Ɗerewol

Biiturus

Arandewol

Habaru dow ɗerewol ngo’ol

Biiturus lilaaɗo Yeesu Almasiihu windi ɗerewol ngo’ol. O windiingol hakkunde duuɓi 60‑69 A.D., waato duuɓi 60‑69 gaɗa danyngol Yeesu. O windanngol tokkuɓe Yeesu jooɗiiɓe bigeeje feere‑feere. Ko waɗi ɓe njooɗii nder bigeeje feere‑feere woni goɗɗo laamiiɗo bi’eteeɗo Kaysar Neero torriiɓe sankitiɓe. Biiturus windaniiɓe wiiki ɓe munya nder torra ka ɓe njarata. O wi’iiɓe ɓe ngaɗa jonde aadilaaku, ɓe ngaɗa ɓerɗe maɓɓe dow Yeesu tan, ɓe ngarta ceniiɓe, ɓe ngaɗa ka hoolaaki Yeesu. O holliiɓe no haani tokkuɓe Yeesu njooɗoroo nder waɗuki ko wooɗi, e tokkuki Allah e ɓernde go’o, e yiɗindirki hakkunde maɓɓe.

Ko Woni Nder:

Kownol Biiturus (1.1‑2)

Kammunde bonde (1.3‑12)

Jonde lamnde (1.13‑2.10)

Jonde tokkuɓe Yeesu carel torra (2.11‑4.19)

Paamanee ornde Joomiraawo (5.1‑11)

Kownol cakitiingol (5.12‑14)

1

1Min Biiturus lilaaɗo Yeesu Almasiihu windi ɗerewol ngo’ol.

Mi windanngol yimɓe ɓe Allah suɓi, cankitiiɓe, gaɗooɓe jonde koɗaaku e leydi Fantus, e leydi Galaatiya, e leydi Kafadookiya, e leydi Aasiya, e leydi Bitiiniya. 2Allah Nyaako Mo Dow suɓii’on nder yidde maako. Ruuhu maako wartirii’on ceniiɓe, ngam tokkon ko Yeesu Almasiihu wi’i, laaɓon barka ƴiiƴam maako.

Allah ɓeyda barkiɗinki’on, ɓeyda hokkuki’on jam.

Kammunde Bonde

3Yettoore tabbita to Allah, Nyaako Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu. Ngam yurmeende maako mawnde o hokkii’en yonki kesum barka ummaaki Yeesu daga mayde. Ngam maajum en ngoodi kammunde tabbutunde, 4en keɓay ndonu ngu lallataa, ngu wonnataako, nden ngu re’ataa, ngu ɗum resani’on ton dow. 5Onon bawɗe Allah e surana’on barka hoolaaki Yeesu, ngam keɓon kisndam ɗam o siryii wanginki nyalnde re’uki duuniyaaru.

6Ngam non, nanee belɗum ɗuɗɗum, koo nde jooni ɗum waɗoto on nattay torraaji feere‑feere carel seɗɗa 7ngam tabbitinki hoolaare mooɗon. Hoolaare nden nde ɓuri jiinaari. Koo nde jiinaari nyalnde go’o ɗum re’ay, e ɗum foondiree hiite. Non maa ɗum foonday hoolaare mooɗon ɗum tabbitinande ngam keɓon manteeki, e teddineeki, e mawnineeki nyalnde nde Yeesu Almasiihu wartata. 8Koo nde on meeɗaayi yiikimo, on ngiɗimo. Koo nde naa’ on ngi’amo jooni, on koolakemo, on nana belɗum mawɗum nder ɓerɗe mooɗon ƴaɓɓiiɗum meteeki. 9Ngam on koolake Yeesu Almasiihu waɗi on keɓa kisndam.

10Annabo’en gaɗuɓe annabaaku dow caahu ɗum keɓoton, waato kisndam, ɓe ngaɗii ka ɗaɓɓutuki laawol kisndam ɗam ɗon naa’ seɗɗa. 11Ruuhu Allah gonɗum nder ɓerɗe maɓɓe wi’iiɓe no Almasiihu torrortoo, nden gaɗa ɗon o mawninee. Ngam non, ɓe ɗaɓɓitii naa’ seɗɗa ngam ɓe anda moye woni Almasiihu, nden ndeye fii ɗu’um waɗata. 12Ɗum wi’iiɓe onon ɓe kuwanta naa’ ko’e maɓɓe, nde ɓe meti dow fuu fii ɗum ɗon ɗum nanɗon jooni. On naniiɗum daga to ga’ajinanɓe’on Habaru Belɗum barka Ruuhu Allah liloyaaɗum daga dow. Koo malaa’ika’en e ngiɗi faamukiɗum.

Jonde Lamnde

13Ngam non, ciryee ɓerɗe mooɗon, curee ko’e mooɗon, ngaɗee kammunde mooɗon fuu dow barka ɗum um hokkata’on nyalnde wartoyki Yeesu Almasiihu. 14Ngaɗee jonde bo ɓiɓɓe gaɗooɓe ko ɗum wi’iɓe. To’ on tokkiran suuno mooɗon ngo ndenno, ngo ngoodunooɗon carel ko on andaa koo ɗume. 15Ammaa non no Allah nodduɗo’on o ceniiɗo, onon maa, ngartee ceniiɓe nder ko ngaɗoton fuu. 16Ngam aayaare wi’ii, “Ngartee ceniiɓe, ngam min mi ceniiɗo.”1.16: KLee 11.44,45; 19.2.

17On nodda Allah Nyaako Mo Dow nder do’aare mooɗon. Nde e mo waɗana koo moye kiita dow kuuɗe ɗe waɗi, o hollataa feerootirol, ngaɗee jonde mooɗon nde koɗaaku e duuniyaaru ndu’u nder kulol Allah. 18On andi ɗum rimɗinii’on daga ngikkuuji meereeji ɗi ndonuɗon to maama’en mooɗon. Ɗum rimɗiniraayi’on fii re’oojum bo ajurfaari e jiinaari. 19Ɗum rimɗinirii’on ƴiiƴam Almasiihu gooduɗam daraja. Kanko woni bo karoori ndi walaa goɗɗum ko haanaa. 20Kanko Allah suɓi daga ko ɗum taga duuniyaaru, ammaa ɗum wanginimo ngam mooɗon e balɗe ɗe’e ɗe re’uki duuniyaaru. 21Barka maako kooliiɗon Allah, umminɗomo daga mayde, hokkimo mangu. Ngam non, e hoolaare mooɗon e kammunde mooɗon dow Allah ɗum woni.

22Tokkuki goonga laaɓinanii’on ɓerɗe on ngiɗindiri yidde nde goonga. Ngam maajum, ngiɗindiree e ɓernde go’o. 23Ngaɗee non ngam Allah hokkii’on yonki kesum barka wolde maako goodunde yonki tabbutunde haa abadaa. 24No aayaare wi’i,

“Fuu yimɓe bo geene mba’i,

fuu laɓki maɓɓe bo piindi ladde wa’i.

Geene e njoora, piindi e saama,

25ammaa Wolde Joomiraawo e nde ɗon haa abadaa.”1.24,25: Ica 40.6‑8.

Nde’e wolde kayre woni Habaru Belɗum dow Yeesu Almasiihu ɗum um wa’ajinani’on.

2

Onon Ngoni Yimɓe Ceniiɓe Ɓe Allah

1Ngam non, alee koo iri ɗume ngikku kalluɗum. Alee fewre, e ngikku munaafukiijo, e lawliiru, e huɗuki woɓɓe koo iri kiye. 2No ɓikkoy keccoy ngiɗiri enɗam, onon maa ngiɗiree Wolde Allah non ngam nde waɗa’on cembiɗon nder kisndam ɗam keɓuɗon, 3nde on meeɗii nanki belɗum yurmeende Joomiraawo.2.3: Jab 34.8.

4Ngaree to maako. Kanko woni hayre goodunde yonki. Yimɓe nganyiimo, ammaa Allah suɓiimo mawniniimo. 5Onon boo, bo kaaƴe gooduɗe yonki, alee ɗum huutira’on ɗum maha wuro ceniingo ngam Ruuhu Allah. Onon ngoni kawtal ardiiɓe diina, on kokka Allah cakkiri2.5: Ɗo’o cakkiri woni mantuki Allah, e mawninkimo, e yettukimo, (WY 7.15; Ibr 13.15) e huwankimo, e holluki ngikku boɗɗum (Ibr 13.16.) ndi Ruuhu maako wallata’on kokkon. E mo jaɓandi laawol Yeesu Almasiihu. 6Ngam aayaare wi’ii,

“Raɗɗum, mi suɓii hayre ɓurnde koo ndeye darnuki maadi,

mi tiggiinde nde joɗɗina maadi gariiri Sihiyoona;

fuu kooliiɗomo o semtintaake koo seɗɗa.”2.6: Ica 28.16.

7Hayre nden ɗon e nde woodi mangu to mooɗon onon kooliiɓe Yeesu. Ammaa to ganyuɓe kooloomo ɓe ngi’ay no,

“Hayre nde mahooɓe nganyi,

kayre woni hayre ɓurnde koo ndeye darnuki maadi.”2.7: Jab 118.22.

8Ɗonmaa wonde aayaare wi’ii,

“Ɗum hayre gaɗoore yimɓe feggoo,

gaɗoore yimɓe njana.”2.8: Ica 8.14,15.

E ɓe peggoo ngam ɓe nganyii waɗuki ko Wolde Allah wi’i. Non ɗum siryaniiɓe.

9Ammaa onon ɗum lenyol ngol Allah suɓi, on kawtal ardiiɓe diina kuwanooɓe laamiiɗo mawɗo, yimɓe ceniiɓe, ɓe Allah jeyi. O suɓu’on ngam nga’ajinon habaru kuuɗe maako kayɗiniiɗe. O wurtinoy’on nder nyiwre ngam natton jayngol maako kayɗiniingol.2.9: Wur 19.5,6; Ica 43.20; Wur 19.5; TA 4.20; 7.6; 14.2; Tiit 2.14; Ica 43.21; Ica 9.2.10Ndenno naa’ on yimɓe Allah, ammaa jooni on yimɓe maako. Ndenno on keɓaayi yurmeende maako, ammaa jooni on keɓii.2.10: Yuuc 2.23.

Maccuɓe Allah

11Onon ɓe ngiɗumi, on hoɓɓe nder duuniyaaru ndu’u, onon naa’ ɗum ɓe ɗo’o. Ngam non e mi toroo’on, cendiree e suunooji ɓandu giɗɗi halkuki’on. 12Kollee ngikku boɗɗum nder yimɓe ɓe andaa Allah, ngam to ɓe mbi’ay on kalluɓe, sey ɓe ngi’a kuuɗe mooɗon ɗe boɗɗe, ɓe mawnina Allah nyalnde wartuki maako.

13Koo ɗume laamu laamotooɗum yimɓe, tokkee ko ɗum wi’i, ngam non Joomiraawo yiɗi. Tokkee mawɗo laamiiɓe, ardiiɗo dow koo moye, 14haa e gomna’en, ngam laamiiɗo on liliɓe ɓe kokka gaɗooɓe ko wooɗaa bone, ɓe manta gaɗooɓe ko wooɗi. 15Ngam Allah e yiɗi ngaɗon ko wooɗi yeeso yimɓe ɓe ngalaa andal, ngam ngaɗon ɓe ala metemeteeji ɗi ngalaa faamu. 16Naa’ on maccuɓe, on rimɗinaaɓe, ammaa to’ on ngartir rimɗinki mooɗon warta laawol waɗuki ko halli, ammaa ngaɗee jonde bo maccuɓe Allah. 17Kokkee koo moye mangu, ngiɗee tokkuɓe Yeesu. Kulee Allah, mawninee laamiiɗo.

Yarki Torra Iri Ka Almasiihu Yari

18Onon maccuɓe, ngaɗee ko jeyɓe’on mbi’i’on kokkonɓe mangu koo ndeye. Naa’ gooduɓe ngikku boɗɗum tan e ɓe caɗaa ngaɗanton non, haa maa e gooduɓe ɓerɗe kaɓooje. 19To neɗɗo munyii nder torra ngam e nyuma dow ko Allah yiɗi, Allah barkiɗinaymo, to e mo yara torra kan naa’ ngam waɗuki ko wooɗaa. 20To on ngaɗii ko wooɗaa on piyaama on munyii, moye mantata munyal mooɗon? Ammaa to on ngaɗii ko wooɗi on torraama on munyii, Allah barkiɗinay’on. 21Dow iri kan ɗon torra Allah noddi’on, ngam Almasiihu maa yarii torra ngam mooɗon. O alanii’on ko tokkoton ngam njooɗorooɗon no o jooɗorii. 22O meeɗaayi waɗuki hakke koo seɗɗa, ɗum meeɗaayi nanki fewre wurtake daga honduko maako.2.22: Ica 53.9.23Nde o huɗaa, o waataaki. Nde o yari torra, o wi’aayi o waatoto, ammaa o alanii Allah gaɗoowo kiita goonga.2.23: Ica 53.7.24Kanko e hoore maako jaɓi o yowanee hakke ɗum ngaɗuɗen o ɓilee dow gaafaangal. O waɗu non ngam laawol mayde maako alen waɗuki hakke, njooɗooɗen jonde aadilaaku. No aayaare wi’i, “Barka nawnooɗe maako on njamɗitii.” 25Ndenno on nandii e baali majjuɗi laawol, ammaa jooni ɗum so’’oyii’on ngam tokkon Gaynaako Paamanayɗo yonkiiji mooɗon.2.24,25: Ica 53.5,6.

3

Jonde Teegal

1Non maa onon rewɓe teegal, tokkee ko worɓe mooɗon mbi’i. Ngam to e woodi woɓɓe worɓe ɓe tokkaayi Wolde Allah, ɗum gaɗotooɗum ngikku rewɓe maɓɓe waɗa ɓe tokka Allah, naa’ sey to ɓe metanaama,3.1: Aaf 5.22; Kol 3.18.2to ɓe ngi’ii ngikku mooɗon boɗɗum nden ɓe ngi’i on ngaɗa ko ɓe mbi’i. 3To’ mo’’itinaaki ki mo’’itintooɗon warta ki ɓandu tan, bo morɗi, e ko waɗiraa e jiinaari, e kolte gooduɗe ceede.3.3: 1Tim 2.9.4Sey ni mo’’itinaaki mooɗon warta mo’’inki ɓerɗe mooɗon e waɗuki ko lallataa waato lestinki hoore, e suruki hoore. Iri kin ɗon mo’’itinaaki ki lallataa; kanki woni ɓurki wooɗuki yeeso Allah. 5Ngam ndenno non rewɓe ceniiɓe gaɗuɓe ɓerɗe maɓɓe dow Allah mo’’itinorii nde ɓe tokki worɓe maɓɓe. 6Misaalu, Saaratu waɗii ko gorko muuɗum Ibraahim wi’i, e mo noddiramo joomu maako. Jooni, onon ngoni ɓiɓɓe Saaratu to on ngaɗii ko wooɗi, on njaɓaayi goɗɗum hulni’on.3.6: Fuɗ 18.12.

7Non maa, onon worɓe, njooɗodee e rewɓe mooɗon no haani. Kokkeeɓe mangu ngam kamɓe ɓe ngalaa sembe bo mooɗon, ɗonmaa onon e rewɓe mooɗon on fuu on keɓay caahu Joomiraawo, waato yonki ki re’ataa. Ngaɗee non ngam to’ goɗɗum haɗa’on waɗuki do’aare.3.7: Aaf 5.25; Kol 3.19.

Yarki Torra Ngam Waɗuki Aadilaaku

8Jooni e mi yiɗi yottinki ko mbi’aymi e wiiki, on fuu nyumo mooɗon warta go’o. Njurmindiree, ngiɗindiree no haani tokkuɓe Yeesu ngaɗa, mballindiree, lestinee ko’e mooɗon. 9To’ on ngaato halleende e halleende, koo huɗuki e huɗuki, ammaa ngaatoree barkiɗinki, ngam Allah noddii’on ngaɗon non ngam o barkiɗina’on. 10Aayaare wi’ii,

“Fuu giɗɗo nana belɗum jonde muuɗum,

neeɓa e duuniyaaru,

sey o ala meto kallungo,

o ala fewre.

11O ala waɗuki ko halli, o waɗa aadilaaku;

o ɗaɓɓita jam e ɓernde go’o.

12Ngam Joomiraawo e faamana gooduɓe aadilaaku,

e mo nana do’aaje maɓɓe,

ammaa e mo wanya kuwooɓe ko halli.”3.10‑12: Jab 34.12‑16.

13To on ngaɗa ko mbaawoton waɗuki ngam ngaɗon ko wooɗi, moye hallanta’on? 14Ammaa koo to on njarii torra ngam waɗuki ko wooɗi, Allah barkiɗinay’on. Ngam non, to’ on kulu torrayɓe’on, to’ on ngannu.3.14: Maat 5.10.15Ammaa mawninee Almasiihu nder ɓerɗe mooɗon ngam kanko woni Joomiraawo. Koo ndeye njooɗee on ciryii nootaaki koo moye ƴamuɗo’on dow waɗuki ɓernde ki ngaɗɗon dow Almasiihu. Ngaɗee non nder lesnuki hoore e mawninki.3.14,15: Ica 8.12,13.16Koo ndeye ɗum tawra’on e ɓernde lamnde, ngam to ɗum huɗii’on, ɓen ɗon kuɗooɓe ngikku mooɗon boɗɗum ngam on tokkuɓe Yeesu ɓe cemta. 17Ngam ɗum ɓurii neɗɗo yara torra ngam waɗuki fii boɗɗum, to ɗum cuɓol Allah, e dow yara torra ngam waɗuki ko halli. 18Ngam Almasiihu maayii nde go’o ngam ittuki hakkeeji meeɗen. Kanko o gooduɗo aadilaaku, ammaa o maayii ngam ɓe ngalaa aadilaaku ngam o yaara’en to Allah. Ɗum wariimo, ammaa Ruuhu Allah hokkiimo yonki. 19Nder bawɗe Ruuhu ɗum o yahi o wa’ajinani ruuhuuji maɓɓaaɗi. 20Ruuhuuji ɗin ɗon kanji ngoni ɗi tokkaayi Allah ndenno e jaamanu Annabi Nuhu. Allah heɗake e munya carel ko Annabi Nuhu waɗata komiwal. Yimɓe seɗɗa tan nattingal kisi ndiyam tufaana, kamɓe njoweetato.3.20: Fuɗ 6.1—7.24.21Ndiyam ɗam boo ɗum misaalu baptisma. Jooni baptisma hisnii’on barka bawɗe ummaaki Yeesu Almasiihu daga mayde. Baptisma naa’ ɗum ittuki tuundi daga ɓalli meeɗen, ɗum alkawal ngal neɗɗo waɗani Allah e ɓernde lamnde. 22Yeesu yahi dow, e mo jooɗii to jungo Allah nyaamo, e mo laamoo malaa’ika’en, e gooduɓe laamu, e gooduɓe bawɗe.

4

Jonde Tokkuɗo Almasiihu

1Nde Almasiihu yarii torra nder ɓandu, onon maa ciryee ɓerɗe mooɗon ngam yarki torra. Ngam fuu jarɗo torra nder ɓandu, alii waɗuki hakke. 2Ngam non, nder balɗe mooɗon koriiɗe e duuniyaaru, to’ on ɓeydu tokkuki suuno ɓandu, ammaa tokkee ko Allah yiɗi. 3Jonde nde ngaɗɗon ndenno iri nde yimɓe ɓe andaa Allah ngiɗi, nde heƴii non. Ndenno on ngaɗi ka halleende, e suunooji kalluɗi, e yareyareeji pooɗooji jonde meere, e mawninki gunkiiji fii koo wooɗaa. 4E ɓe kayɗina ngam on kawtataa ko’e e maɓɓe jooni nder waɗuki kuuɗe ɗuɗɗe ɗe mbooɗaa. Ngam non e ɓe kuɗa’on. 5Ammaa ɓe mbi’ay Allah ko ɓe ngaɗi, kanko kiitotooɗo ɓe yonki e mayɓe. 6Kanjum waɗi haa mayɓe maa nga’ajinanaa Habaru Belɗum dow Yeesu Almasiihu. Ngam koo nde Allah torririiɓe mayde nder ɓandu bo koo moye, yonkiiji maɓɓe njooɗodoto e Allah.

Jogiiɓe Dokke Allah Boɗɗum

7Re’uki koo ɗume ɓadake. Ngam non paamee, curee ko’e mooɗon ngam mbaawon waɗuki do’aare. 8Ko ɓuri koo ɗume woni, ngiɗindiree naa’ seɗɗa, ngam yidde e waɗa ɗum yaafoo hakkeeji ɗuɗɗi.4.8: Wag 10.12. 9Ngaɗee ka jaɓɓootirki nder gureeje mooɗon naa’ e metemeteeji. 10Nde Allah hokki koo moye tokkuɗo Yeesu dokkal, kuutiree dokkal ngal hakkunde mooɗon no paamanoowo dokkal Allah boɗɗum waɗata. 11Fuu ga’ajinoowo, sey wa’ajina Wolde Allah. Fuu balloowo sey wallira sembe ɗum Allah hokkimo, ngam nder koo ɗume ɗum mawnina Allah barka Yeesu Almasiihu. Mangu e laamu tabbita to maako haa abadaa abadin. Aamin.

Torra Ngam Tokkuki Yeesu

12Onon ɓe ngiɗumi, to’ on kayɗin dow torra kalluka keɓuka’on. Ka heɓu’on ngam ɗum foonda’on. To’ on nyumu goɗɗum fii kesum heɓii’on. 13Ammaa nanee belɗum to on njara torra iri ka Almasiihu yari, ngam to o wartii nder mangu maako nanon belɗum naa’ seɗɗa. 14On barkiɗinaaɓe, to e ɗum huɗa’on ngam inde Almasiihu, ngam Ruuhu Allah gooduɗum teddungal e wondi e mooɗon. 15Ammaa to’ goɗɗo nder mooɗon yara torra ngam waɗuki warhoore, koo nguyka, koo waɗuki ko halli, koo waɗuki ko waɗaaka. 16Ammaa to goɗɗo yarii torra ngam o tokkuɗo Yeesu, too, to’ o nana cemtuɗum, sey ni o yetta Allah ngam o noddiraama inde Almasiihu.

17Ngam carel waɗii ngel ɗum waɗanta yimɓe kiita. Ɓe ɗum fuɗɗanta waɗanki kiita boo woni yimɓe Allah. To dow meeɗen enen yimɓe Allah ɗum fuɗɗirta kiita, too, no ɗum wartanta ganyuɓe tokka Habaru Belɗum ɗum Allah? 18Aayaare wi’ii,

“To e ɗum saɗi aadili’en kisa,

too, ko heɓata ɓe kulataa Allah e gooduɓe hakke?”4.18: Wag 11.31.

19Ngam non, fuu jarooɓe torra dow ko Allah yiɗi, ɓe ngaɗa ko haani. Ɓe ngaɗa yonkiiji maɓɓe nder jungo Allah Taguɗo koo ɗume. Kanko o kebbinoowo alkawal maako.

5

Faamanki Ornde Joomiraawo

1E mi toroo mawɓe kawtal tokkuɓe Yeesu gonɓe nder mooɗon. Min maa mi mawɗo nder tokkuɓe Yeesu, bandiraawo mooɗon, ceydiiɗo torra ka Almasiihu yari, keɓayɗo geɗal muuɗum nder mangu maako to o wartoyii. E mi toroo’on, 2paamanee ornde Allah nde ɗum tambini’on. Paamaneende nder belɗum ɓernde, naa’ bo doole ɗum waɗata’on, ɗonmaa naa’ ngam heɓuki ceede, ammaa ngam on ngoodi yidde kuugal ngal nder ɓerɗe mooɗon.5.2: Yah 21.15‑17.3To’ on kollu yimɓe ɓe Allah tambini’on laamu sembe, ammaa ngartee ko ɓe ekkitotoo to mooɗon. 4Ngam to Almasiihu laamiiɗo woynaaɓe wartoyii, on keɓay giifol mangu ngol haa abadaa.

5Onon sukaaɓe, ngaɗee ko mawɓe kawtal tokkuɓe Yeesu gonɓe nder mooɗon mbi’i. On fuu ngartee leynooɓe ko’e, mballindiree hakkunde mooɗon. Ngam aayaare wi’ii, “Allah wanyii gooduɓe mangu hoore, ammaa e mo walla lesnuɓe ko’e.”5.5: Wag 3.34.6Ngam non, lestinee ko’e mooɗon yeeso Allah mo bawɗe, ngam o waɗa keɓon mangu e carel ngel o yiɗi.5.6: Maat 23.12; Luk 14.11; 18.14.7Tambinaneemo fuu ko wannata’on, ngam e mo faamana’on.

8Curee ko’e mooɗon, njooɗooɗon on ciryii. Ganyo mooɗon Ceyɗan e mo woosoo bo sembindu ɓernundu e mo ɗaɓɓita mo o halkata. 9Nganyeemo, ndarooɗon dow hoolaaki Yeesu e sembe. On andi bandiraaɓe mooɗon fuu nder duuniyaaru e njara iri kan ɗon torra. 10Nden gaɗa on njarii torra carel seɗɗa, Allah gooduɗo yidde fuu, nodduɗo’on ngam keɓon geɗal nder teddungal maako tabotoongal barka Almasiihu, kanko e hoore maako o wartiray’on keewuɓe, o joɗɗina’on, o sembiɗina’on bo tafaare. 11Laamu tabbita to maako haa abadaa abadin. Aamin.

Kownol Cakitiingol

12Silbaanus walliyam mbindanmi’on ɗerewol ngo’ol pamarol. E yiiki am o tokkuɗo Yeesu kooleteeɗo. E mi yiɗi mi sembiɗina’on mi wi’a’on ɗu’um woni caahu Allah ɗum goonga. Ndaree dow maajum e goonga.5.12: KL 15.22,40.

13Kawtal tokkuɓe Yeesu wonɓe ɗo’o Baabiila,5.13: Ɗum gaɗotooɗum gariiri ndi’i ɗum Rooma. Fuu to torra yaari yimɓe ɓe’e, bannye e ɓe noddira wigeere nden Baabiila ngam maama’en maɓɓe njaaraanoma maccungaaku nder leydi bi’eteendi Baabiila. ɓe Allah suɓi no o suɓiri’on, e ɓe kowna’on. Markus maa, ɓiɗɗo am nder tokkuki Yeesu, e howna’on.5.13: KL 12.12,25; 13.13; 15.37‑39; Kol 4.10; Filim 24.14Kowniree hakkunde mooɗon kownol yidde.

Allah hokka’on jam onon tokkuɓe Almasiihu fuu.