Habaru Yeesu Ɗum
Maatiyu
Windi
Habaru dow ɗerewol ngo’ol
Go’oto nder lilaaɓe Yeesu sappo e ɗiɗo bi’eteeɗo Maatiyu windi ɗerewol ngo’ol. Ɗerewol ngo’ol e holla Yeesu woni Almasiihu mo Alkawal Kiingal waɗi alkawal o waray. Maatiyu o Yahuudankeejo, nden e mo meta dow ko Yahuudanko’en mboowi, waato Attawra e sakkanki Allah e diina maɓɓe. O hollii Yeesu woni kisnoowo mo Yahuudanko’en e koo moye keɗii garol muuɗum. Ɗu’um habaru ɗum Habaru Belɗum ngam koo moye.
Ɗerewol ngo’ol ngol siryaama boɗɗum. Ngol fuɗɗirii e habaru lenyol Yeesu. Lenyol maako hollii o hebbinii annabaaku ɗum annabo’en ngaɗi dow Almasiihu. Ɗerewol ngol hollii danyngol maako e no danyngol ngol woodiri teddungal Allah. Ɗonmaa ngol hollii baptisma maako, e no o foondiraa, e no o wa’ajiniri, e no o ekkitiniri, e no o yamɗitiniri yimɓe. Nden ngol hollii no o torriraa e no o wariraa dow gaafaangal ngam hakke yimɓe fuu. Ɗonmaa ngol hollii o ummake daga mayde.
Ko Woni Nder:
Lenyol Yeesu e danyngol maako (1—2.23)
Wa’ajinki Yahaya Gaɗoowo Baptisma (3.1‑12)
Baptisma Yeesu e no Ceyɗan foondirimo (3.13—4.11)
Kuuɗe Yeesu e leydi Galiili (4.12—18.35)
Daga Galiili yaaki Urucaliima (19.1—20.34)
Yontoore Yeesu cakitiinde (21.1—27.66)
Ummaaki Yeesu daga mayde e yaaki maako dow (28.1‑20)
1Maama’en Yeesu
(Luka 3.23‑38)
1Ɗe’e ngoni inɗe maama’en Yeesu Almasiihu lenyol Dawda, Dawda lenyol Ibraahim.
2Ibraahim danyi Iciyaaku, nden Iciyaaku danyi Yaakubu, nden Yaakubu danyi Yahuuda e sakiraaɓe maako, 3Yahuuda danyi Feresa e Jeera, maduujo Jeera woni Taamar, Feresa danyi Heseruuna, Heseruuna danyi Aram, 4Aram danyi Amiinadab, Amiinadab danyi Naacon, Naacon danyi Salmon, 5Salmon danyi Bo’aaja, maduujo Bo’aaja woni Rahab, Bo’aaja danyi Obida, maduujo Obida woni Rut, Obida danyi Jeesi, 6Jeesi danyi Dawda Laamiiɗo, Dawda Laamiiɗo danyi Suleymaanu, maduujo Suleymaanu woni debbo Uriya ndenno, 7Suleymaanu danyi Rehobowam, Rehobowam danyi Abija, Abija danyi Aasa, 8Aasa danyi Jehoocafat, Jehoocafat danyi Jooram, Jooram danyi Ajaariya, 9Ajaariya danyi Jootama, Jootama danyi Ahas, Ahas danyi Hejekaaya, 10Hejekaaya danyi Manaase, Manaase danyi Amon, Amon danyi Joosaya, 11Joosaya danyi Jekooniya e sakiraaɓe maako worɓe, carel ko Yahuudanko’en nangaa njaaraa leydi Baabiila.1.11: 2Laam 24.14,15; 2HL 36.10; Irm 27.20.
12Gaɗa ɗum yaariiɓe leydi Baabiila, Jekooniya danyi Ceyaltiyal, Ceyaltiyal danyi Jaruubabel, 13Jaruubabel danyi Abiihudu, Abiihudu danyi Eliyaakim, Eliyaakim danyi Aajoro, 14Aajoro danyi Jaadok, Jaadok danyi Aakim, Aakim danyi Aliiyudu, 15Aliiyudu danyi Eleyaajar, Eleyaajar danyi Mataana, Mataana danyi Yaakubu, 16Yaakubu danyi Yusufu gorko Maryaama, Maryaama danyi Yeesu bi’eteeɗo Almasiihu.
17E woodi maama’en sappo e nayo daga jaamanu Ibraahim yaaki jaamanu Dawda. E woodi maama’en sappo e nayo daga jaamanu Dawda yaaki carel ngel Yahuudanko’en njaaraa maccungaaku to leydi Baabiila. E woodi maama’en sappo e nayo daga carel ngel Yahuudanko’en njaaraa maccungaaku to leydi Baabiila yaaki danyngol Almasiihu.
Danyngol Yeesu Almasiihu
(Luka 2.1‑7)
18Raa no Yeesu Almasiihu danyiraa. Maduujo maako Maryaama waadi alkawal teegal e Yusufu. Ammaa ko ɓe ngaɗa teegal, sey o tawraa reedu daga to Ruuhu Allah.1.18: Luk 1.27.19Nde Yusufu o neɗɗo aadiliijo, o yiɗaa o semtinamo e njayri. O darwi o yoofamo e suuɗe. 20Ammaa carel ngel o nyumata dow maajum, malaa’ikaajo Joomiraawo wanganimo nder koyɗol, wi’imo, “Yusufu ɓii Dawda, taa’ hulu te’uki Maryaama, ngam ɓingel ngel o saawi daga to Ruuhu Allah ngel ƴiwoyi. 21O danyay ɓiɗɗo gorko nden a noddaymo Yeesu, ngam o hisnay yimɓe maako daga hakke maɓɓe.”
22Fuu fii ɗu’um ɗum waɗi ngam ɗum hebbina ko Joomiraawo wi’i daga honduko annabiijo, o wi’i, 23“Raɗɗum, surbaajo mo andaa gorko danyay ɓiɗɗo gorko, nden ɗum nodday inde maako Imaanuwel.” Ma’ana Imaanuwel woni, “Allah e wondi e meeɗen.”1.23: Ica 7.14.
24Nde Yusufu ummii daga ɗeyngol ngol, sey waɗi ko malaa’ikaajo Joomiraawo on wi’imo, o te’i Maryaama. 25Ammaa o andaamo naaki gaɗa o danyi ɓiɗɗo maako. Nden Yusufu noddi ɓiɗɗo on Yeesu.1.25: Luk 2.21.
2Garol Andanɓe Koode
1Gaɗa Yeesu danyaama e gariiri Baytalaami nder leydi Yahuudiya, nder carel ngel Hirudus laamoto, woɓɓe andanɓe koode daga fuuna ɓe ngari Urucaliima, 2e ɓe ƴama, “Toye on ɗon danyaaɗo laamiiɗo Yahuudanko’en? Ngam min ngi’i hoodere maako daga fuuna, min ngarii min mawninamo.”
3Nde Hirudus laamiiɗo nani non, o wanni, kanko e yimɓe Urucaliima ɗuɗɓe. 4Sey o noddi mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra, o ƴamiɓe, “Toye Almasiihu danyetee?”
5Ɓe mbi’imo, “Nder gariiri Baytalaami nder leydi Yahuudiya. Ngam raa ko annabiijo windi,
6‘Ammaa, an, gariyel Baytalaami gongel nder leydi Yahuuda,
an a gariyel goodungel teddungal nder leydi ndin,
ngam daga nder maaɗa goɗɗo laamiiɗo ƴiwoyta,
kanko wartata gaynaako yimɓe am Israa’iilanko’en.’ ”2.6: Miik 5.2.
7Sey Hirudus noddi ɓen ɗon andanɓe koode e suuɗe, o ƴamiɓe carel ngel ɓe ngi’i hoodere nden, ɓe mbi’imoka. 8Sey o liliɓe Baytalaami, o wi’i, “Njahee ɗaɓɓiton ɓingel ngel boɗɗum. To on ngi’iingel, ngaron mbi’onyamka, ngam min maa mi yaha mi mawninangel.”
9-10Nde ɓe nani ko laamiiɗo on wi’i, sey ɓe nangi laawol. Nde ɓe ngi’i hoodere nden, ɓe nani belɗum naa’ seɗɗa. Hoodere nden ardiiɓe naaki nde dari dow to ɓingel ngel woni. 11Nde ɓe natti wuro ngon, ɓe tawi ɓingel ngel e Maryaama maduujo maagel. Ɓe ndicci ɓe mawniningel, nden ɓe pitti doŋle maɓɓe ɓe kokkingel caahu jiinaari, e urde welnde bi’eteende firankisen, e nebbam uroojam bi’eteeɗam mur.
12Nde Allah haɗiiɓe nder koyɗol to’ ɓe co’’oo to Hirudus, sey ɓe tokki laawol feere ɓe co’’i leydi maɓɓe.
Dogguki Yaaki Leydi Masar
13Gaɗa andanɓe koode ɓen ndilli, sey malaa’ikaajo Joomiraawo wangani Yusufu nder koyɗol, wi’imo, “Umma koccaa ɓingel ngel e maduujo maagel ndoggaa njahaa leydi Masar. Njooɗee ton naa mi wi’ii’on ngarton, ngam Hirudus e yiɗi ɗaɓɓita ɓingel ngel ngam o warangel.”
14Yusufu ummii hocci ɓingel ngel e maduujo maagel caka jemma, o dilli leydi Masar. 15Ton ɓe njooɗi naaki Hirudus maayi. Non waɗii ngam ɗum hebbina ko Joomiraawo wi’i daga honduko annabiijo maako wiiki, “Daga leydi Masar mi noddi Ɓiɗɗo am.”2.15: Yuuc 11.1.
Ɓikkoy Pamaroy Mbaraama
16Nde Hirudus faami andanɓe koode ɓen ƴoyriimo, sey ɓernde maako metti naa’ seɗɗa. O wi’i ɗum wara ɓikkoy pamaroy fuu ngoroy ngoodukoy duuɓi ɗiɗi yaaki ley ngonkoy nder gariyel Baytalaami e haade gariyel ngel. O waɗu non ngam andanɓe koode ɓen mbi’imo arande hoodere nden wanganiiɓe duuɓi ɗiɗi ƴaɓɓiiɗi.
17Non hebbini ko Allah wi’i daga honduko Annabi Irmiya wiiki,
18“Ɗum nani hononde nder gariiri Raama,
bojji nawɗi.
Ɗum Rahiila woyanta ɓiɓɓe maako,
o wanyi o waltinanee ɓernde,
ngam ɓiɓɓe maako maayi.”2.18: Irm 31.15.
Wartoyki Daga Leydi Masar
19Gaɗa Hirudus maayi, sey malaa’ikaajo Joomiraawo wangani Yusufu nder koyɗol e Masar, wi’i, 20“Umma koccaa ɓingel ngel e maduujo maagel co’’oɗaa leydi Israa’iila, ngam ɓen ɗon ɗaɓɓutuɓe mbara ɓingel ngel ɓe maayi.” 21Sey Yusufu ummii, hocci ɓingel ngel e maduujo maagel, ɓe co’’ii leydi Israa’iila.
22Ammaa nde o nani Arkilayus ronii jooɗorgal laamu nyaako muuɗum Hirudus e mo laamo leydi Yahuudiya, sey o huli yaaki ton. Ammaa nde ɗum wagginimo nder koyɗol, sey o so’’i o yahi leydi Galiili. 23O yahi o jooɗii nder wondi gariiri bi’eteendi Najarat, ngam ɗum hebbina ko Allah wi’i daga konduɗe annabo’en wiiki, “Ɗum noddaymo Najarankeejo.”2.23: Mar 1.24; Luk 2.39; Yah 1.45.
3Wa’aju Yahaya Gaɗoowo Baptisma
(Markus 1.1‑8; Luka 3.1‑18; Yahaya 1.19‑28)
1Gaɗa duuɓi ɗuɗɗi Yahaya Gaɗoowo Baptisma yahi nder ladde Yahuudiya, e mo wa’ajina, 2e mo wi’a, “Tuubee, ngam Laamu Allah ɓadake!”3.2: Maat 4.17; Mar 1.15.3On ɗon kanko woni mo Annabi Icaaya meti dow maako, wi’i,
“Goɗɗo e nodda nder ladde, e wi’a,
‘Mo’’inee ɗatal Joomiraawo,
portee laawol ngam garol maako!’ ”3.3: Ica 40.3.
4Yahaya e ɓornii kolte ɗe ɗum waɗiri leeɓe ngeelooba, e mo taadii taadorde laral. Nyamndu maako woni baabeeji e njumri.3.4: 2Laam 1.8.5Sey yimɓe ɗuɗɓe daga gariiri Urucaliima e leydi Yahuudiya fuu e gariije ɗe haade Caangol Urdun ɓe ngaɗi ka yaaki to maako. 6E ɓe mbi’a fuu ko wooɗaa ɗum ɓe ngaɗi, e mo waɗanaɓe baptisma nder Caangol Urdun.
7Ammaa nde Yahaya yi’i Faarisanko’en e Saadusanko’en ɗuɗɓe ngari ngam o waɗanaɓe baptisma, o wi’iɓe, “Onon ɓiɓɓe boole! Moye wi’i’on ndoggon bone garayɗum?3.7: Maat 12.34; 23.33.8Ngaɗee ko hollata on ali hakkeeji mooɗon. 9To’ on nyumu on mbi’ay nder ɓerɗe mooɗon, ‘Minon, min ɓiɓɓe Annabi Ibraahim.’ Ngam e mi wi’a’on, Allah waaway umminanki Annabi Ibraahim ɓiɓɓe daga nder kaaƴe ɗe’e.3.9: Yah 8.33.10Koo jooni fe’’irde ƴeftaama ngam fe’’a leɗɗe daga ɗaɗi maaje. Lekki fuu ki rimataa ɓikkoy mboɗkoy, ɗum fe’’ayki ɗum faɗɗaki nder hiite.3.10: Maat 7.19.11Min, e mi waɗirana’on baptisma e ndiyam ngam holluki on tuubi. Ammaa ɓurɗoyam mangu e wara gaɗa am. Mi fotaayi mi jogoo paɗe maako. O waɗiranay’on baptisma e Ruuhu Allah e hiite. 12E mo jogii besirɗum gawri maako ngam senduki gawri e nyaande. O hawritay gawri ndin, o waɗandi nder resirde gawri maako, ammaa o wula nyaande nden nder hiite nge waatataa.”
Yeesu Waɗanaama Baptisma
(Markus 1.9‑11; Luka 3.21,22)
13E carel ngel Yeesu waroyi daga leydi Galiili. O yahi Caangol Urdun to Yahaya ngam Yahaya waɗanamo baptisma. 14Ammaa Yahaya yiɗii wanya waɗankimo baptisma, e wi’a, “E haani ngaɗanaayam baptisma, ammaa a wari to am?”
15Ammaa Yeesu nootii wi’i, “Alu ɗum warta non jooni, ngam non haani kebbiniren ko Allah yiɗi ngaɗen.” Nden Yahaya jaɓi.
16Nde ɗum waɗani Yeesu baptisma, e mo wurto nder ndiyam ɗam, sey ɗon e ɗon dow maɓɓitii o yi’i Ruuhu Allah e jippoyo dow maako e ɓandu bo foondu. 17Sey hononde ƴiwoyi daga dow wi’i, “O’o woni Ɓiɗɗo am mo ngiɗumi, e mi nana belɗum maako.”3.17: Fuɗ 22.2; Jab 2.7; Ica 42.1; Maat 12.18; 17.5; Mar 1.11; Luk 9.35.
4Ceyɗan Foondii Yeesu
(Markus 1.12,13; Luka 4.1‑13)
1Sey Ruuhu Allah yaari Yeesu nder ladde ngam Ceyɗan foondamo.4.1: Ibr 2.18; 4.15.2Gaɗa Yeesu waɗii balɗe 40 e suumoo jemma e nyalawma, weelo nangimo. 3Sey Ceyɗan wari, wi’imo, “To an woni Ɓiɗɗo Allah, wi’u ɗe’e kaaƴe ngarta buroodi.”
4Yeesu nootii wi’imo, “Aayaare wi’ii, ‘Naa’ e nyamndu tan neɗɗo marortoo, sey ni e koo ndeye wolde garoynde daga to Allah.’ ”4.4: TA 8.3.
5Sey Ceyɗan yaarimo Urucaliima Gariiri Ceniindi darnimo ton dow hoore Wuro Ceniingo, 6wi’imo, “To an woni Ɓiɗɗo Allah, diwu daga ɗo’o ngam aayaare wi’ii,
‘Allah wi’ay malaa’ika’en muuɗum mballumaa boɗɗum.
Ɓe taɓɓete nder juuɗe maɓɓe,
ngam to’ nawnaa koyɗe maaɗa dow hayre.’ ”4.6: Jab 91.11,12.
7Yeesu wi’imo, “Ɗonmaa aayaare wi’ii, ‘Taa’ foondu Allah Joomiraawo maaɗa!’ ”4.7: TA 6.16.
8Ceyɗan fuɗɗiti yaarimo dow wonde hocceere townde hollimo leyɗe duuniyaaru fuu e jawdi maaje, 9o wi’imo, “Ɗu’um fuu mi hokketeɗum taa diccake a mawniniiyam.”
10Sey Yeesu wi’imo, “Umma daga ɗo’o, an Ceyɗan! Aayaare wi’ii, ‘Mawnin Allah Joomiraawo maaɗa, kanko tan mawnintaa.’ ”4.10: TA 6.13.
11Sey Ceyɗan alimo, malaa’ika’en ngari mballimo.
Yeesu Fuɗɗi Wa’ajinki
(Markus 1.14,15; Luka 4.14,15)
12Too, nde Yeesu nani ɗum maɓɓii Yahaya nder suudu cural, o so’’ii leydi Galiili.4.12: Maat 14.3; Mar 6.17; Luk 3.19,20.13O ali gariiri Najarat, o yahi o jooɗii gariiri Kafarnahum ngondi haade mbeela nder leydi Jabaluuna e Naftaali.4.13: Yah 2.12.14O waɗii non ngam ɗum hebbina ko Allah wi’i daga honduko Annabi Icaaya wiiki,
15“Leydi Jabaluuna e leydi Naftaali,
onon leyɗe gonɗe dow laawol haade mbeela, fongo Caangol Urdun,
nder leydi Galiili ndi yimɓe naa’ Yahuudanko’en!
16Yimɓe jooɗiiɓe nder nyiwre
ɓe ngi’ii jayngol mangol,
nden ɓen ɗon jooɗiiɓe nder leydi ndi ɗowdi mayde,
jayngol wurtoyake yeyni dow maɓɓe.”4.15,16: Ica 9.1,2.
17Daga carel ngel, Yeesu fuɗɗi wa’ajinki, e wi’a, “Tuubee, ngam Laamu Allah warii haade mooɗon.”4.17: Maat 3.2.
Yeesu Noddi Nangooɓe liƴƴi Nayo
(Markus 1.16‑20; Luka 5.1‑11)
18Yeesu e yaha haade Mbeela Galiili, o yi’i sakiraaɓe ɗiɗo, Siiman bi’eteeɗo Biiturus e minyiraawo maako Andiraawus, e ɓe ngaɗa nangirɗum liƴƴi maɓɓe nder ndiyam, ngam ɓe nangooɓe liƴƴi. 19Sey Yeesu wi’iɓe, “Tokkeeyam, mi wartiray’on gaddayɓe yimɓe to am.” 20Ɗon e ɗon ɓe ali nangirɗum liƴƴi maɓɓe ɓe tokkimo.
21Nde o ɓeydi yeeso seɗɗa, sey o yi’i woɓɓe sakiraaɓe ɗiɗo, Yaakubu e minyiraawo muuɗum Yahaya ɓiɓɓe Jabadi, e ɓe nder komiwal e nyaako maɓɓe Jabadi, e ɓe mo’’ina nangirɗum liƴƴi maɓɓe, sey Yeesu noddiɓe. 22Ɗon e ɗon ɓe ali komiwal ngal e nyaako maɓɓe on, ɓe tokki Yeesu.
Yeesu Ekkitini, Wa’ajini, Yamɗitini
(Luka 6.17‑19)
23Yeesu yahi koo toye nder leydi Galiili, e mo ekkitina nder cuuɗi do’aare maɓɓe, e mo wa’ajina Habaru Belɗum dow Laamu Allah, nden e mo yamɗitina koo iri ɗume nyawu e ciya njamu nder yimɓe.4.23: Maat 9.35; Mar 1.39.24Habaru maako sankiti koo toye nder leydi Siiriya. Yimɓe ngaddanimo fuu nyawɓe, piidooɓe e nyawuuji feere‑feere, e piidooɓe e nawɗum ɓalli, e gooduɓe ginni, e gooduɓe paɗɗe, e jaraaɓe, o yamɗitiniɓe. 25Yimɓe ɗuɗɓe tokki Yeesu ƴiwoyɓe leydi Galiili, e leydi Dikapolis4.25: Waato Gariije Sappo., e Urucaliima, e leydi Yahuudiya, e fongo Caangol Urdun.
5Yeesu Wa’ajini Dow Ƴolde
1Nde Yeesu yi’i yimɓe ɗuɗɓe ngari, sey o ƴenti ƴolde o jooɗi, tokkuɓemo ngari to maako. 2Sey o fuɗɗi ekkitinkiɓe, o wi’i,
Barkiɗinki
(Luka 6.20‑23)
3“Ɓe barkiɗinaaɓe gaɗuɓe fuu kammunde dow Allah,
ngam kamɓe njeyi Laamu Allah.
4“Ɓe barkiɗinaaɓe yimɓe woyooɓe,
ngam ɗum waltinay ɓerɗe maɓɓe.5.4: Ica 61.2.
5“Ɓe barkiɗinaaɓe leynooɓe ko’e,
ngam kamɓe ndonata duuniyaaru.5.5: Jab 37.11.
6“Ɓe barkiɗinaaɓe nanooɓe weelo e ɗonka waɗuki aadilaaku,
ngam ɓe karneteeɓe.5.6: Ica 55.1,2.
7“Ɓe barkiɗinaaɓe jurminanooɓe yimɓe,
ngam kamɓe maa ɗum yurminanayɓe.
8“Ɓe barkiɗinaaɓe ɓe ɓerɗe laɓɗe,
ngam ɓe ngi’ay Allah.5.8: Jab 24.3,4.
9“Ɓe barkiɗinaaɓe ciryootirooɓe yimɓe,
ngam ɗum noddirayɓe ɓiɓɓe Allah.
10“Ɓe barkiɗinaaɓe torreteeɓe ngam waɗuki aadilaaku,
ngam kamɓe njeyi Laamu Allah.5.10: 1Biit 3.14.
11“On barkiɗinaaɓe to yimɓe kuɗii’on, torrii’on, pewanii’on mbi’ii haalaaji kalluɗi feere‑feere dow mooɗon ngam am.5.11: 1Biit 4.14.12Nanee belɗum, mbelmbeltee, ngam barka mooɗon ɗum ɗuɗɗum e dow, ngam non ɓe ngaɗannoo annabo’en arande’en.5.12: 2HL 36.16; KL 7.52.
Lamɗam e Jayngol
(Markus 9.50; Luka 14.34,35)
13“Onon ngoni lamɗam duuniyaaru. Ammaa to belɗum maajam ittake, ko wartirta belɗum maajam? Walaa ko ɗam nafata kadin, sey ni ɗam rufee yimɓe njaaɓaɗam.5.13: Mar 9.50; Luk 14.34,35.
14“Onon ngoni jayngol duuniyaaru. Gariiri ngondi dow ƴolde ndi suuɗataako.5.14: Yah 8.12; 9.5.15Walaa gaɗanayɗo fitilaaru hiite hippa tummude dow mayru. Sey ni o resandu dow danki, ndu yeynanoo koo moye gonɗo nder wuro ngon.5.15: Mar 4.21; Luk 8.16; 11.33.16Non onon maa, alee jayngol mooɗon yeynanoo yimɓe, ngam ɓe ngi’a kuuɗe mooɗon boɗɗe, ɓe mawnina Nyaako mooɗon Mo Dow.5.16: 1Biit 2.12.
Attawra e Defte Annabo’en
17“To’ on kammo mi waroyi ngam mi wartira Attawra koo Defte Annabo’en meere. Mi waroyi naa’ ngam mi wartiraɗum meere, ammaa ngam mi hebbinaɗum. 18E mi wi’a’on goonga, haa dow e ley re’a, walaa bindel go’o koo toɓɓel go’el itteteengel nder Attawra naa koo ngele bindel nder Attawra hebbinaama.5.18: Luk 16.17.19Ngam non, koo moye yewi go’o nder koo ko ɓuri famɗuki nder ko Allah wi’i ɗum waɗa, nden o ekkitini woɓɓe ngaɗa non, ɗum noddaymo ɓurɗo famɗuki nder Laamu Allah. Ammaa koo moye waɗi ko Allah wi’i ɗum waɗa, nden o ekkitini woɓɓe ngaɗa non, ɗum noddaymo mawɗo nder Laamu Allah. 20E mi wi’a’on, to aadilaaku mooɗon ɓuraayi ɗum moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en, on nattataa Laamu Allah koo seɗɗa!
Wa’ajinki Dow Monnere
21“On nani ɗum wi’i yimɓe ndenno, ‘Taa’ waɗu warhoore,’ nden ‘koo moye waɗi warhoore o kiiteteeɗo.’5.21: Wur 20.13; TA 5.17.22Ammaa e mi wi’a’on, koo moye monnani goɗɗo, Allah hiitotomo. Kadin koo moye huɗi goɗɗo, ardiiɓe hiitotomo. Nden koo moye wi’i goɗɗo ‘A meereejo!’ e mo dow laawol nattuki wuro hiite. 23Ngam non, taa warii hokkuki dokkal ngam Allah to sakkirde, taa siftorii bandiraawo maaɗa e monnanmaa, 24alu dokkal maaɗa yeeso sakkirde nden, arande yahu ciryootiraa e bandiraawo maaɗa on, nden ngartaa kokkaa dokkal maaɗa.
25“To goɗɗo wulloyakema, carel ngel ngonɗon dow ɗatal yaaki yeeso laamu siryootir e maako jawɗum. To naa’ non, o yaarete yeeso gaɗoowo kiita, gaɗoowo kiita waɗumaa nder juuɗe taadiiɓe, ɗum maɓɓumaa nder suudu cural. 26E mi wi’a’on goonga, a wurtataako naa a yoɓii fuu ceede ɗe ɗum tokkatama koo aniiniyel horataako.
Wa’ajinki Dow Njeenu
27“On nani ɗum wi’ii, ‘Taa’ waɗu njeenu.’5.27: Wur 20.14; TA 5.18.28Ammaa min, e mi wi’a’on koo moye raari debbo darɗe suuno yaadake waadii njeenu e maako nder ɓernde. 29To hitere maaɗa nde nyaamo e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittunde, paɗɗaande. Ɗum ɓuraniima ndullaa jokkoode go’o nder jokkooɗe ɓandu maaɗa e dow ɗum hubina fuu ɓandu maaɗa nder wuro hiite.5.29: Maat 18.9; Mar 9.47.30To jungo maaɗa nyaamo e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittungo, paɗɗaango. Ɗum ɓuraniima ndullaa jokkoode go’o nder jokkooɗe ɓandu maaɗa e dow fuu ɓandu maaɗa natta nder wuro hiite.5.30: Maat 18.8; Mar 9.43.
Wa’ajinki Dow Warki Teegal
(Maatiyu 19.9; Markus 10.11,12; Luka 16.18)
31“Kadin ɗum wi’i, ‘Koo moye yoofi debbo muuɗum, sey hokkamo ɗerewol warki teegal.’5.31: TA 24.1‑4; Maat 19.7; Mar 10.4.32Ammaa min, e mi wi’a’on, koo moye yoofi debbo muuɗum to naa’ njeenu o waɗi, too, o waɗiimo waɗuki njeenu to o waɗii wongal teegal. Nden koo moye te’i joofaaɗo waɗi njeenu.5.32: Maat 19.9; Mar 10.11,12; Luk 16.18; 1Kor 7.10,11.
Ekkitinol Dow Waɗuki Alkawal
33“On nanii ɗum wi’ii yimɓe ndenno, ‘Taa’ huna dow fewre, ammaa hebbin alkawal ngal ngaɗanɗaa Joomiraawo.’5.33: KLee 19.12; Lim 30.2; TA 23.21.34Ammaa e mi wi’a’on, to’ on kuno koo seɗɗa. To’ on kunoro dow, ngam ton woni to Allah jooɗoto.5.34: Yaak 5.12; Ica 66.1; Maat 23.22.35Nden to’ on kunoro duuniyaaru, ngam ɗon woni to Allah resata koyɗe muuɗum. Nden to’ on kunoro Urucaliima ngam kayri woni gariiri Laamiiɗo Mawɗo.5.35: Ica 66.1; Jab 48.2.36To’ on kunoro gaasa ko’e mooɗon, ngam on mbaawataa wartirki laasol go’otol danewol koo ɓalewol. 37Al ‘Ee’ mooɗon warta ‘Ee,’ nden ‘Aa’a’ mooɗon warta ‘Aa’a.’ Fuu ko ƴaɓɓii ɗu’um, daga to Ceyɗan ɗum ƴiwoyi.
Ekkitinol Dow Waataaki
(Luka 6.29,30)
38“On nani ɗum wi’ii, ‘Hitere ngam hitere, nden nyiinde ngam nyiinde.’5.38: Wur 21.24; KLee 24.20; TA 19.21.39Ammaa e mi wi’a’on, to goɗɗo waɗanii’on goɗɗum kalluɗum, to’ on ngaato. To goɗɗo fiyiima to wolo nyaamo, waylitanmo wo’oto ngon maa. 40To goɗɗo yaariima yeeso laamu ngam jaɓanmaa toggoore, hokkumo fuu e cuddaari maaɗa. 41To goɗɗo waɗiima ngaɗaa yaadu mil go’o, yaadu e maako mil ɗiɗi. 42Toriiɗoma goɗɗum fuu, hokkumo. To goɗɗo ƴamiima nyamaande, taa’ haɗumo.
Yiɗu Ganyo Maaɗa
(Luka 6.27,28,32‑36)
43“On nanii ɗum wi’ii, ‘Yiɗu bandiraawo maaɗa, wanyu ganyo maaɗa.’ 44Ammaa e mi wi’a’on, ngiɗee ganyooɓe mooɗon, ngaɗanee torrooɓe’on do’aare, 45ngam ngarton ɓiɓɓe Nyaako Mo Dow. Ngam e mo waɗa naange maako yeynoo dow yimɓe kalluɓe e yimɓe gaɗooɓe ko wooɗi, nden e mo waɗa ndiyam toɓa dow aadili’en e ɓe ngalaa aadilaaku. 46To yiɗuɓe’on tan ngiɗɗon, ɗume barka keɓoton? Koo jaɓooɓe ceede leydi maa e ngiɗi yiɗuɓeɓe. 47To bandiraaɓe mooɗon tan kownoton, ɗume ngaɗoton ɓurɗum ɗum woɓɓe ngaɗata? Yimɓe naa’ Yahuudanko’en naa’ e ngaɗa non? 48Ngam non, ngartee keewuɓe no Nyaako mooɗon Mo Dow o kewɗo.5.48: KLee 19.2; TA 18.13.
6Ekkitinol Dow Walluki Ɓe Ngalanaa
1“Paamee to’ ngaɗon kuuɗe aadilaaku mooɗon yeeso yimɓe ngam ɓe ngi’a. Ngam to on ngaɗii non, on keɓataa mbarjaari to Nyaako mooɗon Mo Dow.6.1: Maat 23.5.
2“Ngam non, taa hokkay ɓe ngalanaa caahu, taa’ andinka koo moye no munaafuki’en ngaɗata nder cuuɗi do’aare e dow ɗatal ngam yimɓe ngi’a mantaɓe. E mi wi’a’on goonga, ɓe njaadake ɓe keɓi mbarjaari maɓɓe. 3Ammaa taa hokkay mo walanaa caahu, taa’ jaɓu jungo nano maaɗa anda ko jungo nyaamo maaɗa waɗata. 4Hokku caahu maaɗa e suuɗe, nden Nyaako maaɗa Mo Dow anduɗo koo ɗume gaɗaaɗum e suuɗe, o hokkete mbarjaari.
Ekkitinol Dow Do’aare
(Luka 11.2‑4)
5“To on ngaɗay do’aare, to’ on ngaɗu no munaafuki’en ngaɗata, ngam e ɓe ngiɗi waɗuki do’aare e ɓe ndarii nder cuuɗi do’aare e dow to ɗate kawri ngam koo moye yi’aɓe. E mi wi’a’on goonga, ɓe njaadake ɓe keɓii mbarjaari maɓɓe.6.5: Luk 18.10‑14.6Ammaa taa waɗay do’aare, nattu suudu maaɗa maɓɓaa dammugal, toroɗaa Nyaako maaɗa Mo Dow mo yi’ataake. Nden kanko gi’oowo ko waɗetee e suuɗe o hokkete mbarjaari.
7“To on ngaɗa do’aare, to’ on metu haalaaji meere no yimɓe ɓe andaa Allah ngaɗata. E ɓe nyuma allaaji maɓɓe nanay ko ɓe mbi’i ngam ɓe kuutiri boliiɗe ɗuɗɗe. 8To’ on ngaɗu no ɓe ngaɗata ngam Nyaako mooɗon Mo Dow e andi ko ngiɗɗon ko torooɗonmo. 9Raa no ngaɗirton do’aare,
‘Yaa Allah Nyaako amin Mo Dow,
inde maaɗa ceniinde mawninee.
10Laamu maaɗa wara,
ko ngiɗɗaa waɗee nder duuniyaaru, no ɗum waɗirtee e dow.
11Hokkumin ko min nyaamata hande.
12Yaafanamin hakkeeji amin
no min njaaforantoo gaɗanɓemin ko wooɗaa.
13Taa’ alu min njaha to min ngaɗata hakke,
ammaa hisnumin daga Kalluɗo.’
14“Ngam to on njaafanake gaɗanɓe’on ko wooɗaa, Nyaako mooɗon Mo Dow maa yaafanto’on. 15Ammaa to on njaafanaakiɓe, kanko maa o yaafantaako’on hakke mooɗon.6.14,15: Mar 11.25,26.
Ekkitinol Dow Suumaaki
16“To on cuumii, to’ on mbonnu geece mooɗon no munaafuki’en ngaɗata, ngam kamɓe e ɓe mbonna geece maɓɓe ngam ɓe kolla yimɓe e ɓe cuumii. E mi wi’a’on goonga, ɓe njaadake ɓe keɓii mbarjaari maɓɓe. 17Ammaa taa suumii, sulma, moytanaa hoore maaɗa nebbam. 18Taa waɗii non, walaa andayɗo a suumii, sey ni Nyaako maaɗa Mo Dow mo yi’ataake. Nden kanko gi’oowo ko waɗetee e suuɗe, o hokkete mbarjaari.
Resuki Jawdi Ton Dow
(Luka 12.33,34)
19“To’ on ndesan ko’e mooɗon jawdi e duuniyaaru to mooƴu wonnatandi, koo ndi nyola, koo to wuyɓe pusata natta ngujjandi.6.19: Yaak 5.2,3.20Ammaa ndesanee ko’e mooɗon jawdi ton dow to mooƴu wonnataandi, koo ndi nyola, to wuyɓe mbaawataa pusa natta ngujjandi. 21Ngam to jawdi maaɗa woni, ton ɓernde maaɗa maa so’’otoo.
Jayngol Ɓandu
(Luka 11.34‑36)
22“Gite ngoni fitilaaru ɓandu. To gite maaɗa e njamɗi, ɓandu maaɗa fuu heeway jayngol. 23Ammaa to gite maaɗa njamɗaa, ɓandu maaɗa fuu heeway nyiwre. To jayngol gongol nder ɓandu maaɗa ɗum nyiwre, nyiwre nden wartay ɓaleere naa’ seɗɗa.
Allah Koo Jawdi
(Luka 16.13; 12.22‑31)
24“Walaa baawayɗo jagganaaki joomu wuro’en ɗiɗo. Koo o wanya go’oto o yiɗa go’oto, koo o mawnina go’oto o yawana go’oto. Non onon maa, on mbaawataa jagganaaki Allah e jagganaaki jawdi carel go’o.
Taa’ Wannu
25“Ngam non, e mi wi’a’on, to’ on ngannu dow jonde mooɗon, waato dow ko nyaamoton, koo ko njaroton, koo ko ɓornotooɗon. Naa’ yonki ɓurii nyamndu? Nden naa’ ɓandu ɓurii kolte? 26Ndaaree colli! Ɗi aawataa, ɗi pe’’ataa, ɗi ngalaa to ɗi ndesata nyamndu. Fuu e non Nyaako mooɗon Mo Dow e nyamnaɗi. Naa’ on ɓurii colli daraja? 27Moye nder mooɗon to wannii waawata ɓeydanki hoore muuɗum carel seɗɗa nder balɗe muuɗum?
28“Too, ngam ɗume ngannoton dow ko ɓornotooɗon? Ndaaree pindi ladde no mawnirta, ndi huwataa, ndi sanyataa kolte. 29Fuu e non e mi wi’a’on, Annabi Suleymaanu fuu e risku muuɗum meeɗaayi mo’’itinaaki bo pindi wo’oyri ndi’i.6.29: 1Laam 10.4‑7; 2HL 9.3‑6.30To Allah e mo’’itinira pindi ladde nihi, hande e ndi ɗon, jaango ndi wulee, hakko onon, o ɓuray non ɓornuki’on, onon kooliiɓemo seɗɗa!
31“Ngam non, to’ on ngannu mbi’on, ‘Ko nyaameten?’, koo ‘Ko njareten?’, koo ‘Ko ɓornotooɗen?’ 32Ngam iri ɗum ɗon yimɓe ɓe andaa Allah ɗaɓɓitata. Nyaako mooɗon Mo Dow e andi on ngiɗi fuu fii ɗu’um. 33Ammaa arande ɗaɓɓitee Laamu Allah e aadilaaku maako, nden ɗum ɓeydanay’on fuu fii ɗu’um. 34Ngam non, to’ on ngannu e jaango, ngam jaango e woodi wannaare muuɗum. Koo ndeye nyalnde e woodi wannaare mayre keƴayndende.
7To’ On Kiito Woɓɓe
(Luka 6.37,38,41,42)
1“To’ on kiito woɓɓe, ngam to’ ɗum hiito’on. 2Ngam non no kiitoriiɗon woɓɓe, onon maa non ɗum hiitorantoo’on, nden e poondirgel ngel poondirɗon, e maagel ɗum foondiranta’on.7.2: Mar 4.24.3Ngam ɗume ndaarataa geenel gongel nder hitere bandiraawo maaɗa, ammaa a wannaayi e legga wonga nder hitere maaɗa? 4No waɗata mbi’aa bandiraawo maaɗa, ‘Al mi ittanmaa geenel nder hitere maaɗa,’ nden boo e woodi legga nder hitere maaɗa? 5An munaafukiijo, artu ittuki legga wonga nder hitere maaɗa, nden ngi’aa boɗɗum keɓaa no ittiraa geenel gongel nder hitere bandiraawo maaɗa.
6“To’ on kokku kutiiji goɗɗum ceniiɗum. To on ngaɗii non, ɗi ngaylitoto, ɗi ciccita’on. To’ on kubano aladeeji lu’u‑lu’u. To on ngaɗii non, ɗi njaaɓayɗum tan.
Toree, Ɗaɓɓitee, Cilminee
7“Toree, ɗum hokkay’on. Ɗaɓɓitee, on keɓay. Cilminee, ɗum maɓɓitanay’on dammugal. 8Ngam koo moye toriiɗo ɗum hokkaymo, ɗaɓɓutuɗo boo heɓay, nden koo moye cilminiiɗo ɗum maɓɓitanaymo dammugal. 9Moye nder mooɗon to ɓiɗɗo muuɗum torakemo buroodi, o hokkamo hayre? 10Koo boo to o torakemo lingu, o hokkamo mboodi? 11To onon kalluɓe, on andi no kokkirton ɓiɓɓe mooɗon fii boɗɗum, hakko Nyaako mooɗon Mo Dow! O ɓuray non hokkuki toriiɓemo fii boɗɗum!
12“Fuu ko ngiɗɗon woɓɓe ngaɗana’on, onon maa ngaɗaneeɓe non, ngam kanjum woni ko Attawra e Defte Annabo’en mbi’i.7.12: Luk 6.31.
Dammugal Ɓiɗɗiingal
13“Nattiree dammugal ɓiɗɗiingal. Ngam dammugal jaarayngal halkere ngal jaajungal, nden ngal saɗaa tokkuki, nattirooɓengal e ɗuuɗi. 14Ammaa dammugal jaarayngal yonki ki re’ataa ngal ɓiɗɗiingal, ɗonmaa ɗatal jaarayngal yonki ki re’ataa e ngal saɗi tokkuki, yimɓe seɗɗa tokkatangal.
Lekki e Ɓikkoy Maaki
15“Paamanee annabo’en fewre garayɓe to mooɗon nder nandi baali, ammaa nder ɓerɗe maɓɓe e ɓe nandi e caafaali kalluɗi. 16On anditirayɓe kuuɗe maɓɓe. Ɗum heɓataa ɓikkoy inabooje to gi’ehi, koo ibbe daga to kooraaje. 17Non maa, koo kiye lekki boɗki e ki rima ɓikkoy mboɗkoy. Lekki ki wooɗaa boo e ki rima ɓikkoy koy mbooɗaa. 18Lekki boɗki rimataa ɓikkoy koy mbooɗaa. Non maa, lekki ki wooɗaa rimataa ɓikkoy mboɗkoy. 19Fuu lekki ki rimataa ɓikkoy mboɗkoy ɗum fe’’ayki ɗum faɗɗaki nder hiite.7.19: Maat 3.10; Luk 3.9.20Ngam non, on anditirayɓe kuuɗe kalluɗe ɗe ɓe ngaɗata.7.20: Maat 12.33.
Mi Meeɗaayi Anduki’on
21“Naa’ fuu bi’ayɗoyam, ‘Moodibbo, Moodibbo,’ nattata Laamu Allah, sey ni gaɗuɗo ko Nyaako am Mo Dow yiɗi. 22E Nyalnde Jaango yimɓe ɗuɗɓe mbi’ayyam, ‘Moodibbo, Moodibbo! Naa’ min nga’ajinii nder inde maaɗa? Naa’ min mburtinii ginni nder inde maaɗa? Naa’ min ngaɗii kayɗiniiɗum ɗuɗɗum nder inde maaɗa?’ 23Ammaa mi wi’ayɓe, ‘Mi andaa’on. Cendiree e am, onon kalluɓe.’7.23: Jab 6.8.
Mahooɓe Ɗiɗo
(Luka 6.47‑49)
24“Ngam non, neɗɗo fuu nanɗo ɗe’e boliiɗe am waɗi ko mbiimi e nandi e neɗɗo gooduɗo faamu mahuɗo wuro muuɗum dow tafaare. 25Nde ndiyam waɗi, canɗi keewi, hendu ummoyii piyi wuro ngon, ammaa ngo yanaayi ngam ngo mahaama dow tafaare.
26“Ammaa koo moye nanɗo boliiɗe am waɗaayi ko mbiimi e nandi e neɗɗo mo walaa hakkiilo mahuɗo wuro muuɗum dow njaareendi. 27Nde ndiyam waɗi, canɗi keewi, hendu ummoyii piyi wuro ngon, sey ngo yani ngo sankitii ngo fuu.”
Bawɗe Ekkitinol Yeesu
28Nde Yeesu yottini ko wi’ata, yimɓe hawrutuɓe kayɗini e ekkitinol maako, 29ngam o ekkitiniraayiɓe no moodiɓɓe Attawra ekkitinirta, ammaa o ekkitiniiɓe e bawɗe.7.28,29: Mar 1.22; Luk 4.32.
8Gooduɗo Nyawu Nyaamoowu Laral
(Markus 1.40‑45; Luka 5.12‑16)
1Nde Yeesu jippoyii daga dow hocceere nden, yimɓe ɗuɗɓe tokkimo. 2Sey goɗɗo gooduɗo nyawu nyaamoojum laral wari diccii yeeso maako, wi’i, “Moodibbo, taa jaɓii, a waaway njamɗitinaayam.”
3Sey Yeesu forti jungo muuɗum, meemimo, wi’i, “Mi jaɓii. Yamɗutu!” Ɗon e ɗon nyawu ɗum alimo, o yamɗiti. 4Sey Yeesu wi’imo, “Faamu, taa’ wi’uka koo moye, ammaa yahu kollaa hoore maaɗa to ardiiɗo diina, nden kokkaa cakkiri no Muusa wi’i ɗum waɗa ngam laaɓol maaɗa. Waɗu non ngam tabbitinanki yimɓe a yamɗitii.”8.4: KLee 14.1‑32.
Hoolaare Mawɗo Sooji’en
(Luka 7.1‑10)
5Nde Yeesu natti gariiri Kafarnahum, sey goɗɗo mawɗo sooji’en Rooma wari to maako, e toroomo, wi’i, 6“Moodibbo, maccuɗo am e fukkii e wuro o jaraaɗo, e mo fiida e nawɗum kalluɗum.”
7Yeesu wi’imo, “Mi yahay mi yamɗitinamo.”
8Sey mawɗo sooji’en on nootii wi’i, “Moodibbo, mi fotaayi nattaa wuro am, ammaa metu tan, maccuɗo am yamɗitay. 9Ngam min e hoore am ley laamu woɓɓe sooji’en ngonmi, min maa, e mi laamoo sooji’en. To mi wi’ii o’o, ‘Dillu!’ o dillay. To mi wi’ii on ton, ‘Woroy!’ o waray. To boo mi wi’ii maccuɗo am, ‘Waɗu ɗu’um!’ o waɗayɗum.”
10Nde Yeesu nani non, hayɗini, wi’i kawrutuɓe e tokkimo, “E mi wi’a’on goonga, koo nder Israa’iila mi heɓaayi kooliiɗoyam ɓernde go’o bo o’o. 11E mi wi’a’on, yimɓe naa’ Yahuudanko’en ɗuɗɓe ngaray daga fuuna e hirna ɓe njooɗoo ɓe nyaama nyamndu humto e Annabi Ibraahim, e Iciyaaku, e Yaakubu nder Laamu Allah.8.11: Luk 13.29.12Haanuɓe ngarta yimɓe Allah ammaa ɓe nganyi, ɗum faɗɗayɓe nder nyiwre ɓaleere. Ɗon ɓe mboyata ɓe nyerƴindira nyiiƴe.”8.12: Maat 22.13; 25.30; Luk 13.28.13Sey Yeesu wi’i mawɗo sooji’en Rooma on, “Yahu! Ngam a hoolake Allah, maccuɗo maaɗa yamɗitay.” Ɗon e ɗon maccuɗo soojiijo on yamɗiti.
Yeesu Yamɗitinii Yimɓe Ɗuɗɓe
(Markus 1.29‑34; Luka 4.38‑41)
14Nde Yeesu yahi wuro Biiturus yi’i esiraawo Biiturus debbo e fukkii, jonte kalluɗe e torramo, 15o meemi jungo maako. Jonte ɗen njoofi debbo on, o ummii, o fuɗɗi waddankimo nyamndu.
16Nde futuro waɗi, yimɓe ngaddani Yeesu gooduɓe ginni ɗuɗɓe. O metaniɗi wolde go’o ɗi mburtii. O yamɗitini fuu ɓe njamɗaa. 17Non waɗii ngam ɗum hebbina ko Allah wi’i daga honduko Annabi Icaaya, wiiki, “O ittii nyawuuji meeɗen, o yamɗitinii’en.”8.17: Ica 53.4.
Wi’ooɓe Tokkay Yeesu
(Luka 9.57‑62)
18Nde Yeesu yi’i yimɓe ɗuɗɓe e piliimo, o wi’i tokkuɓemo, “En kuulu fongo mbeela.” 19Sey goɗɗo moodibbo Attawra wari to maako, wi’imo, “Moodibbo, mi tokkete to njahataa fuu.”
20Yeesu wi’imo, “Dilaaji e ngoodi gayɗe, colli e ngoodi caɓɓe, ammaa Ɓii Neɗɗo walaa to fukkotoo.”
21Goɗɗo nder tokkuɓemo wi’imo, “Moodibbo, al mi yaha mi uwoya nyaako am taw.”
22Ammaa Yeesu wi’imo, “Tokkam, alu mayɓe uwa mayɓe mu’’en.”
Yeesu Darnii Iyeende
(Markus 4.35‑41; Luka 8.22‑25)
23Yeesu natti komiwal, tokkuɓemo maa tokkimo. 24Sey hendu cembindu ummoyii dow mbeela ngan, geelooɗi ndiyam puɗɗi piiki komiwal ngal, ndiyam natti nder maagal haa naaki ngal ɓadii heewa ndiyam, ammaa Yeesu e nder maagal e ɗaanii. 25Sey tokkuɓemo ɓaddii pindinimo, ɓe mbi’i, “Moodibbo, hisnu’en! En kalkay!”
26Sey o wi’iɓe, “Ngam ɗume kultorɗon, onon kooliiɓeyam seɗɗa?” Sey o ummii, o haɓani hendu ndun e geelooɗi ndiyam ɗin. Sey koo ɗume de’’iti.
27Koo moye hayɗini wi’i, “O’o ɗum iri moye neɗɗo, haa keni e geelooɗi ndiyam e ngaɗa ko o wi’i?”
Yeesu Yamɗitinii Gooduɓe Ginni
(Markus 5.1‑20; Luka 8.26‑39)
28Nde Yeesu yottii fongo mbeela nder leydi Gaarasinko’en, sey woɓɓe worɓe ɗiɗo taɓɓiimo, gooduɓe ginni jooɗotooɓe to genaale. Ɓe ngartii ko hulnii naa’ seɗɗa haa maa walaa baawayɗo tokkira laawol ngol ɗon! 29Ɗon e ɗon ɓe ngulli, e ɓe mbi’a, “Ko wannumaa e amin, Ɓiɗɗo Allah? A warii ngam torraamin ko carel8.29: Waato Nyalnde Jaango. waɗa?”
30Haade ɗon e woodi ornde aladeeji ɗuɗɗi e dura. 31Ginni ɗin torii Yeesu, mbi’i, “Taa riiwiimin, alumin min nattoya ornde aladeeji ɗin nii.”
32Sey o wi’iɗi, “Ndillee!” Sey ɗi mburtii, ɗi nattoyi aladeeji ɗin. Sey ornde nden fuu nyaari jippoyii daga dow ƴolde nden, yani nder mbeela, ndiyam nyaamiɗi.
33Woynaaɓe aladeeji ɗin ndoggi njahi nder gariiri mbi’oyi koo ɗume ko waɗi. Ɗonmaa ɓe mbi’i ko heɓi gooduɓe ginni ɗin. 34Sey yimɓe gariiri ndin ɗuɗɓe mburtoyii taɓɓii Yeesu. Nde ɓe ngi’imo, ɓe toriimo o alanaɓe leydi maɓɓe.
9Yeesu Yamɗitinii Jaraaɗo
(Markus 2.1‑12; Luka 5.17‑26)
1Sey Yeesu natti komiwal huuli so’’ii gariiri muuɗum. 2Sey woɓɓe ngaddanimo goɗɗo jaraaɗo dow daago. Nde Yeesu yi’i hoolaare maɓɓe, o wi’i jaraaɗo on, “Taa’ wannu, higo am, a yaafanaama hakkeeji maaɗa.”
3Nde woɓɓe moodiɓɓe Attawra nani non, ɓe puɗɗi metitaaki hakkunde maɓɓe, e ɓe mbi’a, “O’o neɗɗo o fottidini hoore maako e Allah. Ka’a haala ka kalluka.”
4Ammaa Yeesu faami ko woni nder ɓerɗe maɓɓe, sey o wi’iɓe, “Ngam ɗume nyumoton nyumo kallungo nder ɓerɗe mooɗon? 5Ko ɓuri hoyki, ɗum wi’a, ‘A yaafanaama hakke maaɗa,’ koo ɗum wi’a, ‘Umma yaaɓu?’ 6Ammaa e mi yiɗi andon Ɓii Neɗɗo e woodi laamu nder duuniyaaru yaafoo hakke.” Sey o wi’i jaraaɗo on, “Umma koccaa daago maaɗa, kootaa wuro.”
7Sey jaraaɗo on ummii hooti wuro. 8Nde kawrutuɓe ɗon ngi’i non, ɓe kuli, ɓe manti Allah, kokkuɗo yimɓe iri ɗe’e bawɗe.
Yeesu Noddii Maatiyu
(Markus 2.13‑17; Luka 5.27‑32)
9Yeesu e ala wigeere nden, sey yi’i goɗɗo jaɓoowo ceede leydi bi’eteeɗo Maatiyu e jooɗii to ɗum jaɓata ceede leydi. Sey Yeesu wi’imo, “Tokkam.”
Sey Maatiyu ummii, tokkimo.
10Gaɗa ɗon Yeesu yahi wuro Maatiyu, jooɗii e nyaama hiraande, sey jaɓooɓe ceede leydi e gaɗooɓe hakke ngari njooɗii to maako e tokkuɓemo. 11Nde Faarisanko’en ngi’i non, ɓe mbi’i tokkuɓemo, “Ngam ɗume moodibbo mooɗon nyamdata e jaɓooɓe ceede leydi e gaɗooɓe hakke?”9.10,11: Luk 15.1,2.
12Nde Yeesu nani non, wi’i, “Naa’ yamɓe ngiɗi nyawndoowo, sey ni nyawɓe. 13Njahee, ekkitooɗon ma’ana aayaare biinde, ‘E mi yiɗi kollon yurmeende, naa’ sakkuki cakkiri.’9.13: Yuuc 6.6. Mi waroyaayi ngam nodduki nyumooɓe ɓe aadili’en, ammaa mi waroyi ngam nodduki anduɓe ɓe gaɗooɓe hakke.”9.13: Maat 12.7; Yuuc 6.6.
Ƴamol Dow Suumaaki
(Markus 2.18‑22; Luka 5.33‑39)
14Sey tokkuɓe Yahaya Gaɗoowo Baptisma ngari to Yeesu ɓe ƴamimo, ɓe mbi’i, “Ngam ɗume minon e Faarisanko’en e min cuumoo, ammaa tokkuɓema cuumataako?”
15Sey Yeesu nootii wi’iɓe, “E yiiki mooɗon higooɓe angoojo nanay belɗum carel ngel angoojo on wondi e maɓɓe? Ammaa carel e wara ngel ɗum hoccata angoojo on daga nder maɓɓe, e carel ngel ɓe cuumoto.
16“Walaa nyootayɗo lefel kesel to limcere kiinde, ngam lefel ngel ngel seekay limcere kiinde nden. Non waɗay nde ɓura no ndenno seekuki. 17Non maa walaa gaɗayɗo ndiyam inabojam kesam nder faandu hiindu. To o waɗii non, ɗam ƴuufay, ɗam pusa faandu ndun, ɗam rufa, faandu ndun boo lalli won ɗon. Ammaa ndiyam inabojam kesam e waɗee nder faandu heyru ngam to’ ɗum dullaɗam ɗum dulla faandu ndun.”
Ɓiɗɗo Jaayirus e Debbo Mo Ƴiiƴam Rufanta
(Markus 5.21‑43; Luka 8.40‑56)
18Yeesu e nder wiikiɓe non, sey goɗɗo ardiiɗo suudu do’aare bi’eteeɗo Jaayirus wari. O diccii yeeso Yeesu, o wi’i, “Ɓiɗɗo am surbaajo maayii jooni‑jooni, ammaa waroy njahen meemaamo, o ummoto.”
19Yeesu ummodii e tokkuɓemo ɓe ndillidi e maako.
20Too, e woodi goɗɗo debbo ɗon gaɗuɗo duuɓi sappo e ɗiɗi e torrodoo e rufuki ƴiiƴam o ƴiwoyi gaɗa Yeesu, o meemi cilmbi toggoore maako. 21Ngam o wi’ii nder ɓernde maako, “Koo toggoore maako tan meemumi, mi yamɗitay.”
22Nde Yeesu waylitii, yi’imo, wi’i, “Taa’ wannu, bandiraawo. Hoolaare maaɗa yamɗitiniima.” Ɗon e ɗon debbo on yamɗiti.
23Nde Yeesu yottii wuro Jaayirus on, yi’i duudooɓe duudaali e hawrutuɓe e ɓe ngulla sembee, 24sey o wi’iɓe, “Alee ɗo’o, ngam surbaajo on maayaayi, ammaa o ɗaani.” Sey ɓe njalimo. 25Ammaa gaɗa o wurtinii koo moye yaasi, o natti, o jogii jungo surbaajo on, sey surbaajo on ummii. 26Habaru ɗum boo sankitii koo toye nder leydi ndin.
Yeesu Yamɗitinii Wumɓe
27Yeesu e ala wigeere nden, sey woɓɓe wumɓe ɗiɗo tokkimo e nodda sembee, e mbi’a, “Ɓiɗɗo Dawda, yurminanmin!”
28Nde Yeesu natti wongo wuro, sey wumɓe ɓen ngari to maako, o ƴamiɓe, o wi’i, “On njaɓii mi waaway yamɗitinki’on?” Ɓe mbi’imo, “Ee, moodibbo.”
29Sey Yeesu meemi gite maɓɓe, wi’i, “Non no kooloriiɗonyam mi yamɗitinay’on.” 30Ɗon e ɗon gite maɓɓe mbumtii. Sey Yeesu wagginiɓe, wi’i, “To’ on mbi’uka goɗɗo.”
31Ammaa ɓe ndilli ɓe cankiti habaru maako koo toye nder leydi ndin.
Yeesu Yamɗitinii Paho
32Wumɓe ɓen e ndilla, sey ɗum waddani Yeesu goɗɗo gooduɗo ginnol gartirngolmo paho. 33Gaɗa Yeesu wurtinii ginnol ngol, neɗɗo on fuɗɗi metuki. Yimɓe ɗuɗɓe kawrutuɓe ɗon kayɗini, mbi’i, “Ɗum meeɗaayi yiiki goɗɗum iri ɗu’um nder leydi Israa’iila.”
34Ammaa Faarisanko’en mbi’i, “E bawɗe Ba’aljabul laamiiɗo ginni o wurtinirta ginni.”9.34: Maat 10.25; 12.24; Mar 3.22; Luk 11.15.
Yeesu Yurminanii Yimɓe
35Yeesu yahi gariije mawɗe e ngarihoy pamaroy fuu, e ekkitina nder cuuɗi do’aare ɗi Yahuudanko’en, e wa’ajina Habaru Belɗum dow Laamu Allah, e mo yamɗitina yimɓe gooduɓe koo iri ɗume nyawu, e koo iri ɗume ciya njamu.9.35: Maat 4.23; Mar 1.39; Luk 4.44.36Nde o yi’i yimɓe ɗuɗɓe kawritii, sey o nani jurumɗum maɓɓe, ngam e ɓe torroo, walaa ballayɗoɓe, bo baali ɗi ngalaa gaynaako.9.36: Lim 27.17; 1Laam 22.17; 2HL 18.16; Ijik 34.5; Mar 6.34.37Sey o wi’i tokkuɓemo, “Gese ɓenduɗe e ɗuuɗi, ammaa huwooɓe ɗuuɗaa. 38Toree Joomu gese ɗen liloya huwooɓe nder gese maako.”9.37,38: Luk 10.2.
10Lilaaɓe Sappo e Ɗiɗo
(Markus 3.13‑19; Luka 6.12‑16)
1Sey Yeesu noddi tokkuɓemo sappo e ɗiɗo, o hokkiɓe bawɗe wurtinki ginni e yamɗitinki yimɓe daga koo iri ɗume nyawu e ciya njamu. 2Raa inɗe lilaaɓe sappo e ɗiɗo ɓen: arande e woodi Siiman bi’eteeɗo Biiturus, e minyiraawo maako Andiraawus, e Yaakubu ɓii Jabadi, e minyiraawo maako Yahaya, 3e Filibus, e Batiloomi, e Tooma, e Maatiyu jaɓoowo ceede leydi, e Yaakubu ɓii Halfa, e Taadiyus, 4e Siiman Kananiyankeejo10.4: Koo boo Siiman Jalooti. Ma’ana Jalooti woni gooduɗo lawliiru lenyol maako., nden e Yahuuda Iskariyooti, gartuɗo kokkitirɗo Yeesu.
Yeesu Lilii Tokkuɓemo Sappo e Ɗiɗo
(Markus 6.7‑13; Luka 9.1‑6)
5Yeesu lili tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ɓen, o wi’iɓe, “To’ on njahu to yimɓe naa’ Yahuudanko’en. Ɗonmaa to’ on nattu gariije Samaariyanko’en. 6Sey ni njahon to yimɓe Israa’iila gartuɓe bo baali majjuɗi. 7Njahee, nga’ajinanonɓe, mbi’on, ‘Laamu Allah warii haade.’ 8Njamɗitinee nyawɓe, umminee mayɓe daga mayde, njamɗitinee gooduɓe nyawu nyaamoojum laral, mburtinanee yimɓe ginni. Mi hokkii’on bawɗe yamɗitinki yimɓe caahu, ngam non njamɗitinee yimɓe caahu. 9To’ on njogo ceede jiinaari, koo ceede ajurfaari, koo ceede njamndi mboɗeeri. 10Nden to’ on njaadu e jakaare, koo toggooje ɗiɗi, koo paɗe koyɗe ɗiɗi, koo sawru, ngam kuwoowo haanii hokkee nyamndu.10.10: 1Kor 9.14; 1Tim 5.18.
11“Fuu gariiri koo gariyel pamarel to nattuɗon, ɗaɓɓitee neɗɗo mo ngikku boɗɗum, njooɗooɗon wuro maako naa on alii wigeere nden. 12To on nattii wuro ngon, cilminee. 13To yimɓe wuro ngon njaɓɓake’on boɗɗum, alee barka mooɗon jooɗoo dow maɓɓe. Ammaa to ɓe njaɓɓaaki’on boɗɗum, alee barka mooɗon warta to mooɗon. 14Fuu mo jaɓɓaaki’on, koo wanyi ko mbiiɗon, to on mburtake wuro ngon koo gariiri ndin, piɗɗee sollaare koyɗe mooɗon.10.14: KL 13.51.15E mi wi’a’on goonga, Nyalnde Jaango Allah ɓuray yurminanki yimɓe Sodom e Gomoora dow yimɓe gariiri ndin ɗon.10.15: Maat 11.24; Fuɗ 19.24‑28.10.7‑15: Luk 10.4‑12.
Torraaji Garayɗi
(Markus 13.9‑13; Luka 21.12‑17)
16“Raɗɗum, e mi lila’on bono mbaaloy caka caafaali. Ngam non, paamanee ko’e mooɗon no boole ngaɗata, ɗonmaa ngartee ɓe kallaa bo pooli.10.16: Luk 10.3.17Paamanee yimɓe, ngam ɓe njaaray’on yeeso mawɓe, ɓe piya’on nder cuuɗi do’aare maɓɓe, 18ɓe njaara’on yeeso mawɓe leydi e laamiiɓe, ngam on tokkuɓeyam on kokkayɓe habaru am. Non wartay laawol no kokkirtonɓe habaru am kamɓe e yimɓe naa’ Yahuudanko’en. 19Fuu carel ngel ɗum nangi’on ɗum yaari’on yeeso laamu, to’ on ngannu dow no metirton, koo ko mbi’oton, ngam nder carel ngel ɗum wi’ay’on ko mbi’oton. 20Ngam naa’ ɗum onon metata, ammaa ɗum Ruuhu Nyaako mooɗon Mo Dow metata nder konduɗe mooɗon.10.17‑20: Mar 13.9‑11; Luk 12.11,12; 21.12‑15.
21“Neɗɗo hokkitiray sakiraawo muuɗum ɗum waramo, nyaako maa hokkitiray ɓiɗɗo muuɗum. Ɓiɓɓe ummanto danyooɓe maɓɓe, ɓe ngaɗa ɗum waraɓe.10.21: Mar 13.12; Luk 21.16.22Koo moye wanyay’on ngam on tokkuɓeyam. Ammaa munyuɗo haa re’irde hisay.10.22: Maat 24.9; Mar 13.13; Luk 21.17; Maat 24.13; Mar 13.13.23To yimɓe torrii’on nder wondi gariiri, ndoggee njahon wondi gariiri. E mi wi’a’on goonga, ko njahidon gariije Israa’iila fuu, Ɓii Neɗɗo wartoyay.
24“Ekkitotooɗo ɓurataa moodibbo muuɗum, maccuɗo boo ɓurataa jeyɗomo.10.24: Luk 6.40; Yah 13.16; 15.20.25Ekkitotooɗo nanay belɗum to wartii bo moodibbo muuɗum, maccuɗo maa nanay belɗum to wartii bo jeyɗomo. To ɓe noddirii joomu wuro on Ba’aljabul laamiiɗo ginni, ɓe ɓuray wiiki ko halli dow ɓe wuro ngon!10.25: Maat 9.34; 12.24; Mar 3.22; Luk 11.15.
Kaanuɗo Hulee
(Luka 12.2‑7)
26“Ngam non, to’ on kulu yimɓe, ngam walaa goɗɗum ombaaɗum ɗum omtataake, non maa walaa cuuɗiiɗum ɗum suuritataake.10.26: Mar 4.22; Luk 8.17.27Ko mbiimi’on nder nyiwre, mbi’eeka nyalawma, non maa ko nanɗon to am e suuɗe, mbi’eeka e njayri. 28To’ on kulu warooɓe ɓandu neɗɗo, ammaa ɓe mbaawataa warki yonki maako. Sey ni kulon on ɗon baawayɗo halka ɓandu e yonki fuu nder wuro hiite. 29Naa’ coloy ɗiɗoy e cooree yamnde go’o? Fuu e non walaa koo go’otel maakoy baatayngel naa e yidde Nyaako mooɗon Mo Dow. 30Koo gaasa ko’e mooɗon maa fuu ka limaama. 31Ngam non, to’ on kulu, on ɓurii coloy ɗuɗkoy.
Jaɓuki Almasiihu Yeeso Yimɓe
(Luka 12.8,9)
32“Koo moye jaɓuɗoyam yeeso yimɓe, mi jaɓaymo yeeso Nyaako am Mo Dow. 33Ammaa fuu ganyuɗoyam yeeso yimɓe, min maa mi wanyaymo yeeso Nyaako am Mo Dow.10.33: 2Tim 2.12.
Mi Waddaayi Jonde Jam
(Luka 12.51‑53; 14.26,27)
34“To’ on kammo mi waroyii waddanki duuniyaaru jonde jam. Mi waroyaayi ngam wadduki jonde jam, sey ni hawre. 35Mi warii ngam mi wadda sendirki hakkunde ɓiɗɗo e nyaako muuɗum, ɓiɗɗo debbo e maduujo muuɗum, debbo boo e esiraawo muuɗum debbo. 36Ɓe njooɗodiɗaa wuro go’o ɓe ngartay wanywanyɓe maaɗa.10.35,36: Miik 7.6.
37“Koo moye ɓuri yiɗuki nyaako muuɗum koo maduujo muuɗum dow am, o fotaayi wartuki tokkuɗoyam. Ɗonmaa fuu ɓurɗo yiɗuki ɓiɗɗo muuɗum dow am, o fotaayi wartuki tokkuɗoyam. 38Nden fuu mo hoccaayi gaafaangal muuɗum tokkiyam, o fotaayi wartuki tokkuɗoyam.10.38: Maat 16.24; Mar 8.34; Luk 9.23.39Fuu giɗɗo hisnuki yonki muuɗum, o dullayki. Ammaa fuu dulluɗo yonki muuɗum ngam am, o hisnayki.10.39: Maat 16.25; Mar 8.35; Luk 9.24; 17.33; Yah 12.25.
Mbarjaari
(Markus 9.41)
40“Fuu jaɓuɗo’on jaɓiiyam, ɗonmaa fuu jaɓuɗoyam jaɓii on ɗon liloyɗoyam.10.40: Luk 10.16; Yah 13.20; Mar 9.37; Luk 9.48.41Koo moye jaɓuɗo annabiijo ngam o annabiijo, o heɓay mbarjaari annabiijo. Nden koo moye jaɓuɗo aadiliijo ngam o aadiliijo, o heɓay mbarjaari aadiliijo. 42Koo moye kokkuɗo ɓurɗo famɗuki nder tokkuɓeyam ɓe’e koo ndiyam pewɗam nder jardugel ngam o tokkuɗoyam, e mi wi’a’on goonga, o dullataa heɓuki mbarjaari.”
11Yeesu e Yahaya Gaɗoowo Baptisma
(Luka 7.18‑35)
1Nde Yeesu yottini ko wi’ata tokkuɓemo sappo e ɗiɗo, sey o ummii daga ɗon, o dilli, e mo ekkitina, e mo wa’ajina nder gariije.
2E carel ngel, Yahaya Gaɗoowo Baptisma suraama nder suudu cural. Nde o nani habaru ko Almasiihu waɗata, sey o noddi woɓɓe nder tokkuɓemo o liliɓe to maako 3ngam ɓe ƴamamo, ɓe mbi’a, “An woni Almasiihu mo ɗum wi’i waray, koo min keɗoo goɗɗo?”
4Yeesu nootii, wi’iɓe, “Njahee, mbi’on Yahaya ko nanuɗon e ko ngiiɗon: 5wumɓe e mbumta, jaraaɓe e njaaɓa, gooduɓe nyawu nyaamoojum laral e njamɗitinee, pahuɓe e nana, mayɓe e umminee, ɓe ngalanaa e nga’ajinanee Habaru Belɗum.11.5: Ica 35.5,6; Ica 61.1.6O barkiɗinaaɗo neɗɗo mo alaayi hoolaakiyam.”
7Gaɗa lilaaɓe ɓen ndilli, sey Yeesu fuɗɗi metanki yimɓe dow Yahaya, o wi’iɓe, “Ɗume njaaɗon raaroyki nder ladde? Kuɗol ngol hendu dimbata ndaaroyɗon? 8To naa’ non, ɗume njaaɗon raaroyki? Neɗɗo ɓorniiɗo limce boɗɗe? Naa’ non, ngam ɓornotooɓe limce boɗɗe e laamorde ɓe ngoni. 9Too, ɗume njaaɗon raaroyki? Annabiijo? E mi wi’a’on goonga, o ɓurii annabiijo. 10Kanko woni mo Allah wi’i nder aayaare, ‘Raɗɗum, mi liloyay lilaaɗo am o ardoo yeeso maaɗa o mo’’inanmaa laawol.’11.10: Mal 3.1.11E mi wi’a’on goonga, nder ɓe rewɓe ndanyi fuu walaa ɓurɗo Yahaya Gaɗoowo Baptisma mangu. Fuu e non, ɓurɗo famɗuki nder Laamu Allah11.11: Neɗɗo nattay Laamu Allah carel ngel o jaɓi Yeesu woni Joomiraawo. ɓuriimo mangu. 12Daga jaamanu Yahaya Gaɗoowo Baptisma haa wadduki hande, Laamu Allah e torree. Torrooɓe laamu ɗum e ngiɗi teetaɗum e sembe. 13Ngam Defte Annabo’en fuu e Attawra metii dow laamu ɗum naa Yahaya Gaɗoowo Baptisma wari.11.12,13: Luk 16.16.14To on njaɓay ko ɓe mbi’i, Yahaya woni Iliya mo ɗum wi’i waray.11.14: Mal 4.5; Maat 17.10‑13; Mar 9.11‑13.15Gooduɗo noppi nanuki fuu nana.
16“Ko nandinaymi yimɓe jaamanu ɗu’um? E ɓe nandi e sukahoy njooɗiikoy nder luumo e noddindira, e mbi’a, 17‘Min nduudanii’on duudaandu, ammaa on ngamaayi. Min mboyi bo goɗɗo maayi, ammaa on mboyaayi.’ 18Ngam Yahaya Gaɗoowo Baptisma warii nyaamataa nyamndu yarataa ndiyam inabojam, sey ɓe mbi’i, ‘E mo woodi ginnol.’ 19Ɓii Neɗɗo boo warii e nyaama e yara, sey ɓe mbi’i, ‘Raa o’o, o beelaaɗo o jaroowo, higo jaɓooɓe ceede leydi e gaɗooɓe hakke.’ Fuu e non, tokkuɓe laawol Allah fuu e ɓe kolla kangol woni goongawol.”
Gariije Ɗe Tuubaayi
(Luka 10.13‑15)
20Sey o fuɗɗi haɓanki gariije ɗe o waɗi kuuɗe kayɗiniiɗe nder maaje ngam yimɓe gariije ɗen tuubaayi. 21O wi’i, “Yimɓe gariiri Korasin, on mbonii! Yimɓe gariiri Betasayda, on mbonii! Daa kuuɗe kayɗiniiɗe gaɗaaɗe nder mooɗon ɗe ngaɗanaama yimɓe Taaya e Sidon, daa ɓe ɓornake kolte kollayɗe wannaare ɓe njooɗake nder tooka ngam holluki ɓe tuubii.11.21: Ica 23.1‑18; Ijik 26.1—28.26; Yow 3.4‑8; Amos 1.9,10; Jak 9.2‑4.22Ammaa e mi wi’a’on, Nyalnde Jaango Allah ɓuray yurminanki yimɓe Taaya e Sidon dow mooɗon. 23Onon boo, yimɓe gariiri Kafarnahum, on kammii ɗum hoccay’on yaaki dow? Naa’ non! Ɗum nattinay’on nder ngayka hiite. Daa kuuɗe kayɗiniiɗe gaɗaaɗe nder maaɗa ɗe ngaɗaama nder gariiri Sodom, daa e ndi ɗon haa jooni.11.23: Ica 14.13‑15; Fuɗ 19.24‑28.24Ammaa e mi wi’a’on, Nyalnde Jaango Allah ɓuray yurminanki yimɓe Sodom dow mooɗon.”11.24: Maat 10.15; Luk 10.12.
Siwtaare Torrotooɓe
(Luka 10.21,22)
25E carel ngel Yeesu wi’i, “Mi yettiima, Nyaako am Mo Dow, Joomiraawo dow e ley, ngam a suuɗii fii ɗu’um to gooduɓe faamu e andal, a holliiɗum ɓikkoy pamaroy. 26Non Nyaako am, ngam non welanmaa ngaɗaa.”
27Sey o wi’i yimɓe, “Nyaako am hokkiiyam koo ɗume. Walaa anduɗo moye woni Ɓiɗɗo on sey ni Nyaako on, non maa walaa anduɗo Nyaako on sey ni Ɓiɗɗo on, e mo Ɓiɗɗo on yiɗi andina Nyaako on.11.27: Yah 3.35; Yah 1.18; 10.15.
28“Ngaree to am on fuu dondiiɓe doŋle tedduɗe, mi hokkay’on siwtaare. 29Tokkee ko mbi’aymi’on. Ekkitee to am, ngam e mi woodi hakkiilo, mi lestinɗo hoore, nden ɓerɗe mooɗon mbaltoto.11.29: Irm 6.16.30Ngam ko mbiimi’on ngaɗon ɗum saɗaa waɗuki, nden dongal am teddaa.”
12Ƴamol Dow Nyalnde Siwtaare
(Markus 2.23‑28; Luka 6.1‑5)
1E carel ngel ɗum Nyalnde Siwtaare. Yeesu e yaha nder ngesa alkamaari, sey tokkuɓemo nani weelo ɓe puɗɗi ɓoruki cammeeje mayri e ɓe nyaama.12.1: TA 23.25.2Ammaa nde woɓɓe Faarisanko’en ngi’i non, mbi’i Yeesu, “Raa tokkuɓema e ngaɗa ko Attawra haɗi ɗum waɗa Nyalnde Siwtaare.”
3Sey Yeesu wi’iɓe, “On meeɗaayi janguki ko Dawda waɗi nde nani weelo, kanko e gonduɓe e maako? 4O natti Lukuru Seniiɗum, o nyaami buroodi ceniiɗum, o hokkori jaadooɓe e maako. Attawra boo wi’ii ardiiɓe diina tan haani nyaamuki buroodi ɗum.12.3,4: 1Sam 21.1‑6.12.4: KLee 24.9.5Koo on meeɗaayi janguki nder Attawra no ardiiɓe diina ngewirta dooka Nyalnde Siwtaare nder Wuro Ceniingo, ammaa ɗum wartaayi hakke?12.5: Lim 28.9,10.6E mi wi’a’on, raa ɓurɗo Wuro Ceniingo ɗo’o. 7Ammaa daa on andunoo ma’ana aayaare nde’e bi’unde, ‘E mi yiɗi kollon yurmeende, naa’ sakkuki cakkiri,’ daa on kiitaaki ɓe ngaɗaayi hakke.12.7: Maat 9.13; Yuuc 6.6.8Ngam Ɓii Neɗɗo woni Joomu Nyalnde Siwtaare.”
Yeesu Yamɗitinii Mo Jungo Jaraango
(Markus 3.1‑6; Luka 6.6‑11)
9Sey Yeesu ali ɗon dilli, natti suudu do’aare maɓɓe. 10E woodi goɗɗo mo jungo jaraango nder mayru. Sey Faarisanko’en ƴami Yeesu, mbi’i, “Attawra jaɓii ɗum yamɗitina Nyalnde Siwtaare?” Ɓe mbi’u non ngam ɓe keɓa ko ɓe ngulliroytoomo.
11Sey Yeesu wi’iɓe, “Moye nder mooɗon to e woodi mbaala go’o to nga yanii nder ngayka Nyalnde Siwtaare, o jogataakonga o ittoyanga? 12Too! Neɗɗo ɓurii mbaala daraja naa’ seɗɗa! Ngam non, Attawra haɗaayi ɗum waɗa ko wooɗi Nyalnde Siwtaare.”12.12: Luk 14.5.13Sey o wi’i neɗɗo on, “Fortu jungo maaɗa.”
Sey o fortingo, sey ngo yamɗiti, ngo warti bo wo’oto ngon. 14Ammaa Faarisanko’en ɓen mburtii meddi dow no ɓe mbardata Yeesu.
Maccuɗo Mo Allah Suɓi
15Nde Yeesu faami ko ɓe ciryotoo, sey o ummii o ali wigeere nden. Sey yimɓe ɗuɗɓe tokkimo, o yamɗitiniɓe ɓe fuu, 16o wagginiɓe to’ ɓe mbi’aka koo moye kanko o moye. 17Ɗu’um fuu waɗii ngam ɗum hebbina ko Allah wi’i daga honduko Annabi Icaaya, wiiki,
18“O’o woni maccuɗo mo cuɓumi,
mo ngiɗumi, e mi nana belɗum maako naa’ seɗɗa.
Mi hokkaymo Ruuhu am,
o hokkay lenyi habaru kisndam am.
19O yeddataa o metataa sembee,
walaa nanayɗo hoolo hononde maako dow ɗate.
20O heenyitataa yewuki ƴombal ɓadiingal yewuki.
O nyifataa fitilaaru ɓadiindu waatuki,
naa o waɗii aadilaaku heɓi jaalorgal dow halleende.
21Lenyi fuu ngaɗay kammunde dow maako.”12.18‑21: Ica 42.1‑4.
Yeesu e Ba’aljabul
(Markus 3.20‑30; Luka 11.14‑23)
22Sey ɗum waddanimo goɗɗo paho bumɗo gooduɗo ginnol. Yeesu boo yamɗitinimo, o warti e mo meta, e mo yi’a. 23Kawrutuɓe fuu kayɗini, mbi’i, “E yiiki mooɗon koo o’o woni Ɓiɗɗo Dawda?”
24Ammaa nde Faarisanko’en nani non, ɓe mbi’i, “E bawɗe Ba’aljabul laamiiɗo ginni o wurtinirta ginni.”12.24: Maat 9.34; 10.25.
25Ammaa Yeesu e andi ko woni nder ɓerɗe maɓɓe, o wi’iɓe, “Laamu fuu cendiiɗum e wanywanytira, ɗum lallay. Non maa to gariiri koo wuro sendake e wanywanytira, ɗum waawataa ɗum daroo. 26To Ceyɗan e wurtina ginni Ceyɗan nder laamu Ceyɗan, Ceyɗan sendake e wanywanytira won ɗon. To laamu maako sendake, noye laamu ɗum darortoo? 27To e mi wurtinira ginni nder bawɗe Ba’aljabul, e bawɗe moye tokkuɓe’on mburtinirtaɗi? Ngam non tokkuɓe’on kollay on ngalaa goonga. 28Ammaa, to e mi wurtina ginni nder bawɗe Ruuhu Allah, too, hollii Laamu Allah waranii’on.
29“No waɗata ɗum waawa nattuki wuro neɗɗo cembiɗɗo ɗum teetanamo ko o woodi, naa’ sey to ɗum artii haɓɓukimo? Nden ɗum waawa hoccuki ko o woodi nder wuro ngon.
30“Mo wondaa e am fuu, o ganyo am. Mo wallaayiyam moɓtuki fuu, o cankitoowo.12.30: Mar 9.40.31Ngam non, e mi wi’a’on, ɗum waaway yaafanaaki yimɓe hakke e koo iri ɗiye haalaaji ɗi mbooɗaa ɗi ɓe meti, ammaa bi’uɗo ko wooɗaa dow Ruuhu Allah o yaafantaake. 32Fuu bi’uɗo ko wooɗaa dow Ɓii Neɗɗo, ɗum waaway yaafanaakimo. Ammaa fuu bi’uɗo ko wooɗaa dow Ruuhu Allah, o yaafantaake haa abadaa.12.32: Luk 12.10.
Lekki e Ɓikkoy Maaki
(Luka 6.43‑45)
33“Lekki boɗki e rima ɓikkoy mboɗkoy, non maa lekki ki wooɗaa e rima ɓikkoy koy mbooɗaa. Koo kiye lekki e andiree ɓikkoy maaki.12.33: Maat 7.20; Luk 6.44.34Onon boole kalluɗe! No waɗata onon kalluɓe meton ko wooɗi? Ngam honduko neɗɗo e meta ko woni nder ɓernde muuɗum.12.34: Maat 3.7; 23.33; Luk 3.7; Maat 15.18; Luk 6.45.35Neɗɗo mo ngikku boɗɗum e wurtina fii boɗɗum daga nder ɓernde muuɗum. Non maa neɗɗo kalluɗo e wurtina halleende daga nder ɓernde muuɗum.
36“E mi wi’a’on, nder Nyalnde Jaango koo moye doole wi’a Allah ngam ɗume wi’i koo ɗeye boliiɗe meereeje. 37Dow boliiɗe ɗe mbi’uɗaa ɗum waɗirantama kiita, koo ɗe nangumaa, koo ɗe mburtinmaa.”
Yiɗuki Holleeki Kayɗiniiɗum
(Markus 8.11,12; Luka 11.29‑32)
38Sey woɓɓe nder moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en mbi’imo, “Moodibbo, e min ngiɗi yiiki goɗɗum kayɗiniiɗum daga to maaɗa tabbitinayɗum Allah liloymaa.”12.38: Maat 16.1; Mar 8.11; Luk 11.16.
39Sey Yeesu nootii, wi’iɓe, “Yimɓe jaamanu ɗu’um kalluɓe ɓe kulataa Allah, e ɓe ngiɗi holleeki goɗɗum kayɗiniiɗum, ammaa walaa ko ɗum hollataɓe sey ni ko heɓuno Annabi Inuusa.12.39: Maat 16.4; Mar 8.12.40Ngam non, no Inuusa waɗiri balɗe tati jemma e nyalawma nder wonga linga manga, non maa Ɓii Neɗɗo waɗirta balɗe tati jemma e nyalawma nder yenaande.12.40: Inu 1.17.41E Nyalnde Jaango yimɓe gariiri Niineba ɓe ummodoto e yimɓe jaamanu ɗu’um. Ɓe kolla ko yimɓe jaamanu ɗu’um ngaɗi ɗum wooɗaa, ngam kamɓe, nde ɓe nani wa’aju Annabi Inuusa, ɓe tuubii. Raa boo ɓurɗo Inuusa ɗo’o.12.41: Inu 3.5.42Nyalnde Jaango laamiiɗo leydi fombina debbo o ummodoto e yimɓe jaamanu ɗu’um. O holla ko ɓe ngaɗi ɗum wooɗaa, ngam kanko o waroyii daga ɓadaaki nanuki faamu Annabi Suleymaanu. Raa boo ɓurɗo Suleymaanu ɗo’o.12.42: 1Laam 10.1‑10; 2HL 9.1‑12.
Wartuki Ginnol
(Luka 11.24‑26)
43“To ginnol wurtake nder ɓandu neɗɗo, ngol yahay to bigeeje jorɗe e ngol ɗaɓɓita to ngol siwtotoo. Ammaa to ngol heɓaayi, 44sey ngol wi’a, ‘Mi so’’oto wuro ngo mburtoyiimi.’ To ngol wartii, ngol tawii wuro ngon walaa goɗɗum nder, ngo wuuwaama ngo mo’’inaama. 45Sey ngol yaha ngol waddoya ginni joweeɗiɗi ɓurɗingol halluki, ɗi natta ɗi njooɗoo ɗon. Nden re’irde neɗɗo on ɓuray fuɗɗoode maako halluki. Non ɗum wartanta yimɓe jaamanu ɗu’um kalluɗum.”
Maduujo Yeesu e Minyiraaɓe Maako
(Markus 3.31‑35; Luka 8.19‑21)
46Yeesu e medda e yimɓe ɗuɗɓe hawrutuɓe, sey raa maduujo maako e minyiraaɓe maako ngari ndarii yaasi, e ɓe ngiɗi medduki e maako. 47Sey goɗɗo wi’imo, “Maduujo maaɗa e minyiraaɓe maaɗa e ton ndarii yaasi, e ɓe ngiɗi medduki e maaɗa.” 48Ammaa o wi’i biiɗomoka on, “Moye woni maduujo am, nden ɓeye ngoni minyiraaɓe am?” 49Sey o sappii tokkuɓemo, o wi’i, “Raa maduujo am e minyiraaɓe am ɗo’o! 50Ngam koo moye waɗi ko Nyaako am Mo Dow yiɗi, kanko woni minyiraawo am e maduujo am.”
13Misaalu Dow Demoowo
(Markus 4.1‑9; Luka 8.4‑8)
1Nyalnde nden Yeesu wurtii wuro ngon, yahi jooɗii haade Mbeela Galiili. 2Yimɓe ɗuɗɓe kawriti to maako naaki o natti komiwal o jooɗii nder maagal dow ndiyam. Kawrutuɓe fuu ndarii haade mbeela ngan.13.2: Luk 5.1‑3.3Sey o huutiri misaalu o ekkitiɓe ekkitinol feere‑feere ɗuɗngol, o wi’i,
“Goɗɗo demoowo yahi ngesa ngam saaka awdi. 4E mo nder saakuki awdi ndin, wondi yani dow ɗatal, colli ngari cuppidindi. 5Wondi boo yani nder kaaƴe, ɗon ndi heɓaayi leydi ɗundi. Ndi fuɗi jawɗum ngam leydi ndin luggaa. 6Ammaa nde naange wurtoyii fiyindi, sey ndi yoori ngam ndi walaa ɗaɗi. 7Wondi awdi boo yani nder gi’e, sey gi’e ɗen mawni ɓiɗɗindi haa ndi waawaayi waɗuki cammeeje. 8Ammaa wondi awdi yani dow leydi mbondi ndi fuɗi ndi mawni ndi waɗi cammeeje. Wondi waɗi gabbe 100, wondi waɗi gabbe 60, wondi waɗi 30.”
9Nde Yeesu heenyi hokkuki misaalu ɗu’um, sey wi’i, “Gooduɗo noppi nanuki fuu nana.”
Ko Waɗi Yeesu Huutiri Misaalu
(Markus 4.10‑12; Luka 8.9,10)
10Sey tokkuɓemo ngari ƴamimo, mbi’i, “Ngam ɗume metirantaaɓe e misaalu nihi?”
11O nootii o wi’iɓe, “Onon on kokkaama faamu sirru Laamu Allah, ammaa kamɓe ɓe kokkaaka. 12Ngam fuu gooduɗo faamu dow Laamu Allah ɗum ɓeydanaymo, haa ɗum ɗuuɗanamo. Ammaa mo walaa faamu dow Laamu Allah, koo ko o woodi maa ɗum jaɓayɗum.13.12: Maat 25.29; Mar 4.25; Luk 8.18; 19.26.13Ko waɗi metiranaymi yimɓe e misaalu woni, ngam koo ɓe ndaarii ɓe ngi’ataa, koo ɓe kettindake ɓe nanataa, ɗonmaa ɓe paamataa. 14Dow maɓɓe ɗum hebbini ko Allah wi’i daga honduko Icaaya,
‘On ngaɗay ka nanuki, ammaa on paamataa koo seɗɗa.
On ngaɗay ka raaruki, ammaa on ngi’ataa koo seɗɗa.
15Ngam ɓerɗe yimɓe ɓen ɗon ɗe cembiɗɗe,
nden ɓe cukkii noppi maɓɓe,
ɓe maɓɓii gite maɓɓe,
ngam to’ ɓe ngi’a e gite maɓɓe,
to’ ɓe nana e noppi maɓɓe,
ɓe paama nder ɓerɗe maɓɓe haa
ɓe ngarta to am,
mi yamɗitina ɓerɗe maɓɓe.’13.14,15: Ica 6.9,10.
16“Ammaa onon, gite mooɗon ɗe barkiɗinaaɗe ngam e ɗe ngi’a, e noppi mooɗon ngam e ɗi nana. 17E mi wi’a’on goonga, annabo’en e aadili’en ɗuɗɓe ngiɗii ngi’a ko ngiiɗon, ammaa ɓe ngi’aayi. Ɓe boo ngiɗii nanuki ko nanoton, ammaa ɓe nanaayi.13.16,17: Luk 10.23,24.
Ma’ana Misaalu Dow Demoowo
(Markus 4.13‑20; Luka 8.11‑15)
18“Too, raa ma’ana misaalu demoowo on ɗon. 19Fuu nanuɗo habaru Laamu Allah o heɓtaayiɗum, sey Ceyɗan wara hocca ko ɗum aawi nder ɓernde maako. Ɗum ɗon woni misaalu awdi njanundi dow ɗatal. 20Janundi dow kaaƴe woni misaalu nanuɗo Wolde Allah ɗon e ɗon o jaɓande e belɗum ɓernde. 21Ammaa nde wolde nden walaa ɗaɗi nder ɓernde maako, o munyay carel seɗɗa tan. To caɗeele koo torra warii ngam wolde nden, ɗon e ɗon o yoofande. 22Janundi nder gi’e woni misaalu nanɓe Wolde Allah, ammaa wannuki e fii duuniyaaru, e yidde jawdi, ɓiɗɗi wolde nden kaɗinde wallukiɓe ɓe ngaɗa ko Allah yiɗi. 23Ammaa awdi caakaandi dow leydi mbondi woni misaalu nanɗo Wolde Allah, o faaminde boɗɗum, o waɗi ko Allah wi’i, o huutinirinde haa o heɓi ɓeydaari. Goɗɗo heɓi nde 100, goɗɗo boo heɓi nde 60, goɗɗo heɓi nde 30.”
Geene Nder Ngesa Alkamaari
24Sey Yeesu hokkiɓe goɗɗum misaalu wi’i, “Laamu Allah e nandi e goɗɗo neɗɗo aawuɗo alkamaari mbondi nder ngesa muuɗum. 25Ammaa jemma, koo moye e ɗaanii, sey goɗɗo ganyo maako yahi saaki awdi goɗɗe geene nder alkamaari ndin dilli. 26Nde alkamaari ndin fuɗi, mawni waɗi cammeeje, sey geene ɗen maa ummoyii. 27Sey maccuɓe joomu ngesa kan ngari mbi’imo, ‘Joomu wuro, naa’ awdi mbondi aawuɗaa to ngesa maaɗa? Too, no waɗi geene puɗoyi nder mayri?’ 28O wi’iɓe, ‘Ɗum goɗɗo ganyo am waɗi non.’ Sey maccuɓe ɓen mbi’imo, ‘A yiɗi min njaha min ittaɗe?’ 29Ammaa o wi’iɓe, ‘Naa’ non. Ngam to on ittaɗe, on ittay fuu e alkamaari ndin. 30Aleeɗe ɗe mawnida e mayri naa carel taƴukindi waɗi. To carel taƴukindi waɗi, mi wi’ay taƴooɓe ɓen arta taƴuki geene ɗen ɓe kaɓɓaɗe kaɓɓe‑kaɓɓe, ɗum wulaɗe. Ammaa alkamaari ndin, ɓe ngaɗandi nder resirde gawri am.’ ”
Misaalu Dow Gabbel Mastat
(Markus 4.30‑32; Luka 13.18,19)
31Yeesu fuɗɗiti hokkiɓe goɗɗum misaalu wi’i, “Laamu Allah e nandi e gabbel mastat ngel goɗɗo hocci aawi nder ngesa muuɗum. 32Kangel woni gabbel ɓurngel famɗuki nder ngabboy fuu, ammaa to ngel mawni, sey ngel ɓura koo ngele leggel mawnuki, haa colli ngara ngaɗa caɓɓe dow lice maagel.”
Misaalu Dow Ƴuufinirɗum
(Luka 13.20,21)
33Yeesu fuɗɗiti hokkiɓe goɗɗum misaalu wi’i, “Laamu Allah e nandi e ƴuufinirɗum ɗum goɗɗo debbo hocci lancindiri e condi alkamaari poondirkoy tatoy, haa ndi fuu ndi ƴuufi.”
Ko Waɗi Yeesu Huutiri Misaalu
(Markus 4.33,34)
34Yeesu metirani hawrutuɓe ɓen fuu fii ɗu’um e misaalu. Fuu ko o wi’ataɓe e mo huutira misaalu. 35O waɗii non ngam o hebbina ko Allah wi’i daga honduko annabiijo wiiki,
“Mi metiranay yimɓe e misaalu.
Ko suuɗii daga taguki duuniyaaru, mi wurtinayɗum e njayri.”13.35: Jab 78.2.
Ma’ana Misaalu Geene Nder Alkamaari
36Sey Yeesu ali yimɓe ɓen natti wuro. Tokkuɓemo ngari to maako mbi’imo, “Wi’umin ma’ana misaalu geene nder ngesa alkamaari.”
37O wi’iɓe, “Aawuɗo awdi mbondi ndin woni Ɓii Neɗɗo. 38Ngesa kan woni duuniyaaru. Nden awdi mbondi ndin woni ɓiɓɓe Laamu Allah. Geene ɗen ngoni ɓiɓɓe Ceyɗan. 39On ɗon ganyo aawuɗo geene ɗen, kanko woni Ceyɗan. Carel taƴukindi woni re’uki duuniyaaru, nden taƴooɓendi ngoni malaa’ika’en. 40Non no ɗum hawritirta geene ɗum wulaɗe, non ɗum waɗata e re’uki duuniyaaru. 41Ɓii Neɗɗo liloyay malaa’ika’en muuɗum, ɓe mburtina koo ɗume pooɗoojum yimɓe ngaɗa hakke e fuu gaɗooɓe ko halli nder Laamu Allah. 42Sey malaa’ika’en ɓen kubooɓe nder hiite kallunge. Ɗon ɓe mboyata ɓe nyerƴindira nyiiƴe. 43Nden aadili’en ɗelkitoto bo naange nder Laamu Nyaako maɓɓe Mo Dow. Fuu gooduɗo noppi nanuki nana.
Jawdi Cuuɗiindi
44“Laamu Allah e nandi e jawdi cuuɗiindi e ngesa ndi goɗɗo heɓti, o fuɗɗiti o suuɗindi. Nder welwelo o yahi, o soori fuu ko o woodi o soodi ngesa kan.
Misaalu Dow Lu’u‑Lu’u
45“Ɗonmaa Laamu Allah e nandi e neɗɗo coodoowo e sooritoo ɗaɓɓitoowo lu’u‑lu’u gooduɗum ceede. 46Nde o yi’i go’o gooduɗum ceede ɗuɗɗe, sey o yahi o soori fuu ko o woodi, o soodi lu’u‑lu’u ɗum.
Misaalu Dow Nangirɗum Liƴƴi
47“Ɗonmaa Laamu Allah e nandi e nangirɗum liƴƴi ɗum woɓɓe kubii nder mbeela, ɗum nangoyi koo iri ɗiye liƴƴi. 48Nde ɗum heewi, ɓe pooɗoyiɗum daande mbeela ngan, ɓe njooɗii, ɓe cupti liƴƴi boɗɗi, ɓe ngaɗiɗi nder faandu, ammaa ɓe cankiti ɗi mbooɗaa ɗin. 49Non ɗum waɗata e re’uki duuniyaaru. Malaa’ika’en ngaray kakkita kalluɓe daga nder aadili’en, 50ɓe kuboo kalluɓe ɓen nder hiite kallunge. Ɗon ɓe mboyata ɓe nyerƴindira nyiiƴe.
Jawdi Keyri e Kiindi
51“On paamii fuu ɗu’um?” Ɓe nootii ɓe mbi’i, “Ee.”
52Sey o wi’iɓe, “Too, fuu moodibbo Attawra ekkitiiɗo dow Laamu Allah e mo nandi e joomu wuro burtinɗo jawdi keyri e kiindi nder ndesa muuɗum.”
Ɗum Wanyii Yeesu Nder Gariiri Najarat
(Markus 6.1‑6; Luka 4.16‑30)
53Nde Yeesu heenyi wiikiɓe fuu misaalu ɗu’um, sey o ummii o ali wigeere nden. 54O yahi gariiri to o mawni, o fuɗɗi ekkitinki yimɓe nder suudu do’aare maɓɓe haa ɓe kayɗini, ɓe mbi’i, “Toye neɗɗo o’o heɓi faamu ɗu’um e bawɗe waɗuki kuuɗe kayɗiniiɗe ɗe’e? 55Naa’ kanko woni ɓiɗɗo on ɗon cehoowo? Naa’ maduujo maako e wi’ee Maryaama? Naa’ Yaakubu e Yusufu e Siiman e Yahuuda ngoni minyiraaɓe maako? 56Nden naa’ en ngondi e minyiraaɓe maako rewɓe? Too, toye neɗɗo o’o heɓi fuu fii ɗu’um?” 57Sey ɓe nganyi hoolaaki Yeesu.
Ammaa Yeesu wi’iɓe, “Koo toye yimɓe e kokka annabiijo mangu, ammaa yimɓe gariiri maako, e yimɓe wuro maako ɓe kokkataamo mangu.”13.57: Yah 4.44.58Yeesu waɗaayi goɗɗum kayɗiniiɗum ton ngam ɓe koolaakimo.
14Mayde Yahaya Gaɗoowo Baptisma
(Markus 6.14‑29; Luka 9.7‑9)
1E carel ngel Hirudus Laamiiɗo nani habaru Yeesu. 2Sey o wi’i maccuɓe maako, “On ɗon ɗum Yahaya Gaɗoowo Baptisma umminaa daga mayde, kanjum waɗi e mo woodi bawɗe waɗuki kuuɗe kayɗiniiɗe.”
3Ngam ndenno Hirudus e hoore muuɗum waɗii ɗum nangii Yahaya, ɗum haɓɓimo, ɗum surimo nder suudu cural. Hirudus waɗi non ngam Hiruudiya debbo mawniraawo maako Filibus mo o te’i. 4Ngam ndenno Yahaya wi’ii Hirudus, “Ɗum haanaayi te’aamo.”14.3,4: Luk 3.19,20.14.4: KLee 18.16; 20.21.5Non waɗi Hirudus e yiɗi warki Yahaya, ammaa e mo hula yimɓe, ngam ɓe njaɓii Yahaya o annabiijo.
6Ammaa nde nyalnde humto siftorki danyngol Hirudus wari, sey ɓiɗɗo Hiruudiya surbaajo wami yeeso hoɓɓe garɓe humto ngon. Gamol maako welii Hirudus, 7haa waɗanimo alkawal hunaniimo wiiki hokkaymo koo ɗume ko o torii.
8Sey maduujo maako wi’imo ko o wi’ata. Surbaajo on wi’i Hirudus, “Hokkam hoore Yahaya Gaɗoowo Baptisma nder le’al jooni.”
9Laamiiɗo on boo wanni, ammaa ngam o yaadake o hunanakemo yeeso hoɓɓe, o waɗi ɗum hokkamo hoore nden. 10O lili woɓɓe ittonoyi Yahaya hoore nder suudu cural. 11Ɗum waddi hoore nden nder le’al, ɗum hokki surbaajo on. Surbaajo on boo waddaninde maduujo muuɗum. 12Sey tokkuɓe Yahaya on ngari kocci ɓandu ndun uwoyindu. Nden ɓe njahi ɓe mbi’oyika Yeesu.
Yeesu Nyamnii Yimɓe 5,000
(Markus 6.30‑44; Luka 9.10‑17; Yahaya 6.1‑14)
13Nde Yeesu nani non, sey natti komiwal e tokkuɓemo ɓe ndilli to wigeere nder ladde kamɓe tan. Ammaa nde yimɓe ɗuɗɓe nani non, ɓe mburtoyii daga gariije, ɓe tokkimo e koyɗe. 14E jippaaki Yeesu daga nder komiwal ngal o yi’i yimɓe ɗuɗɓe e kawriti, sey o nani jurumɗum maɓɓe, o yamɗitini ɓe njamɗaa nder maɓɓe.
15Nde naange hiirii, sey tokkuɓemo ngari to maako, mbi’imo, “Ɗo’o ɗum ladde, ɗonmaa naange hiiri. Wi’u yimɓe ɓe’e ndilla ngam ɓe njaha ngarihoy ɓe coodana ko’e maɓɓe ko ɓe nyaamata.”
16Yeesu wi’iɓe, “Naa’ doole ɓe ndilla. Onon kokkeeɓe ko ɓe nyaamata.”
17Sey ɓe nootii ɓe mbi’imo, “Buroodi jowi e liƴƴi ɗiɗi tan min ngoodi.”
18Sey o wi’i, “Ngaddaneeyamɗum ɗo’o.” 19O wi’i hawrutuɓe ɓen njooɗoo dow huɗo hecco. O hocci buroodi jowi ɗum e liƴƴi ɗiɗi ɗin, o raari dow, o yetti Allah, o sendi buroodi ɗum o hokki tokkuɓemo, sey tokkuɓemo ngeedani yimɓe hawrutuɓe. 20Ɓe fuu ɓe nyaami ɓe kaari. Tokkuɓemo moɓti ko hori ko waɗi kondooje sappo e ɗiɗi. 21Nyaamuɓe nyamndu ndun worɓe tan ɓadake 5,000, sukaaɓe e rewɓe limaaka.
Yeesu Waɗii Yaadu Dow Ndiyam
(Markus 6.45‑52; Yahaya 6.15‑21)
22Ɗon e ɗon Yeesu waɗi tokkuɓemo natta komiwal ɓe artamo huuluki yaaki fongo, kanko boo o jaɓɓitoto kawrutuɓe. 23Gaɗa o jaɓɓitake hawrutuɓe ɓen, o ƴenti hocceere kanko tan ngam o waɗa do’aare. Nde futuro waɗi, e mo ton kanko tan. 24E carel ngel komiwal ngal e caka mbeela. Geelooɗi ndiyam e piyangal, hendu e haɗaɓe yaadu.
25Fajiri e mo yaha to maɓɓe, e mo yaha dow ndiyam mbeela ngan. 26Ammaa nde ɓe ngi’imo e mo yaha dow ndiyam, ɓe kultori, ɓe mbi’i, “Ɗum ginnol!” Sey ɓe ngulli ngam kulol.
27Ammaa ɗon e ɗon o metaniɓe, o wi’i, “Pukkinee ɓerɗe mooɗon, ɗum min. To’ on kulu.”
28Sey Biiturus nootii, wi’imo, “Moodibbo, to ɗum an, wi’am mi wara to maaɗa dow ndiyam ɗam.”
29Yeesu wi’imo, “Woroy.” Sey Biiturus wurtii nder komiwal ngal fuɗɗi yaadu dow ndiyam ɗam yaaki to Yeesu. 30Ammaa nde o nani hendu cembindu, sey o hultori, ndiyam ɗam fuɗɗi moɗukimo, sey o wulli, o wi’i, “Moodibbo, hisnam!”
31Ɗon e ɗon Yeesu forti jungo muuɗum fooɗoyimo, wi’imo, “An gooduɗo hoolaare seɗɗa, ngam ɗume ngaɗuɗaa seko?”
32E nattuki maɓɓe nder komiwal ngal, hendu ndun darii. 33Wonɓe nder komiwal ngal mawnini Yeesu, e mbi’a, “Goonga, an a Ɓiɗɗo Allah.”
Yeesu Yamɗitinii Nyawɓe e Gariiri Janisarat
(Markus 6.53‑56)
34Nde ɓe kuuli fongo mbeela ngan, ɓe njottii leydi Janisarat. 35Nde yimɓe leydi ndin anditi Yeesu, ɓe lili koo toye nder leydi ndin ɗum waddoya fuu nyawɓe to maako. 36Ɓe toriimo nyawɓe ɓen meema cilmbi toggoore maako tan. Fuu meemuɓeɗi njamɗiti.
15Ndonu Maama’en
(Markus 7.1‑13)
1Sey woɓɓe Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra ngari to Yeesu daga Urucaliima, ɓe mbi’i, 2“Ngam ɗume tokkuɓema tokkataa ndonu maama’en meeɗen? Ngam ɓe lootataa juuɗe maɓɓe ko ɓe puɗɗa nyaamuki nyamndu.”
3Sey Yeesu nootii, wi’iɓe, “Onon maa, ngam ɗume on tokkataa ko Allah wi’i ngam ndonu mooɗon? 4Ngam Allah wi’ii, ‘Hokku nyaako maaɗa e maduujo maaɗa mangu,’ nden, ‘Koo moye huɗi nyaako muuɗum koo maduujo muuɗum doole waree.’15.4: Wur 20.12; TA 5.16; Wur 21.17; KLee 20.9.5Ammaa onon on mbi’a to neɗɗo wi’ii nyaako muuɗum koo maduujo muuɗum, ‘Fuu ko kokkaynomaami, mi hokkiiɗum Allah,’ too, naa’ doole neɗɗo on mawnina nyaako maako won ɗon. 6Non ngartirɗon Wolde Allah meere ngam ndonu mooɗon. 7Onon munaafuki’en! Icaaya wi’ii goonga nde o waɗi annabaaku dow mooɗon wiiki,
8Allah wi’ii, ‘Ɓen ɗon yimɓe e honduko tan ɓe mawnintayam,
ammaa ɓerɗe maɓɓe e ngoɗɗitiiyam.
9E meere ɓe mawnintayam.
E ɓe ekkitina dooka yimɓe bo to am ɗum ƴiwoyi.’ ”15.8,9: Ica 29.13.
Fii Gaɗayɗum Neɗɗo Warta Mo Laaɓaa Yeeso Allah
(Markus 7.14‑23)
10Sey Yeesu noddi yimɓe hawrutuɓe, wi’iɓe, “Kettindee, paamon. 11Naa’ ko nattata neɗɗo e honduko wartirta ɓernde maako nde laaɓaa yeeso Allah, ammaa ko wurtoytoo daga nder honduko maako wartirtamo mo laaɓaa yeeso Allah.”
12Sey tokkuɓemo ngari to maako, mbi’imo, “A andi Faarisanko’en nanii monnere nde ɓe nani kan ɗon haala ka mbiiɗaa?”
13Yeesu nootii, wi’i, “Fuu awre nde ɗum aawi, to naa’ Nyaako am Mo Dow aawinde, ɗum ɗoofaynde. 14Aleeɓe! Ɓe wumɓe ardiiɓe wumɓe. To bumɗo ardake bumɗo, ɓe fuu ɗiɗo ɓe njanay nder ngayka.”15.14: Luk 6.39.
15Sey Biiturus wi’imo, “Wi’umin ma’ana ɗu’um misaalu.”
16Yeesu wi’iɓe, “Haa jooni onon maa on paamaayi? 17On andaa fuu ko natti nder honduko neɗɗo nder reedu maako ɗum natti, nden ɗum wurtoto? 18Ammaa ko wurtoyii nder honduko, daga nder ɓernde ɗum ƴiwoyi. Kanjum wartirta neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah.15.18: Maat 12.34.19Ngam daga nder ɓernde neɗɗo nyumo kallungo wurtoytoo, e warhoore, e njeenu, e njeenu hakkunde yimɓe ɓe ngalaa teegal, e nguyka, e ceyda fewre, e wonnuki inde neɗɗo. 20Ɗu’um kanjum wartirta neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah, ammaa nyaamuki nyamndu e juuɗe ɗe lootaaka naa’ kanjum wartirta neɗɗo mo laaɓaa yeeso Allah.”
Hoolaare Debbo Kan’aaniyankeejo
(Markus 7.24‑30)
21Yeesu ali ɗon yahi haade gariije Taaya e Sidon. 22Sey raa goɗɗo Kan’aaniyankeejo debbo neɗɗo leydi ndin wari noddi sembee, wi’i, “Moodibbo, Ɓii Dawda, yurminanam! Wongol ginnol e torra ɓiɗɗo am surbaajo.”
23Ammaa Yeesu wi’aayimo goɗɗum. Sey tokkuɓemo ngari toriimo, mbi’i, “Riiwumo, ngam e mo tokki’en e mo wanna’en e wulluki!”
24Sey o wi’i debbo on, “Mi liloyaaka to woɓɓe, sey to baali majjuɗi ɗi lenyol Israa’iila tan.”
25Ammaa o wari o diccii yeeso Yeesu, o wi’i, “Moodibbo, wallam!”
26Yeesu nootii, wi’i, “Ɗum haanaayi ɗum hocca nyamndu ɓikkoy ɗum hubanoondu kutihoy.”
27O wi’i, “Ee, ɗum non, Moodibbo, ammaa koo kutihoy e nyaama horaano januɗum daga teebur jeyɗokoy.”
28Sey Yeesu nootii, wi’imo, “Hoolaare maaɗa e ɗuuɗi! Ɗum waɗante no ngiɗɗaa.” Ɗon e ɗon ɓiɗɗo maako yamɗiti.
Yeesu Yamɗitinii Yimɓe Ɗuɗɓe
29Yeesu ummii, ali ɗon, tokki haade Mbeela Galiili, o ƴenti dow hocceere o jooɗii. 30Yimɓe ɗuɗɓe ngari to maako, ɓe ngaddoyi ɓe koyɗe jaraaɗe, e wumɓe, e laƴooɓe, e ɓe mbaawataa metuki, e woɓɓe ɗuɗɓe gooduɓe nyawuuji. Ɓe ndesiɓe yeeso maako, sey o yamɗitiniɓe. 31Yimɓe kayɗini nde ngi’i yimɓe ɓe metataa e meta, laƴooɓe e njaha, ɓe koyɗe jaraaɗe e njaaɓa, wumɓe e ngi’a. Sey ɓe manti Allah Israa’iila.
Yeesu Nyamnii Yimɓe 4,000
(Markus 8.1‑10)
32Sey Yeesu noddi tokkuɓemo, wi’iɓe, “E mi nana jurumɗum yimɓe ɓe’e ngam hande balɗe maɓɓe tati e ɓe ngondi e am, ammaa ɓe ngalaa ko ɓe nyaamata. Mi yiɗaa ɓe ndillida e weelo, ngam ɗum saɗaa ɓe pekkora dow ɗatal.”
33Sey tokkuɓemo mbi’imo, “Toye min keɓoyta buroodi nder ladde nde’e keƴayɗum yimɓe ɗuɗɓe ɓe’e?”
34Yeesu ƴamiɓe wi’i, “Buroodi noye ngooduɗon?”
Ɓe mbi’i, “Buroodi joweeɗiɗi e liƴƴi seɗɗa.”
35Sey o wi’i yimɓe hawrutuɓe ɓen fuu ɓe njooɗoo e leydi. 36O hocci buroodi joweeɗiɗi ɗum e liƴƴi ɗin, o yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo, kamɓe boo ɓe ngeedani yimɓe ɓen. 37Yimɓe ɓen fuu nyaami kaari. Gaɗa maajum tokkuɓemo moɓti ko horii, ɗum heewi kondooje joweeɗiɗi. 38Nyamɓe ɓen worɓe tan ngaɗi 4,000, rewɓe e sukaaɓe limaaka.
39Gaɗa Yeesu jaɓɓitake hawrutuɓe ɓen, sey o natti komiwal, o dilli leydi Magadan.
16Ardiiɓe Ngiɗi Waɗaneeki Kayɗiniiɗum
(Markus 8.11‑13; Luka 12.54‑56)
1Faarisanko’en e Saadusanko’en ngari to Yeesu, e ɓe ngiɗi foondukimo, sey ɓe mbi’imo o waɗanaɓe goɗɗum kayɗiniiɗum ƴiwoyɗum to Allah.16.1: Maat 12.38; Luk 11.16.2Yeesu nootii, wi’iɓe, “To naange hiirii, dow woojii, on mbi’a, ‘Jaango njayri wooɗay.’ 3Ɗonmaa to subaka waɗii on ngi’ii dow woojii e woodi duule koo toye, on mbi’a, ‘Hande ɗum waɗay iyeende.’ On mbaawi raaruki ko woni e dow andon ko waɗata, ammaa on mbaawataa faamuki ma’ana kuuɗe ɗe ngaɗaymi. 4Yimɓe jaamanu ɗu’um kalluɓe ɓe kulataa Allah, e ɓe ngiɗi holleeki goɗɗum kayɗiniiɗum, ammaa walaa ko ɗum hollataɓe sey ni ko heɓuno Annabi Inuusa.”16.4: Maat 12.39; Luk 11.29.
Sey o aliɓe o dilli.
Ƴuufinirɗum Faarisanko’en e Saadusanko’en
(Markus 8.14‑21)
5Nde tokkuɓemo kuuli fongo mbeela, ɓe ngi’i ɓe ngejjitii ɓe ngardoya e buroodi. 6Sey Yeesu wi’iɓe, “Paamee, ngaɗee hakkiilo e ƴuufinirɗum Faarisanko’en e Saadusanko’en.”16.6: Luk 12.1.
7Sey tokkuɓemo meddi hakkunde maɓɓe, ɓe mbi’i, “O wi’u non ngam en ngaddaayi buroodi.”
8Nde Yeesu faami ko ɓe mbi’ata, sey o ƴamiɓe, o wi’ii, “Onon gooduɓe hoolaare seɗɗa, ngam ɗume meddoton dow on ngalaa buroodi? 9Haa jooni on paamaayi? On ciftoraayi no nyamnirmi yimɓe 5,000 e buroodi jowi, e kondooje sappo e ɗiɗi ɗe ɓoptuɗon e keewi horaano?16.9: Maat 14.17‑21.10Ɗonmaa on ciftoraayi no nyamnirmi yimɓe 4,000 e buroodi joweeɗiɗi, e kondooje joweeɗiɗi ɗe ɓoptuɗon e keewi horaano?16.10: Maat 15.34‑38.11No ɗum waɗi on paamaayi naa’ dow buroodi metaymi? Mi wi’ii paamanee ƴuufinirɗum Faarisanko’en e Saadusanko’en.”
12Nden tokkuɓemo keɓti naa’ e mo metanaɓe ɓe paama dow ƴuufinirɗum gaɗeteeɗum nder buroodi, ammaa ɓe ngaɗa hakkiilo e ekkitinol Faarisanko’en e Saadusanko’en.
Biiturus Wi’ii Yeesu Woni Almasiihu
(Markus 8.27‑30; Luka 9.18‑21)
13Nde Yeesu wari leydi Kaysaariya Filibi, sey o ƴami tokkuɓemo, o wi’i, “Moye yimɓe mbi’ata Ɓii Neɗɗo woni?”
14Sey ɓe mbi’i, “Woɓɓe e mbi’a a Yahaya Gaɗoowo Baptisma. Woɓɓe boo e mbi’a a Annabi Iliya. Nden woɓɓe e mbi’a a Annabi Irmiya koo go’oto nder annabo’en.”16.14: Maat 14.1,2; Mar 6.14,15; Luk 9.7,8.
15O wi’iɓe, “Ammaa onon, moye mbi’otonyam?”
16Sey Siiman Biiturus nootii, wi’i, “An woni Almasiihu, Ɓiɗɗo Allah mo yonki.”16.16: Yah 6.68,69.
17Yeesu nootii wi’imo, “A barkiɗinaaɗo, Siiman ɓii Inuusa, ngam naa’ ɗum neɗɗo wi’imaaka, sey ni Nyaako am Mo Dow. 18E mi wi’imaa, an woni Biiturus, waato Tafaare. Dow tafaare nden njooɗinaymi tokkuɓeyam. Mayde fuu e bawɗe mayre waawataa jaalooɓe. 19Mi hokkete maɓɓitirkoy Laamu Allah, fuu ko kaɗuɗaa e duuniyaaru, Allah Mo Dow jaɓi. Ɗonmaa fuu ko aluɗaa ɗum waɗa e duuniyaaru, Allah Mo Dow jaɓii.”16.19: Maat 18.18; Yah 20.23.
20Sey Yeesu haɗi tokkuɓemo to’ ɓe mbi’aka koo moye kanko woni Almasiihu.
Yeesu Wi’ii No Mayrata
(Markus 8.31—9.1; Luka 9.22‑27)
21Daga ngel ɗon carel Yeesu fuɗɗi wiiki tokkuɓemo doole o yaha Urucaliima, o yara bone ɗuɗɗum to juuɗe mawɓe yimɓe, e mawɓe ardiiɓe diina, e moodiɓɓe Attawra, nden o waree. Nder nyalnde tatawre boo ɗum umminaymo.
22Sey Biiturus noddimo wuttudu go’o fuɗɗi haɓankimo, e wi’a, “Allah hoyna, Moodibbo! Non heɓataama haa abadaa!”
23Ammaa Yeesu waylitii, wi’i Biiturus, “Sendir e am, an Ceyɗan! A kaɗayɗoyam waɗuki ko Allah yiɗi, ngam naa’ to Allah nyumo maaɗa ƴiwoyi, iri nyumo yimɓe nyumataa.”
24Sey Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Fuu giɗɗo warta tokkuɗoyam, doole wanya hoore muuɗum, hocca gaafaangal muuɗum, tokkayam.16.24: Waato siryoo yaruki bone koo ndeye haa mayde. Maat 10.38; Luk 14.27.25Ngam fuu giɗɗo hisnuki yonki muuɗum o dullayki. Ammaa fuu dullayɗo yonki muuɗum ngam am o heɓayki.16.25: Maat 10.39; Luk 17.33; Yah 12.25.26Ko ɗum nafanta neɗɗo to o heɓii duuniyaaru fuu, ammaa dullii yonki maako? Koo boo ko neɗɗo waawata hokkuki ngam jaɓtoya yonki muuɗum? 27Ngam Ɓii Neɗɗo waray nder teddungal Nyaako muuɗum Mo Dow e malaa’ika’en maako, o waatanay koo moye ko waɗi.16.27: Maat 25.31; Jab 62.12; Room 2.6.28E mi wi’a’on goonga, e woodi woɓɓe dariiɓe ɗo’o ɓe maayataa naa ɓe ngi’ii Ɓii Neɗɗo e waroya nder laamu muuɗum.”
17Yeesu Wangii Nder Mangu Muuɗum
(Markus 9.2‑13; Luka 9.28‑36)
1Gaɗa balɗe joweego’o, sey Yeesu hocci Biiturus e Yaakubu e minyiraawo maako Yahaya, o yaariɓe dow wonde hocceere townde kamɓe tan. 2Sey nandi maako wayliti yeeso maɓɓe. Yeeso maako e ɗelkitoo bo naange. Kolte maako ngarti daneeje tar bo jayngol. 3Ɗon e ɗon sey Annabi Muusa e Annabi Iliya wanganiɓe e ɓe medda e Yeesu. 4Sey Biiturus wi’i Yeesu, “Moodibbo, wonki amin ɗo’o e wooɗi. Al min nyiɓa cuuɗi tati ɗo’o, wo’oyru ndu maaɗa, wo’oyru ndu Muusa, nden wo’oyru ndu Iliya.”
5E mo nder metuki, sey raa wonga nduula ɗelkitotoonga wari suddiɓe. Ɓe nani hononde Allah daga nder maaga, wi’i, “O’o woni Ɓiɗɗo am mo ngiɗumi. E mi nana belɗum maako naa’ seɗɗa. Nanee ko o wi’ata’on!”17.5: Fuɗ 22.2; Jab 2.7; Ica 42.1; Maat 3.17; 12.18; Mar 1.11; Luk 3.22; TA 18.15.17.1‑5: 2Biit 1.17,18.
6Nde tokkuɓemo nani hononde nden, kulol mangol nangiɓe ɓe njani e leydi. 7Sey Yeesu wari meemiɓe, wi’i, “Ummee, to’ on kulu.” 8Nde ɓe ƴefti ko’e, ɓe ngi’aayi goɗɗo sey Yeesu tan.
9E ɓe njippoyoo daga dow hocceere nden, sey Yeesu wagginiɓe, wi’i, “To’ on mbi’u goɗɗo ko ngiiɗon naa ɗum ummini Ɓii Neɗɗo daga mayde.”
10Tokkuɓemo ƴamimo, mbi’i, “Too, ngam ɗume moodiɓɓe Attawra e mbi’a doole Annabi Iliya arta Almasiihu warki?”17.10: Mal 4.5.
11O nootii, o wi’i, “Goonga Annabi Iliya artay warki, ngam o siryoo koo ɗume. 12Ammaa e mi wi’a’on, Iliya yaadake warii, ɓe boo keɓtaayi ɗum kanko, ammaa ɓe ngaɗanimo fuu ko ɓe ngiɗi. Non maa Ɓii Neɗɗo yaray bone e juuɗe maɓɓe.”17.12: Maat 11.14.
13Nden tokkuɓemo paami e mo metanaɓe dow Yahaya Gaɗoowo Baptisma.
Yeesu Yamɗitinii Suka Gooduɗo Ginnol
(Markus 9.14‑29; Luka 9.37‑43a)
14Nde ɓe njottii to yimɓe ɗuɗɓe kawriti, sey goɗɗo neɗɗo wari to Yeesu diccii yeeso maako wi’i, 15“Moodibbo, yurminan suka am e woodi nyawu paɗɗe, e mo torroo naa’ seɗɗa. Nde ɗuɗɗum e mo yana nder hiite e nder ndiyam. 16Mi yaariimo to tokkuɓema, ammaa ɓe mbaawaayi yamɗitinkimo.”
17Sey Yeesu nootii wi’i, “Onon yimɓe jaamanu ɗu’um kalluɗum on koolaakiyam, haa ndeye njooɗodotoomi e mooɗon e mi munyida e mooɗon? Ngaddaneeyam suka on ɗo’o.” 18Sey Yeesu haɓani ginnol ngol, ngol wurtii suka on, ɗon e ɗon o yamɗiti.
19Sey tokkuɓemo ngari to maako kamɓe tan, ɓe ƴamimo ɓe mbi’i, “Ngam ɗume minon min mbaawaayi wurtinki ginnol ngol?”
20Yeesu nootii wi’iɓe, “Ngam hoolaare mooɗon famɗii. E mi wi’a’on goonga, daa on ngoodi hoolaaki famɗirki bo gabbel mastat, on mbaaway mbi’on hocceere nde’e, ‘Itta daga ɗo’o, yahu ɗaa’e,’ sey nde waɗa ko mbiiɗon. Walaa boo ko salorta’on.17.20: Maat 21.21; Mar 11.23; 1Kor 13.2.21[Ammaa iri ngo’ol ginnol ngol wurtataako sey e do’aare e suumaaki.]”
Yeesu Fuɗɗitii Wi’i Iri No Mayrata
(Markus 9.30‑32; Luka 9.43b‑45)
22Nde Yeesu e tokkuɓemo kawriti e leydi Galiili, sey o wi’iɓe, “Ɗum hokkitiray Ɓii Neɗɗo nder juuɗe yimɓe, 23ɓe mbaramo, e nyalnde tatawre ɗum umminaymo.” Sey fii ɗum wanni tokkuɓemo naa’ seɗɗa.
Ceede17.24: Waato haraaji. Wuro Ceniingo
24Nde Yeesu e tokkuɓemo njottii gariiri Kafarnahum, jaɓooɓe ceede ngam Wuro Ceniingo ngari to Biiturus, ɓe mbi’imo, “Moodibbo mooɗon e hokka ceede walluki Wuro Ceniingo?”17.24: Wur 30.13; 38.26.
25O wi’i, “Ee, e mo hokka.”
Nde Biiturus warti wuro, sey Yeesu arti metankimo, wi’i, “No ngiiɗaa, Biiturus? To ɓeye laamiiɓe duuniyaaru ndu’u njaɓata ceede leydi, to ɓiɓɓe maɓɓe koo to woɓɓe?”
26Nde Biiturus wi’i, “To woɓɓe,” sey Yeesu wi’i, “Too, ɓiɓɓe maɓɓe njoɓataa won ɗon. 27Fuu e non, ngam to’ ɓe nana monnere meeɗen, yahu mbeela ngaɗaa nangirɗum liƴƴi maaɗa. Fuu lingu ngu artuɗaa nanguki, maɓɓutu honduko maagu a taway yamnde ajurfaari nder. Hoccunde, kokkaaɓe njoɓaari Wuro Ceniingo ngam min e maaɗa.”
18Moye Ɓuri Mangu?
(Markus 9.33‑37; Luka 9.46‑48)
1E ngel ɗon carel tokkuɓe Yeesu ngari ƴamimo, mbi’i, “Moye ɓuri mangu fuu nder Laamu Allah?”18.1: Luk 22.24.
2Sey Yeesu noddi wongel sukayel pamarel darningel caka maɓɓe, 3wi’i, “E mi wi’a’on goonga, to naa’ on lestin ko’e mooɗon ngartuɗon bo sukahoy, on nattataa Laamu Allah koo seɗɗa!18.3: Mar 10.15; Luk 18.17.4Fuu lestinɗo hoore muuɗum bo sukayel pamarel nge’el, kanko woni ɓurɗo mangu nder Laamu Allah. 5Nden fuu jaɓuɗo sukayel pamarel bo nge’el nder inde am jaɓiiyam.
Ko Waddata Hakke
(Markus 9.42‑48; Luka 17.1,2)
6“Ammaa fuu gaɗuɗo go’oto nder sukaaɓe ɓe’e kooliiɓeyam waɗi hakke, ɗum ɓuranaymo o haɓɓanee kaaƴa namol manga e daande maako ɗum faɗɗamo nder mbeela luggunga. 7Duuniyaaru wonii ngam e woodi ko fooɗata yimɓe ngaɗa hakke! Ngam doole ko fooɗata yimɓe ngaɗa hakke wara, fuu e non fooɗuɗo goɗɗo waɗi hakke wonii.
8“To jungo maaɗa koo koyngal maaɗa e waɗumaa ngaɗaa hakke, too, ittungo paɗɗaango, koo ittungal paɗɗaangal. Ɗum ɓuraniima nattaa wuro Allah e jungo wo’oto koo koyngal go’otal dow ɗum hubomaa nder hiite nge nyifataa haa abadaa e juuɗe ɗiɗi koo koyɗe ɗiɗi.18.8: Maat 5.30.9To boo hitere maaɗa e waɗumaa ngaɗaa hakke, ittunde paɗɗaande. Ɗum ɓuraniima nattaa wuro Allah e hitere go’o dow ɗum hubomaa nder wuro hiite e gite ɗiɗi.18.9: Maat 5.29.
Misaalu Dow Mbaala Majjunga
(Luka 15.3‑7)
10“Paamee, to’ on njawan koo go’oto nder sukahoy pamaroy ko’oy. Ngam e mi wi’a’on, malaa’ika’en maakoy ton dow koo ndeye e ndaara yeeso Nyaako am Mo Dow.18.10: Luk 19.10.11[Nden Ɓii Neɗɗo waroyii ngam hisna ko majji.]18.11: Luk 19.10.
12“Too, ko nyumoton? To neɗɗo e woodi baali 100, sey go’o nder baali ɗin majji, naa’ o alay koriiɗi ley hocceere, o dilla ɗaɓɓutuki mbaala majjunga ngan? 13E mi wi’a’on goonga, to o heɓtoyiinga, belɗum ɗum o nanata dow maaga ɗum ɓurii ɗum baali koriiɗi ɗin ɗi meeɗaayi majjuki. 14Non Nyaako mooɗon Mo Dow yiɗaa koo go’oto nder sukaaɓe pamarɓe ɓe’e halka.
To Goɗɗo Waɗaniima Ko Wooɗaa
15“To bandiraawo maaɗa waɗaniima ko wooɗaa, yahu mbi’aamo ko wooɗaa ɗum o waɗanmaa, an e maako tan. To o jaɓii, a wartirii sumpo hakkunde mooɗon won ɗon.18.15: Luk 17.3.16Ammaa to o wanyii jaɓuki, sey fuɗɗitaa co’’odoɗaa e neɗɗo go’oto koo ɗiɗo to maako, ngam ‘doole ɗum heɓa ceydu’en ɗiɗo koo tato ko ɗum tabbitina haala.’18.16: TA 19.15.17To boo o wanyii ko ɓe mbi’i kamɓe maa, sey mbi’aaka kawtal tokkuɓeyam. Ɗonmaa to o wanyii nanki kawtal tokkuɓeyam, hoccumo bo mo andaa Allah koo gooduɗo hakke ganyuɗo tuuba.
18“E mi wi’a’on goonga, fuu ko kaɗuɗon e duuniyaaru, Allah Mo Dow jaɓi. Ɗonmaa fuu ko aluɗon ɗum waɗa e duuniyaaru, Allah Mo Dow jaɓi.18.18: Maat 16.19; Yah 20.23.
19“Ɗonmaa, e mi wi’a’on, to yimɓe ɗiɗo nder mooɗon kawtii ko’e torake goɗɗum e duuniyaaru, Nyaako am Mo Dow waɗanayɓeɗum. 20Ngam to yimɓe ɗiɗo koo tato kawriti nder inde am, e mi wondi e maɓɓe.”
Misaalu Dow Maccuɗo Mo Yaafaaki
21Sey Biiturus ɓaddoyii wi’i Yeesu, “Moodibbo, nde noye bandiraawo am e waɗanayam ko wooɗaa e mi yaafanoomo? Nde joweeɗiɗi?”
22Yeesu nootii wi’imo, “Naa’ nde joweeɗiɗi tan, ammaa joweeɗiɗi nde cappanɗe joweeɗiɗi.18.21,22: Luk 17.3,4.18.22: Fuɗ 4.24.23Ngam non, ɗum nandinay Laamu Allah e goɗɗo laamiiɗo giɗɗo lima jawdi muuɗum ngondi jungo kuwanooɓemo. 24Nde o fuɗɗi limukindi, sey ɗum waddanimo goɗɗo mo o tokkata nyamaande ceede ɗe o waawataa yoɓuki haa keerol jonde maako e duuniyaaru. 25Nde o tampi yoɓuki, sey laamiiɗo on waɗi ɗum sooramo e debbo maako e ɓiɓɓe maako e koo ɗume ko o woodi ngam ɗum yoɓa ceede ɗen. 26Sey maccuɗo on diccii yeeso maako, toriimo, wi’i, ‘Waɗu munyal. Mi yoɓete koo ɗume.’ 27Sey laamiiɗo on nani jurumɗum maccuɗo on yaafaniimo nyamaande nden yoofimo.
28“Ammaa maccuɗo on e wurtaaki maako o tawi goɗɗo mo o huudata mo o tokkata nyamaande ceede ɗe ɗum yoɓata kuwoowo to ngesa lebbi jowi. O ɗeɗɗanimo daande, o wi’imo, ‘Yoɓam ko tokkaymaami!’ 29Sey mo o huudata on dicci toriimo, wi’i, ‘Waɗanam munyal mi yoɓete.’ 30Ammaa o wanyi, o waɗi ɗum maɓɓimo nder suudu cural sey nde o yoɓimo ko o tokkatamo. 31Nde higooɓe kuugal maako ngi’i non, ɓe nganni naa’ seɗɗa. Sey ɓe njahi ɓe mbi’ika laamiiɗo on fuu ko waɗi.
32“Sey laamiiɗo on noddi maccuɗo on, wi’imo, ‘An a maccuɗo kalluɗo! Mi yaafanakema fuu nyamaande nde tokkaymaami ngam a torakeyam. 33Too, haanaayi njurminanaa mo kuudataa non no njurminiranmaami?’ 34Laamiiɗo on nani monnere naa’ seɗɗa, o waɗi ɗum nangimo ɗum waɗa ka torrukimo naa o yoɓii koo ɗume ko ɗum tokkatamo.
35“Non Nyaako am Mo Dow waɗanta koo moye mooɗon mo yaafanaaki bandiraawo muuɗum e ɓernde go’o.”
19Ekkitinol Yeesu Dow Warki Teegal
(Markus 10.1‑12)
1Nde Yeesu heenyi wiiki fii ɗu’um, sey o ali leydi Galiili o natti leydi Yahuudiya ngondi fongo Caangol Urdun. 2Yimɓe ɗuɗɓe tokkimo, o yamɗitini nyawɓe ton.
3Sey woɓɓe Faarisanko’en ngari to maako ngam ɓe poondamo, ɓe ƴamimo, ɓe mbi’i, “E yiiki maaɗa Attawra alii neɗɗo yoofa19.3: Waato seera koo sendira e debbo muuɗum. debbo muuɗum?”
4O nootii, o wi’i, “Too, on meeɗaayi janguki aayaare biinde taguɗo yimɓe daga fuɗɗoode taguki o tagiiɓe gorko e debbo?19.4: Fuɗ 1.27; 5.2.5O wi’ii, ‘Ngam non neɗɗo alay nyaako muuɗum e maduujo muuɗum takkanoo debbo muuɗum, kamɓe ɗiɗo ɓe ngarta go’o.’19.5: Fuɗ 2.24.6Ngam non naa’ ɓe ɗiɗo kadin, ammaa ɓe ngartii neɗɗo go’oto. Ngam maajum ko Allah hawti, to’ neɗɗo sendaɗum.”
7Sey ɓe mbi’imo, “Too, ngam ɗume Annabi Muusa wi’i neɗɗo windana debbo muuɗum ɗerewol warki teegal wi’amo o dilla?”19.7: TA 24.1‑4; Maat 5.31.
8Sey Yeesu wi’iɓe, “Ngam ɓerɗe mooɗon ɗe caatuɗe waɗi Muusa ali’on njoofon rewɓe mooɗon, ammaa naa’ non ɗum woni daga arande. 9E mi wi’a’on, koo moye yoofi debbo muuɗum, to naa’ njeenu o waɗi, nden te’i goɗɗo debbo, waɗii njeenu won ɗon.”19.9: Maat 5.32; 1Kor 7.10,11.
10Sey tokkuɓemo mbi’imo, “To non ɗum woni hakkunde neɗɗo e debbo muuɗum, too, ciya teegal maa ɓurii.”
11Ammaa o wi’iɓe, “Naa’ koo moye waawata jaɓuki haala ka’a, sey ni ɓe Allah wawni. 12Ngam e woodi ɓe ɗum danyi ngorgu maɓɓe e waati. E woodi woɓɓe boo ɓe yimɓe tappi. Nden e woodi woɓɓe ɓe te’ataa ngam ɗaɓɓutuki Laamu Allah. Fuu baawayɗo jaɓuki haala ka’a jaɓaka.”
Yeesu Barkiɗinii Sukahoy Pamaroy
(Markus 10.13‑16; Luka 18.15‑17)
13Sey ɗum waddani Yeesu sukahoy pamaroy ngam o yowanakoy juuɗe o waɗanakoy do’aare. Ammaa tokkuɓemo kaɓani gaddayɓekoy. 14Sey Yeesu wi’iɓe, “Alee sukahoy pamaroy ngara to am. To’ on kaɗukoy, ngam gooduɓe ɓerɗe iri ɗe maakoy njeyi Laamu Allah.”
15Sey o yowanikoy juuɗe maako ngam barkiɗinki, nden o dilli.
Kayeejo Diskuɗo
(Markus 10.17‑31; Luka 18.18‑30)
16Sey goɗɗo ɓaddoyii to Yeesu wi’i, “Moodibbo, ɗume fii geetum haani mi waɗa ngam mi heɓa yonki ki re’ataa?”
17Sey Yeesu wi’imo, “Ngam ɗume ƴamataayam dow geetum? E woodi geeto go’oto tan. Taa yiɗi keɓaa yonki ki re’ataa, tokku ko Attawra wi’i.”
18Sey o wi’i Yeesu, “Ɗume Attawra wi’i?”19.18: Wur 20.13; TA 5.17; Wur 20.14; TA 5.18; Wur 20.15; TA 5.19; Wur 20.16; TA 5.20.
Sey Yeesu wi’i, “Taa’ waɗu warhoore. Taa’ waɗu njeenu. Taa’ wujju. Taa’ hokku ceyda fewre. 19Hokku nyaako maaɗa e maduujo maaɗa mangu. Yiɗu bandiraawo maaɗa no ngiɗirɗaa hoore maaɗa.”19.19: Wur 20.12; TA 5.16; KLee 19.18.
20Sey kayeejo on wi’imo, “E mi waɗa fuu fii ɗu’um. Ko horaniiyam kadin?”
21Yeesu wi’imo, “Taa yiɗi ngartaa kewɗo, yahu, cooraa ko ngooduɗaa fuu, kokkaa ɓe ngalanaa ceede ɗen, nden a heɓay mbarjaari ton dow. Nden ngaraa, tokkaayam.”
22Nde kayeejo on nani non, o dilli o nanaayi belɗum, ngam e mo woodi risku ɗuɗɗum.
23Sey Yeesu wi’i tokkuɓemo, “E mi wi’a’on goonga, e ɗum saɗi naa’ seɗɗa diskuɗo natta Laamu Allah. 24Ɗonmaa e mi wi’a’on, ɗum ɓuray hoyki ngeelooba tokka nder yolnde baatal dow diskuɗo natta Laamu Allah.”
25Nde tokkuɓemo nani non, ɓe kayɗini naa’ seɗɗa, ɓe mbi’i, “Too, to ɗum non, moye hisata?”
26Ammaa Yeesu raariɓe, wi’i, “To yimɓe ɗum waɗataako, ammaa to Allah koo ɗume ɗum gaɗotooɗum.”
27Sey Biiturus wi’i, “Too, raɗɗum, minon min alii koo ɗume min tokkiima. Ko min keɓata?”
28Yeesu wi’iɓe, “E mi wi’a’on goonga, e jaamanu garayɗum, to Ɓii Neɗɗo jooɗake dow jooɗorgal laamu muuɗum ɗum teddungal, onon tokkuɓeyam onon maa on njooɗoto dow jooɗorle laamu sappo e ɗiɗi, on laamoo lenyi Israa’iila sappo e ɗiɗi.19.28: Maat 25.31; Luk 22.30.29Ɗonmaa koo moye aluɗo gureeje, koo sakiraaɓe muuɗum worɓe koo rewɓe, koo nyaako, koo maduujo, koo ɓiɓɓe, koo gese ngam am, o heɓay ko ɓuri non nde 100, nden o heɓay yonki ki re’ataa. 30Ammaa yimɓe ɗuɗɓe artuɓe ɓe ngartay cakitiiɓe, nden cakitiiɓe ngartay artuɓe.19.30: Maat 20.16; Luk 13.30.
20Huwooɓe Nder Ngesa Inabooje
1“Laamu Allah e nandi e goɗɗo joomu ngesa burtiiɗo ilaa subaka ngam o heɓa huwooɓe to ngesa inabooje maako. 2O waadi e maɓɓe o yoɓayɓe yamnde ajurfaari go’o e nyalnde, sey o wi’iɓe ɓe njaha ngesa kan. 3Nde o wurtii faro njamndi joweenayi subaka, sey o yi’i woɓɓe e njooɗii e meere nder luumo. 4Sey o wi’iɓe, ‘Onon maa njahee ngesa am, mi yoɓay’on ko haani.’ Sey ɓe njahi. 5Nde o fuɗɗiti o wurtii, o waɗi non faro caka nyalawma e faro njamndi tati alaasara. 6Faro njamndi jowi alaasara o fuɗɗiti o wurtii o tawi woɓɓe e ndarii, o wi’iɓe, ‘Ngam ɗume nyalluɗon on ndarii e meere?’ 7Sey ɓe mbi’imo, ‘Ngam walaa koccuɗomin kuugal.’ Sey o wi’iɓe, ‘Onon maa njahee ngesa am.’
8“Nde futuro waɗi, joomu ngesa on wi’i paamanoowo kuugal ngesa kan, ‘Noddoy huwooɓe ɓen, njoɓaaɓe njoɓaari maɓɓe, artiraa cakitiiɓe ɓen haa yaaki arande’en ɓen.’20.8: KLee 19.13; TA 24.15.9Nde koccaaɓe faro njamndi jowi alaasara ngari, koo moye hokkaa yamnde ajurfaari go’o. 10Ngam non, nde arande’en ngari, e ɓe kammii ɓe keɓay ko ɓuri non, ammaa koo moye maɓɓe hokkaa yamnde ajurfaari go’o. 11Nde ɓe njaɓi ceede ɗen, ɓe metitani joomu ngesa on, 12e ɓe mbi’a, ‘Ɓe’e cakitiiɓe e waruki, carel seɗɗa tan ɓe kuwi, nden a hokkiiɓe no kokkuɗaamin, minon nyalluɓe nder naange e kuwa.’ 13Sey o nootii, o wi’i go’oto nder maɓɓe, ‘Higo, mi hallanaayima. Naa’ en ngaadii dow yamnde ajurfaari go’o e nyalnde? 14Jaɓu njoɓaari maaɗa, ndillaa. Min yiɗi hokkuki cakitiiɓe ɓen no kokkumaami. 15Mi walaa laamu mi waɗa no ngiɗumi waɗuki e ceede am? Koo a nana lawliiru ngam mi waɗi ko wooɗi?’ ”
16Nden o yottini e wiiki, “Non yimɓe cakitiiɓe ɓe ngartay artuɓe, nden artuɓe ngartay cakitiiɓe.”20.16: Maat 19.30; Mar 10.31; Luk 13.30.
Yeesu Fuɗɗitii Wi’ii No Mayrata
(Markus 10.32‑34; Luka 18.31‑34)
17Yeesu e tokkuɓemo e dow ɗatal yaaki Urucaliima, sey o noddiɓe wuttudu laawol, o wi’iɓe, 18“Raɗɗum, en njahay Urucaliima, nden ɗum waɗay Ɓii Neɗɗo nder juuɗe mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra. Ɓe taƴanaymo kiita mayde, 19ɓe ngaɗamo nder juuɗe heeferɓe ɓe njukkitamo, ɓe piyamo, ɓe mbaramo dow gaafaangal. Nden nyalnde tatawre ɗum umminaymo daga mayde.”
Tornde Maduujo Yaakubu e Yahaya
(Markus 10.35‑45)
20Sey maduujo ɓiɓɓe Jabadi wari to Yeesu e ɓiɓɓe maako o diccii yeeso maako, ngam o toroomo goɗɗum.
21Sey Yeesu wi’imo, “Ko ngiɗɗaa?”
Maduujo on wi’imo, “Waɗu ɓiɓɓe am ɓe’e ɗiɗo njooɗoo wuttudu jooɗorgal maaɗa nder Laamu maaɗa, go’oto nyaamo maaɗa go’oto nano maaɗa.”
22Ammaa Yeesu nootii, wi’i, “On andaa ko torotooɗon. On mbaaway njaron iri jardugel torra ngel njaraymi yeeso ɗo’o?”
Ɓe mbi’imo, “Ee, min mbaaway.”
23Sey Yeesu wi’iɓe, “Ee, on njaray iri jardugel torra ngel njaraymi, ammaa jooɗaaki e jungo am nyaamo e jungo am nano naa’ min hokkataɗum. Ɗe’e bigeeje ɗum ɗe ɓen ɗon ɓe Nyaako am Mo Dow siryanii.”
24Nde horiiɓe tokkuɓe Yeesu sappo nani non, ɓe puɗɗi monnanki Yaakubu e Yahaya. 25Ammaa Yeesu noddiɓe ɓe fuu, wi’iɓe, “On andi laamiiɓe yimɓe naa’ Yahuudanko’en e kollaɓe laamu sembe, nden mawɓe maɓɓe maa e kolla ɓural. 26Ammaa onon, to’ on ngaɗu non hakkunde mooɗon. Fuu giɗɗo warta mawɗo nder mooɗon doole warta jaggantooɗo’on.20.25,26: Luk 22.25,26.27Kadin fuu giɗɗo warta ardiiɗo mooɗon, doole o warta maccuɗo mooɗon.20.26,27: Maat 23.11; Mar 9.35; Luk 22.26.28Non maa Ɓii Neɗɗo warii naa’ ngam o jagganee, ammaa ngam o jagganoo yimɓe, o hokka yonki maako ngam rimɗinki ɗuɗɓe.”
Yeesu Wumtinii Wumɓe Ɗiɗo
(Markus 10.46‑52; Luka 18.35‑43)
29Yeesu e tokkuɓemo e mburtoo gariiri Jeriiko, sey yimɓe ɗuɗɓe tokkimo. 30Sey raa wumɓe ɗiɗo e njooɗii haade ɗatal. Nde ɓe nani Yeesu e ƴaɓɓoo, sey ɓe noddi sembee, “Moodibbo, Ɓiɗɗo Dawda, yurminanmin!”
31Kawrutuɓe ɓen kaɓaniɓe ɓe nde’’ita, ammaa ɓe ɓeydi nodduki e sembe, e ɓe mbi’a, “Moodibbo, Ɓiɗɗo Dawda, yurminanmin!”
32Sey Yeesu darii, noddiɓe, wi’i, “Ko ngiɗɗon mi waɗana’on?”
33Ɓe mbi’imo, “Moodibbo, e min ngiɗi mbumtinaamin.”
34Yeesu nani jurumɗum maɓɓe, meemi gite maɓɓe. Ɗon e ɗon gite maɓɓe mbumti, ɓe tokkimo.
21Yeesu Nattii Urucaliima
(Markus 11.1‑11; Luka 19.28‑40; Yahaya 12.12‑19)
1Nde Yeesu e tokkuɓemo ɓadii gariyel Betafaaji haade Urucaliima to Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun, sey o lili tokkuɓemo ɗiɗo. 2O wi’iɓe, “Njahee nder gariyel gongel yeeso meeɗen. E nattuki mooɗon, on taway mbabba e haɓɓii e ɓinga maaga. Pittoyeeɗi ngaddanonyamɗi. 3To goɗɗo metanii’on, mbi’ee, ‘Moodibbo e yiɗi huutiraɗi, o waɗay ɗum wartiraɗi naa’ ko neeɓi.’ ”
4Non waɗii ngam ɗum hebbina ko Allah wi’i daga honduko Annabi Jakaariya, wiiki,
5“Mbi’ee yimɓe Urucaliima,
‘Raa laamiiɗo mooɗon e wara to mooɗon!
O lestinɗo hoore e mo dow mbabba,
e dow mbabba mola pamara.’ ”21.5: Jak 9.9.
6Sey tokkuɓemo ɓen ndilli, ngaɗi ko Yeesu wi’iɓe. 7Ɓe njaari mbabba ngan e ɓinga maaga, ɓe mbe’’iti cuddaari maɓɓe dow maaji, o ƴenti o jooɗi. 8Yimɓe ɗuɗɓe hawrutuɓe mbe’’iti cuddaari maɓɓe dow ɗatal ngal, woɓɓe boo ngewoyi haako to leɗɗe e mbe’’itako dow ɗatal. 9Yimɓe ɗuɗɓe yahooɓe yeeso Yeesu e tokkirɓemo gaɗa e ɓe mbi’a e sembe, “Hosaana21.9: Ma’ana Hosaana woni mantuki. to Ɓiɗɗo Dawda! O barkiɗinaaɗo garoyɗo nder inde Joomiraawo! En mantu Allah Mo Dow!”21.9: Jab 118.25,26.
10Nde Yeesu natti Urucaliima, hakkiilo yimɓe gariiri ndin fuu ummii, e ɓe mbi’a, “Ɗum moye o’o?”
11Sey yimɓe ɗuɗɓe ɓen jaadooɓe e Yeesu mbi’i, “Ɗum Yeesu, annabiijo daga gariiri Najarat nder leydi Galiili.”
Yeesu Laaɓinii Wuro Ceniingo
(Markus 11.15‑19; Luka 19.45‑48; Yahaya 2.13‑22)
12Sey Yeesu natti Wuro Ceniingo riiwi soorooɓe e soodooɓe nder maggo. O talli teeburji gaylitooɓe ceede Roomanko’en yaaki ceede Wuro Ceniingo e jooɗorle coorooɓe pooli. 13O wi’iɓe, “Ɗum windaama Allah wi’ii, ‘Ɗum noddiray wuro am wuro do’aare,’ ammaa on ngartiriingo luuro wuyɓe!”21.13: Ica 56.7; Irm 7.11.
14Sey wumɓe e laƴooɓe ngari to maako nder Wuro Ceniingo, o yamɗitiniɓe. 15Ammaa mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra nani monnere nde ɓe ngi’i kuuɗe kayɗiniiɗe ɗe o waɗi, haa sukahoy e mbi’a e sembe nder Wuro Ceniingo, “Hosaana to Ɓiɗɗo Dawda!” 16Ɓe mbi’imo, “A nana ko sukaaɓe ɓe’e mbi’ata?”
Yeesu nootii, wi’i, “Ee. On meeɗaayi janguki aayaare biinde, ‘An siryi sukahoy pamaroy e musinaykoy mantumaa?’ ”21.16: Jab 8.2.
17Sey o dilli o aliɓe o wurtii gariiri ndin o yahi Betani o waali ton.
Yeesu Laanii Ibbi
(Markus 11.12‑14,20‑24)
18Nde weeti Yeesu e wartoya gariiri Urucaliima o nani weelo. 19Nde o yi’i wokki ibbi haade ɗatal, o yahi to maaki, ammaa o tawaayi goɗɗum to maaki sey haako tan. Sey o wi’iki, “Taa’ fuɗɗutu ndimaa haa abadaa!” Ɗon e ɗon ki yoori.
20Nde tokkuɓemo ngi’i non, ɓe kayɗini, ɓe mbi’i, “No ɗum waɗi ibbi ki’i yoori ɗon e ɗon?”
21Yeesu nootii, wi’iɓe, “E mi wi’a’on goonga, to on ngoodi hoolaare, on ngalaa seko koo seɗɗa, on mbaaway ngaɗon ko ɓuri ko ngaɗanmi ibbi ki’i, haa maa to on mbi’ii hocceere nde’e, ‘Ɗoofa daga ɗo’o, kuboɗaa hoore maaɗa nder mbeela,’ sey nde waɗa non.21.21: Maat 17.20; 1Kor 13.2.22To on ngoodi hoolaare, fuu ko toriiɗon Allah on keɓayɗum.”
Ƴamol Dow Laamu Yeesu
(Markus 11.27‑33; Luka 20.1‑8)
23Nde Yeesu natti Wuro Ceniingo e mo nder ekkitinki, sey mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe yimɓe ngari to maako mbi’i, “E laamu moye ngaɗataa kuuɗe ɗe’e? Moye hokkumaa laamu ɗum?”
24Sey Yeesu nootii, wi’iɓe, “Min maa mi ƴamay’on. To on nootanakeyam, nden mi wi’ay’on e ɗume laamu ngaɗiraymi kuuɗe ɗe’e. 25Too, baptisma ɗum Yahaya waɗi, to Allah ɗum ƴiwoyi koo to yimɓe?”
Sey ɓe meddi hakkunde maɓɓe, ɓe mbi’i, “To en mbi’ii, ‘Daga to Allah ɗum ƴiwoyi,’ o wi’ay’en, ‘Ko waɗi on jaɓaayi ko o wi’i?’ 26Ammaa to en mbi’ii, ‘To yimɓe ɗum ƴiwoyi,’ en kula ko yimɓe ngaɗanta’en, ngam ɓe fuu ɓe njaɓii Yahaya o annabiijo.” 27Ngam non ɓe nootii, ɓe mbi’i Yeesu, “Min andaa.”
Yeesu wi’iɓe, “Non min maa, mi wi’ataa’on koo e ɗume laamu ngaɗiraymi kuuɗe ɗe’e.
Misaalu Dow Gooduɗo Sukaaɓe Ɗiɗo
28“Too, no ngiiɗon? E woodi goɗɗo gooduɗo sukaaɓe ɗiɗo. O yahi to suka arandeejo on, o wi’i, ‘Ɓiɗɗo am, hande yahu ngesa inabooje kuwaa.’ 29Sey suka on wi’imo, ‘Mi yahataa.’ Ammaa daga gaɗa suka on wayliti nyumo muuɗum yahi. 30Sey nyaako on yahi to suka ɗiɗaɓo on wi’imo ko wi’i on ton suka arandeejo on. Suka on nootii, wi’i, ‘Too, mi yahay, Bappa,’ ammaa o yahaayi. 31Too, nder maɓɓe moye waɗi ko nyaako on yiɗi?”
Sey ɓe mbi’i, “Arandeejo on.”
Yeesu wi’iɓe, “E mi wi’a’on goonga, jaɓooɓe ceede leydi e kaaruwa’en e ɓe arta’on nattuki Laamu Allah. 32Ngam Yahaya warii hollii’on laawol aadilaaku, on koolaakimo. Ammaa jaɓooɓe ceede leydi e kaaruwa’en koolakemo. Koo nde ngiiɗon non, daga gaɗa on tuubaayi kooliiɗonmo.21.32: Luk 3.12; 7.29,30.
Misaalu Dow Jaɓuɓe Ngesa Inabooje
(Markus 12.1‑12; Luka 20.9‑19)
33“Too, raa goɗɗum misaalu. E woodi goɗɗo joomu ngesa gaɗuɗo ngesa inabooje, o howika, o wasi ngayka mawka nder tafaare ngam moyluki ndiyam daga nder inabooje ɗen, o mahi suudu towndu ngam reenuki ngesa kan. Sey o hokkika woɓɓe remooɓe mo’’inaka, o dilli wondi leydi.21.33: Ica 5.1,2.34Nde carel ɓenduki inabooje ɗen waɗi, o lili maccuɓe maako to ɓe o hokki ngesa kan ngam ɓe njaɓonoyamo ko ɓe ngaaduno nder ko ɓendi. 35Ammaa ɓe nangiɓe ɓe piyi go’oto, ɓe mbari go’oto, ɓe kuborii go’oto kaaƴe. 36Sey o fuɗɗiti o lili woɓɓe maccuɓe maako ɓurɓe arande’en ɗuuɗuki. Kamɓe maa remooɓe ɓen ngaɗaniɓe non no ɓe ngaɗani arande’en ɓen. 37Gaɗa ɗon joomu ngesa on lili ɓiɗɗo maako to remooɓe ɓen, e mo wi’a, ‘Ɓe kokkay ɓiɗɗo am mangu.’ 38Ammaa nde ɓe o hokki ngesa kan ngi’i ɓiɗɗo on, sey ɓe mbi’i hakkunde maɓɓe, ‘Too! Raa donoowo joomu ngesa kan. Ngaree mbarenmo, ndonu ngesa kan warta ɗum meeɗen.’ 39Sey ɓe nangimo, ɓe mburtinimo nder ngesa kan, ɓe mbarimo.
40“Too, to joomu ngesa on warii, ko o waɗanta ɓe o hokki ngesa ɓen?”
41Sey ɓe mbi’imo, “O waɗanay kalluɓe ɓen ɗon wokki warki kalluki. O hokka woɓɓe ngesa kan kokkayɓemo daga nder ko ɓendi.”
42Yeesu wi’iɓe, “On meeɗaayi janguki ko aayaaje mbi’i? Ɗe mbi’i,
‘Hayre nde mahooɓe nganyi,
kayre warti hayre ɓurnde darnuki maadi.
Ɗu’um ɗum kuugal Joomiraawo,
ɗum kayɗiniiɗum to meeɗen!’21.42: Jab 118.22,23.
43“Ngam non e mi wi’a’on, ɗum jaɓay Laamu Allah to mooɗon ɗum hokkaɗum woɓɓe gaɗayɓe ko Allah yiɗi. 44Koo moye yanoyi dow hayre nden yewi yewinay; ammaa to hayre nden yanii dow goɗɗo, nde namaymo bo condi.”
45Nde mawɓe ardiiɓe diina e Faarisanko’en nani misaalu feere‑feere ɗum o hokki, sey ɓe paami dow maɓɓe o meti. 46Sey ɓe ɗaɓɓiti laawol no ɓe nangirtamo, ammaa e ɓe kula yimɓe, ngam yimɓe ɓen njaɓii o annabiijo.
22Misaalu Dow Humto Teegal
(Luka 14.15‑24)
1Sey Yeesu fuɗɗiti metiraniɓe misaalu, wi’i, 2“Ɗum nandinay Laamu Allah e goɗɗo laamiiɗo ciryaniiɗo ɓiɗɗo muuɗum humto teegal. 3O lili maccuɓe maako noddoya kumpitaaɓe humto ngon, ammaa kumpitaaɓe ɓen nganyi ngara. 4Sey o fuɗɗiti o lili woɓɓe maccuɓe maako, o wi’i, ‘Njahee mbi’on kumpitaaɓe ɓen, “Raɗɗum mi siryake nyamndu, ɗum hirsii ga’i e nyalbi payɗi, koo ɗume siryaama. Ngaree humto teegal ngal!” ’ 5Ammaa kumpitaaɓe ɓen ngannaayi. Go’oto yahi ngesa muuɗum, go’oto yahi luumo muuɗum. 6Horiiɓe ɓen nangi maccuɓe ɓen torriɓe, mbariɓe. 7Sey laamiiɗo on ɓerni naa’ seɗɗa, lili sooji’en muuɗum ɓe kalki ɓen ɗon gaɗuɓe warhoore ɓe nguli gariiri maɓɓe. 8Sey o wi’i maccuɓe maako, ‘Humto teegal ngon siryaama, ammaa kumpitaaɓe ɓen ɓe potaayi warki. 9Ngam non njahee dow ɗate mawɗe, kumpiton fuu mo ngiiɗon wara humto ngon.’ 10Sey maccuɓe ɓen njahi dow ɗate ɗen ɓe ɓoptoyi koo moye mo ɓe tawi, fuu kalluɓe e ɓe ngikku boɗɗum, haa wuro humto ngon heewi hoɓɓe.
11“Ammaa nde laamiiɗo on nattoyi ngam yi’a hoɓɓe ɓen, o yi’i goɗɗo nder maɓɓe mo ɓornaaki limce humto teegal. 12Sey o wi’imo, ‘Higo, no ɗum waɗi nattoyɗaa ɗo’o a ɓornaaki limce humto?’ Ammaa neɗɗo on dulli ko wi’ata. 13Sey laamiiɗo on wi’i kuwanooɓemo, ‘Kaɓɓee neɗɗo o’o juuɗe e koyɗe, paɗɗonmo nder nyiwre kallunde, to ɗum woyata ɗum nyerƴindira nyiiƴe.’ ”22.13: Maat 8.12; 25.30; Luk 13.28.
14Yeesu ɓeydi wiiki, “Yimɓe ɗuɗɓe kumpitaa, ammaa seɗɗa cuɓaa.”
Yoɓuki Kaysar Ceede Leydi
(Markus 12.13‑17; Luka 20.20‑26)
15Sey Faarisanko’en njahi kawti ko’e, kaɓɓi dabare no ɓe nangirta Yeesu dow ko o wi’i. 16Sey ɓe liloyi tokkuɓeɓe e yimɓe Hirudus, ɓe mbi’i, “Moodibbo, e min andi ko mbi’ataa e ko ngaɗataa ɗum goonga, a ekkitina dow laawol Allah e goonga, a hulataa ko yimɓe mbi’ata dow maaɗa, a hollataa feerootirol hakkunde yimɓe. 17Too, wi’umin, e yiiki maaɗa e haani min njoɓa Kaysar ceede leydi koo ɗum haanaayi?”
18Ammaa Yeesu heɓti halleende maɓɓe, o wi’iɓe, “Ngam ɗume poondotonyam, onon munaafuki’en? 19Kolleeyam yamnde nde ɗum yoɓirta ceede leydi.”
Sey ɓe ngaddanimo yamnde go’o. 20Yeesu wi’iɓe, “Ɗowdi moye e inde moye woni dow mayre?”
21Ɓe nootii, ɓe mbi’i, “Ɗum Kaysar.”
Sey Yeesu wi’iɓe, “Too, ngam non kokkee Kaysar ko woni ɗum Kaysar, nden kokkon Allah ko woni ɗum Allah.”
22Nde ɓe nani non, ɓe kayɗini, ɓe alimo, ɓe ndilli.
Ƴamol Dow Ummaaki Mayɓe
(Markus 12.18‑27; Luka 20.27‑40)
23Saadusanko’en e mbi’a walaa ummaaki mayɓe. E nyalnde nden, sey woɓɓe maɓɓe ngari to Yeesu, ɓe ƴamimo, ɓe mbi’i,22.23: KL 23.8.24“Moodibbo, Annabi Muusa wi’ii to neɗɗo te’ii debbo maayii danyidaayi e maako, sakiraawo maako sey te’amo ngam heɓana sakiraawo muuɗum mayɗo ɓiɓɓe.22.24: TA 25.5.25Too, ndenno e woodi woɓɓe sakiraaɓe worɓe njoweeɗiɗo nder amin. Afo on te’i debbo, maayi. Nde o danyidaayi e debbo on, o alanimo sakiraawo maako. 26Non maa ɗiɗaɓo on e tataɓo on haa njoweeɗiɗaɓo on waɗii non. 27Gaɗa maajum debbo on maa maayi. 28Too, nyalnde nde mayɓe ummotoo debbo on wartay debbo moye nder maɓɓe? Ngam ɓe fuu ɓe te’iimo.”
29Sey Yeesu nootii, wi’iɓe, “On mboofii ngam on andaa ko aayaaje mbi’i, nden on andaa bawɗe Allah. 30To mayɓe ummake daga mayde, walaa te’ayɗo walaa te’eteeɗo, ammaa ɓe ngartay bo malaa’ika’en Allah. 31Nden dow ummaaki mayɓe daga mayde, on meeɗaayi janguki ko Allah wi’i’on? E ɗum windi wiiki, 32‘Min woni Allah mo Ibraahim, Allah mo Iciyaaku, Allah mo Yaakubu.’ Kanko naa’ o Allah mayɓe, ammaa o Allah gooduɓe yonki.”22.32: Wur 3.6.
33Nde hawrutuɓe ɗon nani non, ɓe kayɗini dow ekkitinol maako.
Dooka Ɓurɗum Mangu
(Markus 12.28‑34; Luka 10.25‑28)
34Ko Yeesu wi’i waɗi Saadusanko’en ndullii ko mbi’a. Nde Faarisanko’en nani non, sey ɓe kawriti. 35Go’oto nder maɓɓe, moodibbo Attawra, ƴami Yeesu ngam foondamo, wi’i, 36“Moodibbo, ɗume dooka ɓuri mangu fuu nder Attawra?”
37Yeesu wi’imo, “ ‘Yiɗu Joomiraawo Allah maaɗa e ɓernde maaɗa fuu, e yonki maaɗa fuu, e hakkiilo maaɗa fuu.’22.37: TA 6.5.38Ɗu’um woni dooka mawɗum arandejum. 39Ɗiɗaɓum maa e fottidi e arandejum ɗum. ‘Yiɗu bandiraawo maaɗa no ngiɗirɗaa hoore maaɗa.’22.39: KLee 19.18.40Dow ɗu’um dooka ɗiɗum Attawra e Defte Annabo’en ndarii.”22.35‑40: Luk 10.25‑28.
Ƴamol Dow Almasiihu
(Markus 12.35‑37; Luka 20.41‑44)
41Nde Faarisanko’en kawriti, Yeesu ƴamiɓe, 42wi’i, “Ɗume nyumoton dow Almasiihu? O ɓiɗɗo moye?”
Ɓe mbi’imo, “O ɓiɗɗo Dawda.”
43Sey Yeesu wi’iɓe, “Too, no ɗum waɗi Dawda nder bawɗe Ruuhu Allah noddi Almasiihu ‘Joomiraawo?’ O wi’i,
44‘Joomiraawo wi’ii Joomiraawo am,
“Jooɗa to jungo am nyaamo,
naa mi waɗii a yaaɓii wanywanyɓe maaɗa.” ’22.44: Jab 110.1.
45Nde Dawda noddii Almasiihu ‘Joomiraawo,’ too, no ɗum waɗata o warta ɓiɗɗo Dawda?”
46Walaa bawɗo nootanaakimo. Daga nden ɗon nyalnde walaa gaɗuɗo sembe ɓernde ƴamimo wongol ƴamol.
23Wagginki Dow Faarisanko’en e Moodiɓɓe Attawra
(Markus 12.38,39; Luka 11.43,46; 20.45,46)
1Yeesu metani hawrutuɓe e tokkuɓemo, wi’i, 2“Moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en kokkaama laamu hokkuki yimɓe ma’ana ko Muusa windi. 3Ngam non, ngaɗee fuu ko ɓe ekkitini’on tokkeeɗum, ammaa to’ on ngaɗu ko ɓe ngaɗata, ngam ɓe ngaɗataa ko ɓe nga’ajinta. 4E ɓe kaɓɓa doŋle tedduɗe caɗuɗe hoccuki, ɓe njowaɗe dow balbe yimɓe, ammaa kamɓe e ko’e maɓɓe koo koolel go’o ɓe ngaɗataa ɓe mballaɓe. 5Fuu ko ɓe ngaɗata e ɓe ngaɗaɗum ngam yimɓe ngi’aɓe. E ɓe kaɓɓa laayaho mawko ko aayaaje Deftere Ceniinde to tiiɗe maɓɓe e juuɗe maɓɓe, e ɓe njuutina cilmbi toggooje maɓɓe.23.5: Maat 6.1; TA 6.8; Lim 15.38.23.5: Cilmbi toggoore e juutuki maaji to maɓɓe e ɗum holla no neɗɗo ɓuriri tokkuki Allah. (Lim 15.37‑41.)6To humto e ɓe ngiɗi jooɗaaki to mawɓe njooɗotoo; nder cuuɗi do’aare maa e ɓe ngiɗi jooɗorle mawɓe. 7E ɓe ngiɗi hownireeki mangu nder luumo, nden e ɓe ngiɗi ɗum wi’aɓe, ‘Allah sabbinanee, Moodibbo.’ 8Ammaa onon, to’ ɗum noddira’on ‘Moodibbo,’ ngam Moodibbo mooɗon o go’oto, nden on fuu on bandiraaɓe. 9To’ on noddu koo moye ‘Nyaako’ e duuniyaaru, ngam on ngoodi Nyaako go’oto, gonɗo ton dow. 10Nden to’ ɗum noddira’on ‘Ardiiɗo,’ ngam on ngoodi Ardiiɗo go’oto, kanko woni Almasiihu. 11Sey mawɗo nder mooɗon warta jaggantooɗo’on.23.11: Maat 20.26,27; Mar 9.35; 10.43,44; Luk 22.26.12Fuu mawninɗo hoore muuɗum ɗum lestinaymo. Fuu lestinɗo hoore muuɗum ɗum mawninaymo.23.12: Luk 14.11; 18.14.
13“On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en! On munaafuki’en! On maɓɓanii yimɓe dammugal nattuki Laamu Allah. Onon on nattaayi, on alaayi giɗuɓe nattuki natta. 14[On mbonii onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en! On munaafuki’en! On nyaama jawdi rewɓe ɓe worɓe maɓɓe maayi, on ngaɗa do’aare juutunde ngam yimɓe ngi’a. Ngam non, Allah ɓuray hokkuki’on bone.]
15“On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en! On munaafuki’en! Ngam on kuula maayo on ngiiloo nder leyɗe feere‑feere ngam heɓuki go’oto tokkayɗo diina mooɗon. To on keɓiimo, on ngartiramo kalluɗo ɓurɗo’on halluki nde ɗiɗi nattayɗo hiite bo mooɗon.
16“On mbonii, onon wumɓe ardiiɓe wumɓe! On mbi’a, ‘Koo moye hunorii Wuro Ceniingo, naa’ ɗum goɗɗum. Ammaa koo moye hunorii jiinaari gonɗum nder maago, doole o waɗa ko o hunanii.’ 17Onon kaaŋaaɓe, wumɓe! Ɗume ɓuri mangu, jiinaari ɗum, koo Wuro Ceniingo ngon gartirngo jiinaari ɗum ceniiɗum? 18Ɗonmaa on mbi’a, ‘Koo moye hunorii sakkirde, naa’ ɗum goɗɗum. Ammaa koo moye hunorii cakkiri ngondi dow sakkirde nden, doole o waɗa ko o hunanii.’ 19Onon wumɓe! Ɗume ɓuri mangu, cakkiri ndin, koo sakkirde gartiraynde cakkiri ndin ceniindi? 20Ngam non, koo moye hunorii sakkirde nden hunorakende e koo ɗume ko woni dow mayre. 21Ɗonmaa koo moye hunorii Wuro Ceniingo ngon hunorakengo e Allah jooɗiiɗo nder maago. 22Nden koo moye hunorii dow, hunorake jooɗorgal laamu Allah e jooɗiiɗo dow maagal.23.22: Ica 66.1; Maat 5.34.
23“On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en! On munaafuki’en! On kokka Allah jakka haakohoy njongeteekoy, ammaa on tokkaayi ko ɓuri daraja nder Attawra, waato waɗanki yimɓe ko haani, e yurmeende, e hoolaaki Allah. Ɗu’um tatum e haani ngaɗonɗum, ammaa to’ on alu waɗuki ko horii.23.23: KLee 27.30.24Onon wumɓe ardiiɓe wumɓe! On itta buululel nder ndiyam ɗam njaroton, ammaa on moɗa ngeelooba!
25“On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en, munaafuki’en! On layɓa gaɗa njardukoy mooɗon e le’oy mooɗon, ammaa nder e heewi nguyka e ciya suruki hoore. 26An Faarisankeejo bumɗo! Artu layɓuki nder jardugel ngel e le’el ngel, nden koo toye maakoy wartay laɓɗum.
27“On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en! On munaafuki’en! On nandi e genaale moytanaaɗe njoojeeri ndaneeri yaasi maaje e mbooɗi yiiki, ammaa nder maaje e woodi ƴi’e mayɓe e koo iri ɗume nefniiɗum.23.27: KL 23.3.28Non onon maa mbaaɗon. Yimɓe e ngi’a’on bo on aadili’en, ammaa nder ɓerɗe mooɗon on munaafuki’en on keewii halleende.
29“On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en! On munaafuki’en! On maha genaale boɗɗe ɗe siftorki annabo’en, ɗonmaa on mo’’itina genaale aadili’en. 30On mbi’a, ‘Daa en ɗon carel maamaaji meeɗen, daa en mballaayiɓe warki annabo’en.’ 31Non kollirɗon on ɓiɓɓe barɓe annabo’en. 32Too, sey keenyiton kuugal ngal maamaaji mooɗon puɗɗi! 33Onon boole, ɓiɓɓe boole kalluɗe! No ɗum waɗata kison nattuki wuro hiite?23.33: Maat 3.7; 12.34; Luk 3.7.34Ngam non, e mi lilonoya’on annabo’en e gooduɓe faamu e moodiɓɓe. On mbara woɓɓe, on mbara woɓɓe dow gaafaangal, on piira woɓɓe looci nder cuuɗi do’aare mooɗon, on tokkaɓe gariiri‑gariiri on torraɓe. 35Ngam non ƴiiƴam fuu aadili’en baraaɓe ndufaaɗam nder duuniyaaru ɗum ɗaɓɓitayɗam dow mooɗon, daga ƴiiƴam Habiila aadiliijo haa yaaki ƴiiƴam Annabi Jakaariya, ɓiɗɗo Beriikiya, mo mbarɗon hakkunde Suudu Joomiraawo e sakkirde.23.35: Fuɗ 4.8; 2HL 24.20,21.36E mi wi’a’on goonga, ƴiiƴamji ɗin ɗon fuu ɗum ɗaɓɓitayɗi to juuɗe yimɓe jaamanu ɗu’um.
Yeesu Yurminanii Yimɓe Urucaliima
(Luka 13.34,35)
37“Jalla Urucaliima, Urucaliima a warii annabo’en, a wardii liloyaaɓe to maaɗa e kaaƴe! Nde ɗuɗɗum e mi yiɗi moɓtuki yimɓe maaɗa no geroogal moɓtirta ɓikkoy maagal ley biyeeli maagal, ammaa a jaɓaayi. 38Raɗɗum, Allah alanay’on Wuro Ceniingo mooɗon winde.23.38: Irm 22.5.39E mi wi’a’on, on puɗɗitataa ngi’onyam, naa nyalnde nde mbiiɗon, ‘O barkiɗinaaɗo, garoyɗo nder inde Joomiraawo.’ ”23.39: Jab 118.26.
24Yeesu Metii Dow No Ɗum Sankitirta Wuro Ceniingo
(Markus 13.1,2; Luka 21.5,6)
1Yeesu e wurtoyoo Wuro Ceniingo e mo yaha, sey tokkuɓemo ngari mbi’imo o raara cuuɗi maago. 2Sey o nootii, o wi’iɓe, “On ngi’ii fuu cuuɗi ɗi’i? E mi wi’a’on goonga, walaa wonde hayre aleteende dow wonde. Ɗe fuu ɗum sankitayɗe.”
Torraaji e Caɗeele
(Markus 13.3‑13; Luka 21.7‑19)
3Yeesu e jooɗii dow Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun sey tokkuɓemo ngari to maako kamɓe tan, ɓe mbi’i, “Wi’umin, ndeye fii ɗu’um waɗata? Ɗume woni ko hollata wartoyki maaɗa e re’uki duuniyaaru?”
4Sey Yeesu wi’iɓe, “Paamee to’ goɗɗo majjina’on. 5Yimɓe ɗuɗɓe ngaroyay ɓe mbi’a kamɓe ngoni min, ɓe mbi’a, ‘Min woni Almasiihu,’ ɓe majjina yimɓe ɗuɗɓe. 6On nanay habaru konuuji gaɗeteeɗi haade mooɗon, e habaru konuuji gaɗeteeɗi ɓadaaki. To’ on kulu, ngam doole ɗu’um waɗa, ammaa re’uki duuniyaaru e horii taw. 7Lenyol ummanto lenyol, laamu ummanto laamu. Ɗum waɗay weelo kallungo e dimbol leydi to bigeeje feere‑feere. 8Ammaa ɗu’um fuu ɗum fuɗɗoode torraaji garayɗi.
9“Nden ɓe ngaɗay’on nder juuɗe yimɓe torrayɓe’on, ɗum wara’on. Fuu lenyi duuniyaaru nganyay’on ngam on tokkuɓeyam.24.9: Maat 10.22.10E carel ngel yimɓe ɗuɗɓe alay hoolaakiyam, e ɓe ngullootira, e ɓe nganyindira. 11Annabo’en fewre ɗuɗɓe ummoyto, ɓe majjina yimɓe ɗuɗɓe. 12Halleende ɓeydoto haa yidde ɗuɗɓe ustoo. 13Ammaa munyuɗo haa re’irde o hisay.24.13: Maat 10.22.14Nden ɗum wa’ajinay Habaru Belɗum dow Laamu Allah koo toye nder duuniyaaru, ngam ɗum warta ceyda to leƴƴi fuu, nden re’uki duuniyaaru kin wara.
Torra Kalluka
(Markus 13.14‑23; Luka 21.20‑24)
15“Carel e wara ngel ngi’oton ‘Nefniiɗum’ gartiroojum Wuro Ceniingo ngo laaɓaa e darii to Wigeere Ceniinde ɗum Annabi Daaniyel wi’i. Fuu jangoowo faama ma’ana maajum.24.15: Daan 9.27; 11.31; 12.11.16E carel ngel wonɓe nder leydi Yahuudiya ndogga nattoya kocceeje. 17Gonɗo dow suudu fuu to’ jippoyo ngam hoccuki ko woni nder suudu.24.17,18: Luk 17.31.18Gonɗo to ngesa to’ so’’o ngam hoccuki cuddaari muuɗum.
19“Rewɓe gooduɓe deeɗi e musinteeɓe ɓe torroto naa’ seɗɗa nder ɗen ɗon balɗe! 20Ngaɗee do’aare to’ doggudu ndun warana’on nder ndungu koo Nyalnde Siwtaare. 21Ngam nder ɗen ɗon balɗe ɗum waɗay torra kalluka mawka iri ka ɗum meeɗaayi waɗuki daga carel ngel Allah tagi duuniyaaru haa jooni. Ɗum boo fuɗɗitataa ɗum waɗa iri kan ɗon torra.24.21: Daan 12.1; WY 7.14.22Daa Allah ustaayi ɗen ɗon balɗe, daa walaa goɗɗo kisayɗo. Ammaa ngam ɓen ɗon cuɓaaɓe maako, o ustay balɗe ɗen.
23“E ngel ɗon carel to goɗɗo wi’ii’on, ‘Raa Almasiihu ɗo’o!’ koo boo, ‘Rammo ɗaa’e!’ to’ on njaɓu. 24Ngam Almasiihu’en fewre e annabo’en fewre mburtoyto, ɓe ngaɗa alaamaaji mawɗi e kuuɗe kayɗiniiɗe ngam ɓe majjina yimɓe, haa e cuɓaaɓe ɓen to ɗum waɗoto. 25Raɗɗum, mi wi’ii’on koo ɗume ko carel ngel wara.
26“Ngam non, to ɓe mbi’ii’on, ‘Rammo ɗaa’e nder ladde,’ to’ on njahu. Koo to ɓe mbi’ii’on, ‘Rammo ɗo’o e mo suuɗii nder cuuɗi,’ to’ on njaɓu. 27Non no maƴƴere maƴƴirta daga fuuna nde yi’e haa hirna, non wartuki Ɓii Neɗɗo wa’ata.24.26,27: Luk 17.23,24.
28“Fuu to baatuɗum woni, ɗon jigaaje kawritata.24.28: Luk 17.37.
Wartoyki Ɓii Neɗɗo
(Markus 13.24‑27; Luka 21.25‑28)
29“Gaɗa torra kalluka kan, ɗon e ɗon ɗum ɓalwinay naange, lewru boo hokkataa jayngol mayru. Koode njanoyay daga dow, nden ko woni dow fuu dimboto.24.29: Ica 13.10; Yow 2.10,31; 3.15; WY 6.12; Ica 13.10; Ijik 32.7; Yow 2.10; 3.15; Ica 34.4; WY 6.13.30E carel ngel ɗum yi’ay alaama Ɓii Neɗɗo wangii ton dow, nden fuu lenyi duuniyaaru mboyay bojji nawɗi. Sey ɓe ngi’a Ɓii Neɗɗo e wara nder duule e bawɗe e teddungal mangal.24.30: Daan 7.13; Jak 12.10‑14; WY 1.7.31O waɗay ɗum duuda luwal sembee duuduki liluki malaa’ika’en maako, ɓe kawrita ɓe o suɓi daga koo toye nder duuniyaaru, daga ngo’ol keerol duuniyaaru yaaki ngol ton keerol duuniyaaru.
Misaalu Dow Ibbi
(Markus 13.28‑31; Luka 21.29‑33)
32“Too, ekkitee ekkitinol ngo’ol daga to ibbi. To lice maaki puɗɗi wilutuki, on andi ndungu ɓadake won ɗon. 33Non maa to on ngi’ii fuu fii ɗu’um e waɗa, too, on anday Ɓii Neɗɗo ɓadake wartoya, e mo haade dammugal. 34E mi wi’a’on goonga, jaamanu ɗu’um ɗum re’ataa naa fuu fii ɗu’um waɗii. 35Dow e ley ƴaɓɓoto, ammaa boliiɗe am ƴaɓɓataako haa abadaa.
Allah Tan Andi Nyalnde Wartoyki Almasiihu
(Markus 13.32‑37; Luka 17.26‑30,34‑36)
36“Walaa anduɗo nden ɗon nyalnde koo ngel ɗon carel ngel fii ɗum ɗon waɗata. Koo malaa’ika’en wonɓe dow andaa, koo Ɓiɗɗo on maa andaa, sey Nyaako Mo Dow tan andi. 37Non no ɗum waɗi e jaamanu Annabi Nuhu, non maa wartoyki Ɓii Neɗɗo wa’ata.24.37: Fuɗ 6.5‑8.38Nder balɗe ko ndiyam tufaana waɗa, yimɓe e nyaama, e njara, e te’a, e te’ee, haa carel ko Annabi Nuhu natti komiwal. 39Ɓe paamaayi haa ndiyam tufaana wari halkiɓe ɓe fuu. Non maa wartoyki Ɓii Neɗɗo wa’ata.24.39: Fuɗ 7.6‑24.40E carel ngel, worɓe ɗiɗo e kuwa e ngesa, ɗum hocca go’oto ɗum ala go’oto. 41Rewɓe ɗiɗo e namida, ɗum hocca go’oto ɗum ala go’oto. 42Njooɗee on ciryii, ngam on andaa carel ko Joomiraawo mooɗon warata. 43Ammaa andee ɗu’um, daa joomu wuro e andi carel ngel gujjo warantamo jemma, daa o jooɗoto e mo siryii o alataa o nattanamo wuro. 44Ngam non, onon maa doole njooɗooɗon on ciryii ngam e carel ngel on andaa Ɓii Neɗɗo warata.24.43,44: Luk 12.39,40.
Maccuɗo Gaɗoowo Goonga
(Luka 12.41‑48)
45“Moye woni maccuɗo mo goonga mo faamu, mo joomu wuro muuɗum yowi dow maccuɓe muuɗum, ngam o hokkaɓe nyamndu nder carel? 46O barkiɗinaaɗo maccuɗo mo joomu wuro muuɗum warti tawi e mo waɗa non. 47E mi wi’a’on goonga, joomu wuro on yowaymo dow jawdi muuɗum fuu. 48Ammaa to maccuɗo on o kalluɗo o wi’ay hoore maako, ‘Joomu wuro am wartataa jooni,’ 49sey o fuɗɗi fiyuki maccuɓe ɓe o huudata, e mo nyaama, e mo yarda njaru e yarooɓe. 50Joomu wuro on wartay e nyalnde nde maccuɗo on kammaaki e carel ngel o andaa, 51o fiyaymo boɗɗum o waɗamo nder munaafuki’en. Ɗon ɗum woyata ɗum nyerƴindira nyiiƴe.
25Misaalu Dow Surbaaɓe Sappo
1“Nden ɗum nandinay Laamu Allah e surbaaɓe sappo koccuɓe fitilaaji ɓe ndilli taɓɓoyaaki angoojo.25.1: Luk 12.35.2Njowo nder maɓɓe e ngoodi faamu, njowo nder maɓɓe boo ngalaa faamu. 3Carel ko surbaaɓe ɓe ngalaa faamu ɓen kocci fitilaaji maɓɓe, ɓe njogaaki nebbam fitila feere nder kolbaaji. 4Gooduɓe faamu ɓen boo kocci fitilaaji maɓɓe e nebbam feere. 5Nde angoojo on neeɓi yottaaki, sey ɓe fuu ɓe puɗɗi ŋoŋuki haa ɓe ɗaani.
6“Ton caka jemma sey ɗum nani noddol sembee, e ɗum wi’a, ‘Raa angoojo on! Mburtoyee, taɓɓeemo!’ 7Sey surbaaɓe ɓen fuu ummii ciryii fitilaaji maɓɓe. 8Ɓe ngalaa faamu ɓen mbi’i gooduɓe faamu ɓen, ‘Kokkoreemin nebbam mooɗon seɗɗa. Fitilaaji amin e mbaata!’ 9Ammaa gooduɓe faamu ɓen mbi’iɓe, ‘Naa’ non, ɗam heƴataa’en. Ɗum ɓurii njahon to soorooɓe, coodoyon ɗam mooɗon.’ 10E ɓe dow laawol soodoykiɗam, sey angoojo on yottii. Ciryiiɓe fitilaaji ɓen nattidi e maako nder wuro to ɗum waɗata humto ngon. Ɗum maɓɓii dammugal wuro ngon.
11“Daga gaɗa sey surbaaɓe koriiɓe ɓen maa ngarti, ɓe mbi’i, ‘Joomu wuro! Joomu wuro! Maɓɓitanmin!’ 12Ammaa o nootii, o wi’i, ‘E mi wi’a’on goonga, mi andaa’on.’25.11,12: Luk 13.25.
13“Ngam non, sey njooɗooɗon on ciryii, ngam on andaa nyalnde nden koo carel ngel.
Misaalu Dow Maccuɓe Tato
(Luka 19.11‑27)
14“Ɗonmaa, Laamu Allah e nandi e goɗɗo neɗɗo gaɗayɗo yaadu, sey o noddi maccuɓe maako o tambiniɓe jawdi maako. 15O hokki go’oto jakaaje jowi kewɗe ceede jiinaari, go’oto boo jakaaje ɗiɗi, go’oto boo jakaare go’o. O hokki koo moye no waawata, nden o dilli. 16Jaɓuɗo jakaaje jowi on, ɗon e ɗon o dilli o waadi luumo e ceede ɗen haa o heɓi bo maaje. 17Non maa jaɓuɗo jakaaje ɗiɗi on heɓi bo maaje. 18Ammaa jaɓuɗo jakaare go’o on yahi wasi ngayka suuɗi ceede jiinaari joomu wuro muuɗum.
19“Too, gaɗa ɗum neeɓii, sey joomu maccuɓe on warti ngam yi’a ko koo moye heɓanimo. 20Sey jaɓuɗo jakaaje jowi kewɗe ceede jiinaari wari waddi ceede jakaaje jiinaari jowi ɗe o ɓeydii. O wi’i, ‘Joomu wuro, a hokkiiyam jakaaje kewɗe ceede jiinaari jowi. Raa mi ɓeydii jakaaje ceede jowi.’ 21Sey joomu wuro on wi’imo, ‘A huwii boɗɗum, maccuɗo boɗɗo mo goonga. Nde a waɗii goonga dow fii seɗɗa, mi tambinte ɗuɗɗum. Woroy, nanidaa belɗum e am.’ 22Sey jaɓuɗo jakaaje ɗiɗi kewɗe ceede jiinaari maa wari, wi’i, ‘Joomu wuro, a hokkiiyam jakaaje ɗiɗi kewɗe ceede jiinaari. Raa mi ɓeydii jakaaje ceede ɗiɗi.’ 23Sey joomu wuro on wi’imo, ‘A huwii boɗɗum, maccuɗo boɗɗo mo goonga. Nde a waɗii goonga dow fii seɗɗa. Mi tambinte ɗuɗɗum. Woroy, nanidaa belɗum e am.’ 24Nden jaɓuɗo jakaare go’o kewnde ceede jiinaari on wari, wi’i, ‘Joomu wuro, e mi andi a neɗɗo caɗanɗo, a yiɗi fe’’uki ko a aawaayi, a giɗɗo meere. 25E mi hula, ngam non njaami ngasumi ngayka cuuɗumi ceede maaɗa nder leydi. Raa ceede maaɗa!’ 26Sey Joomu wuro on nootii, wi’i, ‘An a maccuɗo kalluɗo, dakkiiɗo! Too, e yiiki maaɗa e mi fe’’a ko mi aawaayi, nden mi giɗɗo meere? 27E haani ndesanaayam ceede to ɗe kuutirtee ɗe ɓeydoo, ngam to mi wartoyii mi jaɓaɗe haa e ɓeydaari! 28Ngam non, njaɓee ceede ɗen to maako, kokkon on ɗon gooduɗo jakaaje sappo kewɗe ceede. 29Ngam fuu gooduɗo, ɗum ɓeydanaymo, haa ɗum ɗuuɗanamo. Ammaa mo walaa, koo ko o woodi maa ɗum jaɓayɗum.25.29: Maat 13.12; Mar 4.25; Luk 8.18.30Nden paɗɗee maccuɗo o’o meereejo nder nyiwre ɓaleere, to ɗum woyata ɗum nyerƴindira nyiiƴe.’25.14‑30: Luk 19.11‑27.25.30: Maat 8.12; 22.13; Luk 13.28.
Kiita Garayka
31“To Ɓii Neɗɗo warii nder teddungal muuɗum e malaa’ika’en fuu, o jooɗoto dow jooɗorgal laamu maako ɗum teddungal.25.31: Maat 16.27; Maat 19.28.32Ɗum hawritay yimɓe duuniyaaru fuu yeeso maako, o hakkitaɓe feere‑feere non no gaynaako hakkitirta baali e be’i. 33O waɗa baali e jungo nyaamo maako, be’i e nano maako. 34Sey Laamiiɗo on wi’a wonɓe nyaamo muuɗum, ‘Ngaree, onon ɓe Nyaako am barkiɗini, ndonee Laamu ɗum um siryanii’on daga fuɗɗoode duuniyaaru. 35Ngam mi nanii weelo on kokkiiyam nyamndu. Mi nanii ɗonka on kokkiiyam ko njaraymi. Mi waɗii koɗaaku on njippiniiyam. 36Mi walaa ko ɓornotoomi on kokkiiyam kolte. Mi waɗii ciya njamu on paamaniiyam. E mi suri nder suudu cural on kowniiyam.’ 37E carel ngel aadili’en noototo, mbi’amo, ‘Moodibbo, ndeye min ngiidumaa e weelo min kokkumaa nyamndu, koo min ngiidumaa e ɗonka min kokkumaa ko njarataa? 38Ndeye min ngiimaa a koɗo min njippinmaa, koo a walaa ko ɓornotoɗaa min kokkumaa kolte? 39Ndeye min ngiimaa a yamɗaa koo a surii nder suudu cural min kownumaa?’ 40Sey Laamiiɗo on nootoo, wi’aɓe, ‘E mi wi’a’on goonga, nde on ngaɗani go’oto nder ɓe’e bandiraaɓe am ɓurɓe famɗuki, min ngaɗanɗon.’
41“Nden o wi’ay wonɓe nano maako, ‘Cendiree e am, onon laanaaɓe! Nattee hiite nge nyifataa haa abadaa nge ɗum siryanii Ceyɗan e malaa’ika’en muuɗum! 42Ngam mi nanii weelo on kokkaayiyam nyamndu. Mi nanii ɗonka on kokkaayiyam ko njaraymi. 43Mi waɗii koɗaaku on njippinaayiyam. Mi walaa ko ɓornotoomi on kokkaayiyam kolte. Mi waɗii ciya njamu on paamanaayiyam. Mi suraama nder suudu cural on kownaayiyam.’ 44Nden kamɓe maa ɓe nootoo, ɓe mbi’amo, ‘Moodibbo, ndeye min ngiidumaa e weelo, koo e ɗonka, koo e ciya kolte, koo e ciya njamu, ndeye min ngiimaa a koɗo, koo a nder suudu cural, min mballaayima?’ 45Sey o nootoo, o wi’aɓe, ‘E mi wi’a’on goonga, nde on ngaɗanaayi koo go’oto nder ɓe’e ɓurɓe famɗuki, min woni on ngaɗanaayi.’ 46Ɓe’e ngoni nattayɓe bone ɗum re’ataa, aadili’en boo keɓa yonki ki re’ataa.”25.46: Daan 12.2.
26Mawɓe Meddii Dow No Nangirta Yeesu
(Markus 14.1,2; Luka 22.1,2; Yahaya 11.45‑53)
1Nde Yeesu yottini wiiki fuu fii ɗu’um, o wi’i tokkuɓemo, 2“On andi Humto Sakkinki hande horii balɗe ɗiɗi, ɗum hokkitiray Ɓii Neɗɗo ɗum waramo dow gaafaangal.”26.2: Wur 12.1‑27.
3Sey mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe yimɓe kawriti e laamorde Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina bi’eteeɗo Kayaafa. 4Ɓe kaɓɓi ɓe nanga Yeesu e suuɗe ɓe mbaramo. 5Ɓe mbi’i, “Ammaa naa’ ni carel Humto Sakkinki, ngam ɗum gaɗotooɗum yimɓe ummina hawre.”
Ɗum Moytanii Yeesu Nebbam Uroojam e Betani
(Markus 14.3‑9; Yahaya 12.1‑8)
6Yeesu e nder gariiri Betani to wuro Siiman gooduɗo nyawu nyaamoojum laral, 7sey goɗɗo debbo wari to maako e jogii jolloyel hayre bongel ngel nebbam uroojam mbelɗam gooduɗam ceede. Yeesu e nyaama nyamndu, sey debbo on wayliɗam dow hoore maako.26.7: Luk 7.37,38.8Ammaa nde tokkuɓemo ngi’i non, sey ɓerɗe maɓɓe metti, ɓe mbi’i, “Ngam ɗume o wonni nebbam ɗa’am nihi? 9Daa ɗam sooraama ceede ɗuɗɗe, ɗum hokka ɓe ngalanaa ceede ɗen.”
10Ammaa Yeesu faami ko woni nder ɓerɗe maɓɓe, sey o wi’iɓe, “Ngam ɗume ngannoton debbo o’o? Ko o waɗaniyam ɗum boɗɗum. 11Koo ndeye ɓe ngalanaa e ngondi e mooɗon, ammaa min, carel e wara ngel alaymi’on.26.11: TA 15.11.12Nde o wayli ɗa’am nebbam dow ɓandu am, o waɗu non ngam siryaaki uwukiyam. 13E mi wi’a’on goonga, koo toye to ɗum wa’ajini ɗu’um Habaru Belɗum nder duuniyaaru fuu, ɗum hokkay habaru ko debbo o’o waɗi ngam siftorkimo.”
Yahuuda Jaɓii Hokkitira Yeesu
(Markus 14.10,11; Luka 22.3‑6)
14Sey go’oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo bi’eteeɗo Yahuuda Iskariyooti yahi to mawɓe ardiiɓe diina, 15o wi’i, “Ɗume kokkotonyam to mi waɗii Yeesu nder juuɗe mooɗon?” Sey ɓe kokkimo ceede ajurfaari kanje 30.26.15: Jak 11.12.16Daga carel ngel Yahuuda fuɗɗi ɗaɓɓutuki laawol no hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe.
Yeesu Waɗii Humto Sakkinki e Tokkuɓemo
(Markus 14.12‑21; Luka 22.7‑13,21‑23; Yahaya 13.21‑30)
17Nyalnde arandeere nde Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum, sey tokkuɓemo ngari to maako, ɓe mbi’imo, “Toye ngiɗɗaa min njaha min ciryanomaa ngam nyaamen nyamndu Humto Sakkinki?”
18Sey o wi’i, “Nattee gariiri to goɗɗo neɗɗo mbi’onmo, ‘Moodibbo wi’i: Carel am ɓadake. Mi waɗay Humto Sakkinki e tokkuɓeyam to wuro maaɗa.’ ”
19Sey tokkuɓemo ɓen ngaɗi non no Yeesu wi’iɓe, sey ɓe ciryii koo ɗume ngam Humto Sakkinki.
20Nde futuro waɗi, Yeesu jooɗii ngam nyamda e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo. 21E ɓe nder nyaamuki, sey o wi’i, “E mi wi’a’on goonga, go’oto nder mooɗon hokkitirayyam.”
22Sey ɓe nganni naa’ seɗɗa, ɓe puɗɗi wi’ukimo go’oto‑go’oto, “Moodibbo, naa’ ɗum min, koo?”
23Sey o nootii, o wi’i, “Neɗɗo nyamdayɗo e am e le’al go’o, kanko hokkitirtayam.26.23: Jab 41.9.24Ɓii Neɗɗo maayay no ɗum windiraa dow maako, ammaa kokkitirayɗomo wonii! Ɗum ɓuranaymo daa o danyaaka.”
25Sey Yahuuda kokkitirayɗomo wi’i, “Moodibbo, naa’ ɗum min, koo?”
Yeesu wi’imo, “Ee, ɗum an.”
Kirtaari Joomiraawo
(Markus 14.22‑26; Luka 22.14‑20; 1 Korintiyanko’en 11.23‑25)
26E ɓe nder nyaamuki nyamndu, sey Yeesu hocci buroodi yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo, o wi’i, “Njaɓeeɗum, nyaamon. Ɗu’um ɗum ɓandu am.”
27Ɗonmaa o hocci jardugel ndiyam inabojam, o yetti Allah, o hokkiɓeɗam, o wi’i, “Njaree, on fuu, 28ngam ɗa’am kanjam woni ƴiiƴam am tabbitinayɗam alkawal Allah ndufeteeɗam ngam yimɓe ɗuɗɓe ngam yaafaaki hakke.26.28: Wur 24.8; Irm 31.31‑34.29E mi wi’a’on, mi fuɗɗitataa mi yara ndiyam inabooje naa nyalnde nde njaraymi ngoɗɗam kesam hawti e mooɗon nder Laamu Nyaako am Mo Dow.”
30Sey ɓe ngimi gimol mantuki Allah, nden ɓe ndilli Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun.
Yeesu Wi’ii Biiturus Wi’ay Andaamo
(Markus 14.27‑31; Luka 22.31‑34; Yahaya 13.36‑38)
31Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Nder jemmaare nde’e on fuu on ndoggay alonyam, ngam nder aayaare Allah wi’ii, ‘Mi waray gaynaako, nden ornde baali ɗin cankitoto.’26.31: Jak 13.7.32Ammaa gaɗa mi ummake daga mayde, mi artay’on yaaki Galiili.”26.32: Maat 28.16.
33Sey Biiturus wi’imo, “Koo ɓe fuu ɓe aliima, min mi alataama koo seɗɗa.”
34Yeesu wi’imo, “E mi wi’umaa goonga, hande, nder jemmaare nde’e, ko njakardi hana, a wi’ay a andaayam nde tati.”
35Ammaa Biiturus wi’imo, “Koo ɗum wardayyam e maaɗa, mi wi’ataa mi andaama.”
Horiiɓe ɓen maa mbi’i non.
Yeesu Waɗii Do’aare Nder Geesamani
(Markus 14.32‑42; Luka 22.39‑46)
36Sey Yeesu yaadi e tokkuɓemo wonde wigeere bi’eteende Geesamani26.36: Waato to ɗum namata ɓikkoy leɗɗe jaytun., o wi’iɓe, “Njooɗee ɗo’o, mi yaha ɗaa’e mi waɗa do’aare.” 37O hocci Biiturus e ɓiɓɓe Jabadi ɗiɗo. Ɓernde maako boo teddi, o fuɗɗi wannuki naa’ seɗɗa. 38Sey o wi’iɓe, “Ɓernde am wannii naa’ seɗɗa haa bo mi maayay. Njooɗodee e am ɗo’o on ndeena.”
39Nde o yahi yeeso seɗɗa, sey o yani e leydi e mo hippii, o waɗi do’aare, o wi’i, “Nyaako am Mo Dow, to ɗum waɗoto, ittanam jardugel torra ka’a. Fuu e non naa’ ko ngiɗumi waɗetee, ammaa ko ngiɗɗaa waɗee.”
40Gaɗa ɗon o so’’ii to ɓen ɗon tokkuɓemo tato, o tawi e ɓe ɗaanii, sey o wi’i Biiturus, “Too, on mbaawataa jooɗodaaki e am on ɗaanaaki koo carel seɗɗa? 41Njooɗee, to’ on ɗaano, ngaɗee do’aare to ɗum foondii’on to’ ngaɗon hakke. Ɓernde e yiɗi waɗuki ko haani, ammaa ɓandu tampii.”
42O fuɗɗiti o dilli ɗiɗaɓum, o waɗi do’aare, o wi’i, “Nyaako am Mo Dow, to ɗum waɗataako ɗum ittanayam torra ka’a, sey to mi yariika, al ko ngiɗɗaa waɗee.” 43Sey o fuɗɗiti o so’’oyii to maɓɓe, o tawi e ɓe ɗaanii, ngam e ɓe nana ɗeyngol teddungol.
44Sey o fuɗɗiti o dilli tataɓum o waɗi do’aare, o wi’i non no o wi’uno. 45O fuɗɗiti o so’’ii to maɓɓe tataɓum, o wi’iɓe, “Haa jooni on ɗaanii, on ciwtoo? Carel warii. Ɗum hokkitirii Ɓii Neɗɗo nder juuɗe gaɗooɓe hakke. 46Ummee ndillen! Raa on ɗon kokkitirayɗoyam e wara.”
Ɗum Nangii Yeesu
(Markus 14.43‑50; Luka 22.47‑53; Yahaya 18.3‑12)
47Yeesu e meta, sey Yahuuda, go’oto nder tokkuɓemo sappo e ɗiɗo wari. O wardoyi e yimɓe ɗuɗɓe e ɓe njogii kaafaaje e cabbi. Mawɓe ardiiɓe diina, e mawɓe yimɓe liloyiɓe. 48Too, nden maa kokkitirayɗo Yeesu on o yaadake o wi’iiɓe no o hollirtaɓe Yeesu, o wi’i, “Neɗɗo mo kownaymi hownuki higaaku ɗum kanko. Nangeemo.”
49Ɗon e ɗon Yahuuda on ɓaddii Yeesu, wi’i, “Moodibbo, Allah sabbinanee!” Nden o hownimo hownuki higaaku. 50Yeesu nootii, wi’imo, “Higo am, waɗu ko waddumaa.”
Sey yimɓe ɓen ɓaddii nangi Yeesu ɓe njogiimo boɗɗum. 51E yiiki non, go’oto nder gonduɓe e Yeesu nangi kaafahi muuɗum soltiki, fe’’i maccuɗo Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina o ittanimo nowru. 52Ammaa Yeesu wi’imo, “Wattu kaafahi maaɗa nder holgo maaki. Ngam fuu koccuɗo kaafahi, kaafahi waratamo. 53On kammii mi waawataa toraaki Nyaako am Mo Dow, ɗon e ɗon o liloya moɓɗe malaa’ika’en ɓurɗe moɓɗe sappo e ɗiɗi? 54Ammaa no waɗata aayaaje keewa biiɗe doole ɗu’um waɗa nihi?”
55E ngel ɗon carel Yeesu wi’i garoyɓe ɓen, “On ngardoyi e kaafaaje e cabbi ngam nangoyyam bo mi gujjo calorɗo? Koo ndeye e mi jooɗoo nder Wuro Ceniingo e mi ekkitina, on nangaayiyam.26.55: Luk 19.47; 21.37.56Ammaa ɗu’um waɗii ngam ko annabo’en mbindi heewa.”
Sey fuu tokkuɓemo alimo, ndoggi.
Yeesu Yeeso Laamu
(Markus 14.53‑65; Luka 22.54,55,63‑71; Yahaya 18.13,14,19‑24)
57Sey nanguɓe Yeesu ɓen njaarimo to wuro Kayaafa Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina, to moodiɓɓe Attawra e mawɓe yimɓe kawriti. 58Ammaa Biiturus tokkirimo gaɗa daga to woɗɗi haa yaaki caka wuro Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina on. O natti o jooɗodii e taadiiɓe Wuro Ceniingo, ngam o yi’a no ɗum waɗanta Yeesu. 59Mawɓe ardiiɓe diina e fuu Kawtal Mawɓe e ɓe ɗaɓɓita ceyda fewre ɗum ɓe nangirta Yeesu, ngam ɓe keɓa ɓe mbaramo. 60Ammaa ɓe keɓaayi goɗɗum, koo nde yimɓe ɗuɗɓe ndarake yeeso maɓɓe kokki ceyda fewre. E re’irde, yimɓe ɗiɗo ndarii yeeso yimɓe, ɓe mbi’i, 61“O’o neɗɗo wi’ii, ‘Mi waaway sankutuki Wuro Ceniingo ngo Allah, mi mahitoongo nder balɗe tati.’ ”
62Sey Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina ummii darii wi’i Yeesu, “A walaa ko mbi’ataa? Ko ɓe mbi’i dow maaɗa ɗum goonga?” 63Ammaa Yeesu de’’iti. Sey Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina on wi’imo, “Mi hawtiima e Allah mo yonki, wi’umin to an woni Almasiihu, Ɓiɗɗo Allah.”
64Yeesu nootii, wi’i, “Ee, ɗum non no mbiiɗaa. Ammaa e mi wi’a’on, yeeso ɗo’o on ngi’ay Ɓii Neɗɗo e jooɗii to jungo nyaamo ngo Joomu Bawɗe e mo waroya nder duule.”26.64: Daan 7.13.
65Sey Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina on seeki kolte muuɗum wi’i, “O huɗii Allah. Ɗume ceyda ɗaɓɓiteten kadin? Jooni on nanii ni haala kalluka ka o meti dow Allah. 66Ko woni cuɓol mooɗon?”26.65,66: KLee 24.16.
Sey ɓe mbi’i, “Hewtii o waree!”
67Sey ɓe tuttanimo joode to yeeso, ɓe piyimo, woɓɓe kellimo to wolo,26.67: Ica 50.6.68e ɓe mbi’amo, “Almasiihu, waɗanmin annabaaku! Moye fiyumaa?”
Biiturus Wi’ii Andaa Yeesu
(Markus 14.66‑72; Luka 22.56‑62; Yahaya 18.15‑18,25‑27)
69Biiturus e jooɗii caka wuro ngon, sey goɗɗo korɗo wari to maako wi’i, “An maa, a wondi e Yeesu Galilankeejo!”
70Ammaa Biiturus yeddi yeeso maɓɓe ɓe fuu wi’i, “Mi andaa ko mbi’ataa!” 71Sey o yahi haade dammugal wuro ngon. Ɗonmaa sey goɗɗo korɗo yi’imo, wi’i yimɓe dariiɓe ɗon, “O’o neɗɗo e mo wondi e Yeesu Najarankeejo!”
72Sey Biiturus fuɗɗiti yeddi haa e hunaaki, wi’i, “Mi andaa neɗɗo on!”
73Gaɗa ɗon seɗɗa, sey dariiɓe ɗon ɓaddii Biiturus, mbi’i, “Seko walaa an maa a go’oto nder tokkuɓemo, ngam iri no metirtaa nangiima.”
74Sey Biiturus fuɗɗi laanuki hoore muuɗum hunii wi’i, “Mi andaa neɗɗo on!”
Ɗon e ɗon njakardi hani. 75Sey Biiturus siftori ko Yeesu wi’unoomo wi’uki, “Ko njakardi hana a wi’ay nde tati a andaayam.” Sey o wurtii yaasi o woyi bojji nawɗi.
27Yeesu e Yeeso Bilaatus
(Markus 15.1; Luka 23.1,2; Yahaya 18.28‑32)
1Nde weeti, sey fuu mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe yimɓe meddi dow no ɓe mbardata Yeesu. 2Ɓe kaɓɓimo, ɓe ndillidi e maako ɓe njaarimo to Bilaatus gomnaajo.
Mayde Yahuuda
(Kuuɗe Lilaaɓe 1.18,19)
3Nde Yahuuda kokkitirɗo Yeesu yi’i ɗum taƴanii Yeesu kiita mayde, sey o wanni, o so’’itani mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe yimɓe ceede ajurfaari 30 ɗen ɗon. 4O wi’i, “Mi waɗii hakke ngam mi hokkitirii neɗɗo mo waɗaayi ko wooɗaa.”
Ammaa ɓe mbi’imo, “Ko wannimin? An andi!”
5Sey o hubini ceede ɗen nder Wuro Ceniingo, o dilli o sagi hoore maako e ɓoggol dow lekki o wari hoore maako.
6Ammaa mawɓe ardiiɓe diina ɓopti ceede ɗen, mbi’i, “Attawra haɗii ɗum waɗa ɗe’e ceede nder to ɗum resata dokkal ngam Allah nder Wuro Ceniingo, nde ceede ɗen ɗum ceede ƴiiƴam.” 7Ngam non ɓe cuɓi ɓe kuutira ceede ɗen ɓe cooda ngesa to goɗɗo mahoowo gojiije, ɓe ngartiraka wigeere to ɗum uwata hoɓɓe. 8Kanjum waɗi, haa jooni ngesa kan e noddiree “Ngesa Ƴiiƴam.”27.3‑8: KL 1.18,19.
9Non hebbini ko Annabi Irmiya wi’i, wiiki, “Ɓe kocci ceede ajurfaari 30, ceede ɗe Israa’iilanko’en mbi’i ɗum yoɓa dow maako. 10Ɓe kuutiri ceede ɗen ɓe coodi ngesa to mahoowo gojiije, non no Joomiraawo wi’i mi waɗa.”27.9,10: Jak 11.12,13.
Bilaatus Ƴami Yeesu
(Markus 15.2‑5; Luka 23.3‑5; Yahaya 18.33‑38)
11Yeesu e darii yeeso gomnaajo, sey gomnaajo on ƴamimo, wi’i, “An woni laamiiɗo Yahuudanko’en?”
Yeesu nootii wi’i, “A wi’iika.” 12Ammaa nde mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe yimɓe ngulliimo, o wi’aayi goɗɗum.
13Sey Bilaatus wi’imo, “A nanataa ɓe ngullorakema fii ɗuɗɗum?”
14Ammaa Yeesu nootanaakimo koo nde go’o, haa gomnaajo on hayɗini naa’ seɗɗa.
Ɗum Taƴanii Yeesu Kiita Mayde
(Markus 15.6‑15; Luka 23.13‑25; Yahaya 18.39—19.16)
15Too, e carel Humto Sakkinki, Bilaatus gomnaajo woowii yoofanki hawrutuɓe curaaɗo go’oto mo ɓe ngiɗi. 16E carel ngel boo e woodi curaaɗo kalluɗo indinɗo bi’eteeɗo Barabbas. 17Nde yimɓe kawriti, sey Bilaatus ƴamiɓe, wi’i, “Moye ngiɗɗon mi yoofana’on? Barabbas koo Yeesu bi’eteeɗo Almasiihu?” 18Ngam Bilaatus faamii lawliiru waɗi ɓe ngaɗi Yeesu nder jungo maako.
19Bilaatus e jooɗii dow jooɗorgal kiita, sey debbo maako liloyi ɗum wi’amo, “Taa’ meemu on ɗon mo waɗaayi ko wooɗaa, ngam hanki mi hoyɗii dow maako mi wannii naa’ seɗɗa dow koyɗol ngol.”
20Mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe yimɓe ngaɗi yimɓe mbi’a ɗum yoofa Barabbas ɗum wara Yeesu. 21Gomnaajo on fuɗɗiti wi’iɓe, “Nder yimɓe ɗiɗo ɓen moye ngiɗɗon mi yoofana’on?” Ɓe mbi’i, “Barabbas!”
22Sey Bilaatus ƴamiɓe wi’i, “Too, ko ngiɗɗon mi waɗana Yeesu bi’eteeɗo Almasiihu?” Ɓe fuu ɓe mbi’i, “Warumo dow gaafaangal!”
23Bilaatus wi’i, “Ngam ɗume? Ɗume ko halli o waɗi?” Ammaa ɓe ɓeydi wi’uki sembee, “Warumo dow gaafaangal!”
24Nde Bilaatus yi’i walaa ko waawata waɗuki, nden hawre fuɗɗi ummaaki, sey o nyeɗoyi ndiyam o looti juuɗe maako yeeso maɓɓe. O wi’i, “Mi walaa hakke ƴiiƴam neɗɗo o’o. Ɗum caɗɗum mooɗon.”27.24: TA 21.6‑9.
25Sey yimɓe ɓen fuu nootii, mbi’i, “Ee, hakke ƴiiƴam maako e dow amin e ɓiɓɓe amin!”
26Sey o yoofaniɓe Barabbas, ammaa o waɗi ɗum fiyi Yeesu looci, nden o tambinimo sooji’en Rooma ngam ɓe mbaroyamo dow gaafaangal.
Sooji’en Njukkitii Yeesu
(Markus 15.16‑20; Yahaya 19.2,3)
27Daga ɗon sooji’en gomnaajo njaari Yeesu nder laamorde gomnaajo, ɓe kawriti fuu sooji’en koriiɓe yeeso maako. 28Ɓe ɓortimo ɓe ɓornimo iri toggoore laamiiɓe. 29Ɓe mbaali giifol gi’e, ɓe taaranimongol e hoore, ɓe ngaɗanimo sawru e jungo nyaamo maako, ɓe ndiccii yeeso maako, e ɓe njukkitamo, e ɓe mbi’a, “Allah reene, laamiiɗo Yahuudanko’en!” 30Ɓe tuttanimo joode, ɓe njaɓi sawru ndun ɓe ngaɗi ka piirukimondu to hoore. 31Gaɗa ɓe njukkitiimo, ɓe ɓortimo toggoore laamiiɓe nde ɓe ɓornunoomo, nden ɓe ɓornimo kolte maako. Sey ɓe mburtinimo ɓe ardinimo ngam ɓe mbaroyamo dow gaafaangal.
Ɗum Piyanii Yeesu Kusaaje Dow Gaafaangal
(Markus 15.21‑32; Luka 23.26‑43; Yahaya 19.17‑27)
32E ɓe njaha sey ɓe kawri e goɗɗo neɗɗo Saayirankeejo bi’eteeɗo Siiman. Ɓe ngaɗimo e sembe o hocca gaafaangal Yeesu. 33Nde ɓe ngari to wonde wigeere bi’eteende Golgoota, waato “Ƴiƴal Hoore,” 34ɓe kokki Yeesu ndiyam inabojam jillindiraaɗam e goɗɗum kaɗɗum. Ammaa nde o tahiɗam, o salii o yara.27.34: Jab 69.21.
35Gaɗa ɓe piyaniimo kuusaaje dow gaafaangal, ɓe ngaɗi caaca ngam ɓe cenda kolte maako hakkunde maɓɓe.27.35: Jab 22.18.36Gaɗa non ɓe njooɗii e ɓe ndeenamo. 37Dow hoore gaafaangal ngal ɗum takki allowal. Ɗum windi dow maagal ko ɗum wulloriimo wi’uki, “O’o woni Yeesu Laamiiɗo Yahuudanko’en.” 38Ɓe piyani wuyɓe ɗiɗo kuusaaje dow gaafaale haade Yeesu, go’oto e jungo maako nyaamo, go’oto e jungo maako nano.
39Yimɓe ƴaɓɓotooɓe e kuɗa Yeesu e ngiila ko’e,27.39: Jab 22.7; 109.25.40e ɓe mbi’a, “An giɗɗo pusuki Wuro Ceniingo mahitoongo nder balɗe tati, hisnu hoore maaɗa! Taa Ɓiɗɗo Allah, jippoya daga dow gaafaangal!”27.40: Maat 26.61; Yah 2.19.
41Non maa mawɓe ardiiɓe diina, e moodiɓɓe Attawra, e mawɓe yimɓe njukkitimo, e mbi’a, 42“O hisnii woɓɓe, ammaa o waawaayi hisnuki hoore maako. To kanko woni Laamiiɗo Israa’iila, al o jippoyoo daga dow gaafaangal jooni, enen boo koolooɗenmo. 43O hoolake Allah. Al Allah on hisnamo jooni to e mo yiɗimo, ngam o wi’ii, ‘Min mi Ɓiɗɗo Allah.’ ”27.43: Jab 22.8.
44Non maa ɓen ɗon wuyɓe ɓe ɗum piyani kuusaaje dow gaafaale kuɗimo.
Mayde Yeesu
(Markus 15.33‑41; Luka 23.44‑49; Yahaya 19.28‑30)
45Daga caka nyalawma nyiwre maɓɓi leydi fuu, haa yaaki njamndi tati ndi alaasara. 46E njamndi tati ndin, sey Yeesu wi’i e sembe, “Eloy, Eloy, lama sabattani?” waato, “Yaa Allah am, Yaa Allah am, ngam ɗume cendirɗaa e am?”27.46: Jab 22.1.
47Nde woɓɓe dariiɓe to wigeere nden nani non, ɓe mbi’i, “E mo nodda Annabi Iliya.” 48Sey ɗon e ɗon go’oto maɓɓe doggi hocci soosowa, suuwinga nder ndiyam inabojam lammuɗam, o ɗiisinga to sawru, o liwanii Yeesu yara.27.48: Jab 69.21.
49Ammaa woɓɓe mbi’i, “Alee ngi’en koo Iliya waray hisnamo.”
50Sey Yeesu fuɗɗiti wulli sembee nden yoofi yonki muuɗum.
51Sey wudere cendunde Suudu Joomiraawo seeki ɗiɗi daga dow yaaki ley. Leydi boo dimbi, kaaƴe peccaa.27.51: Wur 26.31‑33.52Ɗum omti genaale, yimɓe Allah mayɓe ɗuɗɓe ummii e yonki. 53Ɓe mburtoyii nder genaale ɗen. Gaɗa Yeesu ummake daga mayde, ɓe nattoyi gariiri ceniindi27.53: Waato Urucaliima., yimɓe ɗuɗɓe ngi’iɓe.
54Nde mawɗo sooji’en on e horiiɓe sooji’en reenooɓe Yeesu ngi’i dimbol leydi ngol e fuu ko waɗi, sey ɓe kultori naa’ seɗɗa, ɓe mbi’i, “Goonga neɗɗo o’o o Ɓiɗɗo Allah!”
55E woodi rewɓe ɗuɗɓe tokkoyɓe Yeesu daga leydi Galiili wallooɓemo e ɓe ndaara daga to woɗɗi. 56Nder maɓɓe e woodi Maryaama ƴiwoyɗo Magadala, e Maryaama maduujo Yaakubu e Yusufu, e maduujo ɓiɓɓe Jabadi.27.55,56: Luk 8.2,3.
Uwuki Yeesu
(Markus 15.42‑47; Luka 23.50‑56; Yahaya 19.38‑42)
57Nde alaasara waɗi, sey goɗɗo diskuɗo ƴiwoyɗo gariiri Armaatiya wari. Inde maako Yusufu. Kanko maa o tokkuɗo Yeesu. 58O yahi to Bilaatus, o toriimo o hokkamo ɓandu Yeesu. Sey Bilaatus waɗi ɗum hokkamondu. 59Sey Yusufu hocci ndu taarindu e wudere lamnde nde ceede. 60O fukkinoyndu nder yenaande maako heyre nde o waɗi ɗum wasanimo nder hayre. O talliti kaaƴa manga o maɓɓi dammugal yenaande nden, o dilli. 61Maryaama ƴiwoyɗo Magadala e go’oto Maryaama on e ɓe ɗon njooɗii yeeso yenaande nden.
Reenooɓe Yenaande Nden
62Nde fini, waato gaɗa Nyalnde Siryaaki, sey mawɓe ardiiɓe diina e Faarisanko’en kawriti yeeso Bilaatus. 63Ɓe mbi’i, “Allah reene! Min ciptorii ko on ɗon majjinoowo yimɓe wi’i ko o maaya, o wi’i, ‘Mi ummoto daga mayde gaɗa balɗe tati.’27.63: Maat 16.21; 17.23; 20.19; Mar 8.31; 9.31; 10.33,34; Luk 9.22; 18.31‑33.64Ngam non, sey ngaɗaa ɗum yaha ɗum reena yenaande nden boɗɗum haa balɗe tati, ngam to’ tokkuɓemo njaha ngujja ɓandu maako mbi’a yimɓe o ummake daga mayde. Majjinki yimɓe cakitiiki kin ɓuray arandehi halluki.”
65Sey Bilaatus wi’iɓe, “Too, njahee, koccon sooji’en, ngaɗon ko mbaawoton waɗuki ndeenon yenaande nden.”
66Sey ɓe njahi yenaande nden ɓe piyi haatimiire laamiiɗo dow hayre to dammugal yenaande nden, ɓe ngaɗi sooji’en ndeenande boɗɗum.
28Ummaaki Yeesu Daga Mayde
(Markus 16.1‑10; Luka 24.1‑12; Yahaya 20.1‑10)
1Too, gaɗa Nyalnde Siwtaare, nyalnde Alal subaka, sey Maryaama ƴiwoyɗo Magadala e Maryaama go’oto on ɓe njahi ngam ɓe ngi’a yenaande nden. 2Ɗon e ɗon ɗum waɗi wongol dimbol leydi mangol, ngam goɗɗo malaa’ikaajo Joomiraawo wari daga dow, o talliti kaaƴa ngan daga dammugal yenaande nden, o jooɗii dow maaga. 3E mo ɗelkitoo bo maƴƴere, kolte maako boo e ranni tar bo hottollo. 4Nde sooji’en reenooɓe yenaande nden ngi’imo, kulol mangol nangiɓe haa ɓe ndiwni, ɓe njani, ɓe ngarti bo mayɓe.
5Ammaa malaa’ikaajo on wi’i rewɓe ɓen, “To’ on kulu. E mi andi Yeesu ɗaɓɓitoton, baraaɗo dow gaafaangal. 6O walaa ɗo’o. Ɗum umminiimo daga mayde. Ngaree ngi’on to ɗum fukkinnoomo. 7Njahee nder yawɗaare mbi’on tokkuɓemo, ‘O ummake daga mayde. Raɗɗum, o artay’on yaaki leydi Galiili. Ton ngi’otonmo.’ Kanjum woni habaru ɗum ngaddanmi’on.”
8Sey rewɓe ɓen ali yenaande nden jawɗum nder kulol, ammaa e welwelo mango. Ɓe ndoggi ɓe njahi ngam ɓe mbi’aka tokkuɓe Yeesu.
9Sey Yeesu hawri e maɓɓe, wi’i, “Aku mooɗon!” Ɓe ɓattiimo, ɓe ndiccii, ɓe njogii koyɗe maako, ɓe mawninimo. 10Sey Yeesu wi’iɓe, “To’ on kulu. Njahee mbi’on bandiraaɓe am njaha leydi Galiili. Ton ɓe ngi’atayam.”
Habaru Ɗum Reenooɓe Yenaande Ngaddi
11Rewɓe ɓen e dow laawol, sey woɓɓe nder sooji’en reenooɓe yenaande nden njahi gariiri ɗiiwiti mawɓe ardiiɓe diina fuu ko waɗi. 12Nde mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe yimɓe kawriti, ɓe ndarwi dabare. Ɓe kokki sooji’en ɓen ceede ɗuɗɗe, 13ɓe mbi’iɓe, “Mbi’ee yimɓe, ‘Tokkuɓemo ngari jemma e min ɗaanii ɓe ngujjimo.’ 14To Gomnaajo nanii ɗu’um habaru, min estaymo min curana’on nattuki torra.”
15Sey sooji’en ɓen njaɓi ceede ɗen, ɓe ngaɗi non no ɗum wi’iɓe ɓe ngaɗa. Habaru ɗum sankitaama nder Yahuudanko’en, e ɓe kokka habaru ɗu’um haa hande.
Kuugal Ngal Yeesu Hokki Tokkuɓemo
(Markus 16.14‑18; Luka 24.36‑49; Yahaya 20.19‑23; Kuuɗe Lilaaɓe 1.6‑8)
16Sey tokkuɓemo sappo e go’o ɓen ndilli leydi Galiili to hocceere nde Yeesu wi’iɓe ɓe njaha.28.16: Maat 26.32; Mar 14.28.17Nde ɓe ngi’imo, sey ɓe mawninimo, ammaa woɓɓe ngaɗi seko nder ɓerɗe maɓɓe. 18Sey Yeesu ɓaddii haade maɓɓe, wi’iɓe, “Ɗum hokkiiyam fuu laamu dow e ley. 19Ngam non, njahee ngartiron fuu lenyi duuniyaaru tokkuɓeyam, ngaɗanonɓe baptisma nder inde Allah Nyaako Mo Dow, e Ɓiɗɗo, e Ruuhu Allah,28.19: KL 1.8.20on ekkitinaɓe ɓe tokka koo ɗume ko mbiimi’on ngaɗon. Raɗɗum, e mi wondi e mooɗon koo ndeye haa re’uki duuniyaaru.”