Habaru Yeesu Ɗum

Markus

Windi

Habaru dow ɗerewol ngo’ol

Binduɗo ɗerewol ngo’ol woni Markus, kanko o tokkuɗo Yeesu, kanko wi’etee Yahaya Markus. O higo Biiturus naa’ seɗɗa. (1 Biiturus 5.13) O windii ɗerewol ngo’ol nder gariiri Rooma e hitaande nde ɗum sankiti Urucaliima 70 A.D., waato duuɓi 70 gaɗa danyngol Yeesu. Ɗerewol ngo’ol woni ɗerewol artungol windeeki fuu nder ɗereeji habaru Yeesu nayi.

Markus fuɗɗirii ɗerewol muuɗum e wiiki, “Ɗu’um woni Habaru Belɗum dow Yeesu Almasiihu.” O hollii Yeesu o kuwoowo kuuɗe kayɗiniiɗe, gooduɗo bawɗe daga to Allah. Bawɗe maako wangii nde o ekkitini yimɓe, nde o riiwi ginni, nde o yaafanii yimɓe hakke maɓɓe. Yeesu noddirii hoore muuɗum Ɓii Neɗɗo garɗo hokkuki yonki muuɗum ngam o hisna yimɓe daga hakke maɓɓe. Kalluɓe mbarimo, ammaa o ummake daga mayde gaɗa balɗe tati. Ngol hollii tokkuɗo Yeeso fuu to maayi nattay Wuro Allah.

Ko Woni Nder:

No Habaru Belɗum fuɗɗiri (1.1‑13)

Kuuɗe Yeesu to leydi Galiili (1.14—9.50)

Daga Galiili yaaki Urucaliima (10.1‑52)

Yontoore Yeesu cakitiinde (11.1—15.47)

Ummaaki Yeesu daga mayde (16.1‑8)

Yeesu wanganii tokkuɓemo (16.9‑20)

1

Wa’aju Yahaya Gaɗoowo Baptisma

(Maatiyu 3.1‑12; Luka 3.1‑18; Yahaya 1.19‑28)

1Ɗu’um woni Habaru Belɗum dow Yeesu Almasiihu, Ɓiɗɗo Allah. 2Ɗum windaama nder deftere Annabi Icaaya wiiki,

“Allah wi’i, ‘Raɗɗum, mi liloyay lilaaɗo am

o ardoo yeeso maaɗa o mo’’inanmaa laawol.’1.2: Mal 3.1.

3Goɗɗo e nodda nder ladde, e wi’a,

‘Mo’’inee ɗatal Joomiraawo, portee laawol ngam garol maako.’ ”1.3: Ica 40.3.

4Non boo Yahaya Gaɗoowo Baptisma jooɗii nder ladde, e wa’ajina, e mo wi’a, “Tuubee, ɗum waɗana’on baptisma, nden Allah yaafanto’on hakkeeji mooɗon.” 5Yimɓe ɗuɗɓe daga leydi Yahuudiya fuu e gariiri Urucaliima ngaɗi ka yaaki to maako. E ɓe mbi’a fuu ko wooɗaa ɗum ɓe ngaɗi, e mo waɗanaɓe baptisma nder Caangol Urdun.

6Yahaya e ɓornii kolte ɗe ɗum waɗiri leeɓe ngeelooba, e mo taadii taadorde laral. Nyamndu maako woni baabeeji e njumri.1.6: 2Laam 1.8.7E mo wa’ajina, e mo wi’a, “Goɗɗo e wara gaɗa am o ɓuriiyam mangu, koo lokkulli paɗe maako mi fotaayi turaaki mi fittaɗi. 8E mi waɗirana’on baptisma e ndiyam, ammaa kanko o waɗiranay’on baptisma e Ruuhu Allah.”

Yeesu Waɗanaama Baptisma

(Maatiyu 3.13—4.11; Luka 3.21,22; 4.1‑13)

9Nder balɗe ɗen Yeesu waroyi daga gariiri Najarat nder leydi Galiili, sey Yahaya waɗanimo baptisma nder Caangol Urdun. 10E wurtaaki Yeesu daga nder ndiyam ɗam, o yi’i dow e maɓɓitoo, Ruuhu Allah e jippoyoo dow maako bo foondu. 11Hononde ƴiwoyi daga dow wi’i, “An woni Ɓiɗɗo am, mo ngiɗumi. E mi nana belɗum maaɗa.”1.11: Fuɗ 22.2; Jab 2.7; Ica 42.1; Maat 3.17; 12.18; Mar 9.7; Luk 3.22.

12Ɗon e ɗon Ruuhu Allah yaarimo nder ladde. 13Ton o waɗi balɗe 40 Ceyɗan e foondamo. E mo wondi e marle ladde, malaa’ika’en mballimo.

Tokkuɓe Yeesu Artuɓe

(Maatiyu 4.12‑22; Luka 4.14,15; 5.1‑11)

14Too, gaɗa ɗum surii Yahaya nder suudu cural, Yeesu yahi Galiili e wa’ajina Habaru Belɗum daga to Allah. 15E mo wi’a, “Carel waɗii! Laamu Allah warii haade mooɗon. Tuubee, njaɓon Habaru Belɗum.”1.15: Maat 3.2.

16Yeesu e yaha haade Mbeela Galiili, sey o yi’i Siiman e minyiraawo muuɗum Andiraawus e ɓe ngaɗa nangirɗum liƴƴi maɓɓe nder ndiyam, ngam ɓe nangooɓe liƴƴi. 17Sey Yeesu wi’iɓe, “Tokkeeyam, mi wartiray’on gaddayɓe yimɓe to am.” 18Ɗon e ɗon ɓe ali nangirɗum liƴƴi maɓɓe ɓe tokkimo.

19Nde o ɓeydi yeeso seɗɗa, sey o yi’i Yaakubu ɓii Jabadi e minyiraawo muuɗum Yahaya e ɓe nder komiwal maɓɓe, e ɓe mo’’ina nangirɗum liƴƴi maɓɓe. 20Ɗon e ɗon o noddiɓe. Sey ɓe ali nyaako maɓɓe Jabadi nder komiwal e kuwanooɓeɓe, ɓe tokki Yeesu.

Gooduɗo Ginnol

(Luka 4.31‑37)

21Sey Yeesu e tokkuɓemo njahi gariiri Kafarnahum. Nde Nyalnde Siwtaare wari, o natti suudu do’aare, o fuɗɗi ekkitinki. 22Yimɓe kayɗini e ekkitinol maako, ngam o ekkitiniraayiɓe no moodiɓɓe Attawra ekkitinirta, ammaa o ekkitiniiɓe e bawɗe.1.22: Maat 7.28,29.

23Ɗon e ɗon gooduɗo ginnol nder suudu do’aare ndun wulli sembee, 24wi’i, “Ko wannumaa e amin, Yeesu Najarankeejo? A waroyi ngam kalkaamin? E mi andi an a moye. An woni Ceniiɗo Allah.”

25Sey Yeesu haɓaningol, wi’i, “De’’utu! Wurta nder maako.”

26Sey ginnol ngol dimbimo dimbol kallungol, ngol wulli sembee, ngol wurtii nder maako. 27Ɓe fuu ɓe kayɗini, ɓe ngaɗi ka ƴamƴamtirki, e ɓe mbi’a, “Ɗum um ɗume? Ngo’ol ekkitinol ngol kesol! Neɗɗo o’o e woodi bawɗe haa ginni e ngaɗa ko o wi’iɗi.”

28Nder carel seɗɗa habaru Yeesu sankitii koo toye nder leydi Galiili.

Yeesu Yamɗitinii Yimɓe Ɗuɗɓe

(Maatiyu 8.14‑17; Luka 4.38‑41)

29Nde Yeesu e Yaakubu e Yahaya ɓe mburtii daga suudu do’aare ndun, ɓe natti wuro Biiturus e Andiraawus. 30Esiraawo Biiturus debbo e mo fiida e jonte e mo fukkii. E nattuki Yeesu ɓe kokkimo habaru maako. 31Sey Yeesu yahi to maako joganiimo jungo umminimo. Ɗon e ɗon jonte ɗen njoofimo, o ummii o fuɗɗi waddankiɓe nyamndu.

32Futuro, gaɗa naange hiirii, yimɓe ngaddani Yeesu fuu nyawɓe e gooduɓe ginni. 33Sey yimɓe gariiri ndin ɗuɗɓe kawriti e dammugal wuro ngon. 34Yeesu yamɗitini ɗuɗɓe gooduɓe nyawuuji feere‑feere. O wurtinani yimɓe ɗuɗɓe ginni, o haɗiɗi metuki ngam e ɗi andimo.

Yeesu Wa’ajinii Nder Leydi Galiili

(Luka 4.42‑44)

35Ilaa subaka, daga nyiwre e horii, o ummii o yahi wonde wigeere nder ladde, o waɗi do’aare ton. 36Sey Siiman e gonduɓe e maako ndilli ɗaɓɓutukimo. 37Nde ɓe keɓtimo, ɓe mbi’imo, “Koo moye e ɗaɓɓutumaa!”

38Sey Yeesu wi’iɓe, “En njahu gariije gonɗe haade ɗo’o mi wa’ajina ton maa, ngam kanjum ngarmi mi waɗa.”

39O yahi koo toye nder leydi Galiili, e mo wa’ajina nder cuuɗi do’aare maɓɓe, e mo wurtinana yimɓe ginni.1.39: Maat 4.23; 9.35.

Gooduɗo Nyawu Nyaamoowu Laral

(Maatiyu 8.1‑4; Luka 5.12‑16)

40Goɗɗo gooduɗo nyawu nyaamoojum laral wari to Yeesu diccii e toroomo, e wi’a, “Taa jaɓii, a waaway njamɗitinaayam.”

41Jurumɗum nangi Yeesu, o forti jungo, o meemimo, o wi’imo, “Mi jaɓii. Yamɗutu!” 42Ɗon e ɗon nyawu ɗum alimo, o yamɗiti. 43Sey Yeesu wagginimo, wi’imo, “Dillu, 44faamu, taa’ wi’uka koo moye, ammaa yahu kollaa hoore maaɗa to ardiiɗo diina, nden kokkaa cakkiri no Muusa wi’i ɗum waɗa ngam laaɓol maaɗa. Waɗu non ngam tabbitinanki yimɓe a yamɗitii.”1.44: KLee 14.1‑32.

45Ammaa o dilli e mo wi’aka koo toye, e mo sankita habaru ɗum. Non waɗi Yeesu waawaayi nattuki wondi gariiri e njayri, ammaa o jooɗii e ladde. Fuu e non, yimɓe ɗuɗɓe ngaɗi ka warki to maako daga koo toye.

2

Yeesu Yamɗitinii Jaraaɗo

(Maatiyu 9.1‑8; Luka 5.17‑26)

1Gaɗa balɗe seɗɗa Yeesu so’’ii Kafarnahum. Sey yimɓe nani habaru e mo wuro. 2Yimɓe ɗuɗɓe kawriti keewi wuro ngon haa walaa njayri nder wuro ngon e yaasi dammugal maago. E mo wa’ajinanaɓe Wolde Allah. 3Sey woɓɓe ngaroyi, ɓe ngaddanimo goɗɗo jaraaɗo, yimɓe nayo e koccoyimo. 4Nde ɓe mbaawaayi nattinkimo to Yeesu woni ngam yimɓe ɗuuɗii, sey ɓe ƴentinimo dow suudu ndun, ɓe njulindu, ɓe ngaɗimo nder yulnde nden dow daago maako, ɓe njippinimo yeeso Yeesu. 5Nde Yeesu yi’i hoolaare maɓɓe, o wi’i jaraaɗo on, “Higo, a yaafanaama hakkeeji maaɗa.”

6Woɓɓe moodiɓɓe Attawra e njooɗii ɗon e ɓe nyuma nder ɓerɗe maɓɓe, 7e ɓe mbi’a, “Ngam ɗume neɗɗo o’o metirta nihi? E mo fottidina hoore maako e Allah! Moye waawata yaafaaki hakke to naa’ Allah tan?”

8Ɗon e ɗon Yeesu faami nder ɓernde muuɗum e ɓe nyuma dow fii ɗu’um nder ɓerɗe maɓɓe, o wi’iɓe, “Ngam ɗume nyumoton iri nyumooji ɗi’i nder ɓerɗe mooɗon? 9Ko ɓuri hoyki, ɗum wi’a jaraaɗo o’o, ‘A yaafanaama hakke maaɗa,’ koo ɗum wi’amo, ‘Umma hoccu daago maaɗa, yaaɓu?’ 10Ammaa e mi yiɗi andon Ɓii Neɗɗo e woodi laamu nder duuniyaaru yaafoo hakke.” Ngam non o wi’i jaraaɗo on, 11“E mi wi’umaa, umma, koccaa daago maaɗa, kootaa wuro.”

12Sey o ummii, o hocci daago maako, o wurtii, o dilli yeeso koo moye. Fii ɗu’um hayɗini fuu yimɓe gonɓe ɗon, ɓe manti Allah, ɓe mbi’i, “Min meeɗaayi yiiki iri fii ɗu’um!”

Yeesu Noddii Leewi

(Maatiyu 9.9‑13; Luka 5.27‑32)

13Yeesu fuɗɗiti wurtii yahi haade Mbeela Galiili. Yimɓe ɗuɗɓe ngari to maako o ekkitiɓe. 14E mo ƴaɓɓoo, o yi’i Leewi ɓii Halfa e jooɗii to ɗum jaɓata ceede leydi, sey Yeesu wi’imo, “Tokkam.” Sey Leewi ummii tokkimo.

15Gaɗa ɗon Yeesu e tokkuɓemo e ɓe njooɗii e ɓe kirtoo to wuro Leewi. Jaɓooɓe ceede leydi ɗuɗɓe e gaɗooɓe hakke e nyamda e maako e tokkuɓemo, ngam e woodi yimɓe ɗuɗɓe iri maɓɓe e tokkimo. 16Nde moodiɓɓe Attawra Faarisanko’en ngi’i e mo nyamda e gaɗooɓe hakke e jaɓooɓe ceede leydi, ɓe mbi’i tokkuɓemo, “Ngam ɗume o nyamdata e jaɓooɓe ceede leydi e gaɗooɓe hakke?”

17Nde Yeesu nani non, o wi’iɓe, “Naa’ yamɓe ngiɗi nyawndoowo, sey ni nyawɓe. Mi waroyaayi ngam nodduki nyumooɓe ɓe aadili’en, ammaa mi waroyi ngam nodduki anduɓe ɓe gaɗooɓe hakke.”

Ƴamol Dow Suumaaki

(Maatiyu 9.14‑17; Luka 5.33‑39)

18Too, tokkuɓe Yahaya Gaɗoowo Baptisma e tokkuɓe Faarisanko’en e cuumoo. Sey woɓɓe ngari ƴami Yeesu, ɓe mbi’i, “Ngam ɗume tokkuɓe Yahaya e tokkuɓe Faarisanko’en e cuumoo, ammaa tokkuɓema cuumataako?”

19Yeesu nootii, wi’iɓe, “E yiiki mooɗon higooɓe angoojo cuumoto e carel ngel angoojo on e wondi e maɓɓe? To ni e ɓe ngondi e angoojo on, ɓe cuumataako. 20Ammaa carel e wara ngel ɗum hoccata angoojo on daga nder maɓɓe, nden e nyalnde nden ɓe cuumotoo.

21“Walaa nyootayɗo lefel kesel to limcere kiinde. To o waɗii non, lefel kesel ngel seekay e limcere kiinde nden. Non waɗay nde ɓura no ndenno seekuki. 22Non maa walaa gaɗayɗo ndiyam inabojam kesam nder faandu hiindu. To o waɗii non, ɗam ƴuufay ɗam pusa faandu ndun, nden ɗum dullayɗam, ɗum dulla faandu ndun. Ammaa ndiyam inabojam kesam haani waɗee nder faandu heyru.”

Ƴamol Dow Nyalnde Siwtaare

(Maatiyu 12.1‑8; Luka 6.1‑5)

23Wonde Nyalnde Siwtaare Yeesu e tokkuɓemo e ƴaɓɓoo nder gese alkamaari, sey tokkuɓemo puɗɗi ɓoruki cammeeje mayri e ɓe nyaama.2.23: TA 23.25.24Sey Faarisanko’en mbi’imo, “Raa ko tokkuɓema ngaɗata. Ko waɗata e ɓe ngaɗa ko Attawra haɗi ɗum waɗa Nyalnde Siwtaare?”

25Yeesu wi’iɓe, “On meeɗaayi janguki ko Dawda waɗi, kanko e gonduɓe e maako nde ɓe nani weelo kadin e ɓe nder dullere nyamndu? 26E jaamanu ɗum Abiyata woni Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina, Dawda natti Lukuru Seniiɗum nyaami buroodi ceniiɗum. Attawra boo wi’ii ardiiɓe diina tan haani nyaamuki buroodi ɗum, ammaa Dawda nyaamiɗum haa maa o hokkori jaadooɓe e maako.”2.26: KLee 24.9.2.25,26: 1Sam 21.1‑6.

27Sey Yeesu wi’iɓe, “Nyalnde Siwtaare waɗaa ngam neɗɗo, naa’ neɗɗo waɗaa ngam Nyalnde Siwtaare. 28Ngam non Ɓii Neɗɗo o Joomu koo ɗume haa e Nyalnde Siwtaare.”

3

Neɗɗo Mo Jungo Yaraango

(Maatiyu 12.9‑14; Luka 6.6‑11)

1Wonde nyalnde Yeesu natti suudu do’aare, e woodi goɗɗo mo jungo jaraango nder mayru. 2Sey woɓɓe nder suudu do’aare ndun cutiimo koo o yamɗitinay neɗɗo on Nyalnde Siwtaare ngam ɓe keɓa ko ɓe ngulliroytoomo. 3Sey Yeesu wi’i mo jungo jaraango on, “Woroy ɗo’o.” 4Nden Yeesu ƴamiɓe wi’i, “Ko Attawra wi’i ɗum waɗa Nyalnde Siwtaare? Ɗum waɗa ko wooɗi, koo ɗum waɗa ko wooɗaa? Ɗum hisna yonki, koo ɗum waɗa warhoore?”

Ammaa ɓe fuu ɓe nde’’iti. 5Yeesu raariɓe ɓernde muuɗum e metti, o wannii ngam ɓerɗe maɓɓe ɗe caatuɗe. Sey o wi’i mo jungo jaraango on, “Fortu jungo maaɗa.” O fortingo, sey ngo yamɗiti. 6Sey Faarisanko’en mburtii suudu do’aare ndun, ɓe puɗɗi medduki e yimɓe Hirudus dow no ɓe mbardata Yeesu.

Yimɓe Ɗuɗɓe Ngarii To Yeesu

7Sey Yeesu dillidi e tokkuɓemo yaaki haade Mbeela Galiili. Sey yimɓe ɗuɗɓe ƴiwoyiɓe Galiili tokkimo. 8Nde yimɓe ɗuɗɓe nani habaru fuu ko o waɗata, ɓe ngari to maako daga Yahuudiya, e Urucaliima, e Iduumiya, e fongo Caangol Urdun, e leydi haade gariije Taaya e Sidon. 9O wi’i tokkuɓemo ngaddanamo komiwal ngam yimɓe ɗuɗɓe kawritii to’ ɓe ɓiɗɗamo. 10O waɗu non ngam o yamɗitinii yimɓe ɗuɗɓe haa nyawɓe ɗuɗɓe ngaɗi ka fiiduki ngam ɓe meemamo.3.9,10: Mar 4.1; Luk 5.1‑3.11Fuu carel ngel yimɓe gooduɓe ginni ngi’imo, sey ɓe njana yeeso maako e ɓe mbi’a e sembe, “An a Ɓiɗɗo Allah!”

12Ammaa o wagginiɓe to’ ɓe mbi’aka koo moye kanko o moye.

Yeesu Suɓii Tokkuɓemo Sappo e Ɗiɗo

(Maatiyu 10.1‑4; Luka 6.12‑16)

13Yeesu ƴenti hocceere noddi ɓe o yiɗi. Ɓe njahi to maako. 14O suɓi yimɓe sappo e ɗiɗo ngam ɓe njooɗodoo e maako, nden o lilaɓe ɓe nga’ajinoya, o noddiɓe lilaaɓe, 15o hokkiɓe bawɗe wurtinki ginni.

16Raa inɗe yimɓe ɓe o suɓi ɓen: Siiman mo o hokki inde Biiturus, 17e Yaakubu ɓii Jabadi, e minyiraawo muuɗum Yahaya, o hokkiɓe inde Buwarnajis, waato Ɓiɓɓe Riggaango, 18e Andiraawus, e Filibus, e Batiloomi, e Maatiyu, e Tooma, e Yaakubu ɓii Halfa, e Taadiyus, e Siiman Kananiyankeejo, 19e Yahuuda Iskariyooti, gartuɗo kokkitirɗo Yeesu.

Yeesu e Ba’aljabul

(Maatiyu 12.22‑32; Luka 11.14‑23; 12.10)

20Nden Yeesu natti wuro to jooɗotoo, sey yimɓe ɗuɗɓe fuɗɗiti kawriti to maako haa kanko e tokkuɓemo ɓe mbaawaayi nyaamuki nyamndu. 21Nde bandiraaɓe maako nanii non, ɓe njahi ngam ɓe nangoyamo, ngam ɓe nanii yimɓe e mbi’a, “O haaŋake.”

22Moodiɓɓe Attawra garoyɓe daga Urucaliima mbi’i, “Ba’aljabul laamiiɗo ginni nangimo, nden e bawɗe maagol o wurtinirta ginni.”3.22: Maat 9.34; 10.25.

23Sey Yeesu noddiɓe hokkiɓe misaalu wi’iɓe, “No waɗata Ceyɗan riiwa Ceyɗan? 24To laamu sendake e wanywanytira, ɗum waawataa ɗum daroo. 25Non maa to wuro sendake e wanywanytira, ngon ɗon wuro ngo waawataa ngo daroo. 26To laamu Ceyɗan sendake e wanywanytira, ɗum waawataa ɗum daroo, re’irde maajum warii won ɗon.

27“Walaa baawayɗo natta wuro cembiɗɗo teetanamo ko o woodi, sey ni arta haɓɓukimo, nden waawa hoccuki ko o woodi nder wuro ngon.

28“E mi wi’a’on goonga, ɗum waaway yaafanaaki yimɓe hakke e koo iri ɗiye haalaaji kalluɗi ɗi ɓe meti. 29Ammaa fuu bi’uɗo ko wooɗaa dow Ruuhu Allah, o yaafantaake haa abadaa. Haa abadaa hakke ɗum e dow maako.”3.29: Luk 12.10.30Yeesu wi’ii non ngam e ɓe mbi’a, “E mo woodi ginnol.”

Maduujo Yeesu e Minyiraaɓe Maako

(Maatiyu 12.46‑50; Luka 8.19‑21)

31Sey maduujo Yeesu e minyiraaɓe maako ngari ndarii yaasi, ɓe lili goɗɗo noddoya Yeesu. 32Yimɓe ɗuɗɓe e njooɗii e ɓe pilii Yeesu, ɓe mbi’imo, “Maduujo maaɗa e minyiraaɓe maaɗa e ɓe ton yaasi, e ɓe ɗaɓɓutumaa.”

33Yeesu ƴamiɓe wi’i, “Moye woni maduujo am, nden ɓeye ngoni minyiraaɓe am?” 34O raari jooɗiiɓe e piliimo o wi’i, “Raa maduujo am e minyiraaɓe am ɗo’o! 35Fuu gaɗuɗo ko Allah yiɗi, kanko woni minyiraawo am e maduujo am.”

4

Misaalu Dow Demoowo

(Maatiyu 13.1‑9; Luka 8.4‑8)

1Ɗonmaa Yeesu fuɗɗi ekkitinki haade Mbeela Galiili. Yimɓe ɗuɗɓe kawriti to maako naaki o natti komiwal o jooɗii nder maagal dow ndiyam. Kawrutuɓe ɓen fuu e ɓe haade mbeela ngan dow njaareendi.4.1: Luk 5.1‑3.2Sey o huutiri misaalu o ekkitiɓe ekkitinol feere‑feere ɗuɗngol. Nder ekkitinol maako o wi’i,

3“Kettindee! Goɗɗo demoowo yahi ngesa ngam saaka awdi. 4E mo nder saakuki awdi ndin, wondi yani dow ɗatal, colli ngari cuppidindi. 5Wondi boo yani nder kaaƴe; ɗon ndi heɓaayi leydi ɗundi. Ndi fuɗi jawɗum ngam leydi ndin luggaa. 6Ammaa nde naange wurtoyii fiyindi, sey ndi yoori ngam ndi walaa ɗaɗi. 7Wondi awdi boo yani nder gi’e, sey gi’e ɗen mawni ɓiɗɗindi haa ndi waawaayi waɗuki cammeeje. 8Ammaa wondi awdi yani dow leydi mbondi ndi fuɗi ndi mawni ndi waɗi cammeeje. Wondi waɗi gabbe 30, wondi waɗi gabbe 60, wondi haa 100.”

9Nde Yeesu heenyi hokkuki misaalu ɗu’um, sey o wi’i, “Gooduɗo noppi nanuki fuu nana.”

Ko Waɗi Yeesu e Huutira Misaalu

(Maatiyu 13.10‑17; Luka 8.9,10)

10Nde Yeesu e jooɗii kanum tan, tokkuɓemo sappo e ɗiɗo e woɓɓe tokkuɓemo njahi to maako ɓe ƴamimo o hokkaɓe ma’ana ɗum ɗon misaalu. 11Sey o wi’iɓe, “Onon on kokkaama faamuki sirru Laamu Allah, ammaa yimɓe ɓe ngalaa nder mooɗon, koo ɗume sey e misaalu, 12ngam,

‘E ɓe ndaara, ammaa ɓe ngi’ataa.

E ɓe nana, ammaa ɓe paamataa.

Ngam to naa’ non ɗum gaɗotooɗum ɓe nana, ɓe tuuba,

ɗum yaafanooɓe.’ ”4.12: Ica 6.9,10.

Ma’ana Misaalu Dow Demoowo

(Maatiyu 13.18‑23; Luka 8.11‑15)

13Sey Yeesu wi’iɓe, “On paamaayi misaalu ɗu’um? Too, no paamirton misaalu koriiɗum? 14Ko demoowo on saaki woni Wolde Allah. 15Woɓɓe yimɓe e nandi e awdi njanundi dow ɗatal. Carel ngel ɓe nani Wolde Allah, ɗon e ɗon Ceyɗan wara hoccande daga nder ɓerɗe maɓɓe. 16Woɓɓe boo e nandi e awdi njanundi hakkunde kaaƴe. To ɓe nanii Wolde Allah, ɗon e ɗon ɓe njaɓande nder belɗum ɓernde. 17Ammaa nde ɓe ngalaa ɗaɗi, ɓe munyay carel seɗɗa tan. To caɗeele koo torra warii ngam wolde nden, ɗon e ɗon ɓe njoofande. 18Woɓɓe kadin e nandi e awdi caakaandi nder gi’e. Ɓe nani Wolde nden, 19ammaa wannuki e fii duuniyaaru, e yidde jawdi, e suuno feere‑feere natti ɓerɗe maɓɓe ɓiɗɗi wolde nden kaɗinde wallukiɓe ɓe ngaɗa ko Allah yiɗi. 20Woɓɓe boo e nandi e awdi caakaandi dow leydi mbondi. Ɓe nani Wolde Allah, ɓe njaɓinde, ɓe kuutinirinde haa ɓe keɓi ɓeydaari, woɓɓe keɓi nde 30, woɓɓe keɓi nde 60, woɓɓe haa nde 100.”

Misaalu Dow Fitilaaru

(Luka 8.16‑18)

21O wi’iɓe, “On ngadday fitilaaru kippon tummude dow mayru, koo ndesonndu ley leeso? Naa’ on ndesayndu dow danki?4.21: Maat 5.15; Luk 11.33.22Fuu ko suuɗii, ɗum wurtinayɗum e njayri, non maa fuu ko ombaa ɗum omteteeɗum.4.22: Maat 10.26; Luk 12.2.23Gooduɗo noppi nanuki fuu nana.”

24O fuɗɗiti o wi’iɓe, “Paamee boɗɗum e ko nanoton! E poondirgel ngel poondirton, e maagel ɗum foondiranta’on haa maa ɗum ɓeydana’on.4.24: Maat 7.2; Luk 6.38.25Ngam fuu gooduɗo faamu dow Laamu Allah ɗum ɓeydanaymo. Ammaa mo walaa faamu dow Laamu Allah, koo ko o woodi maa ɗum jaɓayɗum.”4.25: Maat 13.12; 25.29; Luk 19.26.

Misaalu Dow Awdi Puɗundi

26Yeesu fuɗɗiti wi’i, “Laamu Allah e nandi e neɗɗo caakoowo awdi e ngesa. 27Waala fina, koo e mo ɗaanii koo o ɗaanaaki, awdi ndin fuɗay mawna, ammaa o andaa no ɗum waɗiri. 28Leydi e wurtina gawri e hoore mayri. Arande ƴombal wurtoto, nden sammeere, nden sammeere nden wurtina ngabboy. 29To gawri ndin ɓendii, sey o yaada e lawjeeru o taƴa, ngam carel ittukindi warii.”4.29: Yow 3.13.

Misaalu Dow Gabbel Mastat

(Maatiyu 13.31,32,34; Luka 13.18,19)

30Yeesu kadin wi’i, “Ko nandinaymi Laamu Allah? Koo boo e ɗume misaalu nandinaymiɗum? 31E ɗum nandi e gabbel mastat, gabbel ɓurngel koo ngele gabbel aaweteengel famɗuki. 32Fuu e non to ngel aawaama, e ngel mawna ngel ɓura koo ngele leggel mawnuki, ngel waɗa lice mawɗe haa colli koɗa nder ɗowdi maagel.”

33Yeesu huutirii iri misaalu ɗu’um ɗuɗɗum, o wa’ajinaniɓe Wolde Allah haa keerol no ɓe mbaawi faamuki. 34Fuu ko o wi’ataɓe e mo huutira misaalu. Ammaa to e mo wondi e tokkuɓemo kamɓe tan, sey o wi’aɓe ma’ana ko o wi’i.

Yeesu Darnii Hendu Cembindu

(Maatiyu 8.23‑27; Luka 8.22‑25)

35E nden ɗon nyalnde alaasara Yeesu wi’i tokkuɓemo, “En kuulu fongo mbeela.” 36Sey tokkuɓemo ali yimɓe hawrutuɓe, ɓe natti nder komiwal ngal o woni nder, ɓe ndillidi e maako. E woodi komiije feere tokkiɓe. 37Sey iyeende e hendu cembindu ummoyii, geelooɗi ndiyam puɗɗi piiki komiwal ngal, ndiyam natti nder maagal haa naaki komiwal ngal ɓadii heewa ndiyam. 38Yeesu boo e ton gaɗa komiwal ngal e ɗaanii dow ɓantirɗum hoore. Sey tokkuɓemo pindinimo mbi’imo, “Moodibbo, a wannaayi to en kalkii?”

39Sey o ummii, o haɓani hendu ndun, o wi’i geelooɗi ndiyam ɗin, “Nde’’itee! Alee!” Sey hendu ndun ali, koo ɗume de’’iti. 40O wi’i tokkuɓemo, “Ngam ɗume ngooduɗon kulol? Haa jooni on koolaakiyam?”

41Ɓe kultori, ɓe ƴamƴamtiri, ɓe mbi’i, “Ɗum moye o’o? Haa hendu e geelooɗi ndiyam e ngaɗa ko o wi’i!”

5

Yeesu Yamɗitinii Gooduɗo Ginni

(Maatiyu 8.28‑34; Luka 8.26‑39)

1Yeesu e tokkuɓemo kuuli fongo mbeela ɓe njottii leydi Gaarasinko’en. 2Nde Yeesu wurtii daga nder komiwal ngal, sey goɗɗo gooduɗo ginnol ƴiwoyi to genaale taɓɓiimo. 3Neɗɗo on nder genaale o jooɗotoo, walaa baawayɗo haɓɓukimo, koo e ɓoggi njamndi. 4Nde ɗuɗɗum e mo haɓɓiree ɓoggi njamndi juuɗe e koyɗe, ammaa o taƴaɗi o yewa njamndi gaɗaandi to koyɗe maako. Walaa gooduɗo sembe baawayɗo jogaakimo. 5Jemma e nyalawma e mo nder genaale koo dow kocceeje, e mo wulla sembee, e mo taƴira ɓandu maako e kaaƴe.

6Nde o haynii Yeesu, o doggi o yahi to maako, o diccii yeeso maako. 7O wulli sembee o wi’i, “Ko wannumaa e am, Yeesu Ɓiɗɗo Allah Joomu Mangu? E mi toromaa ngam Allah, taa’ torram.” 8O wi’u non ngam Yeesu wi’ii, “An ginnol, wurta nder neɗɗo o’o!”

9Sey Yeesu ƴamingol wi’i, “No inde maaɗa?”

Ngol nootii ngol wi’i, “Ɗuɗɗi, ngam e min ɗuuɗi.” 10Sey ngol waɗi ka toraaki Yeesu to’ o riiwaɗi daga leydi ndin.

11Haade ɗon e woodi ornde aladeeji ɗuɗɗi e dura to regorde hocceere. 12Sey ginni ɗin torii Yeesu ɗi mbi’i, “Alumin min nattoya aladeeji ɗin ni.” 13Yeesu jaɓi, sey ɗi mburtii ɗi nattoyi aladeeji ɗin. Aladeeji ɗin boo kewtii 2,000. Ornde nden fuu nyaari jippoyii daga dow ƴolde nden yani nder mbeela, ndiyam nyaamiɗi.

14Woynaaɓe aladeeji ɗin ndoggi mbi’oyika yimɓe nder gariiri e yimɓe ngarihoy. Yimɓe ɓen njahi ngi’a ko waɗi. 15Nde ɓe ngari to Yeesu woni, ɓe ngi’i goodunooɗo ginni ɗuɗɗi on, e mo jooɗii ɗon, e ɓornii, e mo nder hakkiilo maako. Koo moye maɓɓe huli. 16Gi’uɓe ko waɗi ɓe mbi’i yimɓe ɓen ko heɓi goodunooɗo ginni on e aladeeji ɗin.

17Sey yimɓe ɓen puɗɗi toraaki Yeesu alanaɓe leydi maɓɓe.

18Yeesu e natta komiwal, sey goodunooɗo ginni on torii dillida e Yeesu.

19Ammaa Yeesu jaɓaayi o dillida e muuɗum, wi’imo, “Hootu to bandiraaɓe maaɗa mbi’aɓe fii mawɗum ɗum Joomiraawo waɗanmaa e no o yurminiranmaa.”

20Sey neɗɗo on dilli leydi Dikapolis5.20: Waato Gariije Sappo., o fuɗɗi hokkuki habaru fii mawɗum ɗum Yeesu waɗanimo. Fuu yimɓe ɓen kayɗini.

Ɓiɗɗo Jaayirus e Goɗɗo Debbo

(Maatiyu 9.18‑26; Luka 8.40‑56)

21Nde Yeesu fuɗɗiti huuli fongo mbeela nder komiwal, yimɓe ɗuɗɓe kawriti to maako, kanko boo e mo haade mbeela ngan. 22Sey go’oto nder ardiiɓe suudu do’aare bi’eteeɗo Jaayirus wari. Nde o yi’i Yeesu, o diccii yeeso maako, 23o waɗi ka toraaki Yeesu, e mo wi’a, “Ɓiɗɗo am surbaajo pamaro ɓadake mayde, e mi toromaa ngaraa meemaamo ngam o yamɗita to’ o maaya.”

24Sey Yeesu yaadi e maako. Yimɓe ɗuɗɓe tokkimo, e ɓe ɓiɗɗamo.

25E woodi goɗɗo debbo ɗon gaɗuɗo duuɓi sappo e ɗiɗi e torrodoo e rufuki ƴiiƴam. 26Debbo on torrake naa’ seɗɗa to juuɗe nyawndooɓe ɗuɗɓe, o majjinii fuu jawdi maako. O yamɗitaayi, ammaa nyawu ɗum ɓeydii. 27Nden maa o nanii habaru Yeesu, sey o ƴiwoyi gaɗa Yeesu nder yimɓe, o meemi toggoore maako. 28Ngam o wi’ii nder ɓernde maako, “Koo toggoore maako meemumi tan, mi yamɗitay.”

29Ɗon e ɗon ƴiiƴam ɗam darii, o nani nder ɓandu maako ɗum yamɗitiniimo daga nyawu maako. 30Ɗon e ɗon Yeesu faami bawɗe mburtake daga nder muuɗum. O waylitii nder yimɓe, o wi’i, “Moye meemi toggoore am?”

31Sey tokkuɓemo mbi’imo, “A yi’a yimɓe ɗuɗɓe e ɓiɗɗumaa, ammaa a ƴama moye meemumaa?”

32Ammaa Yeesu waɗi ka raaruki nder yimɓe ɓen ngam yi’a moye meemimo. 33Debbo on boo nde e mo andi ko heɓi ɓandu maako, o wari nder kulol e mo diwna, o diccii yeeso Yeesu, o wi’imo goonga dow koo ɗume ko waɗi. 34Sey Yeesu wi’imo, “Bandiraawo, hoolaare maaɗa yamɗitiniima. Njippoɗaa jam, a hoyii daga nyawu maaɗa.”

35Yeesu e meta, sey woɓɓe daga wuro Jaayirus ardiiɗo suudu do’aare on ngari, ɓe mbi’imo, “Ɓiɗɗo maaɗa maayii. Ngam ɗume ngannataa moodibbo kadin?” 36Ammaa Yeesu wannaayi e ko ɓe mbi’i, o wi’i ardiiɗo suudu do’aare on, “Taa’ hulu, hoolayam tan.” 37O alaayi koo moye yaadi e maako sey Biiturus, e Yaakubu, e Yahaya minyiraawo Yaakubu. 38Nde ɓe njottii wuro Jaayirus, Yeesu yi’i yimɓe nder wannaare, woɓɓe e mboya, woɓɓe e ngulla e sembe. 39O natti, o wi’i, “Ngam ɗume nattuɗon wannaare nde’e on mboya? Surbaajo on o maayaayi, ammaa o ɗaani tan.”

40Sey ɓe njalimo. O wurtiniɓe ɓe fuu yaasi, o hocci nyaako surbaajo on e maduujo maako e tokkuɓemo ɓe o wondi, ɓe natti to surbaajo on woni. 41Yeesu jogii jungo surbaajo on wi’i, “Taliita, kumi,” waato, “Surbaajo, umma!”

42Ɗon e ɗon surbaajo on ummii fuɗɗi yaadu. E mo woodi duuɓi sappo e ɗiɗi. Fii ɗum hayɗiniɓe naa’ seɗɗa. 43Yeesu wagginiɓe wi’i to’ ɓe njaɓa ɓe mbi’aka koo moye. Nden o wi’iɓe, “Kokkeemo goɗɗum o nyaama.”

6

Yeesu Wanyaama To Najarat

(Maatiyu 13.53‑58; Luka 4.16‑30)

1Sey Yeesu ali wigeere nden so’’ii gariiri to mawni, tokkuɓemo njaadi e maako. 2Nde Nyalnde Siwtaare wari, o fuɗɗi ekkitinki nder suudu do’aare. Yimɓe ɗuɗɓe nanɓe ko o wi’i, ɓe kayɗini e ekkitinol maako. E ɓe mbi’a, “Toye neɗɗo o’o heɓi fuu fii ɗu’um? Toye o heɓi iri faamu ɗu’um? Toye o heɓi bawɗe waɗuki iri kuuɗe kayɗiniiɗe ɗe’e? 3Naa’ kanko woni on ɗon cehoowo, ɓiɗɗo Maryaama, mawniraawo Yaakubu, e Yusufu, e Yahuuda, e Siiman? Nden minyiraaɓe maako rewɓe naa’ en ngondi e maɓɓe ɗo’o?” Sey ɓe njawanimo.

4Yeesu wi’iɓe, “Koo toye yimɓe e kokka annabiijo mangu, ammaa yimɓe gariiri maako, e bandiraaɓe maako, e yimɓe wuro maako, ɓe kokkataamo mangu.”6.4: Yah 4.44.

5Yeesu waawaayi waɗuki goɗɗum kayɗiniiɗum ton, sey ni yimɓe seɗɗa ɓe njamɗaa o yowi juuɗe maako dow maɓɓe o yamɗitiniɓe. 6O hayɗini ngam ɓe koolaakimo.

Yeesu Lili Tokkuɓemo Sappo e Ɗiɗo

(Maatiyu 10.5‑15; Luka 9.1‑6)

Yeesu e yiiloo e ekkitina nder ngarihoy. 7O noddi tokkuɓemo sappo e ɗiɗo, o liliɓe ɗiɗo‑ɗiɗo, o hokkiɓe laamu dow ginni. 8O wi’iɓe to’ ɓe kocca goɗɗum ngam yaadu, koo nyamndu, koo jakaare, koo ceede e jiiba. Sawru tan ɓe njogotoo. 9Ɓe ngatta paɗe, ammaa to’ ɓe ɓornoo toggooje ɗiɗi. 10O boo wi’iɓe, “Fuu wuro ngo njippiiɗon, njooɗee nder maago naa on alii gariiri ndin. 11To ɗum jaɓɓaaki’on e wigeere, koo ɗum wanyii hettindanaaki’on, piɗɗee sollaare koyɗe mooɗon carel ko aloton wigeere nden. Kanjum hollata ɓe ngaɗii hakke.”6.11: KL 13.51.6.8‑11: Luk 10.4‑11.

12Sey ɓe ndilli e ɓe nga’ajina wi’uki yimɓe tuuba. 13Ɓe mburtinani yimɓe ɗuɗɓe ginni, ɗuɗɓe ɓe njamɗaa boo ɓe moytaniɓe nebbam ɓe njamɗitiniɓe.6.13: Yaak 5.14.

Mayde Yahaya Gaɗoowo Baptisma

(Maatiyu 14.1‑12; Luka 9.7‑9)

14Hirudus Laamiiɗo nani habaru fii ɗu’um, ngam inde Yeesu andaama koo toye. Woɓɓe e mbi’a Yahaya Gaɗoowo Baptisma umminaa daga mayde, kanjum waɗi e mo woodi bawɗe waɗuki kuuɗe kayɗiniiɗe.

15Woɓɓe boo mbi’i, “Ɗum Annabi Iliya.”

Nden woɓɓe mbi’i, “O annabiijo bo annabo’en ndenno.”6.14,15: Maat 16.14; Mar 8.28; Luk 9.19.

16Ammaa nde Hirudus nani non, o wi’i, “Yahaya mo ittanmi hoore, kanko umminaa daga mayde!” 17Ngam ndenno Hirudus e hoore muuɗum waɗii ɗum nangii Yahaya, ɗum haɓɓimo, ɗum surimo nder suudu cural. O waɗu non ngam Hiruudiya debbo mawniraawo maako Filibus mo o te’i. 18Ngam Yahaya waɗii ka wiiki Hirudus, “Ɗum haanaayi te’aa debbo mawniraawo maaɗa.”6.17,18: Luk 3.19,20.

19Hiruudiya boo nder ɓernde maako e mo jogitii Yahaya e mo yiɗi warkimo. Ammaa o waawaayi warkimo, 20ngam Hirudus e hula Yahaya e suranamo, nde e mo andi kanko o aadiliijo o ceniiɗo. Fuu carel ngel Hirudus nani haala Yahaya, e mo natta wannaare. Ammaa fuu e non e mo yiɗi hettindanaakimo.

21Ammaa Hiruudiya heɓi laawol no warirta Yahaya. Nyalnde humto siftorki danyngol Hirudus, Hirudus siryii humto ngam kuwooɓe mawɓe nder laamu maako, e mawɓe ardiiɓe sooji’en, e mawɓe leydi Galiili. 22Nde ɓiɗɗo Hiruudiya surbaajo natti wami, o welnani Hirudus ɓernde e hoɓɓe maako. Sey Hirudus wi’imo, “Torayam fuu ko ngiɗɗaa, mi hokketeɗum.” 23Hirudus hunaniimo wi’i, “Fuu ko toriɗaayam mi hokketeɗum haa ko hewtata sendere laamu am.”

24Sey surbaajo on wurtii wi’i maduujo muuɗum, “Ko haani mi toroo?”

Maduujo on wi’imo, “Toramo hoore Yahaya Gaɗoowo Baptisma.”

25Ɗon e ɗon surbaajo on nder yawɗaare o so’’ii to laamiiɗo on o wi’imo, “E mi yiɗi jooni‑jooni kokkaayam hoore Yahaya Gaɗoowo Baptisma nder le’al.”

26Hirudus Laamiiɗo wannii naa’ seɗɗa, ammaa nde o yaadake o hunanakemo yeeso hoɓɓe, o yiɗaa o haɗamo. 27Ɗon e ɗon o waɗi soojiijo o yaha o waddoya hoore Yahaya. Soojiijo on yahi ittani Yahaya hoore nder suudu cural, 28o waddoyi hoore nden nder le’al, o hokkinde surbaajo on. Surbaajo on boo hokkinde maduujo muuɗum. 29Nde tokkuɓe Yahaya nani non ɓe ngari ɓe kocci ɓandu maako ɓe pukkinoyindu nder yenaande gasaande nder hayre.

Yeesu Nyamnii Yimɓe 5,000

(Maatiyu 14.13‑21; Luka 9.10‑17; Yahaya 6.1‑14)

30Lilaaɓe ɓe Yeesu lilunoo ngartoyii to maako, ɓe mbi’imo koo ɗume ko ɓe ngaɗi e ko ɓe ekkitini. 31O wi’iɓe, “Ngaree, njahen to wigeere gewtunde keɓon ciwtooɗon seɗɗa.” O wi’ii non ngam yimɓe ɗuɗɓe e ngara e co’’oo haa hewti ɓe keɓaayi koo carel ɓe nyaami nyamndu. 32Sey ɓe natti komiwal ɓe ndilli to wigeere nder ladde kamɓe tan.

33Ammaa carel ngel ɓe ndillata yimɓe ɗuɗɓe ngi’iɓe anditiɓe. Yimɓe ɓen mburtoyii daga gariije ɗuɗɗe ɓe ndoggi e koyɗe ɓe artiɓe yaaki ton. 34E jippaaki Yeesu daga nder komiwal ngal o yi’i yimɓe ɗuɗɓe e kawriti, sey o nani jurumɗum maɓɓe, ngam e ɓe ɗon bo baali ɗi ngalaa gaynaako. Sey o fuɗɗi ekkitinkiɓe fii ɗuɗɗum.6.34: Lim 27.17; 1Laam 22.17; 2HL 18.16; Ijik 34.5; Maat 9.36.35Nde alaasara waɗi, sey tokkuɓemo ngari to maako mbi’imo, “Ɗo’o ɗum ladde, ɗonmaa naange hiirii. 36Wi’u yimɓe ɓe’e ndilla ngam ɓe njaha gure gonɗe haade e ngarihoy ngonkoy haade ɓe coodana ko’e maɓɓe ko ɓe nyaamata.”

37Ammaa Yeesu wi’iɓe, “Onon kokkeeɓe ko ɓe nyaamata.” Sey ɓe mbi’imo, “A yiɗi min njaha min coodonoyaɓe nyamndu kewtundu ceede ɗe kuwoowo yoɓetee balɗe 200 min kokkaɓe ɓe nyaama?”

38O wi’iɓe, “Buroodi noye ngooduɗon? Njahee ndaaron.”

Nde ɓe ndaari, ɓe mbi’i, “Buroodi jowi e liƴƴi ɗiɗi.”

39Sey Yeesu wi’iɓe ɓe mbi’a yimɓe njooɗoo moɓɗe‑moɓɗe dow huɗo hecco. 40Sey ɓe njooɗii moɓɗe 100‑100, woɓɓe njooɗii moɓɗe 50‑50. 41O hocci buroodi jowi ɗum e liƴƴi ɗiɗi ɗin, o raari dow, o yetti Allah, o sendi buroodi ɗum o hokki tokkuɓemo ngeedana yimɓe fuu. Non o waadi e liƴƴi ɗiɗi ɗin maa. 42Ɓe fuu ɓe nyaami ɓe kaari. 43Tokkuɓemo moɓti buroodi koriiɗum e liƴƴi koriiɗi ko waɗi kondooje sappo e ɗiɗi. 44Nyaamuɓe buroodi ɗum worɓe tan ɓadake 5,000.

Yeesu Waɗii Yaadu Dow Ndiyam

(Maatiyu 14.22‑33; Yahaya 6.15‑21)

45Ɗon e ɗon Yeesu waɗi tokkuɓemo natta komiwal ɓe artamo huuluki yaaki Betasayda, kanko boo o jaɓɓitoto kawrutuɓe. 46Gaɗa o jaɓɓitakeɓe o ƴenti wonde hocceere ngam o waɗa do’aare. 47Nde futuro waɗi, komiwal ngal e caka mbeela, Yeesu boo e dow hocceere kanum tan. 48O yi’i tokkuɓemo e piida e komiwal, ngam hendu e haɗaɓe yaadu. Fajiri e mo yaha to maɓɓe, e mo yaha dow ndiyam mbeela ngan. E mo yiɗi o ƴaɓɓooɓe, 49ammaa nde ɓe ngi’imo e mo yaha dow ndiyam, ɓe kammi ɗum ginnol, sey ɓe ngulli, 50ngam ɓe fuu ɓe ngi’iimo ɓe kultorii. Ammaa ɗon e ɗon o metaniɓe, o wi’i, “Pukkinee ɓerɗe mooɗon, ɗum min. To’ on kulu.” 51Nden o natti komiwal ngal to maɓɓe, sey hendu ndun darii. Ɓe kayɗini naa’ seɗɗa, 52ngam ɓe paamaayi ma’ana nyamnuki yimɓe 5,000 ki o waɗi, ngam ɓerɗe maɓɓe paamaayi ma’ana maajum.

Yeesu Yamɗitinii Nyawɓe To Leydi Janisarat

(Maatiyu 14.34‑36)

53Nde ɓe kuuli fongo mbeela ngan, ɓe njottii leydi Janisarat ɓe kaɓɓi komiwal ngal. 54Nde ɓe mburtii nder maagal, ɗon e ɗon yimɓe anditi Yeesu. 55Yimɓe ɓen ndoggi ɓe njahi koo toye nder leydi ndin, e ɓe ngaddoya nyawɓe dow mbe’’itaari to Yeesu koo toye to ɓe nani o woni. 56Koo toye to o yahi, koo nder ngarihoy, koo nder gariije mawɗe, koo nder gure ladde, yimɓe e pukkina nyawɓe nder luumo, ɓe toroomo nyawɓe ɓen meema koo cilmbi toggoore maako. Fuu meemuɓeɗi njamɗiti.

7

Ndonu Maama’en

(Maatiyu 15.1‑9)

1Faarisanko’en e woɓɓe nder moodiɓɓe Attawra garoyɓe daga Urucaliima ɓe kawriti to Yeesu. 2Sey ɓe ngi’i woɓɓe tokkuɓe Yeesu e ɓe nyaama nyamndu ɓe lootaayi juuɗe maɓɓe no diina Yahuudanko’en wi’i.

3Faarisanko’en e fuu Yahuudanko’en ɓe nyaamataa nyamndu naa ɓe lootii juuɗe maɓɓe no diina maɓɓe wi’i, e ɓe tokki ndonu maama’en maɓɓe. 4To ɓe ngartoyii daga luumo, ɓe nyaamataa nyamndu naa ɓe lootake no diina maɓɓe wi’i. Ɗonmaa e ɓe tokka ndonu ɗuɗɗum ɗum ɓe ndoni, bo lootuki jarduɗe, e gojiije, e paali gaɗiraaɗi njamndi mboɗeeri.

5Sey Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra ɓen ƴami Yeesu ɓe mbi’i, “Ngam ɗume tokkuɓema tokkataa ndonu maama’en meeɗen, ammaa e ɓe nyaamira nyamndu juuɗe ɗe laaɓaa?”

6Sey Yeesu nootii wi’i, “Annabi Icaaya wi’ii goonga nde waɗi annabaaku dow mooɗon, onon munaafuki’en, no ɗum windiraa,

Allah wi’ii, ‘Ɓen ɗon yimɓe e honduko tan ɓe mawnintayam,

ammaa ɓerɗe maɓɓe e ngoɗɗitiiyam.

7E meere ɓe mawnintayam;

E ɓe ekkitina dooka yimɓe

bo to am ɗum ƴiwoyi.’7.6,7: Ica 29.13.

8“On alii tokkuki ko Allah wi’i ɗum waɗa, on njogake ndonuuji yimɓe.”

9Sey o wi’iɓe, “On nyuma on ngaɗii fii boɗɗum nde nganyuɗon ko Allah wi’i ngam tokkon ndonu mooɗon. 10Ngam Muusa wi’ii, ‘Hokku nyaako maaɗa e maduujo maaɗa mangu,’ nden, ‘Koo moye huɗi nyaako muuɗum koo maduujo muuɗum doole waree.’7.10: Wur 20.12; TA 5.16; Wur 21.17; KLee 20.9.11Ammaa on mbi’a to neɗɗo wi’ii nyaako muuɗum koo maduujo muuɗum, ‘Fuu ko kokkaynomaami, ɗum Korban, waato mi hokkiiɗum Allah,’ 12nde mbiiɗon non on kaɗii yimɓe mballa danyooɓe maɓɓe. 13Non ngartirɗon Wolde Allah meere laawol ndonu ɗum ekkitinɗon. Kadin on ngaɗa fii ɗuɗɗum iri ɗu’um.”

Ko Wartirta Neɗɗo Mo Laaɓaa Yeeso Allah

(Maatiyu 15.10‑20)

14Sey Yeesu fuɗɗiti noddi yimɓe hawrutuɓe, o wi’i, “Kettindee, on fuu, paamon. 15-16Walaa goɗɗum yaasi ɓandu neɗɗo nattayɗum nder maako wartiramo mo laaɓaa yeeso Allah. Ammaa ko wurtoytoo daga nder ɓernde neɗɗo kalluɗum kanjum wartirtamo mo laaɓaa yeeso Allah.”

17Nde o sendiri e yimɓe fuu, o natti wuro, tokkuɓemo ƴamimo ma’ana ekkitinol ngo’ol. 18O nootii o wi’i, “Onon maa on paamaayi ma’ana ɗu’um? On andaa walaa ko nattata neɗɗo daga yaasi wartiramo mo laaɓaa? 19Ngam naa’ nder ɓernde ɗum nattata, ammaa nder reedu, nden ɗum wurto ɓandu.” (Nde Yeesu wi’i ɗu’um, o hollii koo nduye nyamndu ndu lamndu.)

20O ɓeydi wi’uki, “Ko wurtotoo daga nder ɓernde neɗɗo, kanjum waɗata neɗɗo warta mo laaɓaa yeeso Allah. 21Ngam daga nder ɓernde neɗɗo nyumo kallungo wurtoytoo, e waɗuki njeenu hakkunde yimɓe ɓe ngalaa teegal, e nguyka, e warhoore, e njeenu, 22e suuno fii duuniyaaru, e halleende, e ƴoyre kallunde, e fuu kuuɗe kalluɗe ɗe ɓerɗe maɓɓe ngiɗi, e lawliiru, e wonnuki inde neɗɗo, e mawninki hoore, e wanyuki waɗuki ko wooɗi. 23Fuu ɗe’e kuuɗe kalluɗe daga nder ɓernde ɗe mburtoytoo ɗe ngartira neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah.”

Hoolaare Goɗɗo Debbo

(Maatiyu 15.21‑28)

24Daga ɗon Yeesu dilli yahi wigeere haade gariije Taaya e Sidon. O natti wongo wuro, o yiɗaa koo moye anda e mo ɗon ɗum. Ammaa fuu e non o waawaayi suuɗaaki yimɓe. 25Ɗon e ɗon goɗɗo debbo gooduɗo ɓiɗɗo surbaajo pamaro gooduɗo ginnol nani habaru Yeesu. Sey o wari o diccii yeeso Yeesu. 26Debbo on boo o Helenankeejo to Finiikiya nder leydi Siiriya o danyaa. O torii Yeesu wurtinana ɓiɗɗo maako ginnol ngol. 27Sey Yeesu wi’imo, “Arande al ɗum nyamna ɓikkoy, ngam ɗum haanaayi ɗum hocca nyamndu ɓikkoy ɗum hubanoondu kutihoy.”

28Ammaa debbo on wi’imo, “Ee, Moodibbo, ammaa haa kutihoy ngonkoy ley teebur e nyaama horaano sukaaɓe ɓen.”

29Sey Yeesu wi’imo, “Ngam a wi’ii non, hootu, ginnol ngol wurtake ɓiɗɗo maaɗa.”

30Sey debbo on so’’ii wuro tawi ɓiɗɗo muuɗum e fukkii dow leeso, ginnol ngol boo wurtake daga nder maako.

Yeesu Yamɗitinii Paho

31Sey Yeesu ali wigeere gonde haade gariiri Taaya, o tokkiri gariiri Sidon, o regoyii Mbeela Galiili, o natti leydi Dikapolis7.31: Waato Gariije Sappo.. 32Ton woɓɓe yimɓe ngaddanimo goɗɗo paho mo meto muuɗum wurtataako boɗɗum. Ɓe torii Yeesu yowa juuɗe muuɗum dow maako yamɗitinamo. 33E woodi yimɓe ɗuɗɓe ɗon, sey Yeesu hakkitii kanko e paho on, o waɗi kooli maako nder noppi paho on. O tutti joode o meemi ɗemngal paho on. 34Nden Yeesu raari dow foofi foofaango juutungo wi’imo, “Ifata,” waato, “Maɓɓita!”

35Ɗon e ɗon noppi neɗɗo on maɓɓitii, ɗemngal maako yoofii, o fuɗɗi metuki boɗɗum. 36Sey Yeesu wi’iɓe to’ ɓe mbi’aka goɗɗo. Ammaa fuu carel ngel o haɗiɓe wi’ukika, sey ɓe ɓeyda wi’ukika koo toye. 37Yimɓe kayɗini naa’ seɗɗa mbi’i, “O waɗii koo ɗume boɗɗum, haa maa e mo waɗa pahuɓe nana, e mo waɗa ɓe mbaawataa metuki meta.”

8

Yeesu Nyamnii Yimɓe 4,000

(Maatiyu 15.32‑39)

1Nder ɗen ɗon balɗe yimɓe ɗuɗɓe fuɗɗiti kawri to Yeesu. Nde ɓe ngalaa ko ɓe nyaamata, sey Yeesu noddi tokkuɓemo, wi’iɓe, 2“E mi nana jurumɗum yimɓe ɓe’e ngam hande balɗe maɓɓe tati e ɓe ngondi e am, ammaa ɓe ngalaa ko ɓe nyaamata. 3To mi wi’iiɓe ɓe kootida e weelo, ɓe pekkoray dow ɗatal, ngam woɓɓe ngaroyii daga ɓadaaki.”

4Tokkuɓemo nootii mbi’i, “Toye goɗɗo heɓata buroodi nder ladde nde’e keƴayɗum yimɓe ɓe’e?” 5Yeesu ƴamiɓe wi’i, “Buroodi noye ngooduɗon?” Ɓe mbi’imo, “Joweeɗiɗi.” 6Sey o wi’i yimɓe hawrutuɓe ɓen fuu ɓe njooɗoo e leydi. O hocci buroodi joweeɗiɗi ɗum, o yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo ngeedana yimɓe, kamɓe boo ɓe ngeedani yimɓe hawrutuɓe ɓen. 7Ɗonmaa e ɓe ngoodi goɗɗi liƴƴi pamari seɗɗanaaji, sey o yetti Allah ngam maaji, o wi’i tokkuɓemo kanji maa ɓe ngeedana yimɓe. 8Yimɓe ɓen nyaami kaari. Gaɗa maajum tokkuɓemo moɓti ko horii, ɗum heewi kondooje joweeɗiɗi. 9Yimɓe ɓen ɓadake 4,000. Sey o jaɓɓitiiɓe 10o natti komiwal, kanko e tokkuɓemo, ɓe ndilli leydi Dalmanuuta.

Yiɗuki Holleeki Kayɗiniiɗum

(Maatiyu 16.1‑4)

11Faarisanko’en ngari puɗɗi yeddootirki e Yeesu. E ɓe ngiɗi foondukimo, sey ɓe mbi’imo o waɗanaɓe goɗɗum kayɗiniiɗum ƴiwoyɗum to Allah.8.11: Maat 12.38; Luk 11.16.12Sey Yeesu fofti foofaango juutungo wi’i, “Ngam ɗume onon yimɓe jaamanu ɗu’um ɗaɓɓitoton holleeki goɗɗum kayɗiniiɗum? E mi wi’a’on goonga, walaa ko ɗum hollata yimɓe jaamanu ɗu’um.”8.12: Maat 12.39; Luk 11.29.

13Daga ɗon o aliɓe, o fuɗɗiti o natti komiwal, o huuli yaaki ngon ton fongo.

Ƴuufinirɗum Faarisanko’en e Hirudus

(Maatiyu 16.5‑12)

14Tokkuɓe Yeesu ngejjitii ngardoya e buroodi, sey buroodi go’o tan ɗum ɓe ngoodi nder komiwal maɓɓe. 15Yeesu wagginiɓe wi’i, “Paamee, ngaɗee hakkiilo e ƴuufinirɗum Faarisanko’en e ɗum Hirudus.”8.15: Luk 12.1.

16Sey tokkuɓemo meddi hakkunde maɓɓe, ɓe mbi’i, “O wi’u non ngam en ngalaa buroodi.”

17Nde Yeesu faami ko ɓe mbi’ata, sey o ƴamiɓe, o wi’i, “Ngam ɗume meddoton dow on ngalaa buroodi? Haa jooni on keɓtaayi on paamaayi? Koo ɓerɗe caatuɗe ngooduɗon? 18On ngoodi gite, ammaa tampuɗon yiiki? On ngoodi noppi, ammaa tampuɗon nanuki? On ciftoraayi?8.18: Irm 5.21; Ijik 12.2; Mar 4.12.19Carel ngel nyamnumi yimɓe 5,000 buroodi jowi, kondooje noye ɓoptuɗon e keewi horaano?”

Ɓe mbi’i, “Sappo e ɗiɗi.”

20“Nden carel ngel nyamnumi yimɓe 4,000 buroodi joweeɗiɗi, kondooje noye ɓoptuɗon e keewi horaano?”

Ɓe mbi’imo, “Joweeɗiɗi.”

21Sey Yeesu wi’iɓe, “Haa jooni on paamaayi?”

Yeesu Wumtinii Bumɗo e Gariiri Betasayda

22Yeesu e tokkuɓemo njottii gariiri Betasayda, sey woɓɓe yimɓe ngaddi bumɗo, ɓe torii Yeesu meemamo ngam yamɗitinamo. 23Yeesu jogii jungo bumɗo on, yaarimo ton gaɗa gariyel, tuttanimo joode to gite yowi juuɗe muuɗum dow maako, sey ƴamimo, wi’i, “A yi’ii goɗɗum?”

24Sey bumɗo on ƴefti hoore, raari, wi’i, “E mi yi’a yimɓe, ammaa e ɓe nandi e leɗɗe e ɓe ngiiloo.”

25Sey Yeesu fuɗɗiti meemi gite ɗen. Bumɗo on maɓɓiti gite boɗɗum, gite maako njamɗiti, o yi’i koo ɗume boɗɗum. 26Sey Yeesu wi’imo o hoota, wi’imo, “Taa’ nattu nder gariyel ngel.”

Biiturus Wi’ii Yeesu Woni Almasiihu

(Maatiyu 16.13‑20; Luka 9.18‑21)

27Yeesu e tokkuɓemo ɓe ndilli yaaki ngarihoy ngonkoy haade gariiri Kaysaariya Filibi. E ɓe njaha dow ɗatal sey o ƴamiɓe, o wi’i, “Moye yimɓe mbi’atayam?”

28Ɓe nootii ɓe mbi’i, “Woɓɓe e mbi’a a Yahaya Gaɗoowo Baptisma. Woɓɓe boo e mbi’a a Annabi Iliya. Nden woɓɓe e mbi’a a go’oto nder annabo’en ndenno.”8.28: Mar 6.14,15; Luk 9.7,8.

29Sey o ƴamiɓe, o wi’i, “Ammaa onon, moye mbi’otonyam?”

Sey Biiturus nootii wi’i, “An woni Almasiihu.”8.29: Yah 6.68,69.

30Nden Yeesu wagginiɓe naa’ seɗɗa wi’iɓe to’ ɓe mbi’aka koo moye kanko o moye.

Yeesu Wi’ii No Mayrata

(Maatiyu 16.21‑28; Luka 9.22‑27)

31Sey Yeesu fuɗɗi ekkitinkiɓe e wi’a doole Ɓii Neɗɗo torroo naa’ seɗɗa. Mawɓe yimɓe, e mawɓe ardiiɓe diina, e moodiɓɓe Attawra nganyamo, nden o waree. Gaɗa balɗe tati boo o ummoto daga mayde. 32Yeesu metii haala ka’a e njayri. Sey Biiturus noddimo wuttudu go’o fuɗɗi haɓankimo. 33Ammaa Yeesu waylitii raari tokkuɓemo koriiɓe, haɓani Biiturus, wi’i, “Sendir e am, an Ceyɗan! Naa’ to Allah nyumo maaɗa ƴiwoyi, iri nyumo yimɓe nyumataa.”

34Sey o noddi yimɓe ɗuɗɓe hawrutuɓe hawti e tokkuɓemo, o wi’iɓe, “Fuu giɗɗo warta tokkuɗoyam, to’ waɗa ko hoore muuɗum yiɗi waɗuki tan, ammaa doole hocca gaafaangal muuɗum tokkayam.8.34: Maat 10.38; Luk 14.27.35Ngam fuu giɗɗo hisnuki yonki muuɗum o dullayki. Ammaa fuu dullayɗo yonki muuɗum ngam am e ngam Habaru Belɗum o hisnayki.8.35: Maat 10.39; Luk 17.33; Yah 12.25.36Ko ɗum nafanta neɗɗo, to o heɓii duuniyaaru fuu, ammaa o dullii yonki maako? 37Koo boo ko neɗɗo waawata hokkuki ngam jaɓtoya yonki muuɗum? 38Koo moye ganyuɗoyam e boliiɗe am nder ɗu’um jaamanu ɗum hakke, ɗum walaa goonga, min Ɓii Neɗɗo mi wanyaymo to mi wartidoyii e malaa’ika’en ceniiɓe nder teddungal Nyaako am Mo Dow.”

9

1O wi’iɓe, “E mi wi’a’on goonga, e woodi woɓɓe dariiɓe ɗo’o ɓe maayataa naa ɓe ngi’ii Laamu Allah wardi e bawɗe.”

Yeesu Wangii Nder Mangu Muuɗum

(Maatiyu 17.1‑13; Luka 9.28‑36)

2Gaɗa balɗe joweego’o, sey Yeesu hocci Biiturus, e Yaakubu, e Yahaya, o yaariɓe dow wonde hocceere townde kamɓe tan. Sey nandi maako waylitii yeeso maɓɓe. 3Kolte maako ngarti daneeje tar. Walaa goɗɗo baawayɗo laaɓinira kolte non nder duuniyaaru fuu. 4Sey Annabi Iliya e Annabi Muusa mbanganiɓe e ɓe medda e Yeesu. 5Sey Biiturus wi’i Yeesu, “Moodibbo, wonki amin ɗo’o e wooɗi. Al min nyiɓa cuuɗi tati ɗo’o, wo’oyru ndu maaɗa, wo’oyru ndu Muusa, wo’oyru ndu Iliya.” 6Biiturus no dullu ko wi’ata ngam kanko e tokkuɓe Yeesu koriiɓe ɓe kultorii naa’ seɗɗa.

7Sey nduula wangi suddiɓe, sey wonde hononde ƴiwoyi nder nduula ngan, wi’i, “O’o woni Ɓiɗɗo am mo ngiɗumi. Nanee ko o wi’ata’on!”9.2‑7: 2Biit 1.17,18.9.7: Maat 3.17; Mar 1.11; Luk 3.22.8Ɗon e ɗon ɓe ndaari ɓe ngi’aayi goɗɗo e wondi e maɓɓe sey Yeesu tan.

9E ɓe njippoyoo daga dow hocceere nden, sey Yeesu wagginiɓe wi’i to’ ɓe mbi’a koo moye ko ɓe ngi’i naa gaɗa Ɓii Neɗɗo ummake daga mayde.

10Ngam non ɓe ali haala kan hakkunde maɓɓe, e ɓe medda dow ma’ana “ummaaki daga mayde.” 11Sey ɓe ƴamimo, ɓe mbi’i, “Ngam ɗume moodiɓɓe Attawra e mbi’a doole Annabi Iliya arta Almasiihu warki?”9.11: Mal 4.5; Maat 11.14.

12Yeesu nootii, wi’i, “Goonga, Annabi Iliya artay warki ngam o siryoo koo ɗume. Ngam ɗume ɗum windi wiiki doole Ɓii Neɗɗo torroo naa’ seɗɗa nden o wanyee? 13Ammaa e mi wi’a’on Iliya yaadake warii, yimɓe boo ngaɗaniimo fuu ko ɓe ngiɗi, non no ɗum windiraa dow maako.”

Yeesu Yamɗitinii Suka Mo Ginnol

(Maatiyu 17.14‑21; Luka 9.37‑43)

14Nde Yeesu e tokkuɓemo njottii to tokkuɓemo koriiɓe, sey ɓe ngi’i yimɓe ɗuɗɓe e piliiɓe. Woɓɓe moodiɓɓe Attawra e ngeddootira e maɓɓe. 15Nde fuu yimɓe ɓen ngi’i Yeesu, ɓe kayɗini naa’ seɗɗa, ɓe ndoggi ɓe njahi to maako ngam ɓe kownamo. 16Sey Yeesu ƴamiɓe wi’i, “Dow ɗume ngeddootirton e maɓɓe?”

17Sey go’oto nder yimɓe ɓen nootii wi’i, “Moodibbo, mi waddaniima ɓiɗɗo am gooduɗo ginnol. Ginnol ngol haɗiimo o meta. 18Fuu carel ngel ginnol ngol nangimo, sey ngol do’’amo to leydi, nguufo ngaɗa ka wurtaaki e honduko maako, e mo nyerƴindira nyiiƴe maako, ɓandu maako warta bo lekki. Mi torake tokkuɓema mburtinangol, ammaa ɓe mbaawaayi.”

19Yeesu nootii wi’i, “Onon yimɓe jaamanu ɗu’um ɗum hoolaakiyam, haa ndeye njooɗodotoomi e mooɗon e mi munyida e mooɗon? Ngaddaneeyam suka on.” 20Sey ɓe ngaddimo. Nde ginnol ngol yi’i Yeesu, ɗon e ɗon ngol waɗi ɓandu suka on waɗi ka diwnuki, o yani to leydi, e mo tallitoo, honduko maako e wurtina nguufo. 21Sey Yeesu ƴami nyaako suka on, wi’i, “Daga ndeye ɗu’um fii heɓi suka on?”

Nyaako on wi’i, “Daga o pamaro. 22Nde ɗuɗɗum e ngol faɗɗamo nder hiite koo nder ndiyam ngam ngol waramo. Ammaa taa waaway waɗuki goɗɗum, yurminanmin mballaamin.”

23Yeesu wi’imo, “Ngam ɗume mbi’ataayam, ‘taa waaway?’ Koo ɗume ɗum gaɗotooɗum to neɗɗo hoolakeyam.”

24Ɗon e ɗon sey nyaako suka on ƴefti hononde wi’i, “Mi hoolakema. Wallam mi jaaloo ciya hoolaare am!”

25Nde Yeesu yi’i yimɓe e ngaroya e doggudu ngam ngi’a ko waɗata, sey o haɓani ginnol ngol, o wi’ingol, “An, ginnol kaɗungol suka o’o metuki e nanuki, e mi wi’imaa, wurta daga nder maako! Taa’ fuɗɗutu nattukimo!”

26Sey ginnol ngol wulli, ngol waɗi suka on diwni naa’ seɗɗa, nden ngol wurtii. Suka on warti bo mayɗo, haa maa yimɓe ɗuɗɓe mbi’i, “O maayii.” 27Ammaa Yeesu jogii jungo maako umminimo, o darii.

28Nde Yeesu natti nder wuro, tokkuɓemo ngari to maako kamɓe tan, ɓe ƴamimo ɓe mbi’i, “Ngam ɗume minon min mbaawaayi wurtinki ginnol ngol?”

29Yeesu nootii, wi’i, “Iri ngo’ol ginnol ngol wurtataako sey e do’aare.”

Yeesu Fuɗɗitii Metii Dow Mayde Muuɗum

(Maatiyu 17.22,23; Luka 9.43b‑45)

30Sey Yeesu e tokkuɓemo ali ɗon ɓe ndilli ɓe ƴiwi nder leydi Galiili. Yeesu yiɗaa koo moye anda to ɓe ngoni, 31ngam e mo ekkitina tokkuɓemo, e mo wi’aɓe, “Ɗum hokkitiray Ɓii Neɗɗo nder juuɗe yimɓe ɓe mbaramo. Nden to o waraama, gaɗa balɗe tati o ummoto.”

32Ammaa ɓe paamaayi ko o wi’iɓe, nden e ɓe kula ƴamukimo.

Moye Ɓuri Mangu?

(Maatiyu 18.1‑5; Luka 9.46‑48)

33Sey ɓe njottii Kafarnahum. Gaɗa Yeesu nattii wuro, o ƴami tokkuɓemo, o wi’i, “Dow ɗume meddoton dow ɗatal?”

34Ammaa ɓe nde’’iti ngam dow ɗatal ɓe ngeddootiri dow moye woni ɓurɗo mangu nder maɓɓe.9.34: Luk 22.24.35Sey o jooɗii, o noddi tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ɓen, o wi’iɓe, “Fuu giɗɗo warta mawɗo, doole o warta pamaro, nden o warta maccuɗo koo moye.”9.35: Maat 20.26,27; 23.11; Mar 10.43,44; Luk 22.26.36Sey o hocci suka pamaro, o darningel caka maɓɓe, o wuundiingel, o wi’iɓe, 37“Fuu jaɓuɗo sukayel pamarel bo nge’el nder inde am jaɓiiyam. Fuu jaɓuɗoyam boo naa’ min tan jaɓi, ammaa jaɓii liloyɗoyam maa.”9.37: Maat 10.40; Luk 10.16; Yah 13.20.

Mo Wanyaayi’en Fuu e Wondi e Meeɗen

(Luka 9.49,50)

38Sey Yahaya wi’imo, “Moodibbo, min ngi’i goɗɗo e wurtina ginni nder inde maaɗa min kaɗimo, ngam kanko naa’ o tokkuɗo’en.”

39Ammaa Yeesu wi’i, “To’ on kaɗumo, ngam walaa gaɗoowo goɗɗum kayɗiniiɗum nder inde am nden ɗon e ɗon wi’a haala kalluka dow am. 40Ngam fuu mo wanyaayi’en e wondi e meeɗen.9.40: Maat 12.30; Luk 11.23.41E mi wi’a’on goonga, koo moye hokki’on ndiyam nder jardugel njaron ngam onon ɗum ɓe Almasiihu, goonga o dullataa heɓuki mbarjaari.9.41: Maat 10.42.

Ko Waddata Hakke

(Maatiyu 18.6‑9; Luka 17.1,2)

42“To goɗɗo waɗii go’oto nder sukahoy pamaroy ko’oy kooliikoyyam waɗii hakke, ɗum ɓuraniimo o haɓɓanee kaaƴa namol manga e daande ɗum faɗɗamo nder mbeela. 43To jungo maaɗa e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittungo. Ɗum ɓuraniima nattaa wuro Allah jungo wo’oto dow ɗum hubomaa nder wuro hiite nge nyifataa e juuɗe ɗiɗi.9.43: Maat 5.30.44-45Non maa to koyngal maaɗa e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittungal. Ɗum ɓuraniima nattaa wuro Allah e koyngal go’otal dow ɗum hubomaa nder wuro hiite e koyɗe ɗiɗi. 46-47To boo hitere maaɗa e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittunde. Ɗum ɓuraniima nattaa wuro Allah e hitere go’o dow ɗum hubomaa nder wuro hiite e gite ɗiɗi.9.47: Maat 5.29.48Nder hiite ngen ‘gilƴi nyaamayɗiɓe ɗi mbaatataa, hiite ngen boo nge nyifataa.’9.48: Ica 66.24.

49“Non no wondu nyamndu doole waɗanee lamɗam ngam ndu wela, non maa fuu yimɓe doole natta hiite, waato caɗeele, ngam ngikku maɓɓe warta boɗɗum.

50“Lamɗam ɗum fii boɗɗum, ammaa to belɗum maajam ittake, ko wartirta belɗum maajam? Ngartee bo lamɗam, waato mbelnindiree ɓerɗe mooɗon, nden njooɗee jam hakkunde mooɗon.”9.50: Maat 5.13; Luk 14.34,35.

10

Wagginol Yeesu Dow Warki Teegal

(Maatiyu 19.1‑12; Luka 16.18)

1Sey Yeesu ummii ali ɗon yahi leydi Yahuudiya e fongo Caangol Urdun. Yimɓe ɗuɗɓe fuɗɗiti kawriti to maako, o ekkitiniɓe no o woowi waɗuki.

2Sey woɓɓe Faarisanko’en ngari to maako ngam ɓe poondamo, ɓe ƴamimo ɓe mbi’i, “E yiiki maaɗa Attawra alii neɗɗo yoofa debbo muuɗum?”

3Yeesu nootii wi’i, “Ɗume Muusa wi’i’on ngaɗon?” 4Ɓe mbi’i, “Muusa wi’i neɗɗo waaway windana debbo muuɗum ɗerewol warki teegal wi’amo o dilla.”10.4: TA 24.1‑4; Maat 5.31.5Sey Yeesu wi’iɓe, “Ngam ɓerɗe mooɗon ɗe caatuɗe waɗi Muusa windani’on ɗu’um dooka. 6Ammaa daga fuɗɗoode taguki ‘Allah tagiiɓe gorko e debbo.’10.6: Fuɗ 1.27; 5.2.7‘Ngam non neɗɗo alay nyaako muuɗum e maduujo muuɗum takkanoo debbo muuɗum, 8kamɓe ɗiɗo ɓe ngarta go’o.’ Ngam non naa’ ɓe ɗiɗo kadin, ammaa ɓe ngartii neɗɗo go’oto.10.7,8: Fuɗ 2.24.9Ngam maajum ko Allah hawti, to’ neɗɗo sendaɗum.”

10E ɓe nder wuro kadin, tokkuɓemo ƴamimo dow haala kan. 11Sey o wi’iɓe, “Koo moye yoofi debbo muuɗum te’i goɗɗo, njeenu o waadata e maako. 12Ɗonmaa to debbo sendirii e gorko muuɗum teeri e goɗɗo, njeenu o waɗata.”10.11,12: Maat 5.32; 1Kor 7.10,11.

Yeesu Barkiɗinii Sukahoy Pamaroy

(Maatiyu 19.13‑15; Luka 18.15‑17)

13Yimɓe e ngaddana Yeesu sukahoy pamaroy ngam o barkiɗinakoy, ammaa tokkuɓemo kaɓaniɓe. 14Nde Yeesu yi’i non, ɓernde muuɗum metti, o wi’iɓe, “Alee sukahoy pamaroy ngara to am. To’ on kaɗukoy, ngam gooduɓe ɓerɗe iri ɗe maakoy njeyi Laamu Allah. 15E mi wi’a’on goonga, fuu mo jaɓaayi Laamu Allah bo sukayel pamarel, o nattataa laamu ɗum koo seɗɗa!”10.15: Maat 18.3.16Sey Yeesu wuundiikoy go’o‑go’o, o yowanikoy juuɗe maako ngam barkiɗinki.

Neɗɗo Gooduɗo Risku

(Maatiyu 19.16‑30; Luka 18.18‑30)

17Yeesu nangi laawol won ɗon, sey goɗɗo neɗɗo doggi yahi diccii yeeso maako. Neɗɗo on ƴamimo, wi’i, “Moodibbo geeto, ko haani mi waɗa mi heɓa yonki ki re’ataa?”

18Yeesu wi’imo, “Ngam ɗume noddirɗaayam geeto? Walaa geeto sey Allah tan. 19A andi ko Attawra wi’i: ‘Taa’ waɗu warhoore. Taa’ waɗu njeenu. Taa’ wujju. Taa’ hokku ceyda fewre. Taa’ ƴoyru neɗɗo njaɓanaamo ko o jeyi. Hokku nyaako maaɗa e maduujo maaɗa mangu.’ ”10.19: Wur 20.13; TA 5.17; Wur 20.14; TA 5.18; Wur 20.15; TA 5.19; Wur 20.16; TA 5.20; Wur 20.12; TA 5.16.

20Sey o wi’i Yeesu, “Moodibbo, e mi waɗa fuu fii ɗu’um daga e mi suka.” 21Yeesu raarimo nder yidde, wi’imo, “A dullii waɗuki fii go’o. Yahu, cooraa ko ngooduɗaa, kokkaa ɓe ngalanaa ceede ɗen, nden a heɓay mbarjaari ton dow. Nden ngaraa, tokkaayam.” 22Nde neɗɗo on nani non, ɓernde maako taƴi, o dilli o nanaayi belɗum, ngam e mo woodi risku ɗuɗɗum.

23Yeesu raari tokkuɓemo wi’iɓe, “E ɗum saɗi diskuɗo natta Laamu Allah!”

24Tokkuɓemo kayɗinii e ko o wi’i, ammaa o fuɗɗiti o wi’iɓe, “Ɓiɓɓe am, nattuki Laamu Allah e saɗi naa’ seɗɗa! 25Ɗum ɓuray hoyki ngeelooba tokka nder yolnde baatal dow diskuɗo natta Laamu Allah.”

26Tokkuɓemo kayɗini naa’ seɗɗa, ɓe mbi’imo, “Too, to ɗum non, moye hisata?”

27Yeesu raariɓe, wi’i, “To yimɓe ɗum waɗataako, ammaa to Allah ɗum waɗoto. Ngam to maako koo ɗume ɗum gaɗotooɗum.”

28Sey Biiturus wi’imo, “Too, raɗɗum, minon min alii koo ɗume min tokkiima.”

29Yeesu wi’i, “E mi wi’a’on goonga, fuu aluɗo wuro muuɗum, koo sakiraaɓe muuɗum worɓe koo rewɓe, koo maduujo muuɗum, koo nyaako muuɗum, koo ɓiɓɓe muuɗum, koo gese muuɗum ngam am e Habaru Belɗum, 30o heɓay ko ɓuri non nder ɗu’um jaamanu. O heɓay gureeje, e sakiraaɓe worɓe e rewɓe, e danyooɓe, e ɓiɓɓe, e gese nde 100. Ɗonmaa yimɓe torraymo, ammaa Nyalnde Jaango o heɓay yonki ki re’ataa. 31Ammaa yimɓe ɗuɗɓe artuɓe ɓe ngartay cakitiiɓe, nden cakitiiɓe ngartay artuɓe.”

Yeesu Fuɗɗitii Wi’i No O Mayrata

(Maatiyu 20.17‑19; Luka 18.31‑34)

32Yeesu e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo e woɓɓe tokkuɓemo e ɓe dow laawol yaaki Urucaliima, Yeesu e ardiiɓe. Tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ɓen e kayɗini, tokkuɓemo koriiɓe boo e kula. Yeesu fuɗɗiti noddi tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ɓen kamɓe tan, o fuɗɗi wi’ukiɓe ko heɓatamo, 33o wi’i, “Raɗɗum, en njahay Urucaliima, nden ɗum waɗay Ɓii Neɗɗo nder juuɗe mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra. Ɓe taƴanaymo kiita mayde, nden ɓe ngaɗamo nder juuɗe yimɓe naa’ Yahuudanko’en, 34ɓe njukkitamo, ɓe tuttanamo joode, ɓe piyamo, ɓe mbaramo. Nden gaɗa balɗe tati, o ummoto daga mayde.”

Ko Yaakubu e Yahaya Torii Yeesu

(Maatiyu 20.17‑19; Luka 18.31‑34)

35Sey Yaakubu e Yahaya ɓiɓɓe Jabadi ɓaddii Yeesu, mbi’i, “Moodibbo, e min ngiɗi ngaɗanaamin fuu ko min torimaa.”

36Sey Yeesu wi’iɓe, “Ko ngiɗɗon mi waɗana’on?”

37Ɓe mbi’i, “Taa jooɗake dow jooɗorgal laamu maaɗa nder teddungal maaɗa, go’oto amin jooɗoo to nyaamo maaɗa, go’oto to nano maaɗa.”

38Ammaa Yeesu wi’iɓe, “On andaa ko torotooɗon. On mbaaway njaron iri jardugel torra ngel njaraymi yeeso ɗo’o? Koo on mbaaway ɗum waɗana’on iri baptisma torra ɗum um waɗantayam yeeso ɗo’o?”10.38: Luk 12.50.

39Ɓe mbi’i, “Ee, min mbaaway.”

Sey Yeesu wi’iɓe, “On njaray iri jardugel torra ngel njaraymi, nden ɗum waɗana’on baptisma iri ɗum um waɗantayam. 40Ammaa jooɗaaki e jungo am nyaamo e jungo am nano naa’ min hokkataɗum. Ɗe’e bigeeje ɗum ɗe ɓen ɗon ɓe ɗum siryaniiɗe.”

41Nde horiiɓe tokkuɓe Yeesu sappo nani non, ɓe puɗɗi monnanki Yaakubu e Yahaya. 42Sey Yeesu noddiɓe, wi’iɓe, “On andi nder yimɓe naa’ Yahuudanko’en, yimɓe ɓe ɗum andiri laamu e kolla laamu sembe, nden mawɓe maɓɓe e kolla ɓural. 43Ammaa onon, to’ on ngaɗu non hakkunde mooɗon. Fuu giɗɗo warta mawɗo nder mooɗon, doole warta jaggantooɗo’on.10.42,43: Luk 22.25,26.44Kadin fuu giɗɗo warta ardiiɗo, doole o warta maccuɗo koo moye.10.43,44: Maat 23.11; Mar 9.35; Luk 22.26.45Ngam Ɓii Neɗɗo warii naa’ ngam o jagganee, ammaa ngam o jagganoo yimɓe, o hokka yonki maako ngam rimɗinki ɗuɗɓe.”

Bumɗo Bi’eteeɗo Bartimaawus Wumtinaama

(Maatiyu 20.29‑34; Luka 18.35‑43)

46Sey ɓe njottii gariiri Jeriiko. Yeesu e tokkuɓemo hawti e yimɓe ɗuɗɓe e mburtoo gariiri Jeriiko, goɗɗo bumɗo torotooɗo e jooɗii haade ɗatal. Inde maako Bartimaawus, waato ɓii Timaawus. 47Nde o nani Yeesu Najarankeejo ƴaɓɓotoo, o fuɗɗi nodduki e sembe, e mo wi’a, “Yeesu, Ɓiɗɗo Dawda, yurminanam!”

48Yimɓe ɗuɗɓe kaɓanimo mbi’imo o de’’ita, ammaa o ɓeydi nodduki e sembe, e mo wi’a, “Ɓiɗɗo Dawda, yurminanam!”

49Sey Yeesu darii, wi’i, “Noddaneeyammo.”

Ɓe noddi bumɗo on, ɓe mbi’imo, “Nanu belɗum! Umma! E mo noddumaa.”

50Sey o hubini cuddaari maako, o ummii jawɗum, o yahi to Yeesu.

51Sey Yeesu ƴamimo, wi’i, “Ɗume ngiɗɗaa mi waɗanmaa?”

Bumɗo on nootii wi’i, “Moodibbo, e mi yiɗi mbumtinaayam.”

52Sey Yeesu wi’imo, “Dillu. Hoolaare maaɗa yamɗitiniima.”

Ɗon e ɗon gite maako mbumti, o tokki Yeesu, ɓe ndillidi.

11

Yeesu Nattii Urucaliima

(Maatiyu 21.1‑11; Luka 19.28‑40; Yahaya 12.12‑19)

1Nde ɓe ɓadii Urucaliima, to gariije Betafaaji e Betani to Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun, sey Yeesu lili tokkuɓemo ɗiɗo, 2o wi’iɓe, “Nattee gariyel gongel yeeso mooɗon. E nattuki mooɗon, on taway mbabba mola e nga haɓɓii, ɗum meeɗaayi waɗɗaakinga. Pittoyeenga ngaddonnga ɗo’o. 3To goɗɗo ƴamii’on, ‘Ko waɗi pittotonnga?’ mbi’eemo, ‘Moodibbo e yiɗi huutirkinga, o waɗay ɗum wartiranga naa’ ko neeɓi.’ ”

4Sey ɓe njahi ɓe tawi mbabba mola ngan e haɓɓii to dammugal, haade ɗatal. E ɓe pittanga, 5sey woɓɓe dariiɓe ɗon ƴamiɓe mbi’i, “Ngam ɗume pittotonnga?”

6Kamɓe boo ɓe mbi’iɓe ko Yeesu wi’i, sey yimɓe ɓen aliɓe ɓe ndillidi e maaga. 7Ɓe njaaraninga Yeesu, ɓe mbe’’iti cuddaari maɓɓe dow magga. Yeesu waɗɗiinga. 8Sey yimɓe ɗuɗɓe mbe’’iti cuddaari maɓɓe dow ɗatal, woɓɓe boo mbe’’iti haako ko ɓe ngewoyi to saabeere. 9Yimɓe wonɓe yeeso maako e wonɓe gaɗa maako, e ɓe mbi’a e sembe, “Hosaana! O barkiɗinaaɗo on ɗon garoyɗo nder inde Joomiraawo!11.9: Jab 118.25,26.10Laamu maama meeɗen Dawda garayɗum ɗum barkiɗinaaɗum! En mantu Allah Mo Dow!”

11Sey Yeesu natti Urucaliima, o natti Wuro Ceniingo, o raari koo ɗume gaɗeteeɗum ɗon. Ngam naange hiirii, sey o wurtii, o dilli Betani kanko e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo.

Yeesu Laanii Lekki Ibbi

(Maatiyu 21.18,19)

12Nde weeti, e ɓe ala Betani, Yeesu nani weelo. 13O haynii lekki ibbi gooduki haako, o yahi o yi’a koo o heɓay ibbe to maaki. Nde o yottii to maaki, o tawaayi goɗɗum sey haako, ngam naa’ ɗum carel ɓikkoy maaki. 14Sey o wi’i lekki kin, “To’ koo moye ɓeyda nyaamuki ɓikkoy daga to maaɗa!” Tokkuɓemo boo nanii ko o wi’i.

Yeesu Laaɓinii Wuro Ceniingo

(Maatiyu 21.12‑17; Luka 19.45‑48; Yahaya 2.13‑22)

15Nde ɓe natti Urucaliima, Yeesu natti Wuro Ceniingo, sey o fuɗɗi riiwuki soorooɓe e soodooɓe nder maggo. O talli teeburji gaylitooɓe ceede Roomanko’en yaaki ceede Wuro Ceniingo e jooɗorle coorooɓe pooli. 16O haɗi koo moye ƴaɓɓodoo e dongal nder njayri Wuro Ceniingo. 17O wi’iɓe, “Ɗum windaama, Allah wi’ii, ‘Ɗum noddiray wuro am wuro do’aare ngam leƴƴi fuu,’ ammaa onon on ngartiriingo luuro wuyɓe.”11.17: Ica 56.7; Irm 7.11.

18Mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra nani ko Yeesu waɗi, sey ɓe ngaɗi ka ɗaɓɓutuki laawol no ɓe mbardatamo. E ɓe kulamo, ngam yimɓe fuu kayɗini e ekkitinol maako.

19Nde naange hiiri, Yeesu e tokkuɓemo mburtii gariiri ndin.

Ibbi Ki Yeesu Laani Ki Yoorii

(Maatiyu 21.20‑22)

20Subaka e ɓe ƴaɓɓoo, sey ɓe ngi’i lekki ibbi kin yoorii haa e ɗaɗi maaki. 21Biiturus siftori wi’i Yeesu, “Moodibbo, raaru! Ibbi kin ɗon ki laanuɗaa ki yoorii.”

22Yeesu nootii wi’iɓe, “Koolee Allah. 23E mi wi’a’on goonga, to goɗɗo wi’ii hocceere nde’e, ‘Dillu, kuboɗaa hoore maaɗa nder mbeela,’ to o waɗaayi seko nder ɓernde maako, ammaa o hoolii ko o wi’i ɗum waɗay, ɗum waɗanaymoɗum.11.23: Maat 17.20; 1Kor 13.2.24Ngam non e mi wi’a’on, fuu ko toriiɗon nder do’aare, koolee on keɓiiɗum, nden ɗum wartay ɗum mooɗon. 25-26Koo ndeye to on ndarake on ngaɗa do’aare, to e woodi mo njogitiiɗon nder ɓerɗe mooɗon, njaafaneemo, ngam Nyaako mooɗon Mo Dow maa yaafanoo’on hakke mooɗon.”11.25,26: Maat 6.14,15.

Ƴamol Dow To Laamu Yeesu Ƴiwoyi

(Maatiyu 21.23‑27; Luka 20.1‑8)

27Ɗonmaa Yeesu e tokkuɓemo natti Urucaliima. Yeesu e yiiloo nder Wuro Ceniingo, sey mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e mawɓe yimɓe ngari to maako. 28Ɓe mbi’imo, “E laamu moye ngaɗataa kuuɗe ɗe’e? Moye hokkumaa laamu waɗukiɗe?”

29Yeesu nootii wi’iɓe, “Mi ƴamay’on ƴamol go’o. Nootaneeyam, nden mi wi’ay’on e ɗume laamu ngaɗiraymi kuuɗe ɗe’e. 30Baptisma ɗum Yahaya waɗi, to Allah ɗum ƴiwoyi, koo to yimɓe ɗum ƴiwoyi? Nootaneeyam!”

31Sey ɓe meddi hakkunde maɓɓe, ɓe mbi’i, “To en mbi’ii, ‘Daga to Allah ɗum ƴiwoyi,’ o wi’ay, ‘Ko waɗi on jaɓaayi ko o wi’i?’ 32Ammaa to en mbi’ii, ‘To yimɓe ɗum ƴiwoyi…’ ” Ɓe mbi’u non ngam e ɓe kula yimɓe, ngam koo moye jaɓii Yahaya o annabiijo. 33Sey ɓe nootii ɓe mbi’i Yeesu, “Min andaa.”

Yeesu wi’iɓe, “Non min maa, mi wi’ataa’on koo e ɗume laamu ngaɗiraymi kuuɗe ɗe’e.”

12

Misaalu Dow Guƴiiɓe Ngesa Inabooje

(Maatiyu 21.33‑46; Luka 20.9‑19)

1Sey Yeesu fuɗɗi metirankiɓe e misaalu, wi’i, “Goɗɗo neɗɗo waɗi ngesa inabooje, o howika, o wasi ngayka mawka nder tafaare ngam moyluki ndiyam daga nder inabooje ɗen, o mahi suudu towndu ngam reenuki ngesa kan. Sey o hokkika woɓɓe remooɓe mo’’inaka, o dilli wondi leydi.12.1: Ica 5.1,2.2Nde carel ɓenduki inabooje ɗen waɗi, o lili maccuɗo maako to yimɓe ɓe o hokki ngesa kan ngam o jaɓanoyamo ko ɓe ngaadunoo nder ko ɓendi. 3Ammaa ɓe nangi maccuɗo on, ɓe piyimo, ɓe ndiiwimo koo ko ɓe kokkimo. 4Sey joomu ngesa on fuɗɗiti lili goɗɗo maccuɗo to maɓɓe, kanko maa ɓe piyanimo hoore, ɓe kuɗikuɗinimo. 5Sey o fuɗɗiti o lili goɗɗo maccuɗo, kanko boo ɓe mbarimo. O lilililinii maccuɓe ɗuɗɓe. Ɓe piyi woɓɓe, ɓe mbari woɓɓe. 6Joomu ngesa kan e woodi go’oto mo o lilaayi, waato ɓiɗɗo maako mo o yiɗi. Gaɗa maajum fuu o lili ɓiɗɗo on to maɓɓe, o wi’i, ‘Ɓe kokkay ɓiɗɗo am mangu.’ 7Ammaa ɓe o hokki ngesa ɓen mbi’i hakkunde maɓɓe, ‘Too! Raa donoowo ngesa kan. Ngaree mbarenmo, ndonu ngesa kan warta ɗum meeɗen.’ 8Sey ɓe nangimo ɓe mbarimo, ɓe paɗɗimo gaɗa ngesa kan.

9“Too, ko joomu ngesa kan waɗata? O waray o halkaɓe, o hokka woɓɓe ngesa kan. 10On meeɗaayi janguki ko aayaare wi’i? Nde wi’ii,

‘Hayre nde mahooɓe nganyi

kayre warti hayre ɓurnde darnuki maadi.

11Ɗu’um ɗum kuugal Joomiraawo, ɗum kayɗiniiɗum to meeɗen.’ ”12.10,11: Jab 118.22,23.

12Daga ɗon sey mawɓe ɓen ɗaɓɓiti laawol no ɓe nangirtamo, ngam e ɓe andi dow maɓɓe o hokki misaalu ɗum, ammaa e ɓe kula yimɓe. Ngam non ɓe alimo, ɓe ndilli.

Yoɓuki Kaysar Ceede Leydi

(Maatiyu 22.15‑22; Luka 20.20‑26)

13Gaɗa maajum ɓe lili woɓɓe Faarisanko’en e woɓɓe yimɓe Hirudus to Yeesu ngam ɓe keɓa ko ɓe nangirtamo nder meto maako. 14Ɓe ngari to Yeesu, ɓe mbi’imo, “Moodibbo, e min andi ko mbi’ataa e ko ngaɗataa ɗum goonga. A hollataa feerootirol hakkunde yimɓe, ngam a hoccii yimɓe fuu e pottidi. Ɗonmaa a ekkitina laawol Allah e goonga. Too, wi’umin, e ɗum haani min njoɓa Kaysar Mawɗo Laamiiɓe ceede leydi, koo ɗum haanaayi? 15Min njoɓa ceede leydi, koo to’ min njoɓa?”

Ammaa Yeesu e andi e ɓe ngiɗi ƴoyrukimo, sey o wi’iɓe, “Ngam ɗume poondotonyam? Ngaddaneeyam yamnde ajurfaari mi raarande.”

16Ɓe ngaddanimo yamnde go’o. O wi’iɓe, “Ɗowdi moye e inde moye woni dow mayre?”

Ɓe nootii ɓe mbi’i, “Ɗum Kaysar.”

17Sey Yeesu wi’iɓe, “Too, kokkee Kaysar ko woni ɗum Kaysar, nden kokkon Allah ko woni ɗum Allah.”

Sey o hayɗiniɓe naa’ seɗɗa.

Ƴamol Dow Ummaaki Mayɓe

(Maatiyu 22.23‑33; Luka 20.27‑40)

18Saadusanko’en e mbi’a walaa ummaaki mayɓe. Woɓɓe maɓɓe ngari to Yeesu, ɓe ƴamimo, ɓe mbi’i,12.18: KL 23.8.19“Moodibbo, Annabi Muusa wi’ii to neɗɗo te’ii debbo maayii danyidaayi e maako, sakiraawo maako sey te’amo ngam heɓana mayɗo on ɓiɓɓe.12.19: TA 25.5.20Too, ndenno e woodi woɓɓe sakiraaɓe worɓe njoweeɗiɗo. Afo on te’i, maayi, ali debbo walaa ɓiɗɗo. 21Sey ɗiɗaɓo on te’i debbo on. Kanko maa o maayi, o ali debbo on walaa ɓiɗɗo. Tataɓo on maa non. 22Ɓe fuu njoweeɗiɗo ɓen ɓe te’ii debbo on, ɓe maayi, ɓe alimo walaa ɓiɗɗo. Gaɗa ɗon debbo on maa maayi. 23Too, nyalnde nde mayɓe ummotoo, debbo on wartay debbo moye nder maɓɓe? Ngam ɓe fuu njoweeɗiɗo ɓe te’iimo.”

24Sey Yeesu nootii wi’iɓe, “On mboofii ngam on andaa ko aayaaje mbi’i, nden on andaa bawɗe Allah. 25To mayɓe ummake daga mayde, walaa te’ayɗo walaa te’eteeɗo, ammaa ɓe ngartay bo malaa’ika’en Allah. 26Nden dow ummaaki mayɓe daga mayde, on jangaayi deftere Muusa dow habaru leggel goodungel hiite? Allah wi’iimo, ‘Min woni Allah mo Ibraahim, Allah mo Iciyaaku, Allah mo Yaakubu.’12.26: Wur 3.6.27Kanko naa’ o Allah mayɓe, ammaa o Allah gooduɓe yonki. On majji naa’ seɗɗa!”

Dooka Ɓurɗum Mangu

(Maatiyu 22.34‑40; Luka 10.25‑28)

28Go’oto nder moodiɓɓe Attawra wari nani e ɓe ngeddootira hakkunde maɓɓe. Nde o nani Yeesu nootanakeɓe boɗɗum, sey o ƴami Yeesu, o wi’i, “Nder dookaaji ɗi Allah waɗi, ɗume ɓuri mangu?”

29Yeesu nootii wi’i, “Ɓurɗum mangu woni, ‘Yimɓe Israa’iila nanee, Allah Joomiraawo meeɗen o Joomiraawo go’oto. 30Yiɗu Allah Joomiraawo maaɗa e ɓernde maaɗa fuu, e yonki maaɗa fuu, e hakkiilo maaɗa fuu, e sembe maaɗa fuu.’12.29,30: TA 6.4,5.31Ɗiɗaɓum boo woni, ‘Yiɗu bandiraawo maaɗa no ngiɗirɗaa hoore maaɗa.’ Nder dookaaji ɗi Allah waɗi walaa ɓurɗum ɗi’i ɗiɗi.”12.31: KLee 19.18.

32Sey moodibbo Attawra on wi’i, “Moodibbo, a wi’ii goonga nde mbiiɗaa Allah o go’oto, walaa goɗɗo sey kanko tan.12.32: TA 4.35.33Neɗɗo yiɗamo e ɓernde muuɗum fuu, e faamu muuɗum fuu, e sembe muuɗum fuu, nden yiɗa bandiraawo muuɗum no yiɗiri hoore muuɗum, ɗum ɓurii marle gulanteeɗe Allah e fuu ko ɗum sakkantamo.”12.33: Yuuc 6.6.

34Nde Yeesu nani o nootorake faamu, sey wi’imo, “Goonga a woɗɗidaa e Laamu Allah.”12.28‑34: Luk 10.25‑28.

Gaɗa maajum walaa gaɗuɗo sembe ɓernde ƴamimo wongol ƴamol.

Ƴamol Dow Almasiihu

(Maatiyu 22.41‑46; Luka 20.41‑44)

35Yeesu e ekkitina nder njayri Wuro Ceniingo, sey o ƴami, o wi’i, “Ngam ɗume moodiɓɓe Attawra e mbi’a Almasiihu o ɓiɗɗo Dawda? 36Ngam Dawda e hoore muuɗum, nder bawɗe Ruuhu Allah o wi’ii,

‘Joomiraawo wi’ii Joomiraawo am,

“Jooɗa to jungo am nyaamo,

naa mi waɗii a yaaɓii wanywanyɓe maaɗa.” ’12.36: Jab 110.1.

37Dawda e hoore muuɗum noddiriimo Joomiraawo. Too, no waɗata Almasiihu warta ɓiɗɗo Dawda?”

Yeesu Wagginii Yimɓe Dow Moodiɓɓe Attawra

(Maatiyu 23.1‑36; Luka 20.45‑47)

Yimɓe ɗuɗɓe kawrutuɓe kettindaniimo nder welwelo. 38Yeesu e ekkitina, wi’i, “Paamanee moodiɓɓe Attawra, giɗuɓe yiilaaki e ɓornii toggoho njuutuko, giɗuɓe hownireeki mangu nder luumo. 39E ɓe ngiɗi jooɗaaki dow jooɗorle mawɓe nder cuuɗi do’aare e jooɗorle mawɓe to humto. 40Kamɓe ngoni nyaamooɓe jawdi rewɓe ɓe worɓe mu’’en maayi haa e gure maɓɓe, e ɓe ngaɗa do’aare juutunde ngam ɗum yi’aɓe. Iri ɓen ɗon yimɓe ɗum waɗanayɓe kiita ɓurka halluki.”

Dokkal Ngal Debbo Mo Gorko Muuɗum Maayi

(Luka 21.1‑4)

41Yeesu jooɗii nder Wuro Ceniingo haade to ɗum hokkata ceede ngam Allah. E mo raara yimɓe e ɓe ngaɗa ceede maɓɓe nder to ɗum hokkata ceede ngam Allah. Riskuɓe ɗuɗɓe ngaɗi ceede ɗuɗɗe nder. 42Sey raa goɗɗo debbo mo walanaa mo gorko muuɗum maayi. O wari o waɗi ceede njamkoy ɗiɗoy koy njamndi mboɗeeri nder. Ɗum ceedoy seɗɗanahoy tan. 43Sey Yeesu noddi tokkuɓemo, wi’iɓe, “E mi wi’a’on goonga, o’o debbo mo walanaa, ko o hokki ɗum ɓurii ko horiiɓe fuu kokki. 44Ngam kamɓe ɓe kokki daga nder risku maɓɓe. Ammaa kanko boo, daga nder ciya maako, o hokki fuu ko o woodi, waato koo ɗume ɗum o marortoo.”

13

Yeesu Wi’ii Ɗum Sankitay Wuro Ceniingo

(Maatiyu 24.1,2; Luka 21.5,6)

1Yeesu e wurtoyoo Wuro Ceniingo, sey go’oto nder tokkuɓemo wi’imo, “Moodibbo, raaru kaaƴe mawɗe ɗe ɗum mahiri wuro ngo’o! Raaru no maadi ndin wooɗiri.”

2Sey Yeesu wi’imo, “A yi’ii ndi’i maadi mawndi? Walaa wonde hayre aleteende dow wonde. Ɗe fuu ɗum sankitayɗe.”

Torraaji e Caɗeele

(Maatiyu 24.3‑14; Luka 21.7‑19)

3Yeesu e jooɗii dow Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun daaraynde Wuro Ceniingo, sey Biiturus, e Yaakubu, e Yahaya, e Andiraawus ɓe njahi to maako kamɓe tan, ɓe ƴamimo ɓe mbi’i, 4“Wi’umin, ndeye fii ɗu’um waɗata? Ɗume woni ko hollata fuu fii ɗu’um ɓadake heewa?”

5Sey Yeesu wi’iɓe, “Paamee to’ goɗɗo majjina’on. 6Yimɓe ɗuɗɓe noddiray ko’e maɓɓe inde am, ɓe mbi’a ‘Min woni Almasiihu,’ ɓe majjina yimɓe ɗuɗɓe. 7To on nanii habaru konuuji gaɗeteeɗi haade mooɗon, e konuuji gaɗeteeɗi ɓadaaki, to’ on kulu. Doole ɗu’um waɗa, ammaa re’uki duuniyaaru e horii taw. 8Lenyol ummanto lenyol, laamu ummanto laamu. Ɗum waɗay weelo kallungo e dimbol leydi to bigeeje feere‑feere. Ɗu’um ɗum fuɗɗoode torraaji garayɗi.

9“Ammaa paamanee ko’e mooɗon. Ɓe ngaɗay’on nder juuɗe mawɓe cuuɗi do’aare, ɗum piya’on nder cuuɗi do’aare ɗin. Ngam on tokkuɓeyam ɗum yaaray’on yeeso mawɓe leydi e laamiiɓe, non wartay laawol no kokkirtonɓe habaru am. 10Ammaa ko re’irde duuniyaaru wara, doole ɗum arta wa’ajinki Habaru Belɗum nder fuu leƴƴi duuniyaaru. 11Fuu carel ngel ɗum nangi’on ɗum yaari’on yeeso laamu, to’ on ngannu dow ko mbi’oton. E carel ngel Allah hokkay’on ko mbi’oton, sey mbi’onka. Ngam naa’ ɗum onon metata, ammaa ɗum Ruuhu Allah.13.9‑11: Maat 10.17‑20; Luk 12.11,12.12Neɗɗo hokkitiray sakiraawo muuɗum ɗum waramo, nyaako maa hokkitiray ɓiɗɗo muuɗum. Ɓiɓɓe ummanto danyooɓe maɓɓe, ɓe ngaɗa ɗum waraɓe. 13Koo moye wanyay’on ngam on tokkuɓeyam. Ammaa munyuɗo haa re’irde hisay.13.13: Maat 10.22.

Torra Kalluka

(Maatiyu 24.15‑28; Luka 21.20‑24)

14“Carel e wara ngel ngi’oton ‘Nefniiɗum’ gartiroojum Wuro Ceniingo ngo laaɓaa e darii to wigeere nde haanaa. Fuu jangoowo faama ma’ana maajum. E carel ngel wonɓe nder leydi Yahuudiya ndogga nattoya kocceeje.13.14: Daan 9.27; 11.31; 12.11.15Gonɗo dow suudu to’ jippoyoo koo natta wuro ngam hoccuki goɗɗum. 16Gonɗo to ngesa to’ so’’o hocca cuddaari muuɗum.13.15,16: Luk 17.31.17Rewɓe gooduɓe deeɗi e musinteeɓe ɓe torroto naa’ seɗɗa nder ɗen ɗon balɗe! 18Ngaɗee do’aare to’ fii ɗu’um waɗa nder ndungu. 19Ngam nder ɗen ɗon balɗe ɗum waɗay torra kalluka iri ka ɗum meeɗaayi waɗuki daga carel ngel Allah tagi duuniyaaru haa jooni. Ɗum boo fuɗɗitataa ɗum waɗa iri kan ɗon torra.13.19: Daan 12.1; WY 7.14.20Daa Joomiraawo ustaayi ɗen ɗon balɗe, daa walaa goɗɗo kisayɗo. Ammaa ngam ɓen ɗon cuɓaaɓe maako ɓe o suɓi, o ustii balɗe ɗen.

21“E ngel ɗon carel to goɗɗo wi’ii’on, ‘Raa Almasiihu ɗo’o!’ koo boo, ‘Rammo ɗaa’e!’ to’ on njaɓu. 22Ngam Almasiihu’en fewre e annabo’en fewre ɓe mburtoyto ɓe ngaɗa alaamaaji e kuuɗe kayɗiniiɗe ngam ɓe majjina yimɓe, haa e cuɓaaɓe ɓen to ɗum waɗoto. 23Ndaree, on ndeena! Mi wi’ii’on koo ɗume ko carel ngel wara.

Wartoyki Ɓii Neɗɗo

(Maatiyu 24.29‑31; Luka 21.25‑28)

24“Ammaa nder ɗen ɗon balɗe gaɗa kan ɗon torra kalluka, ɗum ɓalwinay naange, lewru boo hokkataa jayngol mayru.13.24: Ica 13.10; Yow 2.10,31; 3.15; WY 6.12; Ica 13.10; Ijik 32.7.25Koode njanoyay daga dow, nden ko woni dow fuu dimboto.13.25: Ica 34.4; WY 6.13; Yow 2.10.26E carel ngel ɗum yi’ay Ɓii Neɗɗo e wara nder duule. O warday e bawɗe mawɗe e teddungal.13.26: Daan 7.13; WY 1.7.27O liloyay malaa’ika’en maako ɓe kawrita ɓe o suɓi daga koo toye nder duuniyaaru, daga ngo’ol keerol duuniyaaru yaaki ngol ton keerol.

Ekkitinol Dow Lekki Ibbi

(Maatiyu 24.32‑35; Luka 21.29‑33)

28“Too, ekkitee ekkitinol ngo’ol daga to lekki ibbi. To lice maaki puɗɗii wilutuki, on andi ndungu ɓadake won ɗon. 29Non maa to on ngi’ii fii ɗu’um e waɗa, too, on anday Ɓii Neɗɗo ɓadake wartoya, e mo haade dammugal. 30E mi wi’a’on goonga, jaamanu ɗu’um ɗum re’ataa naa fuu fii ɗu’um waɗii. 31Dow e ley ƴaɓɓoto, ammaa boliiɗe am ƴaɓɓataako haa abadaa.

Walaa Anduɗo Nyalnde Wartoyki Almasiihu

(Maatiyu 24.36‑44)

32“Walaa anduɗo nden ɗon nyalnde koo ngel ɗon carel ngel fii ɗum ɗon waɗata. Koo malaa’ika’en wonɓe dow andaa, Ɓiɗɗo on maa andaa, sey Nyaako Mo Dow tan andi.13.32: Maat 24.36.33Paamee, njooɗee on ciryii, ngam on andaa ko carel ngel warata. 34Ɗum bo neɗɗo gaɗuɗo yaadu. Nde o wari dilluki o ali wuro maako nder juuɗe maccuɓe maako, o hokki koo moye kuugal ngal waɗata, o wi’i deenoowo dammugal ngal o daroo e mo reena.13.34: Luk 12.36‑38.35Ngam non, njooɗee on ndeena ngam on andaa carel ngel joomu wuro ngon wartoyta, koo ɗum futuro, koo ɗum caka jemma, koo ɗum fajiri, koo ɗum subaka. 36To o wartii walaa anduɗo, to’ o tawa on ɗaanii. 37Ko mbiimi’on, e mi wi’aka koo moye, kanjum woni njooɗee on ciryii!”

14

Ɗum Darwii Warki Yeesu

(Maatiyu 26.1‑5; Luka 22.1,2; Yahaya 11.45‑53)

1Horii balɗe ɗiɗi ɗum waɗa Humto Sakkinki e Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum. Mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e ɗaɓɓita laawol no ɓe nangirta Yeesu e suuɗe ɓe mbaramo.14.1: Wur 12.1‑27.2Ɓe mbi’i, “Ammaa naa’ ni carel Humto, ngam to’ yimɓe ummina hawre.”

Ɗum Moytanii Yeesu Nebbam Uroojam e Betani

(Maatiyu 26.6‑13; Yahaya 12.1‑8)

3Yeesu e nder gariiri Betani to wuro Siiman gooduɗo nyawu nyaamoojum laral. E mo nyaama nyamndu, sey goɗɗo debbo wari e jogii jolloyel hayre bongel ngel nebbam uroojam mbelɗam ɗam ɗum waɗiri nardi gooduɗam ceede. Sey o maɓɓitingel, o wayli nebbam ɗam dow hoore Yeesu.14.3: Luk 7.37,38.4Woɓɓe gonɓe ɗon ɓe monni ɓe mbi’i hakkunde maɓɓe, “Ngam ɗume o wonni nebbam ɗa’am nihi? 5Daa ɗam sooraama, daa ɗum heɓii ceede ɓurɗe ɗe ɗum yoɓata kuwoowo hitaande go’o, ɗum hokkaɗe ɓe ngalanaa.” Ɓe kaɓani debbo on sembee.

6Ammaa Yeesu wi’iɓe, “Aleemo. Ngam ɗume ngannotonmo? Ko o waɗaniyam ɗum boɗɗum. 7Koo ndeye ɓe ngalanaa e ngondi e mooɗon, on mbaaway wallukiɓe fuu carel ngel ngiɗɗon. Ammaa min, carel e wara ngel alaymi’on.14.7: TA 15.11.8O’o debbo waɗii ko o waawata waɗuki. O waylanii ɓandu am nebbam ngam siryaaki uwukiyam. 9E mi wi’a’on goonga, koo toye to ɗum wa’ajini Habaru Belɗum nder duuniyaaru fuu, ɗum hokkay habaru ko debbo o’o waɗi ngam siftorkimo.”

Yahuuda Jaɓii Hokkitira Yeesu

(Maatiyu 26.14‑16; Luka 22.3‑6)

10Sey go’oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo bi’eteeɗo Yahuuda Iskariyooti yahi to mawɓe ardiiɓe diina ngam hokkitira Yeesu nder juuɗe maɓɓe. 11Ɓe nani belɗum naa’ seɗɗa nde ɓe nani non, ɓe ngaɗi alkawal hokkukimo ceede. Ngam non, Yahuuda fuɗɗi ɗaɓɓutuki laawol no hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe.

Yeesu Waɗii Humto Sakkinki e Tokkuɓemo 12

(Maatiyu 26.17‑25; Luka 22.7‑14,21‑23; Yahaya 13.21‑30)

12Nyalnde arandeere nde Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum, nyalnde nde ɗum hirsata karooji ngam Humto Sakkinki, tokkuɓe Yeesu ƴamimo, mbi’i, “Toye ngiɗɗaa min njaha min ciryanomaa ngam nyaamen nyamndu Humto Sakkinki?”

13Sey o lili tokkuɓemo ɗiɗo, o wi’iɓe, “Nattee gariiri, on kawray e goɗɗo e mo rondii ƴoogirde ndiyam. Tokkeemo 14yaaki wuro ngo o nattata, mbi’on joomu wuro ngon, ‘Moodibbo wi’ii min ƴamumaa: Toye suudu ndu nyaamaymi nyamndu Humto Sakkinki, min e tokkuɓeyam?’ 15O hollay’on suudu mawndu ndu dow mo’’inaandu ciryaandu. Ciryanee’en koo ɗume ɗon ngam nyaamen nyamndu Humto Sakkinki.”

16Sey tokkuɓemo ɓen nangi laawol natti gariiri ndin ɓe tawi koo ɗume non no Yeesu wi’iɓe. Sey ɓe ciryii koo ɗume ngam Humto Sakkinki.

17Nde futuro waɗi, Yeesu e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ngari wuro ngon. 18E ɓe njooɗii e ɓe nyaama nyamndu, sey Yeesu wi’i, “E mi wi’a’on goonga, go’oto nder mooɗon nyamndayɗo e am hokkitirayyam.”14.18: Jab 41.9.

19Sey ɓe nganni, ɓe puɗɗi wi’ukimo go’oto‑go’oto, “Naa’ ɗum min, koo?”

20Yeesu nootii, wi’i, “Ɗum go’oto nder mooɗon, onon sappo e ɗiɗo ɓe cuɓumi, nyamdayɗo e am le’al go’o. 21Ɓii Neɗɗo maayay no ɗum windiraa dow maako, ammaa kokkitirayɗomo wonii! Ɗum ɓuranaymo daa o danyaaka.”

Kirtaari Joomiraawo

(Maatiyu 26.26‑30; Luka 22.14‑20; 1 Korintiyanko’en 11.23‑25)

22E ɓe nder nyaamuki nyamndu, sey Yeesu hocci buroodi yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo, o wi’i, “Njaɓeeɗum. Ɗu’um ɗum ɓandu am.”

23Ɗonmaa o hocci jardugel ndiyam inabojam, o yetti Allah, o hokkiɓeɗam, ɓe fuu ɓe njariɗam. 24Nden o wi’iɓe, “Ɗa’am kanjam woni ƴiiƴam am tabbitinayɗam alkawal Allah ndufeteeɗam ngam yimɓe ɗuɗɓe.14.24: Wur 24.8; Irm 31.31‑34.25E mi wi’a’on goonga, mi fuɗɗitataa mi yara ndiyam inabooje naa nyalnde nde njaraymi ngoɗɗam kesam nder Laamu Allah.”

26Sey ɓe ngimi gimol mantuki Allah, nden ɓe ndilli Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun.

Yeesu Wi’ii Biiturus Wi’ay Andaamo

(Maatiyu 26.31‑35; Luka 22.31‑34; Yahaya 13.36‑38)

27Yeesu wi’i tokkuɓemo, “On fuu on ndoggay alonyam, ngam nder aayaare Allah wi’ii, ‘Mi waray gaynaako, nden baali ɗin cankitoto.’14.27: Jak 13.7.28Ammaa gaɗa mi ummake daga mayde, mi artay’on yaaki Galiili.”14.28: Maat 28.16.

29Sey Biiturus wi’imo, “Koo ɓe fuu ɓe aliima, min mi alataama.”

30Yeesu wi’imo, “E mi wi’umaa goonga, hande, nder jemmaare nde’e, ko njakardi hana nde ɗiɗi, a wi’ay a andaayam nde tati.” 31Ammaa Biiturus jaɓaayi, o wi’i, “Koo ɗum wardayyam e maaɗa, mi wi’ataa mi andaama.” Horiiɓe ɓen maa mbi’i non.

Yeesu Waɗii Do’aare to Geesamani

(Maatiyu 26.36‑46; Luka 22.39‑46)

32Sey ɓe njahi wigeere bi’eteende Geesamani14.32: Waato to ɗum namata ɓikkoy leɗɗe jaytun., Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Njooɗee ɗo’o, mi yaha mi waɗa do’aare.” 33Sey o hocci Biiturus, e Yaakubu, e Yahaya. Ɓernde maako boo teddi, o fuɗɗi wannuki naa’ seɗɗa. 34O wi’iɓe, “Ɓernde am wannii naa’ seɗɗa haa bo mi maayay. Njooɗee ɗo’o on ndeena.”

35Nde o yahi yeeso seɗɗa, sey o yani e leydi e mo hippii, o waɗi do’aare, o wi’i to ɗum gaɗotooɗum ɗum hoccanamo carel torra wonka yeeso maako. 36O wi’i, “Yaa Nyaako am Mo Dow, koo ɗume ɗum gaɗotooɗum to maaɗa. Taa jaɓii, ittanam jardugel torra ka’a. Fuu e non naa’ ko ngiɗumi waɗetee, ammaa ko ngiɗɗaa waɗee.”

37Gaɗa ɗon o so’’ii to ɓen ɗon tokkuɓemo tato, o tawi e ɓe ɗaanii, sey o wi’i Biiturus, “Biiturus, a ɗaanii? A waawataa jooɗaaki a ɗaanaaki koo carel seɗɗa? 38Njooɗee, to’ on ɗaano, ngaɗee do’aare to ɗum foondii’on to’ ngaɗon hakke. Ɓernde e yiɗi waɗuki ko haani, ammaa ɓandu tampii.”

39O fuɗɗiti o dilli, o waɗi do’aare, o wi’i ko o wi’unoo. 40O fuɗɗiti o so’’oyii to maɓɓe, o tawi e ɓe ɗaanii, ngam e ɓe nana ɗeyngol teddungol. Ɓe ndulli ko ɓe mbi’atamo.

41O fuɗɗiti o so’’ii to maɓɓe tataɓum, o wi’iɓe, “Haa jooni on ɗaanii, on ciwtoo? Ɗum heƴii non! Carel warii. Ɗum hokkitirii Ɓii Neɗɗo nder juuɗe gaɗooɓe hakke. 42Ummee ndillen! Raa on ɗon kokkitirayɗoyam e wara.”

Ɗum Nangii Yeesu

(Maatiyu 26.47‑56; Luka 22.47‑53; Yahaya 18.3‑12)

43Yeesu e meta, sey Yahuuda, go’oto nder tokkuɓemo sappo e ɗiɗo yottii. O wardoyi e yimɓe ɗuɗɓe e ɓe njogii kaafaaje e cabbi. Mawɓe ardiiɓe diina, e moodiɓɓe Attawra, e mawɓe yimɓe liloyiɓe. 44Too, nden maa kokkitirayɗo on yaadake wi’iiɓe no hollirtaɓe Yeesu, o wi’i, “Neɗɗo mo kownaymi hownuki higaaku ɗum kanko. Nangeemo, ngaɗon taadiiɓe njogoomo boɗɗum ndillida e maako.”

45Nde Yahuuda yottii to ɓe ngoni, ɗon e ɗon o ɓaddii Yeesu, o wi’imo, “Moodibbo!” nden o hownimo hownuki higaaku. 46Sey yimɓe ɓen nangi Yeesu ɓe njogiimo boɗɗum. 47Ammaa go’oto nder tokkuɓe Yeesu dariiɗo ɗon solti kaafahi muuɗum fe’’i maccuɗo Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina ittanimo nowru. 48Sey Yeesu wi’iɓe, “On ngardoyi e kaafaaje e cabbi ngam nangoyyam bo gujjo calorɗo? 49Koo ndeye e mi wondi e mooɗon, e mi ekkitina nder Wuro Ceniingo, on nangaayiyam. Ammaa doole ko aayaaje mbi’i heewa.”14.49: Luk 19.47; 21.37.

50Sey tokkuɓemo fuu alimo ndoggi.

51Goɗɗo kayeejo boo e tokkiri Yeesu ton gaɗa, o ɓornaaki goɗɗum, wudere nde ceede tan o waanii. Ɓe nangimo, 52sey o alaniɓe wudere nden, o doggi o ɓornaaki.

Yeesu Yeeso Laamu

(Maatiyu 26.57‑68; Luka 22.54,55,63‑71; Yahaya 18.13,14,19‑24)

53Ɓe njaari Yeesu to Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina. Fuu mawɓe ardiiɓe diina, e mawɓe yimɓe, e moodiɓɓe Attawra kawritii ɗon. 54Biiturus boo tokkirimo gaɗa daga to woɗɗi haa yaaki caka wuro Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina. O jooɗodii e taadiiɓe Wuro Ceniingo, e mo irfoo haade hiite. 55Mawɓe ardiiɓe diina e fuu Kawtal Mawɓe e ɓe ɗaɓɓita ceyda ko ɓe nangirta Yeesu, ngam ɓe keɓa ɓe mbaramo, ammaa ɓe keɓaayi goɗɗum. 56Yimɓe ɗuɗɓe meti haalaaji fewre dow maako, ammaa ko ɓe mbi’i wardaayi go’o.

57Sey woɓɓe ummii ɓe mbi’i haalaaji fewre ɗi’i dow maako, ɓe mbi’i, 58“Min nanii o wi’ii o sankitay ngo’o Wuro Ceniingo ngo yimɓe mahi, nden nder balɗe tati o maha wongo naa’ e juuɗe yimɓe.”14.58: Yah 2.19.59Ammaa fuu e non ko ɓe mbi’i wardaayi go’o.

60Sey Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina ummii darii yeeso maɓɓe ƴami Yeesu, o wi’i, “A walaa ko mbi’ataa? Ko ɓe mbi’i dow maaɗa ɗum goonga?”

61Ammaa Yeesu de’’iti nootanaakimo.

Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina on fuɗɗiti ƴami Yeesu, wi’i, “Too, an woni Almasiihu, Ɓiɗɗo Joomu Mangu?”

62Yeesu nootii, wi’i, “Ee, ɗum min. On ngi’ay Ɓii Neɗɗo e jooɗii to jungo nyaamo ngo Joomu Bawɗe, e mo waroya nder duule.”14.62: Daan 7.13.63Sey Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina on seeki kolte muuɗum wi’i, “Ɗume ceyda ɗaɓɓiteten kadin? 64On nanii ni haala kalluka ka o meti dow Allah. Ko woni cuɓol mooɗon?”

Sey yimɓe fuu mbi’i e haani o waree.14.64: KLee 24.16.

65Woɓɓe puɗɗi tuttankimo joode, ɓe kaɓɓanimo gite, ɓe piyimo, e ɓe mbi’amo, “Waɗu annabaaku! Moye fiyimaa?” Sey taadiiɓe Wuro Ceniingo koccimo piyimo.

Biiturus Wi’ii Andaa Yeesu

(Maatiyu 26.69‑75; Luka 22.56‑62; Yahaya 18.15‑18,25‑27)

66Biiturus e caka wuro ngon, sey go’oto nder horɓe Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina wari wigeere nden. 67Nde o yi’i Biiturus e irfoo, o sutiimo, o wi’imo, “An maa, a wondi e Yeesu on ɗon ƴiwoyɗo gariiri Najarat.”

68Ammaa Biiturus yeddi wi’i, “Min mi andaa, mi faamaayi ko mbi’ataa.” Biiturus wurtii yahi njayri dammugal yaasi, sey njakardi hani.

69Korɗo on yi’i Biiturus ton, o fuɗɗiti o wi’i dariiɓe ɗon kamɓe maa, “O’o neɗɗo o go’oto maɓɓe!” 70Ammaa Biiturus fuɗɗiti yeddi.

Gaɗa ɗon seɗɗa, dariiɓe haade ɗon mbi’i Biiturus, “Seko walaa an maa a go’oto nder tokkuɓemo, ngam a Galilankeejo.”

71Biiturus fuɗɗi laanuki hoore muuɗum hunii wi’i, “Mi andaa neɗɗo o’o mo mbi’oton.”

72Ɗon e ɗon njakardi hani ɗiɗaɓum. Sey Biiturus siftori ko Yeesu wi’unoomo wi’uki, “Ko njakardi hana nde ɗiɗi, a wi’ay a andaayam nde tati.” Nden Biiturus fuɗɗi bojji.

15

Yeesu Yeeso Bilaatus

(Maatiyu 27.1,2,11‑14; Luka 23.1‑5; Yahaya 18.28‑38)

1Ilaa subaka mawɓe ardiiɓe diina, e mawɓe yimɓe, e moodiɓɓe Attawra, e fuu Kawtal Mawɓe ɓe meddi dow ko ɓe ngaɗata. Sey ɓe kaɓɓi Yeesu ɓe ndillidi e maako, ɓe tambinimo Bilaatus gomnaajo. 2Bilaatus ƴamimo, wi’i, “An woni laamiiɗo Yahuudanko’en?” Yeesu nootii, wi’imo, “Ee, a wi’iika.”

3Mawɓe ardiiɓe diina ngulloriimo fii ɗuɗɗum. 4Sey Bilaatus fuɗɗiti ƴamimo, wi’i, “Walaa ko mbi’ataa? Raa ɓe ngullorakema fii ɗuɗɗum.”

5Ammaa Yeesu ɓeydaayi nootaaki, haa ɗum hayɗini Bilaatus.

Ɗum Taƴanii Yeesu Kiita Mayde

(Maatiyu 27.15‑26; Luka 23.13‑25; Yahaya 18.39—19.16)

6Too, e carel Humto Sakkinki Bilaatus woowii yoofankiɓe curaaɗo go’oto mo ɓe torii. 7E woodi goɗɗo bi’eteeɗo Barabbas curaaɗo, kanko e woɓɓe curaaɓe ngam ɓe kaɓdii e laamu, ɓe ngaɗii warhoore nder hawre nden. 8Sey yimɓe ɗuɗɓe ngari ɓe torii Bilaatus waɗanaɓe ko o woowi waɗankiɓe. 9Bilaatus ƴamiɓe wi’i, “On ngiɗi mi yoofana’on Laamiiɗo Yahuudanko’en?” 10Ngam Bilaatus faamii lawliiru waɗi mawɓe ardiiɓe diina ngaɗi Yeesu nder jungo maako.

11Ammaa mawɓe ardiiɓe diina ɓen ngaɗi yimɓe mbi’a Bilaatus o yoofanaɓe Barabbas naa’ Yeesu. 12Sey Bilaatus ƴamiɓe, wi’i, “Too, ko ngiɗɗon mi waɗana neɗɗo o’o mo noddirton Laamiiɗo Yahuudanko’en?”

13Ɓe fuu ɓe mbi’i sembee, “Warumo dow gaafaangal!”

14Bilaatus ƴamiɓe, wi’i, “Ngam ɗume? Ɗume ko halli o waɗi?” Ammaa ɓe ɓeydi wi’uki sembee, “Warumo dow gaafaangal!”

15Nde Bilaatus e yiɗi waɗa ko hawrutuɓe ɓen ngiɗi, o yoofaniɓe Barabbas. O waɗi ɗum fiyi Yeesu looci, nden o tambinimo sooji’en Rooma ngam ɓe mbaroyamo dow gaafaangal.

Sooji’en Njukkitii Yeesu

(Maatiyu 27.27‑31; Yahaya 19.2,3)

16Sooji’en ɓen ardini Yeesu yaaki laamorde gomnaajo bi’eteende “Firetooriyum.” Ɓe noddi fuu sooji’en koriiɓe ɓe kawritiɓe. 17Ɓe ɓornimo iri toggoore laamiiɓe, nden ɓe mbaali giifol gi’e, ɓe taaranimongol to hoore. 18Sey ɓe puɗɗi hownukimo, e ɓe mbi’a, “Allah reene, laamiiɗo Yahuudanko’en!” 19Ɓe ngaɗi ka piirukimo sawru to hoore. E ɓe tuttanamo joode. Ɓe ndiccii yeeso maako bo ɓe kokkaymo mangu. 20Gaɗa ɓe njukkitiimo, ɓe ɓortimo toggoore laamiiɓe nde ɓe ɓornunoomo, nden ɓe ɓornimo kolte maako. Sey ɓe mburtinimo ɓe ardinimo ngam ɓe mbaroyamo dow gaafaangal.

Yeesu Waraama Dow Gaafaangal

(Maatiyu 27.32‑44; Luka 23.26‑43; Yahaya 19.17‑27)

21Goɗɗo neɗɗo Saayirankeejo e ƴaɓɓoo bi’eteeɗo Siiman, nyaako Alijanda e Ruufus. O ƴiwoyɗo nder ladde e mo nattoya gariiri ndin. Sey ɓe ngaɗimo e sembe o hocca gaafaangal Yeesu.15.21: Room 16.13.22Ɓe njaari Yeesu wonde wigeere bi’eteende Golgoota, waato “Wigeere Ƴiƴal Hoore.” 23Nden ɓe kokkimo ndiyam inabojam jillindiraaɗam e mur15.23: Mur: Ɗum wokki lekki ustayki nawɗum to ɓandu neɗɗo. ngam o yara, ammaa o yaraayiɗam. 24Sey, ɓe piyanimo kuusaaje dow gaafaangal. Nden ɓe cendi kolte maako hakkunde maɓɓe, ɓe ngaɗi caaca ngam ɓe ngi’a ko koo moye heɓata.15.24: Jab 22.18.25Carel ngel ɓe piyanimo kuusaaje dow gaafaangal ɗum njamndi joweenayi subaka. 26Dow hoore gaafaangal ngal ɗum takki allowal. Ɗum windi dow maagal ko ɗum wulloriimo wi’uki, “Laamiiɗo Yahuudanko’en.” 27-28Kadin ɓe piyani wuyɓe ɗiɗo kuusaaje dow gaafaale haade Yeesu, go’oto e jungo maako nyaamo, go’oto e jungo maako nano. 29Yimɓe ƴaɓɓotooɓe e kuɗa Yeesu e ɓe ngiila ko’e, e ɓe mbi’a, “Too! An giɗɗo pusuki Wuro Ceniingo mahitoɗaango nder balɗe tati,15.29: Jab 22.7; 109.25; Mar 14.58; Yah 2.19.30jippoya daga dow gaafaangal kisnaa hoore maaɗa!”

31Non maa mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra ɓe njukkitimo hakkunde maɓɓe, e ɓe mbi’a, “O hisnii woɓɓe, ammaa o waawaayi hisnuki hoore maako. 32Al o’o bi’oowo kanko woni Almasiihu, Laamiiɗo Israa’iila, o jippoyoo jooni daga dow gaafaangal ngam ngi’en koolooɗenmo.”

Ɓen ɗon wuyɓe ɓe ɗum piyani kuusaaje dow gaafaale maa kuɗimo.

Mayde Yeesu

(Maatiyu 27.45‑56; Luka 23.44‑49; Yahaya 19.28‑30)

33Caka nyalawma, sey nyiwre maɓɓi leydi fuu haa yaaki njamndi tati ndi alaasara. 34E njamndi tati ndin, sey Yeesu wi’i e sembe, “Eloy, Eloy, lama sabattani?” waato, “Yaa Allah am, Yaa Allah am, ngam ɗume cendirɗaa e am?”15.34: Jab 22.1.

35Nde woɓɓe dariiɓe to wigeere nden nani non, ɓe mbi’i, “Nanee, e mo nodda Annabi Iliya.” 36Sey go’oto maɓɓe doggi sofni soosowa nder ndiyam inabojam lammuɗam, o ɗiisinga to sawru, o hokki Yeesu yara. O wi’i, “Alee ngi’en koo Iliya waray jippinamo.”

37Sey Yeesu wulli sembee, nden maayi.

38Sey wudere cendunde Suudu Joomiraawo seeki ɗiɗi daga dow yaaki ley.15.38: Wur 26.31‑33.39Mawɗo sooji’en dariiɗo ɗon e raara Yeesu. Nde o yi’i no Yeesu foftiri foofaango cakitiingo, maayi, o wi’i, “Goonga, neɗɗo o’o o Ɓiɗɗo Allah!” 40E woodi woɓɓe rewɓe e ɓe ndaara daga to woɗɗi. Nder maɓɓe e woodi Maryaama ƴiwoyɗo Magadala, e Maryaama maduujo Yaakubu pamaro, e Yusufu, e Saloomi. 41Ɓe’e rewɓe kamɓe tokkaynoo Yeesu, e ɓe mballamo ko o wonnoo leydi Galiili. E woodi rewɓe ɗuɗɓe feere gardoyɓe Urucaliima e maako e ɓe ɗon ɗum kamɓe maa.15.40,41: Luk 8.2,3.

Uwuki Yeesu

(Maatiyu 27.57‑61; Luka 23.50‑56; Yahaya 19.38‑42)

42Ɗum alaasara Nyalnde Siryaaki, waato to finii ɗum Nyalnde Siwtaare. 43Ngam maajum Yusufu ƴiwoyɗo gariiri Armaatiya, o waɗi sembe ɓernde, o yahi to Bilaatus, o toriimo o hokkamo ɓandu Yeesu. Yusufu o neɗɗo mo ɗum hokkata mangu nder Kawtal Mawɓe, kanko maa o haaɓii yi’uki garol Laamu Allah. 44Bilaatus hayɗini nde nani Yeesu yaadake maayii. O noddi mawɗo sooji’en, o ƴamimo koo ɗum non. 45Nde o nani to honduko mawɗo sooji’en on Yeesu yaadake maayi, sey o jaɓi Yusufu hocca ɓandu ndun. 46Sey Yusufu soodoyi wudere nde ceede, o waɗi ɗum jippini ɓandu Yeesu, o taarindu e wudere nden, o fukkinoyindu nder yenaande gasaande nder hayre. O talliti kaaƴa manga o maɓɓi dammugal yenaande nden. 47Maryaama ƴiwoyɗo Magadala e Maryaama maduujo Yusufu ɓe ngi’i to ɗum fukkini ɓandu Yeesu.

16

Ummaaki Yeesu Daga Mayde

(Maatiyu 28.1‑8; Luka 24.1‑12; Yahaya 20.1‑10)

1Nde Nyalnde Siwtaare ƴaɓɓii, Maryaama ƴiwoyɗo Magadala, e Maryaama maduujo Yaakubu, e Saloomi ɓe coodi nebbam uroojam mbelɗam ngam ɓe njaha ɓe moytana ɓandu Yeesu. 2Nyalnde Alal subaka gaɗa naange fuɗii, e ɓe dow laawol yaaki to yenaande nden, 3e ɓe mbi’a hakkunde maɓɓe, “Moye tallitanta’en kaaƴa manga nga ɗum maɓɓiri dammugal yenaande nden?” 4Ammaa nde ɓe ndaari ɓe ngi’i ɗum yaadake ɗum tallitii kaaƴa ngan. 5Nde ɓe natti yenaande nden, ɓe ngi’i goɗɗo kayeejo e jooɗii wuttudu nyaamo. E mo ɓornii kolte daneeje tar, sey ɓe kultori.

6Kayeejo on wi’iɓe, “To’ on kulu. On ɗaɓɓita Yeesu Najarankeejo baraaɗo dow gaafaangal. Ɗum umminiimo daga mayde! O walaa ɗo’o. Raa to ɗum fukkinnoomo. 7Ammaa njahee mbi’on tokkuɓemo, haa e Biiturus, o artay’on yaaki leydi Galiili. Ton ngi’otonmo non no o wi’unoo’on.”16.7: Maat 26.32; Mar 14.28.

8Kulol nangiɓe e ɓe ndiwna ɓe mburtii daga nder yenaande nden ɓe ndoggi. Ɓe mbi’aayi goɗɗo koo ɗume ngam e ɓe kula.

Yeesu Wanganii Maryaama Ƴiwoyɗo Magadala

(Maatiyu 28.9,10; Yahaya 20.11‑18)

9[Subaka Nyalnde Alal Yeesu ummii daga mayde. Gaɗa o ummake o arti wanganki Maryaama ƴiwoyɗo Magadala mo o wurtinani ginni joweeɗiɗi. 10Sey Maryaama on yahi wi’ika ɓen ɗon gondunooɓe e maako, o tawiɓe nder wannaare e ɓe mboya. 11Ammaa nde ɓe nani Yeesu e woodi yonki, ɗonmaa Maryaama on yi’iimo, ɓe njaɓaayika.

Yeesu Wanganii Tokkuɓemo Ɗiɗo

(Luka 24.13‑35)

12Gaɗa maajum woɓɓe tokkuɓemo ɗiɗo e ɓe dow laawol nder ladde yaaki wongel gariyel, sey Yeesu wanganiɓe nder nandi feere. 13Sey ɓe co’’ii ɓe mbi’ika horiiɓe, ammaa ɓe njaɓaayi ko ɓe mbi’i kamɓe maa.

Kuugal Ngal Yeesu Hokki Tokkuɓemo

(Maatiyu 28.16‑20; Luka 24.36‑49; Yahaya 20.19‑23; Kuuɗe Lilaaɓe 1.6‑8)

14Daga gaɗa Yeesu wangani tokkuɓemo sappo e go’o e carel ngel e ɓe nyaama nyamndu. Sey o haɓaniɓe ngam ciya hoolaare maɓɓe e ɓerɗe caatuɗe ɗe ɓe ngoodi, ngam ɓe njaɓaayi ko giiɓemo gaɗa o ummake mbi’iɓe. 15Nden o wi’iɓe, “Njahee koo toye nder duuniyaaru nga’ajinanon koo moye Habaru Belɗum.16.15: KL 1.8.16Koo moye kooliiɗoyam waɗanaa baptisma o hisay, ammaa fuu mo hoolaakiyam ɗum taƴanaymo kiita. 17Fuu kooliiɓeyam ɓe ngaɗay kuuɗe kollayɗe e ɓe ngoodi bawɗe Allah. Nder inde am ɓe mburtinay ginni, ɓe ngaɗay do’aare nder ɗemɗe ɗe ɓe andaa. 18Ɓe nangay boole e juuɗe maɓɓe, nden to ɓe njarii tooke, ɗe ngaɗantaaɓe goɗɗum. Ɓe boo njowanay nyawɓe juuɗe, nyawɓe ɓen njamɗita.”

Yeesu Hoccaama Dow

(Luka 24.50‑53; Kuuɗe Lilaaɓe 1.9‑11)

19Gaɗa Yeesu Joomiraawo metaniiɓe, o hoccaa yaaki dow, o jooɗii jungo nyaamo ngo Allah.16.19: KL 1.9‑11.20Sey tokkuɓemo ɓen ndilli ɓe nga’ajinoyi Habaru Belɗum koo toye. Joomiraawo walliɓe, o hokkiɓe bawɗe waɗuki kuuɗe kayɗiniiɗe ngam tabbitinki ko ɓe mbi’ata to maako ɗum ƴiwoyi.]16.9‑20: Ɗe’e aayaaje ɗe ngalaa nder goɗɗi bindi arandeeji.