Ɗerewol
Yaakubu
Habaru dow ɗerewol ngo’ol
Yaakubu windi ɗerewol ngo’ol. E ɗum kammoo o windiingol hakkunde 45‑50 A.D., waato duuɓi 45‑50 gaɗa danyngol Yeesu. Nder Alkawal Kesal e woodi Yaakubu’en haa nayo, ammaa o’o Yaakubu kanko woni minyiraawo Yeesu (Maatiyu 13:35; Markus 6.3). O’o Yaakubu naa’ kanko woni Yaakubu ɓii Jabadi go’oto nder tokkuɓe Yeesu sappo e ɗiɗo mo Hirudus laamiiɗo wari. O’o Yaakubu kanko woni ardiiɗo kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe Urucaliima. Nder ɗerewol ngo’ol o hollii no haani tokkuɓe Yeesu njooɗoroo. Ɗonmaa o hollii no hoolaare yaadirta e kuuɗe, e no hoolaare nde goonga waddirta kuuɗe boɗɗe e ngikku boɗɗum. O haɓanii holluki feerootirol hakkunde yimɓe. O metii dow no ɗemngal wonnirta. O wi’ii waaduki higaaku e duuniyaaru ɗum wanyuki Joomiraawo. E timmoode o metii dow sembiɗinki tokkuɓe Yeesu ɓe ngaɗa ka waɗuki do’aare e ɓe munya nder koo ɗume.
Ko Woni Nder:
Kownol Yaakubu (1.1)
Hoolaare e faamu (1.2‑8)
Risku e ciya (1.9‑11)
Foondeeki e torraaji (1.12‑18)
Nanki Wolde Joomiraawo e tokkukinde (1.19‑27)
Wagginki dow holluki feerootirol (2.1‑13)
Hoolaare e kuuɗe (2.14‑26)
Wonnere nde ɗemngal waɗata (3.1‑18)
Waaduki higaaku e duuniyaaru (4.1—5.6)
Munyal e do’aare (5.7‑20)
11Min, Yaakubu, windi ɗerewol ngo’ol. Mi maccuɗo Allah e Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu. E mi howna’on, onon tokkuɓe Yeesu cankitiiɓe nder duuniyaaru.
Hoolaare e Faamu
2Bandiraaɓe am, to torraaji feere‑feere ngaranii’on, njaɓeeɗi e welwelo, 3ngam on andi to hoolaare mooɗon foondaama, nde waɗay ɓeydon munyal. 4Doole ekkitooɗon munyal nder koo ɗume, ngam ngarton keewuɓe, ɓe ndullaayi goɗɗum. 5To goɗɗo nder mooɗon dullii faamu, sey o toroo Allah kokkoowo koo moye ɓernde go’o metitataako, o hokkaymo. 6Ammaa to o toroto Allah, o toroo nder hoolaare. To’ o waɗa ɓerɗe ɗiɗi, ngam gaɗoowo ɓerɗe ɗiɗi e nandi e geelooɗi1.6: Waato ƴuuge. ndiyam ɗi hendu yiilata to ndu yiɗiri fuu. 7Iri maako to’ o kammoo o heɓay goɗɗum to Joomiraawo. 8Ɓernde maako sendake ɗiɗi, o darnataa ɓernde maako nder ko o waɗata fuu.
Risku e Ciya
9Tokkuɗo Yeesu mo walanaa nana belɗum, ngam yeeso Allah o mawɗo. 10Ammaa tokkuɗo Yeesu diskuɗo nana belɗum to Allah lestinii hoore maako. Ngam diskuɗo e nandi e piindi geene ndi neeɓataa. 11To naange wurtoyake gulɗum magge fiyii geene ɗen, ɗe ɗaylay, piindi maaje saama, wooɗuki maaje fuu lalla. Non diskuɗo re’irta carel ngel fiidata e kuugal muuɗum.
Foondeeki e Torraaji
12O barkiɗinaaɗo fuu munyuɗo nder torra, ngam to o heɓii jaalorgal dow torra kan, Allah hokkaymo giifol ngol o waɗani yiɗuɓemo alkawal, waato yonki ki re’ataa. 13To neɗɗo foondaama, to’ o wi’a, “Allah foondiyam.” Ngam Allah foondirtaake halleende, kadimaa boo Allah foondataa koo moye. 14Ammaa e ɗum foonda neɗɗo to suuno maako hoccii hakkiilo maako. 15Nden to suuno ngon waɗii reedu, ngo rimay hakke. To hakke mawnii boo, ɗum fooɗay mayde.
16Bandiraaɓe am ɓe ngiɗumi, to’ on njaɓu ɗum majjina’on. 17Koo ngale dokkal bongal e koo ɗume caahu jamum fuu daga to Allah Nyaako Mo Dow ɗum ƴiwoyta, taguɗo naange e lewru e koode. Kanko o waylitataako, o nandaa e ɗowdi goosotoondi. 18Ɗum cuɓol maako o hokki’en yonki kesum barka wolde goonga, ngam ngarten bo ko arti ɓenduki nder ko o tagi.1.18: Waato yimɓe ɓe o ɓuri yiɗuki nder koo ɗume ko o tagi.
Nanuki Wolde Allah e Tokkukinde
19Onon bandiraaɓe am ɓe ngiɗumi, andee ɗu’um: koo moye yaawa nanuki, ammaa to’ yaawa metuki, to’ yaawa monnuki. 20Ngam monnere neɗɗo waddataa jonde aadilaaku nde Allah yiɗi. 21Ngam maajum, kubinee fuu kuuɗe ɗe mbooɗaa e kuuɗe kalluɗe. Lestinee ko’e mooɗon, njaɓon Wolde Allah nde o aawi nder ɓerɗe mooɗon, baawaynde hisnuki’on.
22To’ on majjin ko’e mooɗon. Ngaɗee ko Wolde Allah wi’i, to’ on ngartu nanooɓende tan. 23Ngam fuu nanɗo Wolde Allah waɗaayi ko nde wi’i e nandi e neɗɗo daaruɗo yeeso muuɗum nder daaroggal, 24yi’i no wa’i, dilli, ɗon e ɗon yejjiti no wa’i. 25Ammaa gaɗɗo hakkiilo muuɗum fuu dow dooka kewɗum rimɗinayɗum yimɓe, e mo waɗi ka waɗuki hakkiilo dow maajum, naa’ nanoowoɗum tan e yejjita, ammaa e mo waɗa ko ɗum wi’i, o heɓay barka nder waɗukiɗum.
26Neɗɗo fuu kammiiɗo o tokkuɗo diina no haani, ammaa o suraayi ɗemngal maako, o majjinii hoore maako, diina maako wartii meere. 27Diina laaɓuka ka Allah Nyaako meeɗen Mo Dow yiɗi, kanka woni walluki maraaya’en e rewɓe ɓe worɓe mu’’en maayi torrotooɓe, nden e suruki hoore daga hoccuki tuundi duuniyaaru.
2Wagginki Dow Holluki Feerootirol
1Bandiraaɓe am, nde on koolii Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu, Joomu Mangu, to’ on kollu feerootirol hakkunde mooɗon. 2Misaalu, goɗɗo gooduɗo jabbaare2.2: Waato zobe (H). jiinaari warii kawtal mooɗon e mo ɓornii kolte ɗe ceede, nden goɗɗo mo walanaa mo kolte ceekuɗe kanum maa warii nder kawtal ngal. 3To on kokkii on ɗon gooduɗo risku mangu on mbi’iimo, “Raa jooɗorgal bongal, jooɗa,” mo walanaa on boo mbiiɗonmo, “Dara ɗaa’e,” koo boo, “Jooɗa e leydi,” 4on kollii feerootirol hakkunde mooɗon won ɗon, on cuɓana ko’e mooɗon ko ngaɗoton nder nyumo kallungo. 5Bandiraaɓe am ɓe ngiɗumi, nanee ko mbi’aymi. Naa’ Allah suɓii ɓe ngalanaa nder duuniyaaru ndu’u ɓe ngarta kooliiɓe Yeesu ɓe ndona barka gonɗum nder laamu Allah ɗum o waɗani yiɗuɓemo alkawal? 6Ammaa on ngartira ɓe ngalanaa naa’ ɗum goɗɗum. Naa’ gooduɓe risku torrata’on? Naa’ ɗum kamɓe njaarata’on yeeso laamu? 7Naa’ ɗum kamɓe kuɗata inde nden ɗon mawnde nde Joomiraawo mooɗon?
8On ngaɗii ko wooɗi to on tokkii dooka ɗum Laamu Allah bindaaɗum nder aayaare biinde, “Yiɗu bandiraawo maaɗa no ngiɗirɗaa hoore maaɗa.” 9Ammaa to on kolla feerootirol hakkunde mooɗon, on ngaɗii hakke. Kiita nangii’on, ngam on gewooɓe dooka. 10Ngam fuu tokkuɗo dookaaji ɗi fuu, ammaa o yewi go’o, too, o yewiiɗi ɗi fuu. 11Ngam on ɗon biiɗo, “Taa’ waɗu njeenu,” kanko wi’i, “Taa’ waɗu warhoore.” Taa waɗaayi njeenu, ammaa a waɗii warhoore, too, a wartii gewoowo dooka Allah won ɗon. 12Alee meto mooɗon e kuuɗe mooɗon warta bo ɗum yimɓe ɓe ɗum waɗanta kiita dow dooka rimɗinoojum. 13Ngam e nyalnde kiita, Allah yurminantaa mo walaa yurmeende. Ammaa yurmeende e heɓa jaalorgal dow kiita.
Hoolaare e Kuuɗe
14Onon bandiraaɓe am, ko ɗum nafi to neɗɗo wi’ii e hoolii Yeesu, ammaa kuuɗe maako kollaayi hoolaare nden? Nden ɗon hoolaare maako nde waaway hisnukimo? 15Misaalu, to goɗɗo tokkuɗo Yeesu gorko koo debbo mo walaa ko ɓornotoo koo ko nyaamata, 16goɗɗo mooɗon wi’iimo, “Jippa jam! Allah hokkumaa ko ɓornotoɗaa e ko nyaamataa,” ammaa o hokkaayimo kolte koo nyamndu, ɗume ɗum nafi? 17Non maa hoolaare, to nde walaa kuuɗe kollayɗende, nde wartii waatunde.
18Ammaa goɗɗo wi’ay, “An a woodi hoolaare, min e mi woodi kuuɗe.” Too, hollam hoolaare maaɗa nde walaa kuuɗe. Min boo, mi hollete hoolaare am nder kuuɗe am. 19A jaɓii Allah o go’oto. Too, boɗɗum! Koo ginni maa njaɓii non. Kanjum waɗi e ɗi ndiwna ngam kulol. 20An kaaŋaaɗo! A yiɗi ɗum hollumaa hoolaare nde walaa kuuɗe nde meere? 21Naa’ maama meeɗen Ibraahim noddiraama aadiliijo ngam ko o waɗi nde o hokki Allah ɓiɗɗo maako Iciyaaku dow sakkirde?2.21: Fuɗ 22.1‑14. 22Too, a yi’ii hoolaare maako e yaada e kuuɗe maako. Nden hoolaare maako wartii kewnde ngam ko o waɗi. 23Ɗum hebbinii aayaare2.23: Fuɗ 15.6. biinde, “Ibraahim hoolake Allah, ngam maajum Allah wi’i o aadiliijo.” Ɗonmaa ɗum noddimo higo Allah. 24Too, on ngi’ii Allah e jaɓa neɗɗo o aadiliijo ngam ko o waɗi, naa’ ngam hoolaare tan.
25Non maa, kaaruwaajo on ɗon bi’eteeɗo Rahab, o noddiraama aadiliijo ngam ko o waɗi nde o jaɓɓii ɓe ɗum liloyi ngam ndaara sirru leydi ndin. O walliɓe ɓe ndaɗiri wongol laawol feere.
26Too, non no ɓandu ndu walaa foofaango wartii mayndu, non maa hoolaare nde walaa kuuɗe wartii baatunde.
3Wonnere Nde Ɗemngal Waɗata
1Onon bandiraaɓe am, to’ ɗuɗɓe mooɗon ngarta ekkitinooɓe, ngam on andi minon ekkitinooɓe ɗum ɓuray waɗankimin kiita kalluka. 2Ngam en fuu en parka naa’ seɗɗa. To boo goɗɗo farkataa nder koo ɗume ko o wi’ata, too, kanko o kewɗo, e mo waawa o sura hoore maako.
3Raa misaalu. To en ngaɗanii puccu njamndi gaɗeteendi e honduko maagu ngam ngu waɗa ko ngiɗɗen, en mbaaway ngaylitenngu fuu to ngiɗɗen. 4Ndaaree komiije ndiyam maa ngi’on. Koo nde ɗe mawɗe, hendu cembindu fooɗataɗe, e jamngel pamarel pooɗoowo komiwal ngal fooɗirtangal faada e maagal fuu to yiɗi. 5Non maa, ɗemngal ɗum goɗɗum pamarum nder ɓandu, ammaa e ngal mantitoo dow fii mawɗum. Ndaaree ngi’on no doccel hiite wulirta ladde mawnde. 6Ɗemngal ɗum hiite, e ngal heewi halleende, e ngal wonna koo ɗume neɗɗo. E ngal nanginana fuu jonde neɗɗo hiite ƴiwoynge daga wuro hiite3.6: Waato jahannama..
7Neɗɗo e waawa elta koo iri ndiye mardi, e colli, e marle dasotooɗe, e koo ɗume gonɗum nder ndiyam. Yimɓe njaadake eltiiɗe. 8Ammaa walaa baawayɗo eltuki koo suruki ɗemngal. Ɗemngal ɗum fii kalluɗum, e ngal heewi tooke barooje. 9E maagal mantirten Joomiraawo Nyaako meeɗen Mo Dow, nden e maagal kuɗirten yimɓe ɓe ɗum tagi nder nandi Allah. 10Mantuki e huɗuki e wurtoyoo daga honduko go’o. Onon bandiraaɓe am, non haanaa. 11Ndiyam mbelɗam e ndiyam kaɗɗam waaway ɓula wigeere go’o? 12Bandiraaɓe am, ibbi waaway rima ɓikkoy jaytun? Koo inabohi waaway rima ɓikkoy ibbe? Non maa ɗum waɗataako wigeere to ndiyam gooduɗam lamɗam ɓulata wurtina ndiyam mbelɗam.
Andal Ƴiwoyngal Daga Dow
13Moye woodi andal e faamu nder mooɗon? Sey o hollaɗum nder waɗuki jonde wooɗunde e kuuɗe boɗɗe nder lesnuki hoore e faamu. 14Ammaa to on ngoodi lawliiru kallundu e yidde hoore nder ɓerɗe mooɗon, to’ on mantito dow maajum koo nganyon goonga. 15Iri nga’al andal naa’ daga dow ngal ƴiwoyi, ɗum ngal duuniyaaru. Nden naa’ daga to Ruuhu Allah ngal ƴiwoyi, to Ceyɗan ngal ƴiwoyi. 16Ngam fuu to lawliiru e yidde hoore woni, ɗon ciya jonde jam e koo iri ndeye halleende waɗetee. 17Ammaa andal ƴiwoyngal daga dow, arande ngal lamngal, nden ngal waddataa wannaare, e ngal wadda hakkiilo, ngal walaa mangu hoore, e ngal heewi yurmeende e kuuɗe boɗɗe. Ngal hollataa feerootirol, ngal walaa ciya goonga. 18Gaddooɓe jonde jam aawuɓe jam, ɓe pe’’ay aadilaaku.
4Waaduki Higaaku e Duuniyaaru
1Ko waddata hawre e yeddootirki hakkunde mooɗon? Naa’ suunooji konidooji e ɓerɗe mooɗon waddataɗum? 2On ngiɗii goɗɗum, on keɓataaɗum, ngam non on ngaɗa warhoore. On ngoodi suuno fii ɗum on jeyaayi, ammaa on keɓataaɗum. Kanjum waɗi on kaɓa on ngeddootira. On ngalanaa ngam on toraaki Allah. 3On toroo on keɓataa ngam on tororoo nyumooji kalluɗi, on ngiɗi majjinon ko keɓɗon dow nanki belɗum ɓalli mooɗon. 4On nyaamooɓe amaana! On andaa waaduki higaaku e duuniyaaru ɗum wanyuki Allah? Ngam non, fuu cuɓuɗo waada higaaku e duuniyaaru, o wartirii hoore maako ganyo Allah. 5Koo on kammii e meere aayaare wi’i, “Allah e woodi lawliiru dow yonki ki o waɗi nder meeɗen?” 6Ammaa Allah e ɓeyda walluki’en. Kanjum waɗi aayaare wi’i, “Allah wanyii gooduɓe mangu hoore, ammaa e mo walla lesnuɓe ko’e.” 7Ngam non, lesnee ko’e mooɗon ngaɗon ko Allah wi’i. Nganyee kuuɗe Ceyɗan, kanko boo o doggay’on. 8Ɓaddoyee haade Allah, kanko maa o ɓaddoto haade mooɗon. Onon gaɗooɓe hakke, mo’’inee jonde mooɗon. Laaɓinee ɓerɗe mooɗon, onon gooduɓe ɓerɗe ɗiɗi. 9Ngannee, ngullee, mboyee. Ngaylitee jaleeɗe mooɗon ngarta bojji, nanuki belɗum mooɗon warta ciya nanki belɗum. 10Lestinee ko’e mooɗon yeeso Joomiraawo, kanko boo o mawninay’on.
Yowanki Goɗɗo Ko Wooɗaa
11Bandiraaɓe, to’ on metindir haalaaji kalluɗi. Ngam fuu metuɗo haala kalluka dow bandiraawo muuɗum, koo yowanimo ko wooɗaa, metii haala kalluka dow dooka Allah won ɗon, yowaniiɗum ko wooɗaa. Ammaa taa yowanii dooka Allah ko wooɗaa, a wartii mo tokkataaka jowanoowoka ko wooɗaa. 12Allah tan woni kokkoowo dooka e gaɗoowo kiita. Kanko tan woni baawayɗo hisnuki e halkuki. Ammaa an a moye nde njowantaa bandiraawo maaɗa ko wooɗaa?
Mantoraaki Jaango
13Naneeyam onon wi’ooɓe, “Hande koo jaango min njahay ndi’i gariiri koo ndin ton, min ngaɗa ndungu go’o ton min ngaɗa luumo min keɓa ceede.” 14Raa boo on andaa ko wangata jaango. No yonki mooɗon wa’i? Yonki mooɗon e nandi e curka wangooha ngam carel seɗɗa, gaɗa ɗon ka majjita. 15Sey ni mbi’on, “To Joomiraawo jaɓii yaarii yonki, min ngaɗay ɗu’um e ɗum ɗaa’e.” 16Ammaa raɗɗum jooni nder mawninki ko’e mooɗon on mantitoo. Fuu iri kin ɗon mantitaaki ki kalluki. 17Ngam non fuu anduɗo ko haani waɗa, ammaa o waɗaayiɗum, o waɗii hakke.
5Wagginki Gooduɓe Risku
1Jooni boo, onon riskuɓe, nanee ko mbi’aymi! Mboyee, ngullee ngam bone kalluɗum garowayɗum dow mooɗon. 2Risku mooɗon nyolii, mooƴi nyaamii kolte mooɗon. 3Jiinaari mooɗon e ajurfaari mooɗon fuunii, fuunuki mayri boo wartay ceyda dow mooɗon ɗum nyaamay ɓalli mooɗon bo hiite. On moɓtanii ko’e mooɗon jawdi nder balɗe ɗe’e ɗe re’uki duuniyaaru. 4Raɗɗum! Njoɓaari ndi nganyuɗon yoɓuki kuwanooɓe’on to gese ndi wulloyake’on. Bojji ittanooɓe’on ko ɓendi to gese njaarii to Joomiraawo Joomu Bawɗe. 5On ngaɗii jonde nanki belɗum e duuniyaaru, on nyaama, on njara, on ngaɗa no ngiɗɗon. On paynii ko’e mooɗon ngam nyalnde hirsuki. 6On taƴanii aadili’en kiita kalluka, on mbariiɓe, kamɓe boo ɓe ngeddaayi’on.
Munyal e Do’aare
7Ngam non, bandiraaɓe am, ngaɗee munyal haa yaaki nyalnde nde Joomiraawo wartata. Ndaaree no demoowo munyirta ngam ndiyam seeto e ɗam ƴaawol ɓendina fii boɗɗum ɗum o remi. 8Onon maa, munyee. Cembiɗinee ɓerɗe mooɗon, ngam wartoyki Joomiraawo ɓadake. 9Bandiraaɓe am, to’ on metindir metemeteeji ngam to ɗum waɗana’on kiita. Raɗɗum, Gaɗoowo Kiita e darii to dammugal! 10Bandiraaɓe am, ciftoree annabo’en metuɓe nder inde Joomiraawo, no ɓe munyiri nder torraaji. Tokkee ko ɓe ngaɗi. 11On andi, en noddira munyuɓe barkiɗinaaɓe. On nanii no Ayuuba munyiri, nden on andi no Joomiraawo barkiɗinirimo daga gaɗa. Joomiraawo o kewɗo yurmeende e yidde.
12Bandiraaɓe am, ko ɓuri koo ɗume woni to’ on kunoro dow, koo ley, koo e koo iri ɗume fii. To on ƴamaama, to ɗum non, mbi’on “Ee” tan. To naa’ ɗum non, mbi’on “Aa’a” tan. Ngaɗee non ngam to ɗum taƴana’on kiita kalluka.
13E woodi jaroowo torra nder mooɗon? Too, o waɗa do’aare. E woodi nanoowo belɗum nder ɓernde muuɗum? Too, o yima gimi mantuki Allah. 14E woodi goɗɗo mo yamɗaa nder mooɗon? Too, o nodda mawɓe nder kawtal tokkuɓe Yeesu, ɓe ngaɗanamo do’aare, ɓe ngaɗanamo nebbam dow hoore nder inde Joomiraawo. 15Ngam do’aare gaɗaande nder hoolaare nde yamɗitinay mo yamɗaa. Joomiraawo yamɗitinaymo. To o waɗii hakke, ɗum yaafantomo. 16Ngam non, mbi’indiree hakke ɗum ngaɗɗon, nden ngaɗindiree do’aare ngam ɗum yamɗitina’on. Do’aare aadiliijo e nde woodi bawɗe e nde huwa. 17Iliya o neɗɗo bo meeɗen. O waɗi do’aare naa’ seɗɗa ngam to’ ndiyam toɓa to leydi ndin, sey nde ɗum waɗi duuɓi tati e lebbi joweego’o ɗam toɓaayi. 18Nden o fuɗɗiti o waɗi do’aare, sey dow yoofi ndiyam, leydi boo wurtini koo ɗume ko fuɗata.
19Onon bandiraaɓe am, to goɗɗo mooɗon selii laawol goonga, nden goɗɗo wartiroyiimo dow laawol, 20andee ɗu’um: koo moye so’’i gaɗoowo hakke daga tokkuki laawol ngol wooɗaa, o hisnay yonki gaɗoowo hakke on daga mayde, nden o wadday laawol yaafaaki hakke ɗuɗɗum.