Ɗerewol Arandewol Ngol Bulus Windani
Korintiyanko’en
Habaru dow ɗerewol ngo’ol
Bulus lilaaɗo Yeesu windi ɗerewol ngo’ol. O windiingol hitaande 55 A.D., waato duuɓi 55 gaɗa danyngol Yeesu carel ko o woni e gariiri Aafisa.
E jaamanu Bulus gariiri Korinti ndi mawndi e ndi andiraa kuuɗe feere‑feere bo sooduki e sooritaaki, e coggu, e ɗaɓɓutuki andal e faamu, e tokkuki diina feere‑feere, e waɗuki njeenu.
O windu ɗerewol ngo’ol ngam o hollita tokkuɓe Yeesu gooduɓe ngikku ɗum haanaa. Ɗerewol ngol hollii wiiki doole ɓe kolla ngikku boɗɗum, ɗonmaa ɓe ala holluki feerootirol hakkunde maɓɓe, ɓe ala wullootirki to yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu. Nden o mo’’inii nyumo maɓɓe dow ummaaki mayɓe. Ɗonmaa o metii dow njeenu, e teegal, e dokke Ruuhu Allah.
Nder suurawol 13 Bulus metii dow tokkuɓe Yeesu kolla yidde iri nde Joomiraawo hokkiɓe hakkunde maɓɓe.
Ko Woni Nder:
Kownol Bulus e do’aare maako (1.1‑9)
Feerootirki nder kawtal tokkuɓe Yeesu (1.10—4.21)
No haani tokkuɗo Yeesu jooɗoroo (5.1—7.40)
Tokkuɓe Yeesu e mawninooɓe gunkiiji (8.1—11.1)
No ɗum mawninirta Allah (11.2—14.40)
Ummaaki Yeesu daga mayde (15.1‑58)
Walluki tokkuɓe Yeesu gonɓe Urucaliima (16.1‑4)
Wagginki e kownol cakitiingol (16.5‑24)
11Min, Bulus mo Allah suɓi warta lilaaɗo Yeesu Almasiihu e bandiraawo meeɗen Sastaanis mbindi ɗerewol ngo’ol.
2Min mbindanngol kawtal yimɓe Allah wonɓe Korinti, ɓe Allah noddi ngarta yimɓe muuɗum. Min mbindanngol yimɓe fuu gonɓe koo toye gaɗooɓe do’aare nder inde Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen. Kanko woni Joomiraawo meeɗen e maɓɓe fuu.1.2: KL 18.1.
3Allah Nyaako meeɗen Mo Dow e Yeesu Almasiihu Joomiraawo barkiɗina’on hokka’on jam.
Bulus Yettii Allah
4Koo ndeye e mi yetta Allah ngam mooɗon ngam barka e yidde ɗum o hokki’on ngam sumpootirki mooɗon e Yeesu Almasiihu. 5Sumpootirki mooɗon e maako ɗum barkiɗinii’on e koo ngole laawol, waato nder meto fuu e andal fuu, 6ngam ɗum tabbitinanii’on wa’aju ɗum min nga’ajinani’on dow Almasiihu ɗum goonga. 7Ngam non, on ndullaayi koo ngale dokkal ngal Ruuhu Allah hokkata, on keɗii on kaaɓii gartol Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen. 8O waɗay ka sembiɗinki’on haa yaaki re’irde, ngam ngarton ɓe ngalaa ko ɗum huɗirta’on nyalnde nde o wartoyta. 9Allah o gaɗoowo ko o wi’i. Kanko noddi’on ngam cumpootiron e Ɓiɗɗo maako Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen.
Feerootirki Nder Kawtal Tokkuɓe Yeesu
10E mi toroo’on bandiraaɓe ngam inde Joomiraawo meeɗen Yeesu Almasiihu, on fuu njaɓee ko mbi’oton warta go’o ngam to’ ɗum heɓa feerootirol hakkunde mooɗon, ammaa nyumo mooɗon e ɓerɗe mooɗon warta go’o. 11Bandiraaɓe am, yimɓe wuro Kuluuwi kokkiiyam habaru e woodi ciya famfamtirki hakkunde mooɗon. 12Ko ngiɗumi mi wi’a woni, goɗɗo mooɗon e wi’a, “Min Bulus tokkumi.” Goɗɗo e wi’a, “Min Afoolos tokkumi,” on ni e wi’a, “Min Biiturus1.12: Koo boo: “Keefas.” tokkumi.” On ɗaa’e boo e wi’a, “Min Almasiihu tokkumi.”1.12: KL 18.24.13Too, Almasiihu e sendii won ɗon? Koo Bulus waraa dow gaafaangal ngam mooɗon? Koo e inde Bulus ɗum waɗirani’on baptisma?
14Mi yettii Allah nde mi waɗanaayi koo moye mooɗon baptisma sey ni Kiribus e Gaayus.1.14: KL 18.8; KL 19.29; Room 16.23.15Ngam non, walaa baawayɗo wi’a ɗum waɗanii’on baptisma nder inde am. 16Too, ɗonmaa mi waɗanii yimɓe wuro Istifaanus baptisma. Gaɗa ɓen ɗon mi yejjitii to mi waɗanii goɗɗo baptisma.1.16: 1Kor 16.15.17Ngam Almasiihu lilaayiyam ngam mi waɗa baptisma, ammaa ngam mi wa’ajina Habaru Belɗum. Naa’ e faamu neɗɗo nga’ajiniraymiɗum, ngam to’ bawɗe mayde Almasiihu dow gaafaangal wartiree meere.
Almasiihu Woni Faamu Allah e Bawɗe Allah
18Habaru mayde Almasiihu dow gaafaangal, ɗum haaŋoore to yimɓe gonɓe dow laawol halkere. Ammaa to meeɗen enen kisnaaɓe ɗum bawɗe Allah. 19Ngam aayaare wi’ii,
“Mi lallinay faamu nyumooɓe e ngoodi faamu;
Mi wonnay ƴoyre nyumooɓe e ngoodi ƴoyre.”1.19: Ica 29.14.
20Too, to gooduɗo faamu woni? To moodibbo Attawra woni? To bawɗo geddi woni? Naa’ Allah wartirii faamu duuniyaaru ndu’u haaŋoore?1.20: Ayu 12.17; Ica 19.12; 33.18; Ica 44.25.
21Ngam Allah nder faamu muuɗum suɓii to’ yimɓe andamo laawol faamu maɓɓe. O nanii belɗum hisnuki kooliiɓe Almasiihu laawol wa’ajinki Habaru Belɗum ɗum woɓɓe ngi’ata ɗum haaŋoore. 22Yahuudanko’en e ngiɗi ngaɗanee ko hayɗinii ko ɓe njaɓa habaru ɗu’um. Yimɓe naa’ Yahuudanko’en boo e ngiɗi metiraneeki andal ko ɓe njaɓaɗum. 23Minon boo, e min nga’ajina Almasiihu baraaɗo dow gaafaangal. To Yahuudanko’en ɗum haala kalluka, to yimɓe naa’ Yahuudanko’en boo ɗum haaŋoore. 24Ammaa to yimɓe ɓe Allah noddi, Yahuudanko’en e naa’ Yahuudanko’en, Almasiihu o bawɗe Allah e faamu Allah. 25Ko ɗum yi’ata bo haaŋoore Allah waɗii ɗum ɓurii ƴoyre neɗɗo. Nden ko ɗum yi’ata bo Allah tampii, ɗum ɓurii sembe neɗɗo sembe.
26Bandiraaɓe, nyumee no mbaanooɗon carel ko Allah noddi’on. Seɗɗa nder mooɗon ngoodi faamu e yiiki yimɓe duuniyaaru. Seɗɗa nder mooɗon ngoni andanɓe koo ɗume, nden seɗɗa nder mooɗon ngoodi danyooɓe laamiiɓe. 27Ammaa Allah suɓii ko yimɓe duuniyaaru ndu’u ngi’ata ɗum haaŋoore, ngam o semtina gooduɓe faamu iri ɗum duuniyaaru ndu’u. Allah suɓii ko yimɓe ngi’ata bo ɗum tampuɗum nder duuniyaaru ndu’u ngam o semtina gooduɓe laamu. 28Ko yimɓe njawanta, e ko ɓe kocci walaa ko ɗum waɗetee nder duuniyaaru, e ko ɓe kocci naa’ ɗum goɗɗum, kanjum Allah suɓi huutira ngam lallina ko yimɓe ngi’ata e ɗum woodi daraja. 29Allah waɗii non ngam to’ goɗɗo neɗɗo mawnina hoore muuɗum yeeso maako. 30O wartirii’on ɓe Yeesu Almasiihu. Allah wartiriimo faamu meeɗen. Laawol maako ɗum wartiri’en aadili’en, ceniiɓe, rimɗinaaɓe. 31Ngam non, non no ɗum windiraa, “Fuu mantitotooɗo, o mantitoroo Joomiraawo.”1.31: Irm 9.24.
2Habaru Almasiihu Baraaɗo Dow Gaafaangal
1Bandiraaɓe, carel ko ngarmi to mooɗon e mi wa’ajina sirru Allah, mi huutiraayi boliiɗe lugguɗe koo holluki andal. 2Carel ko ngondunoomi e mooɗon, mi suɓii nder ɓernde am mi metataa dow koo ɗume, sey dow habaru Yeesu Almasiihu mo ɗum wari dow gaafaangal. 3Mi warii to mooɗon mi sembiɗaa, e mi diwna ngam kulol.2.3: KL 18.9.4Nder ko mbiimi e ko nga’ajinmi mi huutiraayi faamu lugguɗum koo belɗum haala ngam njaɓon ko mbiimi, ammaa bawɗe Ruuhu Allah tabbitinanii’on ɗum goonga. 5Mi waɗu non ngam to’ hoolaaki ki kooliiɗon Yeesu daroo dow faamu yimɓe, sey ni dow bawɗe Allah.
Faamu Ƴiwoyɗum To Allah
6Fuu e non, to e min metana keewuɓe nder hoolaaki Yeesu, e min metira faamu, ammaa naa’ iri faamu ɗum jaamanu ɗu’um, koo faamu laamotooɓe jaamanu ɗu’um ɓe laamu de’oojum. 7Ammaa e min meta dow faamu Allah ɗum sirru cuuɗiiɗum ndenno, ɗum Allah siryanii’en ko duuniyaaru tagee ngam teddinki’en. 8Nder laamotooɓe jaamanu ɗu’um walaa paamuɗo ɗu’um. Ngam daa ɓe paamiinoɗum, daa ɓe mbaraayi Joomiraawo joomu mangu dow gaafaangal. 9Ammaa non no ɗum windiraa,
“Ko hitere meeɗaayi yiiki, ko nowru meeɗaayi nanki,
ko neɗɗo meeɗaayi nyumuki,
kanjum Allah siryanii yiɗuɓemo.”2.9: Ica 64.
10Ammaa Allah hollii’enɗum laawol Ruuhu maako. Ngam Ruuhu maako e andi koo ɗume haa e sirru maako lugguɗum. 11Moye nder yimɓe andata ko woni nder ɓernde neɗɗo to naa’ neɗɗo on? Non maa, walaa anduɗo nyumo Allah sey ni Ruuhu Allah. 12Ruuhu ɗum keɓuɗen, naa’ to duuniyaaru ɗum ƴiwoyi; to Allah ɗum ƴiwoyi, ngam anden caahu ɗum o hokki’en.
13E min meta dow ɗu’um naa’ nder haala ka faamu neɗɗo ekkitata, sey ni nder haala ka Ruuhu Allah ekkitinimin. E min ekkitina gooduɓe Ruuhu Allah dow goonga Allah. 14Neɗɗo mo walaa Ruuhu Allah, o jaɓataa ko ƴiwoyi to Ruuhu Allah, ngam to maako ɗum haaŋoore. O waawataa o faamaɗum ngam o walaa Ruuhu Allah. 15Gooduɗo Ruuhu Allah boo waaway faamuki koo ɗume ko Ruuhu Allah ekkitata. Ammaa mo walaa Ruuhu Allah faamataa nyumo gooduɗo Ruuhu Allah. 16No aayaare wi’i,
“Moye meeɗi anduki nyumo Joomiraawo
ngam ekkitinamo?”2.16: Ica 40.13.
Ammaa enen en paamay fii ɗu’um ngam en nyuma no Almasiihu nyumirta.
3Maccuɓe Allah
1Bandiraaɓe, min mi waawaayi metanki’on no metiranaymi keewuɓe nder hoolaaki Yeesu. Sey ni mi metiranii’on no metiranaymi yimɓe duuniyaaru ndu’u, koo boo no metiranaymi ɓikkoy pamaroy, waato tokkuɓe Yeesu hesɓe. 2Ɗum hokkataa ɓingel keccel nyamndu cembindu. Non min maa mi hokkaayi’on nyamndu cembindu, waato ekkitinol luggungol. Ammaa mi hokkii’on enɗam, waato ekkitinol ngol luggaa ngam on kewtaayi nyaamuki nyamndu cembindu. Goonga, haa jooni on kewtaayi nyaamukindu.3.2: Ibr 5.12,13.3Ngam haa jooni on ngaɗa jonde iri nde yimɓe duuniyaaru. To ni e woodi lawliiru e geddi hakkunde mooɗon, too, haa jooni duuniyaaru jeyi’on, on kuwa kuuɗe iri ɗe duuniyaaru ndu’u. 4Ngam to goɗɗo wi’ii, “Bulus tokkumi,” on nii boo wi’ii, “Afoolos tokkumi,” too, naa’ on ngaɗa jonde iri nde yimɓe duuniyaaru ndu’u won ɗon?3.4: 1Kor 1.12.
5Too, moye woni Afoolos? Moye woni Bulus? Min maccuɓe Allah tan. Laawol amin kooliiɗon Yeesu Almasiihu. Koo moye amin e huwa kuugal ngal Joomiraawo hokkimo o huwa. 6Min mi aawii, Afoolos boo yarnii awre nden, ammaa Allah woni mawninɗonde.3.6: KL 18.4‑11; KL 18.24‑28.7Ngam non, e aawuɗo on e jarnuɗo on naa’ ɓe goɗɗum, ammaa Allah tan woni mawɗo, ngam kanko woni mawninɗo awre nden. 8E aawuɗo e jarnuɗo ɓe kuudooɓe. Koo moye heɓay mbarjaari ko fottidi e kuugal muuɗum. 9Ngam minon, min kuudooɓe e Allah. Onon boo on ngesa maako, maadi maako.
10Barka dokkal ngal Allah hokkiyam, mi fuɗɗii maadi bo mahoowo bawɗo maadi naa’ seɗɗa. Mi fuɗɗi maadii, nden goɗɗo e maha dow fuɗɗoode nden. Ammaa koo moye mahoowo dow fuɗɗoode nden o faama iri mahuki ki o mahata. 11Ngam walaa goɗɗo baawayɗo fuɗɗa wonde fuɗɗoode maadi feere ɓurnde nde ɗum fuɗɗi, waato Yeesu Almasiihu. 12To goɗɗo mahii dow fuɗɗoode nden, to o huutirii jiinaari, koo ajurfaari, koo kaaƴe gooduɗe ceede, koo leɗɗe, koo geene, koo ƴombe, 13wooɗuki kuugal maako wurtoto e njayri Nyalnde Jaango. E nden ɗon nyalnde hiite wanginay kuugal koo moye, nge foonday kuugal ngal nge holla no ngal wontindiri. 14To boo maadi ndi o mahi wulaayi, o heɓay mbarjaari mbondi. 15To maadi ndin wulii, o dullay mbarjaari maako, koo nde o heɓay kisndam, ammaa bo nder hiite o ƴiwi.
16On andaa ɓalli mooɗon ɗum wuro to Allah jooɗotoo, nden Ruuhu Allah e jooɗoo nder ɓerɗe mooɗon?3.16: 1Kor 6.19; 2Kor 6.16.17Fuu bonnuɗo wuro Allah, Allah halkaymo. Ngam wuro Allah ngo ceniingo; onon boo ngoni wuro maako ngon.
18To’ goɗɗo ƴoyra hoore muuɗum. To goɗɗo mooɗon e nyuma e woodi faamu no jaamanu ɗu’um hocciri faamu, sey o wartira hoore maako bo kaaŋaaɗo, ngam o warta gooduɗo faamu ɗum goonga. 19Ngam faamu iri ɗum duuniyaaru ndu’u, yeeso Allah ɗum haaŋoore. Non no ɗum windiraa, “Allah e nanga gooduɓe faamu nder dabare maɓɓe.”3.19: Ayu 5.13.20Ɗonmaa wonde aayaare wi’ii, “Joomiraawo e andi nyumo gooduɓe faamu walaa ko nafi.”3.20: Jab 94.11.21Ngam non, to’ neɗɗo mantoroo neɗɗo! Ngam koo ɗume onon njeyiɗum. 22Koo Bulus, koo Afoolos, koo Biiturus3.22: Koo boo: “Keefas.”, koo duuniyaaru, koo yonki, koo mayde, koo ko woni jooni, koo ko woni yeeso ɗo’o, ɗum fuu um ɗum mooɗon. 23Onon boo ɗum ɓe Almasiihu. Almasiihu boo ɗum mo Allah.
4Lilaaɓe Almasiihu
1Kocceemin min maccuɓe Almasiihu ɓe Allah hokki kuugal wa’ajinki sirru maako. 2Fii go’o ko ɗum yiɗi to iri ɓen ɗon maccuɓe ɓe ngaɗa koo ɗume ko jeyɗoɓe wi’i. 3Ammaa mi wannaayi dow no ngiiroton kuugal am, koo boo no woɓɓe ngiiratangal. Min e hoore am mi foondataa hoore am. 4Ɓernde am e ranni tar, ammaa non hollaayi mi waɗaayi goɗɗum ko wooɗaa. Joomiraawo woni daarayɗo kuugal am wi’a koo ko ngaɗumi e wooɗi koo ɗum wooɗaa. 5Ngam non, to’ on mbi’u goɗɗo waɗii kuugal ngal Allah hokkimo boɗɗum, koo o waɗaayingal boɗɗum. Keɗee naa nyalnde nde Joomiraawo warti. Koo ɗume cuuɗiiɗum nder nyiwre o wurtinayɗum e njayri, nden o wurtinay nyumooji gonɗi nder ɓerɗe yimɓe e njayri. E carel ngel Allah wi’ay koo neɗɗo waɗii kuugal ngal o hokkimo boɗɗum koo waɗaayingal boɗɗum.
6Too, bandiraaɓe, mi hokku misaalu ɗu’um dow am e dow Afoolos ngam e mi yiɗi ekkitooɗon to amin: to’ ƴaɓɓooɗon ko windaa, ngam to’ piyon gabaare mbi’on goɗɗo ardiiɗo ɓurii goɗɗo. 7Moye wartirmaa mawɗo dow horiiɓe? Koo ɗume ɗum ngooduɗaa naa’ Allah hokkumaaɗum? To ɗum non, ngam ɗume a fiya gabaare maaɗa bo ko ngooduɗaa naa’ caahu keɓuɗaaɗum?
8On ngi’a bo on njaadake on keɓii ko ngiɗɗon! On ngi’a bo on njaadake on ngartii diskuɓe! On ngi’a bo on ngartii laamiiɓe, koo nde minon naa’ min laamiiɓe. Daa on ngartii laamiiɓe daa wooɗii, sey laamodooɗen! 9Ngam e yiiki am minon lilaaɓe, Allah wartiriimin yimɓe koccaaɓe naa’ ɓe goɗɗum, bo yimɓe ɓe ɗum taƴani kiita mayde bareteeɓe yeeso koo moye. Mi wi’u non ngam min ngartii ko malaa’ika’en e yimɓe fuu ngaɗani gite. 10Too, minon min haaŋaaɓe ngam e min tokki Almasiihu, ammaa onon on tokkuɓe Almasiihu gooduɓe faamu. Minon min ngalaa bawɗe Allah, ammaa onon on ngi’a bo on ngoodi bawɗe Allah naa’ seɗɗa! Yimɓe e kokka’on mangu, ammaa minon yimɓe e njawanamin. 11Haa jooni e min piida e weelo e ɗonka. Min ngalaa kolte boɗɗe. Yimɓe e kallanamin, nden min ngalaa wuro. 12E min kuwa e juuɗe amin naa’ seɗɗa. To yimɓe kuɗiimin, sey min mbarkiɗinaɓe. To ɓe torriimin, sey min munya.4.12: KL 18.3.13To yimɓe metii haala kalluka dow amin, sey min metanaɓe haala mbelka. Min ngartii mbuuri duuniyaaru, min ngartii ko nefnii. Haa jooni non ɗum woni.
14Mi windan’on ɗerewol ngo’ol naa’ ngam mi semtina’on, sey ni ngam mi waggina’on ngam on ɓiɓɓe am ɓe ngiɗumi. 15Koo daa on ngoodi moodiɓɓe 10,000 nder tokkuki Almasiihu, on ngalaa danyooɓe ɗuɗɓe. Goonga, mi wartii nyaako mooɗon nder tokkuki Yeesu Almasiihu nde nga’ajinanmi’on Habaru Belɗum. 16Ngam non, e mi toroo’on, ekkitee iri ngikku am.4.16: 1Kor 11.1; Filib 3.17.17Kanjum waɗi lilonoymi’on Timooti, ɓiɗɗo am mo ngiɗumi, tokkuɗo Joomiraawo e goonga. O siftoranay’on iri jonde nde ngaɗumi nder tokkuki Yeesu Almasiihu. E mi ekkitina iri jonde nden koo toye nder tokkuɓe Yeesu.
18Woɓɓe nder mooɗon e ƴefta ko’e ngam e ɓe kammoo mi warataa to mooɗon. 19Ammaa to Joomiraawo jaɓii mi waroyay to mooɗon naa’ ko neeɓi, mi ɗaɓɓitay mi yi’a iri bawɗe ɗe ɓen ɗon ƴeftooɓe ko’e ngoodi, naa’ mete‑mete maɓɓe tan. 20Ngam ko hollata neɗɗo e waɗa ko Allah Laamiiɗo wi’i, naa’ ɗum boliiɗe maako, ammaa ɗum bawɗe Ruuhu Allah gonɗe nder maako. 21Too, ɗume ɓurɗon yiɗuki? Mi wardana’on e sawru, koo mi warana’on nder yidde e munyal?
5Cendiree e Hakke
1Mi nanii habaru e woodi njeenu kalluɗum hakkunde mooɗon iri njeenu ɗum waɗataake koo nder heeferɓe, haa neɗɗo e walda e debbo nyaako muuɗum!5.1: TA 22.30.2Fuu e non on mantoroo kawtal mooɗon! Naa’ e haani ngannon haa mburtinon gaɗuɗo kuugal nga’al daga nder kawtal mooɗon? 3-4Koo nde mi wondaa e mooɗon nder ɓandu, e mi nyuma dow mooɗon nder ɓernde am. Barka laamu ɗum Yeesu Joomiraawo meeɗen hokkiyam, mi yaadake mi taƴanii neɗɗo gaɗuɗo non kiita bo e mi wondi e mooɗon. To on kawritii, bawɗe Yeesu Joomiraawo meeɗen e wondi e mooɗon, min maa, bo e mi wondi e mooɗon. 5Sey ngaɗon neɗɗo gaɗuɗo non nder jungo Ceyɗan, ngam Ceyɗan torra ɓandu maako, ngam ɗum hisna yonki maako nyalnde wartoyki Yeesu Joomiraawo.
6Mantitaaki mooɗon wooɗaa. On andaa no ƴuufinirɗum seɗɗa ɓuutinirta condi buroodi ɗundi? Non to on alii hakke seɗɗa nder mooɗon, ɗum sankitoto koo toye nder mooɗon.5.6: Gal 5.9.7Cendiree e ƴuufinirɗum kiiɗum gonɗum nder mooɗon, waato hakke, ngam ngarton bo condi buroodi ndi walaa ƴuufinirɗum, waato kawtal tokkuɓe Yeesu ɓe ngalaa yimɓe nganyuɓe tuuba daga hakke maɓɓe, non no ngontindirɗon. Ngam ɗum yaadake ɗum hirsii karoori meeɗen ndi Humto Sakkinki. Kayri woni Almasiihu.5.7: Wur 12.5.8Ngam non, en ngaɗu Humto Sakkinki meeɗen naa’ e buroodi gooduɗum ƴuufinirɗum kiiɗum ɗum halleende e kuuɗe kalluɗe, sey ni e buroodi ɗum walaa ƴuufinirɗum, waato en ngaɗu jonde lamnde nde goonga.5.8: Wur 13.7; TA 16.3.
9Nder ɗerewol am mi windanii’on wiiki, to’ on kawtu ko’e mooɗon e gaɗooɓe njeenu. 10Naa’ e mi meta dow yimɓe ɓe duuniyaaru ndu’u gaɗooɓe njeenu, koo gooduɓe suuno ceede, koo wuyɓe, koo mawninooɓe gunkiiji. Ngam to ni mi wi’ii’on, to’ kawton ko’e e iri yimɓe ɓe’e, too, sey ni alon duuniyaaru. 11Ammaa jooni e mi windana’on wiiki, to’ on kawtu ko’e e koo moye noddeteeɗo tokkuɗo Yeesu, nyamruɗo yeeso e waɗuki njeenu, koo gooduɗo suuno ceede, koo mawninoowo gunkiiji, koo metoowo kalluka dow goɗɗo, koo jaroowo, koo gujjo. To’ maa on nyamdu e iri maɓɓe.
12Naa’ ɗum kuugal meeɗen ngaɗanen yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu kiita. Kuugal mooɗon woni ngaɗanon gonɓe nder kawtal mooɗon ngal tokkuɓe Yeesu kiita. 13Allah woni gaɗanayɗo yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu kiita. No aayaare wi’i, “Onon, ndiiwee gaɗoowo ko halli daga nder mooɗon.”5.13: TA 13.5; 17.7.
6To’ Kooliiɓe Yeesu Ngullootira
1To goɗɗo mooɗon wulloyto goɗɗo tokkuɗo Yeesu, naa’ ɗum cemtiniiɗum o wulloyoomo to ɓe tokkaayi Yeesu? Naa’ e haani o wulloyoomo to tokkuɓe Yeesu? 2On andaa nyalnde go’o yimɓe Allah ngaɗanay duuniyaaru kiita? To ɗum onon ngaɗanta duuniyaaru kiita, ngam ɗume on mbaawataa ngaɗanon yimɓe kiita dow caɗɗum pamarum? 3On andaa en ngaɗanay malaa’ika’en kiita? To ɗum non, on mbaaway ciryootiron ciya famfamtirki hakkunde yimɓe! 4Ngam non, to on ngoodi ciya famfamtirki, ngam ɗume njaarotonɗum to yimɓe ɓe tokkuɓe Yeesu kocci naa’ ɓe goɗɗum? 5Mi wi’u non ngam mi semtina’on. Jooni, walaa koo go’oto nder mooɗon gooduɗo faamu baawayɗo siryootira kooliiɓe Yeesu? 6Ammaa kooliiɗo Yeesu wulloyoo kooliiɗo Yeesu, haa yeeso ɓe koolaaki Yeesu!
7Wullootirki hakkunde mooɗon ɗum cemtiniiɗum. Naa’ ɗum ɓurii munyon to yimɓe ngaɗanii’on ko wooɗaa? Naa’ ɗum ɓurii munyon to ɗum ƴoyrii’on ɗum jaɓanii’on ko ngooduɗon? 8Ammaa onon e ko’e mooɗon haa on ngaɗana woɓɓe tokkuɓe Yeesu ko wooɗaa on ƴoyraɓe on njaɓanaɓe ko ɓe ngoodi! 9On andaa gaɗooɓe ko wooɗaa nattataa Laamu Allah? To’ on njaɓu ɗum majjina’on. Gaɗooɓe njeenu, koo e ɓe ngoodi teegal koo ɓe ngalaa teegal, e mawninooɓe gunkiiji, e gaɗooɓe luuɗu, 10e wuyɓe, e gooduɓe suuno ceede, e jarooɓe, e metooɓe kalluka dow woɓɓe, e wuyɓe teetooɓe, ɓe fuu ɓe nattataa Laamu Allah. 11Ndenno non woɓɓe mooɗon mba’i. Ammaa jooni ɗum lootii hakke mooɗon, on ngartiraama yimɓe Allah, on ngartiraama aadili’en barka Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen e Ruuhu Allah.
Mawninee Allah e Ɓalli Mooɗon
12Woɓɓe mooɗon mbi’ay, “Ɗum jaɓii mi waɗa koo ɗume,” ammaa e mi wi’a’on naa’ koo ɗume nafanta’en. Ɗum jaɓii mi waɗa koo ɗume, ammaa mi wartataa maccuɗo koo ɗume.6.12: 1Kor 10.23.13Ɗonmaa woɓɓe mooɗon mbi’ay, “Ɗum waɗii nyamndu ngam reedu, non maa ɗum waɗii reedu ngam nyamndu,” ammaa carel e wara ngel Allah wartirta fuu ɗiɗum koo ko nafi. Ɓandu waɗaaka ngam njeenu, ammaa ndu waɗaa ngam Joomiraawo, nden Joomiraawo jeyindu. 14Allah umminii Yeesu Joomiraawo meeɗen daga mayde, enen maa o umminay’en daga mayde barka bawɗe maako.
15On andaa ɓalli mooɗon ɗum jokkooɗe ɓandu Almasiihu? Too, mi hoccay ɓandu Almasiihu mi hawtandu e ɓandu kaaruwaajo? Sam, mi waɗataa non! 16On andaa fuu kawtuɗo ɓandu e kaaruwaajo ɓe ngartii ɓandu go’o won ɗon? Ngam no aayaare wi’i, “Kamɓe ɗiɗo ɓe ngarta ɓandu go’o.”6.16: Fuɗ 2.24.17Ammaa fuu cumpootiroowo e Joomiraawo, kanko e Joomiraawo ɓe ngartii go’o.
18Ngoɗɗitee waɗuki njeenu! Koo ɗume hakke ɗum neɗɗo waɗata, ɗum meemataa ɓandu maako, ammaa gaɗoowo njeenu e wonna ɓandu muuɗum. 19On andaa ɓalli mooɗon ɗum wuro to Ruuhu Allah jooɗotoo? Allah hokkii’onɗum ɗum jooɗoo nder mooɗon. Naa’ onon njeyi ko’e mooɗon.6.19: 1Kor 3.16; 2Kor 6.16.20Allah hokkii Ɓiɗɗo muuɗum ngam o wartira’on ɓe maako. Ngam non, mawniniree Allah e ɓalli mooɗon.
7Ƴamol Dow Teegal
1Too, jooni mi noototo ƴamol ngol ƴamɗonyam nder ɗerewol ngol mbindonoyɗonyam: E ɗum wooɗi to’ neɗɗo te’a. 2Ammaa nde e woodi njeenu naa’ seɗɗa hakkunde yimɓe, e haani koo moye neɗɗo te’a, nden koo moye debbo waɗa teegal. 3Gorko hokka debbo muuɗum ɓandu muuɗum no dooka teegal wi’i. Non maa debbo on hokka gorko muuɗum ɓandu muuɗum no dooka teegal wi’i. 4Ngam debbo jeyaayi ɓandu muuɗum; gorko maako jeyindu. Non maa gorko jeyaayi ɓandu muuɗum, debbo maako jeyindu. 5To’ on nganyu walduki to naa’ non ciryiiɗon hakkunde mooɗon ngam carel seɗɗa, ngam ngaɗon hakkiilo mooɗon dow do’aare. Gaɗa maajum nyamron yeeso e walduki ngam to’ Ceyɗan fooɗa’on ngaɗon ko wooɗaa ngam ciya suruki ko’e mooɗon.
6Ko mbiimi’on, ɗum caawori, naa’ ɗum dooka. 7Min mi ɓurii yiɗuki daa koo moye walaa teegal bo am! Ammaa koo moye e iri dokkal ngal Allah hokkimo, o’o e ngal muuɗum, on ɗaa’e e ngal muuɗum.
8Jooni dow yimɓe ɓe ngalaa teegal e rewɓe ɓe worɓe maɓɓe maayi, e mi wi’a ɗum ɓurii to’ ɓe ngaɗa teegal bo am. 9Ammaa to ɓe mbaawataa suruki ko’e maɓɓe, e haani ɓe ngaɗa teegal. Ngam ɗum ɓurii neɗɗo waɗa teegal dow suuno njeenu nangamo.
10Gooduɓe teegal boo e mi hokkaɓe dooka ɗu’um. Naa’ ɗum min hokkiɗum, Joomiraawo hokkiɗum: To’ debbo yoofa gorko muuɗum. 11To boo o yoofii gorko maako, doole o waɗataa wongal teegal, koo boo o siryootira e gorko maako. Non maa to’ gorko yoofa debbo muuɗum.7.10,11: Maat 5.32; 19.9; Mar 10.11,12; Luk 16.18.
12Dow horiiɓe boo e mi wi’a ɗu’um, naa’ Joomiraawo wi’ika, min e hoore am wi’ika. To goɗɗo kooliiɗo Yeesu e woodi debbo mo hoolaaki Yeesu, to debbo on jaɓii njooɗodoo e maako, too, to’ o yoofamo. 13Non maa to debbo kooliiɗo Yeesu e woodi gorko mo hoolaaki Yeesu, to gorko on jaɓii jooɗodoo e maako, to’ debbo on yoofamo. 14Ngam gorko mo hoolaaki Yeesu e laaɓinee barka teegal maako e debbo kooliiɗo Yeesu. Non maa debbo mo hoolaaki Yeesu e laaɓinee barka teegal maako e gorko kooliiɗo Yeesu. Daa naa’ ɗum non, daa ɓiɓɓe mooɗon ngartii ɓe laaɓaa, ammaa no ɗum wontindiri jooni ɓe ngartii laɓɓe. 15Ammaa to neɗɗo mo hoolaaki Yeesu e yiɗi yoofa debbo muuɗum kooliiɗo Yeesu, too, sey o yoofamo. To iri non waɗii, kooliiɗo Yeesu gorko koo debbo naa’ ɗum doole o jooɗodoo e mo hoolaaki Yeesu, ngam Allah suɓii’en ngam njooɗodooɗen jam. 16An debbo kooliiɗo Yeesu, a andaa ɗum gaɗotooɗum ngartaa laawol hisnuki gorko maaɗa? An gorko kooliiɗo Yeesu, a andaa ɗum gaɗotooɗum ngartaa laawol hisnuki debbo maaɗa?
Iri Jonde Nde Allah Yiɗi Ɗum Waɗa
17E haani koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no Joomiraawo suɓiri o jooɗoroo non no o wontindirnoo ko Allah noddamo. Kanjum woni ko ekkitinaymi koo toye nder tokkuɓe Yeesu. 18Neɗɗo naadaaɗo ko Allah noddamo, to’ o ɗaɓɓita wartuki mo naadaaka. Non maa neɗɗo mo naadaaka ko Allah noddamo, to’ o ɗaɓɓita wartuki naadaaɗo. 19Naadeeki naa’ ɗum goɗɗum, non maa ciya naadeeki naa’ ɗum goɗɗum. Ammaa waɗuki ko Allah wi’i ɓurii koo ɗume. 20E haani koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no Allah suɓiri o jooɗoroo. 21Taa maccuɗo carel ko Allah noddumaa, taa’ wannu dow maajum. Ammaa taa heɓii laawol rimɗineeki, waɗuɗum. 22To neɗɗo o maccuɗo carel ko Joomiraawo noddimo, o wartii rimɗinaaɗo Joomiraawo. Non maa to neɗɗo naa’ o maccuɗo carel ko Allah noddimo, o wartii maccuɗo Almasiihu. 23Allah hokkii Ɓiɗɗo muuɗum ngam o wartira’on ɓe maako. Ngam non, to’ on ngartu maccuɓe yimɓe. 24Too, bandiraaɓe am, e haani koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no Allah suɓiri o jooɗoroo yeeso maako.
Ɓe Ngalaa Teegal E Ɓe Worɓe Mu’’en Maayi
25Jooni mi noototo ƴamol ngol ƴamɗonyam nder ɗerewol ngol mbindonoyɗonyam dow yimɓe ɓe ngalaa teegal. Joomiraawo wi’aayiyam goɗɗum dow maɓɓe, ammaa mi hokkay caawori. Mi tabbitinii on njaɓay ko mbiimi ngam Joomiraawo wartiriiyam koolaaɗo barka yurmeende maako.
26Ngam torraaji ɗi ngonɗen nder hande, e yiiki am ɗum ɓurii koo moye nyamra yeeso e waɗuki jonde non no wontindiri. 27Taa woodi debbo, taa’ ɗaɓɓutu yoofukimo. Taa walaa debbo boo, taa’ ɗaɓɓutu te’uki. 28Ammaa taa waɗii teegal, naa’ hakke ngaɗɗaa. Ɗonmaa to surbaajo waɗii teegal, naa’ hakke o waɗi. Fuu e non, fuu gaɗuɓe teegal njaray torra nder jonde maɓɓe. Min boo, mi yiɗaa njaron kan ɗon torra.
29Bandiraaɓe am, ko ngiɗumi wiiki woni naa’ ko neeɓi Yeesu Almasiihu wartoyay duuniyaaru. Daga jooni gooduɓe teegal to’ ɓe ngaɗa hakkiilo maɓɓe dow maagal tan. 30Woyooɓe ngam mayde, e welweltooɓe, e luumotooɓe, 31e kuutirooɓe ko woni nder duuniyaaru ndu’u, to’ ɓe ngaɗa hakkiilo maɓɓe dow maajum tan, ngam duuniyaaru ndu’u e ko woni nder mayru ɗum ƴaɓɓotooɗum.
32E mi yiɗi ngaɗon jonde nde walaa wannaare. Gorko mo walaa debbo e mo waɗa ɓernde maako fuu dow waɗuki kuugal Joomiraawo, ngam e mo yiɗi o welnana Joomiraawo ɓernde. 33Ammaa gooduɗo debbo boo e wanni e fii duuniyaaru, ngam e mo yiɗi o welnana debbo maako ɓernde. 34Hakkiilo maako sendake ɗiɗi won ɗon. Ɗonmaa surbaajo koo debbo mo waɗaayi teegal e mo waɗa ɓernde maako fuu dow waɗuki kuugal Joomiraawo, ngam o warta laaɓuɗo nder fuu ko o waɗata e ko o nyumata. Debbo gooduɗo teegal boo e mo wanni e fii duuniyaaru, ngam e mo yiɗi o welnana gorko maako ɓernde.
35Mi wi’u non ngam ɓeydaari mooɗon, naa’ ngam mi ɓiɗɗa’on, ammaa ngam ngaɗon jonde mooɗon no haani, tokkon Joomiraawo e ɓernde go’o. 36To neɗɗo waɗidii alkawal teegal e surbaajo, to e mo nyuma e mo waɗana surbaajo on ko haanaa, to o waawataa suruki suuno maako, e mo nyuma e haani o te’amo, too, sey o te’amo, naa’ ɗum hakke. 37Ammaa to o suɓii nder ɓernde maako to’ o te’a surbaajo on, kadin to walaa dooluɗomo o te’amo, ammaa e mo suri suuno maako, o waɗii ko haani. 38Ngam non, fuu te’uɗo surbaajo mo o waadi alkawal teegal waɗii ko wooɗi, ammaa neɗɗo mo waɗaayi teegal waɗii ko ɓuri wooɗuki.
39Teegal haɓɓii debbo e gorko muuɗum, to ni gorko on e foofa. To boo gorko on maayii, o waaway o teera e mo o yiɗi fuu, ammaa sey ni o teera e tokkuɗo Yeesu. 40Ammaa e mi nyuma o ɓuray nanki belɗum to o waɗaayi teegal, nden e yiiki am e mi woodi Ruuhu Allah.
8Ko Ɗum Sakkani Gunkiiji
1Too, jooni dow ko ɗum sakkani gunkiiji, en andi en fuu en ngoodi andal. Andal boo e wadda mangu hoore, ammaa yidde e sembiɗina yimɓe. 2Fuu nyumoowo e andi goɗɗum, too, haa jooni o walaa andal no haani. 3Ammaa neɗɗo giɗɗo Allah, Allah e andimo.
4Ngam non, dow nyaamuki ko ɗum sakkani gunkiiji, en andi ngunkiwa naa’ ɗum goɗɗum nder duuniyaaru ndu’u, nden en andi Allah o go’oto, walaa goɗɗo sey kanko tan. 5Koo nde ɗum gaɗotooɗum e woodi ko yimɓe noddata “allaaji” ton dow koo nder duuniyaaru, goonga boo e woodi bi’eteeɓe “allaaji” ɗuɗɗi e “joomiraaɓe” ɗuɗɓe. 6Fuu e non, to meeɗen Allah o go’oto, Nyaako Mo Dow, taguɗo koo ɗume, nden en ngaɗa jonde ngam maako. Ɗonmaa e woodi Joomiraawo go’oto, waato Yeesu Almasiihu. Barka maako koo ɗume tagaa, nden barka maako keɓuɗen yonki.
7Ammaa naa’ koo moye woodi andal nga’al. E woodi yimɓe mawnuduɓe e nyumo wiiki gunkiiji e ngoodi yonki. Haa jooni boo to ɓe nyaamii nyamndu ndu ɗum sakkani gunkiiji, e ɗum wannaɓe ngam e ɓe nyuma ko ɓe ngaɗi ɗum hakke. 8Ammaa naa’ nyamndu ɓaddintaa’en haade Allah. To en nyaamaayi, ɗum ustantaa’en goɗɗum. To boo en nyaamii, ɗum ɓeydantaa’en goɗɗum.
9On kokkaama laawol nyaamon koo iri nduye nyamndu. Ammaa paamee to’ non warta ko majjinta mo sembiɗaa nder tokkuki Yeesu. 10An gooduɗo andal dow ɗu’um, to neɗɗo mo sembiɗaa nder tokkuki Yeesu yi’ii a nyaama nyamndu nder suudu gunkiiji, e yiiki maaɗa ɗum sembiɗintaamo o nyaama nyamndu ndu ɗum sakkani gunkiiji? 11Non, andal maaɗa majjinay neɗɗo on mo Almasiihu maayi ngam muuɗum. 12Taa waɗii non, a majjinii tokkuɗo Yeesu mo sembiɗaa, a waɗanii Almasiihu hakke. 13Ngam maajum, to ko nyaamaymi waɗii bandiraawo am waɗii hakke, too, mi fuɗɗitataa mi nyaama kusel, ngam to’ mi waɗa bandiraawo am waɗa hakke.
9Njoɓaari Bulus
1Min, naa’ mi dimo? Naa’ mi lilaaɗo? Naa’ mi yi’ii Yeesu Joomiraawo meeɗen? Naa’ on ngartii tokkuɓe Yeesu barka kuugal am ngal Joomiraawo? 2Koo to naa’ mi lilaaɗo to woɓɓe, mi tabbitinii mi lilaaɗo to mooɗon! Ngam onon ngoni ko tabbitini mi lilaaɗo Joomiraawo.
3Raa ko mbi’aymi gooduɓe ƴamol dow laamu am ɗum lilaaɗo. 4Naa’ e haani min nyaama min njara? 5Naa’ min mbaaway min te’a tokkuɗo Yeesu min njaada e maako koo toye to min njahata no lilaaɓe horiiɓe, e minyiraaɓe Yeesu Joomiraawo, e Biiturus9.5: Koo boo: “Keefas.” ngaɗata? 6Koo min e Barnaba tan ngoni lilaaɓe kaanuɓe kuwa ngam keɓa ko nyaami? 7Moye soojiijo yoɓata hoore muuɗum njoɓaari? Moye remata ngesa inabooje ɗum haɗamo nyaamuki ɓikkoy koy? Moye durata ornde nden ɗum haɗamo yarki kosam maaji?
8Ko mbiimi naa’ ɗum nyumo neɗɗo. Naa’ Attawra maa metii dow maajum? 9Ɗum windaama nder Attawra Muusa wiiki, “Taa’ maɓɓan ngaari honduko carel ko ndi sorɓata.” Nde Allah wi’i non, ga’i tan o wanni?9.9: TA 25.4; 1Tim 5.18.10Naa’ ngam meeɗen o wi’ika? Goonga ngam meeɗen ɗum windaa. Ngam e haani koo moye demoowo e corɓoowo ɓe ngaɗa kuugal maɓɓe nder kammunde heɓuki geɗal maɓɓe daga ngesa kan. 11Nde min aawi Wolde Allah nder ɓerɗe mooɗon, too, ɗum fii mawɗum to min nyaamii bote mooɗon iri ɗum duuniyaaru?9.11: TA 25.4; 1Tim 5.18.12To woɓɓe mbaaway keɓa iri ballal nga’al to mooɗon, naa’ min ɓurayɓe? Fuu e non min kuutiraayi ngol ɗon laawol, ammaa min munyii nder koo kaye torra, ngam to’ min kaɗa Habaru Belɗum dow Almasiihu nyamruki yeeso. 13On andaa kuwooɓe nder Wuro Ceniingo e keɓa nyamndu maɓɓe daga nder maggo? Non maa kuwooɓe to sakkirde e ɓe keɓa geɗal maɓɓe daga nder ko ɗum sakki dow mayre?9.13: TA 18.1.14Nden non maa Joomiraawo wi’ii wa’ajinooɓe Habaru Belɗum e haani ɓe keɓa ko ɓe nyaamata daga nder kuugal ngal.9.14: Maat 10.10; Luk 10.7.
15Ammaa mi huutiraayi ɗin ɗon laawi. Ɗonmaa naa’ e mi windonoya’on ɗerewol ngo’ol ngam kokkoyyam goɗɗum. Ɗum ɓurii mi maaya dow goɗɗo haɗayam ko mantortoomi. 16Ammaa to mi wa’ajinii Habaru Belɗum, mi mantortaakoɗum, ngam ɗum doole mi wa’ajina. To mi wa’ajinaayi Habaru Belɗum mi woni! 17Daa min e hoore am suɓi mi wa’ajina, daa mi heɓay njoɓaari. Ammaa to naa’ min suɓi mi wa’ajina, ko ngaɗaymi woni e mi huwa kuugal ngal ɗum tambiniyam. 18To ɗum non, ko woni njoɓaari am? Njoɓaari am woni wa’ajinki Habaru Belɗum caahu, naa’ mi ɗaɓɓita ko haani mi heɓa nder wa’ajinkiɗum.
19Koo nde naa’ mi maccuɗo koo moye, mi wartirii hoore am maccuɗo koo moye ngam mi waddoya yimɓe ɗuɗɓe to Almasiihu. 20Nder Yahuudanko’en mi wartirii hoore am bo Yahuudankeejo, ngam mi waddaɓe to Almasiihu. Koo nde naa’ ley laamu Attawra ngonmi, nder yimɓe gonɓe ley laamu Attawra, mi wartirii hoore am bo gonɗo ley laamu Attawra ngam mi waddaɓe to Almasiihu. 21Nder yimɓe ɓe ngalaa ley laamu Attawra boo, mi wartirii hoore am bo mo walaa ley laamu Attawra ngam mi waddaɓe to Almasiihu kamɓe maa. Non hollaayi mi tokkaayi dooka Allah, ammaa e mi tokka dooka Almasiihu. 22Nder yimɓe ɓe cembiɗaa nder tokkuki Yeesu, mi wartirii hoore am bo mo sembiɗaa, ngam mi waddaɓe to Almasiihu. Mi wartirii hoore am bo koo iri moye neɗɗo ngam e koo ngole laawol mi hisna woɓɓe.
23Mi waɗu ɗu’um fuu ngam Habaru Belɗum, ngam mi heɓa geɗal am nder barka gonɗum nder maajum. 24On andaa nder fijo doggudu yimɓe ɗuɗɓe ndoggata nder fijo ngon, ammaa neɗɗo go’oto tan heɓata dokkal heɓuki jaalorgal? Ngam non, ndoggiree no keɓirton jaalorgal. 25Fuu giɗɓe keɓa jaalorgal nder fijo e ɓe elta ɓalli maɓɓe. E ɓe ngaɗa non ngam ɓe keɓa giifol koo nde giifol ngol ngol de’oowol. Ammaa enen giifol tabbitayngol keɓeten. 26Ngam non, mi doggataa bo neɗɗo gaɗoowo doggudu meere. Non maa mi haɓataa bo neɗɗo piyoowo hendu. 27Ammaa e mi torra ɓandu am, e mi wartirandu maccuɗo am, ngam to’ gaɗa mi wa’ajinanii woɓɓe, min e hoore am mi dulla heɓuki dokkal ngal.
10Haɓanki Dow Mawninki Gunkiiji
1Bandiraaɓe, e mi yiɗi andon ko heɓi maama’en meeɗen. Ɓe ngaɗii yaadu ley nduula njuutunga portiinga dow, ɓe fuu ɓe kultii Maayo Woɗewo.10.1: Wur 13.21,22; Wur 14.22‑29.2Yaadu ndu ɓe ngaɗi ley nduula e huuluki ki ɓe kuuli Maayo Woɗewo bo ɓe ngaɗana baptisma, ɓe ngarti tokkuɓe Muusa. 3Ɓe fuu ɓe nyaamii nyamndu go’o ƴiwoyndu to Allah,10.3: Wur 16.35.4nden ɓe njarii ndiyam ngo’otam ƴiwoyɗam to Allah. Ngam ɓe njarii ndiyam daga Hayre ƴiwoynde to Allah yaadaynde e maɓɓe. Hayre nden boo woni Almasiihu.10.4: Wur 17.6; Lim 20.11.5Fuu e non Allah nanaayi belɗum ɗuɗɓe maɓɓe haa ɓe mbaraa, ɓalli maɓɓe cankitaa nder ladde.10.5: Lim 14.29,30.
6Fuu fii ɗu’um ɗum waɗu ngam ɗum warta misaalu to meeɗen, ngam to’ ngaɗen suuno waɗuki fii kalluɗum non no ɓe ngaɗi.10.6: Lim 11.4.7To’ on ngartu mawninooɓe gunkiiji no woɓɓe maɓɓe ngaɗi. Non no ɗum windiraa, “Yimɓe njooɗake nyaamii, njarii, ɓe ummii, ɓe ngami gamol kallungol.”10.7: Wur 32.6.8To’ en ngaɗu njeenu no woɓɓe maɓɓe ngaɗi haa yimɓe 23,000 maayi nyalnde go’o.10.8: Lim 25.1‑18.9To’ en poondu Joomiraawo no woɓɓe maɓɓe ngaɗi, haa boole kalkiɓe.10.9: Lim 21.5,6.10Nden to’ on metito no woɓɓe maɓɓe ngaɗi haa Malaa’ikaajo Mayde wariɓe.10.10: Lim 16.41‑49.
11Ɗu’um fuu heɓuɓe ngam ɗum warta misaalu to meeɗen, nden ɗum windaa ngam ɗum waggina’en, enen gonɓe re’irde jaamanu.
12Ngam non, taa nyuma a darii boɗɗum, waɗu hakkiilo to’ njanaa. 13Walaa poondol ngol ɗum foondata’on ngol ɗum meeɗaayi foonduki neɗɗo. Allah boo o kebbinoowo alkawal, o alataa ɗum foonda’on poondol ɓurngol sembe mooɗon. Ammaa nder poondol ngol, o waɗanay’on laawol no mburtortooɗon ngam mbaawon munyon nder maggol.
14Ngam non, onon ɓe ngiɗumi, ngoɗɗitee mawninki gunkiiji. 15E mi metana’on onon yimɓe ɓe hakkiilo. Ndaaranee ko’e mooɗon ngi’on koo ko mbi’aymi ɗum goonga. 16Jardugel ndiyam inabojam ɗam njareten nder kirtaari Joomiraawo ɗam ngetteten Allah ngam maajam, to en njariiɗam, naa’ en keɓay barka gonɗum nder ƴiiƴam Almasiihu? Nden Buroodi ɗum cendeten, to en nyaamiiɗum, naa’ en keɓay barka gonɗum nder ɓandu Almasiihu?10.16: Maat 26.26‑28; Mar 14.22‑24; Luk 22.19,20.17Nde buroodi ɗum ɗum go’otum, enen ɗuɗɓe en ngartii bo ɓandu go’o, ngam en fuu buroodi go’o nyaameten.
18Ndaaree ɓiɓɓe Israa’iila; nyaamooɓe ko ɗum sakki, naa’ ɓe ngartii go’o nder mawninki Allah?10.18: KLee 7.6.19Ɗume ngiɗumi wiiki? Ko ɗum sakkani ngunkiwa ɗum goɗɗum? Koo ngunkiwa ɗum goɗɗum? 20Naa’ non! Ammaa ko heeferɓe cakkata, ginni ɓe cakkanta, naa’ Allah. Mi boo yiɗaa ngarton go’o e ginni.10.20: TA 32.17.21Ɗum waɗataako njaron ko woni nder jardugel Joomiraawo, nden fuɗɗiton njaron ko woni nder jardugel ginni. Ɗum waɗataako nyaamon kirtaari Joomiraawo, nden nyaamon nyamndu ginni. 22En ngiɗi njukkiten Joomiraawo umminanenmo lawliiru? En nyuma en ɓuriimo sembe?10.22: TA 32.21.
Waɗu Koo Ɗume Ngam Mawninki Allah
23Woɓɓe mooɗon e mbi’a, “Ɗum jaɓii ngaɗen koo ɗume.” Ɗum non, ammaa naa’ koo ɗume nafanta’en. Kadin e ɓe mbi’a, “Ɗum jaɓii ngaɗen koo ɗume.” Ɗum non, ammaa naa’ koo ɗume sembiɗinta’en.10.23: 1Kor 6.12.24To’ goɗɗo mooɗon ɗaɓɓita ko nafantamo tan, ammaa o ɗaɓɓita ko nafanta woɓɓe.
25Nyaamee koo ngele kusel cooreteengel to luumo. To’ on ƴamu koo ɗum sakkaniingel gunkiiji. 26Ngam aayaare wi’ii, “Duuniyaaru e koo ɗume ko woni nder mayru, Joomiraawo jeyiɗum.”10.26: Jab 24.1.
27To goɗɗo mo tokkaayi Yeesu noddii’on nyaamuki nyamndu, to on njaɓii on njahii, nyaamee koo ɗume ko ɗum hokki’on, naa’ naa on ƴamii koo gunkiiji ɗum sakkani nyamndu ndun. 28Ammaa to goɗɗo wi’ii’on, “Gunkiiji ɗum sakkani nyamndu ndun,” too, to’ on nyaamundu ngam on ɗon biiɗo’onka, kadin ngam nyumo ɓernde. 29Naa’ dow nyumo mooɗon metaymi, ammaa e mi meta dow nyumo biiɗo’onka. Ngam ɗume nyumo goɗɗo haɗatayam nyaamuki koo ɗume? 30To e mi yetta Allah dow nyamndu am, ngam ɗume ɗum huɗatayam dow ko ngettumi Allah nyaamumi?
31Too, koo on nyaama koo on njara, koo nder koo ɗume ɗum ngaɗoton, ngaɗeeɗum ngam teddinki Allah. 32To’ on ngaɗu goɗɗum ko wonnata nyumo goɗɗo, koo o Yahuudankeejo, koo ɗum wongol lenyol, koo kawtal yimɓe Allah, 33non no ngiɗumi mi welnana koo moye ɓernde. Mi ɗaɓɓitataa ko nafantayam, ammaa e mi ɗaɓɓita ko nafanta yimɓe ɗuɗɓe, ngam ɓe keɓa ɓe kisa.
111Ekkitee to am no ekkitoriimi to Almasiihu.11.1: 1Kor 4.16; Filib 3.17.
Hurnaaki Nder Mawninki Allah
2E mi mana’on ngam on ngejjitaayiyam nder koo ɗume, nden on tokka ekkitinol ngol ekkitinmi’on. 3Ammaa e mi yiɗi andon, Almasiihu woni ardiiɗo koo moye gorko, nden gorko woni ardiiɗo debbo muuɗum, Allah woni ardiiɗo Almasiihu. 4Fuu gorko gaɗuɗo do’aare koo annabaaku e hurnii, o semtinii ardiiɗomo. 5Ammaa fuu debbo gaɗuɗo do’aare koo annabaaku hurnaaki o semtinii ardiiɗomo, o wartii bo o pembuɗo hoore maako. 6To debbo wanyii hurna hoore muuɗum, sey o taƴa gaasa maako. Ammaa to e ɗum semtinii debbo taƴa gaasa muuɗum koo femboo, too, sey o hurnoo. 7Gorko haanaayi hurna hoore muuɗum ngam o tagaa nder nandi Allah nden e mo holla mangu Allah, ammaa debbo e holla mangu gorko.11.7: Fuɗ 1.26,27.8Ngam gorko naa’ daga ɓandu debbo tagaa, ammaa debbo tagaa daga ɓandu gorko. 9Non maa ɗum tagaayi gorko ngam debbo, ammaa debbo tagaa ngam gorko.11.8,9: Fuɗ 2.18‑23.10Ngam ɗu’um e ngam malaa’ika’en, e haani debbo hurnoo. 11Fuu e non, nder yimɓe Joomiraawo debbo e yiɗi ballal gorko, non maa gorko e yiɗi ballal debbo. 12Debbo arandeejo o tagaa daga ɓandu gorko, nden worɓe fuu debbo danyiɓe, ammaa koo ɗume daga to Allah ɗum ƴiwoyi.
13Nyumee e ko’e mooɗon, e ɗum haani debbo waɗa do’aare hurnaaki? 14Naa’ e yiiki yimɓe, to gorko alii gaasa hoore muuɗum juutii, ɗum cemtiniiɗum? 15Ammaa to debbo e woodi gaasa njuutuka, ɗum wartii ko o mantortoo. Allah hokkiimo gaasa kan ngam ka suddanamo hoore. 16To boo goɗɗo e yiɗi yedda haala ka’a, sey o anda min ngalaa goɗɗum ndonu feere, non maa koo ngale kawtal yimɓe Allah.
Kirtaari Joomiraawo
(Maatiyu 26.26‑29; Markus 14.22‑25; Luka 22.14‑20)
17Too, e woodi ko ngiɗumi wiiki’on, mi mantataa’on dow maajum, ngam fuu carel ko kawrutuɗon ngam mawninki Allah, hawrutuki kin nafantaa’on, sey ni e ki ɓeyda so’’uki’on gaɗa. 18Arande, mi nanii onon tokkuɓe Yeesu to on kawritii, e woodi feerootirol hakkunde mooɗon. E mi nyuma e woodi goonga nder haala kan. 19Walaa seko doole ɗum heɓa feerootirol hakkunde mooɗon, ngam ɗum waawa heɓtuki ɓeye ngoni dariiɓe e goonga nder mooɗon. 20To on kawritii, goonga naa’ ngam nyaamuki kirtaari Joomiraawo kawritoton. 21Ngam to carel hirtaaki waɗii, koo moye e nyamra yeeso e nyaamuki nyamndu muuɗum, walaa keɗotooɗo goɗɗo. Goɗɗo aldee e weelo, goɗɗo boo yara naa yiltake. 22Too, on ngalaa gure to nyaamoton njaron? Koo on njawana kawtal yimɓe Allah, nden on cemtina ɓe ngalanaa? Too, ko mbi’aymi’on? Mi mana’on dow non? Mi waawataa mi mana’on dow maajum koo seɗɗa.
23Ngam ko nanmi to Joomiraawo, kanjum ekkitinmi’on. Nder jemmaare nde ɗum hokkitiri Joomiraawo meeɗen Yeesu, o hocci buroodi, 24o yetti Allah, o sendiɗum, o wi’i, “Ɗu’um ɗum ɓandu am kokkaandu ngam mooɗon. Ngaɗee ka waɗuki non ngam siftorkiyam.” 25Non maa, gaɗa ɓe kirtake, o hocci jardugel ndiyam inabojam, o wi’i, “Ɗa’am inabojam ngonɗam nder jardugel nge’el kanjam woni alkawal kesal tabbitayngal e ƴiiƴam am. Ngaɗee non fuu carel ngel njarotonɗam ngam siftorkiyam.”11.25: Wur 24.8; Irm 31.31‑34; Wur 24.6‑8.
26Fuu carel ngel nyaamoton buroodi ɗum nden on njara inabojam ɗam, ngaɗee non on kokka habaru mayde Yeesu Joomiraawo. Ngaɗee ka waɗuki non haa carel ngel o wartoyta.
27Ngam non, fuu nyaamuɗo buroodi ɗum, koo yarii inabojam ɗam Joomiraawo no haanaa, o waɗii hakke wartirki ɓandu Joomiraawo e ƴiiƴam Joomiraawo meere. 28E haani neɗɗo foonda hoore muuɗum ko o nyaama buroodi ɗum o yara inabojam ɗam. 29Fuu nyaamuɗo buroodi ɗum yari inabojam ɗam, to o nyumaayi dow ɓandu Joomiraawo, o fooɗanii hoore maako kiita laawol nyaamuki e yarki ki o waɗi. 30Kanjum waɗi ɗuɗɓe nder mooɗon ɓalli maɓɓe cembiɗaa on ngoodi ciya njamu, nden woɓɓe mooɗon boo maayii. 31Ammaa to en poondii ko’e meeɗen, Allah waɗantaa’en kiita. 32To Joomiraawo nattinii’en torra, e mo yiɗi o elta’en, ngam to’ ɗum taƴana’en kiita hawti e duuniyaaru.
33Ngam non, bandiraaɓe am, to on kawritii ngam nyaamuki kirtaari ndin, keɗootiree. 34To e woodi nanoowo weelo nder mooɗon, sey o nyaama nyamndu to wuro, ngam to’ hawrutuki mooɗon fooɗana’on kiita. Dow fii koriiɗum boo, to mi warii, mi ekkitinay’on dow maajum.
12Dokke Ɗe Ruuhu Allah Hokkata
1Jooni bandiraaɓe am, dow dokke ɗe Ruuhu Allah hokkata, e mi yiɗi paamon. 2On andi carel ngel ngonnooɗon heeferɓe ɗum fooɗii hakkiilo mooɗon ɗum majjinii’on, on mawnina gunkiiji ɗi metataa. 3Ngam non, e mi yiɗi andon walaa neɗɗo mo Ruuhu Allah tokkinta wi’a, “Yeesu o laanaaɗo!” Non maa walaa baawayɗo wi’a, “Yeesu o Joomiraawo,” sey ni to Ruuhu Allah tokkiniimo.
4Too, e woodi dokke feere‑feere, ammaa Ruuhu go’otum hokkataɗe. 5E woodi kuuɗe feere‑feere, ammaa Joomiraawo go’oto huwanteeɗe. 6E woodi laawi huwanki Allah feere‑feere, ammaa Allah go’oto hokkata koo moye bawɗe huutirkiɗi. 7Allah e hokka koo moye neɗɗo alaama kolloojum e mo woodi Ruuhu Allah ngam ɓeydaari koo moye. 8Ruuhu ɗum, kanjum hokkata goɗɗo dokkal wolde faamu, goɗɗo boo dokkal wolde andal. 9Kanjum hokkata goɗɗo dokkal hoolaaki Allah, nden goɗɗo boo dokkal yamɗitinki nyawɓe, 10goɗɗo kadin dokkal waɗuki fii kayɗiniiɗum, goɗɗo waɗuki annabaaku, goɗɗo boo mbawka feerootirki hakkunde Ruuhu Allah e ginni, goɗɗo boo mbawka waɗirki do’aare ɗemɗe ɗe ɓe andaa, goɗɗo boo mbawka hokkuki ma’ana ɗemɗe ɗen. 11Fuu fii ɗu’um ɗum kuugal Ruuhu go’otum, kanjum hokkata koo moye dokkal non no ɗum suɓiri.12.4‑11: Room 12.6‑8.
Ɓandu Go’o, Jokkooɗe Ɗuɗɗe
12Ɓandu go’o e woodi jokkooɗe ɗuɗɗe. Fuu jokkooɗe ɓandu ndun koo nde e ɗe ɗuuɗi, kanje kawti ngarti ɓandu go’o. Too, non maa tokkuɓe Almasiihu ngontindiri.12.12: Room 12.4,5.13Yahuudanko’en, e leƴƴi feere, e maccuɓe, e naa’ maccuɓe, en fuu en ngaɗanaama baptisma nder Ruuhu go’otum ngam ngarten bo ɓandu go’o, nden en fuu Allah hokkii’en Ruuhu ɗum.
14Ngam ɓandu naa’ jokkoode wo’oyre tan woodi, ammaa jokkooɗe ɗuɗɗe ndu woodi. 15To koyngal wi’ii, “Nde naa’ mi jungo, ɓandu jeyaayiyam,” wi’uki non sendataangal e ɓandu ndun. 16Non maa to nowru wi’ii, “Nde naa’ mi hitere, ɓandu jeyaayiyam,” wi’uki non sendataandu e ɓandu ndun. 17To ɓandu fuu wartii gite, too, ko ɗum nanirta? To ɓandu fuu wartii noppi, ko ɗum nanirta lumngol? 18Ammaa no ɗum wontindiri, Allah siryake jokkooɗe nder ɓandu, o siryake koo ndeye jokkoode non no o yiɗiri. 19To ɓandu e woodi jokkoode go’o tan, nden naa’ ɗum ɓandu. 20No ɗum wontindiri, ɓandu ndu wo’oyru, ammaa e ndu woodi jokkooɗe ɗuɗɗe.
21Hitere fotaayi wi’a jungo, “A nafantaayam.” Ɗonmaa hoore fotaayi wi’a koyɗe, “On nafantaayam.” 22Naa’ non ɗum woni. Jokkooɗe ɗe ɗum yi’ata bo ɗe cembiɗaa, kanje ɓuri nafuki. 23Jokkule ɓandu ɗe ngi’eten bo seɗɗa tan ɗe nafi, kanje ɓurɗen faamanki boɗɗum, nden jokkooɗe ɗe cemteten yiiki, kanje ɓurɗen faamanki. 24Jokkule meeɗen ɓurɗe wooɗuki, naa’ naa en paamaniiɗe. Ammaa Allah hawtii jokkooɗe ɓandu fuu. Jokkule ɗe ngi’eten bo seɗɗa tan ɗe nafi, o hokkiiɗe mangu ɓurɗum, 25ngam to’ ɗum heɓa feerootirol nder ɓandu, ammaa jokkooɗe ɗen fuu ɗe ngiɗindira yidde go’o. 26To wonde jokkoode nawnake, sey koriiɗe fuu nanida nawɗum e jokkoode nden. To jokkoode wo’oyre mawninaama, sey koriiɗe fuu kawta mbelmbelta hawti e jokkoode nden.
27Too, onon ngoni ɓandu Almasiihu, koo moye mooɗon bo ɗum jokkoode maako. 28Nder kawtal tokkuɓe Yeesu, arande Allah wartirii woɓɓe lilaaɓe, woɓɓe boo o wartiriiɓe annabo’en, nden woɓɓe ekkitinooɓe, woɓɓe boo gaɗooɓe kuuɗe kayɗiniiɗe, woɓɓe boo yamɗitinooɓe nyawɓe, woɓɓe boo wallooɓe, woɓɓe ardiiɓe, woɓɓe boo gaɗirooɓe do’aare ɗemɗe ɗe ɓe andaa.12.28: Aaf 4.11.29Ɓe fuu ngoni lilaaɓe? Ɓe fuu ngoni annabo’en? Ɓe fuu ngoni ekkitinooɓe? Ɓe fuu ngoni gaɗooɓe kuuɗe kayɗiniiɗe? 30Ɓe fuu ngoni yamɗitinooɓe nyawɓe? Ɓe fuu ngoni gaɗirooɓe do’aare ɗemɗe ɗe ɓe andaa? Ɓe fuu mbaawi hokkuki ma’ana ɗemɗe ɗen? Naa’ non! 31Ammaa onon ɗaɓɓitee heɓuki dokke ɓurɗe mangu.
Jooni mi hollay’on laawol ɓurngol wooɗuki.
13Yidde
1To mi metirii ɗemɗe yimɓe e ɗe malaa’ika’en, ammaa mi walaa yidde, too, mi wartii bo lenguru conyooru tan, koo mbaggu iidoowu e meere. 2To e mi waɗa annabaaku, nden to e mi faama sirruuji Allah, to e mi woodi andal kewngal, koo to e mi woodi hoolaare cembinde haa e mi sottina kocceeje, ammaa mi walaa yidde, too, walaa ko nafumi.13.2: Maat 17.20; 21.21; Mar 11.23.3To mi hokkii ɓe ngalanaa fuu ko ngoodumi, koo mi jaɓii ɓandu am wulee, to mi walaa yidde, walaa ko ɓeydoriimi.
4Gooduɗo yidde e woodi munyal, e ngikku boɗɗum. O walaa lawliiru, o mantitataako, o walaa mangu hoore. 5Gooduɗo yidde waɗataa ko semtinii, o ɗaɓɓitataa ko wallatamo kanko tan. O yaawaa monnuki, o jogitataako fii kalluɗum ɗum goɗɗo waɗanimo. 6Gooduɗo yidde nanataa belɗum halleende, ammaa e mo nana belɗum goonga. 7E mo munya nder koo ɗume. Hoolaare maako, e kammunde maako, e munyal maako re’ataa.
8Annabaaku re’ay, waɗirki do’aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa ƴaɓɓoto, andal re’ay, ammaa yidde re’ataa haa abadaa. 9Ngam andal meeɗen e annabaaku meeɗen naa’ ɗum kewɗum, 10ammaa to kewɗum warii, ko heewaayi re’ay.
11Carel ko ngonmi sukayel, mi metii no sukayel metirta, mi nyumii no sukayel nyumirta. Ammaa nde mawnumi, mi alii ngikku sukaaku. 12Ko ngi’eten jooni, en ngi’ataaɗum boɗɗum bo daaroowo daaroggal nyiɓɓungal, ammaa carel e wara ngel ngi’etenɗum boɗɗum. Jooni seɗɗa tan andumi, ammaa carel e wara ngel andaymi andal kewngal, non no ɗum andiriyam.
13Too, jooni e woodi fii tatum, waato hoolaare, e kammunde, e yidde, ammaa yidde woni ko ɓurii mangu.
14Bulus Fuɗɗitii Metii Dow Dokke Ruuhu
1Ngaɗee ko mbaawoton waɗuki ngarton gooduɓe yidde, nden ɗaɓɓitee dokke Ruuhu Allah, ko ɓuri woni dokkal waɗuki annabaaku. 2Ngam gaɗiroowo do’aare ɗemngal ngal ɗum andaa naa’ yimɓe o metanta, Allah o metanta. Walaa paamayɗo ko o wi’ata, ngam sirruuji o metata laawol Ruuhu Allah. 3Ammaa fuu gaɗuɗo annabaaku, yimɓe o metanta, ngam o ɓeydanaɓe hoolaare, o sembiɗinaɓe, o waltina ɓerɗe maɓɓe. 4Gaɗiroowo do’aare ɗemngal ngal ɗum andaa hoore maako o sembiɗinta, ammaa gaɗoowo annabaaku, tokkuɓe Yeesu o sembiɗinta.
5E mi yiɗi on fuu ngaɗiron do’aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, ammaa mi ɓurii yiɗuki ngaɗon annabaaku. Ngam gaɗoowo annabaaku ɓurii gaɗiroowo do’aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, sey ni to e mo hokka ma’ana maaje, ngam o sembiɗina tokkuɓe Yeesu. 6Too, jooni bandiraaɓe am, to mi warii to mooɗon mi waɗirii do’aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, ɗume ɗum ɓeydanta’on? Walaa! Sey ni to mi wi’ii’on ko Allah wanginaniyam, koo mi ekkitinii’on ko andumi dow Allah, koo mi waɗanii’on annabaaku, koo mi ekkitinii’on Wolde Allah. 7Raa misaalu dow fii ɗum walaa yonki, waato duudaandu e garaayaaru. To duudaandu duudaaka boɗɗum koo to garaayaaru piyaaka boɗɗum, no ɗum andirta duuduki kin koo piyol ngol? 8Ɗonmaa, to duudoowo luwal konu duudaayingal boɗɗum, moye siryotoo yaaki konu? 9Non ɗum woni to mooɗon, to naa’ on ngaɗir do’aare ɗemngal ngal yimɓe nanata, no waɗata ɓe paama ko mbi’oton? Ɗum wartay bo on meta e meere. 10Goonga, e woodi ɗemɗe feere‑feere e duuniyaaru, ammaa nder ɗemɗe ɗen walaa ɗemngal ngal walaa ma’ana. 11To mi faamaayi ɗemngal ngal goɗɗo meti, mi wartii koɗo to maako, kanko maa o wartii koɗo to am. 12Onon maa, non ɗum woni to mooɗon. Nde on kaaɓii keɓon dokke Ruuhu Allah, ngaɗee ko mbaawoton waɗuki ɓuron huutirki dokke cembiɗinayɗe tokkuɓe Yeesu.
13Ngam non, fuu gaɗirɗo do’aare ɗemngal ngal o andaa, sey o toroo Allah wallamo o waawa hokkuki ma’ana ɗemngal ngal. 14Ngam to mi waɗirii do’aare ɗemngal ngal mi andaa, ɓernde am waɗii do’aare, ammaa mi heɓtataa ko mbiimi. 15Too, ko haani mi waɗa? Mi waɗay do’aare nder ɓernde am, ɗonmaa mi waɗay do’aare nder nyumol am. Mi yimay gimol mantuki Allah nder ɓernde am, ɗonmaa mi yimay nder nyumo am. 16To naa’ non, taa yettii Allah nder ɗemngal ngal a andaa, no goɗɗo mo nanataangal wiirata “Aamin” dow yettoore maaɗa? O faamaayi ko mbiiɗaa. 17Ɗum goonga a yetta Allah boɗɗum, ammaa ɗum sembiɗintaa nanayɗoma.
18Mi yettii Allah ngam mi ɓurii’on on fuu waɗirki do’aare ɗemɗe ɗe mi andaa. 19Ammaa nder kawtal tokkuɓe Yeesu ɗum ɓurii mi meta boliiɗe jowi paameteeɗe ngam mi ekkitina woɓɓe e dow mi meta boliiɗe 10,000 nder ɗemngal ngal ɗum andaa.
20Bandiraaɓe, alee nyumuki bo sukahoy. Ngartee ɓe ngalaa halleende bo ɓikkoy keccoy, ammaa ngartee bo mawɓe nder nyumo mooɗon. 21Attawra wi’ii Joomiraawo wi’ii,
“Mi metanay yimɓe am
laawol metooɓe ɗemɗe ɗe andaaka.
Mi metanayɓe e honduko yimɓe goɗɗe leyɗe,
ammaa fuu e non ɓe kettindantaakoyam.”14.21: Ica 28.11,12.
22Ngam non, waɗirki do’aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa naa’ ɗum alaama ngam tokkuɓe Yeesu, ammaa ɗum alaama ngam yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu. Annabaaku boo ɗum ngam tokkuɓe Yeesu, naa’ ngam yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu.
23Ngam non, to on fuu on kawritii koo moye e waɗira do’aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa, to woɓɓe ɓe paamaayi koo yimɓe ɓe tokkaayi Yeesu nattii nder mooɗon, naa’ ɓe mbi’ay on haaŋaaɓe? 24Ammaa to goɗɗo mo tokkaayi Yeesu koo goɗɗo mo andaa ko ngaɗoton nattii nder mooɗon tawii koo moye e waɗa annabaaku, o faamay o waɗii hakke, non waɗay o ɗaɓɓita o tuuba. 25Ko woni nder ɓernde maako cuuɗiiɗum ɗum wurtoto e njayri, o diccoto, o mawnina Allah, e mo wi’a, “Goonga, Allah e ɗon nder mooɗon.”
Mawninki Allah No Haani
26Too, bandiraaɓe, ɗume ngaɗoton? To on kawritii ngam mawninki Allah, goɗɗo e woodi gimol, goɗɗo e woodi ekkitinol, nden goɗɗo e waɗiray do’aare ɗemngal ngal ɗum andaa, goɗɗo hokkay ma’ana ɗemngal ngal. Ɗum fuu ɗum waɗee ngam sembiɗinki kawtal tokkuɓe Yeesu. 27To woɓɓe e ngaɗira do’aare ɗemngal ngal ɗum andaa, to’ ɓe ɓura ɗiɗo koo tato. E haani ɓe meta go’o‑go’o, ɗonmaa doole goɗɗo hokka ma’ana ko ɓe mbi’ata. 28Ammaa to walaa kokkoowo ma’ana ko ɓe mbi’ata, e haani ɓe nde’’ita nder kawtal tokkuɓe Yeesu, ɓe metana Allah nder ɓernde maɓɓe. 29Gaɗooɓe annabaaku maa, to’ ɓe ɓura ɗiɗo koo tato. E haani ɓe meta go’o‑go’o, nden kettindaniiɓeɓe poonda ko ɓe mbi’ata e hakkiilo. 30To e woodi ko Allah wanginani goɗɗo nder kettindantooɓe ɓen, sey metoowo arandeejo on de’’ita. 31On fuu on mbaaway ngaɗon annabaaku go’oto‑go’oto ngam koo moye ekkitoo heɓa ko sembiɗintamo. 32Gaɗooɓe annabaaku e haani ɓe mbaawana ko’e maɓɓe. 33Ngam Allah naa’ o Allah gaddoowo jiiɓaare, ammaa o gaddoowo jam.
To tokkuɓe Yeesu kawritii nder kawtal maɓɓe, 34e haani rewɓe nde’’ita. Ɗum jaɓaayi ɓe meta, ammaa ɓe njooɗoo ley laamu worɓe no Attawra wi’i. 35To e woodi goɗɗum ɗum ɓe ngiɗi ɓe anda, ɓe ƴama worɓe maɓɓe to wuro. Ngam ɗum cemtiniiɗum debbo meta nder tokkuɓe Yeesu carel ko ɓe kawriti ngam mawninki Allah.
36Too, to mooɗon Wolde Allah fuɗɗiri, koo to mooɗon tan nde yahi? 37To goɗɗo e kammii o annabiijo, koo o keɓuɗo dokkal Ruuhu Allah, e haani o anda ɗu’um ɗum mbindanaymi’on to Joomiraawo ɗum ƴiwoyi. 38Ammaa to o wanyii ɗum non, kanko maa sey o wanyee.
39Ngam non, bandiraaɓe am, ngiɗee waɗuki annabaaku, to’ on karmin waɗirki do’aare ɗemɗe ɗe ɗum andaa. 40Sey koo ɗume waɗee no haani e laawol bongol.
15Ummaaki Almasiihu Daga Mayde
1Jooni bandiraaɓe am, e mi yiɗi mi siftorana’on Habaru Belɗum ɗum nga’ajinanmi’on, ɗum njaɓuɗon, ɗum tokkoton boɗɗum. 2Barka maajum on kisii, to on njogake boɗɗum wa’aju ɗum nga’ajinanmi’on. To naa’ non, on koolii Yeesu e meere.
3Mi waddanii’on fii ɓurɗum daraja ɗum keɓumi. Kanjum woni Almasiihu maayii ngam hakke meeɗen non no goɗɗe aayaaje mbi’i,15.3: Ica 53.5‑12.4o uwaama, o umminaama daga mayde nyalnde tatawre non no goɗɗe aayaaje mbi’i,15.4: Jab 16.8‑10; Maat 12.40; KL 2.24‑32.5o wangani Biiturus15.5: Koo boo: “Keefas.”, nden o wanganii lilaaɓe maako sappo e ɗiɗo.15.5: Luk 24.34; Maat 28.16,17; Mar 16.14; Luk 24.36; Yah 20.19.6Gaɗa ɗon o wanganii tokkuɓemo ɓurɓe 500 e carel go’o. Ɗuɗɓe maɓɓe haa jooni e ɓe foofa, ammaa woɓɓe maayii. 7Ɗonmaa o wanganii Yaakubu, nden fuu lilaaɓe maako.
8Gaɗa maajum fuu, min maa, o wanganiiyam, koo nde e mi nandi e ɓingel danyaangel ko carel danyukingel waɗa.15.8: KL 9.3‑6.9Ngam min woni ɓurɗo famɗuki nder lilaaɓe maako. Mi hewtaayi maa mi noddee lilaaɗo maako, ngam mi torrii kawtal yimɓe Allah.15.9: KL 8.3.10Ammaa ngam yidde nde Allah holliyam mi wartii ko ngonmi hande, nden yidde nde o holliyam wartaayi meere. Mi ɓurii koo moye lilaaɗo huwuki, koo nde naa’ ɗum min huwata, ɗum yidde Allah gondunde e am huwata. 11Too, walaa feerootirol koo to min wa’ajinani’on, koo to lilaaɓe horiiɓe nga’ajinani’on. Ko min nga’ajinta ɗum go’o; kanjum boo njaɓuɗon.
Ummaaki Mayɓe
12Too, to e ɗum wa’ajina wiiki Almasiihu umminaama daga mayde, no waɗata woɓɓe mooɗon e mbi’a mayɓe ummataako? 13Daa mayɓe ummataako daga mayde, too, daa Almasiihu umminaaka daga mayde won ɗon. 14To boo Almasiihu ummaaki daga mayde, too, wa’ajinki amin wartii meere, nden hoolaare mooɗon wartii meere. 15Ko ɓuri non woni, min ngartii ceydu’en fewooɓe dow Allah. Ngam min mbi’ii Allah umminii Almasiihu daga mayde. Ammaa daa ɗum goonga mayɓe ummintaake, daa Allah umminaayimo. 16Ngam daa ɗum ummintaa mayɓe, too, daa Almasiihu maa umminaaka daga mayde won ɗon. 17Daa Almasiihu umminaaka, too, hoolaare mooɗon wartii meere, nden haa jooni on ngondi e hakke mooɗon, 18nden mayɓe e koolii Almasiihu kalkii won ɗon. 19To ni ngam jonde duuniyaaru ndu’u tan ngaɗeten kammunde dow Almasiihu, en ɓurii koo moye wartuki ɓe ɗum yurminanta.
20Ammaa goonga Almasiihu umminaama daga mayde. Kanko woni artuɗo ummaaki daga nder ɓe ɗum umminta daga mayde. 21Nde mayde warii laawol neɗɗo go’oto, non maa ummaaki mayɓe daga mayde warii laawol neɗɗo go’oto. 22No yimɓe fuu mayrata ngam sumpo e Aadamu, non maa fuu gooduɓe sumpo e Almasiihu keɓay yonki ki re’ataa. 23Ammaa raa no ummaaki mayɓe wa’ata. Arande Almasiihu umminaama daga mayde, nden nyalnde nde o wartoyi ɗum umminay fuu yimɓe maako daga mayde. 24Nden gaɗa o heɓii jaalorgal dow koo moye laamiiɗo, e koo ɗume laamu ginni, e koo ɗeye bawɗe, re’irde duuniyaaru waray, nden o hokkita Allah Nyaako Mo Dow laamu. 25Ngam doole Almasiihu laamoo naa Allah yowiimo dow wanywanyɓe maako fuu.15.25: Jab 110.1.26Ganyo kalketeeɗo gaɗa koo ɗume, kanko woni mayde. 27Ngam aayaare wi’ii, “Allah wartirii koo ɗume ley laamu Almasiihu.” Ammaa nde ɗum wi’i, “Koo ɗume wartiraama ley laamu Almasiihu,” too, e njayri ɗum woni ɗu’um hawtaayi e on ɗon gartirɗo koo ɗume ley laamu Almasiihu.15.27: Jab 8.6.28Gaɗa Allah waɗii koo ɗume ley laamu Ɓiɗɗo maako, sey Ɓiɗɗo on warta ley Laamu Allah gartirɗo koo ɗume ley laamu Ɓiɗɗo on, ngam Allah tan warta laamiiɗo koo ɗume koo toye.
29Too, to mayɓe ummataako daga mayde, ɗume gaɗanaaɓe baptisma ngam mayɓe ngaɗata? To ɗum umminaayi mayɓe koo seɗɗa, ngam ɗume ɗum waɗanta yimɓe baptisma ngam maɓɓe? 30Nden ngam ɗume min coorata yonki amin koo ndeye? 31Goonga bandiraaɓe, mantoraaki ki mantortoomi’on nder sumpootirki e Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen waɗi koo ndeye nyalnde e mi haade mayde. 32To mi haɓdii e yimɓe gooduɓe ngikku bo ɗum marle ladde nder gariiri Aafisa ngam heɓuki fii duuniyaaru ndu’u tan, ɗume ɓeydoriimi? To mayɓe ummintaake daga mayde, sey ngaɗen ko ɗum wi’unoo, “En nyaamu, en njaru, ngam jaango en maayay.”15.32: Ica 22.13.
33To’ on njaɓu ɗum majjina’on. “Jooɗodaaki e gooduɓe ngikku kalluɗum wonnay ngikku boɗɗum.” 34Ngartee nder hakkiilo mooɗon no haani, alee waɗuki hakke, ngam e woodi woɓɓe mooɗon ɓe ngalaa andal dow Allah. Mi wi’u non ngam cemton.
Ɓandu Umminteendu
35Goɗɗo ƴamay wi’a, “No mayɓe umminirtee daga mayde? E iri nduye ɓandu ɓe ummodortoo?” 36An kaaŋaaɗo! Taa aawii gabbel, ngel fuɗataa naa ngel waatii. 37Ko aawuɗaa fuu, koo gabbel alkamaari, koo wongel gabbel feere, ko fuɗi nandataa e ko aawuɗaa. 38Ammaa Allah e hokka ko fuɗi nandi feere non no o suɓiri. Koo iri ngele gabbel e iri nandi ɗum ngel fuɗirta.
39Naa’ fuu ɓalli ngoni nanduɗi. Ɓalli yimɓe feere, ɓalli marle feere, ɓalli colli feere, ɓalli liƴƴi feere.
40Koo ɗume gonɗum e dow e woodi no ɗum wa’i. Non maa koo ɗume gonɗum nder duuniyaaru e woodi no ɗum wa’i. Gonɗum e dow wooɗuki maajum e feerootiri e wooɗuki fii gonɗum nder duuniyaaru. 41Naange no ɗelkitirta feere, lewru no ɗelkitirta feere, koode no ɗelkitirta feere, nden koode e feerootiri koo ndeye hoodere e no nde ɗelkitortoo.
42Non ummaaki mayɓe wa’i. Ɓandu uwaandu ndu nyolayndu, to ndu umminaama ndu nyolataa. 43Ɓandu uwaandu wooɗaa yiiki, ndu walaa sembe, to ndu umminaama, ndu wartay wooɗundu yiiki, goodundu bawɗe. 44Ɓandu uwaandu kayru huutirtee nder duuniyaaru ndu’u, ammaa ɓandu umminteendu, kayru huutinirtee e ton dow. Nde e woodi ɓandu kuutirteendu nder duuniyaaru, non maa e woodi ɓandu kuutirteendu ton dow. 45Ngam, non no ɗum windiraa, “Neɗɗo arandeejo, waato Aadamu, o wartii gooduɗo yonki.” Ammaa Aadamu cakitiiɗo, waato Almasiihu, o heɓii ɓandu kuutirteendu ton dow, o wartii kokkoowo yonki ki re’ataa.15.45: Fuɗ 2.7.46Naa’ ɓandu kuutirteendu ton dow ɗum artata heɓuki, ammaa kuutirteendu nder duuniyaaru ɗum artata heɓuki, nden ɗum heɓa kuutirteendu ton dow. 47Neɗɗo arandeejo mbulmbuldi o tagiraa, nden neɗɗo ɗiɗaɓo boo, daga dow o ƴiwoyi. 48Yimɓe duuniyaaru e ngoodi ɓandu iri ndu Aadamu tagiraaɗo mbulmbuldi. Jahayɓe ton dow boo, ɓe keɓay ɓandu iri ndu on ɗon ƴiwoyɗo daga ton dow, waato Almasiihu. 49Non no ngoodirɗen nandi on ɗon tagiraaɗo mbulmbuldi, non maa en keɓay nandi on ɗon ƴiwoyɗo daga dow.
50Bandiraaɓe, e mi wi’a’on, ɓandu goodundu kusel e ƴiiƴam nattataa nder wuro Allah ton dow. Ɓandu nyolayndu nattataa wuro Allah tabitayngo.
51Ndaree mi wi’a’on goɗɗum sirru: Naa’ en fuu maayata, ammaa en fuu ɗum waylitanay’en ɓalli 52ɗon e ɗon, bo maƴƴuki hitere, to ɗum duudii luwal cakitiingal. Ngam to luwal ngal duudaama, mayɓe ummodoto e ɓalli ɗi nyolataa, nden enen foofooɓe ɗum waylitay ɓalli meeɗen.15.51,52: 1Tas 4.15‑17.53Ngam doole ndu’u ɓandu maayayndu nyolayndu wartiree ɓandu ndu maayataa ndu nyolataa. 54Carel ngel ɓandu maayayndu nyolayndu wartiraa ɓandu ndu maayataa ndu nyolataa, ko aayaare wi’i ɗum heeway, waato, “Ɗum heɓii jaalorgal dow mayde!”15.54: Ica 25.8.
55“Mayde, to jaalorgal maaɗa?
Mayde, to tooke maaɗa?”15.55: Yuuc 13.14.
56Ngam hakke woni tooke pooɗayɗe mayde, nden bawɗe hakke to Attawra ƴiwi. 57Ammaa yettoore tabbita to Allah kokkuɗo’en jaalorgal barka Yeesu Almasiihu Joomiraawo meeɗen.
58Ngam non, bandiraaɓe am ɓe ngiɗumi, ndaree boɗɗum, to’ goɗɗum dimba’on. Koo ndeye ngaɗee ko mbaawoton waɗuki kuwon kuugal Joomiraawo, ngam on andi kuugal ngal kuwantonmo naa’ e meere ngal woni.
16Walluki Bandiraaɓe Gonɓe Urucaliima
1Too, jooni dow hawrutuki ceede ngam walluki yimɓe Allah gonɓe Urucaliima, ngaɗee ko mbiimi tokkuɓe Yeesu ɓe Galaatiya ngaɗa.16.1: Room 15.25,26.2Koo ndeye nyalnde arandeere nde yontoore, koo moye mooɗon resa goɗɗum nder ko heɓii keerol no waawata. Nden to’ on alu naa mi warii puɗɗon hawrutuki ceede ɗen. 3To mi yottake to mooɗon, mi hokkay yimɓe ɓe cuɓuɗon ɗereeji kollayɗi on cuɓiiɓe ɓe njaara ballal mooɗon Urucaliima. 4To e haani min maa mi yaha, sey ɓe njaada e am.
Ko Bulus Yiɗi Waɗuki
5Mi waray to mooɗon gaɗa mi yahii leydi Makidooniya, ngam mi suɓii yaaki Makidooniya.16.5: KL 19.21.6Ɗum gaɗotooɗum mi jooɗoo to mooɗon carel seɗɗa, koo maa mi ruuma, ngam mballonyam mi yaha fuu to njahaymi. 7Mi yiɗaa mi yaala to mooɗon tan mi ƴaɓɓoo, ngam e mi yiɗi mi neeɓida e mooɗon to Joomiraawo jaɓii.
8Ammaa mi jooɗoto to gariiri Aafisa naa Humto Ɓendol Alkamaari16.8: Waato Pentikos. ,16.8: KLee 23.15‑21; TA 16.9‑11.9ngam mi heɓii laawol huwuki kuugal mangal, nden e woodi ɗuɗɓe ganyuɓeyam.16.8,9: KL 19.8‑10.
10To Timooti warii to mooɗon, tabbitinon o wedditake nder mooɗon, ngam kanko maa o kuwanoowo Joomiraawo bo am.16.10: 1Kor 4.17.11Ngam non, to’ goɗɗo yawanamo. Mballeemo nder yaadu maako, njaɓɓootiron jam e jam, o wartoya to am. Min e woɓɓe bandiraaɓe e min ndenti gartol maako.
12Jooni dow bandiraawo meeɗen Afoolos, mi torakemo naa’ seɗɗa o wara to mooɗon kanko e woɓɓe bandiraaɓe, ammaa o yiɗaa yaadu ndun jooni. O waray to mooɗon to o heɓii laawol.
Wagginki E Kownol Cakitiingol
13Njooɗee on paama, ndaree boɗɗum dow hoolaare mooɗon, ngaɗon ngorgu, cembiɗee. 14Fuu ko ngaɗoton, ngaɗeeɗum nder yidde.
15Bandiraaɓe, on andi nder leydi Akaaya yimɓe wuro Istifaanus arti wartuki tokkuɓe Yeesu, nden ɓe kokkii ko’e maɓɓe ngam walluki yimɓe Allah.16.15: 1Kor 1.16.16E mi toroo’on kokkee iri ɓen ɗon yimɓe mangu hawti e fuu yimɓe ɓe min kuwidi min piidi nder kuugal.
17Mi nanii belɗum waroyki Istifaanus, e Fartunaatus, e Akaykus, ngam ɗum wartaniiyam bo onon ngari to am, 18ngam ɓe mbaltinii ɓernde am e ɓerɗe mooɗon onon maa. Ngam non, kokkee iri ɓen ɗon yimɓe mangu.
19Tokkuɓe Yeesu wonɓe leydi Aasiya e kowna’on. Akiila, e Biriskila, e tokkuɓe Yeesu kawritooɓe e wuro maɓɓe e ɓe kowna’on boɗɗum nder inde Joomiraawo.16.19: KL 18.2.20Fuu bandiraaɓe gonɓe ɗo’o e kowna’on.
Kownindiree hownirki higaaku ceniiki.
21Min Bulus windi kownol ngo’ol e jungo am.
22Fuu mo yiɗaa Joomiraawo, Allah laanamo.
Yaa Joomiraawo amin, waroy!
23Yeesu Joomiraawo barkiɗina’on.
24E mi yiɗi’on on fuu ngam sumpootirki meeɗen e Yeesu Almasiihu.