Habaru Yeesu Ɗum
Luka
Windi
Habaru dow ɗerewol ngo’ol
Neɗɗo bi’eteeɗo Luka windi ɗerewol ngo’ol. Kanko o nyawndoowo, nden naa’ o Yahuudankeejo. Ɗonmaa naa’ o go’oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo. O windii ɗerewol ngo’ol duuɓi 59‑63 A.D., koo 70‑80 A.D., waato duuɓi 59‑63, koo 70‑80 gaɗa danyngol Yeesu. E ɗum kammoo Luka windi ɗerewol ngo’ol ko e mo gariiri Rooma. O windungol ngam koo moye, koo nde o innii inde Tiyoofilus.
Ɗerewol ngo’ol ɗum habaru Yeesu Almasiihu, e no o danyiraa e no o jooɗorii. O yamɗitinii nyawɓe, o wurtinanii yimɓe ginni, o umminii mayɓe, o ekkitinii yimɓe dow laawol Allah. Kalluɓe mbarimo, ammaa o ummake daga mayde gaɗa balɗe tati. Ngol wi’i Yeesu waaway yaafaaki hakke neɗɗo. Ngol hollii tokkuɗo Yeeso fuu to maayi nattay Wuro Allah.
Ko Woni Nder:
Fuɗɗoode (1.1‑4)
Danyngol Yahaya Gaɗoowo Baptisma e danyngol Yeesu (1.5—2.52)
Wa’ajinki Yahaya Gaɗoowo Baptisma (3.1‑20)
Baptisma Yeesu e no Ceyɗan foondirimo (3.21—4.13)
Kuuɗe Yeesu e leydi Galiili (4.14—9.50)
Daga Galiili yaaki Urucaliima (9.51—19.27)
Yontoore Yeesu cakitiinde (19.28—23.56)
Ummaaki Yeesu daga mayde e yaaki maako dow (24.1‑53)
1Habaru Yeesu Ɗum Luka Windi
1Yaa Tiyoofilus mawɗo,
Yimɓe ɗuɗɓe fuɗɗii winduki habaru dow ko Yeesu waɗi nder amin. 2Ɓe mbindi habaru ɗum nanɗen daga konduɗe giiɓe ko waɗi e gite maɓɓe, andinooɓe Wolde Allah. 3Ngam non, min maa ɗum wooɗaniiyam mi ɗaɓɓita koo ɗume e seese‑seese daga fuɗɗuki maajum, mi windanmaa koo ɗume no woni, 4ngam andaa goonga dow koo ɗume ko ɗum ekkitinmaa.
Ɗum Andinii Danyngol Yahaya Gaɗoowo Baptisma
5Nder carel ngel Hirudus laamiiɗo leydi Yahuudiya laamotoo, e woodi ardiiɗo diina bi’eteeɗo Jakaariya, e mo nder ardiiɓe diina daga lenyol Abija. Debbo maako Alisabatu ƴiwoyii daga lenyol Haruuna, waato ardiiɓe diina.1.5: 1HL 24.10.6Ɓe fuu ɗiɗo ɓe njooɗake jonde wooɗunde yeeso Allah, e ɓe ngaɗa koo ɗume ko Joomiraawo wi’i yimɓe ngaɗa. 7Ammaa ɓe ngalaa ɓiɓɓe, ngam Alisabatu o danyataa, kadimaa ɓe fuu ɗiɗo ɓe nawyii.
8Wonde nyalnde Jakaariya e huwa yeeso Allah nder Wuro Ceniingo e ɓe o huudata. 9Ɗum suɓiimo, no ardiiɓe diina mboowi waɗuki, ngam o natta nder Suudu Joomiraawo o wula urde welnde ngam Joomiraawo. 10Nde carel wuluki urde welnde waɗi, moɓgal fuu e dari yaasi e ɓe ngaɗa do’aare. 11Sey malaa’ikaajo Joomiraawo wangi to maako e darii wuttudu nyaamo to ɗum wulata urde welnde. 12Nde Jakaariya yi’imo, ɓernde muuɗum taƴi, kulol nangimo. 13Ammaa malaa’ikaajo on wi’imo, “Taa’ hulu Jakaariya, Joomiraawo nanii do’aare maaɗa. Debbo maaɗa Alisabatu danyante ɓiɗɗo gorko, nden a hokkaymo inde Yahaya. 14Ɓiɗɗo on waɗete nanaa belɗum ɗuɗɗum, ɗuɗɓe maa nanay belɗum ngam danyeeki maako, 15ngam o wartay mawɗo yeeso Joomiraawo. O yarataa ndiyam inabojam koo njaru gaylitayngu hoore, nden o heeway Ruuhu Allah daga e mo nder reedu maduujo maako.1.15: Lim 6.3.16O wartiray ɓiɓɓe Israa’iila ɗuɗɓe to Allah Joomiraawo maɓɓe. 17O artay Almasiihu warki nder bawɗe Ruuhu Allah ɗe Annabi Iliya heɓunoo, o siryootiray danyooɓe e ɓiɓɓe maɓɓe. O waylitay caliiɓe ɗatal Joomiraawo to ɗatal gooduɓe goonga. O waɗay yimɓe ciryoo ngam garol Joomiraawo.”1.17: Mal 4.5,6.
18Jakaariya ƴami malaa’ikaajo on wi’i, “Noye andiraymi ko mbiiɗaa ɗum goonga? Min, mi nawyii, debbo am boo duuɓi muuɗum ɗuuɗii.”
19Malaa’ikaajo on wi’imo, “Min woni Jibiriilu darotooɗo yeeso Allah, mi liloyaa to maaɗa ngam mi hokkumaa Habaru Belɗum ɗu’um.1.19: Daan 8.16; 9.21.20Ammaa jooni a waawataa metuki naa nyalnde nde fii ɗu’um waɗi, ngam a jaɓaayi haala am tabbitayka to carel maaka warii.”
21E carel ngel yimɓe e keɗii Jakaariya yaasi, ɓe kayɗinii ko waɗi o neeɓiri non nder Suudu Joomiraawo. 22Nde o wurtoyii, o waawaayi metankiɓe. Ɓe faami o yi’i wahayu nder Suudu Joomiraawo. O waɗi ka metirankiɓe juuɗe, ammaa non o jooɗorii o metataa.
23Nde o heenyi balɗe kuugal maako, o so’’ii wuro maako. 24Gaɗa fii ɗu’um waɗii, debbo maako Alisabatu heɓi reedu, waɗi lebbi jowi o wurtaaki daga nder wuro. O wi’i, 25“Joomiraawo waɗaniiyam ɗu’um. Nder balɗe ɗe’e, o ittaniiyam semteende am hakkunde yimɓe.”
Malaa’ikaajo Hokkii Habaru Danyngol Yeesu
26Nder lewru joweego’ooru gaɗa Alisabatu heɓii reedu, Allah lili malaa’ikaajo Jibiriilu to gariiri bi’eteendi Najarat ngondi nder leydi Galiili. 27Malaa’ikaajo on yahi to surbaajo bi’eteeɗo Maryaama gaɗanaaɗo alkawal teegal e bi’eteeɗo Yusufu, daga lenyol Dawda.1.27: Dawda on woni laaminooɗo leydi Israa’iila ndenno. Maryaama on andaa gorko.1.27: Maat 1.18.28Malaa’ikaajo on wi’imo, “E mi silminoo, barkiɗinaaɗo Joomiraawo! Joomiraawo e wondi e maaɗa!”
29Haala kan wannii Maryaama ko ɗuuɗi. O wi’i nder ɓernde maako, “Min, mi moye o’o mettirantayam nihi?” 30Ammaa malaa’ikaajo on wi’imo, “Taa’ hulu, Maryaama, Allah suɓii barkiɗinmaa. 31A heɓay reedu, a danyay ɓiɗɗo gorko, nden a nodday inde maako Yeesu.1.31: Maat 1.21.32O wartay mawɗo, ɗum noddaymo Ɓiɗɗo Allah Joomu Mangu. Allah Joomiraawo hokkaymo jooɗorgal laamu maama maako Dawda. 33O laamoto dow ɓiɓɓe Israa’iila haa abadaa. Laamu maako re’ataa.”1.32,33: 2Sam 7.12,13,16; Ica 9.7.
34Maryaama wi’i malaa’ikaajo on, “Noye ɗum waɗortoo? Mi andaa gorko sam.”
35Malaa’ikaajo on wi’imo, “Ruuhu Allah jippoyto dow maaɗa, bawɗe Allah Joomu Mangu suddete bo ɗowdi. Ngam non, danyeteeɗo on ɗum noddiraymo ‘Ɓiɗɗo Allah, Ceniiɗo.’ 36Raa, Alisabatu bandiraawo maaɗa heɓii reedu nder nayewu muuɗum, o danyay ɓiɗɗo gorko. Kanko mo yimɓe mbi’ata o danyataa, jooni e mo woodi reedu ndu lebbi joweego’o. 37Ngam walaa ko salorta Allah.”1.37: Fuɗ 18.14.
38Nden Maryaama wi’i, “Mi korɗo Joomiraawo, ɗum wartanayam non no mbiiɗaa.” Sey malaa’ikaajo on dilli alimo.
Maryaama Yahi to Alisabatu
39Nder balɗe ɗen, Maryaama ummii nder yawɗaare yahi gariiri ngondi nder kocceeje leydi Yahuudiya. 40O natti wuro Jakaariya, o howni Alisabatu. 41Carel ko Alisabatu nani kownol Maryaama, ɓiɗɗo gonɗo nder reedu maako diwi ngam belɗum, Alisabatu boo hebbinaa Ruuhu Allah. 42O noddi Maryaama e sembe, o wi’i, “A barkiɗinaaɗo nder rewɓe! Ɓiɗɗo mo caawuɗaa o barkiɗinaaɗo. 43Min, mi moye nde inna Almasiihu warata to am? 44Nde nanumi kownol maaɗa, ɓiɗɗo gonɗo nder reedu am diwii ngam belɗum. 45A barkiɗinaaɗo ngam a jaɓii ko Joomiraawo waɗanmaa alkawal ɗum heeway.”
Gimol Maryaama
46Nden Maryaama wi’i,
“E mi manta Joomiraawo e ɓernde am fuu.
47E mi nana belɗum ɗuɗɗum nder ɓernde am ngam Allah, Kisnoowoyam,
48ngam o yurminaniiyam, min, korɗo maako, lestinɗo hoore.
Daga jooni yimɓe duuniyaaru fuu noddirayyam barkiɗinaaɗo,1.48: 1Sam 1.11.
49ngam Allah Baawuɗo waɗaniiyam fii mawɗum ɗuɗɗum,
o ceniiɗo.
50Jurumɗum maako jooɗoto dow kulooɓemo haa abadaa.
51E mo waɗa fii mawɗum e jungo maako sembingo,
e mo sankita mawninɓe ko’e maɓɓe e ko ɓe mantortoo nder ɓerɗe maɓɓe.
52E mo itta laamiiɓe dow laamu maɓɓe,
ammaa e mo mawnina lesnuɓe ko’e maɓɓe.1.52: Ayu 5.11; 12.19.
53E mo harna nanooɓe weelo e fii boɗɗum,
ammaa e mo ala riskuɓe juuɗe meere.
54E mo walla yimɓe Israa’iila maccuɓe maako,
o yejjitataa yurminanki
55Ibraahim e lenyol muuɗum haa abadaa,
no o wi’unoo maama’en meeɗen.”1.55: Fuɗ 17.7.1.46‑55: 1Sam 2.1‑10.
56Maryaama jooɗodake e Alisabatu ko waɗi lebbi tati, nden o so’’ii wuro maako.
Danyngol Yahaya Gaɗoowo Baptisma
57Nde carel danyuki Alisabatu waɗi, o danyi ɓiɗɗo gorko. 58Ɓe o heddi e bandiraaɓe maako ɓe nanidi belɗum e maako nde ɓe nani Joomiraawo yurminanimo.
59Nde ɓingel ngel waɗi balɗe joweetati, ɓe ngari naadukingel. Ɓe ngiɗiino noddankingel inde nyaako maagel Jakaariya.1.59: KLee 12.3.60Ammaa maduujo maagel wi’i, “Naa’ non, ɗum noddanangel Yahaya.”
61Ɓe mbi’imo, “Walaa goɗɗo nder lenyol maaɗa gooduɗo inde nden ɗon.” 62Sey ɓe metirani nyaako maagel juuɗe, ngam ɓe anda inde nde o yiɗi ɗum noddanangel.
63Jakaariya holliɓe e mo yiɗi allowal, o windi, “Inde maagel Yahaya.” Ɓe fuu fii ɗum hulniiɓe. 64Ɗon e ɗon, honduko maako maɓɓitii, ɗemngal maako yoofi, nden o fuɗɗi metuki, e mo manta Allah. 65Kulol nangi ɓe o heddi fuu, koo moye waɗi ka metuki dow fii ɗum fuu nder kocceeje leydi Yahuudiya. 66Koo moye nanɗo fii ɗu’um nyumi dow maajum, e wi’a, “Ɗume ɓingel nge’el wartata to mawni?” Ngam jungo Joomiraawo e wondi e maagel.
Annabaaku Jakaariya
67Jakaariya, nyaako ɓingel ngel, e heewi Ruuhu Allah, waɗi annabaaku, o wi’i,
68“En mantu Joomiraawo, Allah Israa’iila,
ngam o waroyii o rimɗinii yimɓe maako.
69Allah waddanii’en kisnoowo mawɗo
ƴiwoyɗo daga lenyol Dawda, maccuɗo maako.
70No o wi’unoo nder konduɗe annabo’en maako cuɓaaɓe daga ko neeɓi,
71o hisnay’en daga ganyooɓe meeɗen e kallanɓe’en.
72O wi’iino o yurminanay maama’en meeɗen,
o yejjitataa alkawal maako ceniingal,
73ngal o waɗannoo maama meeɗen Ibraahim.
74O wi’ii o hisnay’en daga juuɗe ganyooɓe meeɗen,
ngam kuwanenmo kulol walaa,
75njooɗooɗen jonde ceniinde e aadilaaku yeeso maako nder balɗe meeɗen fuu,
ngaɗen koo ɗume ko o wi’i.
Annabaaku Jakaariya Dow Ɓiɗɗo Muuɗum
76“An ɓingel am, ɗum noddirte annabiijo Joomiraawo Joomu Mangu,
a artay Almasiihu warki ngam mo’’inanaamo laawol,1.76: Mal 3.1.
77ngam andinaa yimɓe maako ɗum hisnayɓe laawol yaafaaki hakke maɓɓe.
78Allah waɗii fii ɗu’um ngam o keewuɗo jurumɗum. Ngam jurumɗum maako,
Almasiihu waroyay to meeɗen daga dow no naange wurtiroytoo,
79ngam o yeynanoo wonɓe nder nyiwre e nder kulol mayde,
ɗum tokkinay koyɗe meeɗen dow laawol jam.”1.79: Ica 9.2.
80Ɓiɗɗo on mawni, faamu maako ɓeydii. E mo jooɗii nder ladde haa carel ko ɗum andinimo to yimɓe Israa’iila.
2Danyngol Yeesu
(Maatiyu 1.18‑25)
1Carel ko Yahaya Gaɗoowo Baptisma danyaa, Mawɗo Laamiiɓe leyɗe Rooma bi’eteeɗo Kaysar Agustus wi’i wonɓe nder laamu Rooma fuu ɗum winda inɗe maɓɓe. 2Kanki woni winduki arandehi ki ɗum waɗi carel ko Kiriiniyus woni gomnaajo leydi Siiriya. 3Koo moye yahi to lenyol muuɗum ƴiwoyi ngam ɗum winda inde muuɗum.
4Sey Yusufu maa ummii daga gariiri Najarat nder leydi Galiili. O yahi gariiri to Dawda danyaa bi’eteendi Baytalaami ngondi nder leydi Yahuudiya, ngam kanko daga lenyol Dawda. 5O yahu ton ngam ɗum winda inde maako, kanko e Maryaama, mo ɗum waɗanimo alkawal teegal. Maryaama on e woodi reedu. 6E ɓe nder Baytalaami, sey carel danyngol maako waɗi. 7Sey o danyi ɓiɗɗo gorko, afo maako, o saawimo nder wudere wooɗunde, o fukkinimo nder to ɗum waɗanta marle nyamndu, ngam walaa njayri nder suudu hoɓɓe.
Malaa’ika’en Wanganii Woynaaɓe
8E woodi woynaaɓe haade ɗon e ɓe mbaala yaasi, e ɓe ndeena marle maɓɓe jemma. 9Sey malaa’ikaajo Joomiraawo wanganiɓe nder teddungal Joomiraawo, kulol nangiɓe. 10Ammaa malaa’ikaajo on wi’iɓe, “To’ on kulu! Mi waddanii’on habaru ɓurɗum welki ngam koo moye. 11Hande nder gariiri Dawda ɗum danyanii’on kisnoowo, kanko woni Almasiihu, Joomiraawo. 12Raa no keɓtirtonmo, on taway ɓingel e saawaa nder wudere, nden e ngel fukkinaa nder to ɗum waɗanta marle nyamndu.”
13Ɗon e ɗon sey woɓɓe malaa’ika’en ɗuɗɓe wangi haade malaa’ikaajo on, e ɓe mawnina mangu Allah, e ɓe mbi’a,
14“En mawnin Allah Mo Dow,
jam jooɗoo nder duuniyaaru e dow yimɓe ɓe o nanata belɗum maɓɓe.”
15Nde malaa’ika’en ɓen co’’ii dow, sey woynaaɓe ɓen ngaɗi ka medduki, e ɓe mbi’a, “En njahu Baytalaami ngi’en fii ɗu’um ɗum Joomiraawo wi’i’en.”
16Sey ɓe njawɗii, ɓe njahi, ɓe tawi Maryaama e Yusufu e ɓingel ngel e ngel fukkii nder to ɗum waɗanta marle nyamndu. 17Nde ɓe ngi’ingel, ɓe ndilli, ɓe mbi’i yimɓe ko malaa’ikaajo wi’iɓe dow maagel. 18Ko woynaaɓe ɓen mbi’i kayɗinii koo moye nanɗo. 19Ammaa Maryaama boo e jogii ko nani fuu nder ɓernde muuɗum, o waɗi ka nyumuki dow maajum. 20Sey woynaaɓe ɓen co’’ii, e ɓe mawnina Allah, e ɓe mantamo ngam koo ɗume ko ɓe nani e ko ɓe ngi’i, non no ɗum wi’iriɓe.
Yeesu Waɗanaama Inde
21Nde ɓingel ngel waɗi balɗe joweetati, ɗum naadimo ɗum hokkimo inde Yeesu, inde nde malaa’ikaajo hokkimo ko ɗum waɗa reedu maako.2.21: KLee 12.3; Luk 1.31.
Ɗum Yaarii Yeesu Wuro Ceniingo
22Gaɗa balɗe lootaaki maɓɓe heenyi no Annabi Muusa wi’i nder Attawra ɓe ngaɗa to ɓe ndanyii, Yusufu e Maryaama njaari Yeesu Urucaliima yeeso Joomiraawo. 23Non ɗum windiraa nder Attawra, “Koo moye gorko afo, Joomiraawo jeyimo.”2.23: Wur 13.2,12.24Ɓe cakkani Allah no ɗum windiraa nder Attawra, “pooli ɗiɗi koo boo tattabarahoy ɗiɗoy.”2.22‑24: KLee 12.6‑8.
25E carel ngel e woodi goɗɗo neɗɗo nder Urucaliima bi’eteeɗo Saaminu, aadiliijo, kuloowo Allah. O haaɓii o yi’a garol Almasiihu ngam hisna yimɓe Israa’iila. Ruuhu Allah e wondi e maako, 26holliimo o maayataa naa o yi’ii Almasiihu Joomiraawo. 27Ruuhu Allah yaarimo nder Wuro Ceniingo. Sey Maryaama e Yusufu ngaddoyi Yeesu nder wuro ngon ngam waɗankimo ko Attawra wi’i. 28Saaminu jaɓi ɓingel ngel nder juuɗe muuɗum, nden manti Allah, wi’i,
29“Yaa Joomiraawo, a hebbinii alkawal maaɗa.
Jooni alu maccuɗo maaɗa dilla jam.
30Ngam gite am ngi’ii kisnoowo mo liloyɗaa,
31mo ciryaniɗaa lenyi fuu.
32O wartay bo jayngol, o hollay lenyi duuniyaaru laawol maaɗa,
o waɗay yimɓe maaɗa Yahuudanko’en keɓa mangu.”2.32: Ica 42.6; 49.6; 52.10.
33Nyaako ɓingel ngel e maduujo maagel ɓe kayɗini e ko ɗum wi’i dow maagel. 34Sey Saaminu barkiɗiniɓe, nden o wi’i Maryaama, maduujo Yeesu, “Ɓingel nge’el wartay ɗatal yanuki ɗuɗɓe e ummaaki ɗuɗɓe nder leydi Israa’iila. Ngel wartay anditirɗum daga Allah ɗum yimɓe ɗuɗɓe nganyata. 35Ɓiɗɗo o’o wanginay nyumooji yimɓe cuuɗiiɗi. An maa, ɓernde maaɗa naaway bono kaafahi tufinde.”
36Ɗonmaa e woodi annabiijo debbo bi’eteeɗo Hannatu ɓii Faanuwel, ƴiwoyɗo daga lenyol Aaciru. Debbo on o nayeejo, o jooɗodake e gorko maako duuɓi joweeɗiɗi, nden gorko on maayii. 37Gaɗa goriiko maayi, o jooɗii o te’aaka haa duuɓi maako ngaɗi 84. Koo ndeye e mo yaha Wuro Ceniingo e mo mawnina Allah, e mo suumoo, e mo waɗa do’aare jemma e nyalawma. 38E carel ngel, o waroyi to maɓɓe, o yetti Allah, o yahi to kaaɓuɓe yi’uki carel ko Allah rimɗinta Urucaliima, o hokkiɓe habaru dow ɓingel ngel.
Danyooɓe Yeesu Co’’ake Najarat
39Nde Yusufu e Maryaama njottini koo ɗume ko Attawra wi’i ɗum waɗa, ɓe co’’ii gariiri maɓɓe Najarat nder leydi Galiili.2.39: Maat 2.23.40Yeesu mawni, sembiɗi, faamu heewimo, nden barka Allah e dow maako.
Yeesu Nder Wuro Ceniingo
41Koo ɗume ndungu danyooɓe Yeesu e njaha Urucaliima ngam Humto Sakkinki.2.41: Wur 12.1‑27; TA 16.1‑8.42Nde Yeesu waɗi duuɓi sappo e ɗiɗi, ɓe njahi humto no ɓe mboowi. 43Gaɗa humto ngon heenyi, danyooɓe maako e dow ɗatal hootuki wuro, Yeesu boo darii nder Urucaliima, ammaa danyooɓe ɓen andaa o darake. 44E ɓe kammii e mo nder ɓe ɓe njaadata, ɓe ngaɗi yaadu nyalnde go’o, nden ɓe puɗɗi ɗaɓɓutukimo nder bandiraaɓe maɓɓe e higooɓe maɓɓe. 45Nde ɓe ɗaɓɓiti ɓe keɓtaayimo, ɓe co’’ii Urucaliima ngam ɗaɓɓutukimo. 46Nder nyalnde tatawre ɓe tawimo nder Wuro Ceniingo, e mo jooɗii hakkunde moodiɓɓe, e mo nanaɓe, nden e mo ƴamaɓe. 47Nanɗomo fuu hayɗini e faamu maako e nootaaki maako. 48Nde danyooɓe maako ngi’imo, ɓe kayɗini. Maduujo maako wi’imo, “Ɓiɗɗo am, ko waɗi ngaɗanɗaamin niini? Min e nyaako maaɗa nde min ɗaɓɓiti min ngi’aayima, min ngannii.”
49O wi’iɓe, “Ko waɗi ɗaɓɓitotoyyam? On andaa e haani mi jooɗoo nder wuro Nyaako am?” 50Ammaa ɓe faamaayi ko o wi’iɓe.
51Sey Yeesu so’’odii e maɓɓe Najarat, e mo waɗa ko ɓe mbi’imo fuu. Maduujo maako jogii fii ɗu’um fuu nder ɓernde muuɗum. 52Yeesu mawni, ɓeydi faamu e heɓuki yidde daga to Allah e to yimɓe.2.52: 1Sam 2.26; Wag 3.4.
3Haala Yahaya Gaɗoowo Baptisma
(Maatiyu 3.1‑12; Markus 1.1‑8; Yahaya 1.19‑28)
1Mawɗo Laamiiɓe leyɗe Rooma bi’eteeɗo Kaysar Tibaariya e woodi duuɓi sappo e jowi dow laamu, e carel ngel Buntus Bilaatus woni gomnaajo leydi Yahuudiya. Hirudus3.1: Hirudus o’o kanko woni Hirudus Antifas ɓiɗɗo Laamiiɗo Hirudus mo ɗum inni nder suurawol go’o. boo e laamii leydi Galiili, mawniiko Filibus boo e laamii leydi Ituuriya e Tarakuniitas, nden Lisaaniyas e laamii leydi Abiiliya. 2Hanaana e Kayaafa boo ngoni Mawɓe Mawɓe Ardiiɓe Diina. E carel ngel Wolde Allah warani Yahaya, ɓiɗɗo Jakaariya, nder ladde. 3Ngam non, Yahaya yahi bigeeje gonɗe haade Caangol Urdun fuu, e mo wa’ajina, e mo wi’a, “Tuubee, ɗum waɗana’on baptisma, nden Allah yaafanto’on hakkeeji mooɗon.” 4No ɗum windiraa nder deftere Annabi Icaaya dow Yahaya,
“Goɗɗo e nodda nder ladde e wi’a,
‘Mo’’inee ɗatal Joomiraawo,
portee laawol ngam garol maako.
5Pogooji fuu ɗi kebbinteeɗi,
kocceeje e ƴoole fuu ɗe nameteeɗe.
Ɗate guuriiɗe ɗe dartinteeɗe, ɗate bonniiɗe ɗe mo’’inteeɗe.
6Yimɓe duuniyaaru fuu ɓe ngi’ay kisndam Allah.’ ”3.4‑6: Ica 40.3‑5.
7Yimɓe ɗuɗɓe ngaroyi to Yahaya ngam o waɗanaɓe baptisma. O wi’iɓe, “Onon ɓiɓɓe boole! Moye wi’i’on ndoggon bone garayɗum?3.7: Maat 12.34; 23.33.8Ngaɗee ko hollata on alii hakkeeji mooɗon. To’ on mbi’u nder ɓerɗe mooɗon, ‘Minon, min ɓiɓɓe Annabi Ibraahim.’ Ngam e mi wi’a’on, Allah waaway umminanki Annabi Ibraahim ɓiɓɓe daga nder kaaƴe ɗe’e.3.8: Yah 8.33.9Koo jooni fe’’irde ƴeftaama ngam fe’’a leɗɗe daga ɗaɗi maaje. Lekki fuu ki rimataa ɓikkoy mboɗkoy, ɗum fe’’ayki ɗum faɗɗaki nder hiite.”3.9: Maat 7.19.
10Yimɓe mbi’imo, “Ko haani min ngaɗa?”
11Yahaya wi’iɓe, “Gooduɗo toggooje ɗiɗi fuu hokka mo walanaa go’o, nden gooduɗo nyamndu fuu hokkora mo walanaa.”
12Jaɓooɓe ceede leydi maa ngari ngam ɓe ngaɗanee baptisma, ɓe mbi’imo, “Moodibbo, ko haani min ngaɗa?”3.12: Luk 7.29.
13O wi’iɓe, “To’ on njaɓu ko ɓuri no ɗum wi’i’on njaɓon.”
14Woɓɓe sooji’en ƴamimo mbi’i, “Minon maa, ko haani min ngaɗa?”
O wi’iɓe, “To’ on teetan yimɓe ceede e sembe, to’ on mbi’u yimɓe ngaɗii ko ɓe ngaɗaayi ngam njaɓanonɓe ceede. Munyee dow ko ɗum yoɓata’on.”
15Yimɓe kaaɓii ngi’a Almasiihu. Koo moye nder maɓɓe e nyuma nder ɓernɗe muuɗum koo Yahaya woni Almasiihu. 16Yahaya wi’iɓe, “E mi waɗirana’on baptisma e ndiyam, ammaa ɓurɗoyam mangu e wara. Mi fotaayi fittuki lokkulli paɗe maako. O waɗiranay’on baptisma e Ruuhu Allah e hiite. 17E mo jogii besirɗum gawri maako ngam senduki gawri e nyaande. O hawritay gawri ndin, o waɗandi nder resirde gawri maako, ammaa o wula nyaande nden nder hiite nge waatataa.”
18Non Yahaya waggini yimɓe e boliiɗe ɗuɗɗe, o andiniiɓe Habaru Belɗum. 19Nden o haɓani Hirudus laamiiɗo leydi ngam te’i debbo mawniraawo muuɗum bi’eteeɗo Hiruudiya, kadimaa ngam kuuɗe kalluɗe fuu ɗe o waɗi. 20Sey o ɓeydi waɗuki ko ɓuri non, o waɗi ɗum maɓɓi Yahaya nder suudu cural.3.19,20: Maat 14.3,4; Mar 6.17,18.
Yeesu Waɗanaama Baptisma
(Maatiyu 3.13‑17; Markus 1.9‑11)
21Nde yimɓe fuu ngaɗanaa baptisma, Yeesu maa waɗanaa baptisma. E mo nder waɗuki do’aare, sey dammugal dow maɓɓitii. 22Ruuhu Allah jippoyii dow maako e ɓandu bo foondu. Hononde ƴiwoyi daga dow wi’i, “An woni Ɓiɗɗo am, mo ngiɗumi. E mi nana belɗum maaɗa.”3.22: Fuɗ 22.2; Jab 2.7; Ica 42.1; Maat 3.17; Mar 1.11; Luk 9.35.
Maama’en Yeesu
(Maatiyu 1.1‑17)
23Ko Yeesu fuɗɗi kuugal muuɗum, o ɓadake duuɓi 30. Yimɓe e nyuma Yeesu ɗum ɓiɗɗo Yusufu. Yusufu ɓiɗɗo Heeli, 24Heeli ɓiɗɗo Matat, Matat ɓiɗɗo Leewi, Leewi ɓiɗɗo Malki, Malki ɓiɗɗo Yanna, Yanna ɓiɗɗo Yusufu, 25Yusufu ɓiɗɗo Mataatiya, Mataatiya ɓiɗɗo Amos, Amos ɓiɗɗo Naahum, Naahum ɓiɗɗo Ajaliya, Ajaliya ɓiɗɗo Najaya, 26Najaya ɓiɗɗo Ma’ata, Ma’ata ɓiɗɗo Mataatiya, Mataatiya ɓiɗɗo Cimeeya, Cimeeya ɓiɗɗo Joosek, Joosek ɓiɗɗo Yahuuda, 27Yahuuda ɓiɗɗo Yowaanan, Yowaanan ɓiɗɗo Refaya, Refaya ɓiɗɗo Jaruubabel, Jaruubabel ɓiɗɗo Ceyaltiyal, Ceyaltiyal ɓiɗɗo Neeri, 28Neeri ɓiɗɗo Malki, Malki ɓiɗɗo Addi, Addi ɓiɗɗo Kosma, Kosma ɓiɗɗo Almadama, Almadama ɓiɗɗo Er, 29Er ɓiɗɗo Joocuwa, Joocuwa ɓiɗɗo Eliyeeja, Eliyeeja ɓiɗɗo Yorim, Yorim ɓiɗɗo Matat, Matat ɓiɗɗo Leewi, 30Leewi ɓiɗɗo Saaminu, Saaminu ɓiɗɗo Yahuuda, Yahuuda ɓiɗɗo Yusufu, Yusufu ɓiɗɗo Yonana, Yonana ɓiɗɗo Eliyaakim, 31Eliyaakim ɓiɗɗo Malaya, Malaya ɓiɗɗo Maynana, Maynana ɓiɗɗo Mataata, Mataata ɓiɗɗo Naatan, Naatan ɓiɗɗo Dawda, 32Dawda ɓiɗɗo Jeesi, Jeesi ɓiɗɗo Obida, Obida ɓiɗɗo Bo’aaja, Bo’aaja ɓiɗɗo Salmon, Salmon ɓiɗɗo Naacon, 33Naacon ɓiɗɗo Amiinadab, Amiinadab ɓiɗɗo Aram, Aram ɓiɗɗo Heseruuna, Heseruuna ɓiɗɗo Feresa, Feresa ɓiɗɗo Yahuuda, 34Yahuuda ɓiɗɗo Yaakubu, Yaakubu ɓiɗɗo Iciyaaku, Iciyaaku ɓiɗɗo Ibraahim, Ibraahim ɓiɗɗo Teera, Teera ɓiɗɗo Naaho, 35Naaho ɓiɗɗo Serug, Serug ɓiɗɗo Reyu, Reyu ɓiɗɗo Feele, Feele ɓiɗɗo Eber, Eber ɓiɗɗo Ceela, 36Ceela ɓiɗɗo Kenan, Kenan ɓiɗɗo Arfakacaadi, Arfakacaadi ɓiɗɗo Cem, Cem ɓiɗɗo Nuhu, Nuhu ɓiɗɗo Lamek, 37Lamek ɓiɗɗo Metusela, Metusela ɓiɗɗo Enok, Enok ɓiɗɗo Yared, Yared ɓiɗɗo Mahaalalel, Mahaalalel ɓiɗɗo Kenan, 38Kenan ɓiɗɗo Enoc, Enoc ɓiɗɗo Ciitu, Ciitu ɓiɗɗo Aadamu, Aadamu mo Allah.
4Ceyɗan Foondi Yeesu
(Maatiyu 4.1‑11; Markus 1.12,13)
1Yeesu ƴiwoyi daga Caangol Urdun e heewi Ruuhu Allah. Sey Ruuhu Allah yaarimo nder ladde. 2Ton o waɗi balɗe 40 Ceyɗan e foondamo, o nyaamaayi goɗɗum nder balɗe ɗen. Nden gaɗa maaje, weelo nangimo.
3Ceyɗan wi’imo, “To an woni Ɓiɗɗo Allah, wi’u nde’e hayre warta buroodi.”
4Yeesu nootii wi’imo, “Aayaare wi’ii, ‘Naa’ e nyamndu tan neɗɗo marortoo.’ ”4.4: TA 8.3.
5Sey Ceyɗan yaarimo wonde wigeere townde, bo maƴƴuki hollimo leyɗe duuniyaaru fuu. 6Nden Ceyɗan wi’imo, “Mi hokkete laamu e mangu dow leyɗe ɗe’e fuu, ngam ɗum hokkiiyamɗe. Mi waaway hokkukiɗe koo moye mo ngiɗumi. 7Ngam non, taa mawniniiyam, ɗu’um fuu ɗum wartay ɗum maaɗa.”
8Yeesu wi’imo, “Aayaare wi’ii,
‘Mawnin Allah Joomiraawo maaɗa, kanko tan mawnintaa.’ ”4.8: TA 6.13.
9Sey Ceyɗan yaarimo Urucaliima, darnimo ton dow hoore Wuro Ceniingo, wi’imo, “To an woni Ɓiɗɗo Allah, diwu daga ɗo’o, 10ngam aayaare wi’ii, ‘Allah wi’ay malaa’ika’en muuɗum mballumaa boɗɗum. 11Ɓe taɓɓete nder juuɗe maɓɓe, ngam to’ nawnaa koyɗe maaɗa dow hayre.’ ”4.10,11: Jab 91.11,12.
12Yeesu wi’imo, “Aayaare wi’i, ‘Taa’ foondu Allah Joomiraawo maaɗa.’ ”4.12: TA 6.16.
13Nde Ceyɗan heenyi foonduki Yeesu fuu, sey o alimo yaaki wongel carel.
Yeesu Fuɗɗi Kuugal Muuɗum Nder Galiili
(Maatiyu 4.12‑17; Markus 1.14,15)
14Sey Yeesu so’’ii leydi Galiili nder bawɗe Ruuhu Allah. Habaru maako sankitii nder leydi ndin. 15O fuɗɗi ekkitinki nder cuuɗi do’aare maɓɓe, koo moye mantimo.
Ɗum Wanyii Yeesu Nder Najarat
(Maatiyu 13.53‑58; Markus 6.1‑6)
16Yeesu yahi Najarat, gariiri to mawni. Nyalnde Siwtaare, o natti suudu do’aare no o woowi waɗuki. Sey o ummii o darii ngam o janga Deftere Ceniinde. 17Ɗum hokkimo deftere Annabi Icaaya, o maɓɓitinde, o jangi aayaaje bi’uɗe,
18“Ruuhu Joomiraawo e dow am,
ngam o suɓiiyam mi hokka ɓe ngalanaa Habaru Belɗum.
O liliiyam mi wadda habaru yoofuki maccuɓe,
mi wumtina wumɓe,
mi waɗa ɗum ala torreteeɓe ndilla,
19Mi wa’ajinana duuniyaaru wiiki hitaande nde Joomiraawo hisnata yimɓe muuɗum waroyi.”4.18,19: Ica 61.1,2.
20Sey o maɓɓi deftere nden, o hokkitinde ballitoowo o jooɗii. Koo moye gonɗo nder suudu do’aare ndun sutiimo. 21Sey Yeesu wi’iɓe, “Ɗe’e aayaaje ɗe nanɗon, hande ɗe keewii.”
22Koo moye e wi’a boɗɗum dow maako. Boliiɗe boɗɗe burtiiɗe nder honduko maako hayɗiniiɓe. Ɓe mbi’i, “Naa’ o’o woni ɓiɗɗo Yusufu?”
23O wi’iɓe, “Walaa seko on mbi’ayyam haala ka’a, ‘Nyawndoowo4.23: Waato likitaajo., yamɗin hoore maaɗa! Ko min nani a waɗii nder Kafarnahum, waɗu ɗum ɗo’o nder gariiri maaɗa.’ ” 24Kadimaa o wi’iɓe, “Goonga, e mi wi’a’on, walaa annabiijo jaɓeteeɗo to gariiri muuɗum.4.24: Yah 4.44.25E mi wi’a’on goonga, e carel Annabi Iliya e woodi rewɓe ɗuɗɓe nder leydi Israa’iila ɓe worɓe mu’’en maayi. E carel ngel, ɗum waɗi duuɓi tati e lebbi joweego’o ndiyam toɓaayi, nden ɗum waɗi weelo kallungo nder leydi ndin fuu.4.25: 1Laam 17.1.26Ammaa Annabi Iliya liloyaaka to koo moye maɓɓe, sey to goɗɗo debbo naa’ Yahuudankeejo mo gorko muuɗum maayi, gonɗo gariiri Jarifat nder leydi Sidon.4.26: 1Laam 17.8‑16.27Kadimaa e woodi gooduɓe nyawu nyaamoojum laral ɗuɗɓe nder Israa’iila e carel Annabi Iliica, ammaa walaa jamɗinaaɗo nder maɓɓe sey Na’aman neɗɗo leydi Siiriya, naa’ o Yahuudankeejo.”4.27: 2Laam 5.1‑14.
28Nde yimɓe wonɓe nder suudu do’aare ndun nani non, ɓe fuu ɓerɗe maɓɓe metti. 29Ɓe ummii, ɓe ndiiwimo daga nder gariiri, nden ɓe njaarimo dow ƴolde to gariiri maɓɓe woni, ngam ɓe tuuroyoomo ley, 30ammaa o tokki hakkunde maɓɓe, o dilli.
Yeesu Wurtini Ginnol
(Markus 1.21‑28)
31Sey Yeesu yahi gariiri Kafarnahum nder leydi Galiili, e mo ekkitinaɓe nder suudu do’aare Nyalnde Siwtaare. 32Ɓe kayɗini e ekkitinol maako, ngam boliiɗe maako e woodi bawɗe.4.32: Maat 7.28,29.
33E woodi gooduɗo ginnol nder suudu do’aare ndun, o wulli sembee, o wi’i, 34“Wayyoo! Ko wannumaa e amin, Yeesu Najarankeejo? A waroyi ngam kalkaamin? E mi andi an a moye. An woni Ceniiɗo Allah!”
35Yeesu haɓaningol wi’i, “De’’utu! Wurta nder maako!” Sey ginnol ngol do’’i neɗɗo on yeeso maɓɓe, ngol wurtii ngol nawnaayimo.
36Ɓe fuu ɓe kayɗini, ɓe ngaɗi ka metuki hakkunde maɓɓe, e ɓe mbi’a, “Iri ɗeye boliiɗe ngoni ɗo’o? Ngam e mo metana ginni nder laamu e bawɗe, e ɗi mburtoo.” 37Nden habaru Yeesu sankitii nder leydi ndin.
Yeesu Yamɗitini Yimɓe Ɗuɗɓe
(Maatiyu 8.14‑17; Markus 1.29‑34)
38Gaɗa Yeesu alii suudu do’aare, dillii wuro Siiman. Esiraawo Biiturus debbo jonte kalluɗe e torramo, ɓe torii Yeesu yamɗitinamo. 39O wari to nyawɗo on, o haɓani jonte ɗen, sey ɗe njoofimo. Ɗon e ɗon nyawɗo on ummii, fuɗɗi waddankiɓe nyamndu.
40Nde naange hiiri, yimɓe ngaddani Yeesu gooduɓe nyawuuji feere‑feere, o yowi juuɗe maako dow koo moye nyawɗo, o yamɗitiniɓe. 41Ginni maa mburtii nder yimɓe ɗuɗɓe, e ɗi ngulla, e ɗi mbi’a, “An, a Ɓiɗɗo Allah!”
Ammaa o haɓaniɗi, o haɗiɗi metuki, ngam e ɗi andi kanko woni Almasiihu.
Yeesu Wa’ajini Nder Suudu Do’aare
(Markus 1.35‑39)
42Nde weeti, Yeesu wurtii gariiri ndin yahi wonde wigeere nder ladde. Yimɓe ngaɗi ka ɗaɓɓutukimo. Nde ɓe tawimo, ɓe ngiɗaa o dilla o alaɓe. 43Ammaa o wi’iɓe, “Doole mi wa’ajina Habaru Belɗum dow Laamu Allah e goɗɗe gariije, ngam maajum ɗum liloyiyam.”
44Nden o waɗi ka wa’ajinki nder cuuɗi do’aare leydi Yahuudiya.
5Yeesu Noddii Tokkuɓemo Arande’en
(Maatiyu 4.18‑22; Markus 1.16‑20)
1Wonde nyalnde Yeesu e darii daande Mbeela Janisarat5.1: Waato Mbeela Galiili., yimɓe e piliimo e nana Wolde Allah. 2O yi’i komiije ɗiɗi e ɗe ndesii daande ndiyam. Nangooɓe liƴƴi mburtii nder maaje, e ɓe laɓɓina nangirɗum liƴƴi maɓɓe. 3O natti komiwal Siiman, o torii Siiman dirdinangal seɗɗa nder ndiyam. O jooɗii nder maagal, e mo ekkitina yimɓe.5.1‑3: Maat 13.1,2; Mar 3.9,10; 4.1.
4Nde o heenyi ko o wi’ata, o wi’i Siiman, “Turta komiwal ngal yaaki ton to luggi, ngaɗaa nangirɗum liƴƴi maaɗa nder ndiyam ngam nanguki liƴƴi.”
5Siiman Biiturus wi’i, “Moodibbo, min kuwii jemmaare fuu, min nangaayi goɗɗum. Ammaa daga a wi’i non, mi waɗay nangirɗum liƴƴi nder ndiyam.”5.5: Yah 21.3.6Nde ɓe ngaɗi non, ɓe nangi liƴƴi ɗuɗɗi haa nangirɗum ɗum fuɗɗi seekuki.5.6: Yah 21.6.7Sey ɓe noddiri higooɓe maɓɓe juuɗe, wonɓe nder wongal komiwal, ngam ɓe ngara ɓe mballaɓe. Ɓe ngari, ɓe kebbini komiije ɗen ɗe fuu ɗiɗi e liƴƴi naaki ɗe fuɗɗi mutuki5.7: Waato nusaaki. nder ndiyam. 8Nde Siiman yi’i non, o diccii yeeso Yeesu, o wi’i, “Moodibbo, woɗɗitayam, mi neɗɗo gooduɗo hakke!”
9Siiman wi’i non ngam kanko e gonduɓe e maako ɓe kayɗinii e liƴƴi ɗuɗɗi ɗi ɓe nangi. 10Yaakubu e Yahaya, ɓiɓɓe Jabadi, higooɓe kuugal Siiman, kamɓe maa ɓe kayɗinii. Yeesu wi’i Siiman, “Taa’ hulu! Daga jooni a wadday yimɓe to am.”
11Ɓe mburtini komiije maɓɓe daga nder ndiyam, ɓe ali koo ɗume, ɓe tokki Yeesu.
Gooduɗo Nyawu Nyaamoowu Laral
(Maatiyu 8.1‑4; Markus 1.40‑45)
12Wonde nyalnde Yeesu e nder wondi gariiri, goɗɗo waroyi gooduɗo nyawu nyaamoojum laral fuu ɓandu maako. Nde o yi’i Yeesu, o diccii, o torii Yeesu, o wi’i, “Moodibbo, taa jaɓii, a waaway njamɗitinaayam.”
13Sey Yeesu forti jungo muuɗum, meemimo, wi’i, “Mi jaɓii. Yamɗutu!” Ɗon e ɗon o yamɗiti, nyawu ngun alimo. 14Yeesu wi’imo, “Taa’ wi’uka goɗɗo. Ammaa yahu, kollaa hoore maaɗa to ardiiɗo diina, kokkaa cakkiri no Annabi Muusa wi’i ngam laaɓol maaɗa. Waɗu non ngam tabbitinanki yimɓe a yamɗitii.”5.14: KLee 14.1‑32.
15Ammaa koo nde Yeesu haɗiimo wi’ukika, habaru ɗum woɗɗinii, yimɓe ɗuɗɓe ngari ngam nanuki ekkitinol maako e yamɗitineeki daga nyawuuji mu’’en. 16Ammaa no Yeesu woowi e yaha wigeere nder ladde waɗa do’aare.
Yeesu Yamɗitinii Jaraaɗo
(Maatiyu 9.1‑8; Markus 2.1‑12)
17Wonde nyalnde Yeesu e nder ekkitinki, Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra e njooɗii ɗon ƴiwoyɓe ngarihoy fuu ngonkoy nder leyɗe Galiili e Yahuudiya e gariiri Urucaliima. Bawɗe Joomiraawo e wondi e maako, e mo yamɗitina nyawɓe. 18Sey woɓɓe ngaddi goɗɗo jaraaɗo dow daago, ɓe ɗaɓɓiti ɗatal ngal ɓe nattinirtamo nder wuro ngon, ɓe pukkinamo yeeso Yeesu. 19Ammaa ɓe mbaawaayi nattinkimo ngam yimɓe ɗuuɗii, sey ɓe ƴentinimo dow suudu ndun, ɓe njulindu, ɓe njippinimo daga dow mayru yaaki hakkunde yimɓe yeeso Yeesu. 20Nde Yeesu yi’i hoolaare maɓɓe, o wi’i jaraaɗo on, “Higo, ɗum yaafanakema hakkeeji maaɗa.”
21Sey Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra puɗɗi metitaaki hakkunde maɓɓe, e ɓe mbi’a, “O’o ɗum moye pottidinoowo hoore muuɗum e Allah? Moye waawata yaafaaki hakke to naa’ Allah?”
22Yeesu faami nyumo maɓɓe, o wi’iɓe, “Ngam ɗume nyumoton iri nyumooji ɗi’i nder ɓerɗe mooɗon? 23Ko ɓuri hoyki, ɗum wi’a, ‘A yaafanaama hakke maaɗa,’ koo ɗum wi’a, ‘Umma yaaɓu?’ 24Ammaa e mi yiɗi andon Ɓii Neɗɗo e woodi laamu nder duuniyaaru yaafoo hakke.” Sey o wi’i jaraaɗo on, “E mi wi’imaa, umma, koccaa daago maaɗa, kootaa wuro!”
25Ɗon e ɗon o ummii yeeso maɓɓe, o hocci daago maako, o hooti wuro, e mo manta Allah. 26Ɓe fuu ɓe kayɗini, ɓe mawnini Allah. Kulol nangiɓe, ɓe mbi’i, “Hande en ngi’i ko hulnii!”
Yeesu Noddii Leewi
(Maatiyu 9.9‑13; Markus 2.13‑17)
27Gaɗa ɗon, Yeesu wurtii yi’i jaɓoowo ceede leydi bi’eteeɗo Leewi, e mo jooɗii to ɗum jaɓata ceede leydi, Yeesu wi’imo, “Tokkam.” 28Leewi ummii, ali koo ɗume, tokkimo.
29Sey Leewi yaari Yeesu wuro muuɗum defanimo nyamnduuji feere‑feere. Jaɓooɓe ceede leydi ɗuɗɓe e woɓɓe yimɓe e nyamda e maɓɓe. 30Ammaa, Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra maɓɓe ngaɗi ka metitaaki, e ɓe mbi’a tokkuɓe Yeesu, “Ngam ɗume nyamdoton e jaɓooɓe ceede leydi e gaɗooɓe hakke?”5.30: Luk 15.1,2.
31Yeesu wi’iɓe, “Naa’ yamɓe ngiɗi nyawndoowo, sey ni nyawɓe. 32Mi waroyaayi ngam nodduki nyumooɓe ɓe aadili’en, ammaa mi waroyi ngam nodduki anduɓe ɓe gaɗooɓe hakke ɓe tuuba.”
Ƴamol Dow Suumaaki
(Maatiyu 9.14‑17; Markus 2.18‑22)
33Ɓe mbi’imo, “Koo ndeye tokkuɓe Yahaya Gaɗoowo Baptisma e cuumoo e ngaɗa do’aare, non maa tokkuɓe Faarisanko’en ngaɗata, ammaa tokkuɓema e nyaama e njara.”
34Yeesu nootii wi’iɓe, “On mbaaway kaɗon higooɓe angoojo nyaamuki nyamndu carel ngel o wondi e maɓɓe? On mbaawataa! 35Ammaa carel e wara ngel ɗum hoccata angoojo on daga nder maɓɓe, gaɗa ɗon ɓe cuumoto.”
36O wi’iɓe misaalu ɗu’um, “Walaa ceekoowo lefel daga limcere heyre nyootangel to limcere kiinde. To o waɗii non, o seekay limcere heyre nden, lefel kesel ngel boo yaadataa e limcere hiinde nden. 37Non maa walaa gaɗayɗo inabojam kesam nder faandu hiindu. To o waɗii non, ɗam ƴuufay, ɗam pusa faandu ndun, ɗam rufa. 38Ammaa, inabojam kesam haani waɗee nder faandu heyru. 39Walaa boo jaroowo inabojam kiiɗam gaɗa ɗon ɗaɓɓita kesam, ngam o wi’ay, ‘Kiiɗam ɗam ɓurii.’ ”
6Ƴamol Dow Nyalnde Siwtaare
(Maatiyu 12.1‑8; Markus 2.23‑28)
1Wonde Nyalnde Siwtaare Yeesu e yaha nder ngesa alkamaari, sey tokkuɓemo ngaɗi ka ɓoruki cammeeje mayri e molmaɗe nder juuɗe maɓɓe, e ɓe nyaama.6.1: TA 23.25.2Ammaa woɓɓe Faarisanko’en mbi’iɓe, “Ko waɗi ngaɗoton ko Attawra haɗi ɗum waɗa Nyalnde Siwtaare?”
3Yeesu wi’iɓe, “On meeɗaayi janguki ko Dawda waɗi nde nani weelo, kanko e gonduɓe e maako? 4O natti Lukuru Seniiɗum, o hocci buroodi ceniiɗum, o nyaamiɗum. Attawra boo wi’ii ardiiɓe diina tan haani nyaamuki buroodi ɗum, ammaa Dawda nyaamiɗum haa maa o hokkori jaadooɓe e maako.”6.4: KLee 24.9.6.3,4: 1Sam 21.1‑6.
5Sey Yeesu wi’iɓe, “Ɓii Neɗɗo woni Joomu Nyalnde Siwtaare.”
Yeesu Yamɗitinii Mo Jungo Jaraango
(Maatiyu 12.9‑14; Markus 3.1‑6)
6Wonde Nyalnde Siwtaare o natti nder suudu do’aare, e mo ekkitina. Goɗɗo mo jungo jaraango e nder mayru. 7Moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en cutii Yeesu koo o yamɗitinay goɗɗo nder Nyalnde Siwtaare, ngam ɓe keɓa ko ɓe ngulliroytoomo. 8Ammaa, Yeesu e andi ko woni nder ɓerɗe maɓɓe, sey o wi’i neɗɗo mo jungo jaraango on, “Woroy, ndaroɗaa caka maɓɓe.” O ummii, o darii ɗon. 9Sey Yeesu wi’iɓe, “E mi ƴama’on, ko Attawra wi’i ɗum waɗa nder Nyalnde Siwtaare, waɗa ko wooɗi koo waɗa ko wooɗaa, hisna yonki koo halkaki?” 10Gaɗa o raariiɓe ɓe fuu, sey o wi’i neɗɗo on, “Fortu jungo maaɗa.” O fortingo, sey ngo yamɗiti.
11Ammaa ɓerɗe maɓɓe metti naa’ seɗɗa, ɓe meti hakkunde maɓɓe dow ko ɓe ngaɗanta Yeesu.
Yeesu Suɓii Lilaaɓe Sappo e Ɗiɗo
(Maatiyu 10.1‑4; Markus 3.13‑19)
12Nder balɗe ɗen, Yeesu yahi dow hocceere ngam waɗa do’aare. O waali waɗuki do’aare. 13Nde weeti, o noddi tokkuɓemo, o suɓi sappo e ɗiɗo, o hokkiɓe inde lilaaɓe. 14Kamɓe ngoni: Siiman mo o hokki inde Biiturus, e minyiraawo maako Andiraawus, e Yaakubu, e Yahaya, e Filibus, e Batiloomi, 15e Maatiyu, e Tooma, e Yaakubu ɓii Halfa, e Siiman bi’eteeɗo Jalooti6.15: Ma’ana inde nden woni giɗɗo lenyol maako naa’ seɗɗa, gooduɗo lawliiru lenyol maako., 16e Yahuuda ɓii Yaakubu, e Yahuuda Iskariyooti, gartuɗo kokkitirɗo Yeesu.
Yeesu Ekkitinii Moɓgal, Yamɗitinii Nyawɓe
(Maatiyu 4.23‑25)
17Sey Yeesu jippodii e maɓɓe o darii e njayri. Tokkuɓemo ɗuɗɓe e ɗon e yimɓe ɗuɗɓe ƴiwoyɓe daga leydi Yahuudiya fuu, e Urucaliima, e leydi Taaya e Sidon haade mbeela. 18Ɓe ngaroyi ngam nanukimo e yamɗineeki daga nyawuuji maɓɓe. Ɓe ginni torrata njamɗinaa. 19Wonɓe ɗon fuu e ɓaddoo ngam meema Yeesu, ngam bawɗe e mburtoo daga nder maako, e mo yamɗitina koo moye.
Barkiɗinki e Laanuki
(Maatiyu 5.1‑12)
20Yeesu raari tokkuɓemo, wi’i,
“On barkiɗinaaɓe, onon ɓe ngalanaa,
ngam onon njeyi Laamu Allah.
21“On barkiɗinaaɓe, onon nanooɓe weelo jooni,
ngam on ngartay karneteeɓe.
“On barkiɗinaaɓe, onon woyooɓe jooni,
ngam on ngartay jalayɓe.
22“On barkiɗinaaɓe to yimɓe nganyii’on, ndiiwii’on, kuɗii’on, mbonnii inɗe mooɗon ngam Ɓii Neɗɗo.6.22: 1Biit 4.14.23Nanee belɗum nder nyalnde nden, ngamee ngam belɗum, ngam barka mooɗon ɗum ɗuɗɗum e dow. Non maama’en maɓɓe ngaɗannoo annabo’en arande’en.6.23: 2HL 36.16; KL 7.52.
24“On mbonii, onon riskuɓe,
ngam on keɓii ko ɗaɓɓitoton.
25“On mbonii, onon karɓe jooni,
ngam on nanay weelo.
“On mbonii, onon jalayɓe jooni,
ngam on nanataa belɗum, on mboyay bojji nawɗi.
26“On mbonii to yimɓe fuu manii’on, ngam non maama’en maɓɓe ngaɗannoo annabo’en fewre.
Ngiɗee Ganyooɓe Mooɗon
(Maatiyu 5.38‑48; 7.12)
27“Ammaa e mi wi’a’on onon nanooɓe ko mbi’aymi: Ngiɗee ganyooɓe mooɗon, ngaɗanee wanyuɓe’on ko wooɗi, 28mbarkiɗinee laanooɓe’on, ngaɗanee torrooɓe’on do’aare. 29To goɗɗo fiyiima to wolo, waylitanmo wo’oto ngon maa. To goɗɗo jaɓii cuddaari maaɗa, taa’ haɗumo toggoore maaɗa. 30Toriiɗoma goɗɗum fuu, hokkumo. Teetanɗoma goɗɗum, taa’ wi’imo o hokkutumaa. 31Ngaɗanee woɓɓe ko ngiɗɗon ɓe ngaɗana’on.6.31: Maat 7.12.
32“To yiɗuɓe’on tan ngiɗɗon, ɗume barka keɓoton? Koo kalluɓe maa e ngiɗi yiɗuɓeɓe. 33To gaɗanooɓe’on boɗɗum tan ngaɗanton boɗɗum, ɗume barka keɓoton? Ay, kalluɓe maa e ngaɗa non. 34To ɓe kammiiɗon njoɓay’on tan kokkoton nyamaande, ɗume barka keɓoton? Ay, kalluɓe maa e kokka kalluɓe nyamaande, e ɓe kammoo hokkiteeki nyamaande maɓɓe. 35Ammaa ngiɗee ganyooɓe mooɗon, ngaɗaneeɓe boɗɗum, kokkeeɓe nyamaande, to’ on kammoo hokkiteeki. To on ngaɗii non, on keɓay barka ɗuɗɗum, on ngartay ɓiɓɓe Allah Joomu Mangu. Ngam Allah e yurminana ɓe ngettataa e kalluɓe. 36Njurminanee yimɓe non no Nyaako mooɗon Mo Dow yurmirta.
To’ On Kiito Woɓɓe
(Maatiyu 7.1‑5)
37“To’ on kiito woɓɓe, on kiitataake. To’ on metu kalluka dow goɗɗo, ɗum metataa kalluka dow mooɗon. Njaafee, ɗum yaafanto’on. 38Kokkee, ɗum hokkay’on e poondirgel kewngel tiɗɗaangel dimbaangel boɗɗum, ɗum waylanay’on nder tummuɗe mooɗon, ngam poondirgel ngel poondirɗon, e maagel ɗum foondiranta’on.”
39Ɗonmaa o hokkiɓe misaalu ɗu’um, o wi’i, “On ngi’a bumɗo waaway ardaaki bumɗo? Ɓe fuu ɗiɗo naa’ sey ɓe njana nder ngayka?6.39: Maat 15.14.40Ekkitotooɗo ɓurataa moodibbo muuɗum, ammaa koo moye ekkitinaaɗo boɗɗum wartay bo moodibbo muuɗum.6.40: Maat 10.24,25; Yah 13.16; 15.20.
41“Ngam ɗume ndaarataa geenel gongel nder hitere bandiraawo maaɗa, ammaa a wannaayi e legga wonga nder hitere maaɗa? 42No waɗata mbi’aa bandiraawo maaɗa, ‘Bandiraawo, al mi ittanmaa geenel nder hitere maaɗa,’ nden an e hoore maaɗa a yi’aayi legga wonga nder hitere maaɗa? An munaafukiijo, artu ittuki legga wonga nder hitere maaɗa, nden ngi’aa boɗɗum keɓaa no ittiraa geenel gongel nder hitere bandiraawo maaɗa.
Lekki e Andiree Ɓikkoy Maaki
(Maatiyu 7.16‑20; 12.33‑35)
43“Lekki boɗki rimataa ɓikkoy koy mbooɗaa, non maa lekki ki wooɗaa rimataa ɓikkoy mboɗkoy. 44Ngam koo kiye lekki e andiree ɓikkoy maaki. Ɗum teɓɓitataa ibbe to lekki kooraaje, non to gi’ehi ɗum teɓɓitataa ɓikkoy bummeeje.6.44: Maat 12.33.45Neɗɗo mo ngikku boɗɗum e wurtina fii boɗɗum daga nder ko woni nder ɓernde muuɗum. Non maa neɗɗo kalluɗo e wurtina halleende daga nder ɓernde muuɗum, ngam honduko neɗɗo e meta ko woni nder ɓernde muuɗum.”6.45: Maat 12.34.
Ɓoliiɗe Yeesu Almasiihu e Cembiɗi Bo Tafaare
(Maatiyu 7.24‑27)
46O wi’iɓe, “Ngam ɗume noddirtoyyam, ‘Moodibbo, Moodibbo,’ ammaa on ngaɗataa ko mbiimi’on? 47Neɗɗo fuu garɗo to am nani boliiɗe am waɗi ko mbiimi, mi hollay’on ko o nandi. 48E mo nandi e neɗɗo mahoowo wuro gasuɗo leydi lugguɗum haa o hewti tafaare, o mahi wuro dow mayre. Caangol heewi falƴi fiyi wuro ngon, ammaa ngo dimbaaki, ngam ngo mahaama dow tafaare. 49Ammaa nanɗo boliiɗe am, nden waɗaayi ko mbiimi e nandi e neɗɗo mahuɗo wuro dow njaareendi. Nde caangol falƴi fiyingo, ɗon e ɗon ngo yani ngo fuu!”
7Hoolaare Soojiijo Ardiiɗo
(Maatiyu 8.5‑13)
1Nde Yeesu yottini fuu ko wi’ata yimɓe, o dilli o natti gariiri Kafarnahum. 2Ton e woodi goɗɗo mawɗo sooji’en e mo woodi maccuɗo mo o yiɗi naa’ seɗɗa. Maccuɗo on yamɗaa, o ɓadake mayde. 3Nde mawɗo sooji’en on nani habaru Yeesu, o lili woɓɓe mawɓe Yahuudanko’en to maako ngam ɓe toroomo o wara o yamɗitina maccuɗo maako. 4Nde ɓe ngari to Yeesu, ɓe toriimo ko ɗuuɗi, ɓe mbi’i, “E haani mballaa neɗɗo o’o, 5ngam e mo yiɗi lenyol meeɗen, kanko mahi suudu do’aare meeɗen.”
6Sey Yeesu yaadi e maɓɓe. Nde o ɓadii wuro ngon, mawɗo sooji’en on liloyi higooɓe muuɗum mbi’amo, “Moodibbo, taa’ torru hoore maaɗa ngam mi fotaayi nattaa wuro am. 7Kanjum waɗi ndaarumi hoore am mi fotaayi warki to maaɗa, ammaa metu tan, maccuɗo am yamɗitay. 8Ngam min e hoore am ley laamu woɓɓe sooji’en ngonmi, min maa, e mi laamoo sooji’en. To mi wi’ii o’o, ‘Dillu!’ o dillay. To mi wi’ii on ton, ‘Woroy!’ o waray. To mi wi’ii maccuɗo am, ‘Waɗu ɗu’um!’ o waɗayɗum.”
9Nde Yeesu nani non, ɗum hayɗiniimo, o yeeƴii yimɓe ɗuɗɓe tokkuɓemo, o wi’i, “E mi wi’a’on, koo nder Israa’iila mi heɓaayi kooliiɗoyam ɓernde go’o bo o’o!”
10Sey lilaaɓe ɓen co’’ii wuro ngon, ɓe tawi maccuɗo on yamɗitii.
Yeesu Umminii Mayɗo
11Gaɗa maajum seɗɗa, Yeesu yahi wondi gariiri bi’eteendi Naayin, kanko e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo e yimɓe ɗuɗɓe. 12Nde o ɓadii dammugal gariiri ndin, o hawri e woɓɓe e koccoyi mayɗo ɓe uwoyaymo, kanko tan maduujo maako woodi. Debbo on boo gorko muuɗum maayi, yimɓe gariiri ndin ɗuɗɓe e tokkimo. 13Nde Yeesu yi’imo, yurminani debbo on, wi’i, “Alu bojji.” 14O ɓaddii, o meemi koccirɗum mayɗo on. Sey koccuɓemo ɓen ndarii. O wi’i, “Suka, e mi wi’umaa, umma.” 15Mayɗo on ummii, jooɗii, fuɗɗi metuki. Sey Yeesu hokkitimo maduujo maako.
16Kulol nangiɓe ɓe fuu, ɓe manti Allah, ɓe mbi’i, “Annabiijo mawɗo wangii hakkunde meeɗen! Allah warii walluki yimɓe muuɗum!”
17Habaru ɗum sankitii nder leydi Yahuudiya e leyɗe gonɗe haade fuu.
Lilaaɓe Yahaya Gaɗoowo Baptisma
(Maatiyu 11.2‑19)
18Nde tokkuɓe Yahaya Gaɗoowo Baptisma mbi’imo fii ɗu’um fuu, o noddi ɗiɗo nder maɓɓe. 19O liliɓe to Yeesu ɓe ƴamamo, ɓe mbi’a, “An woni Almasiihu mo ɗum wi’i waray, koo min keɗoo goɗɗo?”
20Nde ɓe njahi to Yeesu, ɓe mbi’imo, “Yahaya Gaɗoowo Baptisma liloyiimin to maaɗa min ƴamumaa, ‘An woni Almasiihu mo ɗum wi’i waray, koo min keɗoo goɗɗo?’ ”
21E carel ngel Yeesu yamɗitinii yimɓe ɗuɗɓe gooduɓe nyawuuji, o wurtinii ginni, o wumtinii wumɓe ɗuɗɓe. 22O wi’i lilaaɓe Yahaya, “Njahee, mbi’on Yahaya ko ngiiɗon e ko nanuɗon: wumɓe e mbumta, jaraaɓe e njaaɓa, gooduɓe nyawu nyaamoojum laral e njamɗitinee, pahuɓe e nana, mayɓe e umminee, ɓe ngalanaa e nga’ajinanee Habaru Belɗum.7.22: Ica 35.5,6; Ica 61.1.23O barkiɗinaaɗo neɗɗo mo alaayi hoolaakiyam.”
24Gaɗa ɓe Yahaya liloyi ndillii, Yeesu fuɗɗi metanki yimɓe dow Yahaya, o wi’iɓe, “Ɗume njaaɗon raaroyki nder ladde? Kuɗol ngol hendu dimbata ndaaroyɗon? 25To naa’ non, ɗume njaaɗon raaroyki? Neɗɗo ɓorniiɗo limce boɗɗe? Naa’ non, ay ɓornotooɓe limce boɗɗe e nanooɓe belɗum fuu e laamorde ɓe ngoni. 26Too, ɗume njaaɗon raaroyki? Annabiijo? E mi wi’a’on goonga, o ɓurii annabiijo. 27Kanko woni mo Allah wi’i nder aayaare, ‘Raɗɗum, mi liloyay lilaaɗo am o ardoo yeeso maaɗa, o mo’’inanmaa laawol.’7.27: Mal 3.1.28E mi wi’a’on, nder ɓe rewɓe ndanyi fuu walaa ɓurɗo Yahaya Gaɗoowo Baptisma mangu. Fuu e non ɓurɗo famɗuki nder Laamu Allah7.28: Neɗɗo nattay Laamu Allah carel ko o jaɓi Yeesu woni Joomiraawo. ɓuriimo mangu.”
29Nde yimɓe fuu e jaɓooɓe ceede leydi nani ko Yeesu wi’i, ɓe njaɓi ɗatal Allah woni goonga. Kamɓe ngoni ɓe Yahaya waɗannoo baptisma. 30Ammaa Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra nganyi ko Allah yiɗaniɓe. Ɓe’e ngonnoo nganyuɓe Yahaya waɗanaɓe baptisma.7.29,30: Maat 21.32; Luk 3.12.
31Ɗonmaa Yeesu wi’i, “Ko nandinaymi yimɓe jaamanu ɗu’um? 32E ɓe nandi e sukahoy njooɗiikoy nder luumo e noddindira e mbi’a, ‘Min nduudanii’on duudaandu, ammaa on ngamaayi. Min mboyi bo goɗɗo maayi, ammaa on mboyaayi.’ 33Ngam Yahaya Gaɗoowo Baptisma warii nyaamataa nyamndu yarataa ndiyam inabojam, on mbi’ii, ‘E mo woodi ginnol.’ 34Nden Ɓii Neɗɗo warii e nyaama e yara, on mbi’ii, ‘Raa o’o, o beelaaɗo o jaroowo, higo jaɓooɓe ceede leydi e gaɗooɓe hakke.’ 35Fuu e non, tokkuɓe laawol Allah fuu e ɓe kolla kangol woni goongawol.”
Yeesu e Nder Wuro Siiman Faarisankeejo
36Go’oto nder Faarisanko’en wi’i Yeesu e yiɗi Yeesu yaha wuro muuɗum ngam ɓe kirtoo. O yahi wuro ngon o jooɗii ngam o nyaama nyamndu. 37E woodi kaaruwaajo e gariiri ndin, nde o nani Yeesu e hirtoo e wuro Faarisankeejo on, o waddi jolloyel hayre bongel ngel nebbam uroojam. 38O darii gaɗa Yeesu haade koyɗe maako, e mo woya, gonɗi maako fuɗɗi sofnuki koyɗe Yeesu, o moytiriɗe gaasa hoore maako o meemiriɗe honduko maako o moytaniɗe nebbam uroojam.7.37,38: Maat 26.7; Mar 14.3; Yah 12.3.39Nde Faarisankeejo on yi’i non, o wi’i nder ɓernde maako, “Daa neɗɗo o’o o annabiijo, daa o anday ɗum iri moye debbo meematamo, daa o anday o gaɗoowo hakke.”
40Yeesu wi’i Faarisankeejo on, “Siiman, e woodi ko mbi’aymaami.”
O wi’imo, “Wi’uka moodibbo!”
41Yeesu wi’imo, “E woodi yimɓe ɗiɗo jaɓuɓe nyamaande ceede to goɗɗo kokkoowo nyamaande. Go’oto jaɓi ceede ajurfaari 500, go’oto on jaɓi ceede ajurfaari 50. 42Walaa gooduɗo ceede nder maɓɓe ɗe yoɓirtamo, ngam non o yaafaniiɓe nyamaande nden. E yiiki maaɗa, moye nder maɓɓe ɓurata yiɗukimo?”
43Siiman wi’imo, “E mi kammoo mo o yaafanii ceede ɓurɗe ɗuuɗuki.”
Yeesu wi’imo, “A wi’ii goonga.” 44Sey o yeeƴii debbo on o wi’i Siiman, “A yi’i debbo o’o? Mi nattii wuro maaɗa, a hokkaayiyam ndiyam lootumi koyɗe am. Ammaa debbo o’o o sofnirii koyɗe am gonɗi maako o moytiriiɗe gaasa hoore maako. 45A hownaayiyam hownuki higaaku, ammaa daga nattoyki am debbo o’o howniyam boɗɗum, o waɗi ka lootuki koyɗe am. 46A moytanaayi hoore am nebbam, ammaa kanko o moytanii koyɗe am nebbam uroojam. 47Ngam non e mi wi’umaa, o holliiyam yidde mawnde ngam e mo andi o yaafanaama hakke ɗuɗɗum. Ammaa jaafanaaɗo seɗɗa, yidde seɗɗa hollata.”
48Sey Yeesu wi’i debbo on, “A yaafanaama hakkeeji maaɗa.”
49Nyamdooɓe e maako puɗɗi metuki hakkunde maɓɓe, e mbi’a, “Ɗum moye woni o’o, haa hakke fuu e mo yaafo?”
50Yeesu wi’i debbo on, “A hisii7.50: Waato yaafanaama. ngam a hoolakeyam, yahu jam.”
8Rewɓe Ballooɓe Yeesu
1Gaɗa ɗon, Yeesu yahi gariije e ngarihoy pamaroy fuu, e wa’ajina Habaru Belɗum dow Laamu Allah. Tokkuɓemo sappo e ɗiɗo e ngondi e maako, 2e woɓɓe rewɓe burtinanaaɓe ginni e jamɗitinaaɓe daga nyawuuji. Kamɓe ngoni Maryaama ƴiwoyɗo Magadala, mo ginni joweeɗiɗi mburtii nder muuɗum, 3e Yowaana, debbo Kuuja, ardiiɗo kuwooɓe wuro Hirudus, e Sujaana, e woɓɓe rewɓe ɗuɗɓe, ballooɓeɓe daga nder jawdi maɓɓe.8.2,3: Maat 27.55,56; Mar 15.40,41; Luk 23.49.
Misaalu Dow Demoowo
(Maatiyu 13.1‑9; Markus 4.1‑9)
4Yimɓe ɗuɗɓe ngaɗi ka warki to Yeesu daga gariije feere‑feere. Nde yimɓe ɗuɗɓe kawriti, o hokkiɓe misaalu ɗu’um, o wi’i,
5“Goɗɗo demoowo yahi ngesa ngam saaka awdi. E mo nder saakuki awdi ndin, wondi yani dow ɗatal, ndi yaaɓaa, colli cuppidindi. 6Wondi boo yani nder kaaƴe, nde ndi fuɗi, ndi yoori ngam ndiyam heƴaayindi. 7Wondi awdi boo yani nder gi’e, ɗe mawnidi e mayri, ɗe ɗeɗɗindi. 8Ammaa wondi awdi yani dow leydi mbondi, ndi mawni, ndi waɗi cammeeje. Gabbel go’o fuu waɗi ngabboy 100.”
Nde Yeesu heenyi hokkukiɓe misaalu ɗu’um, o noddi e sembe, o wi’i, “Gooduɗo noppi nanuki fuu nana!”
Daliila Waɗuki Misaalu
(Maatiyu 13.10‑17; Markus 4.10‑12)
9Tokkuɓemo ƴamimo o famtinaɓe misaalu ɗu’um. 10O wi’i, “Onon on kokkaama faamu sirru Laamu Allah, ammaa woɓɓe sey e misaalu ɗu’um, ngam
‘e ɓe ndaara, ammaa ɓe ngi’ataa;
e ɓe nana, ammaa ɓe paamataa.’ ”8.10: Ica 6.9.
Yeesu Famtinii Misaalu Dow Demoowo
(Maatiyu 13.18‑23; Markus 4.13‑20)
11O wi’i, “Raa ma’ana misaalu ɗu’um: Awdi ndin woni Wolde Allah. 12Njanundi dow ɗatal woni nanuɓe Wolde Allah, nden Ceyɗan wara hoccande daga nder ɓerɗe maɓɓe, ngam to’ ɓe mbaawa jaɓukinde ɓe kisa. 13Njanundi dow hayre woni yimɓe jaɓuɓe Wolde Allah nder belɗum ɓernde, ammaa nde walaa ɗaɗi, nde jooɗaaki nder ɓerɗe maɓɓe. Ɓe njaɓunde ngam carel seɗɗa, ammaa nde ɗum foondiɓe, ɓe njoofinde. 14Awdi njanundi nder gi’e boo woni yimɓe nanuɓe Wolde nden, ammaa wannaare, e risku, e belɗum duuniyaaru ɓiɗɗi ɓerɗe maɓɓe, ngam non ɓe mawnaayi nder ɗatal Allah. 15Ammaa awdi janundi dow leydi mbondi woni nanuɓe Wolde Allah, ɓe njogoonde ɓernde go’o, nder munyal ɓe tokkande haa ɓe ngaɗa ko Allah yiɗi.
Misaalu Dow Fitilaaru
(Markus 4.21‑25)
16“Walaa gaɗanayɗo fitilaaru hiite hippa tummude dow mayru koo resandu ley leeso. Sey ni o resandu dow danki, ngam ndu yeynanoo nattuɗo fuu.8.16: Maat 5.15; Luk 11.33.
17“Ngam walaa fii cuuɗiiɗum ɗum suuritataake. Non boo walaa sirru ɗum anditataake.8.17: Maat 10.26; Luk 12.2.
18“Ngam non paamee boɗɗum no nanirton. Ngam fuu gooduɗo faamu dow Laamu Allah ɗum ɓeydanaymo. Ammaa mo walaa faamu dow Laamu Allah, haa ko o nyumata e mo woodi ɗum jaɓayɗum.”8.18: Maat 25.29; Luk 19.26.
Minyiraaɓe Yeesu e Maduujo Maako
(Maatiyu 12.46‑50; Markus 3.31‑35)
19Nden maduujo Yeesu e minyiraaɓe maako ngari to maako, ammaa ɓe keɓaayi yottaaki haade maako ngam yimɓe ɗuuɗii. 20Goɗɗo wi’imo, “Maduujo maaɗa e minyiraaɓe maaɗa e ɓe ton ndarii yaasi, e ɓe ngiɗi yiikima.” 21Ammaa o nootii, o wi’i, “Nanooɓe Wolde Allah, ngaɗa ko nde wi’i, kamɓe ngoni maduujo am e minyiraaɓe am.”
Yeesu Darnii Hendu Cembindu
(Maatiyu 8.23‑27; Markus 4.35‑41)
22Wonde nyalnde Yeesu natti komiwal, kanko e tokkuɓemo, o wi’iɓe, “En kuulu fongo mbeela.” Sey ɓe ndilli. 23E ɓe nder huuluki, Yeesu ɗaanii. Iyeende e hendu cembindu ummoyii dow mbeela ngan, komiwal ngal fuɗɗi nyeɗuki ndiyam, ɓe ɓadii halkuki. 24Ɓe ɓaddii Yeesu, ɓe pindinimo, e ɓe mbi’a, “Moodibbo, Moodibbo, en kalkay!”
O ummii, o haɓani hendu ndun e geelooɗi ndiyam ɗin. Koo ɗume darii, de’’iti. 25O wi’iɓe, “Ko waɗi on koolaakiyam?”
Ɓe kuli, ɓe kayɗini, ɓe ngaɗi ka metuki hakkunde maɓɓe, e ɓe mbi’a, “O’o ɗum moye? O haɓanii keni e ndiyam, e ɗi ngaɗa ko o wi’i!”
Yeesu Yamɗitini Gooduɗo Ginni
(Maatiyu 8.28‑34; Markus 5.1‑20)
26Ɓe njottii leydi Gaarasinko’en ngondi fongo Mbeela Galiili. 27Nde Yeesu wurtii nder komiwal, o hawri e neɗɗo gariiri ndin gooduɗo ginni. Ɗum neeɓii neɗɗo on e yaha ɓornataako, o jooɗataako nder wuro, sey nder genaale. 28Nde o yi’i Yeesu, o yani yeeso maako, o wulli sembee, o wi’i, “Wayyoo! Ko wannumaa e am, Yeesu Ɓiɗɗo Allah Joomu Mangu? E mi toromaa, taa’ torram.” 29O wi’u non ngam Yeesu haɓanii ginnol ngol ngol wurtoo nder maako. Nden maa, ngol neeɓi e ngol nangamo. E mo haɓɓiree ɓoggi njamndi juuɗe e koyɗe, ammaa e mo taƴa ɓoggi ɗin, ngol waɗamo o natta ladde.
30Yeesu ƴamimo, wi’i, “No inde maaɗa?”
O nootii o wi’i, “E mi noddiree Ɗuɗɗi,” ngam e mo woodi ginni ɗuɗɗi. 31Ɗi ngaɗi ka toraaki Yeesu to’ o wi’a ɗi natta ngayka kalluka lugguka.
32Haade ɗon e woodi ornde aladeeji ɗuɗɗi e ndura dow ƴolde. Ɗi torii Yeesu alaɗi ɗi nattoyi nder aladeeji ɗin. Sey o aliɗi. 33Ɗi mburtii nder neɗɗo on, ɗi nattoyi ornde aladeeji ɗin. Ornde nden fuu nyaari jippoyii daga dow ƴolde nden, yani nder mbeela, ndiyam nyaamiɗi.
34Nde woynaaɓe aladeeji ɗin ngi’i non, ɓe ndoggi, ɓe mbi’oyika yimɓe gariiri e yimɓe ngarihoy. 35Sey yimɓe ɓen njahi ngi’oya ko fofi. Nde ɓe ngari to Yeesu, ɓe tawi burtinanaaɗo ginni on e jooɗii haade Yeesu, e ɓornii, e mo nder hakkiilo maako. Koo moye maɓɓe huli. 36Gi’uɓe ko waɗi mbi’i yimɓe no goodunooɗo ginni on yamɗitiniraa. 37Yimɓe leydi Gaarasin fuu torii Yeesu alanaɓe leydi maɓɓe, ngam kulol mangol nangiiɓe. Ngam maajum o natti komiwal o so’’o. 38Neɗɗo burtinanaaɗo ginni on torii Yeesu ngam o dillida e maako, ammaa o so’’imo, o wi’i, 39“So’’a wuro maaɗa, mbi’aa fii mawɗum ɗum Allah waɗanmaa.”
Sey neɗɗo on so’’ii e wi’a yimɓe gariiri ndin fii mawɗum ɗum Yeesu waɗanimo.
Umminki Ɓii Jaayirus e Yamɗinki Debbo
(Maatiyu 9.18‑26; Markus 5.21‑43)
40Nde Yeesu so’’ii, kawrutuɓe njaɓɓiimo, ngam ɓe fuu ɓe kaaɓii ɓe ngi’amo. 41Sey goɗɗo bi’eteeɗo Jaayirus, ardiiɗo suudu do’aare wari, diccii yeeso Yeesu, toriimo o yaha wuro maako, 42ngam e mo woodi ɓiɗɗo go’oto surbaajo, duuɓi maako ngaɗay sappo e ɗiɗi, o ɓadake mayde.
Yeesu e yaha, yimɓe ɗuɗɓe e tokkimo haa e ɓe ɓiɗɗamo. 43E woodi goɗɗo debbo gaɗuɗo duuɓi sappo e ɗiɗi e torrodoo e rufuki ƴiiƴam. O majjinii fuu jawdi maako to nyawndooɓe, ammaa walaa bawɗo yamɗinkimo. 44O ƴiwoyi gaɗa Yeesu, o meemi cilmbi toggoore maako. Sey ɗon e ɗon rufuki ƴiiƴam ɗam darii. 45Yeesu wi’i, “Moye meemiyam?”
Koo moye wi’i naa’ ɗum kanum. Biiturus boo wi’imo, “Moodibbo, hakkunde yimɓe ɗuɗɓe ngonɗaa, e ɓe ɓiɗɗumaa.”
46Ammaa Yeesu wi’i, “Goɗɗo meemiiyam. Mi nanii bawɗe mburtake nder am.” 47Nde debbo on anditi suuɗataako, wari e diwna, diccii yeeso maako. Yeeso yimɓe fuu o wi’i ko waɗi o meemimo, e no o yamɗitiri ɗon e ɗon. 48Yeesu wi’imo, “Bandiraawo, hoolaare maaɗa yamɗitiniima. Njippoɗaa jam.”
49Yeesu e meta, sey goɗɗo waroyi daga wuro Jaayirus ardiiɗo suudu do’aare, wi’imo, “Jaayirus, ɓiɗɗo maaɗa maayi. Taa’ wannu moodibbo kadin.”
50Ammaa nde Yeesu nani non, wi’i Jaayirus, “Taa’ hulu, hoolayam tan, nden ɓiɗɗo maaɗa ummoto.”
51Nde o yottii wuro Jaayirus, o haɗi koo moye nattida e maako, sey Biiturus, e Yahaya, e Yaakubu, e nyaako surbaajo on e maduujo maako. 52Koo moye e woya e wulla sembee. Ammaa Yeesu wi’iɓe, “Alee woyuki. O maayaayi, o ɗaani tan.”
53Sey ɓe njalimo ngam e ɓe andi surbaajo on maayi. 54Ammaa Yeesu jogii jungo mayɗo on, noddimo, wi’i, “Surbaajo, umma!” 55Yonki surbaajo on warti, ɗon e ɗon o ummii. Nden Yeesu wi’iɓe ɓe kokkamo ko o nyaamata. 56Danyooɓe surbaajo on kayɗini, ammaa o wi’iɓe to’ ɓe mbi’aka koo moye.
9Yeesu Lilii Tokkuɓemo Sappo e Ɗiɗo
(Maatiyu 10.5‑15; Markus 6.7‑13)
1Gaɗa Yeesu noddii tokkuɓemo sappo e ɗiɗo, o hokkiɓe bawɗe e laamu dow wurtinki ginni e yamɗinki nyawuuji. 2O liliɓe ɓe nga’ajina Laamu Allah, ɓe njamɗitina ɓe njamɗaa. 3O wi’iɓe, “To’ on koccu koo ɗume ngam yaadu, koo sawru, koo jakaare, koo nyamndu, koo ceede, koo toggooje ɗiɗi. 4Wuro ngo artuɗon nattuki fuu, njooɗee ɗon naa on alii gariiri ndin. 5To yimɓe nder gariiri ndin njaɓɓaaki’on, alee gariiri ndin, piɗɗee sollaare koyɗe mooɗon. Kanjum hollata ɓe ngaɗii hakke.”9.5: KL 13.51.9.3‑5: Luk 10.4‑11.
6Sey ɓe ndilli, ɓe njahi ngarihoy feere‑feere, e ɓe nga’ajina Habaru Belɗum, e ɓe njamɗitina yimɓe koo toye.
Hirudus Wannii
(Maatiyu 14.1‑12; Markus 6.14‑29)
7Nde Hirudus, laamiiɗo leydi Galiili, nani koo ɗume ko waɗata, o wannii ngam woɓɓe e mbi’a ɗum Yahaya Gaɗoowo Baptisma ummii daga mayde. 8Woɓɓe boo e mbi’a ɗum Annabi Iliya wangi, ammaa woɓɓe kadimaa e mbi’a ɗum go’oto nder annabo’en ndenno ummii.9.7,8: Maat 16.14; Mar 8.28; Luk 9.19.9Hirudus wi’i, “Mi ittanii Yahaya hoore. Ɗum moye kadin woni o’o, mo nanaymi fii ɗu’um dow muuɗum?” Nden o ɗaɓɓiti no o yi’irta Yeesu.
Yeesu Nyamnii Yimɓe 5,000
(Maatiyu 14.13‑21; Markus 6.30‑44; Yahaya 6.1‑14)
10Nde lilaaɓe ngarti, ɓe mbi’i Yeesu ko ɓe ngaɗi. Sey o hocciɓe kamɓe tan yaaki haade gariiri bi’eteendi Betasayda. 11Ammaa nde yimɓe ɗuɗɓe hawrutuɓe ngi’i non, ɓe tokkimo. O jaɓɓiiɓe, o metaniɓe dow Laamu Allah. O yamɗitini giɗɓe yamɗitineeki.
12Nde naange hiiri, tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ngari to maako, mbi’i, “Wi’u hawrutuɓe ndilla ngarihoy e gure gonɗe haade ngam ɓe keɓa ko ɓe nyaamata e to ɓe mbaalata, ngam ɗo’o ɗum ladde.”
13Sey o wi’iɓe, “Onon kokkeeɓe ko ɓe nyaamata.”
Ammaa ɓe mbi’imo, “Buroodi jowi e liƴƴi ɗiɗi tan min ngoodi ɗo’o. Sey ni min njaha, min cooda nyamndu ngam yimɓe ɓe’e fuu.” 14Worɓe tan nder hawrutuɓe ɓen ɓadake 5,000.
Sey Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Mbi’eeɓe ɓe njooɗo moɓde yimɓe 50 ‑ 50 koo toye.”
15Sey ɓe ngaɗi non, koo moye jooɗii. 16Yeesu hocci buroodi jowi ɗin e liƴƴi ɗiɗi ɗin, o raari dow, o yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo ngeedana hawrutuɓe. 17Ɓe fuu ɓe nyaami, ɓe kaari. Tokkuɓemo moɓti ko horii ko waɗi kondooje sappo e ɗiɗi.
Yeesu Woni Almasiihu
(Maatiyu 16.13‑19; Markus 8.27‑29)
18Wonde nyalnde Yeesu e waɗa do’aare, kanum tan, tokkuɓemo e haade maako. O ƴamiɓe, o wi’i, “Moye yimɓe mbi’atayam?”
19Ɓe nootii ɓe mbi’i, “Woɓɓe e mbi’a a Yahaya Gaɗoowo Baptisma. Woɓɓe boo e mbi’a a Annabi Iliya. Nden woɓɓe kadimaa e mbi’a go’oto nder annabo’en ndenno ummii.”9.19: Maat 14.1,2; Mar 6.14,15; Luk 9.7,8.
20O wi’iɓe, “Ammaa onon, moye mbi’otonyam?”
Sey Biiturus nootii, wi’i, “An woni Almasiihu mo Allah!”9.20: Yah 6.68,69.
Yeesu Wi’ii No Mayrata
(Maatiyu 16.20‑28; Markus 8.30—9.1)
21Ammaa Yeesu haɗiɓe to’ ɓe mbi’aka koo moye. 22Nden o wi’i, “Doole Ɓii Neɗɗo yara bone ɗuɗɗum. Mawɓe yimɓe e mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra nganyamo, nden o waree. Nder nyalnde tatawre boo ɗum umminaymo.”
23Sey o wi’iɓe ɓe fuu, “Fuu giɗɗo warta tokkuɗoyam, to’ waɗa ko hoore muuɗum yiɗi waɗuki tan, ammaa doole hocca gaafaangal muuɗum koo ndeye tokkayam.9.23: Maat 10.38; Luk 14.27.24Ngam fuu giɗɗo hisnuki yonki muuɗum o dullayki. Ammaa fuu dullayɗo yonki muuɗum ngam am o hisnayki.9.24: Maat 10.39; Luk 17.33; Yah 12.25.25Ko ɗum nafanta neɗɗo, to o heɓii duuniyaaru fuu, ammaa o majjinii hoore maako koo o halki? 26Koo moye ganyuɗoyam, min Ɓii Neɗɗo e boliiɗe am, mi wanyaymo to mi wartoyii nder teddungal am, e nder teddungal Nyaako am Mo Dow, e malaa’ika’en maako ceniiɓe. 27E mi wi’a’on goonga, e woodi woɓɓe dariiɓe ɗo’o ɓe maayataa naa ɓe ngi’ii Laamu Allah.”
Yeesu Wangii Nder Mangu Muuɗum
(Maatiyu 17.1‑8; Markus 9.2‑8)
28Balɗe joweetati gaɗa Yeesu wi’iɓe boliiɗe ɗen, o ƴeeŋi dow hocceere ngam o waɗa do’aare. Biiturus, e Yahaya, e Yaakubu e wondi e maako. 29E mo nder do’aare sey yeeso maako e kolte maako ngarti daneeje tar. 30Ɗon e ɗon sey raa, annabo’en ɗiɗo, Muusa e Iliya, wangi 31nder teddungal, e ɓe medda e maako. Ɓe meddi dow mayde maako nde tabbitay naa’ ko neeɓi nder Urucaliima. 32Biiturus e gonduɓe e muuɗum ɗaanake, carel ko ɓe kuylii, ɓe ngi’i teddungal maako e yimɓe ɗiɗo darodiiɓe e maako. 33Carel ko annabo’en ɓen alata Yeesu, Biiturus wi’imo, “Moodibbo, wonki amin ɗo’o e wooɗi. Al min nyiɓa cuuɗi tati, wo’oyru ndu maaɗa, wo’oyru ndu Muusa, nden wo’oyru ndu Iliya.” Ammaa Biiturus andaa ko wi’ata.
34E mo nder metuki, sey nduula wangi, suddiɓe, ɓe kultori. 35Ɓe nani hononde Allah daga nder nduula ngan wi’i, “O’o woni Ɓiɗɗo am mo cuɓumi. Nanee ko o wi’ata’on.”9.35: Ica 42.1; Maat 3.17; 12.18; Mar 1.11; Luk 3.22.9.28‑35: 2Biit 1.17,18.
36Nde hononde nden de’’iti, ɓe ngi’i Yeesu kanum tan. Tokkuɓemo aliɗum hakkunde maɓɓe, nder nyalɗe ɗen ɓe mbi’aayi goɗɗo ko ɓe ngi’i.
Yeesu Yamɗitinii Ɓiɗɗo Gooduɗo Ginnol
(Maatiyu 17.14‑18; Markus 9.14‑27)
37Nde weeti, ɓe njippoyii daga dow hocceere nden, kawrutuɓe ɗuɗɓe tawimo. 38Nder kawrutuɓe ɓen goɗɗo gorko noddi e sembe, wi’i, “Moodibbo, e mi toromaa, raaru ɓiɗɗo am gorko ngam kanko tan ngoodumi. 39Ginnol neeɓii e nangamo. To ngol nangiimo, o fuɗɗa wulluki, o waɗa ka diwnuki, nguufo ngaɗa ka wurtoyaaki nder honduko maako, ngol alataamo naa ngol nawniimo. 40Mi torake tokkuɓema mburtinangol, ammaa ɓe mbaawaayi.”
41Yeesu nootii, wi’i, “Onon yimɓe jaamanu ɗu’um kalluɗum on koolaakiyam, haa ndeye njooɗodotoomi e mooɗon e mi munyida e mooɗon? Waddu ɓiɗɗo maaɗa ɗo’o.”
42Ɓiɗɗo on e waroya, sey ginnol ngol do’’imo, e mo diwna. Ammaa Yeesu haɓani ginnol ngol, yamɗitini suka on, hokkitimo nyaako maako. 43Wonɓe ɗon fuu kayɗini e mangu Allah.
Yeesu Fuɗɗiti Wi’i Ɓadake Maayuki
(Maatiyu 17.22,23; Markus 9.30‑32)
Ammaa e ɓe nder hayɗinki dow ko o waɗi, Yeesu wi’i tokkuɓemo, 44“Paamee boɗɗum nanon ko mbi’aymi’on! Ɗum hokkitiray Ɓii Neɗɗo nder juuɗe yimɓe.” 45Ammaa ɓe paamaayi ko o wi’iɓe. Ɗum suuɗanakeɓe ngam to’ ɓe paamaɗum, nden e ɓe kula ƴamukimo dow maajum.
Moye Ɓuri Mangu?
(Maatiyu 18.1‑5; Markus 9.33‑37)
46Nden geddi ummii hakkunde tokkuɓemo dow ɗum moye ɓuri mangu nder maɓɓe.9.46: Luk 22.24.47Ammaa Yeesu heɓti ko woni nder ɓerɗe maɓɓe, sey o hocci sukayel pamarel, o darningel haade maako. 48Nden o wi’iɓe, “Koo moye jaɓuɗo sukayel pamarel bo nge’el nder inde am jaɓiiyam. Nden koo moye jaɓuɗoyam jaɓii liloyɗoyam. Ngam lestinɗo hoore muuɗum fuu nder mooɗon, kanum woni mawɗo.”9.48: Maat 10.40; Luk 10.16; Yah 13.20.
Mo Wanyaayi’on Fuu e Wondi e Mooɗon
(Markus 9.38‑40)
49Yahaya nootii, wi’i, “Moodibbo, min ngi’ii goɗɗo e wurtina ginni nder inde maaɗa, min kaɗimo ngam kanko naa’ o tokkuɗo’en.”
50Ammaa Yeesu wi’imo, “To’ on kaɗumo, ngam fuu mo wanyaayi’on e wondi e mooɗon.”
Yimɓe Gariiri Samaariya Nganyii Yeesu
51Nde carel ɓadii ngam ɗum hoccamo yaaki dow, Yeesu e hoore muuɗum suɓi yahuki Urucaliima. 52Sey o lili lilaaɓe yeeso maako, ɓe njaha nder gariyel Samaariyanko’en ngam ɓe ciryoo koo ɗume ngam garol maako. 53Ammaa yimɓe gariyel ngel njaɓaayimo ngam ɓe keɓtii Urucaliima o fa’i. 54Nde tokkuɓemo Yaakubu e Yahaya ngi’i non, ɓe mbi’i, “Moodibbo, a yiɗi min nodda hiite daga dow wara halkaɓe?”9.54: 2Laam 1.9‑16.
55Ammaa Yeesu waylitii haɓaniɓe, 56sey ɓe njahi wongel gariyel.
Tokkuki Yeesu
(Maatiyu 8.19‑22)
57E ɓe nder yaadu dow ɗatal, sey goɗɗo wi’imo, “Mi tokkete to njahataa fuu.”
58Yeesu wi’imo, “Dilaaji e ngoodi gayɗe, colli e ngoodi caɓɓe, ammaa Ɓii Neɗɗo walaa to fukkotoo.”
59O wi’i goɗɗo neɗɗo, “Tokkam.”
Ammaa neɗɗo on wi’imo, “Moodibbo, al mi yaha, mi uwoya nyaako am taw.”
60Ammaa Yeesu wi’imo, “Alu mayɓe uwa mayɓe mu’’en, ammaa an, yahu, nga’ajinaa Laamu Allah.”
61Goɗɗo kadimaa wi’i, “Mi tokkete, moodibbo, ammaa al mi yaha mi ƴama ɓe wuro am taw.”9.61: 1Laam 19.20.
62Ammaa Yeesu wi’imo, “Koo moye jogiiɗo remergo fuɗɗi remuki e yeeƴoo gaɗa, walaa ko nafi nder kuugal Allah.”
10Yeesu Lilii Tokkuɓemo 72
1Gaɗa maajum Yeesu suɓi woɓɓe kamɓe 72, nden o liliɓe ɗiɗo‑ɗiɗo, ɓe artamo yaaki koo ndiye gariiri e wigeere to o yiɗi yahuki fuu. 2O wi’iɓe, “Gese ɓenduɗe e ɗuuɗi, ammaa huwooɓe ɗuuɗaa. Toree Joomu gese ɗen liloya huwooɓe nder gese maako.10.2: Maat 9.37,38.3Njahee. Mi lilii’on to yimɓe bono mbaaloy hakkunde caafaali.10.3: Maat 10.16.4To’ on njaadu e jakaare ceede koo jakaare limce, koo paɗe, nden to’ on kownu goɗɗo kownol juutungol dow ɗatal. 5Wuro ngo nattuɗon fuu, puɗɗee wi’uki, ‘Allah hokka wuro ngo’o jam!’ 6To e woodi neɗɗo giɗɗo jam nder wuro ngon, barka mooɗon jooɗoto dow maako, ammaa to walaa, ɗum wartay to mooɗon. 7Njooɗee nder wuro ngo ɗum jaɓɓii’on, nyaamee, njaree koo ɗume ko ɓe kokki’on, ngam kuwoowo e haani yoɓeeki. To’ on kakkito daga wuro yaaki wuro.10.7: 1Kor 9.14; 1Tim 5.18.8Fuu gariiri ndi nattuɗon, to yimɓe mayri njaɓɓake’on, nyaamee ko ɗum resi yeeso mooɗon. 9Njamɗinee nyawɓe wonɓe nder gariiri ndin, nden mbi’onɓe, ‘Laamu Allah warii haade mooɗon.’ 10Ammaa, gariiri ndi nattuɗon fuu, to ɓe njaɓɓaaki’on, mburtee njahon dow ɗate mayri mbi’on, 11‘Min piɗɗii sollaare gariiri mooɗon daga koyɗe amin, kanjum ɗum heɓtirta on ngaɗii hakke. Ammaa andee ɗu’um, Laamu Allah warii haade mooɗon.’10.4‑11: Maat 10.7‑14; Mar 6.8‑11; Luk 9.3‑5.12E mi wi’a’on, e Nyalnde Jaango Allah ɓuray yurminanki yimɓe gariiri Sodom dow yimɓe gariiri ndin ɗon.”10.12: Fuɗ 19.24‑28; Maat 11.24; Maat 10.15.
Gariije Ɗe Njaɓaayi Goonga Njaray Bone
(Maatiyu 11.20‑24)
13O wi’i, “Yimɓe gariiri Korasin, on mbonii! Yimɓe gariiri Betasayda, on mbonii! Daa kuuɗe kayɗiniiɗe gaɗaaɗe nder mooɗon ɗe ngaɗanaama yimɓe Taaya e Sidon, daa ɓe ɓornake kolte kollayɗe wannaare ɓe njooɗake nder tooka ngam holluki ɓe tuubii.10.13: Ica 23.1‑18; Ijik 26.1—28.26; Yow 3.4‑8; Amos 1.9,10; Jak 9.2‑4.14Ammaa Nyalnde Jaango Allah ɓuray yurminanki yimɓe Taaya e Sidon dow mooɗon. 15Onon boo, yimɓe gariiri Kafarnahum, on kammii ɗum hoccay’on yaaki dow? Naa’ non! Ɗum nattinay’on nder ngayka hiite.”10.15: Ica 14.13‑15.
16Nden Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Jaɓuɗo ko mbiiɗon fuu jaɓii ko mbiimi, ganyuɗo’on boo wanyiiyam, nden ganyuɗoyam wanyii on ɗon liloyɗoyam.”10.16: Maat 10.40; Mar 9.37; Luk 9.48; Yah 13.20.
So’’oyaaki Lilaaɓe 72
17Sey tokkuɓemo 72 ngarti e nana belɗum, ɓe mbi’i, “Moodibbo, haa ginni maa ngaɗii ko min mbi’iɗi fuu nder inde maaɗa!”
18O wi’iɓe, “Mi yi’ii Ceyɗan yanoyii bo maƴƴere daga dow. 19Raa, mi hokkii’on laamu yaaɓuki dow boole e jahe e heɓuki jaalorgal dow bawɗe Ganyo, walaa ko heɓata’on.10.19: Jab 91.13.20Ammaa to’ on nanu belɗum ngam ginni e ngaɗa ko mbiiɗon, ammaa nanee belɗum ngam inɗe mooɗon mbindaama e wuro Allah.”
Yeesu Nanii Belɗum
(Maatiyu 11.25‑27; 13.16,17)
21E carel ngel, Yeesu nani belɗum nder Ruuhu Allah, o wi’i, “Mi yettiima, Nyaako am Mo Dow, Joomiraawo dow e ley, ngam a suuɗii fii ɗu’um to gooduɓe faamu e andal, a holliiɗum ɓikkoy pamaroy. Non Nyaako am, ngam non welanmaa ngaɗaa.”
22Sey o wi’i yimɓe, “Nyaako am hokkiiyam koo ɗume. Walaa anduɗo moye woni Ɓiɗɗo on sey ni Nyaako on, non maa walaa anduɗo moye woni Nyaako on sey ni Ɓiɗɗo on, e mo Ɓiɗɗo on yiɗi andina Nyaako on.”10.22: Yah 3.35; Yah 10.15.
23Sey o waylitii to tokkuɓemo o wi’iɓe kamɓe tan, “Gite gi’uɗe ko ngiiɗon ɗe barkiɗinaaɗe! 24Ngam e mi wi’a’on, annabo’en ɗuɗɓe e laaminooɓe ɗuɗɓe ngiɗii ngi’a ko ngiiɗon, ammaa ɓe ngi’aayi. Ɓe ngiɗii nanuki ko nanoton, ammaa ɓe nanaayi.”
Misaalu Dow Samaariyankeejo Boɗɗo
25Sey goɗɗo moodibbo dooka10.25: Waato lawyaajo. ummii darii ngam foonda Yeesu, o wi’i, “Moodibbo, ko haani mi waɗa ngam mi heɓa yonki ki re’ataa?”
26Sey Yeesu wi’imo, “Ko windaa nder Attawra? Noye njangirtaa?”
27O nootii, o wi’i, “ ‘Yiɗu Joomiraawo Allah maaɗa e ɓernde maaɗa fuu, e yonki maaɗa fuu, e sembe maaɗa fuu, e hakkiilo maaɗa fuu,’ nden, ‘Yiɗu bandiraawo maaɗa no ngiɗirɗaa hoore maaɗa.’ ”10.27: TA 6.5; KLee 19.18.
28Yeesu wi’imo, “A nootake boɗɗum. Waɗu non, nden a heɓay yonki ki re’ataa.”10.25‑28: Maat 22.35‑40; Mar 12.28‑34.10.28: KLee 18.5.
29Ammaa moodibbo dooka on yiɗii wurtina hoore muuɗum, sey o ƴami Yeesu, o wi’i, “Moye woni bandiraawo am?”
30Yeesu wi’imo, “Goɗɗo neɗɗo e yaha daga Urucaliima yaaki Jeriiko, sey woɓɓe wuyɓe taɓɓiimo. Ɓe ɓortimo, ɓe njaɓi ko o woodi fuu, ɓe piyimo boɗɗum, ɓe ndilli, ɓe alimo hakkunde yonki e mayde. 31Sey ardiiɗo diina tokkoyi ɗatal ngal. Nde o yi’i neɗɗo on, o seli, o ƴaɓɓii. 32Kadimaa, goɗɗo Leewiyankeejo tokkoyi ɗatal ngal, nde o waroyi to neɗɗo on woni, o yi’imo, o seli, o ƴaɓɓii. 33Ammaa goɗɗo Samaariyankeejo10.33: Yahuudanko’en yiɗaa Samaariyanko’en naa’ seɗɗa. e nder yaadu o waroyi to neɗɗo on woni, o yi’imo, o yurminanimo. 34O yahi to maako, o lootanimo nawnooɗe e nebbam e ndiyam inabojam, o haɓɓanimo nawnooɗe ɗen. Nden o waɗɗinimo dow mbabba maako o yaarimo wuro to ɗum yoɓata ɗum waala, o wallimo.10.33,34: 1HL 28.15.35Nde weeti, Samaariyankeejo on itti ceede ajurfaari ɗiɗi daga jiiba muuɗum, hokki mawɗo wuro on wi’imo, ‘Wallumo. Taa majjinii ceede ko ɓuri ɗe’e, mi yoɓete to mi so’’oyake.’ ”
36Sey Yeesu ƴami moodibbo dooka on wi’i, “Moye nder yimɓe tato ɓe’e kammiɗaa woni bandiraawo mo wuyɓe piyi on?”
37O wi’i, “On ɗon jurminanɗomo.”
Sey Yeesu wi’imo, “An maa, yahu ngaɗaa non.”
Yeesu Yahii Wuro Marta e Maryaama
38Yeesu e tokkuɓemo e nder yaadu, sey o natti wongel gariyel, goɗɗo debbo bi’eteeɗo Marta jaɓɓiimo to wuro muuɗum. 39Marta on e woodi minyiraawo bi’eteeɗo Maryaama. Maryaama jooɗii haade Yeesu e mo nana ekkitinol maako.10.38,39: Yah 11.1.40Ammaa Marta wannii ngam e huwa kuuɗe ɗuɗɗe. Sey o wari to Yeesu, o wi’i, “Moodibbo, a wannaayi nde minyiraawo am aldiyam e kuugal nga’al min tan? Wi’umo o ummoo o wallayam!”
41Ammaa Yeesu nootii, wi’i, “Marta, Marta, a wannii hoore maaɗa dow fii ɗuɗɗum. 42Ammaa fii go’o tan yiɗaa. Maryaama boo suɓii ko ɓuri wooɗuki, ɗum jaɓtataake to maako.”
11Ekkitinki Dow Do’aare
(Maatiyu 6.9‑13; 7.7‑11)
1Wonde nyalnde Yeesu e waɗa do’aare to wonde wigeere. Nde o heenyi do’aare nden, go’oto nder tokkuɓemo wi’imo, “Moodibbo, ekkitinmin no min ngaɗirta do’aare, non no Yahaya Gaɗoowo Baptisma ekkitiniri tokkuɓemo.”
2Yeesu wi’iɓe, “To on ngaɗay do’aare, mbi’ee,
‘Yaa Allah Nyaako amin Mo Dow,
inde maaɗa ceniinde mawninee,
laamu maaɗa wara.
3Hokkumin ko min nyaamata koo ndeye nyalnde.
4Yaafanamin hakkeeji amin,
ngam minon maa e min njaafanoo koo moye gaɗanɗomin hakke.
Taa’ alu min njaha to min ngaɗata hakke.’ ”
5Nden o hokkiɓe misaalu, o wi’i, “To go’oto nder mooɗon yahii to higo muuɗum caka jemma wi’imo, ‘Higo, wuƴam mburoodiho tato, 6ngam higo am e dow yaadu yaaloyii waala e wuro am, raa boo mi walaa ko kokkaymomi o nyaama.’ 7Sey o nootii daga nder suudu, o wi’i, ‘Taa’ wannam, ngam ɗum yaadake ɗum maɓɓii dammugal, nden min e ɓiɓɓe am min njaadake min pukkake. Mi waawataa ummaaki jooni mi hokkumaa goɗɗum.’ ” 8Yeesu wi’i, “E mi wi’a’on, to o salake ummaaki o hokkamo buroodi ɗum ngam higaaku, o ummoto o hokkamoɗum ngam o waɗii ka toraakimo. 9Ngam non e mi wi’a’on, toree, ɗum hokkay’on. Ɗaɓɓitee, on keɓay. Cilminee, ɗum maɓɓitanay’on dammugal. 10Ngam koo moye toriiɗo ɗum hokkaymo, ɗaɓɓutuɗo boo heɓay, nden koo moye cilminiiɗo ɗum maɓɓitanaymo dammugal. 11Moye nder mooɗon to ɓiɗɗo muuɗum torakemo lingu, o hokkamo mboodi? 12Koo boo to o torakemo ɓoccoonde, o hokkamo yaare? 13To onon kalluɓe, on andi no kokkirton ɓiɓɓe mooɗon fii boɗɗum, hakko Nyaako mooɗon Mo Dow! O ɓuray non hokkuki toriiɓemo Ruuhu Allah.”
Yeesu e Ceyɗan
(Maatiyu 12.22‑30; Markus 3.20‑27)
14Wonde nyalnde Yeesu e wurtinana goɗɗo ginnol pahol. Gaɗa ginnol ngol wurtake, neɗɗo on fuɗɗi metuki, sey yimɓe ɗuɗɓe kawrutuɓe kayɗini. 15Ammaa woɓɓe maɓɓe mbi’i, “E bawɗe Ba’aljabul laamiiɗo ginni o wurtinirta ginni.”11.15: Maat 9.34; 10.25.
16Woɓɓe e ngiɗi foondukimo, ngam non ɓe mbi’imo o waɗanaɓe goɗɗum kayɗiniiɗum ƴiwoyɗum to Allah.11.16: Maat 12.38; 16.1; Mar 8.11.17Ammaa Yeesu e andi ko woni nder ɓerɗe maɓɓe, o wi’iɓe, “Laamu fuu cendiiɗum e wanywanytira, ɗum lallay. Non maa wuro cendiingo e wanywanytira, ngo lallay. 18To laamu Ceyɗan sendake e wanywanytira, noye laamu ɗum darortoo? Mi wi’u non ngam on mbi’a e mi wurtina ginni e sembe Ba’aljabul laamiiɗo ginni. 19To e mi wurtina ginni nder bawɗe Ba’aljabul, e bawɗe moye tokkuɓe’on mburtinirtaɗi? Ngam non tokkuɓe’on kollay on ngalaa goonga. 20Ammaa, to e mi wurtina ginni nder bawɗe Allah, nden Laamu Allah waranii’on.
21“To neɗɗo cembiɗɗo jogake kaafahi reenii wuro muuɗum, walaa ko heɓata ko o woodi fuu. 22Ammaa, to goɗɗo ɓurɗomo sembe waraniimo teetay kaafahi ki o mantortoo kin, ɓurɗo mo sembe on sendanay woɓɓe jawdi ndin.
23“Mo wondaa e am fuu, o ganyo am. Mo wallaayiyam moɓtuki fuu, o cankitoowo.11.23: Mar 9.40.
Wartuki Ginnol
(Maatiyu 12.43‑45)
24“To ginnol wurtake nder ɓandu neɗɗo, ngol yahay to bigeeje jorɗe e ngol ɗaɓɓita to ngol siwtotoo. Ammaa to ngol heɓaayi, sey ngol wi’a, ‘Mi so’’oto wuro ngo mburtoyiimi.’ 25To ngol wartii, ngol tawii wuro ngon wuuwaama ngo mo’’inaama, 26sey ngol yaha ngol waddoya ginni joweeɗiɗi ɓurɗingol halluki, ɗi natta ɗi njooɗoo ɗon. Nden re’irde neɗɗo on ɓuray fuɗɗoode maako halluki.”
Barka Ɓurɗum
27Nde Yeesu wi’i non, goɗɗo debbo nder hawrutuɓe noddi sembee wi’i, “Debbo danyuɗoma kokkuɗoma musinɗaa, o barkiɗinaaɗo.”
28Ammaa Yeesu wi’imo, “Non, ammaa ɓurɓe barkiɗineeki ngoni nanooɓe Wolde Allah e tokkande.”
Yimɓe Jaamanu Kalluɗum
(Maatiyu 12.38‑42)
29Nde yimɓe ngaɗi ka moɓtaaki to Yeesu, o wi’iɓe, “Yimɓe jaamanu ɗu’um ɓe kalluɓe, e ɓe ngiɗi holleeki goɗɗum kayɗiniiɗum, ammaa walaa ko ɗum hollataɓe sey ni ko heɓunoo Annabi Inuusa.11.29: Maat 16.4; Mar 8.12.30Ko heɓi Annabi Inuusa hollii yimɓe Niineba Allah liloyimo, non maa ko heɓatayam, min Ɓii Neɗɗo, ɗum hollay yimɓe jaamanu ɗu’um Allah liloyiyam.11.30: Inu 3.4.31Nyalnde Jaango, laamiiɗo leydi fombina debbo o ummodoto e yimɓe jaamanu ɗu’um. O holla ko yimɓe jaamanu ɗu’um ngaɗi ɗum wooɗaa, ngam kanko o waroyii daga ɓadaaki nanuki faamu Annabi Suleymaanu. Raa boo, ɓurɗo Annabi Suleymaanu ɗo’o.11.31: 1Laam 10.1‑10; 2HL 9.1‑12.32E Nyalnde Jaango yimɓe Niineba maa ɓe ummodoto e yimɓe jaamanu ɗu’um, ɓe kolla ko yimɓe jaamanu ɗu’um ngaɗi ɗum wooɗaa, ngam kamɓe nde ɓe nani wa’aju Annabi Inuusa ɓe tuubii, raa boo ɓurɗo Annabi Inuusa ɗo’o.11.32: Inu 3.5.
Jayngol Ɓandu
(Maatiyu 5.15; 6.22,23)
33“Walaa gaɗanayɗo fitilaaru hiite suuɗandu koo hippa tummude dow mayru. Sey ni o resandu dow danki ngam ndu yeynanoo nattuɗo fuu.11.33: Maat 5.15; Mar 4.21; Luk 8.16.34Gite maaɗa ngoni fitilaaru ɓandu maaɗa. To gite maaɗa e njamɗi, ɓandu maaɗa fuu heeway jayngol, ammaa to gite maaɗa njamɗaa fuu, ɓandu maaɗa heeway nyiwre. 35Faamu boɗɗum koo jayngol gongol nder maaɗa ɗum nyiwre. 36To ɓandu maaɗa fuu e heewi jayngol, to ndu walaa nyiwre koo seɗɗa, ndu yeynoto koo toye no jayngol fitilaaru yeynorantomaa.”
Faarisanko’en e Moodiɓɓe Attawra
(Maatiyu 23.1‑36; Markus 12.38‑40)
37Yeesu e nder metuki sey goɗɗo Faarisankeejo wi’imo o yaha wuro muuɗum o hirtoyoo. Yeesu yahi jooɗii fuɗɗi nyaamuki nyamndu. 38Faarisankeejo on hayɗini nde yi’i Yeesu fuɗɗii nyaamuki nyamndu lootaayi juuɗe muuɗum. 39Sey Yeesu wi’imo, “Onon Faarisanko’en on layɓa gaɗa njardukoy mooɗon e le’oy mooɗon, ammaa nder mooɗon on keewuɓe nguyka e halleende. 40Onon haaŋaaɓe! Koo moye e andi gaɗuɗo yaasi kanko waɗi nder. 41Ngam non kokkee ɓe ngalanaa ko woni nder jarduɗe e le’oy mooɗon, nden ɗe fuu ɗe laaɓanay’on.
42“On mbonii, onon Faarisanko’en, ngam on kokkii Allah jakka haakohoy njongeteekoy, ammaa on ngaɗantaa yimɓe ko haani, on ngalaa yidde Allah. Ɗu’um tatum e haani ngaɗonɗum, ammaa to’ on alu waɗuki ko horii.11.42: KLee 27.30.
43“On mbonii, onon Faarisanko’en, ngam on ngiɗi jooɗaaki dow jooɗorle mawɓe nder cuuɗi do’aare, on ngiɗi hownireeki mangu nder luumo. 44On mbonii! On nandi e genaale ɗe ngi’ataake, yimɓe e tokka dow maaje andaa.”
45Go’oto nder moodiɓɓe Attawra wi’i Yeesu, “Moodibbo, nde mbiiɗaa non, minon maa a huɗiimin!”
46Yeesu wi’i, “On mbonii, onon maa moodiɓɓe Attawra, ngam on njowana yimɓe doŋle tedduɗe, ammaa onon koo koolel go’o on ngaɗataa mballonɓe. 47On mbonii! Ngam on maha genaale boɗɗe ɗe siftorki annabo’en ɓe maamaaji mooɗon mbari. 48Non hollii ko maama’en mooɗon ngaɗi welii’on, ngam ɓe mbarii annabo’en, onon boo on mahani annabo’en ɓen genaale. 49Kanjum waɗi Allah wi’i nder andal muuɗum, ‘Mi lilanayɓe annabo’en e lilaaɓe, ɓe mbara woɓɓe ɓe torra woɓɓe.’ 50Ngam non ƴiiƴam annabo’en ndufaaɗam daga fuɗɗoode duuniyaaru, ɗum ɗaɓɓitayɗam to juuɗe yimɓe jaamanu ɗu’um, 51daga ƴiiƴam Habiila haa yaaki ƴiiƴam Annabi Jakaariya baraaɗo hakkunde Suudu Joomiraawo e sakkirde. E mi wi’a’on goonga, ƴiiƴamji ɗin ɗon fuu ɗum ɗaɓɓitayɗi to juuɗe yimɓe jaamanu ɗu’um.11.51: Fuɗ 4.8; 1HL 24.20,21.
52“On mbonii, onon moodiɓɓe Attawra, ngam on njogake maɓɓitirgel dammugal andal, onon on nattaayi, on alaayi woɓɓe natti.”
53Nde Yeesu ali ɗon, moodiɓɓe Attawra e Faarisanko’en ɓerɗe maɓɓe metti dow maako, ɓe ngaɗi ka ƴamukimo ƴamɗe dow fii ɗuɗɗum, 54ngam ɓe nana o wi’ii goɗɗum ko haanaa, ɓe keɓa ko ɓe nangirtamo.
12Yeesu Wagginii Yimɓe Dow Ngikku Munaafuki’en
(Maatiyu 10.26,27)
1E carel ngel, yimɓe ɗuɗɓe moɓtii haa ɓe ngaɗi ka yaɓyaɓtirki. Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Paamee to’ ngarton bo Faarisanko’en ngam ɓe munaafuki’en.12.1: Maat 16.6; Mar 8.15.2Walaa goɗɗum ombaaɗum ɗum omtataake, non maa walaa goɗɗum cuuɗiiɗum ɗum suuritataake.12.2: Mar 4.22; Luk 8.17.3Ko mbiiɗon nder nyiwre fuu, ɗum nanayɗum nyalawma, non maa ko metuɗon e suuɗe, ɗum metayɗum e njayri.
Mo Ɗum Hulata
(Maatiyu 10.28‑31)
4“E mi wi’a’on, onon higooɓe am, to’ on kulu warooɓe ɓandu neɗɗo, gaɗa ɗon ɓe mbaawataa waɗuki goɗɗum. 5Ammaa mi wi’ay’on mo kuloton. Kulee on ɗon baawayɗo warki’on gaɗa ɗon o waɗa’on nder wuro hiite, e mi wi’a’on, kanko kuloton!
6“Naa’ coloy njowoy e cooree jamɗe ɗiɗi? Fuu e non Allah yejjitataa koo go’otel maakoy. 7Koo gaasa ko’e mooɗon maa fuu ka limaama. To’ on kulu, on ɓurii coloy ɗuɗkoy.
Jaɓuki Yeesu e Wanyukimo
(Maatiyu 10.32,33; 12.32; 10.19,20)
8“E mi wi’a’on, jaɓuɗoyam yeeso yimɓe fuu, min Ɓii Neɗɗo, mi jaɓaymo yeeso malaa’ika’en Allah. 9Ammaa ganyuɗoyam yeeso yimɓe, mi wanyaymo yeeso malaa’ika’en Allah.
10“Fuu bi’uɗo ko wooɗaa dow Ɓii Neɗɗo, ɗum waaway yaafanaakimo. Ammaa fuu bi’uɗo ko wooɗaa dow Ruuhu Allah, o yaafantaake.12.10: Maat 12.32; Mar 3.29.
11“To yimɓe njaarii’on yeeso mawɓe e laamiiɓe, to’ on ngannu dow no mburtinirton ko’e mooɗon koo ko mbi’oton. 12Ngam Ruuhu Allah ekkitinay’on e carel ngel ko haani mbi’on.”12.11,12: Maat 10.19,20; Mar 13.11; Luk 21.14,15.
Misaalu Dow Diskuɗo Kaaŋaaɗo
13Goɗɗo nder hawrutuɓe wi’imo, “Moodibbo, wi’u mawniraawo am sendida ndonu e am.”
14Ammaa Yeesu wi’imo, “Higo! Moye lamniyam dow mooɗon? Moye wartiriyam cendanayɗo’on ndonu?” 15Nden o wi’iɓe, “Paamee! Ngoɗɗitee yidde jawdi duuniyaaru, ngam heɓuki jawdi hokkataa neɗɗo yonki.”
16O hokkiɓe misaalu ɗu’um, o wi’i, “Ngesa goɗɗo diskuɗo yeeɗii naa’ seɗɗa. 17O wi’i hoore maako, ‘Ko ngaɗaymi? Mi walaa to ndesaymi ko ndemumi.’ 18O wi’i, ‘Yawwaa! Mi heɓtii ko ngaɗaymi, mi pusay cuuɗi resuki nyamndu am, mi maha goɗɗi ɓurɗiɗi mangu, mi moɓta nyamndu am e jawdi am fuu nder maaji. 19Mi wi’a hoore am “A woodi fii ɗuɗɗum boɗɗum keƴayɗumma duuɓi ɗuɗɗi. Siwta, nyaamaa, njaraa, nanaa belɗum.” ’ 20Ammaa Allah wi’imo, ‘A kaaŋaaɗo! Nder jemmaare nde’e ɗum hoccay yonki maaɗa. Moye ronata ko moɓtanɗaa hoore maaɗa?’ ”
21Sey Yeesu wi’iɓe, “Koo moye moɓtanɗo hoore muuɗum jawdi duuniyaaru, nden walaa ko o resi to Allah, non heɓatamo.”
Hoolaaki Allah
(Maatiyu 6.25‑34)
22Gaɗa ɗon, Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Ngam non e mi wi’a’on, to’ on ngannu dow jonde mooɗon, waato dow ko nyaamoton koo ko njaroton koo ko ɓornotooɗon. 23Ngam yonki ɓurii nyamndu, ɓandu boo ɓurii kolte. 24Ndaaree dawle. Ɗe aawataa, ɗe pe’’ataa, ɗe ngalaa suudu to ɗe moɓtata nyamndu koo to ɗe ndesata goɗɗum; fuu e non Allah e nyamnaɗe. On ɓurii colli daraja! 25Moye nder mooɗon to wannii waawata ɓeydanki hoore muuɗum carel seɗɗa nder balɗe muuɗum? 26To on mbaawataa waɗuki fii pamarum ɗu’um, ko waɗata on nganna e ko horii? 27Ndaaree pindi no mawnirta. Ndi huwataa, ndi sanyataa kolte. Fuu e non, e mi wi’a’on, Annabi Suleymaanu fuu e risku muuɗum meeɗaayi mo’’itinaaki bo pindi wo’oyri ndi’i.12.27: 1Laam 10.4‑7; 1HL 9.3‑6.28To Allah e mo’’itinira pindi ladde nihi, hande e ndi ɗon, jaango ndi wulee, hakko onon, o ɓuray non ɓornuki’on, onon kooliiɓemo seɗɗa.
29“Nden to’ on ngaɗu ɓerɗe mooɗon dow ko nyaamaton koo boo ko njaroton. To’ on ngannu ko’e mooɗon dow maajum. 30Ngam iri ɗum ɗon fii yimɓe duuniyaaru ɗaɓɓitata. Nyaako mooɗon Mo Dow e andi on ngiɗi fii ɗum ɗon. 31Ammaa ɗaɓɓitee laamu maako, nden ɗum ɓeydanay’on fii ɗu’um.
Jawdi Ndi Wonnataako
(Maatiyu 6.19‑21)
32“Onon ornde am pamarde, to’ on kulu, ngam Nyaako mooɗon Mo Dow e nana belɗum hokkuki’on laamu muuɗum. 33Cooree ko ngooduɗon, kokkon ɓe ngalanaa ceede ɗen. Ndesanee ko’e mooɗon jawdi ndi wonnataako, jawdi ndi dow ndi re’ataa. Ton gujjo ɓaddataakondi, nden walaa mooƴu nyaamayngundi. 34Ngam to jawdi maaɗa woni, ton ɓernde maaɗa maa so’’otoo.
Taadee Ciryooɗon
35“Taadee ciryooɗon ngam kuugal Allah, aldee fitilaaji mooɗon e hiite,12.35: Maat 25.1‑13.36bo maccuɓe keɗiiɓe joomu wuro maɓɓe wartoya daga humto teegal, ngam to o wartoyii o silminake, ɗon e ɗon ɓe maɓɓitanamo dammugal.12.36: Mar 13.34‑36.37Ɓe barkiɗinaaɓe maccuɓe ɓe joomu wuro maɓɓe tawi e ndeena to o wartoyii. E mi wi’a’on goonga, o taadoto ngam kuugal, o joɗɗinaɓe, o waddanaɓe nyamndu. 38To o wartoyii caka jemma koo fajiri, maccuɓe ɓe o tawi e ɓe ciryi, ɓe barkiɗinaaɓe. 39Ammaa andee ɗu’um, daa joomu wuro e andi carel ko gujjo warata, o alataa o nattanamo wuro. 40Onon maa doole njooɗooɗon on ciryii ngam e carel ngel on andaa Ɓii Neɗɗo warata.”12.39,40: Maat 24.43,44.
Maccuɗo Gaɗoowo Goonga
(Maatiyu 24.45‑51)
41Biiturus wi’i, “Moodibbo, a wi’a misaalu ɗu’um ngam minon tan koo ngam koo moye?”
42Yeesu nootii wi’i, “Moye woni kuwoowo mo goonga mo faamu, mo joomu wuro muuɗum yowi dow maccuɓe muuɗum, ngam o hokkaɓe nyamndu nder carel? 43O barkiɗinaaɗo maccuɗo mo joomu wuro muuɗum warti tawi e mo waɗa non. 44E mi wi’a’on goonga, joomu wuro on yowaymo dow jawdi muuɗum fuu. 45Ammaa to maccuɗo on wi’ii hoore muuɗum, ‘Joomu wuro am wartataa jooni,’ sey o fuɗɗi fiyuki maccuɓe worɓe e rewɓe e mo nyaama e mo yara njaru naa hoore maako waylitake. 46Joomu wuro on wartay e nyalnde nde maccuɗo on kammaaki e carel ngel o andaa, o fiyaymo boɗɗum o waɗamo nder ɓe ngalaa goonga.
47“Maccuɗo anduɗo ko joomu wuro muuɗum yiɗi o waɗa, ammaa o siryaaki koo boo o waɗaayi ko joomu wuro on yiɗi, ɗum fiyaymo boɗɗum. 48Ammaa maccuɗo mo andaa ko joomu wuro muuɗum yiɗi o waɗa, to o waɗii fii kalluɗum, ɗum fiyaymo seɗɗa. Fuu kokkaaɗo ɗuɗɗum, ɗuɗɗum ɗum ɗaɓɓitata to maako. Fuu tambinaaɗo ɗuɗɗum, o ƴameteeɗo ko ɓuri ɗuɗki.
Yeesu Waddii Sendirki
(Maatiyu 10.34‑36)
49“Hiite ngaroymi waɗuki nder duuniyaaru, e yidde am nge huɓɓee jooni. 50Ammaa e woodi baptisma ɗum ngaɗanteemi, mi wannii naa ɗum waɗaniiyamɗum.12.50: Mar 10.38.51On kammii mi waroyi waddanki duuniyaaru jonde jam? E mi wi’a’on, naa’ non, ammaa senduki yimɓe ngaddumi. 52Daga jooni ɗum taway yimɓe njowo nder wuro go’o ɓe kuucindiraa, tato ummanto ɗiɗo, ɗiɗo ummanto tato. 53Nyaako sendiray e ɓiɗɗo muuɗum, ɓiɗɗo on maa sendiray e nyaako muuɗum. Inna sendiray e ɓiɗɗo muuɗum debbo, ɓiɗɗo on maa sendiray e inna muuɗum. Esiraawo maa sendiray e esiraawo muuɗum.”12.53: Miik 7.6.
Anduki Carel
(Maatiyu 16.2,3)
54Yeesu wi’i hawrutuɓe, “To on ngi’ii duule e ummoyoo daga hirna, ɗon e ɗon on mbi’ay, ‘Ndiyam toɓay,’ sey ɗam toɓa boo. 55To hendu fombina ummoyake, on mbi’ay, ‘Ɗum waɗay nguleenga,’ sey ɗum waɗa boo. 56Onon munaafuki’en! On mbaawi raaruki ko woni e leydi e ko woni e dow andon ko waɗata, ammaa ngam ɗume on mbaawataa faamuki ko waɗata e carel nge’el?
Siryootir e Gulloyiiɗoma
(Maatiyu 5.25,26)
57“Ngam ɗume on mbaawataa suɓanki ko’e mooɗon ko haani? 58Taa yaada e gulloyiiɗoma yeeso laamu, ɗaɓɓutu ciryootiron dow ɗatal. To naa’ non, o yaarete yeeso gaɗoowo kiita, gaɗoowo kiita waɗumaa nder juuɗe taadiiɓe ɓe maɓɓumaa nder suudu cural. 59E mi wi’umaa, a wurtataako naa a yoɓii fuu ceede ɗe ɗum tokkatama koo aniiniyel horataako.”
13A Maayay Taa Alaayi Hakke Maaɗa
1E carel ngel e woodi woɓɓe ɗon bi’uɓe Yeesu ko heɓi woɓɓe Galilanko’en. Galilanko’en ɓen e kirsana Allah cakkiri, sey Bilaatus gomnaajo waɗi ɗum wariɓe haa ƴiiƴam maɓɓe hawtii e ƴiiƴam ko ɓe cakki. 2Yeesu nootii wi’iɓe, “On kammoo Galilanko’en ɓen ɗon ɓurii Galilanko’en koriiɓe fuu hakke ngam ɓe torriraama nihi? 3E mi wi’a’on, naa’ non! Ammaa to naa’ on tuubu, onon maa on fuu on kalketeeɓe. 4Koo maa yimɓe sappo e njoweetato mayɓe carel ko suudu towndu ndu Siluwam yani dow maɓɓe, on kammoo ɓe ɓurii yimɓe koriiɓe jooɗiiɓe nder Urucaliima fuu waɗuki hakke? 5E mi wi’a’on, naa’ non! Ammaa to naa’ on tuubu, onon maa non kalkirton.”
Misaalu Dow Lekki Ki Rimataa
6Sey o hokki misaalu ɗu’um, o wi’i, “Goɗɗo neɗɗo e woodi lekki ibbi nder ngesa muuɗum, o yahi o yi’a koo e ki woodi ɓikkoy, ammaa o tawi ki walanaa. 7Ngam non o wi’i neɗɗo kuwanoowomo to ngesa kan, ‘Raa, duuɓi tati e mi wara ɗaɓɓutuki ibbe dow ibbi ki’i, ammaa mi heɓataa. Fe’’uki! Ngam ɗume ki surata leydi e meere?’ 8Kuwoowo to ngesa kan wi’imo, ‘Joomu wuro, ɓeydanki ndungu go’o, mi mo’’inanaki leydi, mi waɗanaki ngoobaari.13.8: Waato taakiiri, koo diɓiiri, koo bicciiri.9To ki rimii ɓikkoy hitaande garaynde, too, wooɗii, ammaa to ki rimaayi, sey pe’’aaki.’ ”
Yeesu Yamɗitinii Debbo Nder Nyalnde Siwtaare
10Wonde Nyalnde Siwtaare Yeesu e ekkitina nder suudu do’aare. 11E woodi debbo ɗon ginnol e haɓɓimo duuɓi sappo e joweetati, e ngol turnimo, koo hoore maako o waawataa ƴeftuki. 12Nde Yeesu yi’imo, noddimo haade, wi’imo, “Bandiraawo, a hoyii daga nyawu maaɗa.” 13Yeesu yowi juuɗe muuɗum dow maako, ɗon e ɗon o ɓantii o fuɗɗi mantuki Allah.
14Ɓernde ardiiɗo suudu do’aare ndun metti ngam Yeesu yamɗitinii goɗɗo Nyalnde Siwtaare. Ngam maajum o wi’i yimɓe, “E woodi balɗe joweego’o ngam kuuɗe, ngaree ɗum yamɗitina’on nder balɗe ɗen, naa’ ni nder Nyalnde Siwtaare.”13.14: Wur 20.9,10; TA 5.13,14.
15Sey Yeesu nootii wi’imo, “Onon munaafuki’en! Naa’ koo moye mooɗon e fitta ngaari muuɗum koo mbabba muuɗum nder Nyalnde Siwtaare yarnoyanga? 16O’o debbo taanu Ibraahim, mo Ceyɗan haɓɓi duuɓi sappo e joweetati, haanaa o fittee Nyalnde Siwtaare?” 17Nde o wi’i non, wanywanyɓe maako fuu cemti, ammaa yimɓe nani belɗum e fii kayɗiniiɗum fuu ɗum o waɗata.
Misaalu Dow Gabbel Mastat
(Maatiyu 13.31,32; Markus 4.30‑32)
18Nden Yeesu wi’i, “Ɗume Laamu Allah nandi? Ko nandinaymiɗum? 19Laamu Allah e nandi e gabbel mastat ngel goɗɗo hocci aawi nder ngesa muuɗum. Gabbel ngel fuɗi, warti leggel, colli ngaɗi caɓɓe dow lice maaki.”
Misaalu Dow Ƴuufinirɗum
(Maatiyu 13.33)
20O wi’i kadin, “Ɗume nandinaymi Laamu Allah? 21E ɗum nandi e ƴuufinirɗum ɗum goɗɗo debbo hocci lancindiri e condi alkamaari poondirkoy tatoy ndi fuu ndi ƴuufi.”
Dammugal Ɓiɗɗiingal
(Maatiyu 7.13,14,21‑23)
22Yeesu e yaha Urucaliima o tokki gariije e ngarihoy e mo ekkitina. 23Goɗɗo ƴamimo wi’i, “Moodibbo, yimɓe seɗɗa tan kisata?”
O wi’iɓe, 24“Ndurwee nattiron to dammugal ɓiɗɗiingal, ngam e mi wi’a’on, ɗuɗɓe ndoolay ngam natta ammaa ɓe mbaawataa. 25To joomu wuro ngon ummake maɓɓii dammugal ngal, on ndaroto yaasi on piya dammugal ngal on toroo on mbi’a, ‘Moodibbo, maɓɓitanmin dammugal!’ Ammaa o wi’ay’on, ‘Mi andaa’on, mi andaa to ƴiwoyɗon.’ 26Nden on mbi’ay, ‘Min nyamdii, min njardii e maaɗa, a ekkitinii nder gariije amin.’ 27Ammaa o wi’ay, ‘E mi wi’a’on, mi andaa’on, mi andaa to ƴiwoyɗon. Cendiree e am, onon kalluɓe.’13.27: Jab 6.8.28To on ngi’ii Ibraahim e Iciyaaku e Yaakubu e annabo’en fuu nder Laamu Allah, ammaa onon on mburtinaama, on mboyay nyerƴindiron nyiiƴe.13.28: Maat 22.13; 25.30.29Yimɓe naa’ Yahuudanko’en ngaray daga fuuna e hirna e woyla e fombina ɓe njooɗoo ɓe nyaama nyamndu humto nder Laamu Allah.13.28,29: Maat 8.11,12.30Raɗɗum, woɓɓe cakitiiɓe ɓe ngartay artuɓe, nden woɓɓe artuɓe ɓe ngartay cakitotooɓe.”13.30: Maat 19.30; 20.16; Mar 10.31.
Yeesu e Wannii Dow Urucaliima
(Maatiyu 23.37‑39)
31E carel ngel, woɓɓe Faarisanko’en ngari to Yeesu mbi’imo, “Alu ɗo’o ngam Hirudus e yiɗi warmaa.”
32O wi’iɓe, “Njahee mbi’on dilaaru ndun ɗon, ‘Raɗɗum, hande e jaango mi wurtinay ginni mi yamɗitinay ɓe njamɗaa. E nyalnde tatawre mi yottinay kuugal am.’ 33Fuu e non, doole mi nanga laawol hande e jaango e faɓɓi jaango, ngam haanaa ɗum wara annabiijo bannye sey nder Urucaliima.
34“Jalla Urucaliima, Urucaliima a warii annabo’en, a wardii liloyaaɓe to maaɗa e kaaƴe! Nde ɗuɗɗum e mi yiɗi moɓtuki yimɓe maaɗa no geroogal moɓtirta ɓikkoy maagal ley biyeeli maagal, ammaa a jaɓaayi. 35Raɗɗum, Allah alanay’on Wuro Ceniingo mooɗon. E mi wi’a’on, on puɗɗitataa ngi’onyam, naa nyalnde nde mbiiɗon, ‘O barkiɗinaaɗo, garoyɗo nder inde Joomiraawo.’ ”13.35: Jab 118.26.
14Yeesu Yamɗitinii Gooduɗo Nyawu Ɓuddi
1Wonde Nyalnde Siwtaare Yeesu yahi wuro go’oto nder ardiiɓe Faarisanko’en ngam o nyaama nyamndu. Sey ɓe ngaɗi ka raarukimo, koo o waɗay ko ɓe keɓata ɓe nangiramo. 2Haade maako e woodi goɗɗo gorko gooduɗo nyawu ɓuddi. 3Yeesu ƴami Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra o wi’i, “Dooka jaɓii ɗum yamɗitina neɗɗo Nyalnde Siwtaare ko aa’a?”
4Ammaa ɓe nootaaki. Sey Yeesu meemi nyawɗo on yamɗitinimo, wi’imo o dilla. 5Nden o ƴamiɓe, o wi’i, “Moye nder mooɗon to ɓiɗɗo muuɗum koo ngaari muuɗum yanii nder ɓundu Nyalnde Siwtaare ittoytaamo ɗon e ɗon?”14.5: Maat 12.11.
6Ɓe keɓaayi ko ɓe mbi’imo.
Hoccu Hoore Maaɗa Naa’ A Goɗɗum
7Nde Yeesu faami kumpitaaɓe nyaamuki nyamndu ɗon fuu e cuɓa jooɗaaki to mawɓe njooɗotoo, o hokkiɓe misaalu ɗu’um, o wi’i, 8“To goɗɗo humpitiima humto, taa’ jooɗa to mawɓe njooɗotoo. Ɗum gaɗotooɗum o humpitii goɗɗo ɓurɗoma mangu. 9Nden kumpitoyɗoma on o waroyay o wi’umaa, ‘Umma neɗɗo o’o jooɗoo.’ Ngam non boo a semtay, njooɗoɗaa to jooɗorgal cakitiingal. 10Ammaa to ɗum humpitiima, jooɗa to jooɗorgal cakitiingal, ngam to kumpitoyɗoma waroyi, o wi’ete, ‘Higo, umma, njooɗoyoɗaa dow jooɗorgal mawɓe.’ Non hokkete mangu yeeso garoyɓe ɗon fuu.14.8‑10: Wag 25.6,7.11Ngam mawninɗo hoore muuɗum fuu o lesneteeɗo, lesninɗo hoore muuɗum boo o mawninteeɗo.”14.11: Maat 23.12; Luk 18.14.
12Nden o wi’i kumpitoyɗomo, “Taa humpitay yimɓe humto to wuro maaɗa, taa’ humputu higooɓe maaɗa tan, koo mawniraaɓe e minyiraaɓe maaɗa tan, koo bandiraaɓe maaɗa tan, koo ɓe kedduɗaa riskuɓe. Ngam ɓe kumpitete kamɓe maa, ɓe ngaatanmaa ko ngaɗanɗaaɓe. 13Ammaa taa woodi humto, humputu ɓe ngalanaa, e jaraaɓe, e gurgu’en, e wumɓe. 14Ɗum barkiɗinte, ngam ɓe mbaawataa waatankima ko ngaɗanɗaaɓe. Allah waatante Nyalnde Jaango, nyalnde nde o umminta mayɓe gaɗuɓe jonde wooɗunde.”
Misaalu Dow Humto Mango
(Maatiyu 22.1‑10)
15Nde goɗɗo nder jooɗodiiɓe e maako nani non, o wi’i Yeesu, “Neɗɗo nyaamoowo nyamndu nder Laamu Allah o barkiɗinaaɗo!”
16Sey Yeesu wi’imo, “E woodi goɗɗo neɗɗo ciryiiɗo humto mango o humpiti yimɓe ɗuɗɓe. 17Nde carel humto ngon waɗi, o lili maccuɗo maako wi’oya kumpitaaɓe ɓen, ‘Ngaroyee, koo ɗume siryaama!’ 18Ammaa ɓe fuu ɓe ngaɗi ka ɗaɓɓutuki no ɓe calortoo ngam ɓe ngiɗaa yaaki. Arandeejo on wi’imo, ‘Mi soodii ngesa, doole mi yaha mi yi’aka. Waɗu munyal, mi heɓataa yaaki.’ 19Ɗiɗaɓo wi’imo, ‘Mi soodii na’i demooji kanji sappo, e mi yiɗi yaaki mi foondaɗi jooni. Waɗu munyal mi heɓataa yaaki.’ 20Non tataɓo maa wi’i, ‘Mi neeɓaayi ko te’umi, ngam non mi heɓataa yaaki.’ 21Maccuɗo on so’’ii wi’i joomu wuro muuɗum koo ɗume. Ɓernde joomu wuro on metti, o wi’i maccuɗo on, ‘Yawnu njahaa dow ɗate mawɗe e ɗate pamare nder gariiri, noddanowaayam ɓe ngalanaa, e jaraaɓe, e wumɓe, e gurgu’en.’ 22Gaɗa maccuɗo on wartoyii wi’i joomu wuro muuɗum, ‘Ko mbiiɗaa ɗum waɗa waɗaama, ammaa fuu e non njayri e horii.’ 23Sey joomu wuro on wi’i maccuɗo on, ‘Yahu dow ɗate mawɗe e ɗate pamare gaɗa gariiri, noddaa yimɓe ngaroya natta wuro am ngam ngo heewa. 24E mi wi’a’on, nder kumpitaaɓe arande’en walaa nyaamayɗo nyamndu humto am.’ ”
Bone Tokkuki Yeesu
(Maatiyu 10.37,38)
25Wonde nyalnde yimɓe ɗuɗɓe e njaada e Yeesu. Sey o raariɓe o wi’i, 26“Garoyɗo to am fuu to ɓuraayi yiɗukiyam dow nyaako muuɗum e maduujo muuɗum e debbo muuɗum e ɓiɓɓe muuɗum e mawniraaɓe e minyiraaɓe muuɗum ‑ haa maa e yonki muuɗum, o waawataa wartuki tokkuɗoyam.14.26: Maat 10.37.27Koo moye to hoccaayi gaafaangal muuɗum tokkiyam waawataa wartuki tokkuɗoyam.14.27: Maat 10.38; 16.24; Mar 8.34; Luk 9.23.28Misaalu, to goɗɗo mooɗon e yiɗi mahuki wuro mango, ay arande o jooɗoto taw o lima ko o majjinta, o yi’a koo e mo woodi ko heƴatamo o yottinango. 29To naa’ non, to o fuɗɗii mahukingo o waawataa yottinkingo, gi’uɗongo fuu jalaymo 30wi’a, ‘Raa neɗɗo o’o fuɗɗii mahuki, ammaa o waawaayi yottinki.’ 31Koo boo to laamiiɗo gooduɗo sooji’en 10,000 honiday e laamiiɗo garoyɗo honamo e sooji’en 20,000, arande o jooɗoto taw o yi’a koo e mo woodi sembe honuduki e maako. 32To o yi’ii o waawataa, o lilay lilaaɓe to garayɗo on ko o yotto, ngam ɓe ɗaɓɓita siryootirki e maako. 33Non maa, koo moye to sendiraayi e ko woodi fuu waawataa wartuki tokkuɗoyam.
Lamɗam Mbaatuɗam
(Maatiyu 5.13; Markus 9.50)
34“Lamɗam ɗum fii boɗɗum, ammaa to belɗum maajam ittake, ko wartirta belɗum maajam? 35Walaa ko ɗam waɗetee. Ɗam nafataa goɗɗum, sey ni ɗam rufee. Gooduɗo noppi nanooji fuu nana!”
15Misaalu Dow Mbaala Majjunga
(Maatiyu 18.12‑14)
1Wonde nyalnde jaɓooɓe ceede leydi e gaɗooɓe hakke ngari to Yeesu ngam ɓe nana ko o wi’ata. 2Ammaa Faarisanko’en e moodiɓɓe Attawra ngaɗi ka metitaaki e ɓe mbi’a, “Neɗɗo o’o e jaɓɓoo gaɗooɓe hakke haa maa e mo nyamda e maɓɓe.”15.1,2: Luk 5.29,30.3Sey Yeesu hokkiɓe misaalu ɗu’um, wi’i,
4“To goɗɗo nder mooɗon e woodi baali 100, go’o nder baali ɗin majjii, o alay koriiɗi e ndura nder ladde, o ɗaɓɓitoya majjunga ngan naa o heɓtiinga. 5To o heɓtoyiinga, o nanay belɗum o towoyanga e daande maako. 6To o so’’ake wuro, o nodday higooɓe maako e ɓe o heddi, o wi’aɓe, ‘Mballeeyam nanki belɗum ngam mi heɓtii mbaala am majjunoonga.’ 7E mi wi’a’on, bo non ɗum ɓuray nanki belɗum e ton dow to gaɗoowo hakke go’oto tuubii so’’ake to Allah, dow yimɓe 99 nyumooɓe ngalaa hakke.
Misaalu Dow Ceede Majjuɗe
8“Misaalu, to debbo e woodi jamɗe15.8: Yamnde go’o e fottidi e ceede kuugal nyalnde go’o. sappo ɗe ajurfaari, go’o majjii, ay o waɗay hiite e fitilaaru, o wuuwa wuro ngon, o ɗaɓɓita e seese‑seese koo toye naa o heɓtii yamnde majjunde nden. 9To o heɓtiinde, o nodday higooɓe maako e ɓe o heddi, o wi’aɓe, ‘Mballeeyam nanki belɗum, ngam mi heɓtii yamnde am majjunoonde.’ 10E mi wi’a’on, bo non malaa’ika’en nanirta belɗum yeeso Allah to gaɗoowo hakke go’oto alii waɗuki hakke so’’ake to Allah.”
Misaalu Dow Ɓiɗɗo Majjuɗo
11Kadimaa o wi’i, “E woodi goɗɗo neɗɗo gooduɗo ɓiɓɓe ɗiɗo. 12Pamaro on wi’i nyaako muuɗum, ‘Bappa, hokkam ndonu am.’ Sey nyaako on sendaniɓe jawdi muuɗum. 13Gaɗa balɗe seɗɗa, pamaro on hawti ko woodi fuu, o yahi leydi ngoɗɗundi, ton o lallini jawdi maako nder jonde meere. 14Gaɗa o lallinii jawdi ndin fuu, ɗum waɗi weelo kallungo nder leydi ndin, o warti mo walaa koo ɗume. 15Ngam non o yahi o huwana goɗɗo neɗɗo leydi ndin, neɗɗo on yaarimo to aladeeji maako hokkimo kuugal nyamnukiɗi. 16Kayeejo on e yiɗunoo to o heɓayno o nyaama nyamndu aladeeji, ammaa walaa kokkuɗomo goɗɗum. 17Nde hakkiilo maako warti, o wi’i nder ɓernde maako, ‘Kuwanooɓe nyaako am e ngoodi nyamndu keƴaynduɓe haa ndu horoo, ammaa min boo e mi ɗo’o weelo ɓadake warkiyam. 18Mi so’’oto to nyaako am, mi wi’amo, “Bappa, mi waɗii hakke yeeso Allah e yeeso maaɗa. 19Mi hewtaayi ɗum noddayam ɓiɗɗo maaɗa, e mi toromaa alam mi warta go’oto nder kuwanooɓema.” ’ 20Sey o ummii o so’’ii to nyaako maako.
“Ko o yottoo wuro ngon, nyaako maako yi’imo yurminanimo, doggi wuundoyiimo jaɓɓiimo boɗɗum. 21Ɓiɗɗo on wi’imo, ‘Bappa, mi waɗii hakke yeeso Allah e yeeso maaɗa, jooni mi hewtaayi ɗum noddayam ɓiɗɗo maaɗa.’ 22Ammaa nyaako on wi’i maccuɓe muuɗum, ‘Njawnee ngaddon limce ɓurɗe wooɗuki, ɓornonmo. Ngaɗaneemo jabbaare e hoondu maako e paɗe e koyɗe maako. 23Ngaddee ngaari payndi, kirsonndi, nyaamen nanen belɗum, 24ngam ɓiɗɗo am o’o, o maayiino, ammaa o ummake, o majjiino, ammaa o heɓtaama!’ Sey ɓe puɗɗi nyaamuki, e ɓe nana belɗum.
25“E carel ngel mawniraawo on e ton ngesa. Sey e mo wartoya, nde o ɓadii wuro, o nani e ɗum fiya bawɗi e ɗum wama. 26Sey o noddi go’oto nder maccuɓe o ƴamimo, o wi’i, ‘Ko wangi?’ 27Maccuɗo on wi’imo, ‘Minyiraawo maaɗa warti, nyaako maaɗa boo hirsii ngaari payndi ngam o wartii jam koo ko yanimo.’ 28Ɓernde mawniraawo on metti o salii nattuki wuro ngon. Nyaako on wurtoyii toriimo o natta. 29Ammaa o wi’i nyaako on, ‘Raa, duuɓi ɗuɗɗi e mi huwanmaa bo maccuɗo, mi meeɗaayi salaaki ko mbiiɗaayam, ammaa fuu e non a meeɗaayi hokkukiyam koo damngel go’el ngam mi nanda belɗum e higooɓe am. 30Ammaa nde ɓiɗɗo maaɗa o’o wartoyi, nyaamuɗo jawdi maaɗa dow tokkuki rewɓe, a hirsaniimo ngaari payndi.’
31“Nyaako on wi’imo, ‘Ɓiɗɗo am, an a wondi e am koo ndeye, ko ngoodumi fuu an jeyiɗum. 32E haani nanen belɗum, ngam minyiraawo maaɗa o’o o maayiino, ammaa jooni o ummake, o majjiino, ammaa jooni o heɓtaama.’ ”
16Jowaaɗo Dow Jawdi Mo Walaa Goonga
1Yeesu wi’i tokkuɓemo, “E woodi goɗɗo diskuɗo jowuɗo goɗɗo dow jawdi muuɗum ngam faamanandi. Goɗɗo wi’i diskuɗo on, ‘On ɗon mo njowɗaa dow jawdi maaɗa e mo wonnandi.’ 2Ngam non diskuɗo on noddimo, wi’imo, ‘Ko nanaymi dow maaɗa nihi? Wi’am no njogoriɗaa jawdi am ngam daga jooni mi ittete dow jawdi am.’ 3Paamanoowo jawdi on wi’i nder ɓernde muuɗum, ‘No ngaɗaymi jooni? Raa joomu wuro am riiwayyam dow kuugal nga’al, raa boo mi walaa sembe remuki, mi semtay boo toraaki. 4Yawwaa! Jooni e mi andi no ngaɗaymi ngam yimɓe njaɓayam nder gureeje maɓɓe to mi riiwaama daga kuugal nga’al.’ 5Sey o lilani ɓe joomu wuro maako tokkata nyamaande, o wi’i arandeejo, ‘No joomu wuro am tokkatama?’ 6O wi’imo, ‘Paali nebbam jaytun 800 tokketeemi.’ Paamanoowo jawdi on wi’imo, ‘Jaɓu ɗerewol nyamaande maaɗa, yawnu windu 400.’ 7Nden o wi’i ɗiɗaɓo on, ‘An boo, noye tokketeɗaa?’ O wi’imo, ‘Buhuuji alkamaari 1,000 tokketeemi.’ O wi’imo, ‘Jaɓu ɗerewol nyamaande maaɗa windu buhuuji 800.’ 8Joomu wuro on mani paamanoowo jawdi mo walaa goonga on, ngam e mo woodi ƴoyre. Mi hokku’on misaalu ɗu’um ngam andon yimɓe ɓe tokkaayi Allah ɓurii yimɓe tokkuɓemo ƴoyre dow fii duuniyaaru.
9“E mi wi’a’on, kuutiree jawdi duuniyaaru ngam keɓon higooɓe, ngam to jawdi ndin re’ii, ɗum jaɓa’on nder wuro Allah ngo haa abadaa. 10Fuu gaɗuɗo ko haani e fii seɗɗa, o waɗay ko haani e fii ɗuɗɗum. Non maa mo walaa goonga dow fii seɗɗa waɗataa goonga dow fii ɗuɗɗum. 11To on ngalaa goonga e jogaaki jawdi duuniyaaru, moye hoolotoo’on e jogaaki jawdi goongaari? 12To on njogoraaki jawdi goɗɗo goonga, moye hokkata’on ko wartata ɗum mooɗon?
13“Walaa maccuɗo baawayɗo jagganaaki joomu wuro’en ɗiɗo. Koo o wanya go’oto o yiɗa go’oto, koo o mawnina go’oto o yawana go’oto. Non onon maa on mbaawataa jagganaaki Allah e jagganaaki jawdi carel go’o.”16.13: Maat 6.24.
Goɗɗe Boliiɗe Yeesu
(Maatiyu 11.12,13; 5.31,32; Markus 10.11,12)
14Nde Faarisanko’en nani fuu ko o wi’i, ɓe ɗurtiimo ngam ɓe giɗɓe ceede. 15O wi’iɓe, “Onon ngoni kollooɓe ko’e mooɗon on gaɗooɓe ko haani yeeso yimɓe, ammaa Allah e andi ɓerɗe mooɗon. Ngam ko yimɓe mawninta e harmini yeeso Allah.
16“Attawra e Defte Annabo’en ngoni ko ɗum wa’ajinta haa carel Yahaya Gaɗoowo Baptisma. Daga carel ngel, e ɗum andina Habaru Belɗum dow Laamu Allah, koo moye e durwa ngam heɓa nattuki.16.16: Maat 11.12,13.17Ammaa fuu e non, ɗum ɓuray hoyuki dow e ley re’a e dow toɓɓel go’el ngel Attawra majjinee.16.17: Maat 5.18.
18“Koo moye yoofi debbo muuɗum te’i goɗɗo, njeenu o waɗata. Neɗɗo te’uɗo joofaaɗo maa, njeenu o waɗata.”16.18: Maat 5.32; 1Kor 7.10,11.
Diskuɗo e Li’aajaru
19“E woodi goɗɗo diskuɗo ɓornotooɗo limce ɗe ceede, e mo nyaama ko o yiɗi koo ndeye. 20E dammugal wuro maako koo ndeye e ɗum wadda goɗɗo mo walanaa bi’eteeɗo Li’aajaru e mo woodi putte koo toye e ɓandu maako. 21E mo yiɗi nyaamuki ko yani e leydi daga nder nyamndu diskuɗo on. Ko ɓuri non, kutiiji maa e ngara e taha putte maako. 22Nde mo walanaa on maayi, malaa’ika’en njaarimo o jooɗoo haade Annabi Ibraahim. Diskuɗo on maa maayi o uwaa. 23O nattinaa hiite e mo yara bone, sey o ƴefti gite maako, o yi’i Li’aajaru e jooɗii haade Annabi Ibraahim. 24O noddi Ibraahim e sembe, o wi’i, ‘Yaa Ibraahim, yurminanam, liloy Li’aajaru mbi’aamo o suuwa hoondu maako nder ndiyam o fewna ɗemngal am ngam e mi yara bone kalluɗum nder hiite nge’e.’ 25Ibraahim wi’imo, ‘Ɓiɗɗo am, siftor carel ko ngonnoɗaa duuniyaaru a heɓii ko ngiɗɗaa fuu, Li’aajaru boo yarii bone kalluɗum. Ammaa jooni e mo nana belɗum ɗo’o, an boo a ɗon yara bone kalluɗum. 26Gaɗa non, e woodi ngayka lugguka hakkunde meeɗen. Walaa baawayɗo huula daga ɗo’o yaha to ngonɗaa, non maa daga to ngonɗaa walaa baawayɗo huuloya to amin.’ 27Ammaa diskuɗo on wi’i, ‘E mi toromaa, Bappa, lilu Li’aajaru to wuro nyaako am. 28E mi woodi minyiraaɓe njowo, e mi yiɗi o yaha o wagginaɓe ngam kamɓe maa to’ ɓe ngara to njaraymi bone kalluɗum ɗo’o.’ 29Ammaa Ibraahim wi’imo, ‘E ɓe ngoodi Attawra e Defte Annabo’en, al ɓe ngaɗa ko ɗe mbi’i.’ 30Diskuɗo on wi’i, ‘Naa’ non, yaa Ibraahim, to goɗɗo nder mayɓe yahaniiɓe, ɓe tuubay.’ 31Ibraahim wi’imo, ‘To ɓe nanaayi ko Attawra e Defte Annabo’en mbi’ata, ɓe njaɓataa ko ummiiɗo daga mayde wi’iɓe.’ ”
17Bone Waɗuki Hakke
(Maatiyu 18.6,7,21,22; Markus 9.42)
1Sey Yeesu wi’i tokkuɓemo, “Doole ko waɗata yimɓe ngaɗa hakke wara, ammaa gaɗuɗo goɗɗo waɗi hakke yaray bone. 2Ɗum ɓuranay neɗɗo on haɓɓanee kaaƴa namol manga e daande o faɗɗee nder ndiyam mbeela, dow o waɗa go’oto nder sukaaɓe pamarɓe ɓe’e kooliiɓeyam waɗa hakke. 3Paamanee ko’e mooɗon.
“To bandiraawo maaɗa waɗaniima ko wooɗaa, metanmo. To o tuubii, yaafanamo.17.3: Maat 18.15.4To o waɗaniima ko wooɗaa nde joweeɗiɗi e nyalnde go’o, nden nde joweeɗiɗi e mo wara to maaɗa e mo wi’a, ‘Mi tuubii,’ doole njaafanoɗaamo.”
Hoolaaki Allah Bo Gabbel Mastat
5Lilaaɓe Yeesu mbi’imo, “Ɓeydanmin hoolaaki Allah!”
6Yeesu nootii wi’iɓe, “Daa on ngoodi hoolaaki famɗirki bo gabbel mastat, on mbaaway mbi’on lekki ki’i, ‘Ɗoofa tiggoyoɗaa nder ndiyam,’ sey ki waɗa bo ko mbiiɗon.
Kuugal Maccuɗo
7“Moye nder mooɗon gooduɗo maccuɗo demayɗo koo durayɗo baali, to maccuɗo on wartoyii daga ngesa o wi’amo, ‘Woroy, jooɗa nyaamaa nyamndu?’ 8Sam walaa bi’oowo non, sey ni o wi’amo, ‘Ɓorna limcere defuki, ndefanaayam hiraande, ngaddanaayam, mi nyaama mi yara taw, nden nyaamaa njaraa.’ 9On kammoo o yettay maccuɗo on ngam o waɗii ko o wi’i? 10Aa’a. Non onon maa, to on kuwii ko ɗum wi’i’on, on mbi’ay, ‘Min maccuɓe ɓe ngalaa bote. Min ngaɗii ko haani min ngaɗa tan.’ ”
Yeesu Yamɗitinii Yimɓe Sappo
11Yeesu e yaha Urucaliima, o tokki keerol leydi Samaariya e leydi Galiili. 12E mo natta wongel gariyel, sey yimɓe sappo gooduɓe nyawu nyaamoojum laral kawri e maako, ɓe ndarii to woɗɗi. 13Ɓe noddi e sembe, ɓe mbi’i, “Yeesu! Mawɗo! Yurminanmin!”
14Nde Yeesu yi’iɓe, o wi’iɓe, “Njahee ardiiɓe diina ngi’a’on.”
E ɓe nder yaadu, sey ɓe njamɗiti.17.14: KLee 14.1‑32.15Nde go’oto maɓɓe yi’i yamɗitii, o so’’ii e mo manta Allah e sembe. 16O diccii yeeso Yeesu, o yettimo. Kanko boo o Samaariyankeejo. 17Yeesu wi’imo, “Naa’ onon sappo njamɗiti? To njoweenayo ɓen ngoni? 18Walaa mo ɗum heɓi so’’oyii yetti Allah sey koɗo o’o tan?” 19Sey o wi’i Samaariyankeejo on, “Umma ndillaa. A yamɗitii ngam a hoolakeyam.”
Garol Laamu Allah
(Maatiyu 24.23‑28,37‑41)
20Woɓɓe Faarisanko’en ƴami Yeesu ɓe mbi’i, “Ndeye Laamu Allah waroyta?” O wi’iɓe, “Ɗum yi’ataa Laamu Allah e gite. 21Walaa bi’oowo, ‘Raa Laamu Allah ɗo’o,’ koo ‘Raa Laamu Allah ton nii,’ ngam Laamu Allah e nder mooɗon.”
22Sey o wi’i tokkuɓemo, “Balɗe e ngara ko kaaɓoton yi’uki nyalnde wo’oyre nder nyalɗe Ɓii Neɗɗo, ammaa on ngi’ataa. 23E carel ngel yimɓe mbi’ay’on, ‘Rammo ɗaa’e!’ koo boo, ‘Rammo ɗo’o!’ To’ on njahu. To’ on tokkuɓe. 24No maƴƴere maƴƴirta yi’ee koo toye, non gartol Ɓii Neɗɗo wa’ata. 25Ammaa arande doole o yara torra kalluka, yimɓe jaamanu ɗu’um nganyamo. 26Ko waɗuno nder jaamanu Annabi Nuhu, non waɗetee nder balɗe ko Ɓii Neɗɗo wartoyta.17.26: Fuɗ 6.5‑8.27Yimɓe e nyaama, e njara, e te’a, e te’ee haa carel ko Annabi Nuhu natti komiwal mangal, ndiyam wari halkiɓe ɓe fuu.17.27: Fuɗ 7.6‑24.28Non maa no ɗum waɗuno nder jaamanu Luutu. Yimɓe e nyaama, e njara, e cooda, e coora, e ndema, e maha. 29Ammaa nyalnde nde Luutu wurtii daga nder gariiri Sodom, ɗum yoofoyi hiite e kaaƴe nyaamooje hiite daga dow, nge halkiɓe ɓe fuu.17.28,29: Fuɗ 18.20—19.25.30Non waɗetee nyalnde nde Ɓii Neɗɗo wangata.
31“E nyalnde nden gonɗo dow suudu fuu to’ jippoyoo ngam hoccuki jawdi maako nder suudu. Gonɗo to ngesa boo to’ so’’oo wuro.17.31: Maat 24.17,18; Mar 13.15,16.32Ciftoree debbo Luutu!17.32: Fuɗ 19.26.33Koo moye ɗaɓɓutuɗo hisna yonki muuɗum dullayki, ammaa koo moye dulli yonki muuɗum ngam am hisnayki.17.33: Maat 10.39; 16.25; Mar 8.35; Luk 9.24; Yah 12.25.34E mi wi’a’on, e jemmaare nden yimɓe ɗiɗo pukkodoto dow leeso go’o ɗum hocca go’oto, ɗum ala go’oto. 35Rewɓe ɗiɗo e namida, ɗum hocca go’oto, ɗum ala go’oto. 36[Yimɓe ɗiɗo e kuwa nder ngesa, ɗum hocca go’oto, ɗum ala go’oto.]”
37Tokkuɓemo mbi’imo, “Moodibbo, toye fii ɗu’um waɗata?”
O wi’iɓe, “To baatuɗum woni, ɗon jigaaje kawritata.”
18Misaalu Dow Alkaaliijo e Goɗɗo Debbo
1Sey Yeesu hokki tokkuɓemo misaalu ɗu’um ngam o hollaɓe ɓe ngaɗa ka waɗuki do’aare to’ ɓe coma. 2O wi’i, “E wondi gariiri e woodi goɗɗo alkaaliijo mo hulataa Allah o wannaa e yimɓe. 3E woodi goɗɗo debbo nder gariiri ndin gorko maako maayi. Koo ndeye e mo yaha to alkaaliijo on e mo toroomo e mo wi’a, ‘Waɗu ko haani hakkunde am e ganyo am.’ 4Alkaaliijo on neeɓi jaɓaayi. Ammaa gaɗa ɗon o wi’i nder ɓernde maako, ‘Koo nde mi hulataa Allah, kadin mi wannaa e koo moye, 5ammaa ngam debbo o’o e wannayam, mi waɗanaymo ko haani, ngam to’ o waɗa mi soma e garol maako.’ ”
6Nden Yeesu wi’i, “Nanee ko alkaaliijo o’o mo hulataa Joomiraawo wi’i. 7E yi’uki mooɗon Allah waɗantaa cuɓaaɓe muuɗum torotooɓemo jemma e nyalawma ko haani? O neeɓay o wallaayiɓe? 8E mi wi’a’on, o yaaway waɗankiɓe ko haani. Ammaa to Ɓii Neɗɗo wartoyii, o taway kooliiɓemo nder duuniyaaru boo?”
Misaalu Dow Faarisankeejo e Jaɓoowo Ceede Leydi
9E woodi ngi’ooɓe ko’e mu’’en ɓe gaɗooɓe ko Allah yiɗi, e ɓe njawana woɓɓe. Yeesu hokkiɓe misaalu ɗu’um. 10O wi’i, “Yimɓe ɗiɗo njahi Wuro Ceniingo ngam ɓe ngaɗa do’aare, go’oto Faarisankeejo, go’oto boo jaɓoowo ceede leydi. 11Faarisankeejo on darii, waɗi do’aare nder ɓernde muuɗum wi’i, ‘Allah, mi yettiima ngam mi waɗataa ko woɓɓe yimɓe ngaɗata, bo wuyɓe, e gaɗooɓe ko wooɗaa, e gaɗooɓe njeenu, koo maa bo jaɓoowo ceede leydi o’o. 12E mi suumoo nde ɗiɗi nder yontoore go’o, nden e mi itta jakka nder ko keɓumi fuu.’ 13Ammaa jaɓoowo ceede leydi on darii to woɗɗi. O raaraayi dow, e mo rondi juuɗe maako dow hoore, e mo wi’a, ‘Yaa Allah, yurminanam, mi waɗii hakke.’ 14E mi wi’a’on, jaɓoowo ceede leydi on hootii wuro o jaafanaaɗo hakke maako, ammaa Faarisankeejo on yaafanaaka. Ngam koo moye mawninɗo hoore muuɗum o pamɗinteeɗo, nden lestinɗo hoore muuɗum boo o mawninteeɗo.”18.14: Maat 23.12; Luk 14.11.
Yeesu Barkiɗini Ɓikkoy Pamaroy
(Maatiyu 19.13‑15; Markus 10.13‑16)
15Yimɓe e ngaddana Yeesu sukahoy maɓɓe pamaroy ngam o barkiɗinakoy, ammaa nde tokkuɓemo ngi’i non, ɓe kaɓaniɓe. 16Ammaa Yeesu noddi sukahoy koy to muuɗum, wi’i, “Alee sukahoy pamaroy ngara to am. To’ on kaɗukoy, ngam gooduɓe ɓerɗe iri ɗe maakoy njeyi Laamu Allah. 17E mi wi’a’on goonga, koo moye mo jaɓaayi Laamu Allah bono sukayel pamarel, o nattataa laamu ɗum koo seɗɗa.”
Laamiiɗo Diskuɗo
(Maatiyu 19.16‑30; Markus 10.17‑31)
18Sey goɗɗo laamiiɗo ƴamimo wi’i, “Moodibbo geeto, ko haani mi waɗa mi heɓa yonki ki re’ataa?”
19Yeesu nootii, wi’imo, “Ngam ɗume noddirɗaayam geeto? Walaa geeto sey Allah tan. 20A andi ko Attawra wi’i, ‘Taa’ waɗu njeenu. Taa’ waɗu warhoore. Taa’ wujju. Taa’ hokku ceyda fewre. Hokku nyaako maaɗa e maduujo maaɗa mangu.’ ”18.20: Wur 20.14; TA 5.18; Wur 20.13; TA 5.17; Wur 20.15; TA 5.19; Wur 20.16; TA 5.20; Wur 20.12; TA 5.16.
21O wi’i, “E mi waɗa fii ɗu’um fuu daga e mi suka.”
22Nde Yeesu nani non, wi’imo, “Haa jooni horanimaa fii go’o. Sooru ko ngooduɗaa fuu, cendanaa ɓe ngalanaa ceede ɗen, nden a heɓay mbarjaari ton dow. Nden ngaraa, tokkaayam.” 23Nde o nani non, o nanaayi belɗum, ngam e mo woodi risku ɗuɗɗum.
24Yeesu raarimo wi’i, “E ɗum saɗi naa’ seɗɗa diskuɗo natta Laamu Allah! 25Ɗum ɓuray hoyki ngeelooba tokka nder yolnde baatal dow diskuɗo natta Laamu Allah.”
26Nanuɓe ko o wi’i mbi’imo, “Too, to ɗum non, moye hisata?”
27Yeesu wi’iɓe, “Ko yimɓe mbaawataa waɗuki, Allah waaway waɗukiɗum.”
28Biiturus wi’imo, “Raɗɗum, min alii ko min ngoodi fuu min tokkiima.”
29Yeesu wi’iɓe, “E mi wi’a’on goonga, koo moye aluɗo wuro muuɗum, koo debbo muuɗum, koo sakiraaɓe muuɗum, koo danyooɓe muuɗum, koo ɓiɓɓe muuɗum, ngam Laamu Allah, 30o heɓay ko ɓuri non ɗuuɗuki nder jaamanu ɗu’um, nden to o maayii o heɓay yonki ki re’ataa.”
Yeesu Metii Metuki Tataɓi Dow No Mayrata
(Maatiyu 20.17‑19; Markus 10.32‑34)
31Sey Yeesu noddi tokkuɓemo sappo e ɗiɗo, ɓe kakkitii o wi’iɓe, “Raɗɗum, en njahay Urucaliima, nden koo ɗume ko annabo’en mbindi dow Ɓii Neɗɗo ɗum heeway. 32Ɗum nangaymo, ɗum hokkitiramo nder juuɗe heeferɓe, ɓe njukkitamo, ɓe kuɗamo, ɓe tuttanamo joode, 33ɓe piyamo, ɓe mbaramo. Nden nyalnde tatawre o ummoto daga mayde.”
34Tokkuɓemo sappo e ɗiɗo ɓen paamaayi ko o wi’i dow hoore maako. Faamu ɗum suuɗanakeɓe, ɓe keɓtaayi dow ɗume o metata.
Yeesu Yamɗitinii Bumɗo Torotooɗo
(Maatiyu 20.29‑34; Markus 10.46‑52)
35Nde Yeesu ɓadii yottaaki gariiri Jeriiko, goɗɗo bumɗo e jooɗii haade ɗatal e toroo. 36Nde bumɗo on nani yimɓe ɗuɗɓe e ƴaɓɓoo, o ƴami, “Ko wangi?”
37Ɓe mbi’imo, “Yeesu Najarankeejo ƴaɓɓotoo.”
38O noddi e sembe, o wi’i, “Yeesu, Ɓiɗɗo Dawda, yurminanam!”
39Jahooɓe yeeso Yeesu kaɓanimo mbi’imo o de’’ita, ammaa o ɓeydi nodduki e sembe, e mo wi’a, “Ɓiɗɗo Dawda, yurminanam!”
40Ngam non Yeesu darii wi’i ɗum wadda bumɗo on to maako. Nde o ɓaddoyii haade, Yeesu ƴamimo, wi’i, 41“Ɗume ngiɗɗaa mi waɗanmaa?”
O wi’i, “Moodibbo, e mi yiɗi mbumtinaayam.”
42Sey Yeesu wi’imo, “Wumtu! Hoolaare maaɗa yamɗitiniima.”
43Ɗon e ɗon gite maako mbumti, o tokki Yeesu, e mo manta Allah. Nde wonɓe ɗon fuu ngi’i ko waɗi, kamɓe maa ɓe manti Allah.
19Yeesu e Jakka
1Yeesu natti Jeriiko e mo ƴaɓɓoo nder gariiri ndin. 2E woodi goɗɗo neɗɗo ton mawɗo jaɓooɓe ceede leydi, bi’eteeɗo Jakka, o diskuɗo. 3E mo yiɗi o yi’a moye woni Yeesu, ammaa o waawaayi ngam yimɓe ɗuuɗii, kadimaa o dammuɗo. 4Sey o doggi o ardii o ƴeeŋi lekki ngam o yi’a Yeesu, ngam ɗon Yeesu ƴiwata. 5Nde Yeesu yottii wigeere nden tijjii wi’imo, “Jakka, yawnu njippoyoɗaa ngam hande wuro maaɗa mbaalaymi.”
6Sey Jakka yawni, jippoyii, jaɓɓiimo e welwelta. 7Nde yimɓe ngi’i Yeesu yahi wuro maako, ɓe fuu ɓe ngaɗi ka metitaaki e ɓe mbi’a, “O waalay wuro neɗɗo gaɗoowo hakke.”
8Ammaa Jakka ummii wi’i Yeesu, “Moodibbo, mi hokkay ɓe ngalanaa sendere jawdi am. Kadimaa to e woodi ɓe njaɓanmi goɗɗum ko haanaa fuu, mi yoɓayɓe ko njaɓanmiɓe nde nayi.”
9Yeesu wi’imo, “Hande kisndam warii nder wuro ngo’o, ngam kanko maa o ɓiɗɗo Ibraahim. 10Ngam Ɓii Neɗɗo waroyii ɗaɓɓita ko majji hisnaɗum.”19.10: Maat 18.11.
Misaalu Dow Jamɗe Jiinaariya
(Maatiyu 25.14‑30)
11E ɓe nder nanuki ko o wi’ataɓe, sey o hokkiɓe misaalu ɗu’um ngam o ɓadake Urucaliima, kadimaa ngam yimɓe e kammoo Laamu Allah wangay ɗon e ɗon. 12O wi’i, “Goɗɗo neɗɗo mawɗo yahay wondi gariiri goɗɗundi ngam ɗum lamnamo o so’’oyoo. 13O noddi maccuɓe maako kamɓe sappo, o hokki koo moye maɓɓe ceede ɗe kuwoowo heɓata nder lebbi tati, o wi’iɓe, ‘Coodee cooritooɗon e ceede ɗe’e naa mi wartoyii.’ 14Ammaa yimɓe leydi maako ngiɗaamo, sey ɓe lili lilaaɓe gaɗa o dillii ɓe mbi’a, ‘Min ngiɗaa neɗɗo o’o laamoo leydi amin.’
15“Nde o lamnaa o so’’ii wuro, o wi’i ɗum noddanamo maccuɓe ɓen ɗon ɓe o hokkunoo ceede, ngam o yi’a ɓeydaari noye o heɓi. 16Arandeejo on waroyi wi’i, ‘Joomu wuro, ceede maaɗa ɓeydake nde sappo.’ 17O wi’imo, ‘A huwii boɗɗum, a maccuɗo boɗɗo. Nde a hollii goonga maaɗa dow fii pamarum, a laamoto gariije sappo.’ 18Ɗiɗaɓo wari, wi’imo, ‘Joomu wuro, ceede maaɗa ɓeydake nde jowi.’ 19Joomu wuro on wi’imo, ‘An, a laamoto gariije jowi.’ 20Goɗɗo waroyi wi’i, ‘Joomu wuro, raa ceede maaɗa ɗe kaɓɓumi nder limcere cuuɗumi. 21E mi hulumaa ngam a neɗɗo caɗanɗo; a hocca ko a resaayi, a fe’’a ko a aawaayi.’ 22Joomu wuro on wi’imo, ‘An, a maccuɗo kalluɗo. Ko mbiiɗaa e honduko maaɗa nangiima! E yiiki maaɗa mi neɗɗo caɗanɗo? A nyuma e mi hocca ko mi resaayi, e mi fe’’a ko mi aawaayi? 23To ɗum non, ko waɗi a resanaayiyam ceede to ɗe kuutirtee ɗe ɓeydoo,19.23: Waato banki. (E) ngam to mi wartoyii mi tawa ɗe ɓeydake?’ 24O wi’i dariiɓe haade ɗon, ‘Njaɓee ceede ɗen to maako, kokkonɗe on ɗon ɓeyduɗo ceede muuɗum nde sappo.’ 25Ɓe mbi’imo, ‘Joomu wuro, ay on ɗon ceede maako ɓurii ɗe o’o ɗuuɗuki nde sappo.’ 26‘Non boo e mi wi’a’on, fuu gooduɗo ɗum ɓeydanaymo. Ammaa mo walaa goɗɗum, koo ko o woodi maa ɗum jaɓayɗum.19.26: Maat 13.12; Mar 4.25; Luk 8.18.27Ɓen ɗon wanywanyɓe am boo ɓe ngiɗaa mi laamoo dow maɓɓe, ngaddeeɓe ɗo’o, mbaronɓe yeeso am.’ ”
Yeesu Siryake Nattuki Urucaliima
(Maatiyu 21.1‑11; Markus 11.1‑11; Yahaya 12.12‑19)
28Nde Yeesu wi’i non, o nangi laawol yaaki Urucaliima. 29Nde o ɓadii gariije Betafaaji e Betani to Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun, sey o lili tokkuɓemo ɗiɗo. 30O wi’iɓe, “Njahee nder gariyel gongel yeeso mooɗon. E nattuki mooɗon, on taway mbabba mola e nga haɓɓii, ɗum meeɗaayi waɗɗaakinga. Pittoyeenga ngaddonnga ɗo’o. 31To goɗɗo ƴamii’on ko waɗi pittotonnga, mbi’eemo, ‘Moodibbo e yiɗi huutirkinga.’ ”
32Sey lilaaɓe ɓen njahi tawi mbabba ngan non no o wi’iriɓe. 33E ɓe pittanga, sey joomiiga wari wi’iɓe, “Ngam ɗume pittotonnga?”
34Ɓe mbi’imo, “Moodibbo e yiɗi huutiniranga.” 35Ɓe njaaraninga Yeesu, ɓe mbe’’iti cuddaari maɓɓe dow magga, ɓe koccimo ɓe njowimo dow maaga. 36E mo nder yaadu dow mbabba ngan, yimɓe ngaɗi ka we’’utuki cuddaari maɓɓe dow ɗatal ngal.
37Nde o ɓadii Urucaliima to regorde Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun, hawrutuɓe tokkuɓemo puɗɗi welweltuki e manta Allah e sembe ngam kuuɗe kulniiɗe fuu ɗe ɓe ngi’i. 38E ɓe mbi’a, “O barkiɗinaaɗo Laamiiɗo garoyɗo nder inde Joomiraawo! Jam e ton dow, en mawnin Allah!”19.38: Jab 118.26.
39Sey woɓɓe Faarisanko’en nder hawrutuɓe ɓen mbi’i Yeesu, “Moodibbo, haɓan tokkuɓema.”
40O wi’iɓe, “E mi wi’a’on, to ɓe nde’’itii, kaaƴe ɗe’e mantay Allah e sembe.”
Yeesu Woyanii Urucaliima
41Nde Yeesu ɓaddii Urucaliima yi’i gariiri ndin, o woyanindi, 42e mo wi’a, “Daa a anduno hande ko waddata jam! Ammaa ɗum suuɗanake gite maaɗa. 43Ngam balɗe ngaroyay ɗe wanywanyɓe maaɗa pilotomaa ɓe ɓiɗɗumaa koo toye maaɗa, 44ɓe ndo’’umaa e leydi, an e ɓiɓɓe maaɗa wonɓe nder maaɗa, ɓe alataa wonde hayre dow wonde nder maaɗa, ngam a anditaayi carel ngel Allah wari hisnukima.”
Yeesu Yahii Wuro Ceniingo
(Maatiyu 21.12‑17; Markus 11.15‑19; Yahaya 2.13‑22)
45Yeesu natti Wuro Ceniingo, o fuɗɗi riiwuki ɓe soore‑soore, 46o wi’iɓe, “Ɗum windaama Allah wi’i, ‘Ɗum noddiray wuro am wuro do’aare,’ ammaa on ngartiriingo luuro wuyɓe.”19.46: Ica 56.7; Irm 7.11.
47Koo ndeye e mo ekkitina nder Wuro Ceniingo, ammaa mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e ardiiɓe yimɓe e ngaɗi ka ɗaɓɓutuki no ɓe mbardatamo.19.47: Luk 21.37.48Ammaa ɓe keɓaayi no ɓe nangirtamo, ngam yimɓe fuu e kettindi e nanamo.
20Ƴamol Dow Baptisma Yahaya
(Maatiyu 21.23‑27; Markus 11.27‑33)
1Wonde nyalnde, Yeesu e ekkitina yimɓe nder Wuro Ceniingo, e mo wa’ajina Habaru Belɗum, sey mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e mawɓe yimɓe ngari to maako, 2ɓe mbi’imo, “E laamu moye ngaɗataa kuuɗe ɗe’e? Moye hokkumaa laamu ɗum?”
3O wi’iɓe, “Min maa mi ƴamay’on, jooni mbi’eeyam, 4baptisma ɗum Yahaya waɗi, to Allah ɗum ƴiwoyi koo to yimɓe ɗum ƴiwoyi?”
5Sey ɓe meddi hakkunde maɓɓe, ɓe mbi’i, “To en mbi’ii, ‘Daga to Allah ɗum ƴiwoyi,’ o wi’ay, ‘Ko waɗi on jaɓaayi ko o wi’i?’ 6To boo en mbi’ii, ‘To yimɓe ɗum ƴiwoyi,’ yimɓe ɓe’e fuu kuborto’en kaaƴe, ngam ɓe njaɓii Yahaya o annabiijo.” 7Ngam non ɓe mbi’i Yeesu, “Min andaa to ɗum ƴiwoyi.”
8Sey Yeesu wi’iɓe, “Non min maa, mi wi’ataa’on koo e ɗume laamu ngaɗiraymi kuuɗe ɗe’e.”
Misaalu Ɗum Jaɓuɓe Nyamaande Ngesa Inabooje
(Maatiyu 21.33‑46; Markus 12.1‑12)
9Sey Yeesu fuɗɗi hokkuki yimɓe misaalu ɗu’um, o wi’i, “Goɗɗo neɗɗo waɗi ngesa inabooje, o hokkika woɓɓe remooɓe mo’’inaka, o dilli wondi leydi o neeɓi ton.20.9: Ica 5.1.10Nde carel ɓenduki inabooje ɗen waɗi, o lili maccuɗo to ɓe o hokki ngesa kan o jaɓonoyamo ko ɓe ngaadi nder ko ɓendi. Sey ɓe piyi maccuɗo on ɓe ndiiwimo koo ko ɓe kokkimo. 11Joomu ngesa on lili goɗɗo maccuɗo kadin, kanko maa ɓe piyimo ɓe kuɗi kuɗinimo, ɓe co’’imo, koo ko ɓe kokkimo. 12Sey o fuɗɗiti o lili maccuɗo tataɓo, kanko boo ɓe nawnimo ɓe mburtinimo nder ngesa kan. 13Sey joomu ngesa on wi’i, ‘Ko ngaɗaymi? Mi lilay ɓiɗɗo am mo ɓurmi yiɗuki. E mi kammoo ɓe kokkaymo mangu.’ 14Ammaa nde ɓe o hokki ngesa kan ngi’i ɓiɗɗo joomu ngesa on, sey ɓe mbi’i hakkunde maɓɓe, ‘Too! Raa donoowo ngesa kan. Ngaree mbarenmo, ndonu ngesa kan warta ɗum meeɗen.’ 15Sey ɓe mburtinimo nder ngesa kan ɓe mbarimo.
“Too, ko kammiiɗon joomu ngesa on waɗantaɓe? 16O waray o halkaɓe, o hokka woɓɓe ngesa kan.”
Nde yimɓe nani non, ɓe mbi’i, “Allah hoyna!”
17Ammaa Yeesu raariɓe wi’i, “Too, ko woni ma’ana aayaare bi’unde:
‘Hayre nde mahooɓe nganyi,
kayre warti hayre ɓurnde darnuki maadi?’20.17: Jab 118.22.
18“Koo moye yanoyi dow hayre nden yewi yewinay; ammaa to hayre nden yanii dow goɗɗo, nde namaymo bo condi.”
Yoɓuki Kaysar Ceede Leydi
(Maatiyu 22.15‑22; Markus 12.13‑17)
19Moodiɓɓe Attawra e mawɓe ardiiɓe diina e ngiɗi nanga Yeesu ɗon e ɗon, ngam ɓe paamii dow maɓɓe o hokki misaalu ɗu’um, ammaa e ɓe kula yimɓe. 20Ngam non ɓe ngaɗani Yeesu gite, ɓe lili woɓɓe nanditinɓe e yimɓe ɓe goonga ngam ɓe nana koo o wi’ay goɗɗum ɗum ɓe keɓata ɓe ngulliroyoomo yeeso gomnaajo leydi. 21Lilaaɓe ɓen sey ƴami Yeesu mbi’i, “Moodibbo, e min andi ko mbi’ataa e ko ngaɗataa ɗum goonga, a hollataa yidde hoore, a ekkitina laawol Allah e goonga. 22E yiiki maaɗa e haani min njoɓa Kaysar Mawɗo Laamiiɓe ceede leydi, koo ɗum haanaayi?”
23Ammaa Yeesu e andi ƴoyre maɓɓe, sey o wi’iɓe, 24“Kolleeyam yamnde ajurfaari. Ɗowdi moye e inde moye woni dow mayre?”
Ɓe mbi’i, “Ɗum Kaysar.”
25O wi’iɓe, “Ngam non, kokkee Kaysar ko woni ɗum Kaysar, nden kokkon Allah ko woni ɗum Allah.”
26Ɓe keɓaayi ko ɓe nangirtamo nder ko o wi’iɓe yeeso yimɓe, sey ɓe nde’’iti e ɓe kayɗina e no o nootoraniiɓe.
Ƴamol Dow Ummaaki Yimɓe Daga Mayde
(Maatiyu 22.23‑33; Markus 12.18‑27)
27Saadusanko’en e mbi’a walaa ummaaki mayɓe. Woɓɓe maɓɓe ngari to Yeesu,20.27: KL 23.8.28ɓe ƴamimo, ɓe mbi’i, “Moodibbo, Annabi Muusa wi’ii to neɗɗo te’ii debbo maayii danyidaayi e maako, sey sakiraawo maako te’amo ngam heɓana sakiraawo muuɗum mayɗo ɓiɓɓe.20.28: TA 25.5.29Too, ndenno e woodi woɓɓe sakiraaɓe worɓe njoweeɗiɗo. Afo on te’i debbo, maayi, danyidaayi e maako. 30Ɗiɗaɓo on te’i debbo on, kanko maa o maayi, ɓe ndanyidaayi. 31Tataɓo on maa te’i debbo on, kanko maa o maayi ɓe ndanyidaayi. Non sakiraaɓe njoweeɗiɗo ɓen ɗon ɓe fuu ɓe te’iinomo, ɓe maayi, ɓe ndanyidaayi e maako. 32Gaɗa maajum debbo on maa maayi. 33Too, jooni, nyalnde nde mayɓe ummotoo, debbo on wartay debbo moye nder maɓɓe? Ngam ɓe fuu njoweeɗiɗo ɓe te’iimo.”
34Yeesu nootii wi’iɓe, “Yimɓe jaamanu ɗu’um e te’indira, 35ammaa yimɓe ɓe Allah yi’i e haani ɓe ummoo Nyalnde Jaango, nyalnde nde ɗum umminta mayɓe, worɓe te’ataa, rewɓe te’ataake. 36Ɓe puɗɗitataa ɓe maaya, ngam ɓe ngartay bo malaa’ika’en. Ɓe ɓiɓɓe Allah ngam ɓe ummake daga mayde. 37Koo nder habaru leggel goodungel hiite, Annabi Muusa hollii mayɓe ummoto, ngam o noddirii Joomiraawo ‘Allah mo Ibraahim, Allah mo Iciyaaku, Allah mo Yaakubu.’20.37: Wur 3.6.38Kanko naa’ o Allah mayɓe, ammaa o Allah gooduɓe yonki. Ngam to maako, koo moye e woodi yonki.”
39Woɓɓe moodiɓɓe Attawra mbi’imo, “Moodibbo, a wi’ii goonga.” 40Daga ɗon walaa gaɗuɗo sembe ɓernde ƴamimo wongol ƴamol.
Ƴamol Dow Kisnoowo
(Maatiyu 22.41‑46; Markus 12.35‑37)
41Ammaa Yeesu wi’iɓe, “No waɗata e ɓe mbi’a Almasiihu ɗum ɓiɗɗo Dawda? 42Ngam Dawda e hoore muuɗum wi’i nder deftere Jabuura,
‘Joomiraawo wi’ii Joomiraawo am,
“Jooɗa to jungo am nyaamo,
43naa mi waɗii a yaaɓii wanywanyɓe maaɗa.” ’ 20.42,43: Jab 110.1.
44Dawda e noddira Almasiihu ‘Joomiraawo.’ No waɗata o warta ɓiɗɗo Dawda?”
Yeesu Wagginii Tokkuɓemo Dow Moodiɓɓe Attawra
(Maatiyu 23.1‑36; Markus 12.38‑40)
45Yeeso koo moye o wi’i tokkuɓemo, 46“Paamanee moodiɓɓe Attawra, giɗuɓe yiilaaki e ɓornii toggoho njuutuko, giɗuɓe hownireeki mangu nder luumo. E ɓe ngiɗi jooɗaaki dow jooɗorle mawɓe nder cuuɗi do’aare e jooɗorle mawɓe to humto. 47Kamɓe ngoni nyaamooɓe jawdi rewɓe ɓe worɓe mu’’en maayi, waɗooɓe do’aaje juutuɗe ngam ɗum yi’aɓe. Ɓe ɓuray yaruki bone.”
21Dokkal Ngal Debbo Mo Gorko Muuɗum Maayi Hokki
(Markus 12.41‑44)
1Yeesu ƴefti hoore muuɗum yi’i riskuɓe e ngaɗa dokke maɓɓe nder to ɗum hokkata ceede ngam Allah nder Wuro Ceniingo. 2Sey o yi’i goɗɗo debbo mo walanaa mo gorko muuɗum maayi waɗii ceede njamkoy ɗiɗoy koy njamndi mboɗeeri nder. 3Yeesu wi’i, “E mi wi’a’on goonga, o’o debbo mo walanaa, ko o hokki ɓurii ko horiiɓe fuu kokki. 4Ngam horiiɓe ɓe’e fuu ɓe kokkii seɗɗa daga nder risku maɓɓe, ammaa kanko boo nder ciya maako o hokki fuu ko o woodi.”
Yeesu Wi’i No Wuro Ceniingo Sankitortoo
(Maatiyu 24.1,2; Markus 13.1,2)
5Woɓɓe e meta dow no ɗum mo’’iniri Wuro Ceniingo e kaaƴe boɗɗe e dokke ɗe ɗum hokki ngam Allah. Ammaa Yeesu wi’i, 6“Ko ngi’oton ɗo’o, carel waray ngel walaa wonde hayre aleteende dow wonde. Ɗe fuu ɗum sankitayɗe.”
Carel Caɗeele Waroyay
(Maatiyu 24.3‑14; Markus 13.3‑13)
7Ɓe ƴamimo, ɓe mbi’i, “Moodibbo, ndeye fii ɗu’um waɗata? Nden ko hollata fuɗɗuki maajum ɓadake?”
8O wi’i, “Paamee, to’ ɗum majjina’on. Ngam yimɓe ɗuɗɓe ngaroyay nder inde am, ɓe mbi’a kamɓe ngoni min, nden, ‘Carel ɓadake!’ To’ on tokkuɓe. 9Ammaa, to on nanii habaru konuuji hakkunde leyɗe e konuuji nder leyɗe, to’ on kulu, ngam arande doole fii ɗu’um waɗa, ammaa non hollaayi re’uki duuniyaaru warii.”
10Nden o wi’iɓe, “Lenyol ummanto lenyol, nden laamu ummanto laamu. 11E bigeeje feere‑feere ɗum waɗay dimbol leydi cembingol, ɗum waɗay weelo e nyawuuji kalluɗi. Ɗum waɗay fii mawɗum kulniiɗum e dow, gaɗoojum yimɓe kultora. 12Ammaa ko fii ɗu’um fuu waɗa, yimɓe nangay’on, torray’on, ɓe ngaɗay’on nder juuɗe mawɓe cuuɗi do’aare, ɓe ngaɗa’on nder cuuɗi cural, ɗum yaaray’on yeeso laamiiɓe e mawɓe leydi, ngam on tokkuɓeyam. 13Ɗum wartay laawol no kokkirtonɓe habaru am. 14Ammaa pukkinee ɓerɗe mooɗon, to’ on ngannu ko carel ngel waɗa no mburtinirton ko’e mooɗon. 15Ngam mi hokkay’on boliiɗe e andal, haa walaa goɗɗo nder ganyooɓe mooɗon baawayɗo do’’uki’on koo yedduki ko mbiiɗon.21.14,15: Luk 12.11,12.16Danyooɓe mooɗon e minyiraaɓe mooɗon e mawniraaɓe mooɗon e bandiraaɓe mooɗon e higooɓe mooɗon, ɓe kokkitiray’on, nden ɓe mbara woɓɓe mooɗon. 17Koo moye wanyay’on ngam on tokkuɓeyam. 18Ammaa walaa laasol ko’e mooɗon go’otol kalkayngol. 19To on munyii, on keɓay yonki ki re’ataa.
Yeesu Wi’i Heeferɓe Kalkay Urucaliima
(Maatiyu 24.15‑21; Markus 13.14‑19)
20“To on ngi’ii honooɓe e pilii Urucaliima, andee halkuki mayri ɓadake. 21Nden wonɓe nder leydi Yahuudiya ndogga nattoya kocceeje, wonɓe nder gariiri mawndi boo mburtoondi, nden wonɓe nder ladde to’ natta gariiri. 22Ngam balɗe ɗen ɗon ɗum ‘Balɗe Bone,’ ngam ko windaa fuu heeway.21.22: Yuuc 9.7.23Rewɓe gooduɓe deeɗi e musinteeɓe ɓe torroto naa’ seɗɗa nder ɗen ɗon balɗe! Ngam ɗum waɗay torraaji kalluɗi nder duuniyaaru, monnere Allah jipponoyto lenyol ngo’ol. 24Ɗum warday woɓɓe e kaafaaje, ɗum nangay woɓɓe, ɗum yaaraɓe nder leyɗe fuu ɗum wartiraɓe maccuɓe. Lenyi duuniyaaru ngaɗay ka sankutuki Urucaliima ɓe laamoondi naa carel ngel ɗum hokkiɓe waɗii.
Gartol Yeesu, Ɓii Neɗɗo
(Maatiyu 24.29‑31; Markus 13.24‑27)
25“Ɗum waɗay fii kulniiɗum nder naange e lewru e koode. Yimɓe wonɓe nder leyɗe duuniyaaru fuu ɓe ngannay ɓe kultora, nden ɓe ndulla ko ɓe ngaɗata ngam hononde cembinde nde geelooɗi ndiyam mbeela.21.25: Ica 13.10; Ijik 32.7; Yow 2.31; WY 6.12,13.26Kulol waɗay woɓɓe pekkora, ngam ko waroyta nder duuniyaaru, ngam ko woni dow fuu dimboto. 27E carel ngel, ɓe ngi’ay Ɓii Neɗɗo e wara nder duule e bawɗe e teddungal mangal.21.27: Daan 7.13; WY 1.7.28To fii ɗu’um fuɗɗii waɗuki, ummee ndarooɗon, ƴefton ko’e mooɗon ndaaron dow, ngam kisndam mooɗon ɓadake.”
Misaalu Dow Lekki Ibbi
(Maatiyu 24.32‑35; Markus 13.28‑31)
29O hokkiɓe misaalu ɗu’um, o wi’i, “Ndaaree lekki ibbi e leɗɗe koriiɗe fuu. 30To on ngi’ii ɗe mbilitii, on andi seeto ɓadake. 31Non maa to on ngi’ii fii ɗu’um e waɗa, too, on anday Laamu Allah ɓadake.
32“E mi wi’a’on goonga, jaamanu ɗu’um re’ataa naa fuu fii ɗu’um waɗii. 33Dow e ley ƴaɓɓoto, ammaa boliiɗe am ƴaɓɓataako haa abadaa.
Paamee Boɗɗum
34“Paamee to’ yare‑yare e nyaame‑nyaame e wannuki e ko woni nder duuniyaaru hocca ɓerɗe mooɗon, ngam to’ nyalnde nden uddoo’on on andaa. 35Ngam nyalnde nden waray dow koo moye mo yonki nder duuniyaaru. 36Paamee koo ndeye ngaɗon do’aare ngam keɓon ndaɗon fii ɗu’um gaɗayɗum fuu, nden ndarooɗon yeeso Ɓii Neɗɗo.”
37Koo ndeye nyalnde Yeesu e ekkitina nder Wuro Ceniingo, ammaa jemma o wurtoo o yaha dow Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun o waaloya.21.37: Luk 19.47.38Koo ndeye ilaa subaka yimɓe fuu e njaha Wuro Ceniingo ngam nanukimo.
22Mawɓe Meddii Dow No Nangirta Yeesu
(Maatiyu 26.1‑5; Markus 14.1,2; Yahaya 11.45‑53)
1Too, carel ɓadake ngam Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum bi’eteengo Humto Sakkinki.22.1: Wur 12.1‑27.2Mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e ɗaɓɓita no ɓe mbardata Yeesu, ngam e ɓe kula yimɓe.
Yahuuda Jaɓi Hokkitira Yeesu
(Maatiyu 26.14‑16; Markus 14.10,11)
3Sey Ceyɗan natti ɓernde Yahuuda bi’eteeɗo Iskariyooti, go’oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo. 4Sey o yahi to mawɓe ardiiɓe diina e mawɓe ardiiɓe taadiiɓe Wuro Ceniingo, o meddi e maɓɓe dow no o hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe. 5Ɓe nani belɗum ɗuɗɗum, ɓe ngaɗi alkawal hokkukimo ceede. 6Kanko boo o jaɓi, o fuɗɗi ɗaɓɓutuki laawol no o hokkitirta Yeesu nder juuɗe maɓɓe.
Yeesu Siryake Nyaamuki Nyamndu Humto Sakkinki
(Maatiyu 26.17‑25; Markus 14.12‑21; Yahaya 13.21‑30)
7Sey nyalnde wari nde Humto Buroodi Ɗum Walaa Ƴuufinirɗum nde ɗum hirsata karoori Humto Sakkinki. 8Ngam non Yeesu lili Biiturus e Yahaya wi’iɓe, “Njahee ciryanee’en koo ɗume ngam nyaamen Humto Sakkinki.”
9Ɓe ƴamimo ɓe mbi’i, “Toye ngiɗɗaa min njaha min ciryooɗum?”
10O wi’iɓe, “Raɗɗum, e nattuki mooɗon gariiri, on kawray e goɗɗo e mo rondii ƴoogirde ndiyam. Tokkeemo yaaki wuro ngo o nattata, 11mbi’on joomu wuro ngon, ‘Moodibbo wi’ii min ƴamumaa: “Toye suudu ndu nyaamaymi nyamndu Humto Sakkinki e tokkuɓeyam?” ’ 12O hollay’on suudu ndu dow, mawndu mo’’inaandu. Ciryanee’en koo ɗume ɗon ngam nyaamen nyamndu Humto Sakkinki.”
13Sey ɓe njahi ɓe tawi koo ɗume no Yeesu wi’iɓe, sey ɓe ciryii koo ɗume ngam Humto Sakkinki.
Kirtaari Joomiraawo
(Maatiyu 26.26‑30; Markus 14.22‑26; 1 Korintiyanko’en 11.23‑25)
14Nde carel waɗi, Yeesu e tokkuɓemo sappo e ɗiɗo njooɗii ngam nyaama. 15Sey o wi’iɓe, “Mi haaɓii nyamduki nyamndu Humto Sakkinki ndu’u e mooɗon ko mi torree. 16Ngam e mi wi’a’on, mi fuɗɗitataa nyaamuki nyamndu Humto Sakkinki sey to ma’ana maajum heewii nder Laamu Allah.”
17Sey o hocci inabojam nder jardugel, o yetti Allah, o wi’i, “Njaɓee nge’el cendon inabojam ɗam hakkunde mooɗon. 18Ngam e mi wi’a’on, mi fuɗɗitataa yaruki ndiyam inabooje naa Laamu Allah waroyii.”
19Nden o hocci buroodi, o yetti Allah, o sendiɗum, o hokki tokkuɓemo, e mo wi’a, “Ɗu’um ɗum ɓandu am, kokkaandu ngam mooɗon. Ngaɗee ka waɗuki non ngam siftorkiyam.” 20Non maa, gaɗa ɓe kirtake, o hocci jardugel ndiyam inabojam, o wi’i, “Ɗa’am woni alkawal kesal tabbitayngal e ƴiiƴam am ndufeteeɗam ngam mooɗon.22.20: Irm 31.31‑34.
21“Ammaa, raɗɗum, kokkitirayɗoyam e nyamda e am ɗo’o.22.21: Jab 41.9.22Ngam Ɓii Neɗɗo maayay non no Allah suɓi, ammaa kokkitirayɗomo wonii!”
23Tokkuɓemo puɗɗi ƴamƴamtirki hakkunde maɓɓe, koo ɗum moye nder maɓɓe waɗata fii ɗu’um.
Geddi Dow Moye Woni Mawɗo
24Kadimaa geddi ummii hakkunde maɓɓe dow moye nder maɓɓe woni mawɗo.22.24: Maat 18.1; Mar 9.34; Luk 9.46.25Yeesu wi’iɓe, “Laamiiɓe yimɓe naa’ Yahuudanko’en e kolla yimɓe maɓɓe laamu sembe, fuu e non e ɓe noddira ko’e maɓɓe wallooɓe yimɓe. 26Ammaa onon, to’ on ngaɗu non. Sey ɓurɗo mangu nder mooɗon warta bo pamaro, nden ardiiɗo warta bo maccuɗo.22.26: Maat 23.11; Mar 9.35.22.25,26: Maat 20.25‑27; Mar 10.42‑44.27Moye ɓuri mangu, jooɗiiɗo ngam nyaama koo gaddoowo nyamndu? Ay on ɗon jooɗiiɗo woni mawɗo. Ammaa, e mi ɗon hakkunde mooɗon bo maccuɗo.22.27: Yah 13.12‑15.
28“Onon ngoni darodiiɓe e am e goonga nder torra ka njarumi. 29No Nyaako am Mo Dow hokkiriyam laamu, non min maa, mi hokkii’on laamu 30nyamdon e am njardon e am nder laamu am, nden njooɗooɗon dow jooɗorle laamu, on laamoo lenyi Israa’iila sappo e ɗiɗi.22.30: Maat 19.28.
Yeesu Wi’i Biiturus Yedday Andukimo
(Maatiyu 26.31‑35; Markus 14.27‑31; Yahaya 13.36‑38)
31“Siiman, Siiman, raɗɗum Ceyɗan ƴamii laawol foonda’on, boo o hokkaama. E mo yiɗi o seɗa’on no ɗum seɗirta alkamaari e nyaande. 32Ammaa mi waɗaniima do’aare, Siiman, ngam to’ alaa hoolaakiyam. An boo, taa wartii to am, cembiɗinaa bandiraaɓe maaɗa.”
33Ammaa Biiturus wi’imo, “Moodibbo, e mi siryii yaaduki e maaɗa suudu cural, haa e mayde.”
34Yeesu wi’i, “E mi wi’umaa, Biiturus, hande ko njakardi hana, a wi’ay a andaayam nde tati.”
Carel Torra e Wara
35Sey Yeesu ƴamiɓe wi’i, “Carel ko lilmi’on mbiimi’on to’ on njaadu e ceede, to’ on njaadu e jakaare koo paɗe koyɗe ɗiɗi, e woodi ko ndulluɗon?”
Ɓe mbi’i, “Walaa.”22.35: Maat 10.9,10; Mar 6.8,9; Luk 9.3; 10.4.
36O wi’iɓe, “Ammaa jooni, gooduɗo ceede e jakaare, hocca. Mo walaa kaafahi, soora cuddaari muuɗum sooda go’oti. 37E mi wi’a’on, aayaare nde’e doole heewa dow am bi’unde, ‘Ɗum hoccaymo bo kalluɗo,’ ngam ko windaa dow am ɓadake heewuki.”22.37: Ica 53.12.
38Tokkuɓemo mbi’i, “Moodibbo, raa kaafaaje ɗiɗi.”
O wi’iɓe, “Ɗum heƴii non.”
Yeesu Waɗii Do’aare Dow Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun
(Maatiyu 26.36‑46; Markus 14.32‑42)
39Yeesu wurtii, yahi Hocceere Nde Leɗɗe Jaytun no o woowi, tokkuɓemo maa e tokkimo. 40Nde ɓe njottii wigeere nden, o wi’iɓe, “Ngaɗee do’aare to’ njahon to ngaɗoton hakke.”
41Yeesu hakkitii kanum tan ko waɗata hubaaki hayre, sey o yani e leydi e mo hippii, o waɗi do’aare, o wi’i, 42“Nyaako am Mo Dow, taa jaɓii, ittanam jardugel torra ka’a. Fuu e non, naa’ ko ngiɗumi waɗetee, ammaa ko ngiɗɗaa waɗee.” 43Sey malaa’ikaajo ƴiwoyi daga dow wanganimo sembiɗinimo. 44E mo nder torra kalluka, ngam non o ɓeydi waɗuki do’aare. Asawre maako warti bo ƴiiƴam e simta e leydi.
45Nde o yottini do’aare, sey o so’’ii to ɓen ɗon tokkuɓemo, o tawi e ɓe ɗaanii ngam wannaare22.45: Waato ɓillaare. waɗi ɓe comii. 46O wi’iɓe, “Ngam ɗume ɗaanotooɗon? Ummee, ngaɗee do’aare to ɗum foondii’on to’ ngaɗon hakke.”
Ɗum Nangii Yeesu
(Maatiyu 26.47‑56; Markus 14.43‑50; Yahaya 18.3‑11)
47Yeesu e meta, sey yimɓe ɗuɗɓe ngari. Yahuuda, go’oto nder tokkuɓemo sappo e ɗiɗo e mo ardiiɓe. Yahuuda ɓaddii Yeesu ngam hownamo. 48Yeesu wi’imo, “Yahuuda, a hokkitiray Ɓii Neɗɗo e hownuki higaaku?”
49Nde tokkuɓe Yeesu ngi’i ko waɗata, ɓe mbi’imo, “Moodibbo, min pe’’iraɓe kaafaaje?” 50Go’oto maɓɓe fe’’i maccuɗo Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina ittanimo nowru nyaamo.
51Ammaa Yeesu wi’i, “Alee! To’ on ɓeydu!” Yeesu meemi nowru neɗɗo on, yamɗitinimo.
52Sey Yeesu wi’i mawɓe, e mawɓe ardiiɓe diina, e mawɓe taadiiɓe Wuro Ceniingo garoyɓe nangukimo, “On ngardoyi e kaafaaje e cabbi ngam nangoyyam bo mi gujjo calorɗo? 53Koo ndeye nyalnde e mi wondi e mooɗon nder Wuro Ceniingo, on nangaayiyam. Ammaa jooni ɗum carel mooɗon, e laamu nyiwre.”22.53: Luk 19.47; 21.37.
Biiturus Wi’ii Andaa Yeesu
(Maatiyu 26.57,58,69‑75; Markus 14.53,54,66‑72; Yahaya 18.12‑18,25‑27)
54Sey ɓe nangi Yeesu, ɓe ndillidi e maako, ɓe njaarimo wuro Mawɗo Mawɓe Ardiiɓe Diina. Biiturus boo e woɗɗiti e tokkiriɓe gaɗa. 55Nden ɓe kuɓɓi hiite caka wuro, ɓe njooɗii, Biiturus maa sey jooɗii nder maɓɓe. 56Sey goɗɗo korɗo yi’imo e mo jooɗii e mo irfoo. Korɗo on boo sutiimo wi’i, “Neɗɗo o’o maa e wondi e Yeesu.”
57Ammaa Biiturus yeddi, wi’i, “Mi andaamo.”
58Gaɗa ɗon seɗɗa goɗɗo yi’imo wi’i, “An maa, a go’oto nder tokkuɓemo.”
Ammaa Biiturus wi’i, “Higo, naa’ mi tokkuɗomo!”
59Nde yawtii seɗɗa, goɗɗo maa wi’i, “Seko walaa neɗɗo o’o maa e wondi e Yeesu, ngam kanko maa o Galilankeejo.”
60Biiturus wi’imo, “Higo, mi andaa ko mbi’ataa!”
Ɗon e ɗon e mo nder metuki, njakardi hani. 61Sey Yeesu yeeƴii raari Biiturus. Sey Biiturus siftori ko Yeesu wi’unoomo wi’uki, “Hande ko njakardi hana, a wi’ay a andaayam nde tati.” 62Sey o wurtii yaasi o woyi bojji nawɗi.
Ɗum Jukkitii Yeesu Ɗum Fiyiimo
(Maatiyu 26.67,68; Markus 14.65)
63Sey yimɓe jogiiɓe Yeesu fuɗɗi jukkutukimo, e ɓe piyamo. 64Ɓe cuddi gite maako ɓe ngaɗi ka ƴamukimo ɓe mbi’i, “Waɗu annabaaku! Moye fiyumaa?” 65Ɓe kuɗirimo haalaaji nawɗi.
Yeesu Yeeso Kawtal Mawɓe
(Maatiyu 26.59‑66; Markus 14.55‑64; Yahaya 18.19‑24)
66Nde weeti, Kawtal Mawɓe kawriti e mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra. Yeesu waddaa yeeso maɓɓe. 67Ɓe mbi’imo, “To an woni Almasiihu, wi’uminka.”
Ammaa Yeesu wi’iɓe, “To mi wi’ii’onka, on njaɓataa. 68To mi ƴamii’on boo, on nootantaakoyam. 69Ammaa daga jooni, Ɓii Neɗɗo jooɗoto e jungo nyaamo ngo Allah Joomu Bawɗe.”
70Ɓe fuu ɓe mbi’i, “An, a Ɓiɗɗo Allah?”
O wi’iɓe, “Non no mbiiɗon.”
71Ɓe mbi’i, “En naniika e honduko maako jooni. E woodi ko ɗaɓɓiteten kadin?”
23Yeesu Yaaraama Yeeso Bilaatus
(Maatiyu 27.1,2,11‑14; Markus 15.1‑5; Yahaya 18.28‑38)
1Sey hawrutuɓe ɓen fuu ummii, njaarimo yeeso Bilaatus, gomnaajo leydi Yahuudiya. 2Ɓe puɗɗi wullaakimo, e ɓe mbi’a, “Min tawii neɗɗo o’o e majjina lenyol amin. E mo haɗa ɗum yoɓa Kaysar Mawɗo Laamiiɓe ceede leydi, nden e mo wi’a way kanko woni Almasiihu, laamiiɗo.”
3Sey Bilaatus ƴami Yeesu wi’i, “An woni laamiiɗo Yahuudanko’en?”
Yeesu nootii wi’imo, “Ee, a wi’iika.”
4Bilaatus wi’i mawɓe ardiiɓe diina e hawrutuɓe ɓen, “Mi yi’aayi goɗɗum kalluɗum ɗum nangirɗon neɗɗo o’o.”
5Ammaa ɓe calii ko o wi’i, ɓe ngaɗi ka metuki dow Yeesu e sembe, e ɓe mbi’a, “Ko o ekkitinta e hawta yimɓe hawre nder leydi Yahuudiya fuu. O fuɗɗii nder leydi Galiili, daga ton haa ɗo’o.”
Yeesu Yaaraama Yeeso Hirudus
6Nde Bilaatus nani non, o ƴami o wi’i, “O’o neɗɗo o Galilankeejo?” 7Nde o heɓti Yeesu daga ley laamu Hirudus ƴiwoyi, o waɗi ɗum yaarimo to Hirudus, ngam e carel ngel Hirudus e ɗon e Urucaliima. 8Nde Hirudus yi’i Yeesu, o nani belɗum ɗuɗɗum, ngam ɗum neeɓii e mo yiɗi o yi’a Yeesu waɗii goɗɗum kayɗiniiɗum, ngam ko o nani dow maako. 9O ƴami Yeesu ƴamɗe ɗuɗɗe, ammaa Yeesu wi’aayimo goɗɗum. 10Mawɓe ardiiɓe diina e moodiɓɓe Attawra e ndarii ɗon e mbi’a e sembe Yeesu waɗii ko halli. 11Sey Hirudus e sooji’en muuɗum kuɗimo, njukkitimo, nden Hirudus waɗii ɗum ɓornimo kolte laamiiɗo, o so’’imo to Bilaatus. 12E nyalnde nden Hirudus e Bilaatus ɓe ngarti higooɓe, ngam ko fii ɗum waɗa ɓe mbeldaa.
Bilaatus Wi’i Ɗum Wara Yeesu
(Maatiyu 27.15‑26; Markus 15.6‑15; Yahaya 18.39—19.16)
13Bilaatus noddi mawɓe ardiiɓe diina, e laamiiɓe, e yimɓe. 14O wi’iɓe, “On ngaddaniiyam neɗɗo o’o, on mbi’i e mo majjina yimɓe. Mi ƴamiimo yeeso mooɗon, ammaa mi yi’aayi goɗɗum ɗum nangirɗonmo. 15Non maa Hirudus, ngam o so’’oyiimo to meeɗen. Raa, o waɗaayi goɗɗum ko haani ɗum waramo. 16Ngam non, mi waɗay ɗum fiyamo, nden mi yoofamo.”
17[Too, nden maa koo ndeye hitaande Bilaatus e yoofanaɓe kaɓɓaaɗo go’oto.]
18Ammaa ɓe fuu ɓe ngaɗi ka wi’uki e sembe, “Waru neɗɗo o’o. Njoofanaamin Barabbas!” 19Barabbas boo ɗum goɗɗo mo ɗum waɗi nder suudu cural ngam e mo nder yimɓe kaɓduɓe e laamu nder gariiri, kadin ngam o warii goɗɗo.
20Bilaatus fuɗɗiti metaniɓe ngam e mo yiɗi yoofuki Yeesu. 21Ammaa ɓe ngaɗi ka wi’uki e sembe, “Warumo! Warumo dow gaafaangal!”
22Bilaatus wi’iɓe tataɓum, “Ngam ɗume? Ɗume ko halli o waɗi? Mi yi’aayi ko o waɗi ko haani ɗum waramo. Ngam non, mi fiyaymo, mi yoofamo.”
23Ammaa ɓe ngaɗi ka wi’uki e sembe, “Warumo dow gaafaangal!” Boliiɗe maɓɓe calorii Bilaatus. 24Ngam non o jaɓi o waɗa ko ɓe mbi’i. 25O yoofaniɓe neɗɗo mo ɓe ngiɗi o yoofanaɓe, gaɗaaɗo nder suudu cural ngam warhoore e haɓduki e laamu. Nden o waɗi Yeesu nder juuɗe maɓɓe ngam ɓe ngaɗanamo ko ɓe ngiɗi.
Yeesu Waraama Dow Gaafaangal
(Maatiyu 27.32‑44; Markus 15.21‑32; Yahaya 19.17‑27)
26E ɓe ardini Yeesu, sey ɓe nangi Siiman Saayirankeejo ƴiwoyɗo nder ladde e nattoya gariiri ndin. Ɓe njowanimo gaafaangal, ɓe ngaɗi o tokkiri Yeesu gaɗa.
27Yimɓe ɗuɗɓe tokkimo, hawti e woɓɓe rewɓe. Rewɓe ɓen e ndoondii juuɗe mu’’en23.27: Yahuudanko’en gabaaje maɓɓe ɓe piyata to ɓe mboyay., e ɓe mboya ngam maako. 28Ammaa Yeesu yeeƴiiɓe wi’i, “Rewɓe Urucaliima, alee woyankiyam, mboyanee ko’e mooɗon e ɓiɓɓe mooɗon. 29Ngam balɗe ngaroyay ɗe yimɓe mbi’ata, ‘Ɓe barkiɗinaaɓe rewɓe ɓe ndanyataa, ɓe deeɗi mu’’en meeɗaayi saawuki ɓiɗɗo, ɓe enɗi mu’’en meeɗaayi musineeki.’ 30E carel ngel yimɓe mbi’ay kocceeje, ‘Njanoyee dow amin!’ Ɓe mbi’a ƴoole ‘Cuuɗeemin!’23.30: Yuuc 10.8; WY 6.16.31To yimɓe ngaɗii fii ɗu’um carel ngel lekki woni kecci, ko waɗata to ki yoorii?”
32Ɗum ardini Yeesu e wuyɓe ɗiɗo, ngam ɓe mbaroyaɓe. 33Ɓe ngari to wonde wigeere bi’eteende “Ƴiƴal Hoore.” Ɗon ɓe ɓilimo, ɓe piyanimo kuusaaje dow gaafaangal, kanko e wuyɓe ɗiɗo ɓen, go’oto e jungo maako nyaamo, go’oto e jungo maako nano. 34Yeesu wi’i, “Nyaako am Mo Dow, yaafana barooɓeyam ngam ɓe andaa ko ɓe ngaɗata.”23.34: Jab 22.18.
Ammaa sooji’en Rooma ngaɗi caaca ngam ɓe cenda kolte maako. 35Yimɓe ndarii e ndaara, ardiiɓe njukkitimo e mbi’a, “O hisnii woɓɓe. To kanko woni Almasiihu mo Allah suɓi, al o hisna hoore maako.”23.35: Jab 22.7.
36Sooji’en maa ngaɗi ka jukkutukimo, ɓe ƴeeŋi haade maako, ɓe kokkimo ndiyam inabojam lammuɗam, ɓe mbi’imo,23.36: Jab 69.21.37“To an woni Laamiiɗo Yahuudanko’en, hisnu hoore maaɗa!”
38Kadimaa dow hoore gaafaangal ngal ɗum takki allowal. Ɗum windi dow maagal ko ɗum wulloriimo wi’uki, “O’o woni Laamiiɗo Yahuudanko’en.”
39Go’oto nder wuyɓe ɗiɗo ɓildaaɓe e maako waɗanimo haala nawka, wi’i, “Naa’ an woni Almasiihu? Hisnu hoore maaɗa, nden kisnaamin, minon maa!”
40Ammaa gujjo go’oto on halɓanimo, wi’i, “A hulataa Allah, an jardoowo torra go’o e maako? 41Enen en keɓii ko haani ɗum waɗana’en, ngam ko ngaɗɗen wooɗaa. Ammaa neɗɗo o’o, o waɗaayi goɗɗum ko wooɗaa.” 42Nden o wi’i, “Yeesu, taa’ yejjitam carel ngel nattuɗaa laamu maaɗa.”
43Yeesu wi’imo, “E mi wi’umaa goonga, hande a wonday e am nder Wuro Allah.”
Mayde Yeesu
(Maatiyu 27.45‑56; Markus 15.33‑41; Yahaya 19.28‑30)
44E carel ngel ɗum caka nyalawma, ammaa sey nyiwre maɓɓi leydi fuu haa yaaki njamndi tati, 45nyiwre suddi naange. Sey wudere cendunde Suudu Joomiraawo seeki ɗiɗi.23.45: Wur 26.31‑33.46Yeesu wi’i e sembe, “Nyaako am Mo Dow, mi hokkii yonki am nder jungo maaɗa!” Nde o wi’i non, o maayi.23.46: Jab 31.5.
47Nde mawɗo sooji’en on yi’i ko waɗi, sey o manti Allah, o wi’i, “Goonga, neɗɗo o’o o aadiliijo!”
48Nde yimɓe fuu moɓtiiɓe ngi’a ko waɗata ngi’i non, ɓe kooti e ɓe ndoondii juuɗe.23.48: Waato e ɓe piya gabaaje maɓɓe. 49Ammaa anduɓemo fuu e rewɓe tokkoyɓemo daga Galiili ndarii to woɗɗi e ndaara koo ɗume.23.49: Luk 8.2,3.
Yeesu Uwaama
(Maatiyu 27.57‑61; Markus 15.42‑47; Yahaya 19.38‑42)
50-51E woodi goɗɗo bi’eteeɗo Yusufu daga gariiri Armaatiya nder leydi Yahuuda, aadiliijo. O go’oto nder Kawtal Mawɓe, ammaa o jaɓaayi ko ɓe cuɓi e ko ɓe ngaɗi. O haaɓii yi’uki garol Laamu Allah. 52Kanko yahi to Bilaatus, o torii ɗum hokkamo ɓandu Yeesu. 53O waɗi ɗum jippini ɓandu ndun daga dow gaafaangal, o taaririndu wudere nde ceede. Sey o fukkinoyindu nder yenaande wasaande nder hayre, ɗum meeɗaayi waɗuki goɗɗo nder mayre. 54Ɗum Nyalnde Siryaaki23.54: Waato Jummaare., horii seɗɗa ɗum natta Nyalnde Siwtaare.
55Rewɓe garduɓe e Yeesu daga leydi Galiili ɓe tokki Yusufu, ɓe ngi’i yenaande nden, e no ɗum fukkiniri ɓandu maako. 56Sey ɓe co’’ii wuro, ɓe mo’’ini nebbam uroojam, ammaa ɓe ciwtii e Nyalnde Siwtaare no Attawra wi’i.23.56: Wur 20.10; TA 5.14.
24Ummaaki Yeesu Daga Mayde
(Maatiyu 28.1‑10; Markus 16.1‑8; Yahaya 20.1‑10)
1Nyalnde Alal subaka, rewɓe ɓen kocci nebbam uroojam ɗam ɓe mo’’ini ngam ɓe moytana ɓandu maako, ɓe njahi yenaande nden. 2Ɓe tawi hayre nden tallitaama daga dammugal yenaande nden. 3Ammaa nde ɓe natti, ɓe tawaayi ɓandu Yeesu. 4E ɓe nder wannaare24.4: Koo boo ɓillaare. dow fii ɗum, sey bo maƴƴere ɓe ngi’i worɓe ɗiɗo e ndarii haade maɓɓe. E ɓe ɓornii kolte daneeje tar. 5Kulol nangiɓe, sey ɓe njani ɓe kippii. Worɓe ɓen mbi’iɓe, “Ngam ɗume ɗaɓɓitoton mo yonki nder mayɓe? 6O walaa ɗo’o. Ɗum umminiimo daga mayde! Ciftoree ko o wi’unoo’on ko o wondunoo e mooɗon nder leydi Galiili. 7O wi’ii, ‘Doole Ɓii Neɗɗo hokkitiree nder juuɗe kalluɓe, o waree dow gaafaangal, nden o ummoo nder nyalnde tatawre.’ ”24.6,7: Maat 16.21; 17.22,23; 20.18,19; Mar 8.31; 9.31; 10.33,34; Luk 9.22; 18.31‑33.
8Sey ɓe ciftori ko o wi’unooɓe. 9Ɓe ngartoyi daga yenaande nden, ɓe mbi’i tokkuɓe Yeesu sappo e go’o, haa e woɓɓe, ko waɗi fuu. 10Rewɓe ɓen ngoni Maryaama ƴiwoyɗo Magadala, e Yowaana, e Maryaama maduujo Yaakubu, e woɓɓe rewɓe. 11Ammaa tokkuɓe Yeesu njaɓaayi ko rewɓe ɓen mbi’iɓe, ɓe ngartiri haala kan bo taalol.
12Biiturus boo ummii, doggi yahi yenaande nden, yurniinde, gude ɗe ɗum taarirnoo ɓandu Yeesu tan o yi’i. O so’’ii e mo ƴama hoore maako ko waɗi.
Dow Ɗatal Imaawus
(Markus 16.12,13)
13E nyalnde nden tokkuɓe Yeesu ɗiɗo e njaha wongel gariyel bi’eteengel Imaawus. Hakkunde gariyel ngel e Urucaliima waɗii mil joweeɗiɗi. 14E ɓe njaha e ɓe meta hakkunde maɓɓe dow ko waɗi fuu. 15E ɓe ngewta dow fii ɗum hakkunde maɓɓe, sey Yeesu e hoore muuɗum hewtiiɓe waɗi ka yaaduki e maɓɓe. 16Ammaa Allah waɗi ɓe anditaayimo. 17Yeesu ƴamiɓe wi’i, “Dow ɗume ngewtoton nder yaadu mooɗon?”
Sey ɓe ndarii, ɓe mbonni geece. 18Go’oto maɓɓe bi’eteeɗo Kiliyoobas wi’i, “An tan woni koɗo nder Urucaliima mo andaa ko waɗi ton nder balɗe ɗe’e?”
19O wi’i, “Ɗume waɗi?”
Ɓe mbi’i, “Ko heɓi Yeesu Najarankeejo. O annabiijo gooduɗo bawɗe nder boliiɗe e kuuɗe yeeso Allah e yimɓe fuu. 20Mawɓe ardiiɓe diina e ardiiɓe meeɗen ngaɗimo nder juuɗe laamu ngam ɗum waramo, nden ɓe mbarimo dow gaafaangal. 21Ammaa e min kamminoo kanko woni rimɗinayɗo yimɓe Israa’iila. Ko ɓuri non maa, hande woni nyalnde tatawre ko ɗu’um fii fuu waɗi. 22Kadimaa woɓɓe rewɓe nder amin kayɗiniimin. Ɓe njahi to yenaande nden hande subaka, 23ammaa ɓe tawaayi ɓandu maako. Sey ɓe ngarti ɓe mbi’imin ɓe ngi’ii malaa’ika’en wi’uɓe Yeesu e woodi yonki. 24Woɓɓe ɓe min ngondi njahi to yenaande nden, ɓe tawinde no rewɓe ɓen mbi’i, ammaa kanko ɓe ngi’aayimo.”
25Yeesu wi’iɓe, “On ngalaa faamu, ɓerɗe mooɗon e neeɓa njaɓaayi koo ɗume ko annabo’en mbi’unoo! 26On andaa doole Almasiihu yara torra nihi nden natta teddungal muuɗum?” 27Nden o famtiniɓe ko Deftere wi’i waɗay dow maako, daga Attawra yaaki Defte Annabo’en fuu.
28Nde ɓe ɓadii gariyel ngel ɓe njahata, sey Yeesu waɗi bo ƴaɓɓoto. 29Ammaa ɓe toriimo ɓe mbi’i, “Yaalu mbaalaa to amin, ngam naange hiirii, jemma waɗii.” Sey o yaali ngam o waala.
30Carel ko ɓe nyaamata nyamndu, o hocci buroodi, o yetti Allah, o sendiɗum, o hokkiɓe. 31Sey Allah maɓɓiti gite maɓɓe, ɓe anditimo. Ɗon e ɗon o majjiti yeeso maɓɓe. 32Sey ɓe mbi’i hakkunde maɓɓe, “En nanii belɗum nder ɓerɗe meeɗen ko o metanaynoo’en dow ɗatal e mo famtina’en Deftere Ceniinde.”
33Ɓe ummii ɗon e ɗon ɓe co’’ii Urucaliima. Ɓe tawi tokkuɓe Yeesu sappo e go’o e wonduɓe e maɓɓe e kawriti. 34Hawrutuɓe ɓen mbi’i ɗiɗo ɓen, “Goonga, Moodibbo ummake. O wanganii Siiman!”
35Sey ɗiɗo ɓen maa mbi’iɓe ko waɗi dow ɗatal e no ɓe anditirimo nde o sendi buroodi.
Yeesu Wanganii Tokkuɓemo
(Maatiyu 28.16‑20; Markus 16.14‑18; Yahaya 20.19‑23; Kuuɗe Lilaaɓe 1.6‑8)
36E ɓe nder metuki haala kan, sey ɗon e ɗon Yeesu e hoore muuɗum wangi darii caka maɓɓe. O wi’iɓe, “E mi silminoo. Jam wonda e mooɗon.”
37Ɓerɗe maɓɓe taƴi, ɓe kammii ginnol ɓe ngi’i. 38Ammaa o wi’iɓe, “Ɗume wanni’on? Ngam ɗume ngaɗoton seko nder ɓerɗe mooɗon? 39Ndaaree juuɗe am e koyɗe am, ɗum min e hoore am. Meemeeyam nanon, ay ginnol walaa ɓandu e ƴi’e no ngiiruɗonyam.”
40Nde o wi’i non, o holliɓe juuɗe maako e koyɗe maako. 41Ɓe njaɓaayi ɗum goonga ngam belɗum e hayɗinki. Sey o wi’iɓe, “On ngoodi goɗɗum ko nyaametee ɗo’o?” 42Sey ɓe kokkimo tayre lingu njuɗaangu, 43o hoccingu o nyaami yeeso maɓɓe.
44Nden o wi’iɓe, “Ɗu’um woni ko mbiinoomi’on carel ko ngondunoomi e mooɗon: Koo ɗume ko windaa nder Attawra, e Defte Annabo’en, e Jabuura dow am doole ɗum heewa.”
45Nden o maɓɓiti faamu maɓɓe ngam ɓe paama Deftere Ceniinde. 46O wi’iɓe, “Aayaare wi’ii: Almasiihu torroto, gaɗa balɗe tati o ummoto daga mayde. 47Nder inde maako ɗum wa’ajinay tuubuki e yaafaneeki hakke yaaki nder lenyi fuu. Ɗum fuɗɗay daga Urucaliima. 48Onon ngoni andinayɓe woɓɓe fii ɗu’um. 49Raɗɗum, mi lildoyay’on Ruuhu Allah no Nyaako am waɗi alkawal. Njooɗee nder Urucaliima naa Ruuhu Allah jippoyake dow mooɗon hokkii’on bawɗe.”24.49: KL 1.4.
Yeesu Hoccaama Yaaki Dow
(Markus 16.19,20; Kuuɗe Lilaaɓe 1.9‑11)
50Yeesu ardiiɓe ɓe mburtii nder Urucaliima yaaki wonde wigeere haade gariiri Betani, o ƴefti juuɗe maako o barkiɗiniɓe. 51E mo nder barkiɗinkiɓe, sey o hoccaa yaaki dow.24.50,51: KL 1.9‑11.52Ɓe mawninimo, ɓe co’’ii Urucaliima e ɓe nana belɗum ɗuɗɗum. 53Koo ndeye nyalnde e ɓe njaha Wuro Ceniingo e ɓe manta Allah.