaɗay non ngam annabo’en ɓen pooɗaniino duuniyaaru fuu torra kalluka.
11Ammaa gaɗa balɗe tati e sendere, sey foofaango yonki waroyi daga to Allah nattiɓe. Ɓe ummii ɓe ndarii, kulol mangol nangi koo moye giiɗoɓe.11.11: Ijik 37.10.12Sey annabo’en ɗiɗo ɓen nani wonde hononde cembinde daga dow e wi’aɓe, “Ƴentoyee ɗo’o!” Sey ɓe koccaa yaaki dow nder nduula, wanywanyɓe maɓɓe e ndaara.11.12: 2Laam 2.11.13Ɗon e ɗon ɗum waɗi wongol dimbol leydi kallungol, sey sendere go’o nder cende sappo ɗe gariiri ndin yani, ɗum wari yimɓe 7,000. Kulol mangol nangi yimɓe koriiɓe, ɓe mawnini Allah Mo Dow.11.13: WY 6.12; 16.18.
14Halkere ɗiɗawre ƴaɓɓake. Halkere tatawre e wara naa’ ko neeɓi.
Luwal Joweeɗiɗaɓal
15Sey malaa’ikaajo joweeɗiɗaɓo duudi luwal muuɗum, sey ɗum nani hononɗe cembiɗɗe daga dow e mbi’a, “Laamu duuniyaaru fuu wartii ɗum Joomiraawo meeɗen e Almasiihu maako. O laamoto haa abadaa abadin!”11.15: Wur 15.18; Daan 2.44; 7.14,27.16Sey mawɓe ɓen ɗon 24 jooɗiiɓe dow jooɗorle laamu maɓɓe yeeso Allah ɓe njani yeeso maako ɓe mawninimo. 17E ɓe mbi’a,
“Yaa Allah Joomiraawo Joomu Bawɗe, an woni jooni, an woni ndenno!
Min ngettiima ngam a huutirii bawɗe maaɗa a fuɗɗii laamaaki.
18Yimɓe ɓe andaama ɓernii,
ammaa carel monnere maaɗa warii.
Carel warii ngel ɗum waɗanta mayɓe kiita,
nden ɗum waatana maccuɓe maaɗa annabo’en ko ɓe ngaɗi,
e yimɓe kulooɓe inde maaɗa
mawɗo e pamaro,
nden ɗum halka barooɓe yimɓe.”11.18: Jab 2.5; 110.5; Jab 115.13.
19Sey ɗum maɓɓiti wuro ceniingo ton dow, ɗum yi’i Akwaatiya Alkawal maako nder maggo. Sey ɗum nangi waɗuki maƴƴe e palmaali e riggaaki e dimbol leydi e malemalleho mawko‑mawko.11.19: WY 8.5; 16.18; WY 16.21.
12Debbo e Mbooga Manga
1Sey goɗɗum kulniiɗum kayɗiniiɗum wangi e dow. Goɗɗo debbo e suddorii naange e mo darii dow lewru. E mo taari giifol goodungol koode sappo e ɗiɗi. 2E mo woodi reedu e mo diccii o danyay, e mo woya ngam nawɗum danyngol kalluɗum.
3Ɗonmaa goɗɗum kulniiɗum kayɗiniiɗum wangi e dow: wonga mbooga mboɗewa ngoodunga ko’e joweeɗiɗi e luwe sappo, koo ndeye hoore e woodi giifol.12.3: Daan 7.7.4Sey wicco maaga wuuwi sendere go’o nder cende tati ɗe koode nga rufoyiɗe dow duuniyaaru. Sey nga wari nga darii yeeso on ɗon debbo dicciiɗo danyay ngam nga nyaama ɓingel maako to o danyiingel.12.4: Daan 8.10.5O danyi ɓiɗɗo gorko laamotooɗo duuniyaaru e sawru njamndi. Ammaa ɗum hocci ɓiɗɗo on ɗum yaarimo to Allah to jooɗorgal laamu maako.12.5: Ica 66.7; Jab 2.9.6Debbo on boo doggi natti ladde yaaki wonde wigeere to Allah siryaniimo to ɗum faamantamo haa balɗe 1,260.
7Sey konu ummii ton dow. Miikaa’ilu e malaa’ika’en muuɗum konidi e mbooga ngan e malaa’ika’en magga.12.7: Daan 10.13,21; 12.1; Yahu 9.8Ammaa ɗum heɓi jaalorgal dow mbooga ngan, ɗum riiwinga e malaa’ika’en maaga daga ton dow. 9Ɗum hubinoyinga nder duuniyaaru. Kanga woni mbooga nga daga ndenno bi’eteenga Gullotooɗo koo Ceyɗan, majjinoowo duuniyaaru. Ɗum hubininga nder duuniyaaru fuu e malaa’ika’en maako.12.9: Fuɗ 3.1; Luk 10.18.
10Sey nanmi wonde hononde cembinde daga dow e wi’a, “Jooni kisndam, e laamu, e bawɗe Allah meeɗen, e laamu Almasiihu maako warii. Ngam on ɗon gullotooɗo bandiraaɓe meeɗen yeeso Allah jemma e nyalawma riiwaama daga dow.12.10: Ayu 1.9‑11; Jak 3.1.11Ɓe keɓii jaalorgal dow maako barka ƴiiƴam Karoori ndin nden e barka Wolde Allah ngam ɓe njaɓii ɓe ndulla yonki maɓɓe. 12Ngam non, onon wonɓe nder wuro Allah ton dow, nanee belɗum! Ammaa on mbonii onon wonɓe nder duuniyaaru e ko woni nder maayo! Ngam Ceyɗan jipponoyake’on e ɓerni bo pusay ngam e mo andi carel maako ɓadake re’uki.”
13Nde mbooga ngan anditi riiwaama nder duuniyaaru, sey nga fuɗɗi tokkuki debbo on ɗon danyuɗo ɓiɗɗo gorko. 14Ammaa ɗum hokki debbo on biyeeli ɗiɗi ɗi ciila manga ngam o fiira o yaha wigeere nde ɗum siryaniimo nder ladde. Ton ɗum faamantamo haa duuɓi tati e sendere.12.14: Daan 7.25; 12.7.15Sey mbooga ngan tuuti ndiyam bo caangol gaɗa debbo on, ngam ndiyam ɗam dillida e maako. 16Ammaa leydi wallimo ndi omti honduko ndi yardi ndiyam ɗam. 17Sey mbooga ngan monnani debbo on, nga ummoyii nga hona lenyol maako, waato koo moye tokkoowo ko Allah wi’i jaɓuɗo goonga ka Yeesu waddi. 18Sey mbooga ngan darii dow njaareendi ngondi daande maayo.
13Marle Ɗiɗi
1Sey ngiimi wondi mardi e wurtoyoo daga nder maayo e ndi woodi luwe sappo e ko’e joweeɗiɗi. Koo ngale luwal e woodi giifol nden koo ndeye hoore e woodi inde kollaynde Allah yawaare.13.1: Daan 7.3; WY 17.3,7‑12.2Mardi ndi ngiimi ndin e ndi nandi e cembindu e ndi woodi koyɗe mawɗe gooduɗe gaasa e peɗeeli juutuɗi bo ɗi wonga ndiwriwa ladde bi’eteenga beyar. Honduko mayri e nandi e ko sembindu. Mbooga ngan boo hokkindi bawɗe muuɗum, e jooɗorgal laamu muuɗum, e laamu mawɗum.13.2: Daan 7.4‑6.3Nden hoore wo’oyre daga nder ko’e mardi ndin e woodi wonde nawnoode baawaynde warkindi. Ammaa nawnoode nden yaadake hoyii. Ngam non koo moye nder duuniyaaru hayɗini tokki mardi ndin. 4Ɓe mawnini mbooga ngan, ngam nga hokkiindi laamu. Ɗonmaa ɓe mawnini mardi ndin, e ɓe mbi’a, “Moye hewti bo mardi ndi’i? Moye waawata haɓda e mayri?”
5Ɗum ali mardi ndin mawnina hoore muuɗum e huɗa Joomiraawo, ɗum alindi ndi laamoo lebbi 42. 6Ndi fuɗɗi huɗuki Allah e inde maako e to o jooɗotoo, e fuu jooɗiiɓe ton dow.13.5,6: Daan 7.8,25; 11.36.7Ɗum alindi ndi hona yimɓe Allah ndi heɓa jaalorgal dow maɓɓe. Ndi hokkaa laamu dow koo ngole lenyol, e koo ɓeye yimɓe, e koo ngale ɗemngal, e koo ndiye leydi.13.7: Daan 7.21.8Fuu yimɓe jooɗiiɓe e duuniyaaru ɓe mawninayndi, sey ni ɓe ɗum windi inɗe maɓɓe ko duuniyaaru tagee nder deftere yonki nde Karoori baraandi.13.8: Jab 69.28.
9“Fuu gooduɗo noppi nanooji nana! 10Koo moye ɗum windi naa yahii maccungaaku, too, naa yahii: nden koo moye ɗum windi e kaafahi o wardetee, too, e kaafahi kin o wardetee. Ngam maajum sey yimɓe Allah kooloomo ngaɗa munyal.”13.10: Irm 15.2; 43.11.
11Nden mi yi’ii wondi mardi e wurtoyoo daga nder leydi. E ndi woodi luwe ɗiɗi bo ɗe karoori, e ndi meta bo mbooga. 12E ndi huutira laamu mardi arandeeri ndin fuu yeeso arandeeri ndin. Ndi waɗii duuniyaaru e koo moye gonɗo nder mayru mawnina mardi arandeeri ndin, ndin ɗon ndi nawnoode mayri hoyi. 13Mardi ɗiɗawri ndin waɗi fii kayɗiniiɗum ɗuɗɗum, haa maa ndi waɗi hiite rufoyi nder duuniyaaru daga dow. Ndi waɗi non yeeso gite koo moye. 14Ndi majjini yimɓe wonɓe duuniyaaru e kayɗiniiɗum ɗum um alindi ndi waɗa e yeeso mardi arandeeri nawniraandi kaafahi ammaa e ndi woodi yonki. Nden ndi wi’iɓe ɓe ngaɗa ngunkiwa nandunga e mardi arandeeri ndin ngam hokkukindi mangu. 15Ɗum ali mardi ɗiɗawri ndin fuufana ko ɓe ngaɗi ɗum foofaango yonki ngam ɗum meta ɗum waɗa fuu ganyuɗo mawninkiɗum waree. 16Ɗonmaa mardi ɗiɗawri ndin waɗi koo moye waɗanee alaama mayri e jungo nyaamo koo e tiinde, mawɗo e pamaro, gooduɗo risku e mo walanaa, maccuɗo e naa’ maccuɗo. 17Ndi waɗu non ngam to’ goɗɗo sooda koo soora to walaa alaama mayri, waato inde mayri koo lamba inde mayri.
18Ɗo’o e haani kuutiron faamu. Fuu gooduɗo andal o wurtina ma’ana lamba mardi ndin ɗon, ngam lamba ɗum ɗum inde neɗɗo. Lamba ɗum woni 666.
14Gimol Keɓuɓe Kisndam
1Nden mi raarii sey ngiimi Karoori ndin e darii dow Hocceere Sihiyoona. E mo wondi e yimɓe 144,000 ɓe ɗum windani inde maako e nde Nyaako maako to tiiɗe maɓɓe.14.1: Ijik 9.4; WY 7.3.2Sey nanmi wonde hononde daga dow cembinde bo hoolo ndiyamji doggooji, bo hoolo riggaango cembingo. E nde nandi e iido fiiki garaayaaji. 3E ɓe ngima wongol gimol kesol yeeso jooɗorgal laamu ngal e tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ɗum ɗon e yeeso mawɓe ɓen ɗon. Walaa baawayɗo ekkitaaki gimol ngol, sey ɓen ɗon yimɓe 144,000 tan ɓe ɗum rimɗini daga duuniyaaru. 4Kamɓe ngoni gaɗuɓe jonde lamnde ngam ɓe meeɗaayi walduki e rewɓe, e ɓe tokka Karoori ndin fuu to ndi fa’i. Kamɓe ngoni rimɗinaaɓe nder yimɓe horiiɓe, kamɓe ngoni ɓe ɗum arti hokkuki Allah e Karoori ndin. 5Ɗum meeɗaayi nanki fewre daga konduɗe maɓɓe, ngam ɓe meeɗaayi waɗuki goɗɗum ko wooɗaa.14.5: Jaf 3.13.
Lilal Malaa’ika’en Tato
6Nden mi yi’ii goɗɗo malaa’ikaajo e fiira ton dow, e mo yaada e Habaru Belɗum tabitayɗum ngam o wa’ajinana yimɓe duuniyaaru ɓe koo ngole lenyol, e koo ɓeye yimɓe, e koo ngale ɗemngal, e koo ndiye leydi. 7O ƴefti hononde sembee o wi’i, “Kulee Allah mawnineemo! Ngam carel ngel o waɗanta duuniyaaru kiita waɗii. Mawninee taguɗo dow e ley, e maayo e to ndiyam ɓulata.”
8Sey malaa’ikaajo ɗiɗaɓo tokki arandeejo on e wi’a, “Gariiri Baabiila halkaama! Gariiri mawndi ndin ndi halkaama! Ndi yarnii lenyi wongu njaru gaylitayngu hoore, waato njeenu, ndi fooɗoyi monnere Allah.”14.8: Ica 21.9; Irm 51.8; WY 18.2.
9Sey malaa’ikaajo tataɓo tokki ɗiɗo arande’en ɓen e wi’a e sembe, “Fuu mawninɗo ndin ɗon mardi arandeeri e ngunkiwa nandunga e mayri, nden jaɓi alaama mayri e jungo muuɗum koo e tiinde muuɗum, 10o yaray bone kalluɗum ɗum Allah siryii e sembe muuɗum nder tummude monnere muuɗum. Ɗum torriraymo hiite e kibiritu yeeso malaa’ika’en ceniiɓe e Karoori ndin.14.10: Ica 51.17; Fuɗ 19.24; Ijik 38.22.11Curka hiite gulayngeɓe ka waɗay ka ummaaki dow haa abadaa abadin. Ɓen ɗon mawninɓe mardi ndin ɗon e ngunkiwa nandunga e mayri e fuu gaɗanaaɓe alaama inde mayri, ɓe keɓataa ustaneeki bone jemma e nyalawma.”14.11: Ica 34.10.
12Ngam maajum yimɓe Allah tokkooɓe ko o wi’i kooliiɓe Yeesu ngaɗa munyal.
13Sey puɗɗutumi nanmi wonde hononde daga dow e wi’a, “Windu ɗu’um, ‘Ɓe barkiɗinaaɓe maayayɓe daga jooni e tokki Joomiraawo.’ ”
Ruuhu Allah wi’ii, “Goonga, ɓe ciwtoto daga kuugal maɓɓe e torra maɓɓe, ngam ko ɓe ngaɗi tokkayɓe.”
Nyalnde Jaango
14Nden mi raarii sey ngiimi goɗɗe duule daneeje e woodi goɗɗo bo Ɓii Neɗɗo e jooɗii dow maaje, e mo taari giifol jiinaari to hoore maako, e mo jogii lawjeeru nyaaɗundu e jungo maako.14.14: Daan 7.13.15Sey goɗɗo malaa’ikaajo wurtoyii daga nder wuro ceniingo ton dow o metani jooɗiiɗo dow duule on e hononde cembinde o wi’i, “Waɗu lawjeeru maaɗa, puɗɗaa taƴuki ko ɓendi, ngam carel fe’’uki gese duuniyaaru waɗii.”14.15: Yow 3.13.16Sey on ɗon jooɗiiɗo dow duule waɗi lawjeeru muuɗum taƴi ko ɓendi nder duuniyaaru.
17Ɗonmaa goɗɗo malaa’ikaajo wurtoyii daga nder wuro ceniingo nder wuro Allah ton dow. Kanko maa e mo jogii lawjeeru nyaaɗundu.
18Sey goɗɗo malaa’ikaajo paamanoowo hiite wurtoyii daga nder to ɗum wulata urde. O metani malaa’ikaajo jogiiɗo lawjeeru welndu nder hononde cembinde o wi’i, “Waɗu lawjeeru maaɗa taƴaa inabooje duuniyaaru,14.18: Waato yimɓe. ngam ngesa inabooje duuniyaaru ɓendii.” 19Sey malaa’ikaajo on waɗi lawjeeru muuɗum nder duuniyaaru taƴi ɓikkoy inabooje daga layi maaje, o hubiikoy nder ngayka to ɗum yaaɓatakoy. Ɗu’um holli no Allah monniranta kalluɓe. 20Ɗum yaaɓikoy nder ngayka kan gaɗa gariiri. Ƴiiƴam waɗi ka wurtoyaaki e dogga daga nder ngayka kan, to ɗam yaari waɗii mil 29614.20: Koo boo: “1,600 stadia.” nden lugguki maajam waɗii sawru go’o.14.20: Ica 63.3; DB 1.15; WY 19.15.
15Bone Joweeɗiɗi Cakitiiɗum
1Sey ngiimi goɗɗum alaama ton dow mawɗum kayɗiniiɗum. Mi yi’ii malaa’ika’en njoweeɗiɗo jogiiɓe bone joweeɗiɗi kalluɗum cakitiiɗum, ngam kanje ngoni keerol monnere Allah.
2Sey ngiimi goɗɗum bo maayo daarolle hawti e hiite. Nden mi yi’i keɓuɓe jaalorgal dow mardi arandeeri ndin ɗon e ngunkiwa nandunga e mayri e lamba kollayɗum inde mayri. E ɓe ndarii daande maayo daarolle ngon e ɓe njogii garaayaaji ɗi Allah hokkiɓe. 3E ɓe ngima gimol Muusa maccuɗo Allah e gimol Karoori ndin, e ɓe mbi’a,
“Yaa Allah Joomiraawo Joomu Bawɗe,
kuuɗe maaɗa ɗe mawɗe kayɗiniiɗe.
Laamiiɗo leƴƴi fuu,
koo ɗume ko ngaɗataa e woodi aadilaaku e goonga!15.3: Wur 15.1.
4Moye woni hulataama, yaa Joomiraawo?
Moye woni mawnintaa mangu maaɗa?
Ngam an tan woni ceniiɗo.
Yimɓe duuniyaaru fuu mawninte,
ngam koo moye yi’ii kuuɗe maaɗa ɗe aadilaaku.”15.4: Irm 10.7; Jab 86.9.
5Gaɗa non mi yi’ii Wigeere Ɓurnde Senaaki nder wuro Allah ton dow e omtii.15.5: Wur 38.21.6Sey ɓen ɗon malaa’ika’en njoweeɗiɗo jogiiɓe bone kalluɗum mburtoyii daga nder wuro ngon e ɓe ɓornii kolte ɗelmuɗe boɗɗe ɗelkitotooɗe, e ɓe taadii taadorɗe jiinaari to gabaaje maɓɓe. 7Sey go’o nder tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ɗum ɗon hokki malaa’ika’en njoweeɗiɗo ɓen tummuɗe joweeɗiɗi ɗe jiinaari e ɗe keewi monnere Allah gooduɗo yonki haa abadaa abadin. 8Sey curka ƴiwoyi daga to bawɗe Allah e teddungal maako heewi wuro ngon haa walaa bawɗo nattukingo naa bone joweeɗiɗi ɗum ɗon ɗum malaa’ika’en njoweeɗiɗo nde’ii.15.8: Wur 40.34; 1Laam 8.10,11; 2HL 5.13,14; Ica 6.4.
16Tummuɗe Bone Joweeɗiɗi Ɗum Monnere Allah
1Sey nanmi wonde hononde cembinde daga nder wuro ceniingo ton dow e nde wi’a malaa’ika’en njoweeɗiɗo ɓen ɗon, “Njahee ndufanon duuniyaaru tummuɗe joweeɗiɗi ɗen ɗon ɗe monnere Allah!”
2Daga ɗon sey malaa’ikaajo arandeejo yahi wayli ko woni nder tummude muuɗum dow duuniyaaru. Sey ngokko putto nawko kalluko mburtonoyii ɓen ɗon gooduɓe alaama mardi arandeeri ndin ɗon e mawninɓe ngunkiwa nandunga e mayri.16.2: Wur 9.10.
3Malaa’ikaajo ɗiɗaɓo maa wayli ko woni nder tummude muuɗum nder maayo. Sey ndiyam maayo ngon warti bo ƴiiƴam mayɗo. Koo ɗume ko woodi yonki gonɗum nder maago waati.
4Sey malaa’ikaajo tataɓo maa wayli ko woni nder tummude muuɗum nder canɗi e to ndiyam ɓuliroyta. Sey ɗum fuu ɗum warti ƴiiƴam.16.4: Wur 7.17‑21; Jab 78.44.5Mi nanii malaa’ikaajo paamanoowo ndiyam e wi’a, “Yaa Ceniiɗo, an woni ndenno an woni jooni. An a aadiliijo nder kiita maaɗa kan ɗon. 6Ngam kalluɓe ndufii ƴiiƴam yimɓe maaɗa e annabo’en maaɗa, raɗɗum boo a hokkiiɓe ƴiiƴam ɓe njara ngam non haananiɓe.” 7Sey nanmi hononde daga to ɗum wulata urde welnde e wi’a, “Goonga, Allah Joomiraawo Joomu Bawɗe! A waɗira kiita e goonga e aadilaaku!”
8Sey malaa’ikaajo nayaɓo wayli ko woni nder tummude muuɗum dow naange. Sey ɗum alinge nge wula yimɓe gulɗum kalluɗum. 9Sey nge wuli yimɓe no halli, ɓe kuɗi inde Allah, kanko gooduɗo laamu dow bone joweeɗiɗi ɗum ɗon. Ammaa ɓe tuubaayi ɓe mawninaayimo.
10Malaa’ikaajo njowaɓo maa wayli ko woni nder tummude muuɗum dow jooɗorgal laamu mardi arandeeri ndin, sey nyiwre maɓɓi koo toye to ndi laamotoo. Yimɓe ŋati ɗemɗe maɓɓe ngam bone,16.10: Wur 10.21.11ɓe kuɗi Allah Mo Dow ngam nawɗum putto kalluko keɓukoɓe. Ammaa fuu e non ɓe tuubaayi daga kuuɗe maɓɓe kalluɗe.
12Sey malaa’ikaajo joweego’oojo wayli ko woni nder tummude muuɗum nder iloowo mango bi’eteengo Yuferitis mango. Sey ngo ɓeeɓi ngo yoori ngam ɗum mo’’inana laamiiɓe fuuna laawol.16.12: Ica 11.15.13Sey ngiimi goɗɗi ginni kanji tati e ɗi nandi e paaɓi, go’otol e wurtoyoo daga nder honduko mbooga ngan ɗon, go’otol boo e wurtoyoo daga nder honduko mardi arandeeri ndin ɗon, nden go’otol e wurtoyoo daga nder honduko annabiijo16.13: Annabiijo fewre on kanko woni mardi ɗiɗawri ɗin. on ɗon mo fewre. 14Kanji ngoni ginni gaɗooji kuuɗe kayɗiniiɗe. Kanji ngoni jahooji to laamiiɓe duuniyaaru fuu ɗi kawritaɓe ngam konu e nden ɗon nyalnde mawnde nde Allah Joomu Bawɗe.
15Yeesu wi’i, “Raɗɗum e mi waroya bo gujjo! O barkiɗinaaɗo fuu jooɗiiɗo e siryii ngam ɓornoo kolte muuɗum ngam to’ o dilla o ɓornaaki o semta yeeso lenyol.”16.15: Maat 24.43,44; Luk 12.39,40; WY 3.3.
16Sey ginni ɗin kawriti laamiiɓe ɓen to wigeere bi’eteende Armagedon nder ɗemngal Ibraaniyankoore.16.16: 2Laam 23.29; Jak 12.11.
17Nden malaa’ikaajo njoweeɗiɗaɓo wayli ko woni nder tummude muuɗum e njayri dow. Sey wonde hononde cembinde wurtoyii daga jooɗorgal laamu nder wuro ceniingo ton dow e nde wi’a, “Ɗum heenyii!” 18Sey ɗum waɗi ka maƴƴe e riggaaki e palmaali e dimbol leydi kallungol iri ngol ɗum meeɗaayi waɗuki daga ɗum fuɗɗi taguki yimɓe. Dimbol ngol ɓurii koo ngole dimbol ngol ɗum meeɗi waɗuki halluki.16.18: WY 8.5; 11.13,19.19Gariiri Baabiila ndin ɗon mawndi sendii tati, gariije duuniyaaru maa njani njanini. Sey Allah siftori e gariiri Baabiila mawndi, o waɗindi ndi yari torra monnere maako kallunde.16.19: Ica 51.17.20Koo ndiye leydi ngondi caka ndiyam ndiyam nyaamindi, nden kocceeje cankitii.16.20: WY 6.14.21Malemalleeho mawko teddirko bo buhu masaraari ngaɗi ka yanoyki dow yimɓe daga dow haa yimɓe ɓen kuɗi Allah ngam bone malemalleho kon, ngam torra kan hallii naa’ seɗɗa!16.21: Wur 9.23; WY 11.19.
17Debbo e Mardi Ndin
1Sey go’oto nder malaa’ika’en njoweeɗiɗo ɓen ɗon jogiiɓe tummuɗe joweeɗiɗi ɗen wari wi’iyam, “Woroy mi holloymaa no Allah halkirta kaaruwaajo indinɗo, on ɗon waato gariiri mawndi ndin ɗon ngondi haade canɗi.17.1: Irm 51.13.2Laamiiɓe duuniyaaru ngaɗidii njeenu e maako. Njeenu ɗum ɓe ngaadi yiltiiɓe bo o hokkuɓe njaru gaylitayngu hoore, kamɓe e yimɓe duuniyaaru fuu.”17.2: Ica 23.17; Irm 51.7.
3Nder wahayu ɗum, malaa’ikaajo on hocciyam yaariyam nder ladde ton ngiimi goɗɗo debbo e jooɗii dow wondi mardi mboɗeeri coloy. Ɓandu mayri fuu e woodi inɗe kuɗooje Allah e ndi woodi ko’e joweeɗiɗi e luwe sappo.17.3: WY 13.1.4Debbo on e ɓornii kolte cuuɗiije e boɗeeje coloy, e mo mo’’itinorii coddi jiinaari, e coddi gaɗiraandi kaaƴe ɗe ceede feere‑feere. E mo jogii tummude jiinaari e jungo maako e nde heewi ndiyam inabojam, waato ko nefnii kalluɗum ɗum o waɗidi e worɓe.17.4: Irm 51.7.5E tiinde maako ɗum windi wonde inde goodunde ma’ana cuuɗiiɗum, wi’uki, “Baabiila Mawndi inna kaaruwa’en inna koo ɗume ko nefnii ɗum duuniyaaru.” 6Sey ngiimi debbo on e yiltii ngam ƴiiƴam yimɓe Allah ɗam o yari e ƴiiƴam ɓe ɗum wari ngam tokkuki Yeesu.
Nde ngiimoomi mi hayɗinii naa’ seɗɗa. 7Ammaa malaa’ikaajo on ƴamiyam wi’i, “Ngam ɗume kayɗintaa? Mi wi’ete ma’ana sirru debbo o’o e sirru mardi koccundimo ngoodundi ko’e joweeɗiɗi e luwe sappo. 8Mardi ndi ngiiɗaa, ndenno e ndi woodunoo yonki, jooni ndi walaa yonki, nden ɗo’o yeeso ndi wurtoyto daga nder ngayka kalluka lugguka ndi yaha to ndi halketee. Jooɗiiɓe e duuniyaaru ɓe ɗum windaayi inɗe maɓɓe nder deftere yonki ko duuniyaaru tagee, ɓe kayɗinay e yi’uki mardi ndin ɗon. Ngam ndenno e ndi woodunoo yonki, jooni ndi walaa yonki, nden ndi wartoyay.17.8: Daan 7.7; WY 11.7; Jab 69.28.
9“Ɗo’o e haani neɗɗo huutira faamu ngam anduki ma’ana ɗu’um. Ko’e joweeɗiɗi ɗen ɗon ɗum ƴoole joweeɗiɗi to debbo on ɗon jooɗotoo, 10ɗonmaa kanje ngoni laamiiɓe njoweeɗiɗo. Njowo nder maɓɓe maayi, nden go’oto e laamoo jooni, go’oto on boo waraayi taw. To o warii, o laamoto carel seɗɗa tan. 11Mardi ndin ɗon goodunoondi yonki, jooni boo ndi walaa yonki, kayri woni go’oto nder laamiiɓe njoweeɗiɗo, ndi wartay laamiiɗo njoweetataɓo, nden ɗum halkandi.
12“Luwe ɗen ɗon sappo ɗe ngiiɗaa boo ɗum laamiiɓe sappo ɓe puɗɗaayi laamu taw, ammaa ɗum hokkayɓe laamu ɓe laamoo awa go’o e mardi ndin ɗon.17.12: Daan 7.24.13Ɓe fuu nyumo maɓɓe go’o, nden ɓe kokkay mardi ndin ɗon bawɗe maɓɓe e laamu maɓɓe. 14Ɓe konay Karoori ndin, ammaa Karoori ndin heɓa jaalorgal dow maɓɓe ngam kanko woni Joomiraawo joomiraaɓe, Laamiiɗo lamlamɓe. Wonduɓe e maako boo ɓe noddaaɓe, ɓe cuɓaaɓe, ɓe tokkuɓe Joomiraawo boɗɗum.”
15Ɗonmaa malaa’ikaajo on wi’iyam, “Ndiyam ɗam ɗon ɗam ngiiɗaa, to debbo on ɗon jooɗii. Kanjam woni lenyi, e yimɓe ɗuɗɓe daga leyɗe feere‑feere e ɗemɗe feere‑feere. 16Luwe ɗen ɗon boo sappo ɗe ngiiɗaa, kanje e mardi ndin ɗon ɗe nganyay debbo on ɗon ɗe teeta koo ɗume ko o woodi, ɗe ɓortamo, ɗe nyaama kusel ɓandu maako, ɗe nguliramo hiite. 17Ngam Allah waɗiiɓe ɓe kuwa ko o yiɗi ɓe ngarta ɓe nyumo go’o, ɓe kokka mardi ndin laamu maɓɓe, naa ɗum hebbinii ko Allah wi’i.
18“Debbo on ɗon mo ngiiɗaa, kanko woni gariiri mawndi ndin ɗon goodundi laamu dow laamiiɓe duuniyaaru.”
18Halkuki Baabiila
1Gaɗa non mi yi’ii goɗɗo malaa’ikaajo e jippoyoo daga dow. E mo woodi laamu mawɗum teddungal maako yeynanii duuniyaaru fuu. 2Sey o noddi nder hononde cembinde, o wi’i, “Gariiri Baabiila halkaama! Gariiri mawndi yanii! Ndi wartii to ginni njooɗotoo, to ginni kawritata e koo ɗiye colli nefniiɗi karminiiɗi.18.2: Ica 21.9; Irm 51.8; WY 14.8; Ica 13.21; Irm 50.39.3Ngam kayri woni gariiri bonnundi lenyi duuniyaaru e waaduki njeenu e mayri. Njeenu ɗum ɓe ngaadi wartaniiɓe bo njaru gaylitayngu hoore. Laamiiɓe duuniyaaru ngaadii njeenu e mayri. Soodooɓe e cooritoo koo toye nder duuniyaaru keɓii risku ngam Baabiila e yiɗi waɗuki njeenu naa’ seɗɗa.”18.3: Ica 23.17; Irm 51.7.
4Sey nanmi wonde hononde daga dow e nde wi’a,
“Onon yimɓe am, mburtoyee daga nder mayri,
ngam to’ hakkeeji mayri hawta e mooɗon,
ngam to’ bone kalluɗum keɓayɗumndi heɓa’on.18.4: Ica 48.20; Irm 50.8; 51.6,45.
5Ngam hakkeeji mayri towii haa kewtii dow;
Allah boo yejjitaayi kalluɗum ɗum ndi waɗi.18.5: Fuɗ 18.20,21; Irm 51.9.
6Ngaɗaneendi non no ndi waɗi fuu.
Ko ndi waɗi, ngaɗaneendi non nde ɗiɗi.
Cuutaneendi ko ɓuri sembe nde ɗiɗi nder tummude mayri ko ndi suutani woɓɓe.18.6: Jab 137.8; Irm 50.29.
7Kokkeendi bone pooɗaneendi wannaare, non no ndi mawniniri hoore mayri e nanki belɗum ɗum ndi nani.
Ngam e ndi wi’a hoore mayri,
‘E mi jooɗii, mi laamiiɗo.
Min, naa’ mi debbo mo gorko muuɗum maayi,
mi nattataa wannaare.’
8Ngam non bone kalluɗum waranaymo nder nyalnde go’o,
mayde e wannaare e weelo kallungo,
nden ɗum wulamo e hiite,
ngam Allah Joomiraawo gaɗanayɗomo kiita o gooduɗo laamu.”18.7,8: Ica 47.7‑9.
9Laamiiɓe duuniyaaru gaaduɓe njeenu e ko wooɗaa e maako ɓe mboyanaymo e ɓe ngulla to ɓe ngi’ii curka hiite nyaamayngemo. 10Ɓe ndaroto daga ɓadaaki ngam e ɓe kula to’ torra ka o yarata hawta e maɓɓe, e ɓe mbi’a, “Wayyoo! Wayyoo! An gariiri mawndi! An Baabiila gariiri mawndi! Nder awa go’o tan torra kalluka yanonoyiima.”18.9,10: Ijik 26.16,17.
11Soodooɓe e cooritoo wonɓe koo toye nder duuniyaaru mboyanaymo ngam wannaare, ngam walaa coodoowo goɗɗum to maɓɓe kadin.18.11: Ijik 27.31,36.12Walaa coodayɗo jiinaari maɓɓe, e ajurfaari maɓɓe, e kaaƴe ɗe ceede, e lu’ulu’uuji maɓɓe, e kolte ɗelmuɗe laɓɗe ɗelkitotooɗe, e kolte ɗelmuɗe ɗe ceede bi’eteeɗe siliki, e kolte cuuɗiije, e kolte boɗeeje coloy, e koo iri ɗeye leɗɗe cehaaɗe, e koo ɗume gaɗiraaɗum e nyiiƴe nyiiwa e leɗɗe ɗe ceede, e njamndi mboɗeeri, e ɗum jamɗe, e kaaƴe cehaaɗe ɗe ceede, 13e sinamon, e condi nyaɗɗe mbelndi, e urde welnde guleteende, e nebbam bi’eteeɗam mur, e urde welnde guleteende bi’eteende firankisen, e ndiyam inabojam, e nebbam, e condi alkamaari, e caabaari alkamaari, e na’i, e baali, e be’i, e keekeeji pucci, e maccuɓe, waato yonkiiji yimɓe.18.12,13: Ijik 27.12,13,22.14Soodooɓe e cooritoo mbi’ay, “Fuu boɗɗum ɗum ngaɗuɗaa ɓernde maaɗa e dow a dulliiɗum. Nden fuu risku maaɗa e mo’’itinaaki maaɗa a dulliiɗum, a fuɗɗitataa keɓaaɗum!” 15Soodooɓe e cooritoo keɓuɓe jawdi nder mayri, ɓe ndaroto daga ɓadaaki, e ɓe kula ngam to’ ɗum hawta e maɓɓe nder bone ɗum o yarata, e ɓe mboya sembee, bojji nawɗi.18.15: Ijik 27.31,36.16Ɓe mbi’ay, “Wayyoo! Wayyoo! An gariiri mawndi, ɓorninoondi kolte ɗelmuɗe laɓɗe ɗelkitotooɗe, e kolte cuuɗiije, e kolte boɗeeje coloy, mo’’itiniriindi jiinaari, e kaaƴe ɗe ceede, e lu’ulu’uuji! 17Nder awa go’o tan jawdi ndin fuu halkii!”
Sey fuu gooduɓe komiije ndiyam e nattooɓeɗe e pooɗayɓeɗe, e koo moye coodoowo e sooritoo dow maayo, ɓe ndarii daga ɓadaaki,18.17: Ica 23.14; Ijik 27.26‑30.18ɓe mboyi nde ɓe ngi’i curka hiite nyaamayngemo, e ɓe mbi’a, “Ndiye gariiri hewti gariiri ndi’i mangu?”18.18: Ijik 27.32.19Ɓe cankitani ko’e maɓɓe mbulmbuldi ɓe ngaɗi ka bojji e ɓe ngulla e ɓe mbi’a, “Wayyoo! Wayyoo! An gariiri mawndi! Ɓe komiije ndiyam fuu ndiski daga jawdi mayri! Ammaa nder awa go’o koo ɗume halkii!”18.19: Ijik 27.30‑34.
20Nanee belɗum onon wonɓe nder wuro Allah ton dow, yimɓe Allah e lilaaɓe e annabo’en, ngam Allah waatanake’on ko o waɗani’on!18.20: TA 32.43; Irm 51.48.
21Sey goɗɗo malaa’ikaajo gooduɗo laamu hocci kaaƴa manga o hubiinga nder maayo, e mo wi’a, “Non ɗum hubortoo Baabiila gariiri mawndi e sembe, ɗum ɓeydataa yi’ukindi.18.21: Irm 51.63,64; Ijik 26.21.22Ɗum ɓeydataa nanki piyooɓe garaayaaji, e yimooɓe, e duudooɓe duudaali, e duudooɓe luwe nder mayri, nden ɗum boo fuɗɗitataa ɗum yi’a bayillo koo cehoowo nder mayri, ɗum fuɗɗitataa ɗum nana hoolo namarde nder mayri!18.22: Ijik 26.13; Ica 24.8.23Fitilaaru ɓeydataa yeynoo nder mayri. Ɗonmaa ɗum ɓeydataa ɗum nana hononde angoojo e ɓaŋaaɗo18.23: Waato amaryaajo. nder mayri. Ngam ndenno soodooɓe e cooritoo nder mayri kamɓe ngoni mawɓe duuniyaaru, sihiriiji mayri boo majjinii yimɓe duuniyaaru!18.22,23: Irm 7.34; 25.10.24Nden ɗum tawriindi ƴiiƴam annabo’en e ɗam yimɓe Allah e ɗam yimɓe baraaɓe fuu nder duuniyaaru.”18.24: Irm 51.49.
19Mawninki Allah Ton Dow
1Gaɗa ɗon mi nanii hoolo cembingo bo hononde yimɓe ɗuɗɓe cembinde ton dow e ɓe ngima e ɓe mbi’a, “Haaliluuya! Allah meeɗen jeyi kisndam e mangu e laamu, 2ngam kiita maako e woodi goonga e aadilaaku, o halkii kaaruwaajo on ɗon mawɗo bonnuɗo duuniyaaru e njeenu muuɗum. Allah waatanake maccuɓe muuɗum ɓe kaaruwaajo on wari.”19.2: TA 32.43; 2Laam 9.7.3Sey ɓe fuɗɗiti ɓe nangi gimol e ɓe mbi’a, “Haaliluuya! Curka hiite nyaamungemo waɗay ka ummaaki haa abadaa abadin.”19.3: Ica 34.10.4Sey mawɓe ɓen ɗon 24 e ɗum ɗon tagaaɗum nayum gooduɗum yonki ndiccii mawnini Allah jooɗiiɗo dow jooɗorgal laamu. E ɓe mbi’a, “Aamin! Haaliluuya!”
Humto Teegal Karoori Ndin
5Nden wonde hononde daga jooɗorgal laamu ngal e wi’a, “Mantee Allah meeɗen, onon maccuɓe maako kulooɓemo mawɗo e pamaro.”19.5: Jab 115.13.6Nden mi nanii goɗɗum bo hoolo yimɓe ɗuɗɓe, bo hoolo ndiyamji doggooji, bo hoolo riggaango cembingo, e ɓe mbi’a, “Haaliluuya! Ngam Allah Joomiraawo meeɗen Joomu Bawɗe e laamoo!19.6: Ijik 1.24; Jab 93.1; 97.1; 99.1.7En welweltu nanen belɗum naa’ seɗɗa, en mawninmo, ngam carel ngel Karoori te’ata warii. Nden ɓaŋaaɗo19.7: Waato amaryaajo. maako on siryake. 8Ɗum hokkii ɓaŋaaɗo on limcere ɗelmunde lamnde ɗelkitotoonde. Limcere nden kayre woni kuuɗe yimɓe Allah ɗe aadilaaku.”
9Sey malaa’ikaajo on wi’iyam, “Windu ɗu’um. Ɓe barkiɗinaaɓe kumpitaaɓe humto teegal Karoori ndin.” Nden o wi’iyam, “Ka’a haala ɗum goonga, to Allah ɗum ƴiwoyi.”19.9: Maat 22.2,3.
10Sey ndicciimi yeeso maako ngam mi mawninamo, ammaa o wi’iyam, “Taa’ waɗu non! Min maa, mi maccuɗo Allah bo maaɗa, an e bandiraaɓe maaɗa jogiiɓe goonga boɗɗum ka Yeesu wangini. Mawnin Allah! Ngam goonga ka Yeesu wangini kanka waɗi yimɓe mbaawi waɗuki annabaaku.”
Goɗɗo Dow Puccu Ndanewu
11Sey ngiimi dow e omtii, sey raa wongu puccu ndanewu gonɗo dow maggu, e wi’ee Gaɗoowo Ko Haani, Gooduɗo Goonga. E mo waɗa aadilaaku nder kiita e konu.19.11: Ijik 1.1; Jab 96.13; Ica 11.4.12Gite maako bo ɗemngal hiite, hoore maako e woodi giifi ɗuɗɗi, nden inde e windii dow maako, walaa anduɗonde sey kanko tan.19.12: Daan 10.6.13E mo ɓornii toggoore nde ɗum somniri ƴiiƴam, nden inde nde ɗum noddirtamo woni, “Wolde Allah.” 14Honooɓe ɓe dow e tokkimo dow pucci, e ɓe bornii kolte ɗelmuɗe laaɓuɗe. 15Wokki kaafahi nyaaɗuki e wurtoyoo nder honduko maako, e maaki o fe’’irta duuniyaaru, o laamortoɓe e sawru njamndi, o yaaɓay ɓikkoy inabooje nder ngayka monnere Allah Joomu Bawɗe.19.15: Jab 2.9; Ica 63.3; Yow 3.13; WY 14.20.16To toggoore maako e dango19.16: Waato asaangal koo boo cinya (H). maako wonde inde e windii wi’uki, “Laamiiɗo lamlamɓe, Joomiraawo joomiraaɓe.”
17Nden mi yi’i goɗɗo malaa’ikaajo e darii dow naange, o noddi colli fuu piirooji e dow nder hononde cembinde, o wi’i, “Ngaree kawriton ngam humto Allah mango, 18nyaamon kusel laamiiɓe, e ngel sooji’en mawɓe, e ngel baawuɓe konu, e ngel pucci, e ngel ƴentooɓe pucci ɗin, e ngel yimɓe fuu maccuɓe e naa’ maccuɓe, mawɗo e pamaro!”19.17,18: Ijik 39.17‑20.
19Sey ngiimi mardi arandeeri ndin ɗon e laamiiɓe duuniyaaru e sooji’en maɓɓe kawritii to go’o ngam ɓe kona gonɗo dow puccu on e sooji’en maako. 20Sey ɗum nangi mardi ndin e annabiijo fewre on. Kanko woni gaɗuɗo kayɗiniiɗum yeeso mayri majjini gaɗanaaɓe alaama mayri e mawninɓe ngunkiwa nandunga e mayri. E yonki ɗum hubini annabiijo fewre on e mardi ndin nder mbeela hiite kibiritu.19.20: WY 13.1‑18.21Ɗum wariri sooji’en maɓɓe e kaafahi burtoytooki daga honduko on ɗon jooɗiiɗo dow puccu. Sey colli nyaami kusel maɓɓe keerol no ɗi mbaawata nyaamuki.
20Duuɓi 1,000
1Nden mi yi’i malaa’ikaajo e jippoyoo daga dow e mo jogii maɓɓitirgel ngayka kalluka lugguka, nden e mo jogii wongol ɓoggol njamndi mangol cembingol. 2Sey o nangi mbooga ngan, waato mbooga ngan ɗon nga daga ndenno bi’eteenga Ganyo koo Ceyɗan, o haɓɓiringa ɓoggol ngol haa duuɓi 1,000.20.2: Fuɗ 3.1.3Malaa’ikaajo on hubiinga nder ngayka kan, o maɓɓika o feɗika ngam to’ nga wurtoo nga ɓeyda majjinki lenyi naa duuɓi ɗin ɗon 1,000 keewii. Gaɗa ɗon doole nga yoofee ngam carel seɗɗa.
4Nden mi yi’ii jooɗorle laamu, woɓɓe e njooɗii dow maaje. Kamɓe ngoni kokkaaɓe laamu waɗuki kiita. Ɗonmaa mi yi’ii yonkiiji ɓe ɗum ittani ko’e ngam ɓe nga’ajinii habaru Yeesu e Wolde Allah. Kamɓe ngoni ɓe mawninaayi ndin ɗon mardi koo ngunkiwa nandunga e mayri, ɓe njaɓaayi ɗum waɗanaɓe alaama mayri e tiiɗe maɓɓe koo e juuɗe maɓɓe. Ɓe puɗɗiti ɓe keɓii yonki, ɓe laamodii e Almasiihu haa duuɓi 1,000.20.4: Daan 7.9,22.5Kanjum woni ummaaki mayɓe arandehi. (Horiiɓe mayɓe boo ɓe fuɗɗitaayi ɓe keɓi yonki sey nde duuɓi 1,000 ɗin ɗon keewi.) 6Ɓe barkiɗinaaɓe ɓe ceniiɓe yimɓe gooduɓe geɗal nder kin ɗon ummaaki arandehi. Mayde ɗiɗawre meemataaɓe, waato ɓe nattataa wuro hiite, ɓe ngartay kuwanooɓe Allah e Almasiihu, ɓe laamodoto e maako haa duuɓi 1,000.
Heɓuki Jaalorgal Dow Ceyɗan
7Gaɗa duuɓi 1,000 ɗin ɗon keewii, ɗum yoofay Ceyɗan daga to ɗum haɓɓimo. 8O wurtoyto o majjina leƴƴi duuniyaaru fuu, o hawritaɓe ngam konu. Ɗum noddiray leƴƴi ɗin Gog e Maagog. Ɗuuɗuki maɓɓe waɗii bo ɗuuɗuki njaareendi maayo.20.8: Ijik 7.2; Ijik 38.2,9,15.9Ɓe cankitii koo toye nder duuniyaaru, ɓe pilii wigeere yimɓe Allah, waato gariiri ndi o yiɗi. Ammaa hiite rufoyi daga dow nge halkiɓe. 10Ceyɗan majjinɗoɓe boo hubinaa nder mbeela hiite kibiritu to mardi ndin e annabiijo fewre on ɗon woni. Ɗum waɗay ka hokkukiɓe bone jemma e nyalawma haa abadaa abadin.
Kiita Cakitiika
11Nden mi yi’ii wongal jooɗorgal laamu mangal danewal e jooɗiiɗo dow maagal. Sey dow e ley doggi majjiti daga yeeso maako ɗum ɓeydaayi yi’ukiɗum. 12Sey ngiimi mayɓe, mawɗo e pamaro, e ndarii yeeso jooɗorgal ngal, ɗum maɓɓiti goɗɗe defte. Ɗonmaa ɗum maɓɓiti wonde deftere, waato deftere yonki. Ɗum waɗani mayɓe kiita dow ko ɓe ngaɗi non no ɗum windiraa nder defte ɗen.20.11,12: Daan 7.9,10.13Maayo wurtinoyi mayɓe wonɓe nder maggo. Mayde e Laahira fuu wurtinoyi mayɓe wonɓe nder maajum. Ɗum waɗani koo moye kiita dow ko waɗi. 14Sey ɗum hubini Mayde e Laahira nder mbeela hiite ngan. Ngan ɗon mbeela hiite kanga woni mayde ɗiɗawre. 15Fuu mo ɗum tawaayi inde muuɗum e windii nder deftere yonki, ɗum hubinimo nder mbeela hiite ngan.
21Dow Kesum e Leydi Keyri
1Nden mi yi’ii dow kesum e leydi keyri, ngam dow arandejum e leydi arandeeri majjitii, maayo maa walaa koo seɗɗa.21.1: Ica 65.17; 66.22; 2Biit 3.13.2Nden mi yi’ii Gariiri Ceniindi, waato Urucaliima keyri e ndi jippoyoo daga dow, daga to Allah, ndi siryaama bo ɓaŋaaɗo21.2: Waato amaryaajo. mo’’itiniiɗo ngam gorko muuɗum.21.2: Ica 52.1; WY 3.12; Ica 61.10.3Nden mi nanii wonde hononde cembinde daga jooɗorgal laamu ngal e nde wi’a, “Raɗɗum to Allah jooɗotoo e wondi e yimɓe! O jooɗodoto e maɓɓe, ɓe ngartay yimɓe maako. Allah e hoore muuɗum wonday e maɓɓe, o wartay Allah maɓɓe.21.3: Ijik 37.27; KLee 26.11,12.4O moytanayɓe fuu gonɗi maɓɓe, ɗum boo fuɗɗitataa ɗum waɗa mayde koo wannaare koo bojji koo torra ngam koo ɗume ɗum ndenno ƴaɓɓake.”21.4: Ica 25.8; Ica 35.10; 65.19.
5Sey jooɗiiɗo dow jooɗorgal laamu on wi’i, “Jooni e mi waɗa koo ɗume kesum!” Ɗonmaa o wi’iyam, “Windu ɗum ɗon, ngam haala ka’a ɗum goonga ka tabbutuka.” 6Nden o wi’iyam, “Ɗum heenyii! Min woni Alfa, min woni Omeega, waato Fuɗɗoode e Timmoode. Fuu nanɗo ɗonka mi hokkaymo ndiyam caahu daga to ndiyam yonki ɓuliroyta.21.6: Ica 55.1.7Fuu keɓuɗo jaalorgal heɓay fii ɗu’um fuu daga to am, mi wartay Allah maako, kanko o warta ɓiɗɗo am.21.7: 2Sam 7.14; Jab 89.26,27.8Ammaa gooduɓe kulol e nyaamooɓe amaana, e kuwooɓe kuugal kallungal, e gaɗooɓe warhoore, e gaɗooɓe njeenu, e darnooɓe, e mawninooɓe gunkiiji, e fuu fewooɓe, ɓe fuu ɗum nattinayɓe mbeela hiite kibiritu, kanga woni mayde ɗiɗawre.”
Urucaliima Keyri
9Sey go’oto nder malaa’ika’en njoweeɗiɗo ɓen wari, ɓen ɗon jogiiɓe tummuɗe joweeɗiɗi keewuɗe monnere Allah cakitiiɗum. O wi’iyam, “Woroy mi holloymaa ɓaŋaaɗo, debbo Karoori ndin.” 10Nder wahayu ɗum, malaa’ikaajo on hocciyam yaariyam dow wonde hocceere townde naa’ seɗɗa o holliyam Urucaliima gariiri ceniindi e jippoyoo daga dow, daga to Allah.21.10: Ijik 40.2.11Gariiri ndin e woodi teddungal Allah e ndi ɗelkitoo bo kaaƴe ɗelkitotooɗe ɗe ceede, bo jasfa e ndi ɗelkitoo bo daaroggal. 12E ndi woodi mahol towngol e ngol filiindi, goodungol dammuɗe sappo e ɗiɗi, nden e woodi malaa’ika’en sappo e ɗiɗo paamanooɓe dammuɗe ɗen. To dammuɗe ɗen boo ɗum windii inɗe lenyi Israa’iila sappo e ɗiɗi. 13Koo nduye wuttudu e woodi dammuɗe tati, dammuɗe tati daga fuuna, dammuɗe tati daga hirna, dammuɗe tati daga fombina, dammuɗe tati daga woyla.21.12,13: Ijik 48.30‑35.14Ɗum mahii mahol piliingol gariiri ndin dow kaaƴe sappo e ɗiɗi, nden dow maaje ɗum windii inɗe lilaaɓe sappo e ɗiɗo ɓe Karoori ndin.
15Malaa’ikaajo metanɗoyam boo e woodi sawru poondol ndu jiinaari ndu o foondirta gariiri ndin e dammuɗe mayri e mahol piliingolndi.21.15: Ijik 40.3.16Gariiri ndin koo nduye wuttudu e fottidi, juutuki mayri e yaajuki mayri e fottidi; Sey malaa’ikaajo on foondiri gariiri ndin e sawru ndun o yi’i ndi waɗii mil 1,50021.16: Koo boo: “12,000 stadia.” . Juutuki mayri e yaajuki mayri fuu e fottidi. 17Ɗonmaa o foondi mahol piliingol gariiri ndin, towuki maggol waɗii jaaɓanɗe 216.21.17: Koo boo: “144 cubits.” O foondiri no neɗɗo foondirta.
18Mahol ngol mahiraama e goɗɗe kaaƴe ɗe ceede, bi’eteeɗe jasfa. Gariiri ndin boo e jiinaari tan ndi mahiraa e ndi ɗelkitoo bo daaroggal. 19Ɗum mo’’inirii kaaƴe gaɗaaɗe ley mahol ngol e koo iri ndeye hayre nde ceede. Arande jasfa, ɗiɗawre safaaya, tatawre agat, nayawre emeral, 20njowaɓre onis, joweego’oore kaneeliyan, joweeɗiɗawre kirisoolati, joweetatawre beeril, joweenayawre toofas, sappoore kirisoofuras, sappo e go’oore jaasin, sappo e ɗiɗawre ameetis. 21Nden dammuɗe sappo e ɗiɗi ɗen ɗon ɗum lu’ulu’uuji sappo e ɗiɗi, koo ngale dammugal waɗiraama e lu’u‑lu’u go’o. Ɗonmaa ɗatal mangal gongal nder gariiri ndin e jiinaari tan ngal waɗiraa, e ngal ɗelkitoo bo daaroggal.21.18‑21: Ica 54.11,12.
22Mi yi’aayi wuro ceniingo nder gariiri ndin, ngam Allah Joomiraawo Joomu Bawɗe kanko e Karoori ndin ngoni wuro ceniingo mayri. 23Gariiri ndin yiɗaayi jayngol naange koo ngol lewru, ngam teddungal Allah yeynantoondi, nden Karoori ndin woni fitilaaru mayri.21.23: Ica 60.19,20.24Yimɓe duuniyaaru njahay nder jayngol gariiri ndin. Laamiiɓe duuniyaaru boo ngaddanay gariiri ndin jawdi maɓɓe.21.24: Ica 60.3.25Dammuɗe mayri boo maɓɓataake nyalawma haa abadaa, nden ɗum waɗataa jemma nder mayri. 26Ɗum wadday koo ɗume ko wooɗi e risku yimɓe duuniyaaru nder gariiri ndin.21.25,26: Ica 60.11.27Walaa goɗɗum ko senaaki nattayɗum gariiri ndin, koo boo gaɗoowo kuuɗe nefniiɗe, koo pewoowo. Sey ni ɓe ɗum windi inɗe mu’’en nder deftere yonki nde Karoori ndin, kamɓe tan nattata gariiri ndin.21.27: Ica 52.1; Ijik 44.9.
221Nden malaa’ikaajo on holliyam caangol ndiyam yonki e ngol ɗelkitoo bo daaroggal e ngol iloya daga jooɗorgal laamu Allah e Karoori ndin,22.1: Ijik 47.1; Jak 14.8.2e ngol tokka caka ɗatal gariiri ndin. Koo nduye wuttudu caangol ngol e woodi lekki yonki dimoohi ɓikkoy sappo e ɗiɗi feere‑feere, koo nduye lewru e ki rima nde go’o. Haako lekki kin e huutiniree ngam yamɗitinki leƴƴi.22.2: Fuɗ 2.9.
3Ɗum heɓataa goɗɗum ɗum Allah laani nder gariiri ndin, ammaa jooɗorgal laamu Allah e Karoori ndin jooɗoto nder mayri. Maccuɓe maako boo mawninaymo.22.3: Jak 14.11; Fuɗ 3.17.4Nden ɓe ngi’ay yeeso maako, kadimaa ɗum winday inde maako e tiiɗe maɓɓe. 5Ɗum fuɗɗitataa ɗum waɗa jemma, ɓe ngannidataa e jayngol fitilaaji koo jayngol naange, ngam Allah Joomiraawo wartay jayngol maɓɓe. Ɓe laamoto haa abadaa abadin.22.5: Ica 60.19; Daan 7.18.
Yeesu e Wara
6Sey malaa’ikaajo on wi’iyam, “Haala ka’a ɗum goonga tabbutuka. Allah Joomiraawo kokkuɗo annabo’en Ruuhu muuɗum o liloyi malaa’ikaajo maako holla maccuɓe maako ko waɗata naa’ ko neeɓi.”
7“Raɗɗum e mi waroya naa’ ko neeɓi! O barkiɗinaaɗo gaɗoowo ko annabaaku deftere nde’e wi’i.”
8Min Yahaya, min woni nanuɗo yi’i fii ɗu’um fuu. Carel ko nanmiɗum ngiimiɗum, sey ndicciimi yeeso malaa’ikaajo kolluɗoyamɗum ngam mi mawninamo. 9Ammaa o wi’iyam, “Taa’ waɗu non! Min maa, mi maccuɗo Allah bo maaɗa, an e bandiraaɓe maaɗa, e annabo’en, e waɗooɓe ko deftere nde’e wi’i. Allah tan mawnintaa!” 10Nden o wi’iyam, “Taa’ suuɗu haala annabaaku deftere nde’e. Ngam carel ɓadake ngel fuu fii ɗu’um waɗata. 11Fuu kuwoowo ko halli waɗa ka huwuki ko halli, gaɗoowo ko wooɗaa maa, waɗa ka waɗuki ko wooɗaa. Fuu gaɗoowo ko wooɗi boo, waɗa ka waɗuki ko wooɗi, fuu ceniiɗo waɗa ka jonde muuɗum seniinde.”22.11: Daan 12.10.
12“Raɗɗum e mi waroya naa’ ko neeɓi! Mi wardanay koo moye e ko waatantee ngam ko waɗi.22.12: Ica 40.10; 62.11; Jab 28.4; Ica 40.10; Irm 17.10.13Min woni Alfa, min woni Omeega, min woni Arandeejo, min woni Cakitiiɗo, min woni Fuɗɗoode e Timmoode.”22.13: WY 1.8; Ica 44.6; 48.12; WY 1.17; 2.8.
14Ɓe barkiɗinaaɓe laɓɓinɓe kolte maɓɓe ngam ɓe keɓa nattuki gariiri ndin ɓe nyaama ɓikkoy lekki yonki.22.14: Fuɗ 2.9; 3.22.15Ɓe ɗum haɗi nattuki gariiri ndin boo, kamɓe ngoni bonnuɓe ko’e maɓɓe, e darnooɓe, e gaɗooɓe njeenu, e gaɗooɓe warhoore, e mawninooɓe gunkiiji, e giɗɓe fewuki koo ndeye.
16“Min Yeesu, mi liloyii malaa’ikaajo am to mooɗon e habaru ɗu’um ngam kawte tokkuɓeyam. Min woni fuɗɗoode Dawda e lenyol maako, min woni Jaabiire, hoodere subaka goodunde jayngol.”22.16: Ica 11.1,10.
17Ruuhu Allah e Ɓaŋaaɗo22.17: Waato amaryaajo. e ɓe mbi’a, “Woroy!”
Koo moye nanuɗo ɗu’um fuu wi’a, “Woroy!”
Fuu nanɗo ɗonka wara, fuu giɗɗo sey nyeɗa ndiyam yonki caahu.22.17: Ica 55.1.
Timmoode
18Min Yahaya, e mi waggina koo moye nanɗo annabaaku deftere nde’e. To goɗɗo ɓeydii goɗɗum dow maajum, Allah ɓeydanaymo bone kalluɗum bindaaɗum nder deftere nde’e. 19To boo goɗɗo ittii goɗɗum nder haala annabaaku gonɗum nder deftere nde’e, Allah ittay geɗal maako nder lekki yonki e Gariiri Ceniindi bindaaɗum nder deftere nde’e.22.18,19: TA 4.2; 12.32.
20On ɗon ceydinɗo fii ɗu’um fuu e wi’a, “Goonga e mi waroya naa’ ko neeɓi.”
Aamin. Woroy Yeesu Joomiraawo!
21Yeesu Joomiraawo barkiɗina yimɓe Allah fuu. Aamin!