KINAWANSAYAN

1

1 Tontok di timpuun i’ om wonsoyo’ nod Kinorohingan o tawan om pomogunan. 2 Aiso’ po suang do pomogunan, om aiso’ o poimpasi; om noolitan di rahat dot opuhod, om odondom o kotuongo’. Nga’ mintongkop i’ i Rusod do Kinorohingan do hiri’d soibau di waig. 3 Om pomoros no o Kinorohingan do poingkaa, ’’Nawau no,’’ ka — om haro noddi o tanawau. 4 Om kokito nod Kinorohingan dot osonong i tanawau, om potongkiado’ no dau i tanawau do mantad id totuong. 5 Om pungaranai nod Kinorohingan do ’’Dangadau’’ i tanawau, om "Dongotuong" i totuong. Om korikot no sosodopon om korikot nogiddi kosuabon — iri no tadau do koiso’. 6 - 7 Om boros kad Kinorohingan, ’’Pohoroon ku o kulung do popitongkiad dilo waig om duwo indo o koiyonon,’’ ka — om kowonsoi no o miagal diri. Om iyo noddi o kinowoyo-woyoon do Kinorohingan do minomonsoi di kulung. Om iri no i kulung o pinopitongkiad di waig do hiti’d siriba’ do mantad di waig di hilo’d sawat. 8 Om pungaranai nod Kinorohingan i kulung do, ’’Tawan’’. Om korikot no sosodopon om korikot nogiddi kosuabon — iri no tadau do koduwo. 9 Om boros kad Kinorohingan, ’’Potimungon ilo waig do hilo’d sahau do tawan dot id iso’ o koiyonon, om okito indo o tana’,’’ ka. Om kowonsoi no o miagal diri. 10 Om pungaranai nod Kinorohingan i tana’ do ’’Katanaan’’. Om iri no kinotimungon di waig om pinungaranan dau do ’’Rahat’’. Om kokito nod Kinorohingan dot osonong i nowonsoi dau. 11 Om boros kad Kinorohingan, ’’Poposuni iti tana’ do mogisuayan o sumuni di kilinsou om i kitua’,’’ ka. Om kosiliu no o miagal diri. 12 Om posuni noddi i tana’ do mogisuayan i sumuni. Om kokito nod Kinorohingan dot osonong i nowonsoi dau. 13 Om korikot no sosodopon om korikot nogiddi kosuabon — iri no tadau do kotolu. 14 Om boros kad Kinorohingan, ’’Mimbulai o mogulinau do hilo’d tawan do potongkiad di tanawau do mantad id totuong, om oilaan i’ o koimpuunon do tadau, om toun, om tadau’d agayo do don tugama’; 15 om iri nondo i mogulinau do hilo’d tawan o mamanawau diti pomogunan,’’ ka — om kosiliu no o miagal diri. 16 Om iyo noddi o Kinorohingan do minomonsoi di duwo o mogulinau dit agayo: i tadau o mulinau do dangadau, om i tulan o mulinau do dongotuong; om winonsoi ngai’ nogi’ dau i rombituon. 17 Om poiyono’ no dau i piro-piro mogulinau diri do hilo’d tawan do mamanawau diti pomogunan, 18 do mogulinau do dangadau, om mogulinau do dongotuong, om popitongkiad do tanawau do mantad id totuong. Om kokito nod Kinorohingan dot osonong i nowonsoi dau. 19 Om korikot no sosodopon om korikot nogiddi kosuabon — iri no tadau do kaapat. 20 Om boros kad Kinorohingan, ’’Oponu’ ilo waig do koinsanai di kipinuhobo, om oponu’ do tombolog o hilo’d sawat diti pomogunan,’’ ka dau. 21 Om wonsoyo’ noddi do Kinorohingan i nintorusan dit angagayo do hilo’d rahat, om koinsanai di kipinuhobo do miyon dot id waig, om koinsanai do bansa’ do tombolog. Om kokito nod Kinorohingan dot osonong i nowonsoi dau. 22 Om barakatai no dau o koinsanai’ddi om sinunudan dau do sumakag i kipinuhobo di poingiyon do hilo’d waig, om momonu’ di rahat, om sinunudan ngai’ nogi’ dau do gumumu’ i tombolog. 23 Om korikot no sosodopon om korikot nogiddi kosuabon — iri no tadau do kolimo. 24 Om boros kad Kinorohingan, ’’Popoimbulai iti pomogunan do mogisuayan o nintorusan dit alaya’ om i lalang, om it angagayo om it ongokoro’,’’ ka — om kosiliu no o miagal diri. 25 Om iyo noddi o Kinorohingan do minomonsoi do koinsanai’ddi. Om kokito nod Kinorohingan dot osonong i nowonsoi dau. 26 Om boros kad Kinorohingan, ’’Dinondo no, om momonsoi toko’ do tulun; om paagalon toko’ dati’ iyolo’ om iyo nondo dati’ iyolo’. Om kikuasa’ nondo iyolo’ dot id sawat do koinsanai’d sada’, om tombolog, om koinsanai do nintorusan dit angalaya’ om i lalang, om it angagayo om it ongokoro’,’’ ka dau. 27 Om pomonsoi noddi o Kinorohingan do tulun do pinoiyo dau. Om winonsoi dau iyolo’ do kusai om tondu’. 28 Om barakatai nod Kinorohingan iyolo’ do mikuwo’d minomoros do poingkaa, ’’Paganak kou nod ogumu’ om kopomogun i’ o sinakagon dokoyu do pointongkop diti pomogunan om oporinta’ indo diyolo’ o koinsanai do sada’, om tombolog, om koinsanai do bansa’d nintorusan do hilo’d gouton. 29 Om nokosodia’ ku no o mogisuayan o linsou om mogisuayan o tua-ua’ do maan dokoyu’d kanon; 30 nga’ iri nopo i nintorusan di hilo’d gouton om i tombolog om nosodiaan ku no do sakot om i songinsuni dit ongkiroun do maan do diyolo’d kanon,’’ ka dau — om kosiliu noddi o miagal diri. 31 Om ontong no o Kinorohingan do koinsanai di winonsoi dau, om osonong ngai’ nopo. Om korikot no sosodopon om korikot nogiddi kosuabon — iri no tadau do koonom.

2

1 Om kopongo ngai’ noddi do minomonsoi o tawan, om pomogunan om koinsanai do nunu nopo. 2 Tontok di koturu’ do tadau om undorong no o Kinorohingan tu’ nopongo ngai’ noddi dau i wonsoyon dau. 3 Om barakatai noddi dau i tadau do koturu’ om siliho’ no dau o tadau’ddi do tadau dot agayo, tu’ tontok no do tadau’ddi do minundorong iyau tu’ nopongo ngai’ no dau i wonsoyon dau. 4 Om iyo noddi o kinowoyo-woyoon do minomonsoi do tawan, om tana’ om koinsanai do nunu nopo. Tontok di winonsoi i’ do TUHAN, i Kinorohingan o tawan, om pomogunan, om koinsanai do nunu nopo, 5 om aiso’ po o songinsuni do hiti’d tana’, om aiso’ o linsou do nokosobul tu’ a’ po dau nokolintuhun o rasam, om aiso’ po o tulun do momutanom di tana’; 6 nga’ haro i’ o waig do mimbulai do mantad hiri’d saalom do tana’ do momoyopos di tana’. 7 Om panganu noddi do lagit dot okooro’ do mantad hiri’d tana’ o TUHAN, i Kinorohingan om wonsoyo’ no dau iri do songulun o tulun; om obusai no dau do pinuhobo di kapasi o luang do todung di tulun diri om kipinuhobo noddi i tulun. 8 Om pomukabun noddi o TUHAN, i Kinorohingan do hilo’d Idon, i ponong id koulayon, om hilo’ no o pinoiyanan dau di tulun di winonsoi dau’ddi. 9 Om mogisuayan nopo o kayu dit ongolumis om it ongosonong o tua’ do pinosuni dau do hilo’. Om hiri nopod kabun diri om haro o songguas o kayu di manahak do koposion om haro o songguas o kayu di manahak do toilaan ondung nunu it osonong om nunu it araat. 10 Hilo’ nopod Idon om haro o bawang do muyung-luyung, om iri no i momuwaig di kabun; om hiri nopod soliwan di kabun dot Idon om nabahagi’ diri i bawang dot apat o bawang. 11 Ngaran nopo di bawang do koiso’ om Pison; i lumuyung do posorili’ di pomogunan do Hawila. 12 (Hilo’ nopo om haro o tamas dit osompipi’, om haro o tumau dit osonong kopio o kosingudan, om haro o watu dot olumis dit agayo o gatang.) 13 Ngaran no di bawang do koduwo om Gihon; i lumuyung do posorili’ do pomogunan do Kus. 14 Om ngaran nopo di bawang do kotolu om Tigris, i lumuyung do ponong id koulayon do mantad id pomogunan dot Asur, om ngaran no di bawang do kaapat om Iprat. 15 Om poiyono’ noddi do TUHAN i Kinorohingan i tulun di winonsoi dau’ddi do hiri’d Kabun dot Idon, do mananom-tanom om momogompi’ di kabun. 16 Om sunudai no do Kinorohingan i tulun diri do poingkaa, ’’Koino-ino nu i’ do kanon o koinsanai’d tua’ do kayu do hiti’d kabun, 17 nga’ iri po i tua’ di kayu di manahak do toilaan ondung nunu it osonong om nunu it araat ot a’ nu koino-ino do kanon. Kada’ nogi’ kopio pangakan do tua’ do kayu’ddi. Tu’ ondung mangakan ko, om tontok no do tadau’ddi do matai ko,’’ ka dau. 18 Om pomoros noddi o Kinorohingan do poingkaa, ’’A’ i’ osonong do songulun-ngulun iti tulun. Momonsoi oku po do koruhang dau di kosudong kopio dau do monguhup dau,’’ ka. 19 Om panganu no o Kinorohingan do lagit dot okooro’ do mantad hiri’d tana’, om woruno’ no dau o koinsanai do nintorusan om tombolog. Om igitai ngai’ no dau iri do pinaantangan di tulun, om oilaan i’ ondung nunu o pomungaran di tulun do koinsanai’ddi; om iyo noddi o kinoonuan do koinsanai di nintorusan om i tombolog do ngaran diyolo’. 20 Om pungaranai ngai’ noddi di tulun i tombolog om i nintorusan diri; nga’ iso’ poddi nga’ aiso’ i o kosudong kopio dau do sumiliu do koruhang dau do monguhup dau. 21 Om poodopo’ noddi do TUHAN, i Kinorohingan i tulun diri do gisom do nokoolong. Om daamot poddi di tulun do koodop, om ngoyo’ no do Kinorohingan onuo’ o tiso’ di tulang do tikagang dau, om piromuto’ nogiddi kawagu dau i tonsi di pinongonuan dau’ddi. 22 Om wonsoyo’ no do Kinorohingan do tondu’ i tulang do tikagang diri, om pootodo’ nogiddi dau do hiri’d tulun diri. 23 Om boro-boros noddi i tulun diri do poingkaa, ’’Hati nogiddi o sagalai kopio ku — i tulang do nanu do mantad id tulang ku, om i tonsi do mantad id tonsi ku. Pomungaran ku nopo dau om ’Tondu’’ tu’ nanu i’ iyau do mantad id kusai,’’ ka dau. 24 Om iri no kotongkiadan do kusai do mantad id tina’ om tapa’ dau, om kopiiso’ i’ iyau di sawo dau, om osiliu indo iyolo’ dot iso-iso’ o tonsi. 25 Iri nopo kusai om i tondu’ diri om poillabas i’ goduwo, nga’ amu’ i’ iyolo’ kopuriman dot ointingayaman.

3

1 Id pogialatan nopo do nintorusan di winonsoi do TUHAN, i Kinorohingan om iri no i tulanut ot obilut kopio. Om uhoto’ no di tulanut i tondu’ do poingkaa, ’’Noduhan kou no kopio do Kinorohingan do mangakan do tua’ do koinsanai diti kayu do hiti’d kabun?’’ ka dau. 2 Om boros ka di tondu’ do suminimbar, ’’Koino-ino i’ bo iyahai do mangakan do tua’ do koinsanai diti kayu do hiti’d kabun, 3 nga’ iri po i tua’ di songguas o kayu do hilo’d tanga’ diti kabun ot a’ dahai koino-ino dot akanon. Kumama’ piya nga’ a’ i’ iyahai koino-ino; tu’ owonsoi nopo dahai o miagal diri om apatai no iyahai,’’ ka dau. 4 Om boros ka di tulanut do suminimbar, ’’A’ i’ otopot ino; a’ kou i’ bo apatai. 5 Minomisunud pogi’ o Kinorohingan do miagal diri nga’ oilaan dau do kaakan kou nopo di tua’ddi om koiyo kou nondo do Kinorohingan om koilo kou nondo ondung nunu it osonong om nunu it araat,’’ ka di tulanut. 6 Om kokito no di tondu’ dot olumis i’ i guas do kayu’ddi, om i tua’ nga’ osonong i’ kopio dot akanon. Om pomusorou noddi iyau dot osonong i’ kopio dot osiliu do tulun di kitoilaan. Om pongupu’ noddi iyau di tua’ om akano’ no dau. Om onuwai noddi dau i sawo dau om iri’ddi sawo dau nga’ minangakan i’. 7 Kaakan poddi diyolo’ iri, om kaanu no iyolo’ do toilaan, om kopuriman diri iyolo’ do poillabas iyolo’. Om pogitombir-tombiro’ noddi diyolo’ i roun do kayu om potirungo’ no diyolo’ do tinan diyolo’. 8 Tontok do sosodopon diri om korongou no diyolo’ o TUHAN, i Kinorohingan do manau-panau do hiri’d kabun, om lisok no iyolo’ do hiri’d salag di kokoyuan, om a’ indo iyolo’ okito do Kinorohingan. 9 Nga’ lohowo’ no do Kinorohingan i kusai, ’’Hinonggo ko’ndo?’’ ka dau. 10 Om boros ka di kusai do suminimbar, ’’Tontok di norongou ku do hiti ko’d kabun om minodosi oku’ddi, om lisok oku no tu’ poillabas oku i’,’’ ka dau. 11 Om uhoto’ noddi iyau do Kinorohingan do poingkaa, ’’Isai o minomisunud diya’ do poillabas ko? Minangakan ko di tua’ di pinogoduhan ku diya’ do mangakan?’’ ka dau. 12 Om boros ka di kusai do suminimbar, ’’Ilo’ i tondu’ di pinokoruhang nu doho’ o minanahak doho’ di tua’, om akano’ ku noddi,’’ ka dau. 13 Om uhoto’ no do TUHAN, i Kinorohingan i tondu’ do poingkaa, ’’Nokuro tu’ winonsoi nu o miagal diri?’’ ka dau. Om boros ka di tondu’ do suminimbar, ’’Nudutan oku di tulanut om gowoi poddi om minangakan oku di tua’,’’ ka dau. 14 Om boros ka’ddi do TUHAN, i Kinorohingan dot id tulanut diri, ’’Ohukuman ko no tu’ minomonsoi ko i’ do miagal diri; iya-iya’ no o mamabo do kousungan diti dot id pogialatan do koinsanai do nintorusan do suwai. Mantad pondo do baino’ om poluhadon nu no o tian nu do mamanau, om pupuk no do tana’ o kanon nu do gisom do tikapatai nu. 15 Pitogodon ku nondo iyokoyu di tondu’; misangod kasai’ nopondo i sinakagon nu om i sinakagon di tondu’. Om babakon nondo di sinakagon di tondu’ o tulu nu, om kutukan di sinakagon nu o tatad diyolo’,’’ ka dau. 16 Om boros ka do Kinorohingan dot id tondu’ diri, ’’Ruhangan ku nondo o koinggoriton nu do maso do monontian, om ruhangan ku o koinggoritan nu do mogkosusu. Nga’ mulong piya do miagal diri nga’ orohian kasai’ ko i’ di sawo nu, om minsiriba’ ko po dot id dau,’’ ka dau. 17 Om boros ka do Kinorohingan dot id kusai’ddi, ’’Minokinongou ko di boros di sawo nu om minangakan ko di tua’ di pinogoduhan ku diya’ do mangakan. Om iri no i winonsoi nu’ddi o kousung-usung dilo tana’. Om solinaid nu nopondo do poimpasi om a’ no milo dot a’ ko monotos do morobuat om koihum ko nogi’ do kaakan-akanan di kabagal nu. 18 Om sumuni ngai’ nopondo o sakot om rugi do hilo’d tana’, om iri no i songinsuni dot id talun o kanon nu. 19 Om kototos ko po do morobuat do gisom do koulai o lasu’ nu, om koihum ko nogi’ do kaakan-akanan nu. Om iyo ko no kasai’ddi do gisom do koguli’ ko kawagu do hilo’d tana’; tu’ tana’ ko i’ do winonsoi. Tana’ ko i’ do winonsoi, om sumiliu ko indo kawagu do tana’,’’ ka dau. 20 Om pungaranai no di Adam i sawo dau dot i Hawa, tu’ iyau no o tina’ do koinsanai do tulun. 21 Om pomonsoi no o TUHAN do pakayan di Adam om i sawo dau, do kulit do nintorusan o winonsoi, om papakayai noddi dau diyolo’ iri. 22 Om boro-boros noddi o TUHAN, i Kinorohingan do poingkaa, ’’Nosiliu noddi i tulun do miagal dati’ tu’ koilo no dit osonong om it araat. Om a’ no iyau pabanaron do mongoi pangakan di tua’ do kayu di manahak do koposion om a’ indo iyau poimpasi do gisom do poingompus,’’ ka dau. 23 Om uyungo’ noddi iyau do TUHAN, i Kinorohingan do mantad hiri’d Kabun dot Idon om suhuo’ no do momutanom do hiri’d tana’, i tana’ di tadon dau. 24 Om hiri nopod ponong id koulayon di Kabun dot Idon, om pinoundarangan do Kinorohingan do piro-piro o moloikat di roitan do kerub om pinoundarangan dau dot iso’ o gayang di kitapui do miwor-hiwor nopo do mangantob dot isai nopo o tulun, om aiso’ indo o koinsomok di kayu di manahak do koposion.

4

1 Om duduno’ noddi di Adam i Hawa, om ponontian no i Hawa, i sawo dau. Om kosusu no iyau do tanak do kusai. Om boros kaddi di Hawa, ’’Haro no o tanak ku’d kusai, tu’ nuhupan oku i’ do TUHAN,’’ ka dau. Om pungaranai no di Hawa i tanak dau’ddi dot i Kain. 2 Alaid noddi om paganak po kawagu i Hawa do tanak do kusai; om ngaran nopo di tanak diri om i Habil. I Habil nopo om suminiliu do gompomogompi’ do dumba’, om i Kain no om momutanom-tanom. 3 Piro-piro poddi o koloido’ do mantad diri om panganu no i Kain do wookon do tua’ di tinanom dau om patahako’ no dau do maan do porsombahan dot id TUHAN. 4 Om ongoi noddi i Habil pamagamit do tanak do dumba’ dau dit id gulu kosusu. Om sumbolio’ no di Habil iri, om patahako’ no do numaan do porsombahan dot id TUHAN i popot dit osonong kopio. Om nasanangan i’ o TUHAN di Habil om nasanangan di porsombahan dau, 5 nga’ i Kain nopo om i porsombahan dau om niada’ i’ do TUHAN. Om kotogod noddi kopio i Kain om orodtu po tomod o rabas dau dot atatagadan. 6 Om boros kaddi do TUHAN dot id di Kain, ’’Nokuro tu’ otogod ko? Nokuro tu’ orodtu kopio ko? 7 Otopot nopo o winonsoi nu om koirak ko i’ daa, nga’ araat i’ o winonsoi nu, om dusa nga’ poingandad noddi dot id wawayaan do sumuang daa dot id ginawo nu. Orohian daa i dusa do momorinta’ diya’. Nga’ alao’ no kopio iri,’’ ka dau. 8 Om ongoi noddi i Kain boro-boros di Habil, i tadi’ dau do poingkaa, ’’Kaino mongoi pihombo-hombo do hilo’d talun,’’ ka dau. Nga’ maha’ di nokorikot iyolo’ do hilo’d talun om umangai noddi di Kain i Habil do gisom do napatai i Habil. 9 Om uhoto’ nod TUHAN i Kain do poingkaa, ’’Hinonggo i Habil, i tadi’ nu?’’ ka dau. Om simbar ka di Kain, ’’A’ oku i’ koilo. Iyoho’ toi o mitamong di tadi’ ku?’’ ka dau. 10 Om boros kaddi do TUHAN, ’’Nokuro tu’ araat tomod o winonsoi nu? Millohou doho’ i raha’ di tadi’ nu do hilo’d tana’ dot iyo po di giak do monuhu’ do sumuli’. 11 Ousung ko no, om a’ ko nondo milo do mananom-tanom dilo tana’. Tu’ ilo’ no tana’ i minonosop do raha’ di tadi’ nu do tontok di patayo’ nu iyau. 12 Mulong piya do mananom-tanom ko nga’ aiso’ i’ o nunu-nunu do motus; om minghombo ko pondo do hiti’d pomogunan tu’ aiso’ no o walai nu,’’ ka dau. 13 Om boros kaddi di Kain dot id TUHAN, ’’Adalaan no kopio kawagat iti tihukum nu doho’, om a’ ku no ooyit. 14 Tu’ uyungon oku diya’ do mantad id tana’ diti om koinsodu’ oku pondo diya’. Om mombo-hombo oku pondo do hiti’d pomogunan, tu’ aiso’ no o walai ku. Om isai nopondo o kosolowot doho’ nga’ mamatai no doho’,’’ ka dau. 15 Nga’ boros kad Kinorohingan do suminimbar, ’’A’ i’. Suwai ko’ ondung haro o tulun do mamatai diya’, om turu’ no o tulun do patayon do pomolokop,’’ ka dau. Om tandaai noddi do TUHAN i Kain do popoilo dot isai nopo o tulun do kosolowot di Kain dot a’ mamatai dau. 16 Om tongkiad noddi i Kain do mantad id toguang do TUHAN, om ongoi no undorong do hilo’d tana’ di roitan do, ’’Pinghambaan’’, i ponong id koulayon do mantad id Kabun dot Idon. 17 Om paganak no iyo Kain di sawo dau, om kusai o tanak diyolo’, om ngaran nopo di tanak om i Hinok. Om popoingkakat noddi i Kain dot iso’ o bandar di rinoitan dau do Hinok, tu’ pinasangai do ngaran di tanak dau. 18 Om kianak diri i Hinok do kusai, dot i Irad o ngaran. I Irad nopo om tapa’ di Mikuyail. Om kianak i Mikuyail dot i Motusail o ngaran. I Motusail nopo om tapa’ di Lamik. 19 I Lamik nopoddi om duwo o sawo dau, i Ada om i Sila. 20 Om paganak no i Ada, om i Yabal, om sinakagon nopo di Yabal om i bansa’ di momogompi’ do tayam-tayam om i miyon dot id kiim. 21 Tadi’ nopo di Yabal, om i Yubal. Om i Yubal no o taki-aki do koinsanai’d tulun di milo do mongombit do tuunion, i roitan do kecapi om suling. 22 Om paganak no i Sila, om i Tubal Kain, i momomonsoi do mogisuayan o pakakas, do tambaga’ om basi’ o wonsoyon. Tobpinai nopo di Tubal Kain do tondu’ om i Naama o ngaran. 23 Om boros ka di Lamik dot id duwo o sawo dau’ddi, ’’Ada, Sila, pokinongou kou no diti poboroson ku: Minamatai oku do songulun o tanakwagu tu’ binobog oku dau. 24 Om ondung turu’ o tulun do patayon do pomolokop do kapatayon di Kain, om turu’ nohopod om turu’ o tulun do patayon ondung haro no o tulun do mamatai doho’,’’ ka dau. 25 Om kianak poddi kawagu do kusai iyo Adam di sawo dau. Om boros ka di Hawa, ’’Nonuan oku po kawagu do Kinorohingan do tanak do kusai do pinoningolon di Habil, i pinatai di Kain,’’ ka dau. Om pungaranai no di Hawa i tanak dau’ddi dot i Sit. 26 Om kianak diri i Sit dot iso’ o kusai, i pinungaranan dau dot i Inos. Om diri noddi do tuminimpuun o tulun do mamarait do ngaran do TUHAN dit olidang do tontok do sumambayang iyolo’ dot id dau.

5

1 It no ngai’ o sinakagon di Adam. [Tontok di wonsoyo’ i’ do Kinorohingan o tulun, om pinoiyo dau iyolo’ dau. 2 Om minomonsoi iyau do kusai om tondu’, om binarakatan dau iyolo’, om pinungaranan dau iyolo’ do ’’tulun’’.] 3 Tontok di hatus om tolu nohopod o toun di Adam, om haro nogiddi o tanak dau do kusai di koiyo-iyo dau. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Sit. 4 Mantad nopoddi om walu’ po nahatus o toun di Adam do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 5 Om kapatai noddi i Adam di siam nahatus om tolu nohopod o toun dau. 6 Tontok di hatus om limo o toun di Sit om kianak diri iyau do kusai dot i Inos o ngaran. 7 Mantad nopoddi om walu’ po nahatus om turu’ o toun dau do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 8 Om kapatai noddi iyau di siam nahatus om hopod om duwo o toun dau. 9 Tontok di siam nohopod o toun di Inos, om kianak diri iyau do kusai dot i Kinan o ngaran. 10 Mantad nopoddi om walu’ po nahatus om hopod om limo o toun dau do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 11 Om kapatai noddi iyau di siam nahatus om limo o toun do tumur dau. 12 Tontok di turu’ nohopod o toun di Kinan, om kianak diri iyau do kusai dot i Mahalaliil o ngaran. 13 Mantad nopoddi om walu’ po nahatus om apat nohopod o toun dau do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 14 Om kapatai noddi iyau di siam nahatus om hopod o toun dau. 15 Tontok dit onom nohopod om limo o toun di Mahalaliil, om kianak diri iyau do kusai dot i Yarod o ngaran. 16 Mantad nopoddi om walu’ po nahatus om tolu nohopod o toun dau do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 17 Om kapatai noddi iyau di walu’ nahatus om siam nohopod om limo o toun dau. 18 Tontok di hatus om onom nohopod om duwo o toun di Yarod, om kianak diri iyau do kusai dot i Hinok o ngaran. 19 Mantad nopoddi om walu’ po nahatus o toun dau do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 20 Om kapatai noddi i Yarod di siam nahatus om onom nohopod om duwo o toun dau. 21 Tontok dit onom nohopod om limo o toun di Hinok om kianak diri iyau do kusai dot i Motusala o ngaran. 22 Mantad nopoddi om tolu po nahatus o toun di Hinok do poimpasi, do miulud do Kinorohingan. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 23 Koloido’ nopo di Hinok do poimpasi om tolu nahatus om onom nohopod om limo o toun. 24 Solinaid nopo dau do poimpasi om poingulud kasai’ nopo iyau do Kinorohingan. Om sigog nopoddi dot a’ iyau hino, tu’ nongoi iyau do Kinorohingan. 25 Tontok di hatus om walu’ nohopod om turu’ o toun di Motusala, om kianak diri iyau do kusai’ dot i Lamik o ngaran. 26 Om mantad nopoddi om turu’ po nahatus om walu’ nohopod om duwo o toun dau do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau’d suwai. 27 Om kapatai noddi i Motusala di siam nahatus om onom nohopod om siam o toun dau. 28 Tontok di hatus om walu’ nohopod om duwo o toun di Lamik, om kianak diri iyau do kusai. 29 Om boros kaddi di Lamik, ’’Iti no o tanak di popoidu’ dati’ do mantad id karaja’ toko’ dit awagat do morobuat diti tana’ di nousung do TUHAN i Kinorohingan,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Nuu. 30 Om mantad nopoddi om limo po nahatus om siam nohopod om limo o toun di Lamik do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 31 Om kapatai noddi iyau di turu’ nahatus om turu’ nohopod om turu’ o toun dau. 32 Korikot po do limo nahatus o toun di Nuu om kianak nogiddi iyau do tolu o kusai. Ngaran nopo di tangaanak dau om i Sim, i Ham, om i Yapit.

6

1 Tontok di nokotongkop o tulun do hiti’d pomogunan, om tongoondu’ diri nga’ ogumu’. 2 Om kokito noddi di tongokusai do mantad hilo’d surga dot ongolumis i kosumandakan do mantad hiti’d pomogunan. Om ongoi no iyolo’ panansawo di tongoondu’ddi di kouhangan diyolo’. 3 Om boros kaddi do TUHAN, ’’A’ ku nondo pologoson o tulun do poimpasi kasai’; a’ no milo dot a’ iyolo’ matai. Om mantad pondo do baino’ om a’ no ponoruon ko’ hatus om duwo nohopod o toun diyolo’ do poimpasi,’’ ka dau. 4 Tontok nopoddi om dit id tohuri ko’ iri, om haro o tulun dit angawaa om angagayo o tinan do hiti’d pomogunan. Iyolo’ nopo om sinakagon di tongoondu’ do mantad id pomogunan di nangkasawo di tongokusai do mantad hilo’d surga. Om iyolo’ no i gunsiou om i tulun dot angabantug do maso’ddi. 5 Tontok di nokito do TUHAN dot adalaan noddi kopio o kararaat do koinsanai’d tulun do hiti’d pomogunan om araat kasai’ o pomusorou diyolo’, 6 om monosol diri o TUHAN do winonsoi dau iyolo’ om monosol iyau do pinoiyon dau iyolo’ do hiti’d pomogunan. Om monosol tomod diri o TUHAN 7 gisom do minomoros iyau do poingkaa, ’’Punsoon ngai’ ku nogi’ iti tulun do winonsoi ku, om ilo nintorusan om ilo tombolog, tu’ monosol oku no kopio do winonsoi ku iyolo’,’’ ka dau. 8 Nga’ asanangan i’ o TUHAN di Nuu. 9 - 10 Poingkaa o kinowoyo-woyoo’ do koposi-posion di Nuu. Iyau nopo om kianak do tolu o kusai; i Sim, om i Ham, om i Yapit. I Nuu nopo om tulun dit a’ i’ momonsoi di kasala’; om iyau poo o tulun dit osonong do maso’ddi. Iyau nopo om poingulud kasai’ i’ do Kinorohingan. 11 Nga’ tulun nopod suwai om oinsanan nopo dot angaraat dot id pagantangan do Kinorohingan. Om kororongit nga’ nokotongkop no do hinonggo nopo. 12 Om ontong no o Kinorohingan diti pomogunan om kokito no dau dot araat no kopio, tu’ angaraat ngai’ nopo o kowoyo-woyoon di tulun do hiri. 13 Om boros kaddi do Kinorohingan dot id di Nuu, ’’Natantu’ ku no dot id suang do ginawo ku do punsoon ngai’ ku o tulun. Insanan ku nopo iyolo’ do mamatai tu’ noponu’ no iti pomogunan do kororongit diyolo’. 14 Nga’ iya’ nopo om momonsoi nod kapal do rahat dot i kayu dot ongotiru’ o wonsoyon; om pogibilik-bilikon no o hiri’d suang, om saaton no do tir o ponong id suang om ponong id soliwan di kapal. 15 Konoruo’ nopo di kapal do wonsoyon nu om hatus om tolu nohopod om tolu o mito, om duwo nohopod om duwo o mito do kalaabo’, om hopod om tolu o mito do kasawato’. 16 Om wansayan no do taap i kapal, om pialatan nopo di taap om i tolig om apat nohopod om apat o sontimito. Om wansayan no do tolu o rinantai di mogisimbau-simbau, om wansayan no do wawayaan o ponong id bombong. 17 Poporikot oku nondo do sakob do hiti’d pomogunan do pamaraag do koinsanai di kipinuhobo. Om oinsanan nopondo dot apatai i hiti’d pomogunan. 18 Nga’ momonsoi oku i’ do tumpongo dot id diya’. Sumuang no do hiri’d kapal, do miwoyo’ di sawo nu, om i tangaanak nu’d kusai, om koinsanai di sawo diyolo’. 19 - 20 Om posuang no do hiri’d kapal do sarampasang-pasang o pointikid-tikid do bansa’ do nintorusan om tombolog, om a’ i’ iyolo’ apatai. 21 Om migit nogi’ do mogisuayan o taakanon dokoyu om taakanon di nintorusan,’’ ka dau. 22 Om tonudo’ ngai’ nopo di Nuu i pinonuhuan do Kinorohingan diri.

7

1 Om boros kaddi do TUHAN dot id di Nuu, ’’Suang no do hilo’d kapal do miwoyo’ di sompiiyon nu. Tu’ iya’ poo i momonsoi do korohian ku do hiti’d pomogunan. 2 Om mongigit no do turu’ o pasang do pointikid-tikid do nintorusan di koino-ino dot akanon, om sapasang o pointikid-tikid do nintorusan dit a’ koino-ino dot akanon. 3 Om migit nogi’ do turu’ o pasang do pointikid-tikid do bansa’ do tombolog. Wonsoyon no o miagal diri om angapasi i’ om angasakag kawagu o koinsanai di bansa’ do nintorusan om tombolog do hiti’d pomogunan. 4 Turu’ po tadau do mantad baino’ om parasamon ku no dot a’ tumodu-todu’ do solinaid dot apat nohopod o tadau om apat nohopod o totuong, om angapatai i’ o koinsanai dit ongkipinuhobo do winonsoi ku,’’ ka dau. 5 Om tonudo’ ngai’ nopo di Nuu i pinonuhuan do Kinorohingan diri. 6 Tumur nopo di Nuu do tontok di minadsakob o hiti’d pomogunan om onom nahatus o toun. 7 Om suang no i Nuu om i sawo dau, om i tangaanak dau’d kusai, om koinsanai di sawo di tangaanak dau do hiri’d kapal, om a’ i’ iyolo’ apatai di sakob. 8 Koinsanai’ddi tontoluhan om tondu’, om tandaha’ om golupo do pointikid-tikid do bansa’ do nintorusan om tombolog dit a’ sosomu’ om i sosomu’ 9 nga’ suminuang ngai’ nopo do hiri’d kapal do tuminanud di Nuu, tu’ iyo noddi o pinonuhuan do Kinorohingan. 10 Turu’ poddi o tadau do mantad diri, om timpuun no do minadsakob. 11 Tontok dit onom no nahatus o toun di Nuu, do koontok di tadau do kohopod om turu’ do tulan do koduwo, om oinsanan nopo i tudan do waig do suminimpulak do mantad id saalom do tana’, om miniwang ngai’ i totobon do waig do hilo’d tawan. 12 Om sondot noddi o rasam dot asapou do hiti’d pomogunan dot apat nohopod o tadau om apat nohopod o totuong do koloido’. 13 Om tontok i’ do tadau’ddi do suminuang i Nuu, om i sawo dau, om i tolu o tanak dau’d kusai: i Sim, om i Ham, om i Yapit, om koinsanai di sawo diyolo’ do hiri’d kapal do rahat. 14 Om tuminanud ngai’ diyolo’ o pointikid-tikid do bansa’ do nintorusan dit angalaya’ om i lalang, om it angagayo om it ongokoro’, om koinsanai do bansa’ do tombolog. 15 I tontoluhan om i tondu’, om i tandaha’ om i golupo, do pointikid-tikid do bansa’ di kipinuhobo nga’ tuminanud ngai’ nopo di Nuu do suminuang di kapal. 16 Tu’ miagal noddi o pinonuhuan do Kinorohingan. Om kosuang ngai’ poddi iri om tabanai nogiddi do TUHAN i wawayaan di kapal. 17 Om padsakob no dot apat nohopod o tadau, om aralom noddi i waig tu’ kahampung no i kapal do rahat. 18 Om marom-ralom nopoddi i waig do gisom do mampung-hampung poo i kapal do hiri’d waig. 19 Om murut-surut nopo o kogoyoo’ di waig, gisom do nongoolitan ngai’ddi i nuluhon dit angakawas tomod. 20 Om a’ nopo tumingkod i waig do gumayo do gisom do turu’ o mito do nokosoibau di timpak do konuluhanan dot angakawas. 21 Om kapatai ngai’ nopoddi it ongkipinuhobo di songingiyon do hiti’d pomogunan — koinsanai di bansa’ do tombolog, om nintorusan om tulun. 22 Nunu nopo i kipinuhobo do hiti’d pomogunan nga’ nangapatai ngai’ no. 23 Tu’ rinaag ngai’ no do Kinorohingan it ongkipinuhobo di songingiyon do hiti’d pomogunan — koinsanai’d tulun, om nintorusan, om tombolog. Om i Nuu poo om koinsanai di poinsugku’ dau do hiri’d kapal o napasi. 24 Om a’ i’ numinonos i waig do solinaid do hatus om limo nohopod o tadau.

8

1 Om a’ i’ do Kinorohingan nolihuan i Nuu om koinsanai di nintorusan do poinsugku’ dau do hiri’d suang di kapal do rahat; om potonguso’ noddi do Kinorohingan o tongus, om timpuun no do numinonos i waig. 2 Om koinsanai di tudan do waig do hilo’d saalom do tana’, om i wawayaan do waig do hilo’d tawan nga’ kosompon ngai’ nopoddi. Om todu’ noddi i rasam, 3 om monos-nonos nopoddi i waig do solinaid do hatus om limo nohopod o tadau. 4 Tontok di tadau do kohopod om turu’ do tulan do koturu’, om kosorod noddi i kapal do rahat dot id iso’ o nuluhon do hilo’d konuluhanan dot Ararat. 5 Om monos-nonos nopoddi i waig, om tontok di tadau do koiso’ do tulan do kohopod om ongkoulai nogi’ o tompok di konuluhanan. 6 Katalib poddi ot apat nohopod o tadau om iwangai nogi’ di Nuu i liligaon di kapal do rahat. 7 Om potuludo’ no di Nuu ot iso’ o bangkahak nga’ a’ no guminuli’ kawagu iri. Suwai ko’ tilombus nopo do minintulud do gisom do narasak kopio i waig. 8 Om potuludo’ no di Nuu ot iso’ o punai do mongoi pogontong ondung narasak no kopio i waig. 9 Nga’ guminuli’ i’ kawagu i tombolog diri do hiri’d kapal do rahat tu’ poingalit pod waig iti pomogunan, om aiso’ po o sokoon dau. Om gomito’ no di Nuu i punai’ddi, om posuango’ no kawagu dau do hiri’d kapal. 10 Om andado’ no di Nuu do gisom do norikot o turu’ o tadau, om potuludo’ nogi’ kawagu dau i punai. 11 Om poguliai po kawagu di punai dot id di Nuu di dongsosodopon, nga’ kitinangau noddi i punai do roun do saitun dit omulok po. Om koilaai noddi di Nuu do narasak no i waig. 12 Om andado’ po kawagu di Nuu do turu’ kawagu o tadau, om potuludo’ no dau kawagu i punai; nga’ diri nopo om a’ no guminuli’ kawagu i punai dot id dau. 13 Tontok dit onom nahatus om iso’ o toun di Nuu, di tadau do koiso’ do tulan do koiso’, om narasak noddi kopio i waig. Om ukabai no di Nuu i totobon di kapal, om pikorowo-rowo no iyau, om kokito no dau do tumuu no i tana’. 14 Korikot poddi di koduwo nohopod om turu’ o tadau di tulan do koduwo, om kotuu nogi’ kopio i tana’. 15 Om boros kaddi do Kinorohingan dot id di Nuu, 16 ’’Labus no do mantad hino’d kapal do rahat, do miwoyo’ di sawo nu, om i tangaanak nu, om i sawo diyolo’. 17 Om posoliwanon ngai’ no i tombolog om i nintorusan do kaandad diya’ om kasakag i’ iyolo’ om kotongkop diti pomogunan,’’ ka dau. 18 Om soliwan noddi i Nuu, om i sawo dau, om i tangaanak dau, om i sawo di tangaanak dau. 19 Om oinsanan nopo i nintorusan om i tombolog do luminabus do mantad hiri’d kapal do rahat do tuminunud di diyolo’d bansa’. 20 Om pomonsoi no i Nuu dot iso’ o pananaraban do porsombahan di don TUHAN; om panganu no iyau do soronginan-nginan do mantad id pointikid-tikid do bansa’ di nintorusan om tombolog di koino-ino dot akanon, om songkoyuo’ nopo dau do minonorob iri do hiri’d pananaraban do porsombahan do numaan do porsombahan di sinumbali’. 21 Om nasanangan diri o TUHAN di winongi’ di porsombahan diri. Om boros kaddi do TUHAN dot id suang do ginawo dau, ’’A’ ku nondo kopio papalan kawagu iti pomogunan, dot i wonsoyon do tulun o kapamapalan; tu’ oilaan ku i’ do mantad po dit omulok po o tulun om araat no mantad o pomusorou dau. 22 Om solinaid nopo do hino iti pomogunan, om atantu’ nondo o maso do mananom om mongomot. Om haro kasai’ ot osogit om alasu’, om haro o maso do magadau om maso do rumasam, om haro o dangadau om dongotuong,’’ ka dau.

9

1 Om barakatai noddi do Kinorohingan i Nuu om koinsanai di tangaanak dau do kusai. Boros ka dau, ’’Paganak kou no dot ogumu’, om kotongkop i’ do mongiyon-iyon do hiti’d pomogunan o sinakagon dokoyu. 2 Om koinsanai do nintorusan, om tombolog, om sada’ nga’ moddosi indo dokoyu, tu’ iyolo’ nopo om id siriba’ i’ do kuasa’ dokoyu. 3 Angaakan ngai’ i’ dokoyu iri, om i songinsuni dit ongotomou nga’ angaakan ngai’ i’ dokoyu; tu’ patahakon ngai’ ku no iri do maan dokoyu’d kanon. 4 Nga’ iso’ poo ot a’ dokoyu koino-ino dot akanon; iri po i tonsi di kiraha’. Pogoduhan ku pogi’ iti nga’ ginawo nopo om hiri id raha’. 5 Isai nopo o tulun do mamatai dot oiyo ko’ tulun, om ohukuman no. Om nunu nopo o bansa’ do nintorusan di mamatai do tulun om patayon ku no. 6 Tu’ tulun nopo om winonsoi i’ do pinoiyo do Kinorohingan, om iri no o kokuwaan dot isai nopo o mamatai do sompi’ ko’ tulun, om iyau nga’ patayon nondo do tulun. 7 Maganak kou no dot ogumu’, om kotongkop i’ do hiti’d pomogunan o sinakagon dokoyu,’’ ka dau. 8 Om boros kad Kinorohingan dot id di Nuu, om id tangaanak di Nuu di tongokusai, 9 ’’Baino’ no do momonsoi oku do tumpongo dot id dokoyu om id sinakagon dokoyu, 10 om id koinsanai di kipinuhobo — koinsanai di tombolog, om i nintorusan — koinsanai di luminabus do mantad hiri’d kapal do rahat do minoyo’ dokoyu. 11 Om iti no o boros dit osiliu do tumpongo ku dot id dokoyu: mamatos oku no dot id koinsanai di kipinuhobo dot a’ nondo kopio iyolo’ patayon do sakob; tu’ a’ nondo kawagu raagon do sakob iti pomogunan. 12 Sumiliu nopo do tanda’ do poinggirot kasai’ iti tumpongo ku dot id dokoyu, om id koinsanai di kipinuhobo, 13 om i buluntung do polotingon ku do hilo’d tawan. 14 Soira’ nopo do kulumutan ku do haun ilo tawan, om okito nondo i buluntung, 15 om ahandaman ku no i tumpongo ku dot id dokoyu, om id koinsanai di nintorusan, dot a’ no kawagu raagon do sakob o koinsanai di kipinuhobo. 16 Soira’ nopo do haro o buluntung do hilo’d tawan, om okito ku nondo iri, om ahandaman ku i tumpongo di poinggirot kasai’ dot id pialatan ku om koinsanai di kipinuhobo do hiti’d pomogunan. 17 Iri no o tanda’ di tumpongo do winonsoi ku dot id koinsanai di kipinuhobo do hiti’d pomogunan,’’ ka dau. 18 Iri nopo i tangaanak di Nuu do tongokusai, i luminabus do mantad hiri’d kapal do rahat om i Sim, i Ham, om i Yapit (I Ham nopo om tapa’ di Kanaan). 19 Iri no i tolu tangaanak di Nuu diri o taki-aki do koinsanai’d tulun do hiti’d pomogunan. 20 I Nuu nopo om mongungumo, om iyau no ot id gulu kopio pomutanom dot anggur. 21 Tontok di nokoinum i Nuu do waig dit anggur dau, om kaawuk noddi iyau. Om labas no iyau, om lii no do hiri’d suang di kiim dau. 22 Om kokito nopoddi di Ham (i Ham nopo om tapa’ di Kanaan), do poillabas i tapa’ dau, om soliwan no iyau do minongoi pomisunud di duwo o tobpinai dau. 23 Om ongoi noddi i Sim om i Yapit do rasuk dit anaaru. Om ungkalado’ no diyolo’ i rasuk om polikudo’ no do minongigit. Om pamanau noddi iyolo’ do posunsuri do suminuang di kiim, om kumutai no diyolo’ i tapa’ diyolo’, om a’ i’ iyolo’ poingontong, tu’ mada’ iyolo’ do kokito di tapa’ diyolo’ do poillabas. 24 Om tontok di notibanasan i Nuu om koilaai nogi’ dau i winonsoi di tanak dau dit id domulok. 25 Om boros kaddi dau, ’’Ousung no i Kanaan! Osiliu nondo iyau do turipon di tongotobpinai dau. 26 Royohon no o TUHAN, i Kinorohingan di Sim! Osiliu nondo i Kanaan do turipon di Sim. 27 Maha’ daa om posopohon do Kinorohingan o sinakagon di Yapit! Maha’ daa om poinsugku’ i sinakagon dau do sinakagon di Sim! I Kanaan nopondo om osiliu do turipon di Yapit,’’ ka dau. 28 Tontok di nolimpanus i sakob om tolu po nahatus om limo nohopod o toun di Nuu do poimpasi. 29 Om kapatai noddi i Nuu di siam nahatus om limo nohopod o toun dau.

10

1 Iti no o sinakagon di Sim, om i Ham, om i Yapit, i tangaanak di Nuu do tongokusai. Koinsanai diyolo’d tolu om kianak ngai’ nopo di nakatalib i sakob. 2 Tangaanak nopo di Yapit om i Gomor, i Magog, i Madai, i Yawan, i Tubal, i Misik, om i Tiras. Om iyolo’ ngai’ no o taki-aki do koinsanai di bansa’ di kingaran do ngaran diyolo’. 3 Sinakagon nopo di Gomor om i bansa’ dot Askinas, om Ripat om Togarma. 4 Sinakagon nopo di Yawan om i bansa’ dot Ilisa, om Sepanyol, om Siprus, om Rodis. 5 Om iyolo’ no o taki-aki do tulun di momogun-mogun do hilo’d potoropis do tisan do rahat om i hilo’d kopulawan. Iyolo’ ngai’ no i sinakagon di Yapit, nga’ nokopogisuwai-suwai no o pomogunan do tiyonon diyolo’ do tumanud di payat diyolo’, om mogisuwai-suwai o boros diyolo’. 6 Om tangaanak no di Ham do tongokusai om i Kus, om i Masir, om i Libia, om i Kanaan. Om iyolo’ ngai’ no o taki-aki di bansa’ di kingaran do ngaran diyolo’. 7 Sinakagon nopo di Kus, om i bansa’ do Siba, om Hawila, om Sabta, om Raima, om Sabtika. Sinakagon nopo di Raima om i bansa’ do Siba om Didan. 8 Om kianak i Kus do kusai dot i Nimrod o ngaran. Om iyau no o nosiliu do raja’ dit okoris kopio dit id gulu kopio do hiti’d pomogunan. 9 Om nuhupan iyau’d TUHAN do gisom do nosiliu iyau do magagasu dit otorus kopio. Om iri noddi o koboro-boros do tulun do poingkaa, ’’Silihon ko po daa do TUHAN do magagasu do miagal di Nimrod tu’ nabantug dot otorus!’’ ka. 10 Porintaon nopo dau dit id gulu i’ kopio om Babil, Irik, om Akad. Iti nopo tolu o kinoiyonon diti om id suang ngai’ do pomogunan do Babilonia. 11 Om mantad no dot id pomogunan diri, om pakayaai po di Nimrod do hilo’d pomogunan dot Asur, om wonsoyo’ no dau i bandar do Niniwi, om Rihobot Ir, om Kala, 12 om Risin, it id piolitan do Niniwi om i bandar dot agayo di roitan do Kala. 13 Sinakagon nopo di Masir om i bansa’ do Lidia, om Ananim, om Lihab, om Naptuhim, 14 om Patrusim, om Kasluhim, om Kaptorim. Iyolo’ no i taki-aki do tulun do Pilistin. 15 Om tangaanak nopo di Kanaan do tongokusai om i Sidon, it id dotuo, om i Hit. Om iyolo’ no o taki-aki di bansa’ di kingaran do ngaran diyolo’. 16 Om i Kanaan nogi’ o taki-aki di bansa’ do Yobusi, om Amori, om Girgasi, 17 om Howi, om Arki, om Sini, 18 om Arwadi, om Somari, om Hamati. Om kotongkop noddi i piro-piro o sinakagon di Kanaan, 19 gisom do wolit nopoddi di pomogunan do bansa’ do Kanaan om ruminalad do mantad hilo’d Sidon om poingkaa ponong id salatan do gisom do korikot do hilo’d Gorar, it id somok do Gasa; om ruminalad ponong id koulayon do gisom do korikot do hilo’d Sodom, om Gomura, om Adma, om Siboyim, it id somok do Lasa. 20 Iyolo’ ngai’ no i sinakagon di Ham, nga’ nokopogisuwai-suwai no o pomogunan do tiyonon diyolo’ do tumanud di payat diyolo’, om mogisuwai-suwai o boros diyolo’. 21 I Sim noo, it id dotuo’ ko’ i Yapit, om taki-aki do bansa’ dot Ibrani. 22 Iti ngai’ no o tangaanak di Sim do tongokusai — i Ilam, om i Asur, om i Arpaksad, om i Lud, om i Aram. Om iyolo’ no o taki-aki di bansa’ di kingaran do ngaran diyolo’. 23 Sinakagon nopo di Aram, om i bansa’ dot Us, om Hul, om Gitir, om Mas. 24 I Arpaksad nopo om tapa’ di Sila, i tapa’ di Ibir. 25 I Ibir nopo om kianak do duwo o kusai: pinomungaran nopo di tiso’ do tanak dau om i Pilig, tu’ tontok nopo di poimpasi po iyau om nopogitongkiad-kiad o tulun do hiti’d pomogunan; om ngaran no di tanak dau di koduwo om i Yoktan. 26 Sinakagon nopo di Yoktan om i bansa’ dot Almodad, om Silip, om Hasarmawit, om Yira; 27 om Hadoram, om Usal, om Dikla, 28 om Obal, om Abimail, om Siba, 29 om Opir, om Hawila, om Yobab. Iyolo’ nopodti om sinakagon ngai’ nopo di Yoktan. 30 Iri nopo tana’ do kinoiyonon diyolo’ om mantad po do hilo’d Misa om gisom do korikot do hilo’d Sipar, it id konuluhanan di ponong id koulayon. 31 Iyolo’ ngai’ no i sinakagon di Sim, nga’ nokopogisuwai-suwai no o pomogunan do tiyonon diyolo’, do tumanud di payat diyolo’, om mogisuwai-suwai o boros diyolo’. 32 Koinsanai di bansa’ddi om sinakagon ngai’ nopo di Nuu, i mogisuayan o bansa’ do tumanud di diyolo’ do sinolusukan. Id tohuri nopo ko’ i minadsakob om sinakagon ngai’ no di tangaanak di Nuu do kusai o bansa’d tulun do hiti’d pomogunan.

11

1 Di nopo di gulu po, om iso’ no o bansa’ do boros do tulun do hiti’d pointongkop do pomogunan om oiyo nopo o boros diyolo’. 2 Om tontok di mininghombo iyolo’ do ponong id koulayon, om kobontol no iyolo’ do tana’ dot arantai do hilo’d Babilonia, om pomogun-mogun noddi iyolo’ do hiri. 3 Om pogiboro-boros noddi iyolo’ do poingkaa, ’’Kainou momonsoi do bata’, om uhubon toko’ om okodou i’,’’ ka diyolo’. Om haro noddi o bata’ diyolo’ do maan do powonsoyon, om haro o tir do popogisosokot diri. 4 Om boros kaddi diyolo’, ’’Baino’ nopo, om popoingkakat toko’ dot iso’ o bandar om momonsoi toko’ dot iso’ o walai dot akawas, i kosunggu do hilo’d tawan o kasawato’, om koinggayo i’ o ngaran toko’, om a’ toko’ indo kopogitongkiad-kiad do hiti’d pomogunan,’’ ka diyolo’. 5 Om lintuhun noddi o TUHAN do minongoi ontong di bandar om i walai dit akawas di winonsoi di tongoulun diri. 6 Om boros kaddi do TUHAN, ’’Iti nopo tulun diti om iso’ i’ o bansa’ om iso-iso’ o bansa’ do boros. Iti nopodti om koimpuunon nogi’ di pokiwawansayan diyolo’. Om a’ no alaid om owonsoi ngai’ no diyolo’ o nunu nopo i korohian diyolo’. 7 Osonong nogi’ do lumintuhun toko’ om pogisuwai-suwayon toko’ i’ o boros diyolo’, om a’ i’ iyolo’ kopogisuhu-suhut do mogiboro-boros,’’ ka dau. 8 Om pogitongkiad-kiado’ noddi do TUHAN iyolo’ do pinotongkop diti pomogunan. Om tingkadai noddi diyolo’ do momonsoi i bandar diri. 9 Om iri nopo i bandar diri nga’ pinungaranan do ’’Babil’’. Tu’ hilo’ no o TUHAN do pinopogisuwai-suwai do boros do tulun, om hilo’ nogi’ do pinogitongkiad-kiad dau o tulun do pinotongkop diti pomogunan. 10 Iti ngai’ no o sinakagon di Sim. Tontok di duwo no toun do mantad di minadsakob, di hatus no o toun di Sim, om kianak diri iyau dot iso’ o kusai, dot i Arpaksad o ngaran. 11 Om mantad nopoddi om limo po nahatus o toun di Sim do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 12 Om tontok di tolu nohopod om limo o toun di Arpaksad, om kianak diri iyau do kusai, dot i Sila o ngaran. 13 Om mantad nopoddi om apat po nahatus om tolu o toun di Arpaksad do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 14 Om tontok di tolu nohopod o toun di Sila, om kianak diri iyau do kusai, dot i Ibir o ngaran. 15 Om mantad nopoddi, om apat po nahatus om tolu o toun di Sila do poimpasi, om haro po o tangaanak dau do suwai. 16 Om tontok di tolu nohopod om apat o toun di Ibir om kianak diri iyau do kusai, dot i Pilig o ngaran. 17 Om mantad nopoddi, om apat po nahatus om tolu nohopod o toun di Ibir do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 18 Om tontok di tolu nohopod o toun di Pilig, om kianak diri iyau do kusai, dot i Rohu o ngaran. 19 Om mantad nopoddi om duwo po nahatus om siam o toun di Pilig do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 20 Om tontok di tolu nohopod om duwo o toun di Rohu, om kianak diri iyau do kusai, dot i Sorug o ngaran. 21 Om mantad nopoddi, om duwo po nahatus om turu’ o toun di Rohu do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 22 Om tontok di tolu nohopod o toun di Sorug, om kianak diri iyau do kusai, dot i Nahur o ngaran. 23 Om mantad nopoddi, om duwo po nahatus o toun di Sorug do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 24 Tontok di duwo nohopod om siam o toun di Nahur, om kianak diri iyau do kusai, dot i Tira o ngaran. 25 Om mantad nopoddi, om hatus po om hopod om siam o toun di Nahur do poimpasi. Om haro po o tangaanak dau do suwai. 26 Om tontok di turu’ nohopod o toun di Tira, om kianak diri iyau do tolu o kusai. Ngaran nopo di tangaanak dau’ddi om i Abram, i Nahur, om i Haran. 27 Iti ngai’ no o sinakagon di Tira: I Tira nopo om tapa’ di Abram, om i Nahur, om i Haran. I Haran nopo om tapa’ di Lut. 28 Om kapatai no i Haran do hilo’d Ur, i hilo’d Babilonia, i bandar di tadon mantad dau, di poimpasi po i tapa’ dau. 29 Om panansawo no i Abram om i Sarai, om panansawo no i Nahur om i Milka, i tanak di Haran. Om kianak po i Haran do suwai, dot i Yiska o ngaran. 30 I Sarai nopo nga’ a’ maganak. 31 Om angatai no di Tira i Abram, i tanak dau, om i Lut i manangaki dau, om i Sarai i monongiwan dau, i sawo di Abram, do tuminongkiad do mantad hilo’d Babilonia. Ongoyon nopo daa kopio di Tira om hilo’d pomogunan do Kanaan. Nga’ maha’ di nokorikot iyolo’ do hilo’d Haran, om pomogun-mogun no iyolo’ do hilo’. 32 Om hiri noddi id kinoiyonon diri o kinapatayon di Tira di duwo nahatus om limo nohopod o toun dau.

12

1 Om boros ka do TUHAN dot id di Abram, ’’Tongkiad nodti pomogunan nu, om i koobpinayan nu, om i walai di tapa’ nu, om mongoi i’ do hilo’d pomogunan do potudukon ku diya’. 2 Om onuan ku indo iya’ do sinakagon dot ogumu’, om iyolo’ nondo o sumiliu do bansa’ dot agayo. Om barakatan ku nogindo iya’ om pobontugon ku o ngaran nu, om osiliu ko i’ do barakat dot id tulun dot ogumu’. 3 Om barakatan ku nondo i tulun di mamarakat diya’, nga’ papalan ku indo i tulun di momopol diya’. Om iya’ no o pawayaan ku do barakat do patahakon dot id toinsanan o bansa’ do hiti’d pomogunan,’’ ka dau. 4 - 5 Tontok di turu’ nohopod om limo o toun di Abram, om pamanau no iyau do tuminongkiad di bandar do Haran, do tuminanud di pinonuhuan do TUHAN dot id dau. Om angatai no di Abram i Sarai i sawo dau, om i Lut i manangaman dau, om i tongoturipon di naanu diyolo’ do hilo’d Haran, om nigitan o koinsanai di dapu’ dau, om pamanau nogiddi iyolo’ do kuminaa do hilo’d Kanaan. Om tontok di nokorikot iyolo’ do hilo’d Kanaan, 6 om pinghombo no i Abram do tuminongkop di pomogunan, gisom do nokorikot iyau do hiri’d guas do kayu di hilo’d Mori, i tiiyonon do sumambayang do hilo’d Sikim. (Om maso nopoddi nga’ kakal po do tulun do Kanaan do momogun-mogun do hilo’.) 7 Om intalang no o TUHAN dot id di Abram, om boro-boros no dau do poingkaa, ’’Iti no i pomogunan do patahakon ku di sinakagon nu,’’ ka dau. Om pomonsoi noddi i Abram do pananaraban do porsombahan do hiri, do don TUHAN, i minintalang dot id dau. 8 Katalib poddi iri, om pamanau no i Abram do kuminaa ponong id salatan, do minongoi do hiri’d konulu-nuluan di ponong id koulayon do mantad id bandar do Baitol, om powonsoyo’ no dau i kiim dau dot id piolitan di bandar do Baitol om i bandar dot Ai. Baitol nopo nga’ ponong id kotonobon, om Ai no om ponong id koulayon. Om hilo’ nga’ minomonsoi nogi’ i Abram do pananaraban do porsombahan, om suminambayang iyau dot id TUHAN. 9 Om lombus noddi kawagu iyau do minamanau do milombus-pilombus do mantad id iso’ o kinoiyonon om kumaa dot id kinoiyonon do suwai do kuminaa ponong id salatan di tana’ do Kanaan. 10 Om pononglous noddi o hilo’d Kanaan, dot adalaan kopio, gisom do minundaliu kawagu’ddi i Abram do kuminaa do hilo’d Masir, i ponong id salatan no kopio, do mongoi iyon do hilo’ do daamot. 11 Om tontok di mirririkot no iyolo’ do hilo’d Masir, om boros ka di Abram dot id di Sarai i sawo dau, ’’Iya’ nopo om olumis kopio koondu’. 12 Om soira’ nopondo do kokito diya’ i tulun do Masir, om roitan ko nondo diyolo’ do sawo ku. Om patayon oku nondo diyolo’, om iya’ po o posion. 13 Nga’ sunudan no iyolo’ dot iya’ nopo om tobpinai ku i’. Om iya’ nondo o kaantob diyolo’ do mamatai doho’. Om gompion oku indo diyolo’ kosonong-sonong,’’ ka dau. 14 Om otopot iddi kopio dot olumis i Sarai, i sawo di Abram diri do nokito di tulun do Masir di nokorikot iyolo’ do hilo’d Masir. 15 Om haro’ddi o piro-piro di pagawai di raja’ do nokokito di Sarai. Om ngoyo’ noddi diyolo’ sunudai i raja’ dot olumis kopio i tondu’ddi. Om pootodo’ noddi diyolo’ i Sarai do hiri’d walai di raja’. 16 Om osonong tomod diri i raja’ dot id di Abram, dot i Sarai o nakapamansayan dau do miagal diri dot id di Abram. Om nonuan diri di raja’ i Abram dot ogumu’ o turipon, om dumba’, om kambing, om sapi’, om kaladai om unta. 17 Om iri no i nongoi di raja’ i Sarai do pinorikot diri do TUHAN o toruol dit araat kopio dot id raja’ diri, om id tulun di poingiyon do hiri’d walai di raja’. 18 Om lohowo’ noddi di raja’ i Abram, om uhoto’ no dau iyau do poingkaa, ’’Nunu kopio o winonsoi nu dot id doho’? Nokuro tu’ a’ oku diya’ sinunudan do sawo nu i Sarai? 19 Nokuro tu’ minomoros ko do tobpinai nu i Sarai, om pinologos oku diya’ do minanansawo dau? Diya iti sawo nu! Ongoyo’ ilo’! Om poggidu’ kou!’’ ka dau. 20 Om suhuo’ noddi di raja’ o piro-piro di pagawai dau do popoggidu’ di Abram. Om posoliwano’ noddi diyolo’ do mantad id pomogunan diri i Abram om i sawo dau, om koinsanai’ddi di Abram do songonuon.

13

1 Om pakayaai no di Abram do ponong id utara do suminoliwan di pomogunan do Masir, om pakayaai no dau do ponong hiri’d salatan do pomogunan do Kanaan, do miwoyo’ di sawo dau om koinsanai di dau do songonuon. Om i Lut nga’ tuminanud nogi’ dau. 2 I Abram nopo om tulun di kaya’ kopio tu’ kidumba’, om kikambing, om kisapi’ iyau. Om haro nogi’ o tamas om pirok dau. 3 Om tongkiad noddi i Abram do hilo’, om pamanau no do milombus-pilombus do mantad id iso’ o kinoiyonon om kumaa no dot id kinoiyonon do suwai do kuminaa do hilo’d Baitol. Om korikot no iyau do hiri’d kinoiyonon dit id piolitan do Baitol om Ai, i pinomukiiman dau di gulu po, 4 om hiri no o pinoingkakatan dau do pananaraban do porsombahan. Om hilo’ no iyau do suminambayang dot id TUHAN. 5 Om i Lut nga’ haro nogi’ o sompiiyon, om haro o susuhuon, om dumba’, om kambing, om sapi’. 6 Om a’ diri kabagal o pangakan-ngakanan di tayam-tayam diyolo’, dot ondung misugku’ kasai’ iyolo’, tu’ sopigumuan kopio i’ iyolo’ do tayam-tayam. 7 Om gowoi poddi do minogisosongkiwal i tongoulun di madtamong di tayam-tayam di Abram om i tayam-tayam di Lut. (Tontok nopoddi nga’ kakal po do tulun do Kanaan om tulun do Poris o momogun-mogun do hiri.) 8 Om boros kaddi di Abram dot id di Lut, ’’Iyato nopodti om miobpinai i’, om a’ i’ osonong do misongkiwal ilo tulun to. 9 Nga’ iyo nopodti om osonong nogi’ do mitongkiad to. Pobpili’ nopo do tana’ di korohian nu. Om mongoi ko nopo iya’ dot id iso’ o kinoiyonon om mongoi oku no iyoho’ dot id kinoiyonon do suwai,’’ ka dau. 10 Om ontong no i Lut dot id posorili’ di kinoiyonon diyolo’, om kokito no dau dot osima’ do waig i Rantai do Yordan, om poirrikot do hilo’d Suar, do miagal po di kabun do TUHAN ko’ i pomogunan do Masir. (Tontok nopodti om a’ po do TUHAN naraag i bandar do Sodom om Gomura.) 11 Om pilio’ no di Lut o dau, om insanai nopo dau i Rantai do Yordan do minanganu. Om pamanau noddi iyau do kuminaa ponong id koulayon. Om iyo noddi o kinowoyo-woyoo’ diyo’ Abram di Lut do minitongkiad. 12 I Abram nopo om tuminimporon i’ do hilo’d Kanaan, nga’ i Lut no om minomukiim dot id pogialatan di kabandaran di hiri’d rantai, it id somok do Sodom. 13 Iri nopo tongoulun di poingiyon dot id bandar do Sodom diri om angaraat om kidusa dot id TUHAN. 14 Tontok di nakapamanau i Lut do mantad hiri’d kinoiyonon di Abram, om boro-boros no o TUHAN dot id di Abram do poingkaa, ’’Pikorowo-rowo no do hino’d kinoingkokoton nu om antangan ngai’ no o posorili’ nu, antangan no o ponong id koulayon om ponong id kotonobon, om antangan o ponong id utara om ponong id salatan. 15 Patahakon ku i’ diya’ om i sinakagon nu o toinsanan di tana’ dit okito nu. Om diya’ nondo kasai’ddi do gisom dot alaid. 16 Om onuan ku po iya’ do sinakagon dot ogumu’, gisom dot aiso’ no tiso’ po do kointob do kogumuon diyolo’; do miagal do pupuk do hiti’d tana’ tu’ aiso’ no o tulun do kointob. 17 Ngoyo’ ngai’ no tongkopo’ do mogontong ilo tana’ tu’ patahakon ngai’ ku no diya’ ilo’,’’ ka dau. 18 Om powoliho’ noddi di Abram i kiim dau, om undorong no iyau dot id somok di koguasan do kayu di tiiyonon do sumambayang do hilo’d Mamri, it id somok do Hibron. Om hiri no iyau do minomonsoi do pananaraban do porsombahan di don TUHAN.

14

1 Haro ot apat o raja’: i Amrapil i mantad hilo’d Babil, om i Ariok i mantad hilo’d Ilasar, om i Kidorlamor i mantad hilo’d Ilam, om i Tidal i mantad hilo’d Goyim, 2 do suminaap do limo o raja’ do suwai: i Bira i mantad hilo’d Sodom, om i Birsa i mantad hilo’d Gomura, om i Sinab, i mantad hilo’d Adma, om i Simibir i mantad hilo’d Siboyim, om i raja’ do Bila (ko’ Suar). 3 Iri nopo limo o raja’ diri om minogiaamung om tuminimung do hilo’d Rantai do Sidim, i roitan do Rahat do Napatai do baino’. 4 Id suang i’ daa iyolo’ do pomorintaan di Raja’ Kidorlamor do solinaid do hopod om duwo toun, nga’ tontok di kohopod om tolu do toun om saap noddi iyolo’ dau. 5 Om tontok di kohopod om apat do toun, om rikot no i Kidorlamor, om i ponokipakat dau do miwoyo’ di soudor diyolo’ dot ogumu’ do minongoi pangala’ di tulun do Ropaim do hilo’d Astirot-Karnaim, i tulun do Susim do hilo’d Ham, om i tulun dot Imim di hilo’d Siawi-Kiriataim, 6 om i tulun do Hori do hilo’d konuluhanan dot Idom om gusao’ po diyolo’ iyolo’ do gisom do nokorikot do hilo’d Ilparan, it id tisan do tana’ do kowotuan. 7 Om tutuk nogiddi iyolo’ do hilo’d Kadis (i roitan dot In-Mispat do maso’ddi.) Om kosolod ngai’ nopo diyolo’ i pomogunan dot Amalik om naala’ i tulun dot Amori di poingiyon do hilo’d Hasison-Tamar. 8 Om timungo’ ngai’ noddi di raja’ do Sodom, om Gomura, om Adma, om Siboyim, om Bila i soudor diyolo’ do hilo’d Rantai do Sidim do mongoi sangod di 9 raja’ dot Ilam, om Goyim, om Babilonia, om Ilasar. Om limo diri o raja’ do suminaap dit apat no o raja’. 10 Hiri nopod rantai diri nga’ ogumu’ o nukadan do pinongonuan do tir, om tontok di minumbal daa do minogidu’ ngai’ i raja’ do Sodom om Gomura do mantad hiri’d pisangadan diri, om kongosuang nogi’ iyolo’ di nukadan diri, nga’ iri nopo i tolu o raja’ do suwai om nokopoggidu’ i’ do kuminaa do hiri’d konuluhanan. 11 Om onuo’ ngai’ nopoddi dit apat o raja’ o konunu-nunuan do hiri’d pomogunan do Sodom om Gomura, om pinotonggoi ngai’ nogi’ o taakanon, om tongkiad nogiddi iyolo’. 12 I Lut nopo, i manangaman di Abram, om poingiyon daa do hilo’d Sodom. Om iyau nga’ tinanggayan i’ di piro-piro o pisangod do mitonggoi do koinsanai di dapu’ dau. 13 Nga’ haro o songulun po do nokopoggidu’, om iyau poddi o minongoi popoilo di Abram, i tulun dot Ibrani diri, do koinsanai di nongosiliu’ddi. I Abram nopo om poingiyon do hiri’d somok di koguasan do kayu di tiiyonon do sumambayang. Om sanganu nopo di koguasan do kayu’ddi om i Mamri, i tulun dot Amori. I Mamri nopo om i tobpinai dau do tongokusai, i Iskol om i Anor, om koombolutan i’ om ponokisokodung di Abram. 14 Om soira’ di nokorongou i Abram do natanggayan do pisangod i manangaman dau, om timungo’ ngai’ no dau do hiri’d kokiiman dau i tulun dau dit ongoubas do sumangod. Om kogumuo’ nopo diyolo’ di notimung om tolu nahatus om hopod om walu’ o tulun. Om gusao’ no diyolo’ it apat o raja’ do gisom do nokorikot do hilo’d bandar do Dan. 15 Om pogibohogi-hogio’ noddi di Abram i tulun dau do piro-piro o posukan di nokorikot iyolo’d hilo’. Om ngoyo’ no diyolo’ songodo’ i pisangod di dongotuong, om naala’ iddi diyolo’ i pisangod. Om gusao’ po dau iyolo’ do gisom do nokorikot do hilo’d Hoba, i ponong id utara do Damsik. 16 Om naanu iddi kawagu di Abram i dapu’ di tinanggayan daa di pisangod. Om i Lut, i manangaman dau nga’ naahau nogi’ dau do mitonggoi do koinsanai di dapu’ di Lut, om i nogi’ i tongoondu’, om koinsanai di tulun do suwai di natanggayan daa di pisangod. 17 Tontok di nokoguli’ i Abram do mantad id nakamanangan dau do suminaap di raja’ Kidorlamor om i piro-piro o raja’ do suwai, om soliwan no i raja’ do Sodom do mantad hiri’d pomogunan dau do minongoi solowot di Abram do hilo’d Rantai do Siawi, (i roitan nogi’ do Rantai di dong Raja’). 18 Om i Milkisidik, i raja’ do Salim, om it imam po do mogobi-obi’ do Kinorohingan dit Asawat Kopio, nga’ minigit nogi’ do roti om waig dot anggur do patahakon di Abram. 19 Om barakatai no di Milkisidik i Abram do poingkaa, ’’Pokionuon ku o Kinorohingan, it Asawat Kopio, i minomonsoi do tawan om pomogunan, do mamarakat di Abram! 20 Royohon no o Kinorohingan, it Asawat Kopio, i minanahak diya’ do kamanangan do suminaap di pisangod nu!’’ ka. Om onuwai noddi di Abram i Milkisidik do sompihopod do koinsanai di dapu’ di nigitan dau, i naahau kawagu dau do mantad id pisangod. 21 Om boros kaddi di raja’ do Sodom dot id di Abram, ’’Onuo’ ngai’ nopo ino dapu’ di naahau nu, nga’ pogulion ngai’ po doho’ i tulun ku,’’ ka dau. 22 Om boros ka di Abram do suminimbar, ’’Sumumpa’ oku no dot id toguang do TUHAN, i Kinorohingan, it Asawat Kopio, i minomonsoi do tawan om pomogunan, 23 dot ongoiso’ piya nga’ a’ oku i’ manganu di diya’ mantad do songonuon. Banang-banang piya ko’ tali-tali do kasut nga’ a’ oku i’ manganu. Om a’ ko indo milo do momoros dot, ’Iyoho’ o pinapakaya’ di Abram,’ ka. 24 A’ oku i’ manganu do nunu nopo do maan ku’d doho’. Iri no i nangapakai di tulun ku ot onuon ku. Nga’ pologoson nopo i piro-piro o ponokisokodung ku, i Anor, om i Iskol, om i Mamri, do manganu di diyolo’ do gontok,’’ ka dau.

15

1 Om katalib poddi iri, om haro’ddi o pinointalang do nokito di Abram, om korongou no dau o TUHAN do minoro-boros dau do poingkaa, ’’Kada’ poddosi, oi Abram, intirungan ku i’ iya’ do mantad id koligagaanan om onuan ku iya’ dot isomuli’ dot agayo,’’ ka. 2 Nga’ boros ka di Abram do suminimbar, ’’Oi TUHAN, i Kinorohingan, nunu o guna’ dit isomuli’ nu doho’, tu’ iyoho’ nopo om aiso’ i’ o tanak? Om i Iliasar noo, i tulun do Damsik, i turipon ku, o tumungkus do dapu’ ku. 3 Tu’ a’ oku i’ diya’ nonuan do tanak, om gisom diri do songulun no dot id pogialatan dilo turipon ku o tumungkus do dapu’ ku,’’ ka dau. 4 Om korongou poddi kawagu di Abram o TUHAN do minoro-boros dau do poingkaa, ’’Okon i’ ko’ i turipon nu o kotungkus dilo dapu’ nu, suwai ko’ tanak nu i’ kopio o kotungkus,’’ ka. 5 Om angatai noddi do TUHAN i Abram do suminoliwan, om boro-boros no iyau dot id di Abram do poingkaa, ’’Tingaha’ pogi’ do hilo’d tawan om umbalan do mongintob ilo rombituon ondung piro no o ginumu’; om iyo noddi o kogumuon do sinakagon nu,’’ ka dau. 6 Om pogondos nod TUHAN i Abram. Om TUHAN diri nga’ nohubayaan i’ dau. 7 Om boro-boros po kawagu o TUHAN dot id di Abram do poingkaa, ’’Iyoho’ no i TUHAN, i minomoyo’ diya’ do suminoliwan do mantad hilo’d Ur, i hilo’d Babilonia, do papatahak diya’ diti tana’ do sumiliu do diya’d songonuon,’’ ka. 8 Nga’ boros ka di Abram, ’’Oi TUHAN, it Asawat Kopio, poingkuro oku do koilo dot asanganu kopio ku iti tana’?’’ ka dau. 9 Om boros kad TUHAN do suminimbar, ’’Ngoyo’ oku diya’ onuwai do songinan o sapi’, om songinan o kambing do tondu’, om songinan o dumba’ di tontoluhan, dot i tolu ngai’ nogi’ o toun do tumur. Om songinan o punai, om songinan o sikukur,’’ ka. 10 Om pootodo’ no di Abram i nintorusan diri dot id Kinorohingan, om pipapaso’ ngai’ no dau iri. Om patadsaro’ ngai’ nogiddi dau iri do duwo o rulud do pinogiontok-ontok i pinogipapas-papas; nga’ i nopo tombolog om a’ i’ dau pinapas. 11 Om rikot no daa o tombolog di mangangakan do tonsi do nintorusan di napatai do mongoi daa pangakan di nintorusan di pinapas di songingiliu’ddi, nga’ nougadan i’ di Abram iri. 12 Tontok di motingkotonob no o tadau, om koodop no i Abram do gisom do nokoolong tomod. Om sumarat diri iyau om moddosi. 13 Om boros kad TUHAN dot id dau, ’’Osiliu nondo do sompogunan o sinakagon nu do hilo’d pomogunan do suwai. Om osiliu iyolo’ do turipon do hilo’, om inggori-goriton iyolo’ do solinaid dot apat nahatus o toun. 14 Nga’ hukuman ku indo o bansa’ di monguripon di sinakagon nu, om soira’ nopondo do tumongkiad i sinakagon nu do mantad id pomogunan diri, om ogumu’ nondo o dapu’ dot oigitan diyolo’. 15 Iya’ nopo om otogui i’, om osonong o kapatai-patayo’ nu, om id lobong i’ o pamalabangan diya’. 16 Ingapat po kopilombus o sinakagon di tangaanak nu, om koguli’ nogindo kawagu iyolo’ do hiti, tu’ a’ ku po uyungon i tulun dot Amori dot a’ po adalaan kopio o kararaat diyolo’ do gisom dot a’ nondo milo dot a’ hukuman,’’ ka dau. 17 Tontok di notonob o tadau, dit otuong noddi, om sigog i’ do haro o lansang di mogolisun om haro o tata’ di kitapui do mandak-bandak do tuminalib dot id pogiolitan di papas di nintorusan di songintadsar. 18 Om tontok nogiddi dot id kinoiyonon diri do minomonsoi o TUHAN do tumpongo dot id di Abram. Boros kad TUHAN, ’’Mamatos oku no do patahakon ku do sinakagon nu o koinsanai do tana’ diti, do mantad di wolit do tana’ do Masir om gisom do korikot di bawang dot Iprat, 19 om kosuang ngai’ no o tana’ do tulun do Kini, om Kinas, om Kadmon, 20 om Hit, om Poris, om Ripaim, 21 om Amori, om Kanaan, om Girgasi, om Yobus,’’ ka dau.

16

1 I Sarai nopo i sawo di Abram diri, om aiso’ po o tanak. Nga’ haro o songulun o sumandak do bansa’ do Masir do nanu dau do turipon, dot i Hagar o ngaran. 2 Om boros ka di Sarai dot id di Abram, ’’A’ nod TUHAN, i Kinorohingan pologoson diti do kianak oku. Osonong nogi’ dot ongoyon nu duduno’ i turipon ku, ulan toi’ om kianak iyau do maan ku do tanak ku,’’ ka dau. Om kookunai noddi di Abram i pinoboros di Sarai. 3 Om podudunai noddi di Sarai di Abram i Hagar do maan di Abram do panakasawo. (Iti nopo nga’ nosiliu di hopod no o toun di Abram do poingiyon do hilo’d Kanaan.) 4 Om duduno’ noddi di Abram i Hagar, om ponontian no iyau. Nga’ soira’ddi do noilaan di Hagar do monontian iyau, om oondos tomod diri iyau, om mongulok-ulok iyau di Sarai. 5 Om boros kaddi di Sarai dot id di Abram, ’’Iyoho’ i’ o pinapatahak di Hagar dot id diya’ nga’ soira’ nopoddi do noilaan dau do monontian iyau om mongulok-ulok iddi iyau doho’! Om diya’ nod kasalaan diti. Om TUHAN no o momutus dato, ondung isai dato ot otopot. Iya’ tuu ko’ iyoho’,’’ ka dau. 6 Om boros ka di Abram do suminimbar, ’’Osonong i’ bo no, dot iyau nopo om turipon nu i’, om id siriba’ i’ iyau do kuasa’ nu, om poingkuro nopo o korohian nu om wonsoyon nopo dot id dau,’’ ka dau. Om araat diri i Sarai dot id di Hagar. Om gowoi poddi om poggidu’ no i Hagar. 7 Om ongoyo’ noddi di moloikat do TUHAN solowoto’ i Hagar do hiri’d somok di tudan do waig do hilo’d tana’ do kowotuan do hiri’d ralan do kumaa do hilo’d tana’ do kowotuan do Sur. 8 Om boros ka di moloikat do TUHAN, ’’Oi Hagar, i turipon di Sarai, honggo tadon nu’ndo om hinonggo o pakayaan nu?’’ ka dau. Om boros ka di Hagar do suminimbar, ’’Mogidu’ oku do mantad id tondu’ di kinarajaan ku,’’ ka dau. 9 Om boro-boros noddi i moloikat do poingkaa, ’’Poguliai no do hilo’d di Sarai om sumiliu nopo do turipon dau,’’ ka dau. 10 Om boro-boros po kawagu i moloikat do poingkaa, ’’Onuan ku indo iya’ do sinakagon dot ogumu’ gisom dot aiso’ no o tiso’ pod tulun do kointob diyolo’. 11 Om kianak ko nondo dot iso’ o tanak do kusai, om pungaranan no dot i Ismail, tu’ norongou nod TUHAN i tihad nu dot oinggoritan. 12 Nga’ iri nopo i tanak nu do kusai’ddi om miagal do kaladai di lalang, om monokisaap nopondo iyau dot isai nopo o tulun, om isai nopo o tulun nga’ sumaap no dau. Om posuwai-suwai nondo do mantad id koobpinayan dau o tiyonon dau,’’ ka dau. 13 Om minonguhot diri ot id suang do ginawo di Hagar do poingkaa, ’’Otopot no tuu do nokokito oku do Kinorohingan, i mamadul doho’?’’ ka dau. Om roitai noddi dau i TUHAN di minoro-boros dau do, ’’Kinorohingan di Mamadul’’. 14 Om iri noddi o kinopomoroitan do tulun di torobong di hilo’d piolitan do Kadis om Birid do, ’’Torobong dau I Poimpasi om I Mamadul doho’ ’’. 15 Om kosusu noddi i Hagar om kusai o tanak dau, om pungaranai no di Abram i tanak diri dot i Ismail. 16 Tontok nopoddi om walu’ no nohopod om onom o toun di Abram.

17

1 Tontok di siam nohopod om siam o toun di Abram, om intalang noddi o TUHAN dot id dau. Om boro-boros nod poingkaa, ’’Iyoho’ no o Kinorohingan dit Asawat Kopio. Umboyo’ no doho’, om momonsoi no kasai’ di korohian ku. 2 Om pogiroton ku o tumpongo ku dot id diya’ om onuan ku iya’ do sinakagon dot ogumu’,’’ ka dau. 3 Om otud noddi i Abram do tuminuku’. Om boro-boros noddi o Kinorohingan do poingkaa, 4 - 5 ’’Iti no o tumpongo do wonsoyon ku dot id pialatan to: Mamatos oku dot osiliu ko nondo do taki-aki dot ogumu’ o bansa’. Om okon nondo ko’ i Abram o ngaran nu, suwai ko’ i Abraham, tu’ silihon tiya’ no do taki-aki do tulun dot ogumu’ o bansa’. 6 Om onuan tiya’ nondo do sinakagon dot ogumu’, om haro nogi’ ot id pogialatan diyolo’ dot osiliu do raja’. Om ogumu’ nondo kopio o sinakagon nu gisom dot osiliu iyolo’ do mogisuwai-suwai o bansa’. 7 Pogiroton ku nondo iti tumpongo ku dot id diya’ om id sinakagon nu om id sinakagon diyolo’ do koimbagu. Iti nopo tumpongo diti nga’ poinggirot kasai’ i’ do gisom do poingompus. Om iyoho’ nondo o Kinorohingan nu, om Kinorohingan di sinakagon nu. 8 Patahakon ku nondo diya’ om id sinakagon nu iti tana’ diti niyonon nu do tuminindapou. Om koinsanai’dti tana’ do Kanaan nga’ asanganu nondo di sinakagon nu do gisom dot alaid. Om iyoho’ nondo o Kinorohingan diyolo’,’’ ka dau. 9 Om boro-boros po kawagu o Kinorohingan dot id di Abraham do poingkaa, ’’Iya’ om i sinakagon nu om i sumolusuk diya’ do koimbagu nga’ apatut nogi’ dot ogirot o pongingigit diti tumpongo om tumorodok do tumanud diti. 10 Mositi’ no do kaakun ngai’ kou di sinakagon nu do monunat do koinsanai’d kusai dot id pogialatan dokoyu. 11 - 12 Mantad pondo do tadau’d baino’ om sunatan no kopio o pointikid-tikid do tangaanak do kusai di walu’ o tadau do mantad di kinosusuan. Om kohompit ngai’ nogi’ o tangaanak do turipon di nosusu dot id walai nu, om i turipon di binoli nu do mantad id tulun do bansa’d suwai. Om iti no sunat o sumiliu do tanda’ do haro no o tumpongo dot id pialatan to. 13 Om mositi’ no do sunatan o pointikid-tikid do tulun, tu’ iri no o sumiliu do tanda’ dit okito do popointalang do poinggirot kasai’ i tumpongo ku dot id diya’ do gisom dot alaid. 14 Isai nopo o kusai dit a’ nosunatan, om a’ no iyau kohompit di tulun ku, tu’ a’ i’ iyau tuminanud di tumpongo ku,’’ ka dau. 15 Om boro-boros po o Kinorohingan dot id di Abraham do poingkaa, ’’Kada’ nondo roitai dot i Sarai ilo sawo nu, tu’ mantad pondo do baino’ om i Sara no o ngaran dau. 16 Om barakatan ku nondo iyau om maganak nondo iyau dot iso’ o kusai do patahakon ku diya’. Om barakatan ku nondo i Sara, om osiliu nondo iyau do todu’ do mogisuayan o bansa’d tulun. Om haro o piro-piro do mantad id pogialatan do sinakagon dau dot osiliu do raja’,’’ ka dau. 17 Om otud no i Abraham do tuminuku’, nga’ koirak i’ ot id suang do ginawo dau do kosorou’ddi, tu’ boros ka dot id suang do ginawo dau, ’’Kianak po tuu kaka o kusai di hatus no toun do tumur? Om maganak po tuu kaka i Sara tu’ siam no nohopod o toun do tumur?’’ ka. 18 Om uhoto’ no di Abraham o Kinorohingan do poingkaa, ’’Nokuro tu’ okon nogi’ ko’ i’ Ismail o tumungkus do dapu’ ku?’’ ka dau. 19 Nga’ boros kad Kinorohingan, ’’Okon i’! Tu’ maganak i’ do tanak do kusai i Sara i sawo nu, om pungaranan no i tanak diri dot i Isak. Pogiroton ku indo iti tumpongo dot id tanak diri om id sinakagon dau do gisom dot alaid. Iti nopo tumpongo om poinggirot kasai’ i’ do gisom dot alaid. 20 Norongou ku no i pinokianu nu dot i Ismail o kopokionuan nu, om barakatan ku indo iyau, om onuan ku iyau do tangaanak dot ogumu’, om sinakagon dot ogumu’. Om iyau no o sumiliu do taki-aki do hopod om duwo o raja’, om silihon ku o sinakagon dau dot iso’ o bansa’ dot agayo. 21 Nga’ id di Isak i tanak nu, o pogiratan ku’dti tumpongo ku, tu’ iyau no o pogkosusuon di Sara do dongiyo-iyo’dti do toun dot abantalan,’’ ka dau. 22 Om kongoboros ngai’ poddi do Kinorohingan iri dot id di Abraham, om tongkiad nogiddi iyau dau. 23 Om tontok i’ do tadau’ddi do tinanud di Abraham i pinonuhuan do Kinorohingan diri, om sunatai no dau i Ismail, i tanak dau om koinsanai di tongokusai do hiri’d walai dau, om kohompit ngai’ no i turipon di pinogkosusu dot id suang do walai dau, om i turipon di binoli dau. 24 Tumur nopo di Abraham di sinunatan iyau om siam no nohopod om siam o toun. 25 Tumur no di Ismail i tanak dau, om hopod om tolu o toun. 26 Om insan-insan nopo o tadau do sinunatan iyolo’. 27 Om poingandad nogi’ diyolo’ do sinunatan i piro-piro o turipon di Abraham.

18

1 Om intalang no o TUHAN dot id di Abraham do hilo’d koguasan do kayu di tiiyonon do sumambayang do hilo’d Mamri. Tontok nopoddi nga’ alasu’ kopio o tadau. Om poirikau diri i Abraham do hiri’d wawayaan di kiim dau. 2 Om hangog no i Abraham om kokito no dau o tolu tulun do poingkakat do hiri’d dotimbabaan dau. Om tontok di nokito dau iyolo’ om panangkus nopo iyau do minongoi solowot diyolo’. Om otud no iyau do tuminuku’, 3 om boro-boros no iyau do poingkaa, ’’Oi Tuan, kada’ kou po talib diti kinoiyonon ku. Umbaya’ kou po, tu’ hiti oku i’ do koobi’ dokoyu. 4 Ongoi oku pod waig do pongoug dino lapap dokoyu. Om mundorong kou po do hiti’d lungung diti kayu. 5 Om ongoyon ku indo iyokoyu surungai do taakanon do gisom do kabagal dokoyu. Om okoris kou indo do lumombus do mamanau. Minomusou kou i’ doho’ tu’ minumbaya’ kou i’ do hiti’d walai ku. Om paakanon ku pondo iyokoyu,’’ ka dau. Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Pounsikou no kopio; tumumboyo’ i’ iyahai dino tiangat nu,’’ ka diyolo’. 6 Om arau-arau nopoddi i Abraham do suminuang di kiim, om boro-boros no iyau di Sara, ’’Ongoi kopio anu do sontobubut di tapung nu dit osonong om momonsoi i’ do roti. Kada’ kalaid,’’ ka dau. 7 Om panangkus no i Abraham do minongoi’d hiri’d baanan do sapi’ dau om pomili’ no iyau do songinan o tanak do sapi’ dit omulok po om it olomu’, om patahako’ nogiddi dau di susuhuon dau. Om olomus nopoddi i susuhuon dau’ddi do minomuru’ diri. 8 Om ongoi no i Abraham panganu di susu, om i susu di kilunok, om i tikanas, om posurungo’ no dau di tulun diri. Om i Abraham i’ o minodsurung diyolo’ do hiri’d dolungungan di kayu. Om akan noddi iyolo’. 9 Om uhoto’ noddi diyolo’ i Abraham, ’’Hinonggo i Sara i sawo nu?’’ ka. Boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Hilo’ iyau’d suang do kiim,’’ ka dau. 10 Om boros kaddi di tiso’ diyolo’, ’’Siam po tulan do mantad do baino’ om mongoi oku no kawagu do hiti. Om kianak nondo do kusai i Sara i sawo nu,’’ ka dau. Om maso nopoddi nga’ mokinongou i Sara do hiri’d wawayaan di kiim dot id dolikudan di Abraham. 11 Tontok nopoddi om molohing no kopio iyo’ Abraham di Sara. Om notingkod no o pomulanan di Sara. 12 Om koirak diri ot id suang do ginawo di Sara, om boros ka dau, ’’Molohing oku no om nokurimbit oku po tomod, om milo oku po tuu daa do monokidudun do kusai? Tu’ ilo sawo ku nga’ molohing no kadauu,’’ ka dau. 13 Nga’ uhoto’ noddi do TUHAN i Abraham do poingkaa, ’’Nokuro tu’ nokoirak i Sara om minomoros dot, ’Kianak oku po tuu kopio’dti do miagal diti kolohing?’ ka. 14 Nga’ haro toi ot a’ do TUHAN milo do wonsoyon? Do miagal di nokoboros ku di tiinu’ tu’ siam po tulan do mantad do baino’ om gumuli’ oku no kawagu do hiti. Om kianak nondod kusai i Sara do tontok diri,’’ ka dau. 15 Om pogolim noddi i Sara, tu’ moddosi i’ iyau. Boros ka dau, ’’A’ oku i’ nokoirak,’’ ka. Nga’ boros kad TUHAN do suminimbar, ’’Nokoirak ko i’,’’ ka dau. 16 Om pamanau noddi i tolu o tulun diri om woyo’ no i Abraham diyolo’. Om ongoi noddi iyolo’ dot id iso’ o kinoiyonon di koimpa’ do pomogunan do Sodom, om oimpa’ i’ diyolo’ i pomogunan diri. 17 Om boros ka dot id suang do ginawo do TUHAN, ’’A’ ku i’ lisokon dot id di Abraham iti wonsoyon ku. 18 Sinakagon nopondo dau om osiliu do bansa’ dit agayo om okoris, om iyau no o pawayaan ku do barakat do patahakon ku dot id toinsanan o bansa’d tulun do hiti’d pomogunan. 19 Nopili’ ku no i Abraham om milo indo iyau do momisunud do tangaanak dau om sinakagon dau do mumboyo’ doho’ om momonsoi dit ongotopot om it otulid. Om ondung wonsoyon diyolo’ iri, om bayaanon ku no o koinsanai di nangkabatos ku dot id di Abraham,’’ ka dau. 20 Om boro-boros noddi o TUHAN dot id di Abraham do poingkaa, ’’Haro o boros dot awagat kopio do papasala’ do Sodom om Gomura, om dusa diyolo’ nga’ nokoinggayo no kopio. 21 Om a’ no milo dot a’ oku lumintuhun do mongoi pongimuwai ondung ongotopot kopio ko’ amu’ i boros di papasala’ do nongorongou ku,’’ ka dau. 22 Om tongkiad noddi i duwo o tulun diri om pamanau no do kuminaa do hilo’d Sodom, nga’ hiri pod toning di Abraham i TUHAN. 23 Om ongoi noddi i Abraham insomok do TUHAN om ponguhot no iyau dau do poingkaa, ’’Raagon nu no kopio i tulun dit aiso’ o sala’ do potonggoyon di tulun do kisala’? 24 Ondung haro daa o limo nohopod o tulun dit aiso’ o sala’ dot id suang dilo bandar, om raagon nu po tuu daa o koinsanai dilo bandar? A’ ko no kopio mangampun dilo bandar do mamasi daa di limo nohopod o tulun diri? 25 Atantu’ no dot a’ nu i’ patayon o tulun dit aiso’ o sala’ do potonggoyon di tulun di kisala’. A’ i’ kopio milo do miagal diri! Tu’ a’ ko i’ momonsoi do miagal diri. Tu’ ondung wonsoyon nu o miagal diri om i tulun dit aiso’ o sala’ nga’ ohukuman nondo do kotonggoi di tulun di kisala’,’’ ka dau. 26 Om boros kaddi do TUHAN do suminimbar, ’’Ondung haro o toilaan ku do limo nohopod o tulun dit aiso’ o sala’ do hilo’d Sodom, om ompunan ku i’ o koinsanai di hilo’d bandar dot i limo nohopod o tulun o kopongompunan ku,’’ ka dau. 27 Om boros ka kawagu di Abraham, ’’Ompunai oku no tu’ katama’ kopio oku i’ do moro-boros kawagu diya’, oi TUHAN. Iyoho’ nopodti om tulun i’ toomod, om a’ i’ daa osorupai do popoboros do nunu nopo. 28 Nga’ ondung haro daa ot apat nohopod om limo o tulun dit aiso’ o sala’, om a’ piya kolimo nohopod. Om raagon nu po tuu daa o koinsanai dilo bandar do noidu’ piya i limo tulun?’’ ka dau. Om boros kad TUHAN do suminimbar, ’’A’ ku i’ raagon ilo bandar ondung haro po ot apat nohopod om limo o tulun dit aiso’ o sala’,’’ ka dau. 29 Om boros ka kawagu di Abraham, ’’Poingkuro daa ondung haro daa ot apat nohopod o tulun?’’ ka dau. Om boros kad TUHAN do suminimbar, ’’A’ ku i’ raagon ondung haro po ot apat nohopod o tulun,’’ ka dau. 30 Om boros ka kawagu di Abraham, ’’Kada’ kotogod, oi TUHAN, tu’ moro-boros oku po kawagu. Poingkuro no daa ondung haro po tolu nohopod o tulun?’’ ka dau. Om boros kad TUHAN do suminimbar, ’’A’ ku i’ wonsoyon o miagal diri ondung haro po o tolu nohopod o tulun,’’ ka dau. 31 Om boros ka kawagu di Abraham, ’’Ompunai oku no tu’ katama’ kopio oku i’ do moro-boros kawagu diya’, oi TUHAN. Poingkuro no daa ondung haro po duwo nohopod o tulun?’’ ka dau. Om boros kad TUHAN do suminimbar, ’’A’ ku i’ raagon ilo bandar dot ondung haro po duwo nohopod o tulun,’’ ka dau. 32 Om boros ka kawagu di Abraham, ’’Kada’ kotogod, oi TUHAN, tu’ moro-boros oku po kawagu dot ongoinsan. Poingkuro no ondung haro po daa o hopod o tulun?’’ ka dau. Om boros kad TUHAN do suminimbar, ’’A’ ku i’ raagon dot ondung haro po o hopod o tulun,’’ ka dau. 33 Om kopongo poddi o TUHAN do moro-boros di Abraham, om tongkiad noddi iyau. Om uli’ noddi i Abraham do hiri’d walai dau.

19

1 Tontok di nokorikot i duwo o moloikat diri do hilo’d Sodom do totuong diri, om poirikau i Lut do hiri’d wawayaan di bandar. Om soira’ di nokito di Lut i moloikat, om olomus nopo iyau do minongoi solowot diyolo’. Om otud no iyau do tuminuku’ dot id toguang di moloikat. 2 Om boros ka dau, ’’Oi Tuan, hino oku i’ do koobi’ dokoyu. Om rikot kou nopo do hilo’d walai ku. Ougan nopo o lapap dokoyu, om modop kou nopod hilo’. Om sumuab kou id lumombus do mamanau’d suab,’’ ka dau. Nga’ boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’A’ piya minog, modop nopo iyahai do hiti’d talun-alun diti bandar,’’ ka. 3 Nga’ sansagai i’ di Lut iyolo’, om tanud noddi iyolo’ di Lut do minongoi do hiri’d walai dau. Om ponuhu’ noddi i Lut di susuhuon dau do momonsoi do roti om posodia’ do taakanon dit angawasiu do paakan di tombului dau. Om akan noddi iyolo’. 4 Tontok dit a’ po nokoongoi koodop i tombului dau’ddi, om rikot no o tulun do Sodom do tuminutuk di walai di Lut. Om hino ngai’ nopod hiri i tongokusai dit id bandar diri, dot i molohing no, om it ongomulok po. 5 Om lohowo’ no diyolo’ i Lut, om uhoto’ no diyolo’ iyau, ’’Hinonggo no i tulun di minongoi odop do hiti’d walai nu? Posoliwano’ iyolo’d hiti, om ompohuon i’ dahai iyolo’,’’ ka diyolo’. 6 Om labus no i Lut do mantad hiri’d walai dau om tabanai noddi dau i wawayaan. 7 Om boros ka dau dot id tulun do Sodom diri, ’’Oi tobpinai-tobpinai ku, pokionuon ku no kopio dot a’ kou momonsoi do miagal diri karaat! 8 Pokinongou kou po pogi’, kianak oku i’ do duwo o tondu’ dit a’ po nodudun do kusai. Om iyolo’ nogi’ o patahakon ku dokoyu, om nunu nopo o korohian dokoyu do wonsoyon dot id diyolo’, om wonsoyon nopo dokoyu. Nga’ kada’ po doho’ dokoyu kuroi-kuroyo’ iti tulun diti; tu’ iyolo’ nopo om tombului i’ do hiti’d walai ku, om iyoho’ no ot apatut do mongintirung diyolo’,’’ ka dau. 9 Nga’ boros ka di tulun do Sodom dot id di Lut, ’’Undaliu oi indapou! Isai kopio ko daa tu’ katama’ kopio do monuduk dit apatut dahai’d wonsoyon? Undaliu! Undaliu nogi’ kopio! Dot a’ ko nopo moti’ mundaliu, om ara-raat po moti’ o wonsoyon dahai dot id diya’ ko’ mantad di wonsoyon dahai dot id duwo o tulun diri,’’ ka diyolo’. Om sudsuro’ nopoddi diyolo’ i Lut do pinopoundaliu, om ongoyon no daa’ddi diyolo’ raago’ i totobon. 10 Nga’ poroloyo’ no di duwo o tombului di Lut diri o longon diyolo’ do minamagayat di Lut do suminuang do hiri’d walai, om tabanai nogiddi diyolo’ i wawayaan. 11 Om boloho’ noddi diyolo’ o koinsanai do mato di tulun di hiri’d soliwan diri, gisom dot a’ noddi iyolo’ kotunud di wawayaan di walai. 12 Om boro-boros no i duwo o tombului di Lut diri dot id di Lut do poingkaa, ’’Ondung haro o tangaanak nu’d kusai, ko’ tongoondu’, ko’ i monongiwan diya’, ko’ tanak do koworisan nu do suwai di poingiyon do hiti’d bandar diti, om angatan no iyolo’ do mogidu’ do mantad hiti, 13 tu’ raagon moti’ dahai iti bandar do Sodom. Tu’ norongou nod TUHAN o boros dit awagat kopio do papasala’ do tulun do hiti, om sinuhu’ddi iyahai do mongoi pamaraag diti bandar do Sodom,’’ ka diyolo’. 14 Om ongoyo’ noddi di Lut sunudai i duwo o tanakwagu i tunang di tangaanak dau do tondu’. Om boros ka dau, ’’Kainou kopio sumoliwan do mantad hiti; tu’ raagon no moti’d TUHAN o kinoiyonon diti,’’ ka dau. Nga’ ondos nopo daa diyolo’ om mogkoringau no toomod i Lut. 15 Tontok di minnanawau no di dongkosuabon, om ara-raho’ noddi di duwo o moloikat diri i Lut. Boros ka diyolo’, ’’Lomusai no! Angatai no ilo sawo nu, om ilo duwo tanak nu’d tondu’ do mogidu’, om a’ kou i’ apatai do raagon iti bandar,’’ ka. 16 Nga’ mikoduwo-duwo i’ daa o ginawo di Lut. Nga’ osianan i’ kopio o TUHAN dau, om ahako’ noddi di duwo o tombului dau’ddi i Lut, om i sawo dau om i duwo tanak dau’d tondu’, om posoliwano’ noddi diyolo’ iyolo’ do mantad id bandar diri. 17 Om boros ka di tiso’ di moloikat, ’’Panangkus kopio kou, om apasi kou i’! Kada’ kou no koili dot id tohuri, om kada’ kou undorong do hilo’d rantai. Manangkus kou nopo do kumaa do hilo’d nuluhon, om a’ kou i’ apatai,’’ ka dau. 18 Nga’ boros kad i Lut do suminimbar, ’’Kada’ no iyahai suhuo’ do mongoi do hilo’d nuluhon, oi Tuan. 19 Agayo no kopio i kinotulungan nu doho’, om napasi oku diya’. Nga’ ilo’ nopo konuluhanan om adalaan no kopio kosodu’. Om okosupan oku i’ doti’ndo di mamaraag, om a’ oku po korikot do hilo’ om apatai oku no. 20 Intong pogi’ nga’ haro i’ o bandar dot okooro’ do hiti’d somok. Pologoso’ oku nogi’ do mongoi’d hilo’, om apasi oku i’,’’ ka dau. 21 Om boros ka di moloikat, ’’Okuro i’ katuu, potumboyoon tiya’ nopo. A’ ku i’ raagon ilo bandar dot okooro’ dilo’. 22 Siahai no! Panangkus no! Tu’ aiso’ po milo ku’d wonsoyon dot a’ ko po korikot do hilo’,’’ ka dau. Om pungaranai noddi i bandar diri do Suar, tu’ rinoitan i’ di Lut dot okooro’ i bandar diri. 23 Di nopo nokorikot i Lut do hiri’d bandar do Suar, om mulai nogi’ o tadau. 24 Om sigog iddi do polintuhunai do TUHAN do tana’ do kitapui do miagal pod rasam kasapou o pointongkop di bandar do Sodom om Gomura, 25 gisom do naraag i duwo o bandar diri om napatai ngai’ o tulun do hiri, om nosorob i songinsuni do hiri’d kinoiyonon diri. 26 Nga’ iri nopo i sawo di Lut om kuminoili do hiri’d dohuri, om kosiliu noddi iyau do silaon do miagal-agal do torigi o kokitanan. 27 Osuab poddi di kosuabon kawagu, om arau-arau noddi i Abraham do minongoi do hiri’d nundorong dau di suminolowot iyau do TUHAN di sangadau no do mantad diri. 28 Om impa’ no i Abraham di bandar do Sodom om Gomura om pointongkop di rantai do hilo’, om kokito no dau do muntu-nguntu’ nopo o lisun do mantad hiri, do miagal pod lisun do mantad id podtutudan dot agayo. 29 Nga’ tontok di rinaag do Kinorohingan i kabandaran di hiri’d rantai di pinomogunan di Lut, om nosorou i’ do Kinorohingan i Abraham, om tinulung iddi dau i Lut do mogidu’, om napasi iddi i Lut. 30 Nga’ moddosi iddi i Lut do mundorong do hilo’d Suar, om takad noddi iyau do hiri’d konuluhanan do miwoyo’ di duwo o tanak dau do tondu’. Om iyon noddi iyolo’ dot id suang dot iso’ o luang do nuluhon do hiri. 31 Om boros ka di tanak di Lut do tondu’ dit id dotuo dot id tadi’ dau, ’’Molohing noddi ilo tapa’ to, om aiso’ no ot ongoiso’ piya do kusai do pointongkop diti pomogunan do mangawin dato, do koonuan to’d tanak. 32 Kaino, maai to owuko’ ilo tapa’ to. Om milo kito i’ do mongoi dudun dau do modop, om kianak to indo,’’ ka dau. 33 Om popoginumo’ no diyolo’ do waig dot anggur i tapa’ diyolo’ do totuong diri, om ongoi noddi dudun di Lut i tanak di Lut dot id dotuo, nga’ i Lut nopo om nadalaan no do naawuk gisom dot a’ no iyau nokopuriman di nosiliu dot id dau di totuong diri. 34 Tadau noddi kawagu, om boros ka di tanak di Lut dot id dotuo dot id tadi’ dau, ’’Nokodudun oku no iyoho’ di tapa’ di kosodop, om owuk-owukon to po kawagu i tapa’ do totuong do baino’, om iya’ nondo o mongoi dudun dau. Om haro i’ goduwo o tanak to,’’ ka dau. 35 Om owuko’ noddi diyolo’ kawagu i tapa’ diyolo’ do totuong diri, om ongoi noddi dudun di Lut i tanak di Lut dit id domulok. Om diri nga’ nadalaan nogi’ kopio i Lut do naawuk, gisom dot a’ no iyau nokopuriman di nosiliu dot id dau do totuong diri. 36 Om ponontian noddi goduwo iyolo’ dot i tapa’ diyolo’ o nokotian diyolo’. 37 Om kosusu noddi i tanak di Lut dit id dotuo, om kusai o tanak dau, om pungaranai no dau dot i Muab. Om iyau no o taki-aki dilo tulun do Muab do dinondo. 38 Om kosusu no it id domulok, om kusai i’ o tanak dau, om pungaranai no dau dot i Bin-Ami. Om i Bin-Ami no o taki-aki dilo tulun dot Amon do dinondo.

20

1 Om undaliu no i Abraham do mantad hilo’d Mamri, do kuminaa ponong id salatan do Kanaan, om pomogun-mogun no iyau do hiri’d piolitan do Kadis om Sur. Alaid-laid noddi do mantad diri, di maso po di Abraham do poingiyon do hilo’d Gorar, 2 om poboroso’ no dau dot i Sara nopo, i sawo dau’ddi om tadi’ i’ dau. Gowoi poddi om pinokiatadan di Raja’ Abimilik i Sara dot id dau. I Abimilik nopoddi om raja’ do Gorar. 3 Nga’ insan o totuong, om intalang no o Kinorohingan dot id di Abimilik dot id nipi dau, om boro-boros no do poingkaa, ’’Matai ko no moti’, tu’ nongoi nu i’ iti tondu’; tu’ ilo’ nopo om kisawo no,’’ ka. 4 Nga’ a’ po di Abimilik notoning i tondu’ddi. Om boros kaddi dau, ’’Oi TUHAN, a’ oku i’ nokowonsoi dot araat! Patayon oku nanu’ kopio diya’ do mitonggoi diti tulun ku? 5 Tu’ i Abraham i’ o minomoros do tobpinai dau i tondu’ddi, om iri tondu’ nga’ iyo iddi o pinoboros. Osimbayan i’ o ginawo ku do minomonsoi’dti, om aiso’ i’ ot araat do nowonsoi ku,’’ ka dau. 6 Om id nipi iddi do sinimbar iyau do Kinorohingan do poingkaa, ’’Otopot, oilaan ku i’ dot osimbayan o ginawo nu do minomonsoi’ddi, om iri noddi o kinapangantaban ku diya’ do momonsoi do dusa dot id toguang ku, om a’ tiya’ pinologos do kuminama’ dilo tondu’. 7 Nga’ ngoyo’ nogi’ kopio pogulio’ ilo tondu’ do hilo’d sawo dau do dinondo. Iri nopo sawo diti tondu’ om nabi i’, om sambayangan ko indo dau, om a’ ko i’ apatai. Nga’ ondung a’ nu pogulion ilo tondu’, om poinsanon mantad ku nogi’ iya’, do matai ko no moti’ do mitonggoi do toinsanan diti tulun nu,’’ ka dau. 8 Om osuab poddi di kosuabon kawagu, om lohowo’ no di raja’ Abimilik o koinsanai di pagawai dau, om sunudai no dau iyolo’ di nosiliu dot id dau, om ongooris tomod diri iyolo’. 9 Om lohowo noddi di Abimilik i Abraham om uhoto’ no dau iyau, ’’Nunu kopio iti winonsoi nu dot id dahai? Nunu kopio ot araat do nowonsoi ku dot id diya’, do gisom diri do porikatan oku diya’ om iti pomorintaan ku do koligagaanan dot agayo? A’ ko i’ apatut do momonsoi do miagal diri dot id doho’. 10 Nokuro tu’ iyo’ddi o winonsoi nu?’’ ka dau. 11 Om boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Ondos ku nopo daa om aiso’ no kopio o tulun do hiti di moddosi do Kinorohingan, om ooris oku daa’ddi do patayon oku diyolo’ do sumolod dilo sawo ku. 12 Nga’ otopot nopo kopio om tobpinai ku nogi’ bo’lo’. Tu’ ilo’ nopo om tanak i’ kopio di tapa’ ku, nga’ sopisuwai pondo o tina’ dahai, om kowino’ ku noddi ilo’. 13 Om soira’ di sinuhu’ oku do Kinorohingan do tumongkiad do mantad id walai di tapa’ ku do kumaa dot id pomogunan do suwai, om sunudai ku no’lo sawo ku do poingkaa, ’Milo ko i’ do popointalang do kotorodoko’ nu dot id doho’, do poboroson nu no dot id koinsanai’d tulun do tobpinai oku diya’,’ kangku,’’ ka dau. 14 Om pogulio’ noddi di Abimilik i Sara dot id di Abraham. Om tontok nogiddi do nonuan dau i Abraham do piro-piro kogumuo’ do turipon, om dumba’, om sapi’. 15 Om boros kaddi di Abimilik dot id di Abraham, ’’Diya ngai’ noti tana’ ku; om mongoi nopo iyon do hinonggo nopo o diya’d korohian,’’ ka dau. 16 Om boros ka dau dot id di Sara, ’’Onuan ku ilo tobpinai nu do soribu o kaping do pirok do maan do koilaan do koinsanai’d tulun di poinsugku’ diya’ dot aiso’ i’ kopio o kasalaan nu, om koilo ngai’ indo o tulun dot a’ ko nokowonsoi’d araat,’’ ka dau. 17 - 18 Om iri no i nosiliu dot id di Sara diri, i sawo di Abraham, ot a’ daa’ddi do TUHAN kapalagasan do koinsanai di tongoondu’ di hiri’d walai di Abimilik do maganak. Nga’ sambayangai noddi di Abraham i Abimilik, om lingasai iddi iyau do Kinorohingan. Om i sawo di Abimilik, om i turipon dau do tongoondu’ nga’ liningasan nogi’ do Kinorohingan, om maganak ngai’ iddi iyolo’.

21

1 Om barakatai noddi do TUHAN i Sara do miagal di nakabatos mantad dau. 2 Om ponontian no i Sara om kosusu no iyau do tanak do kusai, do tontok di molohing no i Abraham. Iri nopo tanak diri om nosusu do tontok di maso di nokoboros mantad do Kinorohingan do kosusuan dau. 3 Om pungaranai no di Abraham i tanak diri dot i Isak. 4 Om soira’ di norikot o walu’ o tadau do tumur di Isak, om sunatai no di Abraham iyau do miagal di pinonuhuan do Kinorohingan. 5 Hatus no toun di Abraham di nosusu i Isak. 6 Om boros ka di Sara, ’’Noonuan oku no do Kinorohingan do kataadan om koirak oku noddi. Om isai nopondo o korongou’dti om kongoirak no do miagal doho’,’’ ka dau. 7 Om boros ka kawagu dau, ’’Isai po tuu daa o momoros dot id di Abraham do koumbal po i Sara do poposusu’d tanak? Nga’ noonuan ku iddi i Abraham do tanak di nokolohing iyau,’’ ka dau. 8 Om mayo-gayo nopoddi i tanak diri, om tontok di pinotingkod iyau do sumusu, om papaharo noddi i Abraham do poginakanan dot agayo. 9 Insan o tadau, om mogkoringau i Ismail di Isak. I Ismail nopo om tanak diyo’ Abraham di Hagar, i tondu’ do Masir diri, om i Isak noo om tanak di Sara. 10 Om kokito noddi di Sara iyolo’ om sunudai no dau i Abraham, boros ka dau, ’’Suhuon nogi’ do mogidu’ do mantad hiti ilo turipon ku’d tondu’ om ilo tanak dau. Tu’ ilo’ nopo tanak dau om a’ no apatut do kaanu do bahagi’ di dapu’ nu, tu’ i Isak no, i tanak ku, ot apatut do tumungkus diri,’’ ka dau. 11 Om tumongob diri i Abraham do kosorou’ddi tu’ i Ismail nga’ tanak i’ dau. 12 Nga’ boros kaddi do Kinorohingan dot id di Abraham, ’’Kada’ katangkabo do momusorou di tanak diri om i Hagar, i turipon nu. Pohubayaan nopo i pinoboros di Sara dot id diya’, tu’ id di Isak no o koonuan nu’d sinakagon di nakabatos mantad ku diya’ddi. 13 Om ilo tanak dilo turipon nu nga’ onuan ku i’ do sinakagon dot ogumu’, om osiliu indo iyolo’ dot iso’ o bansa’. Tu’ ilo’ nga’ tanak nu i’,’’ ka dau. 14 Om osuab poddi di kosuabon kawagu, om onuwai no di Abraham i Hagar do taakanon, om waig do noponu’ o kantung do kulit do maan diyolo’ do kokoriu. Om pababaai nogiddi di Abraham di Hagar i tanak diri om suhuo’ no dau iyolo’ do mogidu’. Om pamanau noddi i Hagar om pinghombo no do hiri’d tana’ do kowotuan do hilo’d Borsiba. 15 Om soira’ di naayi’ i waig diyolo’ om poiliho’ no di Hagar i tanak dau do hiri’d dolungungan di kokoyu-koyuan, 16 om ongoi nogiddi iyau irikau do hiri’d sodu-odu’; do haro i’ doti’ o hatus o mito do kosoduwo’ do mantad hiri. Om boros kaddi dot id suang do ginawo dau, ’’A’ oku no kasaap do montong-ontong dilo tanak ku’d matai,’’ ka dau. Om ihad noddi i Hagar di poirikau iyau’d hiri. 17 Nga’ norongou i’ do Kinorohingan i tihad di Ismail, om boro-boros noddi o moloikat do Kinorohingan do mantad hilo’d tawan dot id di Hagar do poingkaa, ’’Nunu o katangkabaan nu, oi Hagar? Kada’ no kooris tu’ norongou nod Kinorohingan o tihad dilo tanak nu. 18 Ingkakat nogi’, om ngoyon i’ kibito’ ilo tanak, om insasamadan no iyau. Om silihon ku i’ do bansa’ dot agayo o sinakagon dau,’’ ka dau. 19 Om poungkalato’ noddi kopio’d Kinorohingan o mato di Hagar, om kokito noddi dau o tiso’ o torobong. Om ngoyo’ noddi dau suangai’d waig i kantung do kulit. Om poinumo’ noddi dau i tanak dau. 20 Om moyo-woyo’ kasai’ i’ o Kinorohingan di tanak diri do gisom do nakagayo iyau. Om ongoi noddi iyau iyon do hiri’d tana’ do kowotuan di hilo’d Paran. Om nosiliu’ddi iyau do magagasu dit otorus kopio. 21 Om pogihumai noddi iyau di tina’ dau do sawo, dot iso’ o tondu’ do bansa’d Masir. 22 Tontok nopoddi om piwoyo’ no iyo Raja’ Abimilik di Pikol, i boyoon do sumasangod dau do minongoi solowot di Abraham. Om boros ka diyolo’, ’’Woyoon kasai’ ko i’ do Kinorohingan dot id suang do nunu nopo o wonsoyon nu. 23 Iyo nopoddi om sumpa’ no dot id toguang do Kinorohingan dot a’ ko monipu’ doho’, om i tangaanak ku, om i sinakagon ku tu’ otorodok oku i’ dot id diya’. Iyo nopoddi om pamatos no do tumorodok ko iya’ dot id doho’, om id pomogunan diti tiyonon nu,’’ ka dau. 24 Om boros ka di Abraham, ’’Mamatos oku i’,’’ ka dau. 25 Nga’ poguhangan nopo di Abraham di Abimilik om i torobong do nongoi solodo’ di piro-piro o susuhuon di Abimilik. 26 Om boros ka di Abimilik, ’’A’ oku i’ nokoilo ondung isai o suminolod. Tu’ a’ ko i’ minomisunud doho’, om iti nogindo do koilo oku’dti,’’ ka dau. 27 Om onuwai noddi di Abraham i Abimilik do piro-piro o tinan do dumba’ om sapi’, om pomonsoi nogiddi iyolo’ do taru’. 28 Om pamagamit no i Abraham do turu’ o tinan do tanak do dumba’ om potongkiado’ no dau do mantad hiri’d baanan di dumba’ dau. 29 Om boros kaddi di Abimilik do minonguhot dau, ’’Nokuro tu’ miagal dino o wonsoyon nu?’’ ka dau. 30 Om boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Romito’ no iti turu’ o tanak do dumba’. Tu’ kapatahakan ku nopo diya’dti om maan do koilaan kopio do kotumboyo’ ko dot iyoho’ o minongukad diti torobong,’’ ka dau. 31 Om iri no o nokopomungaranan di kinoiyonon diri do Borsiba, tu’ hilo’ no iyolo’ goduwo do minomonsoi’d batos do mikuwo’d sumpa’. 32 Om kowonsoi poddi diyolo’ i pinitoruan diri do hilo’d Borsiba, om uli’ nogiddi i Abimilik om i Pikol do hilo’d pomogunan do tulun do Pilistin. 33 Om pananom noddi i Abraham do songguas o kayu do roitan do tamariska do hilo’d Borsiba. Om sambayang no iyau dot id TUHAN, i Kinorohingan di Hino Kasai’ do Gisom do Poingompus. 34 Om alaid i’ i Abraham do momogun-mogun do hilo’d pomogunan do tulun do Pilistin.

22

1 Om alaid-laid noddi do mantad diri om pogumbalai nod Kinorohingan i Abraham, do mogontong ondung songkuro no o kotorodoko’ di Abraham dot id dau. Om lohowo’ no dau i Abraham, ’’Oi Abraham!’’ ka dau. Om boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Diya oku i’, oi TUHAN,’’ ka dau. 2 Om boros kad Kinorohingan, ’’Angatai i Isak, i tanak nu, i tanak nu’d kusai dit iso’ noo, i kosianan kopio nu, om mongoi i’ do hilo’d pomogunan do Moria. Om hilo’ nondo, dot id timpak di nuluhon do potudukon ku diya’ do patahakon nu doho’ i tanak nu do maan do porsombahan di sorobon,’’ ka dau. 3 Osuab poddi di kosuabon kawagu om ongoi no i Abraham pamalangod do siduwon do maan do pogudung di porsombahan do sorobon diri. Om gandarai nogiddi di Abraham di siduwon diri i kaladai dau, om angatai no dau i Isak, om potonudo’ dau o duwo di susuhuon dau. Om pamanau noddi iyolo’ do kuminaa do hiri’d kinoiyonon di pinotuduk do Kinorohingan dot id di Abraham. 4 Tontok di kotolu’d tadau, om kokito no di Abraham i kinoiyonon diri di hiri po iyolo’d sodu’. 5 Om boros kaddi di Abraham dot id duwo o susuhuon dau’ddi, ’’Hiti kou nopo iyokoyu do mundorong, om ilo kaladai nga’ hition nopo. Iyahai no’lo tanak ku o mongoi’d hilo’ do mongoi sambayang dot id TUHAN. Om gumuli’ indo kawagu iyahai’d hiti,’’ ka dau. 6 Om pasaanai no di Abraham di Isak i siduwon do pogudung di porsombahan do sorobon, om i Abraham no om minigit do pisau, om popou do maan do pomurakit. Om tontok di manau-panau no iyolo’, 7 om boro-boros no i Isak, ’’Apa’!’’ ka dau. Om boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Nunu ri’ddi, oi ondu’?’’ ka dau. Om boros ka di Isak do minonguhot, ’’Okito ku i’ do nokoigit ko do tapui, nga’ hinonggo’ddi o tanak do dumba’ do maan do porsombahan di sorobon?’’ ka dau. 8 Om boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Kinorohingan i’ o manahak do tanak do dumba’,’’ ka dau. Om pamanau no goduwo iyolo’. 9 Om soira’ di nokorikot iyolo’ di kinoiyonon di pinotuduk do Kinorohingan dot id di Abraham, om pomonsoi noddi i Abraham do pananaraban do porsombahan, om pouludo’ no dau i siduwon do hiri’d sakai. Om kagasai nogiddi dau i tanak dau, om pawantayo’ no dau do hiri’d pananaraban diri, dot id sakai di siduwon. 10 Om paakango’ noddi dau i pisau do pamatai daa dau di Isak. 11 Nga’ pomolohou no di Abraham i moloikat do TUHAN do mantad hilo’d tawan dot, ’’Abraham, Abraham!’’ ka. Om boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Diya oku i’, oi TUHAN,’’ ka dau. 12 Om boros ka di moloikat, ’’Kada’ pokorualai ino tanak, om kada’ iyau kuroi-kuroyo’. Tu’ noilaan ku no dot oronok ko i’ om mihuboyo-boyo’ ko do boros do Kinorohingan, tu’ a’ nu i’ pinusus-pusus do papatahak ino tanak nu dot id Kinorohingan, do mulong piya dot ino noo o tanak nu,’’ ka dau. 13 Om pikorowo-rowo noddi i Abraham do hiri’d posorili’ dau om kokito dau o songinan o dumba’ do tontoluhan do nakasait o sungu do hiri’d kokoyu-koyuan. Om ongoyo’ no di Abraham i dumba’ diri om patahako no dau dot id TUHAN do numaan do porsombahan di sorobon do pinotingolon di tanak dau. 14 Om pungaranai no di Abraham i kinoiyonon diri do ’’Poposodia’ i’ o TUHAN dit Apatut do Haro’’. Om gisom piya’d baino’ nga’ momoros kasai’ i’ o tulun do, ’’Poposodia’ i’ o TUHAN dit Apatut do Haro do hilo’d nuluhon dau,’’ ka. 15 Om pomolohou no kawagu di Abraham i moloikat do TUHAN do mantad hilo’d tawan do pinopoboros di boros do TUHAN dot id di Abraham do poingkaa, 16 ’’Sumumpa’ oku no dot id suang do ngaran ku, do barakatan ku nondo iya’ do gisom dot a’ aayi-ayi’. Om iri no i winonsoi nu do miagal diri om it a’ kopio nu pinusus-pusus do papatahak dot id doho’ i tanak nu dit iso’ noo, 17 o kapamatasan ku do puhawangan ku nondo iya’ do sinakagon do miagal dilo rombituon do hilo’d tawan kogumu’, ko’ miagal dilo togis do hilo’d tisan do rahat kogumu’. Om aala’ indo di sinakagon nu o pisangod diyolo’. 18 Om oinsanan nopondo o bansa’ do hiti’d pomogunan do mokianu doho’d barakat do miagal di pinabarakat ku dot id sinakagon nu — tu’ tinanud nu i’ i pinonuhuan ku,’’ ka dau. 19 Om poguliai noddi di Abraham do hiri’d duwo o susuhuon dau, om pogiwoyo-woyo’ nogiddi iyolo’ do guminuli’ do hilo’d Borsiba, i pinomogun-mogunan di Abraham. 20 Alaid-laid noddi do mantad diri om korongou no i Abraham do walu’ no o tanak di Milka, i sawo di Nahur. I Nahur nopoddi om tobpinai di Abraham do kusai. 21 Iri nopo it id dotuo di tangaanak diri om i Us o ngaran; om iri no tobpinai dau do suwai om i Bus, om i Komuil, i tapa’ di Aram, 22 om i Kisid, om i Haso, om i Pildas, om i Yidlap om i Botuil, 23 i tapa’ di Robika. Om iti no i walu’ o tanak do kusai diyo’ Milka di Nahur, i tobpinai di Abraham do kusai. 24 Om tangaanak no di Rima, i panakasawo di Nahur, om i Tiba, i Gaham, i Tahas, om i Maaka.

23

1 Di nopo di minatai i Sara om hatus no om duwo nohopod om turu’ o toun dau. 2 Kinapatayon nopo di Sara om hilo’d Hibron, it id pomogunan do Kanaan. Om pinogihadan tomod diri di Abraham i Sara i sawo dau, di minatai i Sara. 3 Om tongkiadai no di Abraham i rata’ di sawo dau, om ongoi noddi iyau do hiri’d tulun do Hit. Om boros ka dau, 4 ’’Iyoho’ nopodti om tindapou i’ toomod do hiti’d dokoyu; om pobolion oku daa dokoyu do tana’ dot ongokooro’ do pamalabangan ku di sawo ku,’’ ka dau. 5 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, 6 ’’Pokinongou po bo daa dahai, oi Tuan. Iya’ nopondo om nosiliu no dahai do molohingon dit agayo dot id pogialatan dahai’d hiti, om lobongon nopo ino sawo nu do hilo’d pamalabangan dit osonong no kopio di naanu dahai. Ongosonong ngai’ i’ o ginawo dahai do manahak diya’ do tana’ do pamalabangan, om olobong nu i’ ino sawo nu,’’ ka diyolo’. 7 Om otud no i Abraham do tuminuku’ dot id toguang diyolo’, 8 om boros kaddi dau, ’’Ondung osonong o ginawo dokoyu do lobongon ku i sawo ku’d hiti, om ngoyon no doho’ sunudai i Ipron, i tanak di Sohar do kusai, 9 do papadagang dot id doho’, di Luang do Nuluhon di hilo’d Makpila, i hilo’d tisan do tumo dau. Sunudan no iyau do momorikot di gatang kopio, do padagangon dau i tana’ddi dot id doho’, do hiti’d toguang dokoyu, om asanganu ku i’ i tana’ddi do maan do pamalabangan,’’ ka dau. 10 Om i Ipron nga’ poirikau nogi’ do poinsugku’ di tulun do Hit do suwai do hiri’d pogititimungan kasai’ do tulun, i hiri’d wawayaan di bandar. Om simbar no i Ipron di Abraham dot id toguang di tulun dot ogumu’. Boros ka dau, 11 ’’Patahakon ku i’ diya’ o koinsanai di tana’ om i luang do nuluhon do hilo’. Om patahakon ku no diya’ iri do hiti’d toguang do bansa’ ku om olobong nu i’ ino sawo nu,’’ ka dau. 12 Om otud noddi i Abraham do tuminuku’ dot id toguang di tulun do Hit diri, 13 om boro-boros no iyau dot id di Ipron, om korongou ngai’ i’ i tulun dot ogumu’. Boros ka dau, ’’Pokionuon ku daa iyokoyu do mokinongou. Tu’ bolion ngai’ ku nopo i tana’. Om romito’ no iti pambayar ku, om olobong ku i’ i sawo ku do hilo’,’’ ka dau. 14 Om boros ka di Ipron do suminimbar, 15 ’’Oi Tuan, ilo’ nopo tana’ om apat no nahatus o kaping do pirok do gatang — Nga’ nunu no kopio toi iri dot id dato? Ngoyon nopo pogi’ lobongo’ i sawo nu’d hilo’,’’ ka dau. 16 Om kookunai noddi di Abraham o gatang dot irad diri, om timbango’ no dau ot apat nahatus o kaping do pirok do miagal di pinoboros di Ipron, dot id toguang di tulun dot ogumu’, do tinimbang di poninimbang di pakayon di dumadagang. 17 Om iyo noddi o kinoonu-onuan di Abraham di tana’ di Ipron di hilo’d Makpila, i ponong id koulayon do mantad id Mamri. Nokosuang nopo di naanu dau om i tana’, om i luang do nuluhon do hiri, om koinsanai di kayu do hiri do gisom do korikot do hiri’d tisan di tana’ do naanu dau. 18 Om koinsanai nopoddi i tulun do Hit di hiri’d pitimungan diri do nongkotumboyo’ dot i Abraham noddi o sanganu di tana’ diri. 19 Om lobongo’ noddi di Abraham i Sara i sawo dau, do hiri’d luang do nuluhon do hilo’d tana’ do Kanaan. 20 Om iri nopoddi i tana’ di tulun do Hit di gulu po, om i luang do nuluhon do hiri, om naanu noddi di Abraham do maan do tana’ do pamalabangan.

24

1 Om molohing noddi kopio i Abraham, om nabarakatan no iyau do Kinorohingan dot id suang do nunu nopo i winonsoi dau. 2 Om boros ka di Abraham dot id susuhuon dau dit otuo kopio, i mongilo-ilo do koinsanai di dapu’ dau, ’’Pakamao’ ino palad nu do hiti’d piolitan diti poo ku om sumumpa’ i’. 3 Pokionuon ku do sumumpa’ ko dot id suang do ngaran do TUHAN, i Kinorohingan, i momorinta’ do tawan om pomogunan, dot a’ nu pogihuman do sawo ilo tanak ku dot id pogialatan do tulun do hiti’d Kanaan. 4 Nga’ mositi’ no do gumuli’ ko do hilo’d pomogunan do kinosusuon ku, om hilo’ no o pogihuman nu do sawo di Isak, i tanak ku do kusai’ddi. Pogihuman no doho’ iyau do sawo dot id pogialatan di koworisan ku,’’ ka dau. 5 Nga’ boros ka di susuhuon dau do minonguhot di Abraham, ’’Poingkuro no ondung a’ no i sumandak sitongkiad di walai dau, om a’ tumanud doho’ do kumaa’d hiti? Pootodon ku po tuu ilo tanak nu do hilo’d pomogunan di kinosusuon nu?’’ ka. 6 Om boros ka di Abraham do suminimbar, ’’Kada’ nogi’ kopio angatai ilo tanak ku do gumuli’d hilo’. 7 Tu’ TUHAN i’, i Kinorohingan do momorinta’ do tawan, o minongigit doho’ do mantad hilo’d walai di tapa’ ku, i hilo’ pod tana’ di koworisan ku, om nokogirot no tomod do Kinorohingan o batos dau, do patahakon dau di sinakagon ku iti pomogunan diti. Monuhu’ i’ iyau do moloikat do mogulu diya’, om koihum ko indo do tondu’ do hilo’ do maan do sawo di tanak ku. 8 Ondung a’ tumanud diya’ i tondu’, om koidu’ ko no do mantad diti sumpa’. Nga’ poingkuro piya, nga’ kada’ no angatai ilo tanak ku do gumuli’d hilo’,’’ ka dau. 9 Om pakamao’ noddi di susuhuon di Abraham i palad dau do hiri’d piolitan di poo di Abraham, i tuan dau; om sumpa’ nogiddi iyau do tumanud di pinonuhuan di Abraham. 10 Om panganu noddi do hopod o tinan dot unta i susuhuon di mongilo-ilo di dapu’ di Abraham diri, om igitai no dau do kuminaa do hilo’d bandar di kinoiyonon di Nahur di gulu po, i ponong id utara do Misopotamia. 11 Om soira’ di nokorikot iyau’d hilo’, om pogupuo’ ngai’ no dau it unta do hiri’d somok di torobong dit id soliwan di bandar. Tontok nopoddi om sosodopon no, om kaangayan no di tongoondu’ kasagahai. 12 Om sambayang noddi i susuhuon diri do poingkaa, ’’Oi TUHAN, i Kinorohingan di Abraham, i tuan ku, tulungo’ oku no om haro i’ o kootuson diti karaja’ ku do tadau’d baino’, om igitai no kasai’ i batos nu dot id tuan ku. 13 Hati oku nod doros diti torobong, i toongoyon sagahai di koongonduan do bandar diti. 14 Om moro-boros oku nondo dot id iso’ diyolo’ do poingkaa, ’Potimbouko’ daa ino timbauk nu, om poinumon oku po,’ kangku nondo. Om sumimbar nopo iyau dot, ’Na, inum no; om ino unta nu nga’ ongoyon ku i’ onuwai’d waig,’ ka, om iri no i tondu’ddi o pilion nu do maan do sawo di Isak, i susuhuon nu. Om ondung owonsoi o miagal diri, om oilaan ku nondo do poingigit nu i’ i batos nu dot id tuan ku,’’ ka dau. 15 A’ po iyau nokopongo do sumambayang om korikot no i Robika do kisinaan do kakanan. Iyau nopo om tanak di Botuil, om i Botuil no om tanak diyo Nahur di Milka. Om i Nahur nopo om tobpinai di Abraham. 16 I Robika nopoddi nga’ olumis kopio koondu’, om a’ po iyau notoning do kusai. Om ongoi no iyau do hiri’d torobong om ponuo’ no dau do waig i kakanan dau om poguliai noddi dau. 17 Om tangkus no i susuhuon di Abraham do minongoi solowot di Robika, om boro-boros nod, ’’Poinumo’ oku daa dot ongokooro’ dino waig nu,’’ ka dau. 18 Om boros ka di sumandak do suminimbar, ’’Minum nogi’, oi Tuan,’’ ka dau. Om olomus nopo iyau do pinopoiliu di kakanan di poinsaan dau om poinumo’ no dau i susuhuon diri. 19 Om koinum poddi i susuhuon di Abraham, om boros ka di sumandak, ’’Ongoyon ku po onuwai’d waig ilo unta nu do gisom dot ongourudtuu,’’ ka dau. 20 Om olomus nopo iyau do pinopotungu di waig dit id kakanan dau do hiri’d poiinuman di unta, om tangkus po kawagu iyau do minongoi do hiri’d torobong do minongoi kawagu’d waig do gisom do nongourudtuu ngai’ it unta di susuhuon diri. 21 Om poingontong diri i susuhuon di Abraham, nga’ aiso’ id komi dau, tu’ monoinu iyau ondung pinootus kopio do TUHAN i karaja’ dau’ddi ko’ amu’. 22 Kongoinum ngai’ poddi di sumandak it unta, om ngoyo’ no di susuhuon di Abraham i tanting-anting do tamas dit agayo o gatang, om poonting-ontingo’ no dau do hiri’d todung di sumandak diri, om onuo’ no dau o duwo o golong do tamas dit agayo om posulungo’ no dau do hiri’d lunggayan di sumandak. 23 Om boros kaddi di susuhuon di Abraham, ’’Sunudai oku daa ondung isai o tapa’ nu. Haro i’ tuu daa o tiyonon dahai diti tulun ku do hilo’d walai dau do modop do totuong do baino’?’’ ka dau. 24 Om boros ka di Robika, ’’Tapa’ ku nopo om i Botuil, i tanak diyo’ Nahur di Milka,’’ ka dau. 25 Om boros ka kawagu dau, ’’Haro i’ o todopon dokoyu do hilo’d walai dahai, om ogumu’ i’ o sakot do nokoring om taakanon do tayam-tayam do hilo’,’’ ka dau. 26 Om otud noddi i susuhuon di Abraham do suminambayang dot id TUHAN. 27 Boros ka dau, ’’Royohon no TUHAN, i Kinorohingan di Abraham, i tuan ku, tu’ otorodok i’ do mongigit di batos dau dot id tuan ku. Om winoyo’ oku i’ do TUHAN do ruminikot do hiti’d koworisan di tuan ku,’’ ka dau. 28 Om panangkus noddi i sumandak diri do minuli’ do hiri’d walai di tina’ dau om posusuyo’ no dau o koinsanai di nongosiliu’ddi. 29 - 30 I Robika nopoddi om haro o tobpinai do kusai dot i Laban o ngaran. Om nokorongou i’ iyau di sinusui di tadi’ dau’ddi do pasal di pinoboros di susuhuon diri. Om nokokito iyau di tanting-anting do todung om i golong do poinsulung di tadi’ dau. Om panangkus noddi i Laban do suminoliwan do mantad hiri’d walai do mongoi solowot di susuhuon di Abraham diri, i poingkakat do hiri’d toning di piro-piro ot unta dau do hiri’d doros di torobong. 31 Om boros ka di Laban, ’’Tanud doho’ do mongoi do hilo’d walai. Iya’ no i noonuan do TUHAN do barakat. Om kada’ no undorong do hiti’d soliwan. Tu’ haro no o tiyonon do nosodia’ ku dokoyu do hilo’d walai ku. Om poiyanan dilo unta nu nga’ haro i’!’’ ka dau. 32 Om salakoi noddi i susuhuon di Abraham do hiri’d walai, om ngoyo’ nod Laban takaso’ i ginandar dit unta, om onuwai ngai’ no dau do sakot di nokoring om susumad it unta. Om ngoyo’ no dau onuwai do waig i susuhuon di Abraham om koinsanai di tulun dau do maan do pongoug do lapap diyolo’. 33 Om soira’ di nokosurung o takanon, om boros ka di susuhuon di Abraham, ’’A’ oku po makan dot a’ ku po koboros iti poboroson ku,’’ ka dau. Om boros kad Laban, ’’Boro-boros nopo,’’ ka. 34 Om timpuun noddi i susuhuon di Abraham do minoro-boros do poingkaa, ’’Iyoho’ nopodti om susuhuon di Abraham. 35 Om iri nopo tuan ku om binarakatan kopio’d TUHAN, gisom do nosiliu iyau do tulun do kaya’. Om nonuan iyau do TUHAN do piro-piro kogumuon do dumba’, om kambing, om sapi’, om unta, om kaladai, om pirok, om tamas, om susuhuon do kusai om susuhuon do tongoondu’. 36 Om tontok di molohing no i Sara, i sawo di tuan ku, om paganak no iyau do kusai. Om nakatahak ngai’ no di tuan ku i dapu’ dot id tanak dau’ddi. 37 Om sinuhu’ oku di tuan ku do minamatos do mikuwo’d suminumpa’ do tumanud oku dot isuhu’ dau. Boros ka dau, ’Kada’ doho’ pogihumai do sawo ilo tanak ku’d kusai dot id pogialatan do kosumandakan do tulun do Kanaan. 38 Suwai ko’ lumomus nogi’ do mongoi do hilo’d bansa’ di tapa’ ku, i hilo’d koobpinayan ku. Om momili’ no do tondu’ do maan do sawo dilo tanak ku’d kusai,’ ka dau. 39 Om uhoto’ ku no iyau, ’Poingkuro no dot a’ no tumanud doho’ i tondu’?’ kangku. 40 Om boros ka dau do suminimbar, ’Suhuon id TUHAN i moloikat dau do momoyo’ diya’ om monulung diya’ do popootus di karaja’ nu. Tu’ TUHAN no it umboyoon kasai’ ku. Om koihum ko indo do tondu’ do mantad id bansa’ ku, om mantad id koobpinayan di tapa’ ku, do kowinon diti tanak ku. 41 Iso’ po o ralan do koidu-idu’ nu do mantad id sumpa’ nu’dti: Tu’ ondung a’ ko di koobpinayan ku romiton, do koongoi ko do hilo’d diyolo’, om koidu’ ko no!’ ka dau. 42 Tontok di korikot oku i’ do hilo’d torobong di tadau baino’ om sambayang oku no dot id suang do ginawo ku do poingkaa, ’Oi TUHAN, i Kinorohingan di Abraham, i tuan ku, tulungo’ oku no om haro i’ o kootuson diti wonsoyon ku. 43 Diya oku no, do poingkakat do hiti’d doros diti torobong. Om soira’ nopondo do haro o sumandak do mongoi sago’ do hiti’d torobong, om mokiinum oku nondo dot ongokooro’ di waig do hiri’d kakanan dau. 44 Om ondung kotumboyo’ iyau do popoinum doho’ om ongoyon dau poinumo’ ilo unta ku, om maha’ daa om iri no o nopili’ nu do sumiliu do sawo di tanak di tuan ku,’ kangku. 45 Om a’ ku poddi nopupusan i sambayang ku’ddi dot id suang do ginawo ku, om korikot no i Robika do kisinaan do kakanan, om ongoi no iyau sago’ do hiri’d torobong. Om boros kangku’ddi dot id dau, ’Poinumo’ oku daa,’ kangku. 46 Om olomus nopo iyau do pinopoiliu di kakanan do poinsaan dau om boro-boros nod, ’Na, minum nogi’; om ilo unta nu nga’ ongoyon ku i’ poinumo’,’ ka dau. Om inum oku noddi, om ngoyo’ no dau poinumo’ it unta ku. 47 Om uhoto’ ku noddi iyau, ’Isai o ngaran do tapa’ nu?’ kangku. Om boros ka dau do suminimbar, ’Tapa’ ku nopo om i Botuil, i tanak diyo’ Nahur di Milka,’ ka. Om ongoyo’ ku noddi poonting-ontingo’ do todung dau i tanting-anting do tamas om sulungai ku do golong o lunggayan dau. 48 Om otud oku no do suminambayang dot id TUHAN. Om rinayou ku o TUHAN, i Kinorohingan di Abraham, i tuan ku, tu’ iyau no o minomoyo’ doho’ do ruminikot do hiti’d koobpinayan di tuan ku, gisom do nokosolowot oku do sumandak diti do pokowinan di tanak dau. 49 Nga’ dinondo nopodti, om ondung orohian kou do momonsoi dot osonong dot id tuan ku, om momonsoi dit apatut dokoyu’d wonsoyon dot id dau, tu’ tobpinai i’ dokoyu iyau, om poboroson no dot id doho’; om sokiro dot amu’, nga’ poboroson i’ dot id doho’ om oilaan ku i’ ondung poingkuro nondo o wonsoyon ku,’’ ka dau. 50 Om boros ka diyo’ Laban di Botuil do suminimbar, ’’Iti nopo om mantad i’ dot id TUHAN, okon i’ ko’ iyahai ot apatut do sumimbar diti. 51 Diya iloi Robika, potonudon nopo dokoyu ilo’. Om ilo’ no o sumiliu do sawo di tanak di tuan nu do miagal di nokoboros mantad do TUHAN,’’ ka diyolo’. 52 Soira’ di norongou di susuhuon di Abraham o miagal diri, om otud no iyau do tuminuku’ dot id TUHAN. 53 Om posoliwano’ noddi dau i pakayan, om i tamas, om i pirok, om patahako’ no dau di Robika. Om panahak po kawagu iyau do hino ngai’ it angagayo o gatang do pinopuhawang dau di tobpinai di Robika do kusai om i tina’ di Robika. 54 Om akan nogiddi om inum i susuhuon di Abraham om koinsanai di tulun dau, om odop no iyolo’ do hiri do totuong diri. Om kosuabon noddi, om boro-boros no i susuhuon di Abraham, ’’Muli’ oku no daa’ndo do hilo’d tuan ku,’’ ka dau. 55 Nga’ boros kaddi di tina’ di Robika om i tobpinai dau do kusai, ’’Pologoson po daa i Robika do mundorong do hiti do poinsugku’ dahai dot ongoturu’ o tadau ko’ hopod o tadau, om mamanau nogindo iyau,’’ ka diyolo’. 56 Nga’ boros ka di susuhuon diri, ’’Kada’ no iyahai himpagangai. Tu’ nokootus no kopio’d TUHAN iti panau ku. Om pologoso’ oku no do gumuli’ do hilo’d tuan ku,’’ ka dau. 57 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Lohowo’ toko’ nogi’ i Robika om oilaan toko’ i’ ondung nunu ka dau,’’ ka diyolo’. 58 Om lohowo’ noddi diyolo’ i Robika om uhoto’ no diyolo’ iyau, ’’Orohian ko i’ do tumanud diti tulun diti?’’ ka diyolo’. Om boros ka di Robika do suminimbar, ’’Orohian i’,’’ ka dau. 59 Om pologoso’ noddi diyolo’ i Robika om i mitatamong dau di molohing no, do tumanud di susuhuon di Abraham, om i tulun dau. 60 Om barakatai noddi diyolo’ i Robika diti boros do poingkaa, ’’Maha’ daa om osiliu ko, oi Robika, do tina’ do jutaan o tulun, maha’ daa om angaala’ di sinakagon nu i kabandaran do pisangod diyolo’,’’ ka. 61 Om pongopi-opi’ no i Robika om i piro-piro o susuhuon dau do tongoondu’ dit ongomulok po, om sakai noddi iyolo’ dit unta. Om pamanau ngai’ noddi iyolo’ do tuminanud di susuhuon di Abraham. 62 I Isak nopo om nokorikot no do mantad hiri’d tana’ do kowotuan, i kawaya’ di torobong di roitan dot ’’Iyau I Mamadul Doho’ ’’. Om minundorong diri iyau do hiri’d ponong id salatan do Kanaan. 63 Insan o sosodopon, om soliwan no iyau do mantad hiri’d kiim dau do minongoi pipanau-panau do hiri’d koumaan om kokito no dau o piro-piro ot unta do rumikot. 64 Om soira’ di nokito di Robika i Isak, om lintuhun no iyau do mantad hiri’d unta dau, 65 om uhoto’ no dau i susuhuon di Abraham, ’’Isai ilo kusai do hoodi’d dumo dilo’ do rumapou dati’?’’ ka dau. ’’Ilo’ no i tuan ku,’’ ka di susuhuon di Abraham do suminimbar. Om onuo’ noddi di Robika i kulu dau om potirungo’ no do rabas dau. 66 Om sunudai no di susuhuon diri i Isak do koinsanai di winonsoi dau. 67 Om angatai no di Isak i Robika do sumuang do hiri’d kiim di niyon di Sara, i tina’ dau, di gulu po. Om i Robika noddi o nosiliu do sawo dau. Om osianan tomod i’ i Isak di Robika, om noinsasamadan noddi kopio iyau, do mulong piya do tumongob daa iyau tu’ napatai no i tina’ dau.

25

1 Om panansawo noddi kawagu i Abraham do tondu’ do suwai, dot i Kotura o ngaran. 2 Om paganak no i Kotura i sawo dau, om i Simran, i Yoksan, i Mudan, i Midian, i Isbak om i Sua. 3 I Yoksan nopo om tapa’ di Siba om i Didan, om sinakagon nopo di Didan om tulun dot Asur, om tulun do Lotus om tulun do Lium. 4 Tangaanak nopo di Midian, om i Ipa, i Ipir, i Hinok, i Abida, om i Ildaa. Koinsanai diyolo’dti om sinakagon ngai’ nopo di Kotura. 5 Nga’ mulong piya dot i Isak o pinotungkusan di Abraham do koinsanai di dapu’ dau; 6 nga’ daamot nopo di poimpasi po i Abraham, om pinuhawangan i’ dau do konunu-nunuan dot ogumu’ o koinsanai di tangaanak di piro-piro o sawo dau’d suwai. Om suhuo’ noddi di Abraham i tangaanak diri do mundaliu do kumaa dot id kinoiyonon di hilo’d Kanaan di ponong id koulayon, om koinsodu’ i’ iyolo’ di Isak. 7 - 8 Om kapatai noddi i Abraham di nokolohing kopio iyau, di hatus om turu’ nohopod om limo o toun dau. 9 Om lobongo’ noddi diyo’ Isak di Ismail i tapa’ diyolo’ do hiri’d luang do nuluhon, i roitan do Makpila, it id tumo di ponong hilo’d koulayon do mantad id pomogunan do Mamri, i di Ipron di gulu po. I Ipron nopo om tanak di Sohar i tulun do Hit. 10 Om iri nopo tumo’ddi nga’ binoli di Abraham do mantad id tulun do Hit. Om hilo’ goduwo nopo o pinamalabangan di Abraham om i Sara, i sawo dau. 11 Di nopoddi napatai i Abraham, om barakatai nod Kinorohingan i Isak, i tanak di Abraham, i poingiyon do hilo’d somok di torobong di roitan dot, ’’Iyau I Mamadul Doho’ ’’. 12 I Ismail nopo om tanak diyo’ Abraham di Hagar, i tondu’ do Masir, i turipon di Sara diri. 13 - 16 Iti ngai’ no i hopod om duwo o tangaanak di Ismail do poingirus nopo do mantad id kotuahan om gisom dot id komulakan: i Nibayot, i Kidar, i Adbiil, i Mibsam, i Misma, i Duma, i Masa, i Hadad, i Tima, i Yitur, i Napis om i Kidma. Om iyolo’ nopoddi om nosiliu ngai’ nopo do taki-aki do hopod om duwo o bansa’. Om ngaran nopo di kampung om i pinomukiiman diyolo’ nga’ pinasangai ngai’ nopo do ngaran diyolo’. 17 Di nopoddi minatai i Ismail om hatus no om tolu nohopod om turu’ o toun dau. 18 Om iri nopo i sinakagon di Ismail om poingiyon do hilo’d kinoiyonon dit id piolitan do Hawila om Sur, i ponong id koulayon do mantad id Masir, i poingkaa do hilo’d Asur. Om poinsodu’ iyolo’ di pinomogun-mogunan di sinakagon di Abraham do suwai. 19 Om iti no susui do kinowoyo-woyoo’ do koposi-posion di Isak, i tanak di Abraham. 20 Apat no nohopod o toun di Isak do tontok di kinawin dau i Robika, i tadi’ di Laban, i tanak di Botuil. (I Botuil nopo om tulun dot Aram do mantad id Misopotamia.) 21 I Robika nopo om a’ daa maganak. Nga’ sambayang noddi i Isak dot id TUHAN do bagi’ di Robika, i sawo dau. Om sinimbar i’ kopio’d TUHAN i sambayang dau’ddi, tu’ minonontian iddi i Robika. 22 Om iri nopo i ponontianon dau nga’ miapid. Om tontok di hiri pod tian i ragang, om misaap mantad no iyolo’. Om boros kaddi di Robika, ’’Nokuro tu’ osiliu o miagal diti dot id doho’?’’ ka dau. Om pokiilo noddi iyau do TUHAN. 23 Om boros kad TUHAN dot id dau, ’’Ino nopo ponontianon nu, om duwo o bansa’d tulun, osusu ko nondo do duwo o tulun di misangod; iri nopo tadi’ om okoris i’ ko’ i taka’, om it id dotuo ot osiliu do modsusurung dit id domulok,’’ ka dau. 24 Om korikot noddi i maso do kosusuan di Robika. Om kosusu no iyau, om miapid i tanak do kusai goduwo nopo. 25 Iri nopo it id gulu kasawa’ om aragang-ragang o kokitanan, om kulit dau nga’ miagal di rasuk di kihulu, om iri noddi o kinopomungaranan dau dot i Isau. 26 Om soira’ di nasawa’ i tanak do koduwo om oogot tomod o palad dau do poingigit do tatad di Isau. Om iri no o kinopomungaranan dau dot i Yakub. Om tontok nopo di nosusu iyolo’, om onom no nohopod o toun di Isak. 27 Om mayo-gayo nopoddi goduwo i tanak diri. Om i Isau nopoddi nga’ nosiliu do magagasu dit otorus kopio, om orohian iyau do hilo’d gouton. Nga’ i Yakub nopo om obongung-bongung koulun om orohian iyau do poundorong dot id duwalai. 28 Om poinggayo-gayo po o kosianan di Isak di Isau; tu’ orohian iyau do mangakan di nintorusan dit aanu di Isau; nga’ i Robika no om poinggayo-gayo po kosianan dau di Yakub. 29 Insan o tadau, di masaan di Yakub do mogonsok do kasang dit aragang, om korikot no i Isau do mantad id pinogosuan. Om louson no kopio iyau. 30 Om boros kaddi dau dot id di Yakub, ’’Louson oku no kopio. Onuwai oku daa diya’ dot okuuri’ dino kasang nu’d aragang,’’ ka dau. (Iri noddi o kinopomoroitan dau dot i Idom.) 31 Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Manahak oku i’ diya’ diti, do patahakon nu no doho’ i gontok nu di don tanak do kotuahan,’’ ka dau. 32 Om boros ka di Isau, ’’Onuon nopo i gontok ku’ddi. Tu’ motingkapatai oku nodti do louson. Om nunu poddi daa o guna’ ku di gontok ku’ddi,’’ ka dau. 33 Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Sumpa’ poo, do patahakon kopio nu doho’ i gontok nu,’’ ka dau. Om sumpa’ noddi i Isau, om patahako’ no dau i gontok dau di don tanak do kotuahan dot id di Yakub. 34 Om onuwai nogiddi di Yakub i Isau do roti om nonuan dau iyau di kasang dot aragang diri. Om akan noddi om inum i Isau, om pamanau nogiddi iyau. Om iyo noddi i Isau do pinapagaan-gaan di gontok dau di don tanak do kotuahan.

26

1 Om korikatai po kawagu o pomogunan diri do mononglous do miagal di nosiliu di hino po i Abraham. Om ongoi no i Isak solowot di Abimilik, i raja’ do tulun do Pilistin do hilo’d Gorar, do mongoi pokibanar do miyon iyau do hilo’. 2 Om iyo pogiddi o winonsoi dau nga’ nokointalang no o TUHAN dot id di Isak om minomoros dot, ’’Kada’ ongoi do hilo’d Masir. Undorong nopo do hiti’d pomogunan diti, do miagal di pinonuhuan ku diya’. 3 Om woyoon ku indo iya’ om barakatan ku iya’. Om patahakon ngai’ ku nopo diya’ om i sinakagon nu o koinsanai’d watas diti. Tu’ bayaanon kasai’ ku i’ i batos di pinabatos ku dot id di Abraham, i tapa’ nu. 4 Om onuan tiya’ i’ do sinakagon do miagal dilo rombituon do hilo’d tawan kogumu’. Om tahakon ku do sinakagon nu o koinsanai diti tana’ do hiti. Om oinsanan nopondo o bansa’ do hiti’d pomogunan do mokianu doho’ do barakat do miagal di barakat di pinatahak ku di sinakagon nu. 5 Om barakatan ku i’ iya’ tu’ minihuboyo-boyo’ i’ i Abraham doho’ om tuminanud do koinsanai dit oturan om i pinonuhuan ku,’’ ka dau. 6 Om pomogun-mogun noddi i Isak do hilo’d Gorar. 7 Om soira’ di minonguhot di Isak i tulun do hiri, ondung isai i Robika, om poboroso’ no di Isak dot i Robika nopo om tadi’ i’ dau, om okon i’ ko’ sawo dau. Tu’ moddosi iyau do patayon di tulun do hiri do sumolod iyolo’ di Robika. Tu’ i Robika nopoddi nga’ olumis koondu’. 8 Om tontok dit alaid-laid i Isak do poundorong do hiri, om liga’ no i raja’ Abimilik do hiri’d liligaon dau, om kokito no dau i Isak do mitungub di Robika. 9 Om lohowo’ noddi di Abimilik i Isak, om boro-boros no iyau do poingkaa, ’’Noo, nga’ sawo nu i’ pama i tondu’ddi! Nokuro tu’ pinoboros nu do tadi’ nu iyau?’’ ka dau. Om boros ka di Isak do suminimbar, ’’Osorou ku nopo nga’ patayon oku no, ondung poboroson ku do sawo ku iyau,’’ ka dau. 10 Om boros ka di Abimilik, ’’Nunu kopio iti winonsoi nu dot id dahai’dti? Tu’ osoonong moti’ ot isai nopo diti tulun ku do mongoi dudun dilo sawo nu, om ondung haro daa kopio ot iyo’ddi, om iya’ no moti’ o mamabo do kasalaan dahai,’’ ka dau. 11 Om poinsano’ ngai’ noddi di Abimilik i tulun dau do poingkaa, ’’Isai nopo moti’ o paparaa-raat di Isak ko’ ilo sawo dau om patayon no,’’ ka dau. 12 Om pananom-tanom noddi i Isak dot id pomogunan diri, om toun iddi do nakaanu iyau do tua’ dot inghatus kopiluap ko’ mantad di tinanom i’ dau, tu’ binarakatan i’ iyau do TUHAN. 13 Om muhang-ruhang nopoddi o kakayaan di Isak do gisom do nosiliu iyau do tulun di kaya’ kopio. 14 Om i Isak nopoddi nga’ kidumba’ om kisapi’ dot ogumu’, om ogumu’ po o susuhuon dau. Om gowoi poddi om minosol dau i tulun do Pilistin. 15 Om ngoyo’ noddi di tulun do Pilistin olitai o koinsanai di torobong di Isak, i nukadan di susuhuon di Abraham, i tapa’ dau di poimpasi po iyau. 16 Om boros kaddi di Abimilik dot id di Isak, ’’Undaliu nogi’ do mantad hiti’d pomogunan dahai. Tu’ okoris ko nogiddi kopio iya’ ko’ iyahai,’’ ka dau. 17 Om tongkiad noddi i Isak di pomogunan diri. Om ongoi noddi iyau pomukiim do hiri’d Rantai do Gorar. Om hilo’ noddi iyau do poingiyon do piro-piro o koloido’. 18 Om ngoyo’ noddi di Isak ukadai i piro-piro i torobong di nukadan di poimpasi po i Abraham, i nongoi di tulun do Pilistin olitai di napatai i Abraham. Om pungaranai noddi di Isak i piro-piro o torobong diri do ngaran di pinomungaran mantad di tapa’ dau. 19 Om ongoi no i piro-piro o susuhuon di Isak pongukad do torobong do hiri’d rantai’ddi, om kokito no iyolo’ do waig. 20 Nga’ pogisosongkiwal no i gompomogompi’ do dumba’ di mantad hilo’d Gorar, om i gompomogompi’ do dumba’ di Isak. Om boros ka diyolo’, ’’Dahai idti waig,’’ ka. Om pungaranai noddi di Isak i torobong diri do ’’Pisongkiwalan’’. 21 Om pongukad po kawagu i susuhuon di Isak dot iso’ o torobong do suwai ko’ iri. Om pungaranai noddi di Isak i torobong diri do ’’Pisaapan’’. 22 Om undaliu no iyau do mantad hiri, om pongukad po kawagu do torobong do kotolu. Om iti nopo nga’ aiso’ noddi o pinisongkiwalan. Om pungaranai noddi dau i torobong diri do ’’Kosimbayanan’’. Om boros kaddi di Isak, ’’Baino’ nopoddi om nonuan toko’ nod TUHAN do kosimbayanan do poundorong dot id pomogunan diti, om kakaya’ toko’ no do hiti,’’ ka dau. 23 Om pamanau noddi i Isak om ongoi no iyau do hilo’d Borsiba. 24 Om tontok di totuong diri om intalang no o TUHAN dot id di Isak om boro-boros no do poingkaa, ’’Iyoho’ no i Kinorohingan di Abraham, i tapa’ nu. Kada’ poddosi; tu’ moyo-woyo’ oku i’ diya’. Om barakatan ku indo iya’ om onuan tiya’ do sinakagon dot ogumu’ tu’ nakabatos mantad ku no iti dot id di Abraham, i susuhuon ku,’’ ka dau. 25 Om pomonsoi noddi i Isak do pananaraban do porsombahan do hiri om sambayang no iyau dot id TUHAN. Om pomukiim noddi iyau do hilo’, om pongukad no kawagu do torobong i piro-piro o susuhuon di Isak. 26 Insan o tadau, om korikot no i Abimilik do mantad hilo’d Gorar, do miwoyo’ di Ahusat i ponosihat dau, om i Pikol i boyoon do soudor dau, do minongoi solowot di Isak. 27 Om ponguhot no i Isak diyolo’ do poingkaa, ’’Nokuro’ddi do baino’ tu’ mongoi ko po solowot doho’, tu’ di nopo di gulu po om ongotogod kou i’ doho’, om minonuhu’ kou do minundaliu do mantad id pomogunan dokoyu,’’ ka dau. 28 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Baino’ nopoddi om oilaan no dahai do moyo-moyo’ o TUHAN diya’, om osorou diri dahai dot osonong nogi’ do momonsoi toko’ do taru’. Om pokionuon dahai do sumumpa’ ko, 29 dot a’ ko momonsoi dot araat dot id dahai, do miagal dahai tu’ a’ i’ minomonsoi dot araat dot id diya’. Om osonong i’ iyahai dot id diya’ tu’ pinologos i’ dahai iya’ dot osimbayan do tuminongkiad. Tu’ baino’ nopoddi om atalang no kopio do binarakatan ko do TUHAN,’’ ka diyolo’. 30 Om papaharo noddi i Isak do poginakanan do maan diyolo’. Om akan noddi iyolo’ om minonginum-nginum. 31 Om osuab poddi di kosuabon kawagu, om sorompori-pori nopo iyolo’ do pinopoboros di batos diyolo’ do mikuwo’d sumumpa’ do pinopogirot di batos diri. Om boro-boros nogiddi i Isak dot id diyolo’ do poingkaa, ’’Sumonong-sonong kou do mamanau,’’ ka dau. Om pogitotongkiad noddi iyolo’, nga’ mogiambalut no maddi iyolo’. 32 Om tontok i’ do tadau’ddi do nokorikot i piro-piro o susuhuon di Isak do minongoi popoilo dau do pasal di torobong di nukadan diyolo’. Boros ka diyolo’, ’’Haro no waig do nokito dahai,’’ ka. 33 Om pungaranai noddi di Isak i torobong diri do ’’Sumpa’ ’’. Om iri no o kinopomungaranan do bandar diri do Borsiba. 34 Tontok dit apat no nohopod o toun di Isau, om panansawo noddi iyau do duwo o tondu’ do mantad id payat di bansa’ do Hit. Ngaran nopo diyolo’ om: i Yudit i tanak di Biiri, om i Basmat i tanak di Ilon. 35 Iri nopo i duwo o tondu’ddi nga’ mongudipon nopo kasai’ di Isak om i Robika.

27

1 Insan o tadau di molohing noddi kopio i Isak, om mato dau nga’ a’ no kokito, om lohowo’ no dau i Isau i tanak dau do kusai dit id dotuo. Boros ka dau, ’’Ondu’ ’’ ka. Om boros ka di Isau do suminimbar, ’’Hoi, nunu’ri, oi apa’,’’ ka dau. 2 Om boros ka di Isak, ’’Koilo ko i’ koii, do molohing oku no, om a’ oku no alaid do poimpasi. 3 Om ngoyo’ no ilo pana’ nu, om ongoyon oku i’ pogosuwai dot ongosonginan do nintorusan do hilo’d gouton. 4 Om pagansakan oku no dot awasiu dot i korohian ku do mangakan, om ongoyon indo posurungo’ doho’. Om kaakan oku pondo om barakatan ku nogindo iya’ di barakat di kolimpupuson no do patahakon ku diya’ dot a’ oku po apatai,’’ ka dau. 5 Iri nopo boros di Isak dot id di Isau diri, nga’ norongou i’ di Robika. Om soira’ di nakapamanau i Isau do minongoi pagasu, 6 om boro-boros no i Robika di Yakub do poingkaa, ’’Norongou ku di tiinu’ i tapa’ nu do minoro-boros di Isau do poingkaa, 7 ’Ongoyo’ oku no pogosuwai dot ongosonginan do nintorusan om onsokon no, om posurungon indo doho’. Om kaakan oku nopondoddi om barakatan tiya’ nogindo dot id toguang do TUHAN dot a’ oku po apatai,’ ka,’’ ka dau. 8 Om boros ka kawagu di Robika, ’’Iyo nopoddi oi ondu’, om pokinongou no doho’, om wonsoyon no iti poboroson ku diya’. 9 Ongoi no pomili’ do duwo o tinan do tanak do kambing dit olomu’ do hilo’d baanan toko’, om onsokon ku indo dot awasiu do miagal di korohian kopio di tapa’ nu. 10 Om ngoyon nu nogindo paakanai dau, om abarakatan ko i’ dau dot a’ po iyau apatai,’’ ka dau. 11 Nga’ boros ka di Yakub dot id tina’ dau, ’’A’ toi kihulu i’ i Isau nga’ iyoho’ nopo om olunau i’ o kulit. 12 Om kamaon oku nopondo di tapa’, om oilaan indo dau do monipu’ oku dau, om okon nogindo ko’ barakat ot aanu ku, nga’ kousungan nogi’,’’ ka dau. 13 Nga’ boros ka di tina’ dau do suminimbar, ’’Kada’ katangkabo, oi ondu’, baya’ id iyoho’ piya o mamabo di kousungan nu, nga’ tonudon po i pinoboros ku diya’, pamanau nogi’ do mongoi panganu di kambing,’’ ka dau. 14 Om pamanau noddi i Yakub do minongoi panganu di kambing om tahako’ no dau di tina’ dau. Om onsoko’ noddi di Robika iri do miagal di korohian di Isak. 15 Om ngoyo’ noddi di Robika i rasuk di Isau dit olumis, i pinoopi’ dau do hiri’d duwalai, om porosukai no dau di Yakub. 16 Om onuo’ no di Robika i kulit di tanak do kambing diri om powongkoso’ no do hiri’d longon di Yakub, om hiri’d liou dau dit aiso’ o hulu. 17 Om patahako’ nogiddi di Robika di Yakub i nonsok dau dit awasiu’ddi, om i roti di winonsoi dau. 18 Om ongoi noddi i Yakub do hiri’d tapa’ dau om boro-boros no iyau dot, ’’Apa’!’’ ka. Om simbar no i Isak do poingkaa, ’’Hoi! Isai ko’ndo, i Isau ko ko’ i Yakub?’’ ka dau. 19 Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Iyoho’, i Isau i tanak nu dot id dotuo; nowonsoi ku no i pinonuhuan nu doho’ di tiinu’ddi. Tungag no om akanon- i’ iti tikanas do nigitan ku diya’, om kaakan ko pondo om barakatan oku nogi’,’’ ka dau. 20 Om boros ka di Isak, ’’Poingkuro kopio ko do nakaanu do nintorusan dot iyo kopio’ddi koruhai, oi ondu’?’’ ka dau. Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’TUHAN i’ i Kinorohingan nu, oi apa’ o minonguhup doho’,’’ ka dau. 21 Om boros ka di Isak dot id di Yakub, ’’Insomok daa kopio doho’ om kakama’ oku i’ diya’. Otopot no toi kopio dot i Isau ko?’’ ka dau. 22 Om insomok noddi i Yakub di tapa’ dau. Om kamao’ no di Isak i Yakub om boros ka dau, ’’Tuni nopo do boros nu om miagal i’ do tuni do boros di Yakub, nga’ longon nu nopo om miagal i’ do longon di Isau,’’ ka dau. 23 A’ no dau notutunan i Yakub, tu’ kihulu no o longon dau do miagal do longon di Isau. Nga’ tontok di potibarakatan no daa di Isak i Yakub, 24 om ponguhot po kawagu iyau do poingkaa, ’’Otopot no toi kopio dot i Isau ko?’’ ka dau. ’’Oo,’’ ka di Yakub do suminimbar. 25 Om boros kaddi di Isak, ’’Onuwai oku dot ongokuuri’ dino tikanas. Om kaakan oku pondo om barakatan ku nogi’ iya’,’’ ka dau. Om patahako’ no di Yakub di Isak i tikanas diri om patahako’ dau i waig dot anggur do tinumon di Isak. 26 Om boros kaddi di Isak dot id dau, ’’Insomok-somok doho’ om tunguban oku i’ diya’, oi ondu’,’’ ka dau. 27 Om di nopo di mininsomok nogi’ i Yakub do mongoi tungub di tapa’ dau, om kosingud no di Isak o tawau di rasuk di Isau — om barakatai noddi di Isak i Yakub. Boros ka dau, ’’Osonong no kopio o kosingudan diti tanak ku, tu’ miagal po do tawau di tumo di nabarakatan do TUHAN. 28 Maha’ daa om onuan ko do Kinorohingan do bolobou do mantad hilo’d tawan do popoluhub do tana’ nu! Om maha’ daa om onuan ko dau dot ogumu’ o gandum om anggur! 29 Maha’ daa om osiliu do turipon nu o piro-piro o bansa’, om maha’ daa om minsiriba’ ngai’ o payat do bansa’ dot id diya’. Maha’ daa om iya’ o momorinta’ do koinsanai di koobpinayan nu, om maha’ daa om motud ngai’ dot id diya’ i sinakagon di tina’ nu. Ousung po o koinsanai’d tulun di momopol diya’; nga’ maha’ daa om abarakatan o koinsanai’d tulun di mamarakat diya’,’’ ka dau. 30 Om kopongo noddi i Isak do papatahak di barakat dau, nga’ maha’ di nokotongkiad nogi’ kopio i Yakub, om korikot no i Isau, i tobpinai dau, do mantad id pogosuan. 31 Om i Isau nga’ minogonsok nogi’ dot awasiu do paakanan dau di tapa’ dau. Boros ka dau, ’’Oi Apa’, tungag, om akanon i’ iti tikanas do nonsok ku diya’, om abarakatan oku indo diya’,’’ ka dau. 32 ’’Isai ko?’’ ka di Isak do minonguhot. ’’Iyoho’, i Isau, i tanak nu dit id dotuo,’’ ka dau. 33 Nga’ gagarai tomod noddi i Isak, om ponguhot no iyau, ’’Ondung iyo’dti om isai’ddi i minogkorot di nintorusan om i pinapatahak diri dot id doho’ di tiinu’? Om naakan ku noddi iri dit a’ ko po nokorikot, om nakatahak ku noddi dau i barakat ku di kolimpupuson no. Om dau no moti’ddi do gisom dot alaid,’’ ka dau. 34 Om soira’ di norongou di Isau o miagal diri, om poronggungai nopo dau do minihad, do mikuwo’d araat tomod o ginawo dau. Om boros ka dau, ’’Iyoho’ nga’ mokibarakat i’ diya’, oi Apa’,’’ ka dau. 35 Nga’ boros ka di Isak, ’’Nokoongoi no’d hiti’d doho’ i tadi’ nu do minonipu’ doho’. Om naanu noddi dau i barakat di patahakon mantad ku daa diya’,’’ ka dau. 36 Om boros ka di Isau, ’’Koinduwo nondo’dti do monipu’ iyau doho’. A’ no minsala’ do pinungaranan iyau dot i Yakub. Tu’ onuo’ po dau i gontok ku di don tanak do kotuahan, om baino’ noddi om onuo’ po dau i barakat di doho’ daa. Aiso’ no kopio o barakat nu’d suwai do patahakon nu doho’, oi Apa’?’’ ka dau. 37 Om boros ka di Isak do suminimbar, ’’Nosiliu ku no iyau do tuan nu, om nosiliu ngai’ ku i tobpinai dau do susuhuon dau. Om nakatahak ku no dau o gandum om anggur. Om aiso’ noddi o milo ku’d wonsoyon dot id diya’, oi ondu’,’’ ka dau. 38 Om a’ nopo tumingkod i Isau do mokianu di tapa’ dau do barakat, boros ka dau, ’’Iri-iri no kopio o barakat nu, oi Apa’? Barakatai oku iyoho’, oi Apa’!’’ ka dau. Om ihad no kawagu iyau. 39 Om boros ka di Isak dot id dau, ’’Aiso’ no o diya’ do bolobou di mantad hilo’d tawan, om aiso’ no o diya’d tumo dit oluhub. 40 Ino pondo gayang nu o koposi-posion nu, nga’ turipon ko i’ ma kasai’ di tobpinai nu. Nga’ soira’ nopondo do sumaap ko, om koidu’ ko nondo do mantad id kuasa’ dau,’’ ka dau. 41 Om araatan nopoddi i Isau di Yakub, tu’ i Yakub i’ i tadi’ dau o nonuan di Isak do barakat. Om boros ka no dot id suang do ginawo di Isau, ’’Kada’ po nanu’, dot a’ no bo alaid dot apatai i tapa’, om mogihad toko’ nondo dau; om katalib pori, om patayon ku nondo i Yakub,’’ ka dau. 42 Nga’ soira’ di norongou di Robika i soro-sorohon di Isau do wonsoyon dau, om lohowo’ noddi di Robika i Yakub. Boros ka dau, ’’Pokinongou no, i Isau nopo moti’, i tobpinai nu’ddi, om nokopomusorou no do mamatai diya’, do sumuli’ diya’. 43 Oi ondu’, tonudo’ no iti poboroson ku. Ongoi nogi’ kopio do hilo’d di Laban, i tobpinai ku do hilo’d Haran. 44 Om sumugku’ nopo dau do piro-piro o koloido’ do gisom po dot atanus o kototogod di tobpinai nu, 45 om gisom dot olihuan ngai’ dau i nongowonsoi nu dot id dau. Om monuhu’ oku indo do tulun do mongoi pouli’ diya’ do hiti. Tu’ mada’ oku i’ dot atagakan oku goduwo diti tanak ku dot insan-insan kopio o tadau,’’ ka dau. 46 Om boros ka di Robika dot id di Isak, ’’Apaasan oku noddi om otukanaan oku do kokito dilo tongosawo di Isau do bansa’d suwai. Om ondung manansawo pondo i Yakub do sumandak do Hit, om osonong nogi’ do matai oku,’’ ka dau.

28

1 Om lohowo’ no di Isak i Yakub, om suwau no iyau dau, om boro-boros noddi do poingkaa, ’’Kada’ nogi’ kopio panansawo do tondu’ do Kanaan. 2 Nga’ mongoi nogi’ do hilo’d Misopotamia do mongoi do hiri’d walai di Botuil, i taki nu. Om kowinon nogi’ ot iso’ di tanak di Laban, i tamanon nu. 3 Om maha’ daa om barakatan do Kinorohingan dit Agayo Kopio o Kuasa’, o pisasawaan dokoyu, om onuan ko dau do tanak dot ogumu’, om osiliu ko i’ do taki-aki dot ogumu’ o bansa’. 4 Maha’ daa om barakatan ko do Kinorohingan, om iri nogi’ i sinakagon nu nga’ barakatan i’ dau do miagal di pinamarakat dau di Abraham. Om maha’ daa om asanganu nu iti tana’ do kinoiyonon nu, tu’ iti no o pinatahak do Kinorohingan dot id di Abraham,’’ ka dau. 5 Om suhuo’ noddi di Isak i Yakub do kuminaa do hilo’d Misopotamia do mongoi do hilo’d di Laban, i tanak di Botuil, i tulun dot Aram diri, i tobpinai di Robika, i tina’ diyo Yakub di Isau. 6 Om koilaai noddi di Isau do nabarakatan no di Isak i Yakub, om nosuhu’ nod minongoi do hilo’d Misopotamia do mongoi pogihum do tondu’ do hilo’, do kowinon dau. Om noilaan nogi’ di Isau do tontok nopo di binarakatan di Isak i Yakub om noduhan di Isak i Yakub do manansawo do tulun do Kanaan. 7 Om koilaai noddi di Isau do tuminanud i Yakub di boros di tapa’ om tina’ dau, om nokoongoi noddi i Yakub do hilo’d Misopotamia. 8 Om koilaai nogiddi di Isau dot a’ orohian i Isak do tongoondu’ do Kanaan. 9 Om ongoi noddi i Isau do hilo’d di Ismail i tanak di Abraham, om kowino’ no dau i tanak di Ismail, i roitan dot i Mahalat, i tadi’ di Nibayot. 10 Om tongkiad noddi i Yakub do mantad hilo’d Borsiba om pamanau no iyau do kuminaa do hilo’d Haran. 11 Om korikot no iyau dot id iso’ o kinoiyonon di tumonob o tadau, om undorong no iyau do hiri. Om lii no iyau do minodop do poulunan dot iso’ o watu. 12 Om pongipi no iyau do haro nogi’ o tiso’ o tukad do poinsungkad do hiti’d pomogunan om poirrikot do hilo’d tawan, om okito nogi’ dau do haro o piro-piro moloikat do sumalakoi om lumintuhun di tukad diri. 13 Om hino nogi’ o TUHAN do poingkakat do hiri’d toning dau. Om boros ka nogi’ do TUHAN, ’’Iyoho’ no o TUHAN, i Kinorohingan di tukuon di Abraham om i Isak. Patahakon ku indo dot id diya’ om id sinakagon nu iti tana’ do pasagalai diti nodopon nu. 14 Kogumuon nopondo do sinakagon nu om miagal pod pupuk do tana’ do hiti’d pomogunan. Om paraladon nondo diyolo’ i tana’ diyolo’ do poingkaa ponong id koulayon, om kotonobon, om utara om salatan. Om iya’ nondo om i sinakagon nu o pawayaan ku do barakat do patahakon dot id koinsanai’d bansa’ do hiti’d pomogunan. 15 Ilaai no do manud-tanud oku i’ kasai’ diya’, om hinonggo nopo o tongoyon nu nga’ intirungan kasai’ ku i’ iya’ om pogulion tiya’ i’ kawagu do hiti’d pomogunan diti. A’ oku i’ tumongkiad diya’ dot a’ ku po ongowonsoi i pinabatos ku diya’,’’ ka nogi’ do TUHAN. 16 Om koposik no i Yakub om boros kaddi dau, ’’Haro pama o TUHAN do hiti’d kinoiyonon diti! A’ ku i’ daa noilaan do hiti iyau! Nga’ noilaan ku nogiddi do hino iyau’d hiti,’’ ka dau. 17 Om ooris tomod diri iyau, om boros ka dau, ’’Kotompurolosi i’ pama kopio o kinoiyonon diti, tu’ walai i’ pama do Kinorohingan o hiti, om iti no pama kopio i wayaan do kumaa do hilo’d surga,’’ ka dau. 18 Om tungag noddi i Yakub dit osuab po di kosuabon, om onuo’ no dau i watu di nulunan dau, om poudongo’ no dau do hiri do maan do kopomuhandaman. Om tuntugai noddi dau do tumau do saitun ot id timpak di watu’ddi, do koilaan do nokotobilang iri do patahakon dot id Kinorohingan. 19 Om pungaranai no dau o kinoiyonon diri do Baitol. (Ngaran nopo daa di kinoiyonon diri di gulu po om Lus.) 20 Om sumpa’ nogiddi i Yakub dot id TUHAN, ’’Ondung manud-tanud ko doho’ om mongintirung ko doho’ do solinaid ku do manau-panau, om manahak ko doho’ do takanon om pakayan, 21 om ondung osonong-sonong oku do koguli’ kawagu do hilo’d walai di tapa’ ku, om iya’ no ot osiliu do Kinorohingan ku. 22 Om iti nopondo watu do pinoudong ku, om osiliu nondo do tiyonon do sumambayang dot id diya’, om patahakon ku diya’ o sompihopod do koinsanai di patahakon nu doho’,’’ ka dau.

29

1 Om lombus no i Yakub do minamanau do kuminaa do hilo’d pomogunan di ponong id koulayon do mantad id Kanaan. 2 Om sigog id kobontol i Yakub dot iso’ o torobong do hiri’d talun, om haro o tolu o kinoiyonon do dumba’ do songinggupu’ do posorili’ di torobong di pongonuan kasai’ do waig do poinum di dumba’. Iri nopo torobong diri om sinompon do watu dit agayo. 3 Om soira’ dot ongotimung ngai’ i kambing om i dumba’ do hiri, om ongoyon nondo di gompomogompi’ do dumba’ iduwo’ i watu di pinonompon, om poinumon nogindo diyolo’ i kambing om i dumba’. Om kongoinum ngai’ pondo i kambing om i dumba’ om posomponon no kawagu diyolo’ i watu. 4 Om uhoto’ no di Yakub i piro-piro o gompomogompi’ do dumba’ddi, ’’Oi kongoombolutan ku, hinonggo tadon dokoyu?’’ ka dau. ’’Mantad iyahai do hilo’d Haran,’’ ka diyolo’. 5 ’’Kotutun kou i’ di Laban, i tanak di Nahur?’’ ka di Yakub do minonguhot diyolo’. ’’Oo, kotutun i’ iyahai,’’ ka diyolo’. 6 ’’Osonong-sonong i’ iyau?’’ ka di Yakub. ’’Osonong-sonong i’ bo,’’ ka diyolo’ do suminimbar. ’’Nga’ hoodi i Rasil dilo’, i tanak dau’d tondu’ do mongoi papaatod dilo kambing om dumba’ dau,’’ ka kawagu diyolo’. 7 Om boros ka di Yakub, ’’Aadau po’ti, om a’ po norikot o kopokurungan dilo kambing om dumba’, nga’ nokuro tu’ a’ dokoyu poinumon do dinondo ino tayam-tayam om koongoi i’ kawagu kapangakan-ngakan?’’ ka dau. 8 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’A’ po iyahai milo do mongoi popoinum dot a’ po korikot ngai’ i kambing om dumba’ tu’ kotimung ngai’ po om iduwon nogi’ ilo pinonompon; om poinumon ngai’ nogindo dahai iti kambing om dumba’,’’ ka di piro-piro o gompomogompi’ do dumba’. 9 Om maso po di Yakub do monokiboro-boros diyolo’ nga’ korikot no i Rasil do mogiwoyo-woyo’ di kambing om i dumba’. 10 Om soira’ di nokito di Yakub i Rasil do mogiwoyo-woyo’ di kambing om i dumba’ di Laban, i tamanon di Yakub, om ongoi no i Yakub do hiri’d torobong, om iduwo’ no dau i watu do pinonompon, om onuwai noddi dau do waig dot inumon i kambing om i dumba’ diri. 11 Om tungubai noddi di Yakub i Rasil, om ihad no iyau dot atataadan. 12 Om sunudai no di Yakub i Rasil, boros ka dau, ’’Iyoho’ nopodti om tanak di Robika, i tadi’ di tapa’ nu,’’ ka dau. Om panangkus noddi i Rasil do minuli’ do hiri’d walai dau do mongoi popoilo di tapa’ dau. 13 Om soira’ di nokorongou i Laban, i tapa’ di Rasil, do hino i Yakub i tanak di tobpinai dau, om panangkus nopo iyau do minongoi solowot di Yakub, mikuwo’d guminapus om tuminungub dau; om angatai noddi dau i Yakub do minuli’ do hiri’d walai. Om soira’ di nosunudan di Yakub i Laban do koinsanai di nongosiliu dot id dau, 14 om boros kaddi di Laban, ’’Otopot i’ moti’ kopio dot iso-iso’ po o raha’ om tonsi to,’’ ka dau. Om undorong no i Yakub do hiri’d walai’ddi do sombulan o koloido’. 15 Om boros ka di Laban dot id di Yakub, ’’A’ i’ osonong do muhup ko doho’ do kumaraja’ dot aiso’ kopio o nunu-nunu dot itahak ku diya’; do mulong piya do kamanakon tiya’. Nga’ songkuro o pokionuon nu do pomogontok dino huyan nu?’’ ka dau. 16 I Laban nopoddi om kianak do duwo o sumandak. Iri nopo it id dotuo om roitan dot i Lia, om iri no i tadi’ dau om roitan dot i Rasil. 17 I Lia nopo om oluot o mato, nga’ i Rasil noo om olumis o tinan om olumis o rabas. 18 Om muhang diri i Yakub di Rasil. Om boros kaddi dau dot id di Laban, ’’Kumaraja’ oku po do hiti’d diya’ do solinaid do turu’ o toun do pokowinan nu no daa doho’ i Rasil,’’ ka dau. 19 Om boros ka di Laban do suminimbar, ’’Uhang ku nogi’ bo kopio dot iya’ o patahakan ku dilo tanak ku ko’ mantad do tahakon ku do tulun do suwai; undorong nopod hiti,’’ ka dau. 20 Om karaja’ noddi i Yakub dot id di Laban do solinaid do turu’ o toun do panganu dau di Rasil, nga’ opurimanan nopo di Yakub om iyo nori do piro-piro o tadau tu’ muhang no kopio iyau di Rasil. 21 Om alaid noddi om boro-boros no i Yakub dot id di Laban, ’’Nopupusan no i maso’ddi om pabanaro’ oku nondo do mangawin dilo tanak nu,’’ ka dau. 22 Om papaharo noddi i Laban do poginakanan do pikowinan, om alapo’ ngai’ nopo dau i tulun dit ongotutunan dau. 23 Nga’ totuong noddi, om okon nogi’ ko’ i Rasil o pinatahak di Laban dot id di Yakub, suwai ko’ i Lia nogi’ o pinatahak dau. Om i Lia noddi o notoning di Yakub. 24 (Om patahako’ no di Laban i Silpa, i turipon dau’d tondu’ dot id di Lia, do maan dau do susuhuon.) 25 Kosuabon poddi om kotutunai nogi’ di Yakub dot i Lia i’ i nakawin dau. Om ongoi no i Yakub solowot di Laban, om boro-boros no iyau dau, ’’Nokuro tu’ miagal diri o winonsoi nu dot id doho’? Kuminaraja’ oku pogi’ nga’ panganu ku di Rasil. Nga’ nokuro tu’ nakalan oku diya’?’’ ka dau. 26 Om boros ka di Laban do suminimbar, ’’Tadat nopod tulun do hiti om a’ i’ koino-ino do pokowinon it id domulok dot a’ po kakawin it id dotuo. 27 Nga’ andadon po do katalib o turu’ o tadau do mantad di kinopikowinan dokoyu, om tahakon ku nogi’ diya’ i Rasil, do kaakun ko no do kumaraja’ kawagu dot id doho’ do solinaid do turu’ o toun,’’ ka dau. 28 Om kookunai no di Yakub o miagal diri. Om katalib poddi i turu’ o tadau do moginakan om pokowinai nogiddi di Laban di Yakub i Rasil, i tanak dau’ddi. 29 (Om patahako’ no di Laban i Bilha i turipon dau’d tondu’ dot id di Rasil, do maan dau do susuhuon.) 30 Om i Rasil nga’ nongoi nogi’ di Yakub toningo’. Nga’ osian-sianan po i Yakub di Rasil ko’ i Lia. Om karaja’ poddi i Yakub do hiri’d di Laban do turu’ kawagu o toun. 31 Soira’ di nokito do TUHAN dot a’ i Yakub osianan kopio di Lia, om onuwai noddi do Kinorohingan do tanak i Lia, nga’ i Rasil nopo om a’ poddi kianak. 32 Om ponontian no i Lia, om kosusu no iyau, om kusai o tanak dau. Om boros ka dau, ’’Nokito id TUHAN iti katangaban ku; om osianan no bondo doho’ i sawo ku,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Rubin. 33 Om ponontian no kawagu i Lia, om kosusu noddi iyau om kusai i’. Om boros ka dau, ’’Nonuan oku po kawagu’d TUHAN do tanak tu’ norongou i’ dau dot a’ oku kinosianan,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Simion. 34 Om ponontian po kawagu i Lia, om kosusu no iyau, om kusai i’. Om boros ka dau, ’’Mamadul nondo kopio doho’ i sawo ku tu’ tolu noddi iti tanak ku’d kusai,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Liwi. 35 Om ponontian po kawagu i Lia, om kosusu no iyau, om kusai i’. Om boros ka dau, ’’Baino’ nopo, om TUHAN no o royohon ku,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Yohuda. Om kotingkod noddi iyau do maganak.

30

1 Nga’ aiso’ i’ o tanak di Rasil, gowoi poddi om osolon i Rasil di Lia, i tobpinai dau dit id dotuo’ddi. Om boros kaddi dau dot id di Yakub, ’’Onuwai oku kama do tanak, dot a’ nopo moti’ om matai oku no,’’ ka dau. 2 Om kotogod no i Yakub di Rasil, om boros ka dau, ’’Kinorohingan oku toi’dti. Tu’ a’ nopo papaganak diya’ om Kinorohingan i’,’’ ka dau. 3 Om boros ka di Rasil, ’’Diya iloi’ Bilha, i turipon ku’d tondu’. Ngoyo’ nopo ilo’ toningo’ om kapaganak i’ ilo’ dot onuon ku do doho’d tanak, tu’ miagal podti o koonuan ku’d tanak,’’ ka dau. 4 Om patahako’ noddi di Rasil di Yakub i Bilha. Om toningo’ no di Yakub i Bilha. 5 Om ponontian noddi i Bilha om kosusu no iyau, om kusai o tanak dau. 6 Om boros ka di Rasil, ’’Nobian oku iddi do Kinorohingan. Om norongou i’ dau i sambayang ku, gisom do nonuan oku dau dot iso’ o tanak do kusai,’’ ka dau. Om pungaranai noddi dau i tanak diri dot i Dan. 7 Om ponontian po kawagu i Bilha, om kosusu no iyau, om kusai i’. 8 Om boros ka di Rasil, ’’Osusa’ oku no daa kopio do monokisaap di tobpinai ku, nga’ nakamanang oku iddi,’’ ka dau. Om pungaranai noddi dau i tanak diri dot i Naptali. 9 Om soira’ di nopurimanan di Lia do nopupusan iyau do maganak om patahako’ noddi dau di Yakub i Silpa, i turipon dau’d tondu’. 10 Om ponontian no i Silpa, om kosusu no iyau, om kusai i’ o tanak dau. 11 Om boros kaddi di Lia, ’’Nountung oku no,’’ ka dau. Om pungaranai noddi dau i tanak diri dot i Gad. 12 Om ponontian po kawagu i Silpa, om kosusu no iyau om kusai i’. 13 Om boros ka di Lia, ’’Olumaag oku noddi kopio! Baino’ nopondo om mamarait ngai’ nopo doho’ o tongoondu’ dot olumaag oku,’’ ka dau. Om pungaranai noddi dau i tanak diri dot i Asor. 14 Di nopoddi di dongmongomot, om ongoi no i Rubin do hiri’d dumo, om kokito no iyau dot iso’ o bansa’ do sakot di koubat. Om igitai no dau iri om patahako’ no dau di Lia, i tina’ dau. Om boros ka di Rasil, ’’Onuwai oku daa dot ongokuuri’ dino sakot do koubat, i nanu di tanak nu,’’ ka dau. 15 Nga’ boros ka di Lia do suminimbar, ’’A’ nu po koumbagal i suminolod do sawo ku? Tu’ baino’ nga’ solodon nu po iti sakot di koubat do tinahak di tanak ku,’’ ka dau. Om boros ka di Rasil, ’’Ondung onuan oku daa diya’ dino sakot do koubat, i naanu di tanak nu, om pologoson tiya’ no do tumoning di Yakub do totuong do baino’,’’ ka dau. 16 Om soira’ di nokorikot i Yakub do mantad id dumo di dongsosodopon, om labus no i Lia do minongoi solowot dau, om boro-boros no iyau dau, ’’Totuong nopod baino’ om tumoning ko no doho’ tu’ noboli tiya’ nod sakot di koubat do naanu di tanak ku,’’ ka dau. Om toningo’ noddi di Yakub i Lia do totuong diri. 17 Om simbaro’ nod Kinorohingan i sambayang di Lia, om ponontian noddi iyau. Om kosusu no i Lia, om kusai o tanak dau. Om iri no o kolimo do tanak dau. 18 Om boros ka di Lia, ’’Nosomulian oku noddi do Kinorohingan, tu’ pinatahak ku i’ i Silpa, i turipon ku dot id sawo ku,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i tanak dau’ddi dot i Isakar. 19 Om ponontian po kawagu i Lia, om kosusu no iyau om kusai i’. Om iri no o koonom do tanak dau. 20 Om boros kaddi dau, ’’Pinuhawangan oku pod Kinorohingan dot isomuli’ dit osonong. Baino’ nopo om korohian oku nondo kopio di sawo ku tu’ onom no o tangaanak ku’d kusai,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i tanak dau’ddi dot i Sibulon. 21 Alaid noddi om paganak no iyau do tondu’, om pungaranai no dau dot i Dina. 22 Om kahandamai noddi do Kinorohingan i Rasil, om simbaro’ nod Kinorohingan i sambayang dau, om papaganako’ noddi do Kinorohingan i Rasil. 23 Om ponontian noddi i Rasil, om kosusu no iyau do tanak do kusai. Om boros kaddi dau, ’’Noidu’ noddi do Kinorohingan i kointingayaman ku, tu’ noonuan oku no dau dot iso’ o tanak do kusai. 24 Om maha’ daa om onuan oku po kawagu’d TUHAN do tanak do kusai,’’ ka dau. Om pungaranai noddi dau i tanak dau’ddi dot i Yusup. 25 Om tontok di nosusu i Rasil di tanak dau di roitan dot i Yusup om boro-boros no i Yakub dot id di Laban. Boros ka dau, ’’Potumboyoo’ oku nondo do muli’ do hilo’d pomogunan ku. 26 Om patahako’ no dot id doho’ i duwo o sawo ku, om i tangaanak ku di naanu ku do daamot ku do pakaraja’ do hiti’d diya’, om pologoso’ oku no do tumongkiad. Om iya’ nga’ koilo i’ do tuminotos oku no kopio do kuminaraja’ dot id diya’,’’ ka dau. 27 Om boros ka di Laban do suminimbar, ’’Pokinongoho’ po iti poboroson ku. Nosunudan oku no do songulun o mogogontong dot iya’ o kinapamarakatan do Kinorohingan doho’. 28 Om poboroso’ nopo o gadsi’ do pokionuon nu om bayaran tiya’ i’,’’ ka dau. 29 Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Koilo ko i’ do tuminotos oku no kopio do kuminaraja’ do hiti’d diya’, om oilaan nu do nokoinggumu’ no ilo tayam-tayam nu do gisom dit iyoho’ o migompi’. 30 A’ i’ kosongkuro o dapu’ nu dit okon oku po ko’ hiti, nga’ baino’ noddi om nokoinggumu’ tomod no, om iya’ nga’ nabarakatan noddi do TUHAN tu’ iyoho’ o kinapamarakatan. Nga’ baino’ nopoddi om norikot no o maso ku do mogihum do doho’d koinsanangan,’’ ka dau. 31 Om boros ka di Laban do minonguhot, ’’Om nunu nondo kopio o pamagadsi’ ku diya’?’’ ka dau. Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Mada’ oku i’ do gadsi’. Nga’ tumilombus oku po do momogompi’ dilo tayam-tayam nu, ondung ookunan nu no iti poboroson ku: 32 Pabanaron oku daa diya’ do baino’ do mongoi pogontong ngai’ di kambing om dumba’ nu, om onuon ngai’ ku indo i tanak do dumba’ dit oitom o hulu. om koinsanai di tanak do kambing nu dit ongokoro’ po dit oworok ko’ i garu-garut. Om iri noo ot onuon ku do gadsi’ ku. 33 Koimbagu nopondo om osoonong ko do mongilo ondung otulid o winonsoi ku dot id diya’ ko’ amu’. Tu’ tontok nopondo do mongoi ko pogontong di doho’d naanu, om haro nopo o kambing dit a’ oworok om it okon ko’ garu-garut, ko’ haro o dumba’ dot a’ oitom do poirolot, om oilaan nu no do pinanakau ku i’ iri,’’ ka dau. 34 Om boros ka di Laban do suminimbar, ’’Ookunan ku i’ ino. Miagal no di pinoboros nu o wonsoyon to,’’ ka dau. 35 Nga’ tontok i’ do tadau’ddi, do nongoi ngai’ di Laban posompipio’ o koinsanai di kambing do tontoluhan di kiburi-buris, om it oworok, om koinsanai di kambing do tondu’ di garu-garut, om it ongkipalang dot opurak o hulu; om nongoi nogi’ ngai’ dau posompipio’ i dumba’ dit ongoitom. Om suhuo’ nogiddi dau i tangaanak dau’d kusai do minomogompi’ddi. 36 Om tongkiad no iyau di Yakub do miwoyo’ di kambing om i dumba’ diri do kuminaa dot id kinoiyonon di kosoduwo’ nopo om tolu o tadau do mamanau do mantad hiri. Om iri nopo kambing, om i dumba’ di Laban di noolu-olu’, om i Yakub no o minomogompi’. 37 Om ongoi no i Yakub panganu di raan dot ongotomou di kayu do roitan do hawar, om i kayu do roitan do badam, om i kayu do roitan do berangan, om onito’ no dau o wookon di kulit, om kiburis diri dot opurak i raan diri. 38 Om ngoyo’ no dau poiliho’ i raan diri do hiri’d doburuan di kambing dau’ddi, do pinosuang di poiinuman di kambing . Hiniri pogi’ dau i raan diri nga’ soira’ nopo do mongoi inum i kambing om mogisasabu nondo iyolo’. 39 Om soira’ nopo do mogisasabu i kambing do hiri’d dotimbabaan di raan nga’ garut no ko’ oworok ko’ kiburis o hulu di tanak di kambing. 40 Om posompipio’ no di Yakub i dumba’ om potimbabao’ no dau di kambing di garut, om it oworok om it oitom. Om iyo noddi o ralan di Yakub do pinopoinggumu’ di kambing om dumba’ dau, om pinosompipi’ dau iri do mantad id baanan do dumba’ om kambing di Laban. 41 Om soira’ nopo do mogisasabu i dumba’ om i kambing dit ongokilos om ngoyon no di Yakub poiliho’ i raan di nungkonitan dau’ddi do hiri’d suang di ponginuman dit id dotimbabaan di dumba’ om kambing diri. 42 Nga’ a’ i’ dau nongoi poilihai di raan diri o hiri’d dotimbabaan di tayam-tayam dit ongokugui. Om a’ iddi alaid do mantad diri, om kosompipi’ no i kambing om i dumba’ dit ongopurak dit ongokugui do di Laban, om iri no i di Yakub om nongosompipi’ it ongokilos, it ongoitom, om ongoworok om i garut. 43 Om iyo noddi o kinosili-silihan di Yakub do tulun do kaya’. Om ogumu’ddi o baanan do kambing om dumba’ dau, om unta, om kaladai dau, om ogumu’ o susuhuon dau.

31

1 Om korongou noddi di Yakub i tangaanak di Laban do mimboros do poingkaa, ’’Nangaanu ngai’ no di Yakub o koinsanai di dapu’ di tapa’ toko’. Tadon ngai’ nopo di kakayaan di Yakub om iri i dapu’ di tapa’ toko’,’’ ka diyolo’. 2 Om i Laban nogi’ nga’ okito i’ di Yakub dot a’ no miagal di gulu po o kosuahon dot id dau. 3 Om boro-boros noddi o Kinorohingan dot id di Yakub do poingkaa, ’’Poguliai no do hilo’d pomogunan nu, om hilo’d koobpinayan nu. Om moyo-woyo’ oku indo diya’,’’ ka. 4 Om bilinai noddi di Yakub i Rasil om i Lia do mongoi solowot dau do hiri’d kinoiyonon di kambing om i dumba’ dau. 5 Om boros ka di Yakub dot id diyolo’ goduwo, ’’Opurimanan ku’ddi dot a’ no miagal di gulu po o kosuaho’ di tapa’ dokoyu dot id doho’; nga’ iri nopo Kinorohingan di tukuon di tapa’ ku om moyo-woyo’ kasai’ i’ doho’. 6 Oilaan i’ dokoyu’ goduwo do tuminotos oku no, om naayi-ayi’ ku no o goos ku do kuminaraja’ dot id tapa’ dokoyu. 7 Nga’ mulong piya do miagal diri nga’ nudutan oku i’ dau, om ongoinghopod no dau posimbano’ o gadsi’ ku. Nga’ a’ i’ iyau pinologos do Kinorohingan do minomonsoi’d araat dot id doho’. 8 Tu’ soira’ nopod poboroson di Laban dot, ’Iri no ngai’ i kambing do garu-garut o pamagadsi’ ku diya’,’ ka; om oinsanan nopo i kambing dau do maganak do garu-garut. Om soira’ di pinoboros dau dot ’Ilo’ ngai’ no kambing do burisan o pamagadsi’ ku diya’,’ ka, om oinsanan nopo i kambing do burisan ngai’ o tanak. 9 Naanu nod Kinorohingan i tayam-tayam di tapa’ dokoyu do pinatahak dau doho’,’’ ka dau. 10 Om boros ka kawagu dau, ’’Tontok di ponobuhan o kambing, om pongipi oku no do nokokito oku nogi’ do kambing do tontoluhan di burisan, om i garu-garut, om i borok do manabu di kambing do tondu’. 11 Om boro-boros nogiddi o moloikat do Kinorohingan dot id doho’, dot id suang di nipi ku dot, ’Yakub!’ ka. Om ’Hoi,’ kangku nogi’ do suminimbar. 12 ’Antangai pogi’,’ ka dau kawagu do minoro-boros, ’Koinsanai dilo kambing do tontoluhan do mogiompanabu nga burisan ngai’ nopo om borok. Om wonsoyon ku pogi’ o miagal diti nga’ nokito ngai’ ku no i winonsoi di Laban dot id diya’. 13 Iyoho’ no i Kinorohingan di minintalang dot id diya’ di hilo’ ko’d Baitol, i hilo’d pinonuntugan nu dit iso’ o watu do tumau do saitun o pinonuntug nu, tu’ pinotobilang nu iri do patahakon dot id doho’, om hiri nogiddi do suminumpa’ ko dot id doho’. Nga’ pongopi-opi’ no do dinondo om gumuli’ i’ do hilo’d pomogunan nu mantad,’ ka nogi’ di moloikat di nokito ku dot id nipi ku,’’ ka dau. 14 Om boros ka diyo’ Rasil di Lia, ’’Aiso’ no o nunu-nunu do tungkusan dahai do mantad id tapa’ dahai. 15 Iyoon po iyahai dau do sompogunan. Pinadagang iyahai dau nga’ baino’ noddi om naayi’ ngai’ no dau i gatang dahai. 16 Om iti ngai’ nopo kakayaan di nongoi’d Kinorohingan do mantad id tapa’ dahai om iyahai no om iti tangaanak dahai o sanganu. Om wonsoyon nopo i pinoboros do TUHAN dot id diya’,’’ ka diyolo’. 17 - 18 Om pongopi-opi’ noddi i Yakub do gumuli’ do hilo’d tapa’ dau di hilo’d pomogunan do Kanaan. Om pasakayo’ ngai’ no dau dot unta i sawo om i tangaanak dau, om nigitan ngai’ dau i baanan do dumba’ om kambing di naanu dau do hilo’d Misopotamia. 19 Tontok nopoddi om minongoi i Laban pomugar do hulu di dumba’ dau. Om tontok noddi dit okon ko’ hiri’d duwalai i Laban do nongoi di Rasil panakaho’ i tingolig do mongintirung do walai di Laban, i tapa’ dau. 20 Om nakalan di Yakub i Laban, tu’ a’ i’ dau sinunudan do mogidu’ iyau do mantad hiri. 21 Om igitai ngai’ no di Yakub i dau’d konunu-nunuan, om arau-arau no do minamanau do tuminongkiad do mantad hiri. Om soborong no i Yakub di Bawang dot Iprat, om pamanau no iyau do pinakayaan ponong id konuluhanan do Giliad. 22 Tolu poddi tadau do mantad diri, om kosunudai nogi’ i Laban do nokopoggidu’ i Yakub. 23 Om angatai no di Laban i tulun dau do minongoi pomogusa’ di Yakub do turu’ o tadau do koloido’, om kokosupai nogiddi diyolo’ i Yakub do hilo’d konuluhanan do Giliad. 24 Nga’ pongipi no i Laban di dongotuong, do ruminikot nogi’ o Kinorohingan dot id dau om boro-boros no do poingkaa, ’’Antaan-taan no, kada’ nogi’ kopio pomonsoi dot araat dot id di Yakub,’’ ka. 25 Om nokowonsoi no di Yakub i kiim dau do hiri’d timpak di nuluhon, om powonsoyo’ noddi di Laban om i tulun dau o kiim diyolo’ dot id iso’ o nulu-nulu do suwai do hiri’d konuluhanan diri. 26 Om boros ka di Laban dot id di Yakub, ’’Nokuro tu’ minagakal ko doho’, om tinanggayan nu po do minogidu’ ilo tangaanak ku’d tondu’ do miagal di naanu do mantad id pisangadan? 27 Nokuro tu’ nakalan oku diya’, om tongkiad tomod ko nopo dot a’ pinopoilo-ilo doho’? Ondung pinopoilo ko daa doho’ om atantu’ no do pologoson ku i’ daa iya’ do tumongkiad do mikuwo’d kaarapadan om minding-sinding do mambat do tuni do tamburin om kecapi. 28 Mogot po om pinotungub oku po diya’ di manangaki doho’, om i tangaanak ku’d tondu’ do pongintod ku diyolo’. Dongkababasug no kopio di winonsoi nu! 29 Milo oku i’ daa do pokoruol diya’, nga’ sigog i’ do korikot o Kinorohingan di tapa’ nu dot id nipi ku kosodop, do pinopoinsan doho’ dot a’ pokoruol diya’. 30 Oilaan ku i’ o koulian nu do hilo’d diya’ tu’ langadon ko no kopio do hilo’d pomogunan nu, nga’ nokuro’ddi tu’ pinanakau nu i tingolig do walai ku?’’ ka dau. 31 Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’A’ oku pogi’ minomisunud do minamanau nga’ ooris oku, tu’ osorou ku nopo nga’ ngoyon nu dotindo kawagu ilo tangaanak nu’d tondu’ do mantad id doho’. 32 Nga’ ondung haro o toilaan nu do hiti’d pogialatan dahai do minanakau dino tingolig nu, om hukuman nopo iyau do kapatayon. Diya, ihumo’ nopo i diya’d songonuon, om hati ngai’ iti tulun ku do sumiliu’d sasi’. Om onuon ngai’ nopo i diya’ do songonuon,’’ ka dau. Nga’ a’ i’ di Yakub noilaan dot i Rasil o minanakau di tingolig di Laban diri. 33 Om ngoyo’ noddi di Laban pinsukayo’ o hiri’d kiim di Yakub, om ngoyo’ dau o hiri’d kiim di Lia, om hiri’d kiim di duwo o turipon do tondu’, nga’ a’ i’ dau nokito i tingolig dau. Om ongoi noddi iyau pogihum do hiri’d kiim di Rasil. 34 Nga’ noongoi no di Rasil kosuang i tingolig do walai’ddi do hiri’d kantung di pakol dit unta, om nirikahanan diri dau. Om notongkop no di Laban do mogihum o hiri’d kiim di Rasil, nga’ aiso’ i’ o nokito dau. 35 Om boros kaddi di Rasil dot id tapa’ dau, ’’Kada’ kotogod doho’, oi apa’, nga’ a’ oku no milo do mingkakat dot id toguang nu, tu’ maso ku’d pomulanan,’’ ka dau. Om nokototos no i Laban do mingihum, nga’ a’ no dau nokito i tingolig do walai dau. 36 Om kotogod noddi i Yakub, boros ka dau, ’’Nunu kopio o nowonsoi ku dot araat?’’ ka dau do minuhot do mikuwo’d otogod. Om boros ka kawagu dau, ’’Nunu kopio ot oturan do notolibambanan ku tu’ opurimanan nu do kikuasa’ kopio ko daa do momogusa’ doho’? 37 Baino’ nopoddi tu’ nongosukai ngai’ nu ilo konunu-nunuan ku, om nunu noddi o konunu-nunuan do nokito nu? Poiliho’ daa iri do hiti om okito i’ dilo tulun nu om ilo tulun ku, om pologoson nopo iyolo’ do momutus ondung isai dato ot otopot. 38 Duwo noddi nohopod o toun ku do poinsugku’ diya’; om a’ i’ tuminingkod do gumumu’ i dumba’ om i kambing nu, om a’ oku nakapangakan dot ongoiso’ piya di kambing nu di tontoluhan do mantad id baanan nu. 39 Om soira’ nopod haro ot apatai di dumba’ nu do mangan do nintorusan dot orongit, om iyoho’ i’ ot orugi’ do moningolon diri. A’ oku i’ insan papaatod dot id diya’ di dumba’ di nangapatai do numaan do nintorusan dit orongit, do momisunud diya’ dot okon ko’ iyoho’ o nakasala’. Om iyoho’ nogi’ o sinuhu’ nu do moningolon di nangapanakau’d tulun di dangadau ko’ di dongotuong. 40 Om asaru’ tomod oku dot oinggorit dot olosuan di dangadau om osogitan do dongotuong, gisom dot a’ oku no koodop. 41 Iyo noddi o kinoinggoritan ku do solinaid di duwo nohopod o toun ku do poinsugku’ diya’. Hopod om apat o toun ku do kuminaraja’ dot id diya’ do tuminalad dilo duwo tanak nu’d tondu’, om onom o toun ku do tuminalad dilo tayam-tayam nu. Nga’ mulong piya do miagal diri nga’ inghopod nu no simbanai o gadsi’ ku. 42 Ondung a’ daa moyo-woyo’ doho’ i Kinorohingan di tukuon di taki-aki ku, i Abraham om i Isak, om laid oku no daa diya’ uyungo’ do mantad hilo’d walai nu om aiso’ i’ ot aanu-anu ku. Nga’ nokito i’ do Kinorohingan i kosusaan ku, om i karaja’ do winonsoi ku; om tontok no di kosodop do pinoboros do Kinorohingan it otopot,’’ ka dau. 43 Om boros ka di Laban do suminimbar di Yakub, ’’Iti nopo tongoondu’ diti om tangaanak ku i’, om ilo tangaanak diyolo’ nga’ doho’ i’, om iti kambing om iti dumba’ nga’ iyoho’ i’ o sanganu. Otopot nopo kopio om koinsanai dilo tokito nu’d hiti om iyoho’ ngai’ i’ o sanganu. Nga’ aiso’ no o milo ku do wonsoyon do momusus diti tangaanak ku om ilo tangaanak diyolo’, 44 om posodia’ oku no do monokitaru’ diya’. Om kaino, momonsoi to nogi’ dot iso’ o kotimungon do watu di pogitimpak-timpakon do maan to do kopomuhandaman diti taru’ to,’’ ka dau. 45 Om ongoi noddi i Yakub pogihum dot iso’ o watu om poudongo’ no dau do maan do kopomuhandaman di pinitoruan diyolo’. 46 Om suhuo’ no dau i tulun dau do minongoi ponimung do watu do pogitimpak-timpakon dot id iso’ o koiyonon. Om akan nogiddi iyolo’ do hiri’d toning di watu do pinogitimpak-timpak diri. 47 Om pungaranai no di Laban i watu di pinogitimpak-timpak diri do Yigar-Sahaduta, nga’ pinomungaran nopo di Yakub diri om Galid. 48 Om boros ka di Laban dot id di Yakub, ’’Iti nopo watu do pinogitimpak-timpak diti om maan do poposorou dato goduwo,’’ ka dau. Om iri no o kinopomungaranan di kinoiyonon diri do Galid. 49 Om boros ka kawagu di Laban, ’’Maha’ daa om piantangan goduwo to’d TUHAN do solinaid do kopitongkiad kito,’’ ka dau. Om pungaranai no kawagu i kinoiyonon diri do Mispa. 50 Om boro-boros po kawagu i Laban do poingkaa, ’’Ondung raraaton nu ilo tangaanak ku, ko’ manansawo ko nod tongoondu’ do suwai, do mulong piya dot a’ oku koilo, nga’ sorohon no do poingontong i’ dato o Kinorohingan. 51 Diya noti watu di pinogitimpak-timpak ku dot id piolitan to, om diya iti watu do kopomuhandaman. 52 Iti no watu do pinogitimpak-timpak om iti watu do kopomuhandaman o maan do poposorou. A’ oku indo tumolibamban diti watu do pinogitimpak-timpak diti do mongoi saap diya’, om iyo ko nogiddi iya’ tu’ a’ no tumolibamban diti watu do kopomuhandaman do mongoi saap doho’. 53 Iri indo i Kinorohingan di Abraham om i Kinorohingan di Nahur o momutus dato,’’ ka dau. Om kopongo poddi iri, om pamatos no i Yakub do mikuwo’d suminumpa’ dot id suang do ngaran do Kinorohingan di tukuon di Isak i tapa’ dau, do sulungon dau i batos dau’ddi. 54 Om ponumbali’ noddi iyau dot iso’ o tayam-tayam, om patahako’ no dau iri do numaan do porsombahan di sorobon do hiri’d nuluhon diri, om alapo’ nogiddi dau i tulun dau do minongoi pangakan-ngakan. Om kangaakan poddi iyolo’, om odop no iyolo’ do hiri’d nuluhon diri do totuong diri. 55 Osuab poddi di kosuabon, om tungubai ngai’ no di Laban i manangaki dau, om boro-boros no do minongintod di tangaanak dau do tongoondu’, om pamanau nogiddi iyau do minuli’.

32

1 Om lombus noddi i Yakub do minamanau. Om korikot noddi o piro-piro o moloikat do minongoi solowot dau. 2 Om soira’ di nokito di Yakub i moloikat diri, om boros ka dau, ’’Hiti no o pinomukiiman do Kinorohingan,’’ ka dau. Om pungaranai no dau i kinoiyonon diri do Mahanaim. 3 Om ponuhu’ no i Yakub do piro-piro o tulun do mongoi poporomut do habar, do mamanau do mogulu dau do kumaa id pomogunan dot Idom, do mongoi solowot di Isau, i tobpinai dau. 4 Om bilinai no di Yakub iyolo’ do poingkaa, ’’Poboroson no doho’ di Isau, i Tuan ku, o poingkaa, ’Iyoho’ nopo om i Yakub, i susuhuon nu dit otorodok. Popoilo oku diya’, oi Tuan ku, do solinaid nopoddi om poingiyon oku do hilo’d di Laban, om nakalaid oku’ddi do minuli’ om gisom diri do nokorikot do baino’. 5 Baino’ nopoddi om haro no o sapi’ om kaladai, om dumba’, om kambing ku, om haro nogi’ o susuhuon ku. Om popoilo mantad oku diya’, oi Tuan, om mogondos oku nopo dot osonong o ginawo nu,’ kanto dokoyu,’’ ka dau. 6 Om soira’ di nokoguli’ i susuhuon di Yakub diri, om boros ka diyolo’, ’’Nokosolowot no iyahai di Isau, i tobpinai nu, om baino’ nopo om hilo’ no iyau id tanga’d ralan do kumaa’d hiti do mongoi solowot diya’. Om minangangat iyau dot apat nahatus o tulun,’’ ka diyolo’. 7 Om soira’ di norongou di Yakub iri om moddosi tomod diri iyau om tumangkabo iyau. Om piduwoo’ noddi di Yakub i tulun dau do duwo o bohogian, om piniduwo nogi’ dau i baanan do dumba’, om kambing, om sapi’, om unta dau. 8 Tu’ poingkaa ot osorou di Yakub, ’’Ondung korikot i Isau do mongoi pongumang di bohogian do koiso’ om osimbayan po do mogidu’ i bohogian do koduwo,’’ ka. 9 Om sambayang noddi i Yakub do poingkaa, ’’Oi Kinorohingan, i tukuon di Abraham, i taki-aki ku, om Kinorohingan di tukuon di Isak i tapa’ ku, pokinongoho’ oku no! Iya’ i’, oi TUHAN, o minonuhu’ doho’ do gumuli’ kawagu do hilo’d pomogunan ku om hilo’d koobpinayan ku. Om nakabatos ko do mongilo-ilo kosonong-sonong do koinsanai’d nunu nopo do bagi’ doho’. 10 A’ oku no daa osorupai do rumamit do kosianan om kotorodoko’ nu di pinointalang nu dot id doho’, i susuhuon nu. Tu’ tontok di suminoborong oku di Bawang do Yordan om aiso’ i’ o nunu-nunu do nigitan ku do suwai ko’ iti no sukud ku. Om baino’ noddi om nokoguli’ oku no do miwoyo’ diti duwo o pinuruan diti. 11 Om pokionuon ku no kopio do posion oku diya’ do mantad id di Isau, i tobpinai ku. Moddosi oku — om ooris oku do korikatan nopo dau’d hiti om mongoi i’ doti’ saap, om mongoi pamatai ngai’ dahai om i tongoondu’ om i tangaanak. 12 Hondomo’ no do nakabatos ko i’ dot id doho’ do mongilo-ilo ko kosonong-sonong do koinsanai’d nunu nopo do bagi’ doho’ om manahak ko doho’ do sinakagon dot ogumu’. Om aiso’ nondo o songulun po do kointob diri tu’ miagal pondo do togis do hilo’d tisan do rahat kogumu’,’’ ka dau. 13 - 15 Om koodop poddi iyolo’ dot insan o tuong do hiri, om pomili’ no i Yakub di tayam-tayam dau do maan dau do pomuhawang di Isau, i tobpinai dau. Om iri nopo i popuhawangon diri om: duwo nahatus o tinan do kambing do tondu’ om duwo nohopod o tinan do kambing do tontoluhan, om duwo nahatus o tinan do dumba’ do tondu’ om duwo nohopod o dumba’ do tontoluhan, om duwo nohopod o tinan do kaladai do tondu’ om hopod o tinan do kaladai do tontoluhan. 16 Om bohogio’ nogiddi di Yakub i baanan diri do piro-piro o pinuruan. Om pointikid-tikid di pinuruan diri om iso’ no o susuhuon dau do madtamong. Om boros ka di Yakub dot id diyolo’, ’’Pamanau kou do mogulu doho’, om kada’ kou pogikosup-kosup. Mositi’ no do miinsodu’ o piolitan dit iso’ o pinuruan om i pinuruan di sumusuhut,’’ ka dau. 17 Om sunudai no di Yakub i susuhuon dau di koiso’ do poingkaa, ’’Soira’ nopondo do koruba’ diya’ i Isau i tobpinai ku’ddi, om monguhot no iyau dot, ’Isai o tuan nu? Hinonggo o pakayaan nu? Isai o sanganu dilo tayam-tayam dot id gulu-gulu nu?’ ka nopo dau, 18 - 20 om simbaron no do poingkaa: I Yakub i susuhuon nu o sanganu’dti. Om pootodon dau iti do patahakon dot id di Isau, i tuan dau. Nga’ i Yakub nopo om hilo’ pod tohuri do muhut-suhut dahai, kanto,’’ ka dau. Om iyo nogiddi o pinomisunud di Yakub di susuhuon dau di koduwo, om i kotolu, om koinsanai di tulun di sinuhu’ dau do madtamong di tayam-tayam diri. Tu’ poingkaa ot osorou di Yakub, ’’Oinsasamadan ku nondo o ginawo di Isau do kaanu iyau diti pomuhawang ku, om soira’ nopondo do kosolowot iyau doho’ om mangampun indo i Isau doho’,’’ ka. 21 Om poguluono’ noddi di Yakub i pomuhawang dau di Isau, nga’ i Yakub nopo om minodop po do hiri’d pinomukiiman dau do totuong diri. 22 Om tontok i’ do totuong diri om tungag no i Yakub, om angatai no goduwo dau i sawo dau, om i duwo tondu’ di panakasawo dau, om i tangaanak dau di hopod om iso’, do suminoborong di Bawang do Yabok. 23 Om soira’ di nokosoborong dau iyolo’ do hiri’d soborong, om posoborongo’ nogiddi dau o koinsanai di dapu’ dau. 24 Nga’ iyau nopo om minundorong i’ do hiri’d pinomukiiman dau. Nga’ bontol no dau o songulun o kusai om tabpaai no iyau di tulun diri, om gomoso’ no iyau do gisom dot oruhai nod nosuaban. 25 Om kopurimanai nopoddi di tulun diri dot a’ iyau kamanang dot id pigamasan diri, om bobogo’ no dau o guas do poo di Yakub, om kokinsol nopoddi o langaban do poo di Yakub. 26 Om boros kaddi di tulun diri, ’’Poiduwo’ oku tu’ oruhai noddi dot anawau,’’ ka dau. Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’A’ ku po iya’ poiduwon dot a’ oku po diya’ abarakatan,’’ ka dau. 27 Om ponguhot no i tulun, ’’Isai o ngaran nu,’’ ka dau. ’’I Yakub,’’ ka di Yakub do suminimbar. 28 Om boros ka di tulun, ’’Okon nondo ko’ i Yakub o ngaran nu. Tu’ nokoponokigomos ko no do Kinorohingan om tulun, om nakamanang ko i’. Om iri noddi o kopomungaranan diya’ dot i Israil,’’ ka dau. 29 Om boros ka di Yakub, ’’Sunudai oku daa do ngaran nu,’’ ka dau. Nga’ boros ka di tulun diri do suminimbar, ’’A’ i’ minog do koilo ko do ngaran ku,’’ ka dau. Om barakatai noddi dau i Yakub. 30 Om boros kaddi di Yakub, ’’Nokotimbaba’ oku no kopio do Kinorohingan. Nga’ poimpasi kasai’ oku i’,’’ ka dau. Om pungaranai noddi dau i kinoiyonon diri do Poniol. 31 Tontok di nokoulai no o tadau om tongkiad noddi i Yakub do mantad hilo’d Poniol. Om kimpo’ diri i Yakub tu’ nokinsol no o langaban do poo dau. 32 Om gisom piya’ddi do baino’ nga’ a’ no mangakan do tonsi do poo do nintorusan o sinakagon di Israil, tu’ nobobog i’ o puun do poo di Yakub.

33

1 Om kokito noddi di Yakub i Isau do hiri pod sodu’ do miwoyo’ di tulun dau dot apat nahatus o kogumuo’, om pogitongkiad-kiado’ noddi di Yakub i tangaanak dau, do suwai o hiri’d di Lia om suwai o hiri’d di Rasil om suwai o hiri’d duwo o tondu’ di panakasawo dau. 2 Om poguluono’ noddi dau i duwo o tondu’ di panakasawo dau’ddi do mitanud di tangaanak diyolo’, om posusuhutono’ no dau i Lia om i tangaanak dau, om i Rasil nogiddi di Yusup o hiri’d tohuri kopio. 3 Om pogulu noddi i Yakub diyolo’, om otud no iyau om tuku’ no dot inturu’ di mirrarapou iyau di Isau, i tobpinai dau. 4 Nga’ panangkus nopo i Isau do minongoi rapou di Yakub, om gopuso’ no di Isau i Yakub om tungubai no dau iyau. Om sopiihad-ihad nopoddi goduwo iyolo’. 5 Om soira’ di minontong i Isau dot id posorili’ dau, om kokito no dau i tongoondu’ om i tangaanak, om ponguhot noddi iyau, ’’Isai ngai’ iti tulun do tuminanud diya’dti?’’ ka dau. Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Iyolo’ nopo’llo’ oi Tuan ku, om tangaanak ku. Tu’ pinointalang i’ do Kinorohingan o kosianan dau om nonuan oku’ddi dau diti tangaanak diti,’’ ka dau. 6 Om ongoi no rapou di Isau i duwo o tondu’ di panakasawo di Yakub do miwoyo’ di tangaanak diyolo’ om otud no iyolo’ do tuminuku’. 7 Om susuhut no i Lia do miwoyo’ di tangaanak dau, om id tohuri noddi kopio do minongoi rapou di Isau om i Yusup om i Rasil, om otud no iyolo’ do tuminuku’. 8 Om ponguhot noddi i Isau, boros ka dau, ’’Nunu o paantakan nu di piro-piro o pinuruan di mogiwoyo-woyo’ di norubaan ku di tiinu’ddi?’’ ka dau. Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Iri nopoddi om maan ku do poposonong do ginawo nu,’’ ka dau. 9 Om boros ka di Isau, ’’A’ no minog do manahak doho’, oi adi’, tu’ kabagal ku no i doho’ddi,’’ ka dau. 10 Om boros ka di Yakub, ’’A’ id tiyo’ndo iyo. Ondung nokosonong o ginawo nu dot id doho’ om romito’ no iti pomuhawang ku diya’. Tu’ iyoho’ nopo do nokokito do rabas nu om miagal nopo do nokokito oku’d rabas do Kinorohingan tu’ osuwau kopio ko i’ doho’. 11 Om pokionuon ku no do romiton nu i popuhawangon ku diya’ di nongoigitan ku do patahakon ku diya’. Opuhawang i’ o Kinorohingan dot id doho’ om minanahak iyau doho’ do koinsanai di korohian ku,’’ ka dau. Om posonsogo’ i’ di Yakub do papatahak iri, om romito’ iddi di Isau i pinopuhawang di Yakub diri. 12 Om boros kaddi di Isau, ’’Kainou sumodia’ do mamanau, om iyoho’ nondo o mogulu do mamanau,’’ ka dau. 13 Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Osonong i’ daa no, nga’ oilaan nu i’ dot a’ i’ ongokoris no iti tangaanak, om ongoyon ku po kanogi’ antangai i tayam-tayam di sumusu po. Tu’ ondung ara-rahon do mamanau, om sangadau nopo nga’ oinsanan nod angapatai ilo baanan. 14 Nga’ osonong nogi’ do mogulu-gulu ko nopo do mamanau, om momilogo-logot oku i’ do sumusuhut. Om tumotos oku i’ daa iyo do mamanau do miwoyo’ dilo tayam-tayam, om ilo tangaanak ku, om kokosup oku po daa’ndo diya’ do hilo’d Idom,’’ ka dau. 15 Om boros ka di Isau, ’’Iyo nopondo om poundorongon ku o piro-piro dilo tulun ku do tumanud diya’,’’ ka dau. Nga’ boros ka di Yakub do suminimbar, ’’A’ piya minog dino, tu’ orohian oku no do pinoposonong do ginawo nu’ddi,’’ ka dau. 16 Om pamanau noddi i Isau do tontok do tadau’ddi do guminuli’ do hilo’d Idom. 17 Nga’ i Yakub nopo om kuminaa po do hilo’d Sukot. Om hilo’ no o pinamansayan dau do walai do tiyonon dau, om minomonsoi nogi’ iyau do polungungan di tayam-tayam dau. Om iri no o kinopomungaranan di kinoiyonon diri do Sukot. 18 Tontok di minamanau i Yakub do guminuli’ do mantad hilo’d Misopotamia om aiso’ i’ o kinosusaan dau do gisom do nokorikot do hilo’d bandar do Sikim, i hilo’d pomogunan do Kanaan. Om powonsoyo’ noddi dau o kiim dau do hiri’d ponguma-ngumaan dot id somok do bandar do Sikim. 19 Om bolio’ noddi di Yakub i kinoiyonon di pinomukiiman dau do mantad id sinakagon di Hamor, i tapa’ di Sikim. Om gatang nopoddi nga’ hatus o kaping do pirok. 20 Om pomonsoi noddi i Yakub dot iso’ o pananaraban do porsombahan do hilo’, om pungaranai no dau do ’’Kinorohingan, i Kinorohingan dot Israil’’.

34

1 Insan o tadau, om ongoi no i Dina, i tanak diyo’ Yakub di Lia do tondu’, ponongkoduwo do hiri’d tongoondu’ do Kanaan. 2 Nga’ tontok di nokokito i Sikim di Dina om ngoyo’ no dau tanggayai i Dina, om kosoho’ no dau. I Sikim nopoddi om tanak di Hamor, i tulun do Howi, i raja’ dot id pomogunan diri. 3 Nga’ kokito nopoddi dau dot olumis koondu’ i Dina, om muhang diri iyau dau. Om monotos daa’ddi iyau do popouhang di Dina dau. 4 Om sunudai no di Sikim i tapa’ dau do poingkaa, ’’Ngoyon daa doho’ i sumandak diri do maan ku’d sawo ku,’’ ka dau. 5 Om koilaai no di Yakub do nongoi kosoho’ i tanak dau do tondu’. Nga’ tontok nopoddi om hiri pod dumo i tangaanak dau’d kusai do papaakan-akan di tayam-tayam dau, om aiso’ poddi o nunu-nunu do winonsoi dau dit a’ po iyolo’ nokongorikot. 6 Om ongoi no i Hamor, i tapa’ di Sikim, boro-boros di Yakub, 7 do tontok di mogionguli’ no i tangaanak di Yakub do mantad id dumo. Om soira’ di nokorongou iyolo’ di nosiliu do miagal diri om nongkotigowo tomod diri iyolo’, om ongotogod tomod iyolo’ di Sikim, tu’ minomonsoi i’ iyau do miagal kopio’ddi. Om minongindaraat iyau di tulun dot Israil, tu’ minongoi i’ iyau pangasou di tanak di Yakub do tondu’. 8 Om boros ka di Hamor dot id di Yakub, ’’Naayi-ayi’ no kopio o ginawo di tanak ku do muhang di tanak nu. Om pokionuon ku no daa diya’ do pologoson nu i tanak ku do mangawin di tanak nu. 9 Kainou momonsoi do kopiokunan do koino-ino nondo do mikawin i bansa’ nu om i bansa’ ku. 10 Om iya’ nga’ koino-ino nondo do mundorong do hiti’d pomogunan dahai do poinsugku’ dahai do hinonggo nopo o korohian dokoyu do mundorong. Om osimbayan ko nondo do dumagang-dagang om osimbayan do mongindapu’,’’ ka dau. 11 Om boro-boros no i Sikim di tapa’ di Dina om i tobpinai dau do tongokusai, ’’Patahakon no daa dokoyu doho’ iti pokionuon ku. Om patahakon ku i’ iyoho’ o nunu nopo o dokoyu’d pokionuon. 12 Om poboroson nopo dokoyu doho’ ondung nunu o korohian dokoyu do popuhawangon ku dokoyu. Om tontuon no ondung songkuro o pongopung di tondu’, om patahakon ku i’ o nunu nopo i pokionuon dokoyu, dot uhang po daa dokoyu do kowinon ku i tondu’ddi,’’ ka dau. 13 Om pongudut noddi i tangaanak di Yakub dot id di Sikim om id di Hamor i tapa’ dau, tu’ kinasou i’ di Sikim i Dina, i tadi’ diyolo’ddi. 14 Boros ka diyolo’ dot id duwo o tulun diri, ’’Ondung pologoson dahai ilo tadi’ dahai do kowinon do tulun dit a’ nosunatan om ointingayam no iyahai. 15 Nga’ uhang i’ dahai ondung kaakun kou no do tumanud diti: Iri no tu’ mositi’ no do sunatan ngai’ o kusai dot id pogialatan dokoyu do miagal dahai tu’ sinunatan. 16 Om owonsoi po dokoyu o miagal diri om kaakun nogi’ iyahai di pinoboros dokoyu’ddi do koino-ino o bansa’ toko’ do mogikakawin. Om mundorong nondo iyahai do hiti’d dokoyu. Om osiliu toko’ nondo dot iso-iso’ o bansa’. 17 Nga’ ondung a’ kou tumanud diri, om mada’ kou no do sunatan, om ongoyon i’ kawagu dahai i Dina om mundaliu nogindo iyahai,’’ ka diyolo’. 18 Om koinsanai di pinoboros diri om osonong i’ dot osorou di Sikim om i Hamor. 19 Om olomus nopoddi i Sikim do minomonsoi do miagal di pinoboros diri, tu’ aayi-ayi’ no kopio o ginawo dau do muhang di Dina. Om i Sikim no i pusohon kopio dot id suang do sompiiyon dau. 20 Om ongoi no i Hamor om i Sikim do hiri’d tiiyonon do tulun do tumimung, i hiri’d wawayaan do bandar. Om boro-boros no iyolo’ di tulun do hiri’d suang di bandar diyolo’ do poingkaa, 21 ’’Iri nopo tulun dot Israil om ongosuwau kopio. Om pologoson nopo iyolo’ do mundorong do hiti’d pomogunan toko’, do sumugku’ dati’ do momogun-mogun om pologoson dot osimbayan do mimpanau do honggo nopo o ngoyon. Tu’ agayo po iti tana’ toko’ do hiti piya iyolo’. Om kapanansawo toko’ indo do tongoondu’ diyolo’, om iyolo’ nga’ pologoson nopo do manansawo do tongoondu’ toko’. 22 Nga’ osunatan ngai’ po i tongokusai toko’ do miagal diyolo’, om kaakun nogi’ iyolo’ do mundorong do hiti’d dati’, om sumagalai do bansa’ toko’. 23 Om koimbagu nopondo om iri nopo i tayam-tayam diyolo’ om koinsanai di dapu’ diyolo’ om asanganu toko’ nondo. Iyo nopoddi om pogiokunai toko’ no i pokionuon diyolo’, om koundorong i’ iyolo’d hiti do poinsugku’ dati’,’’ ka diyolo’. 24 Om koinsanai nopoddi o tulun do hiri’d bandar diri do tuminanud di pinoboros di Hamor om i Sikim, om sunatai ngai’ nopoddi i tongokusai. 25 Tolu noddi o tadau do mantad diri, dit ongorualan po ngai’ i tongokusai do sinunatan, om pamanau no o duwo di tangaanak di Yakub, i Simion om i Liwi, i tobpinai di Dina dot id dotuo, om abil no goduwo iyolo’ do gayang, om pomolisok-lisok noddi iyolo’ do suminuang di bandar. Om patayo’ noddi diyolo’ o koinsanai di tongokusai do hiri. 26 Om i Hamor om i Sikim nga’ pinatai nogi’ diyolo’. Om ngoyo’ nogiddi diyolo’ i Dina do mantad hiri’d walai di Sikim, om uli’ noddi iyolo’. 27 Om katalib poddi i kinapamatayan diri, om ongoi no i tangaanak di Yakub do suwai do hiri’d bandar do minongoi pinganu di konunu-nunuan, tu’ sumuli’ iyolo’ di kinointingayaman di tobpinai diyolo’. 28 Om onuo’ ngai’ nopo diyolo’ i baanan do kambing, om dumba’ om sapi’, om kaladai, om koinsanai di nunu nopo do hiri’d bandar diri om i hiri’d koumaan. 29 Om nanu ngai’ nogi’ diyolo’ it angagayo o gatang, om tinanggayan diyolo’ o koinsanai di tongoondu’ om i tangaanak, om nanu ngai’ diyolo’ o nunu nopo i hiri’d suang do walai dot id bandar diri. 30 Om boros kaddi di Yakub dot id di Simion om id di Liwi, ’’Iyokoyu no o poporikot do kosusaan dot id doho’. Tu’ baino’ nopondo om ongotogod ngai’ nopo doho’ o tulun do Kanaan, om tulun do Piris, om koinsanai di tulun do hiti. Om a’ i’ ogumu’ no o tulun toko’. Om ondung mogiaamung iyolo’ do sumaap om manangod doho’, om oinsanan no o sompiiyon toko’ dot angapatai,’’ ka dau. 31 Nga’ boros ka di tangaanak dau, ’’A’ no iyahai kotoron do popologos dilo tobpinai dahai do maan poiyoo’ do tondu’ do sundal di lumilung,’’ ka diyolo’.

35

1 Insan o tadau om boro-boros no o Kinorohingan dot id di Yakub do poingkaa, ’’Iyoho’ no i Kinorohingan di minintalang dot id diya’ do tontok di minogidu’ ko do mantad id di Isau, i tobpinai nu. Ongoi no kopio’d oruhai do hilo’d Baitol, om mundorong i’ do hilo’. Om momonsoi no dot iso’ o pananaraban do porsombahan dot id doho’,’’ ka. 2 - 3 Om boro-boros noddi i Yakub di sompiiyon dau om id koinsanai di tulun do manud-tanud dau. Boros ka dau, ’’Mamanau toko’ nondo do mantad hiti om kumaa toko’ do hilo’d Baitol. Om hilo’ no o pamansayan ku do pananaraban do porsombahan di dong Kinorohingan, i minonguhup doho’ do tontok dit id suang oku do kosusaan om i miniwoyo-woyo’ doho’ do hinonggo nopo o nongoi ku. Iyo nopoddi, om taamai ngai’ no dokoyu i tininganak di nigitan dokoyu; om lidangan no o tinan dokoyu, om manampakai no do pakayan dot opulang,’’ ka. 4 Om patahako’ ngai’ noddi diyolo’ di Yakub o koinsanai di tininganak di nigitan diyolo’, om i tanting-anting di poinganting diyolo’. Om lobongo’ noddi di Yakub iri do hiri’d tana’, it id dolungungan di kayu dot agayo, i hiri’d somok di bandar do Sikim. 5 Om tontok di minamanau i Yakub om i tangaanak dau, om moddosi ngai’ nopo i tulun do hiri’d kabandaran dit id posorili’ do kinoiyonon diri, gisom dot a’ noddi iyolo’ minomogusa’ di Yakub om i tangaanak dau. 6 Om korikot noddi i Yakub om i kinoruhangan dau do hilo’d tana’ do Kanaan, do hiri’d bandar do Baitol, i roitan do Lus di gulu po. 7 Om pomonsoi no i Yakub do pananaraban do porsombahan do hiri, om pungaranai noddi dau i kinoiyonon diri do ’’Kinorohingan do hilo’d Baitol’’, tu’ hilo’ no o Kinorohingan do minintalang dot id di Yakub do tontok di poggidu’ iyau do mantad id tobpinai dau. 8 Om hilo’ nogi’ o kinapatayon di Dibora, i mitatamong di Robika, om lobongo’ no iyau do hiri’d dolungungan di kayu dot agayo, i ponong id salatan do bandar diri. Om iri no o kinopomungaranan di kayu’ddi do ’’Kayu di Pogihadan’’. 9 Om soira’ di nokoguli’ i Yakub do mantad hilo’d Misopotamia, om intalang po kawagu o Kinorohingan dot id dau, om barakatai no dau iyau. 10 Om boro-boros no o Kinorohingan dot id di Yakub do poingkaa, ’’Okon noddi ko’ i Yakub o ngaran nu, nga’ i Israil nondo o ngaran nu,’’ ka. Om iyo noddi o Kinorohingan do minomungaran di Yakub dot i Israil. 11 Om boro-boros noddi o Kinorohingan dot id di Yakub do poingkaa, ’’Iyoho’ no o Kinorohingan dit Agayo Kopio o Kuasa’. Paganak no dot ogumu’! Om sinakagon nu nopondo om osiliu do mogisuayan o bansa’ om osiliu ko do taki-aki do piro-piro o raja’. 12 Om i pomogunan di pinatahak ku di Abraham om i Isak, nga’ patahakon ku nogindo diya’ om i sinakagon nu,’’ ka. 13 Om tongkiad noddi o Kinorohingan do mantad hiri’d di Yakub. 14 Om hiri nopod kinoiyonon do Kinorohingan do minoro-boros dot id di Yakub om pinoudangan diri di Yakub dot iso’ o watu do maan do kopomuhandaman. Om tuntugai noddi dau do waig dot anggur om tumau do saitun o hiri’d timpak di watu’ddi do potobilang diri do patahakon dot id Kinorohingan. 15 Om pungaranai no dau o kinoiyonon diri do ’’Baitol’’. 16 Om tongkiad no i Yakub om i kinoruhangan dau do mantad hilo’d Baitol. Om tontok dit osodu’ po iyolo’ do hilo’d Iprata, om korikot no o kosusuan di Rasil, nga’ osusa’ kopio iyau do mogkosusu. 17 Om soira’ di nokototos noddi kopio o koruolo’ do tian dau, om boro-boros no i bidan dot id di Rasil, ’’Kada’ kooris oi Rasil, tu’ kusai po iti tanak nu,’’ ka dau. 18 Nga’ tontok di motingkapatai no i Rasil, dit oruhai nod oputut o pinuhobo dau, om pungaranai no dau i tanak dau’ddi dot i Bin-Oni, nga’ pinomungaran nopo di Yakub di tanak diri om i Binyamin. 19 Om di nopoddi napatai i Rasil, om lobongo’ no iyau do hiri’d tisan di ralan do kumaa do hilo’d Iprata, i roitan do Baitlahim do baino’. 20 Om poudangai no di Yakub do watu o hiri’d pinamalabangan di Rasil do maan do kopomuhandaman. Om gisom piya’d baino’ nga’ poingudong kasai’ po i watu do hiri. 21 Om lombus noddi i Yakub do minamanau, om powonsoyo’ no dau i kiim dau do hiri’d dosompopingan di walai dot akawas do hilo’d Idir. 22 Om hiri nod kinoiyonon diri do nongoi di Rubin duduno’ i Bilha, i ponokasawo di tapa’ dau, nga’ koilaai noddi di Yakub i winonsoi di Rubin diri, om kotogod tomod no iyau. I Yakub nopoddi om kianak do hopod om duwo o tongokusai. 23 Tangaanak nopo di Lia do kusai om i Rubin (i tanak di Yakub dot id dotuo) om i Simion, i Liwi, i Yohuda, i Isakar, om i Sibulon. 24 Om tangaanak no di Rasil om i Yusup om i Binyamin. 25 Om tangaanak no di Bilha i turipon di Rasil, om i Dan om i Naptali. 26 Om tangaanak no di Silpa i turipon di Lia, om i Gad om i Asor. Om hilo’ ngai’ nopod Misopotamia o kinosusuon di tangaanak diri. 27 Om ongoi noddi i Yakub do hiri’d di Isak i tapa’ dau, i poundorong do hilo’d Mamri, it id somok do Hibron, i kinoiyonon di Abraham i tapa’ di Isak, i taki di Yakub. 28 - 29 Om kapatai noddi i Isak di molohing kopio iyau, di hatus om walu’ nohopod o toun dau. Om ngoyo’ no diyo’ Isau di Yakub, i tangaanak di Isak diri, lobongo’ i Isak.

36

1 Iti ngai’ no o sinakagon di Isau, i rinoitan nogi’ dot i Idom. 2 Om panansawo no i Isau do tongoondu’ do Kanaan: i Ada i tanak di Ilon, i tulun do Hit; om i Oholibama, i tanak do tondu’ di Ana, i tanak do kusai, di Sibion, i tulun do Howi; 3 om i Basmat, i tanak di Ismail, i tadi’ di Nibayot. 4 Om paganak no i Ada om i Ilipas; om paganak no i Basmat om i Rohuil; 5 om paganak no i Oholibama om i Yous, i Yailam om i Kora. Om hilo’ ngai’ nopod pomogunan do Kanaan o kinosusuon di tangaanak diri. 6 Om angatai noddi di Isau o koinsanai di sawo dau om i tangaanak dau do kusai om tondu’, om koinsanai di tulun do hiri’d walai dau, om igitai dau o koinsanai di tayam-tayam dau, om i dapu’ di naanu dau do hilo’d pomogunan do Kanaan, om tongkiad noddi iyau di Yakub, i tadi’ dau, om ongoi no iyau dot id pomogunan do suwai. 7 Kinotongkiadan nopo di Isau do mantad id di Yakub nga’ a’ koumbagal do pangakan-ngakanan di tayam-tayam diyolo’, i pomogunan di kinoiyonon diyolo’ tu’ sopigumuan kopio iyolo’ do tayam-tayam. 8 Om pomogun-mogun noddi i Isau do hilo’d konuluhanan dot Idom. 9 Iti no o sinakagon di Isau, i taki-aki do tulun dot Idom. 10 - 13 Om paganak no i sawo di Isau, i roitan dot i Ada dot iso’ o tanak do kusai, dot i Ilipas o ngaran. I Ilipas nopo om kianak do limo o kusai: i Toman, i Omar, i Sipo, i Gaitam om i Kinas. Om hiro po o sawo di Ilipas do suwai dot i Timna o ngaran. Om paganak no iyau dot iso’ o kusai, dot i Amalik o ngaran. Om iri no sawo di Isau di roitan dot i Basmat om kianak dot iso’ o kusai, dot i Rohuil o ngaran. Om i Rohuil no om kianak dot apat o kusai: i Nahat, i Sira, i Saima om i Misa. 14 Iri nopo sawo di Isau, i roitan dot i Oholibama, i tanak do tondu’ di Ana, i tanak do kusai, di Sibion. om kianak do tolu o kusai: i Yous, i Yailam om i Kora. 15 Iti ngai’ no o sinakagon di Isau: I Ilipas, i tanak di Isau dot id dotuo, om iyau no o taki-aki do koinsanai do payat diti: Toman, Omar, Sipo, Kinas, 16 Kora, Gaitam, om Amalik. Iyolo’ ngai’ no o sinakagon di Ada, i sawo di Isau. 17 Om i Rohuil no, i tanak di Isau, o taki-aki do koinsanai do payat diti: Nahat, Sira, Saima, om Misa. Iyolo’ ngai’ no o sinakagon di Basmat, i sawo di Isau. 18 Iti ngai’ nopo payat diti om sinakagon di Isau do mantad id sawo dau di roitan dot i Oholibama, i tanak di Ana: Yous, Yailam, om Kora. 19 Om oinsanan nopo i payat diri do sinakagon di Isau. 20 - 21 Iri nopo tulun mantad do hilo’d pomogunan dot Idom om nabahagi’ dot id piro-piro o payat do sinakagon di Soir, i tulun do Hori. Iti ngai’ no i payat diri: Lotan, Siobal, Sibion, Ana, Dision, Isir om Disian. 22 I Lotan nopo om taki-aki di pinuruan do sompiiyon do Hori om Himan. (Om haro po o tobpinai di Lotan do tondu’ dot I Timna o ngaran.) 23 I Sobal nopo om taki-aki di pinuruan do sompiiyon dot: Alwan, Manahat, Ibal, Sipo om Onam. 24 I Sibion nopo om kianak do duwo o kusai, i Aya om i ana. (I Ana no i nokobontol do piro-piro o tudan do waig dit alasu’ do hilo’d tana’ do kowotuan, do tontok di momogompi’ iyau di kaladai di tapa’ dau.) 25 - 26 I Ana nopo om tapa’ di Dision. Om i Dision nopo om taki-aki do pinuruan do sompiiyon dot: Himdan, Isban, Yitran om Kiran. Om haro po o tanak di Ana do tondu’ dot i Oholibama o ngaran. 27 I Isir nopo om taki-aki do pinuruan do sompiiyon dot: Bilhan, Saawan om Akan. 28 I Disian nopo om taki-aki do pinuruan do sompiiyon dot: Us om Aran. 29 - 30 Iti ngai’ no o payat di Hori do hilo’d pomogunan dot Idom: Lotan, Siobal, Sibion, Ana, Dision, Isir om Disian. 31 - 39 Iti ngai’ no o raja’ do minogisowoli-woli do minomorinta’ do pomogunan dot Idom, dit a’ po nokoumbal do haro o raja’ do momorinta’ do hilo’d Israil: I Bila, i tanak di Bior, i mantad hilo’d Dinhaba. I Yobab, i tanak di Sira, i mantad hilo’d Bosra. I Husam, i mantad hilo’d watas do tulun do Toman. I Hadad, i tanak di Bidad, i mantad hilo’d Awit (iyau no i minangala’ do tulun do Midian dit id pisangadan do hilo’d pomogunan do Muab). I Samla, i mantad hilo’d Masrika. I Saul, i mantad hilo’d Rihobot, it id tisan do bawang. I Baal-Hanan, i tanak di Akbor. I Hadar, i mantad hilo’d Pahu (sawo nopo dau nga’ i Mihitabiil i tanak di Matrid, i manangaki di Misahab). 40 - 43 I Isau nopo om taki-aki diti piro-piro o payat dot Idom diti: Timna, Alwa, Yitit, Oholibama, Ila, Pinin, Kinas, Toman, Mibsar, Magdiol om Iram. Om oinsanan nopo i payat diri do minomungaran di watas do kinoiyonon diyolo’ do pinasangai di ngaran do payat diyolo’.

37

1 Om pomogun-mogun no i Yakub do hilo’d pomogunan do Kanaan, i pinomogunan di tapa’ dau. 2 Om poingkaa no o kinowoyo-woyoo’ do koposi-posion di sompiiyon di Yakub. I Yusup nopo i tanak di Yakub di tanakwagu no, om hopod no om turu’ o toun dau. Om momogompi’ iyau di baanan do kambing om dumba’ do miwoyo’ di piro-piro o tobpinai dau’d kusai, i tangaanak di Bilha om i Silpa, i duwo tondu’ do ponokasawo di tapa’ dau. Om pinosunud diri di Yusup di tapa’ dau i pingwonsoyon di piro-piro o tobpinai dau dit angaraat. 3 Om poinggayo-gayo no o kosianan di Yakub di Yusup ko’ mantad di tangaanak dau’d suwai, tu’ i Yusup no i nosusu do tontok di molohing no kopio i Yakub. Om wansayai noddi di Yakub i Yusup do rasuk dit anaaru, dit olumis kopio. 4 Om soira’ddi di noilaan di piro-piro o tobpinai di Yusup, do poinggayo-gayo o kosianan di Yakub dot id di Yusup ko’ mantad dot id diyolo’, om karaatai noddi iyolo’ di Yusup, i tobpinai diyolo’ddi, gisom dot a’ no osonong-sonong o koboro-boroso’ diyolo’ dot id di Yusup. 5 Insan o totuong, om pongipi no i Yusup, nga’ soira’ddi di pinosusui dau iri dot id piro-piro o tobpinai dau om okon nogiddi dot araatan kopio iyolo’ dau. 6 Boros ka di Yusup dot id diyolo’, ’’Pokinongou kou pogi’ diti nipi ku! 7 Nokoipi oku do hilo’ ngai’ toko’ nogid dumo do momongkos di gandum om ingkakat no nogi’ i doho’d winongkos dot orindog tomod. Om iri no i dokoyu’d winongkos om tuminutuk nogi’ di doho’d winongkos, om tuku’ ngai’ nogiddi do hiri’d doho’d winongkos,’’ ka dau. 8 Boros ka di piro-piro o tobpinai di Yusup, ’’Ondos nu no daa kopio om osiliu ko’d raja’ do momorinta’ dahai?’’ ka diyolo’. Om okon nogiddi dot araatan kopio iyolo’ di Yusup, do nosubuanan di nipi di Yusup om i pinoboros dau. 9 Om pongipi po kawagu i Yusup. Om sunudai no di Yusup i piro-piro o tobpinai dau di nipi dau, boros ka dau, ’’Haro po kawagu o nipi ku, do nokito ku nogi’ o tadau om tulan om hopod om iso’ o rombituon do tuminuku’ dot id doho’,’’ ka dau. 10 Om sinusui i’ di Yusup i nipi dau’ddi dot id tapa’ dau, nga’ togodo’ nogi’ iyau di Yakub, boros ka dau, ’’Nunu kopio konipi ino? Ondos nu daa kopio om rumikot oku om i tina’ nu, om i ngai’ i tobpinai nu, do mongoi tuku’ dot id diya’?’’ ka dau. 11 Om osolon ngai’ diri di Yusup i tobpinai dau, nga’ iri nopo tapa’ di Yusup om momusorou kasai’ i’ do pasal di nipi’ddi. 12 Insan tadau, do tontok di nokoongoi ngai’ no i tobpinai di Yusup do hilo’d Sikim do minongoi padtamong di kambing om i dumba’ di tapa’ diyolo’, 13 om boro-boros no i Yakub di Yusup do poingkaa, ’’Suhuon tiya’ do mongoi do hilo’d Sikim, i hilo’d kinoiyonon di tobpinai nu do madtamong di kambing om i dumba’ toko’,’’ ka dau. Om boros ka di Yusup do suminimbar, ’’Oo, mongoi oku i’ oi apa’,’’ ka dau. 14 Om boros ka di tapa’ dau, ’’Ngoyon no kakapo’ i tobpinai nu, ondung ongosonong-sonong iyolo’, om antangan no ondung ongosonong-sonong i kambing om i dumba’; om gumuli’ no kawagu’d hiti do mongoi pomisunud doho’,’’ ka dau. Om suhuo’ noddi di Yakub i Yusup do minamanau do mantad hilo’d Rantai do Hibron. Om a’ i’ alaid no om korikot no i Yusup do hilo’d Sikim, 15 om pinghombo no iyau do hiri’d talun. Om haro’ddi o songulun o kusai do nokokito dau, om boro-boros nod minonguhot dau do poingkaa, ’’Nunu ot ihumon nu?’’ ka dau. 16 ’’Mogihum oku di tobpinai ku di madtamong do kambing om dumba’ diyolo’,’’ ka dau do suminimbar. ’’Milo ko i’ daa do momisunud doho’ ondung hinonggo no iyolo’?’’ ka dau do minonguhot. 17 Om boros ka di kusai, ’’Nokotongkiad no moti’ iyolo’d hiti. Nga’ norongou ku iyolo’ do minomoros do mongoi iyolo’ do hilo’d Dotan,’’ ka dau. Om pamanau noddi i Yusup do minongoi suhut di tobpinai dau, om kabantalai no dau iyolo’ do hilo’d Dotan. 18 Osodu’ po i Yusup om kokito no iyau di piro-piro o tobpinai dau, om tontok dit a’ po i Yusup nakarapou diyolo’, om nokopogipapakat no iyolo’ do sumaap om mamatai di Yusup. 19 Om boros ka diyolo’ do mogiboro-boros, ’’Ontong pogi’, nga’ rumikot nod hiti ilo mongingipi. 20 Kainou maai toko’ iyau patayo’, om pataamon toko’ nogindo o tinan dau dot id torobong di narasakan. Om poboroson toko’ nopondo do numaan iyau patayo’ do nintorusan dot orongit. Intangan toko’ nogindo ondung nunu poo o kootuson di nipi dau,’’ ka diyolo’. 21 Nga’ korongou no di Rubin i pakat diyolo’ddi, om umbal no daa’ddi iyau do mamasi di Yusup. Boros ka di Rubin, ’’Kada’ toko’ i’ iyau patayo’,’’ ka dau. 22 ’’Pataamon toko’ nopo iyau do hiti’d torobong dit aiso’ o waig do hiti’d tana’ do kowotuan, nga’ kada’ toko’ i’ kopio pokorualai iyau,’’ ka dau. Kinapamarasan nopo di Rubin do miagal diri nga’ osorou i’ dau do ngoyon indo dau poiduwo’ i Yusup, om suhuon nogindo dau do gumuli’ do hilo’d tapa’ dau. 23 Om tontok di nakarapou i Yusup di tobpinai dau, om gayato’ nopo diyolo’d minongidu’ i rasuk di Yusup dit anaru dit olumis kopio’ddi. 24 Om gayato’ nogiddi diyolo’ i Yusup do nongoi pataamo’ do hiri’d torobong dit aiso’ o waig. 25 Nga’ tontok di maso no diyolo’d makan, om sigog id kokito diyolo’ o tulun dot Ismail dit ogumu’ santanud do mantad hilo’d Giliad om pakayaan do hilo’d Masir. Om iri nopo unta diyolo’ nga’ ginandaran do rampa om kismis. 26 Om boros kaddi di Yohuda dot id piro-piro o tobpinai dau, ’’Nunu no ot aanu-anu toko’ do mamatai dilo tobpinai toko’ om mogolim nondo do minamatai dau? 27 Osonong nogi’ do padagangon toko’ iyau dot id tulun dot Ismail. Om a’ toko’ i’ minog do pokorualan i Yusup; tu’ tobpinai toko’ i’ iyau, om iso-iso’ i’ o raha’ om tonsi toko’,’’ ka dau. Om kaakun ngai’ nopo i tobpinai dau di pinoboros dau’ddi. 28 Om soira’ddi do tuminalib o piro-piro di tulun do Midian di mongingindapu’ om ngoyo’ no di piro-piro o tobpinai di Yusup gayato’ i Yusup do pinoposoliwan do mantad hiri’d suang di torobong. Om padagango’ no diyolo’ i Yusup dot id tulun dot Ismail diri, om pokianu no iyolo’ do duwo nohopod o kaping do pirok do gatang dau. Om tanggayai no di tulun dot Ismail i Yusup do kuminaa do hilo’d Masir. 29 Om soira’ddi di guminuli’ i Rubin do hiri’d torobong diri, om a’ no hino i Yusup do hiri’d suang. Om hurako’ nopo dau i rasuk dau do natatangaban. 30 Om guli’ noddi iyau do hiri’d piro-piro o tobpinai dau, om boro-boros nod, ’’A’ no hino i tanak do hilo’! Nunu maddi o wonsoyon ku’dti?’’ ka dau. 31 Om sumbolio’ noddi diyolo’ o songinan di kambing, om potobungo’ no i rasuk di Yusup do hiri’d raha’ di kambing. 32 Om ngoyo’ noddi diyolo’ pointangai di Yakub i rasuk diri, om boros ka diyolo’, ’’Diya iti nabantalan dahai. Iri tuu tanak nu o sanganu’dti, oi Apa’?’’ ka diyolo’. 33 Om kotutunai no di Yakub i rasuk diri, om boros ka dau, ’’Oo, rasuk nogi’ kopio di tanak ku iti. Tinabpaan no pama iyau do nintorusan dot orongit diri. Nopogitobilang-bilang po doti’ di nintorusan o tinan di Yusup, i tanak ku’ddi!’’ ka dau. 34 Om hurako’ noddi di Yakub i rasuk dau do natatangaban om panampakai no iyau do pakayan di dong mogihad. Om alaid tomod diri i Yakub do minogihad di tanak dau. 35 Om oinsanan nopo daa’ddi i tangaanak di Yakub do kusai om tondu’ do minongoi ponginsasamod dau, nga’ mada’ no iyau dot insasamadan. Om boros ka dau, ’’Gisom piya dot ikapatai ku nga’ mogihad kasai’ oku i’ di tanak ku,’’ ka dau. Om a’ nopoddi iyau otingkod do mogihad di Yusup, i tanak dau. 36 Nga’ daamot nopoddi om nadagang no di tulun do Midian i Yusup do hilo’d Masir, dot id di Potipar, i pagawai do raja’, om boyoon di madtatamong di walai do raja’.

38

1 Om tontok i’ do maso’ddi do tuminongkiad i Yohuda di piro-piro o tobpinai dau, om ongoi no iyau undorong do hiri’d di Hira, i kusai do mantad hilo’d bandar dot Adulam. 2 Om hilo’ no o nokotutunan di Yohuda do songulun o sumandak do Kanaan; iri nopo sumandak diri om tanak di Sua. Om kowino’ no di Yohuda i tondu’ diri. 3 Om paganak noddi i tondu’ddi dot iso’ o kusai, i pinungaranan di Yohuda dot i Or. 4 Om ponontian po kawagu i sawo di Yohuda diri, om kosusu no, om kusai i’ o tanak dau. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Onan. 5 Om kianak po kawagu i sawo di Yohuda do kusai. Om pungaranai no dau i tanak diri dot i Sila. Om tontok nopo di nosusu i tanak diri nga’ hilo’d Kosib i Yohuda. 6 Om pogihumai no di Yohuda do sawo i Or, i tanak dau dit id dotuo. Om ngaran nopo di sawo di Or diri nga’ i Tamar. 7 Nga’ araat kopio o kowoyo-woyoon di Or, om kotogod noddi o TUHAN dau, om patayo’ no iyau do TUHAN. 8 Om boros kaddi di Yohuda dot id di Onan, i tobpinai di Or, ’’Ongoi dudun di sawo di tobpinai nu. Om wonsoyon no it apatut nu’d wonsoyon dot id dau, tu’ tadi’ ko i’ di sawo dau; om haro indo o sinakagon di tobpinai nu,’’ ka dau. 9 Nga’ oilaan i’ di Onan do haro piya o tanak diyolo’ nga’ okon i’ ko’ iyau o kasanganu di tanak, om gowoi poddi do tontok nopo di ngoyon dau duduno’ i sawo di tobpinai dau’ddi, om potobpuson i’ dau i narot dau do hiri’d tana’, om aiso’ indo o tanak di tobpinai dau. 10 Nga’ katagadan i’ do TUHAN i winonsoi di Onan diri, om iyau’ddi nga’ pinatai id TUHAN. 11 Om boros kaddi di Yohuda dot id di Tamar, i monongiwan dau’ddi, ’’Uli’ nopo do hilo’d walai di tapa’ nu om mundorong nopod hilo’, nga’ kada’ no panansawo kawagu dot a’ po kagayo i Sila, i tanak ku’d kusai,’’ ka dau. Kinapamarasan nopo di Yohuda do miagal diri nga’ ooris iyau dot apatai i Sila do miagal di duwo o tobpinai di Sila dit id dotuo. Om uli’ noddi i Tamar do hiri’d walai di tapa’ dau. 12 Alaid-laid noddi om kapatai no i sawo di Yohuda. Om katalib poddi i maso di Yohuda do mogihad, om angatai no di Yohuda i Hira, i tambalut dau do mantad hilo’d Adulam diri do mongoi do hilo’d Timna, i pomugaran do hulu di dumba’ dau. 13 Om haro’ddi o tulun do minomisunud di Tamar do mongoi do hilo’d Timna i tiwanon dau do mongoi pomugar do hulu di dumba’ dau. 14 Om tingalanai noddi di Tamar i pakayan di papakayon do tondu’ di nopuadan, om tirungo’ no dau do kulu o rabas dau, om irikau no do hiri’d wawayaan di bandar dot Inaim, i kawayaon do kumaa do hilo’d Timna. Oilaan i’ di Tamar do tontok nopoddi om agayo no i Sila, i tanak di Yohuda dot id domulok, nga’ a’ iddi iyau nongoi pokowinai di Sila. 15 Om tontok di nokito di Yohuda i Tamar, om ondos daa dau om tondu’ iyau do sundal, tu’ tinirung po o rabas dau. 16 Om ngoyo’ no di Yohuda ropoho’ i tondu’ di hiri’d tisan do ralan diri, om boro-boros no iyau, ’’Songkuro o pokionuon nu?’’ ka dau. (A’ i’ di Yohuda oilaan dot i monongiwan dau i tondu’ddi.) Om boros ka di Tamar, ’’Nunu daa o tahakon nu doho’,’’ ka dau. 17 Om boros ka di Yohuda do suminimbar, ’’Paatadan tiya’ i’ do songinan o tanak do kambing do mantad hilo’d baanan ku,’’ ka dau. Om boros ka di tondu’, ’’Iyo noddi, dot ondung onuan oku no diya’ do sanda’ do gisom do kaatod nu doho’ i kambing,’’ ka dau. 18 ’’Nunu o patahakon ku diya’ do maan ku’d sanda’?’’ ka di Yohuda do minuhot. Om boros ka di tondu’ do suminimbar, ’’Ino pondulung nu do kirantai, i pananaap nu om ino sukud do poingigit nu,’’ ka dau. Om patahako’ ngai’ no di Yohuda iri. Om pidudun noddi iyolo’, om ponontian no i tondu’. 19 Om uli’ noddi i tondu’ddi do hiri’d walai dau, om iduwo’ no dau i kulu di pinonirung do rabas dau, om panampakai no kawagu iyau di pakayan do papakayon do tondu’ do nopuadan. 20 Om suhuo’ no di Yohuda i Hira, i tambalut dau’ddi, do minongoi paatod di kambing, om mongongoi kawagu di pinasanda’ dau dot id tondu’ diri, nga’ a’ no di Hira nokito i tondu’ddi. 21 Om pinguhot no i Hira di tongokusai do hilo’d Inaim, boros ka dau, ’’Hinonggo no i tondu’ do sundal diri, i poundorong do hiti’d tisan do ralan?’’ ka dau. Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Hiti nopo om a’ i’ insan do haro o tondu’ do sundal,’’ ka diyolo’. 22 Om guli’ no i Hira do hiri’d di Yohuda, om boros ka dau, ’’A’ ku i’ nokito i tondu’. Nga’ boros ka di tongokusai’d hilo’, om a’ i’ kaka insan do haro o tondu’ do sundal do hilo’,’’ ka dau. 23 Om boros ka di Yohuda, ’’Pologoson nopo i tondu’ do popoopi’ di sanda’ diri. A’ toko’ i’ orohian dot irak-irakan do tulun. Tu’ umbalan ku i’ daa do mambayar i tondu’ nga’ a’ nu iddi nokito iyau,’’ ka dau. 24 Om haro no doti’ o tolu o tulan do mantad diri, om haro’ddi o songulun do minomisunud di Yohuda do poingkaa, ’’I Tamar nopo, i monongiwan diya’ddi, om miningsundal-sundal, om monontian noddi iyau do dinondo,’’ ka. Om boros kaddi di Yohuda, ’’Ngoyo’ iyau angatai do hiti om sorobon i’ do gisom dot apatai,’’ ka dau. 25 Om tontok di nongoi i Tamar poropoho’ di Yohuda, om poguluono’ no di Tamar o boros dau do poingkaa, ’’Notianan oku di tulun di sanganu diti sanda’: iti pondulung do kirantai, om iti sukud. Om intangan nogi’ ondung disai diti,’’ ka dau. 26 Om kotutunai ngai’ nopo di Yohuda iri, om boros kaddi dau, ’’A’ i’ i tondu’ddi kasala’. Iyoho’ nogi’ ot a’ minomonsoi dit apatut ku’d wonsoyon dot id dau. Otopot nopo kopio om apatut daa do nopokowinan ku no iyau di Sila, i tanak ku,’’ ka dau. Om a’ noddi di Yohuda nongoi kawagu duduno’ i Tamar. 27 Om soira’ddi di norikot o kosusuan di Tamar, om koilaai no do miapid i tanak dau. 28 Om tontok di mogkosusu no iyau, om posoliwano’ no di tiso’ di ragang o tiso’ do longon dau; om igitai no di bidan i longon di ragang diri om kagasai no dau do banang dot aragang; om boros ka di bidan, ’’Iti no ot id gulu kasawa’,’’ ka dau. 29 Nga’ pogogoko’ no kawagu di ragang i longon dau, om kasawa’ noddi iyolo’ om iri iddi tiso’ di ragang o gulu do suminawa’. Om boros kaddi di bidan, ’’Iyo pama’ddi o ralan nu’d suminiat do suminawa’,’’ ka dau. Om iri nopoddi ragang dit id gulu kasawa’ om pinungaranan dot i Piris. 30 Om kasawa’ nogiddi i tobpinai dau, i kibanang dot aragang o hiri’d longon, om pungaranai no iyau dot i Sira.

39

1 Om diri nopoddi, om natanggayan no di tulun dot Ismail i Yusup do kuminaa do hilo’d Masir, om nakadagang no do hiri’d di Potipar, i pagawai di raja’, om boyoon do madtatamong di walai do raja’. 2 Moyo-woyo’ i’ o TUHAN di Yusup, om pinoundar i’ dau iyau dot id suang do nunu nopo o wonsoyon dau. Om poingiyon diri i Yusup do hiri’d walai di tuan dau, i tulun do Masir. 3 Om nokito’ddi di tuan dau do moyo-woyo’ i’ o TUHAN di Yusup, om pinoundar i Yusup dot id suang do koinsanai di wonsoyon dau. 4 Om nasanangan tomod diri i Potipar di Yusup, om siliho’ no dau i Yusup do susuhuon dau dit iyau noo o pogobi-obian; om siniliu nogi’ dau iyau do mongilo-ilo do hiri’d walai dau, om mongilo-ilo do koinsanai di dapu’ dau. 5 Om mantad noddi do binarakatan do TUHAN o sompiiyon di tulun do Masir diri, om koinsanai di dapu’ dau do hiri’d suang do walai dau om i hiri’d tumo dau, dot i Yusup o kinapamarakatan do TUHAN. 6 Om patahako’ ngai’ nopo di Potipar dot id suang do palad di Yusup o koinsanai di dapu’ dau, om a’ noddi iyau gumangau do mongilo-ilo do nunu nopo, suwai ko’ iri pondo i taakanon di potorungak dau. I Yusup nopoddi nga’ okoris, om oligkang koulun. 7 Om a’ poddi alaid do mantad diri om kagayat no ginawo di sawo di Potipar do rumohian di Yusup, om angatai no daa dau i Yusup do mongoi dudun dau. 8 Nga’ a’ i’ i Yusup minangakun, om boros ka dau dot id tondu’ddi, ’’Antangai pogi’, nga’ a’ no gumangau i Tuan ku do mongilo-ilo do nunu nopo do hiti’d walai dau tu’ hiti oku no. Om iyoho’ no o sinuhu’ dau do mongilo-ilo do koinsanai di dapu’ dau. 9 Kuasa’ ku nopo do hiti’d walai do baino’ om miagal no do kuasa’ dau. Om nunu nopo nga’ aiso’ no ot a’ dau pinatahak dot id suang do palad ku, suwai ko’ iya’ poo. Om poingkukuro oku daa’ndo do momonsoi do miagal dino karaat, om kowonsoi pod dusa dot id toguang do Kinorohingan?’’ ka dau. 10 Nga’ mulong piya do monikid tadau i sawo di Potipar diri do momolugu-lugut di Yusup, nga’ a’ i’ i Yusup minongoi dudun dau. 11 Nga’ insan diri o tadau, do tontok di suminuang i Yusup do hiri’d walai do minongoi karaja’, om aiso’ no o tiso’ di susuhuon do hiri’d walai. 12 Om ngoyo’ no di sawo di Potipar gayato’ o rasuk di Yusup om boro-boros nod poingkaa, ’’Kaino, ngoyo’ oku duduno’,’’ ka dau. Nga’ idu’ nopo i Yusup om poggidu’ no iyau do hiri’d soliwan, om a’ no dau noongoi i rasuk dau do poingigit di tondu’. 13 Nga’ kokito nopoddi di tondu’ dot a’ di Yusup noigitan i rasuk dau, om nakatangkus noddi iyau do suminoliwan di walai, 14 om lohowo’ no di tondu’ i susuhuon dau do hiri’d walai, boros ka dau, ’’Ontong kou pogi’dti! Iri nopo tulun dot Ibrani di nangatan di sawo ku do hiti’d walai om mongintingayam dati’. Suminuang iyau do hilo’d bilik ku om numbalan oku daa’ddi dau do mangasou, nga’ minomogiak oku iddi dot opuhod. 15 Om soira’ nopoddi do mininggiak oku om iyadaai nopo dau iti rasuk dau do hiti’d toning ku om panangkus no do luminabus do hilo’d soliwan,’’ ka dau. 16 Om poopio’ nopo di tondu’ i rasuk di Yusup diri do gisom do nokoguli’ i sawo dau do hiri’d walai. 17 Om iyo iddi o sinusui di tondu’ dot id sawo dau, boros ka dau, ’’Ilo’ nopo turipon do bansa’ dot Ibrani do nigitan nu do hiti’d dati’ om suminuang daa do hilo’d bilik ku do minongoi pongintingayam doho’. 18 Nga’ soira’ nopoddi do mininggiak oku, om tangkus no iyau do suminoliwan, om iyadaai nopo dau iti rasuk dau do hiti’d toning ku,’’ ka dau. 19 Om kotogod noddi kopio i tuan di Yusup, 20 om suhuo’ no dau o tulun do manangkap di Yusup, om posuango’ noddi iyau do hiri’d giil do poinsugku’ di tulun do pinogiil di raja’. Om hiri-hiri noddid giil i Yusup. 21 Nga’ moyo-woyo’ i’ o TUHAN di Yusup, om binarakatan iddi iyau do TUHAN, gisom dot asanangan di Yusup i boyoon di madtatamong di giil. 22 Om siliho’ noddi di boyoon do madtatamong di giil i Yusup do boyoon do koinsanai di tulun do suwai di songinggiil, om i Yusup nogi’ o mongilo-ilo do nunu nopo o wonsoyon do hiri’d suang di giil. 23 Om a’ noddi minog i boyoon di madtatamong di giil do mongoi piontong do nunu nopo dit id suang do kuasaon di Yusup, tu’ moyo-woyo’ i’ o TUHAN di Yusup, gisom do pinoundar dau i Yusup dot id suang do koinsanai di wonsoyon dau.

40

1 Alaid-laid noddi om kowonsoi no do kasalaan dot id raja’ do Masir i monunurung di raja’ do waig dot anggur, om i monunurung di raja’ do roti. 2 Om otogod tomod diri i raja’ di monunurung dau do tinumon om i monunurung dau do roti. 3 Om pogiilo’ noddi dau iyolo’ do hiri’d walai di boyoon do madtatamong di songinggiil, i hiri’d giil di pinogiilan di Yusup. 4 Om alaid tomod diri iyolo’ do poinggiil, om suhuo’ no di boyoon di madtatamong do giil i Yusup do sumiliu do susuhuon diyolo’. 5 Insan diri o totuong do hiri’d giil, om pongipi no goduwo i monunurung di raja’ do tinumon, om i monunurung do roti. Om misuwai-suwai o komoyon di nipi diyolo’ddi. 6 Om soira’ di minongoi i Yusup solowot diyolo’ di kosuabon om kokito no dau do tumongob goduwo iyolo’. 7 Om uhoto’ no di Yusup iyolo’, boros ka dau, ’’Nokuro kou tu’ tumongob kopio dot okito ku’d baino’?’’ ka dau. 8 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Minongipi goduwo nopo iyahai, om iso’ pod tulun do hiti nga’ aiso’ i’ o koilo ondung nunu o komoyon di nipi dahai,’’ ka diyolo’. Om boros ka di Yusup, ’’Kinorohingan noo o milo do monuduk do tulun do popoilo do komoyon do nipi. Nga’ sunudai oku daa di nipi dokoyu,’’ ka dau. 9 Om boros kaddi di monunurung do tinumon, ’’Nokoipi oku do haro nogi’ o songguas ot anggur do hiri’d dotoguangan ku. 10 Om iri nopo guas dot anggur diri nga’ tolu o raan. Om kopomiunduk nopori nga’ susuhut no do minungkalad o tusak, om koonsok no nogi’ i tua’ dit anggur. 11 Om poingigit ku nogi’ i sangkir di raja’; om ngoyo’ ku nogiddi i tua’ dit anggur om pagao’ ku no i waig dit anggur do hiri’d sangkir, om patahako’ ku nogiddi di raja’,’’ ka di songulun. 12 Om boros ka di Yusup, ’’Poingkaa o komoyon dino: Iri nopo tolu o raan, om tolu o tadau. 13 Haro po tolu tadau om polobuson ko no di raja’, tu’ ompunan ko i’ dau di kasalaan nu, om pogulion ko kawagu dau di karaja’ nu di gulu. Potunui ko nondo di sangkir dot id raja’, do miagal di wonsoyon kasai’ nu di monunurung ko po dau do waig dot anggur di gulu po. 14 Nga’ kada’ oku no kopio diya’ kolihuwai dot osonong-sonong ko iya’. Posunudon oku no diya’ dot id raja’ om tulungon oku no om kalabus oku i’ do mantad hiti’d giil. 15 Kawagu po nga’ pinanakau oku i’ do mantad hilo’d pomogunan do tulun dot Ibrani, om hiti piya’d Masir nga’ aiso’ i’ o nowonsoi ku do nunu-nunu dit araat do koposuangan doho’ dot id giil,’’ ka dau. 16 Om soira’ddi di norongou di monunurung do roti dot osonong o komoyon di nipi di monunurung do tinumon, om boro-boros no iyau di Yusup do poingkaa, ’’Iyoho’ nga’ minongipi nogi’, do kisinuun oku nogi’ do tolu o bakul do kisuang do roti. 17 Om suang nopo di hiri’d soibau kopio, om mogisuayan nopo nogi’ o taakanon di raja’, nga’ ngoyo’ noddi tinduko’ do tombolog,’’ ka dau. 18 Om boros ka di Yusup, ’’Poingkaa o komoyon dino: Iri nopo i tolu o bakul diri, om tolu o tadau. 19 Tu’ tolu po tadau om polobuson ko no di raja’, om maan nondo puloso’ o tulu nu. Om pogiison nondo dau ino tinan nu dot id iso’ o kayu di pinoudong, om ngoyon nondo pintinduko’ do tombolog o tonsi nu,’’ ka dau. 20 Tolu po tadau do mantad diri om koulitai no i toun do kinosusuon di raja’, om poginakan no i raja’ do pinangalapan dau di pagawai dau; om polobuso’ noddi dau do mantad hiri’d giil i monunurung do tinumon om i monunurung dau do roti, om potimbabao’ no do koinsanai di pagawai dau. 21 Om pogulio’ no di raja’ i monunurung do tinumon dau di karaja’ dau di gulu, 22 nga’ iri nopoddi i monunurung do roti om numaan dau hukumai do kapatayon. Om poingkuro nopo i nokoboros di Yusup nga’ iyo noddi o nosiliu. 23 Nga’ a’ iddi di monunurung do tinumon nosorou i Yusup. Om kotilombus noddi do nolihuan dau i Yusup.

41

1 Katalib poddi o duwo toun do mantad diri, om pongipi no i raja’ do Masir, do poingkakat nogi’ iyau dot id tisan di Bawang do Nil. 2 Om tindal no nogi’ o turu’ o tinan do sapi’ dot ongolomu’ om ongolunau do mantad hiri’d bawang om ongoi no pogkotop di sakot do hiri’d tisan di bawang. 3 Nga’ tindal no kawagu o turu’ o tinan do sapi’ dit angagahui om i tulang po tomod. Om ongoi no ingkakat do hiri’d toning di sapi’ dit ongolomu’ do hiri’d tisan di bawang. 4 Om kano’ noddi di sapi’ dit angagahui i sapi’ dit ongolomu’. Om koposik noddi i raja’. 5 Nga’ koodop po kawagu i raja’, om pongipi no kawagu iyau do haro nogi’ o turu’ o rawo do gandum dot oonsi tomod om noonsok no dot id iso’ noo o guas. 6 Om imbulai po nogi’ o turu’ o rawo do gandum dit alampis om i nolonot po do nawayaan di ribut do mantad id tana’ do kowotuan. 7 Om tolono’ no di turu’ o rawo do gandum do nolonot i rawo do gandum dit ongoonsi. Om koposik no kawagu i raja’, om kopurimanai no dau do minongipi iyau. 8 Kosuabon noddi om atangkabo tomod diri i raja’, om lohowo’ no ngai’ dau i bobolian om i tulun dot ongoilo do hilo’d Masir. Om sunudai no di raja’ iyolo’ di nipi dau, nga’ iso’ po diyolo’ nga’ aiso’ i’ o nokoilo do pinoposunud do komoyon di nipi di raja’ddi. 9 Om ongoi noddi boro-boros i monunurung do tinumon di raja’ do poingkaa, ’’Okunon ku no kopio do baino’ do nakasala’ oku. 10 Tu’ di nopo di notogod o raja’ doho’, om i monunurung do roti di gulu poddi, om pogiilo’ nu no iyahai do hilo’d walai di boyoon do madtatamong do giil. 11 Insan totuong om pongipi no iyahai goduwo, om iri nopo i nipi dahai nga’ sopisuwai o komoyon. 12 Tontok nopoddi om haro o tanakwagu do bansa’d Ibrani do poinsugku’ dahai. Iyau nopo om susuhuon daa di boyoon do madtatamong. Om sunudai no dahai i tanakwagu’ddi di nipi dahai, om posunudo’ noddi dau dahai o komoyon di nipi dahai’ddi. 13 Om nongosiliu kopio nopo o miagal di pinoboros dau: Tu’ iyoho’ nopo om pinoguli’ nu diti karaja’ ku mantad, nga’ iri no i monunurung do roti, om hinukuman nu’d kapatayon,’’ ka dau. 14 Om ponuhu’ no i raja’ do mongongoi di Yusup, om tilombuso’ nopoddi do nongoi iyau posoliwano’ do mantad hiri’d giil. Om kopomugar poddi i Yusup do ganggut om koponingolon do pakayan, om ongoi nogi’ iyau timbaba’ di raja’. 15 Om boros ka di raja’ dot id di Yusup, ’’Minongipi oku, nga’ iso’ pod tulun nga’ aiso’ i’ o koilo do popoilo do komoyon diri. Om haro’ddi o tulun do minomisunud doho’ do koilo ko do komoyon do nipi,’’ ka dau. 16 Om boros ka di Yusup do suminimbar, ’’A’ oku i’ iyoho’ koilo, oi Tuan, suwai ko’ Kinorohingan o milo do popoilo do komoyon dit osonong,’’ ka dau. 17 Om boros ka di raja’, ’’Minongipi oku do poingkakat oku nogi’ do hilo’d tisan do Bawang do Nil, 18 om tindal no o turu’ o tinan do sapi’ dot ongolomu’ om ongolunau do mantad hiri’d bawang, om tilombus nopod minogkotop di sakot di hiri’d tisan di bawang. 19 Om tindal no kawagu o turu’ o tinan do sapi’ dot angagahui om i tulang po tomod. Om iri nogindo kopio o sapi’ do nokito ku dot iyo kopio’ddi kagahui do hiti’d pointongkop do pomogunan do Masir. 20 Om tolono’ no di sapi’ dit angagahui, i sapi’ dit ongolomu’, 21 nga’ kokitanan nopo di sapi’ di minonolon diri om angagahui kasai’ i’ do miagal di gulu. Om koposik oku noddi. 22 Om pongipi oku po do nokokito oku nogi’ do turu’ o rawo do gandum dot oonsi om noonsok dot id iso’ no o guas. 23 Om imbulai noddi o turu’ o rawo do gandum dot alampis om nolonot po do nawayaan di ribut do mantad id tana’ do kowotuan. 24 Om tolono’ noddi di rawo do gandum dit alampis i rawo di gandum dit oonsi. Om nokosusui ku no iti dot id bobolian, nga’ aiso’ i’ o tiso’ diyolo’ do milo do popoilo doho’ do komoyon diri,’’ ka dau. 25 Om boros ka di Yusup dot id raja, ’’Iso-iso’ i’ o komoyon di nipi nu’ddi; nosunudan ko nod Kinorohingan di wonsoyon dau dot id dosunsudan diti. 26 Iri nopo i turu’ o tinan do sapi’ dit ongolomu’ om turu’ o toun do komoyon. Om iri turu’ o rawo do gandum dit oonsi nga’ turu’ i’ o toun do komoyon; miagal nopo o komoyon diri. 27 Om iri no turu’ o tinan do sapi’ dit angagahui dit id tohuri korikot, om iri turu’ o rawo do gandum dit alampis om nolonot do nawayaan di ribut do mantad id tana’ do kowotuan, om turu’ o toun do mononglous. 28 Iyo noddi nokoboros ku diya’ di tiinu’ — tu’ pinokito ko’d Kinorohingan di wonsoyon dau dot id dosunsudan diti. 29 Turu’ nondo o toun dot osimbayan om osima’ do taakanon o hiti’d pointongkop do pomogunan do Masir. 30 - 31 Nga’ katalib pondo iri, om sumowoli nondo o turu’ o toun do mononglous om iri nopondo i piro-piro o toun di haro o kosimbayanan dit id gulu’ddi, om olihuan tomod nopod tulun, tu’ adalaan no kopio i pononglous, om aiso’ nopondo o sumuni do hiti’d pomogunan. 32 Duwo pogi’ o nipi nu di miagal nopo o komoyon, nga’ popoilo kopio do natantu’ nod Kinorohingan iri, om oruhai no dau iri do wonsoyon. 33 Iyo nopoddi, om apatut no do momili’ ko do songulun i kitoilaan om it aralom o toilaan do silihon do boyoon diti pomogunan. 34 - 35 Om apatut nogi’ do momili’ ko do piro-piro o pagawai’d suwai om onuan iyolo’d kuasa’ do monimung do sompilimo di tomot do solinaid di turu’ o toun dot osima’ do taakanon. Om suhuon iyolo’ do potimung diri do hiri’d kabandaran om suhuon iyolo’ do madtamong diri. 36 Tu’ iri nopo gandum do tinimung diri om pongumpai di turu’ o toun do mononglous dit id dabantalan do hiti’d pomogunan do Masir. Iti no o wonsoyon om a’ indo oinggorit do mononglous o tulun do hiti,’’ ka di Yusup. 37 Om kosokodungai no di raja’ om i piro-piro o pagawai dau i pinoboros di Yusup diri. 38 Om boros ka’ddi di raja’ dot id diyolo’, ’’Aiso’ no ot ihumon toko’ do suwai ko’ i Yusup tu’ iyau nopo om porintaon i’ di Rusod do Kinorohingan,’’ ka dau. 39 Om boros ka di raja’ dot id di Yusup, ’’Nokosunud ngai’ nod Kinorohingan dot id diya’ iti, om oilaan no kopio dot iya’ o poinglobi o toilaan om aralom o toilaan ko’ mantad dot isai nopo o tulun. 40 Iya’ no o silihon ku do boyoon diti pomogunan ku, om koinsanai’d tulun ku nga’ mumboyo’ ngai’ indo do boros nu. Om iyoho’ poo ot agayo o kuasa’ do mantad ko’ iya’. 41 Om baino’ no do pilion tiya’ do sumiliu’d gobunor do pointongkop diti pomogunan do Masir,’’ ka dau. 42 Om oluso’ noddi di raja’ i pondulung dau di kinikiran do saap di don raja’ om posulungo’ no dau di tunturu’ di Yusup. Om rinosukan nogi’ dau i Yusup do rasuk dit anaru, i kain dot opurak dit aalus o winonsoi. Om karaai dau do karo do tamas i Yusup. 43 Om patahako’ po di raja’ di Yusup o tiso’ di korita’-kuda’ do don raja’ do sakayon di Yusup, om pogulu-gulu no di Yusup i madtatamong do raja’ do mikuwo’d mimboros dot opuhod do poingkaa, ’’Pawayao’ dokoyu! Pawayao’ dokoyu!’’ ka no. Om i Yusup noddi o nopili’ do sumiliu’d gobunor do pointongkop di pomogunan do Masir. 44 Om boros ka di raja’ dot id di Yusup, ’’Iyoho’ no, i raja’ — om popoboros oku do songulun po do hiti’d Masir nga’ a’ i’ koino-ino do momonsoi do nunu nopo dot a’ po kouhot diya’,’’ ka dau. 45 Om pungaranai no di raja’ i Yusup do ngaran do don Masir dot i Sapinat Pania. Om pogihumai no di raja’ i Yusup do sawo. Om ngaran nopo di tondu’ nga’ i Asnat, i tanak di Potipira, it imam do hilo’d bandar do Hiliopolis. 46 Tolu no nohopod o toun di Yusup di tuminimpuun iyau do kuminaraja’ dot id raja’ do Masir. Om tongkiad no i Yusup di walai do raja’, om pamanau no iyau do tuminongkop di pomogunan do Masir. 47 Id suang nopo di turu’ o toun dot osima’ do taakanon diri, om asapou om osonong tomod o tua’ do totonomon. 48 Om timungo’ ngai’ nopo di Yusup i gandum do solinaid di turu’ o toun, om potimungo’ no dau do hiri’d kabandaran. Id suang no do pointikid-tikid do bandar o potimungan dau di tomot do mantad id koumaan di potoropis di bandar. 49 Notimung nopo di Yusup do gandum om ogumu’ no kopio — miagal pod togis do rahat kogumu’, om a’ no dau oopudan do magadang ngai’ iri. 50 A’ poddi norikot i toun do mononglous, om duwo no tanak do kusai diyo’ Yusup di Asnat. 51 Om boros ka di Yusup, ’’Pinolihu oku noddi do Kinorohingan di kinoinggoritan ku, om koinsanai di sompiiyon do tapa’ ku,’’ ka dau. Om pungaranai noddi dau i tanak dau dot id gulu’ddi dot i Manasi. 52 Om boros ka kawagu dau, ’’Noonuan oku i’ do Kinorohingan do tangaanak do hiti’d pomogunan di kinoinggoritan ku,’’ ka dau; om iri noddi o kinopomungaranan dau di tanak dau do kusai di koduwo, dot i Ipraim. 53 Om kopupusai noddi i turu’ o toun dot osima’ do taakanon o hilo’d pomogunan do Masir. 54 Om timpuun noddi i turu’ o toun do mononglous, do miagal di nokoboros mantad di Yusup. Om mononglous ngai’ nopoddi o pointongkop do pomogunan, nga’ pointongkop nopo do pomogunan do Masir om haro i’ o taakanon. 55 Soira’ddi dit oinggorit do louson i tulun do Masir, om ongoi no iyolo’ pokianu di raja’ do gandum. Om suhuo’ noddi iyolo’ di raja’ do mongoi do hiri’d di Yusup, om tumanud do koinsanai di ponuhuan di Yusup. 56 Om tontok di nokotongkop noddi do hiri’d pomogunan o mononglous, om ukabai ngai’ no di Yusup i walai do pinoopian di gandum om padagango’ no dau dot id tulun do Masir i gandum diri. 57 Om rumikot ngai’ nopoddi do hilo’d Masir o tulun do mantad id pointongkop do pomogunan do mongoi boli di gandum do mantad id di Yusup, tu’ hinonggo-honggo nopo o kinoiyonon nga’ nadalaan no kopio o pononglous.

42

1 Om tontok di nokoilo i Yakub do haro o gandum do hilo’d Masir, om boro-boros no iyau dot id tangaanak dau do kusai, ’’Nokuro tu’ mundorong toomod kou nopo om aiso’ nopo o wonsoyon dokoyu? 2 Tu’ nokorongou oku do hilo’ nopod Masir om haro i’ o gandum; om ongoi kou pogi’ pomoli do gandum do hilo’, om a’ toko’ i’ apatai do louson,’’ ka dau. 3 Om ongoi noddi do hilo’d Masir i hopod o tobpinai di Yusup do mongoi pomoli do gandum. 4 Nga’ a’ i’ di Yakub uhang do tuminanud diyolo’ i Binyamin, i toput kopio’d pusod di Yusup, tu’ moddosi i Yakub do haro o kosusaan do koontok di Binyamin. 5 Om ongoi noddi do hilo’d Masir i tangaanak di Yakub do mogiwoyo-woyo’ di tulun do suwai do mongoi boli do gandum do hilo’, tu’ mononglous no o hilo’d pomogunan do Kanaan. 6 I Yusup nopo, i gobunor do pomogunan do Masir, nga’ maso no do papadagang di gandum dot id tulun do mantad id pointongkop do pomogunan. Om ongoi no rapou di Yusup i piro-piro o tobpinai dau, om otud no iyolo’ do tuminuku’ dot id toguang di Yusup. 7 Om soira’ di nokito di Yusup i piro-piro o tobpinai dau, om kotutunai no dau iyolo’, nga’ tinomod i’ di Yusup dot a’ mintutun-tutun diyolo’, om uhoto’ no di Yusup iyolo’ dot apatog kopio. Boros ka dau, ’’Hinonggo tadon dokoyu?’’ ka dau. ’’Mantad iyahai do hilo’d Kanaan, om mongoi iyahai boli do gandum,’’ ka diyolo’ do suminimbar. 8 I Yusup nopo om kotutun i’ di tobpinai dau, nga’ iyolo’ nopo om a’ i’ kotutun di Yusup. 9 Om kahandamai noddi di Yusup i nipi dau do pasal diyolo’. Boros ka dau, ’’Iyokoyu nopo om gomponoluku’ i’; mongoi kou daa ponoluku’ ondung nunu o koluhayan diti pomogunan dahai,’’ ka dau. 10 ’’A’ i’, oi Tuan,’’ ka diyolo’ do suminimbar. ’’Ruminikot iyahai’d hiti do miagal no do susuhuon nu do mongoi pomoli do gandum. 11 Iyahai nopodti, oi Tuan, om mogiobpinai i’. Om okon i’ iyahai ko’ gomponoluku’ suwai ko’ tulun i’ iyahai dot osonong,’’ ka diyolo’. 12 Om boros ka di Yusup dot id diyolo’, ’’Okon! Iyokoyu nopo om mongoi kou nogi’ ponoluku’ ondung nunu o koluhayan diti pomogunan dahai,’’ ka dau. 13 Om boros ka diyolo’, ’’Iyahai nopodti, oi Tuan, om hopod om duwo songobpinai, om iso’ no o tapa’ dahai do hilo’d pomogunan do Kanaan. Nga’ iri nopo songulun om napatai no, nga’ iri nopo it id domulok dahai om hilo’ id poinsugku’ di tapa’ dahai,’’ ka diyolo’. 14 Om boros ka di Yusup do suminimbar, ’’Iyokoyu nopodti om otopot nogi’ kopio do gomponoluku’ do miagal di nokoboros ku. 15 Om poingkaa nondo o ralan ku do monoinu’ dokoyu. Sumumpa’ oku dot id suang do ngaran do raja’ dot a’ ku po iyokoyu poulion dot a’ po koongoi’d hiti i tobpinai dokoyu dit id domulok. 16 Mositi’ no do haro o songulun do mantad id pogialatan dokoyu do mongongoi dau, om iri no suwai om giilon do gisom dot oilaan ondung ongotopot i nongkoboros dokoyu. Ondung a’ otopot, om poboroson ku no kopio dot id suang do ngaran di raja’, do gomponoluku’ kou no kopio,’’ ka dau. 17 Om posuango’ no di Yusup i piro-piro o tobpinai dau do hiri’d giil do solinaid do tolu o tadau. 18 Om tontok di kotolu’d tadau, om boro-boros noddi i Yusup diyolo’, boros ka dau, ’’Iyoho’ nopo om tulun i’ dit ooris do Kinorohingan om iso’ poo o ralan do kopomosian ku dokoyu. 19 Ondung tulun kou dot ongosonong, om tumimporon no o tiso’ dokoyu do hilo’d giil, i hilo’d pinogiilan dokoyu, om iri no suwai om muli’, om igitan i’ ilo gandum do binoli dokoyu do maan do takanon di sompiiyon dokoyu di maso dot oinggorit do louson. 20 Om mositi’ no dot angatan dokoyu do hiti’d doho’ i tobpinai dokoyu dit id domulok. Om iri nondo o koilaan dot ongotopot i pinoboros dokoyu, om a’ ku indo iyokoyu hukuman do kapatayon,’’ ka dau. Om kookunai noddi diyolo’ iri, 21 om pogiboro-boros no iyolo’, ’’Naa! Baino’ noddi moti’ do kababo toko’ dot isuli’ di kasalaan di winonsoi toko’ dot id tobpinai toko’ di gulu po. Tu’ nokokito toko’ i’ do kawagato’ di kinoinggoritan dau di maso dau do mokiinsian daa dati’ nga’ a’ toko’ i’ pinadul iyau. Om iri noddi o kokuwaan do kopuriman toko’ do koinggoritan diti,’’ ka diyolo’. 22 Om boros kaddi di Rubin, ’’A’ ku toi iyokoyu sinunudan diri dot a’ momonsoi’d araat dot id tanak diri? Nga’ a’ kou i’ minokinongou. Om baino’ noddi om boboon toko’ no ot isuli’ di kinapatayon dau,’’ ka dau. 23 Nga’ ongosuhutan ngai’ i’ di Yusup i pogibara-barasan diyolo’, nga’ iyolo’ nopo om a’ i’ koilo do kosuhut i Yusup tu’ tontok nopo di monokiboro-boros iyolo’ di Yusup om haro i’ o tulun do popisuhut do boros. 24 Om tongkiad no i Yusup diyolo’ om ihad no iyau. Om soira’ di milo kawagu iyau do monokiboro-boros, om guli’ no kawagu iyau dot id diyolo’; om pilio’ noddi di Yusup i Simion do numaan kagasai dot id toguang diyolo’. 25 Om ponuhu’ noddi i Yusup do tulun do poposuang di gandum do hiri’d karung di piro-piro o tobpinai dau om popoguli’ kawagu do koinsanai di tusin di pinomoli diyolo’ do poikidon do poposuang di karung diyolo’. Om kinokorihan po iyolo’ do takanon diyolo’ do hiri’d ralan. Om wonsoyo’ noddi i pinonuhuan dau’ddi. 26 Om pagandaro’ noddi di tobpinai di Yusup i gandum di binoli diyolo’ddi do hiri’d kaladai diyolo’, om pamanau nogiddi iyolo’ do minuli’. 27 Tontok di minodop iyolo’ dot id iso’ o kinoiyonon, om ukabai no do songulun dot id pogialatan diyolo’ i karung dau do minanganu do gandum do ponumad di kaladai, nga’ kokito nogi’ dau i tusin dau do hiri’d soibau di gandum. 28 Om boros ka dau, ’’Diya iti tusin ku do pinoguli’,’’ ka dau do pinapagarang dot id tobpinai dau. ’’Ontong kou pogi’ nga’ hiti id suang do karung ku iti tusin!’’ ka dau. Om tumongob tomod diri iyolo’ om moddosi om mogiuhot-uhot poddi iyolo’, ’’Nunu ma o winonsoi do Kinorohingan dot id dati’dti?’’ ka diyolo’. 29 Om soira’ di nokorikot iyolo’ do hilo’d Kanaan, om susuyo’ no diyolo’ dot id di Yakub, i tapa’ diyolo’, o koinsanai di nongosiliu dot id diyolo’. 30 Om boros ka diyolo’, ’’Iri nopo gobunor do hilo’d Masir om apatog kopio o boros dot id dahai, om monondos po iyau do gomponoluku’ iyahai di pomogunan diyolo’. 31 Nga’ boros ka dahai do suminimbar, ’Okon i’ ko’ gomponoluku’ iyahai, tu’ iyahai nopo om tulun i’ dot ongosonong. 32 Iyahai nopo om hopod om duwo songobpinai dot iso-iso’ o tapa’. Nga’ iri nopo songulun om napatai no, om iri no it id domulok om hilo’d Kanaan do poinsugku’ di tapa’ dahai,’ ka dahai. 33 Om boros ka di gobunor do suminimbar, ’Poingkaa o wonsoyon ku om oilaan i’ ondung tulun kou dot ongosonong: Mositi’ no do poundorongon o songulun dokoyu do hiti’d doho’; om iri no suwai om mamanau do mongoi paatod dilo gandum do hilo’d sompiiyon dokoyu di maso dot oinggorit do louson. 34 Om pootodon no do hiti’d doho’ i tobpinai dokoyu dot id domulok. Om iyo noddi o koilaan ku dot okon kou ko’ tulun do gomponoluku’, suwai ko’ tulun i’ dit ongosonong. Om pogulion ku nogindo kawagu i tobpinai dokoyu, om iyokoyu nga’ pologoson ku indo do mundorong do hiti om osimbayan do dumagang-dagang,’ ka di gobunor do minomisunud dahai,’’ ka diyolo’. 35 Om soira’ di pinobubus ngai’ diyolo’ i karung diyolo’, om kokito ngai’ nopo diyolo’ i poiyanan diyolo’d tusin do kisuang do tusin. Om ongooris tomod diri iyolo’ om i Yakub nga’ ooris nogi’ do nokokito’ddi. 36 Om boros ka di Yakub dot id diyolo’, ’’Orohian kou toi dot atagakan ngai’ oku nopo di tangaanak ku? I Yusup nga’ a’ no hino, om i Simion nga’ a’ noddi hino, om baino’ no om angatan po dokoyu i Binyamin. Om iyoho’ indo ot oinggorit!’’ ka dau. 37 Om boro-boros no i Rubin di tapa’ dau, ’’Ondung a’ ku kaatod kawagu i Binyamin do hiti’d diya’, om ngoyon nopo patayo’ i tanak ku’d kusai. Powoyoo’ nopo doho’ i Binyamin, om angatan ku i’ iyau do gumuli’ kawagu,’’ ka dau. 38 Nga’ boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Amu’! A’ ku no potonudon dokoyu i Binyamin; tu’ napatai no kanogi’ i tobpinai dau’d kusai, om iyau poddi o poundorong do hiti. Om a’ i’ oila-ilaan do sigog i’ doti’ do haro o kosusaan dau do hilo’d tanga’d ralan. Tu’ molohing oku noddi kopio, om iri piya’ndo katangaban do porikoton dokoyu dot id doho’ nga’ kapatai i’ doho’,’’ ka dau.

43

1 Om hilo’ nopod Kanaan nga’ nadalaan no kopio o pononglous, 2 om soira’ di naayi’ di sompiiyon di Yakub do mangakan i gandum di binoli do mantad hilo’d Masir, om ponuhu’ poddi kawagu i Yakub di tangaanak dau, boros ka dau, ’’Ongoi kou no kawagu do hilo’ do mongoi pomoli’d gandum do kanon toko’,’’ ka dau. 3 Om boros ka di Yohuda, ’’Pinopoinsan mantad i gobunor dahai om apatog kopio iyau do minomoros dot a’ no iyahai posolowoton dau ondung a’ no moyo-woyo’ dahai i tobpinai dahai di komulakan. 4 Ondung uhang nu do tumanud dahai ilo tobpinai dahai om mongoi i’ iyahai do hilo’ do mongoi pomoli’d takanon. 5 Nga’ a’ nu nopo uhang do moyo’ dahai i Binyamin om a’ no iyahai mongoi, tu’ nokopomisunud mantad no dahai i gobunor dot a’ no iyahai posolowoton dau dot a’ katanud dahai ilo tobpinai dahai,’’ ka dau. 6 Om boros ka di Yakub, ’’Nokuro tu’ mamagangau kopio kou doho’ tu’ posunudo’ no dokoyu di gobunor do haro o tobpinai dokoyu’d suwai,’’ ka dau. 7 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Iri nopo gobunor diri om minguhot nopo do pasal dahai om pasal do sompiiyon toko’. ’Poimpasi po o tapa’ dokoyu? Haro po o tobpinai dokoyu’d kusai do suwai?’ ka no dau. Om a’ noddi dahai milo dot a’ simbaron ngai’ i ponguhatan dau. Om nunu daa o koilo-ilo dahai do monuhu’ iyau do papatanud dilo tobpinai dahai?’’ ka diyolo’. 8 Om boros ka di Yohuda dot id tapa’ dau, ’’Potonudo’ nopo dahai ilo tanak nu om kapamanau i’ iyahai dot oruhai, om aiso’ indo ot apatai dati’ do louson. 9 Om patahakon ku nopo o tinan ku do maan do pamajamin, om iyoho’ no o papanganakon nu dau. A’ ku nopo iyau koguli’ dot id diya’ om iyoho’ no o kababo do kasalaan diri do gisom dot ikapatai ku. 10 Ondung a’ toko’ daa minandad do gisom dot iyo’ddi kalaid, om induwo toko’ no daa piguli’,’’ ka dau. 11 Om boros kaddi di tapa’ diyolo’, ’’Ondung a’ kopio milo dot a’ iyo’ddi om mongoi kou no posuang do hino’d karung dokoyu di tua’ do totonomon dit ongosonong kopio do mantad hiti’d pomogunan diti do popuhawangon di gobunor. Migit kou no dot ongokuuri’ di kismis, om ongokooro’ di paha’, om migit kou do rampa di mogisuayan, om tua’ do kemiri, om i tua’ do badam. 12 Om migit kou nod tusin dot induwo kogumu’ ko’ i gulu, tu’ i tusin di pinoguli’ dot id suang do karung dokoyu di gulu nga’ mositi’ no do pogulion kawagu dokoyu. Tu’ nagaloi i’ doti’ iyolo’ di guulu’ddi. 13 Om angatan nopo ilo tadi’ dokoyu om gumuli’ kou no kopio dot oruhai. 14 Om pokionuon ku no o Kinorohingan dit Agayo o Kuasa’ do monuhu’ di gobunor dot osianan dokoyu, om pogulion indo daa dau i Binyamin om i Simion dot id dokoyu. Iyoho’ nodti om ondung a’ no kopio milo dot a’ oku atagakan do tangaanak ku, om atagakan oku no diyolo’,’’ ka dau. 15 Om igitai noddi diyolo’ i pomuhawang diri, om i tusin dot induwo kogumu’ ko’ mantad di nigitan diyolo’ dit id gulu, om pamanau noddi iyolo’ do minongoi’d hilo’d Masir do miniwoyo’ di Binyamin. Om soira’ di nokorikot iyolo’d hilo’ om ongoi ngai’ no iyolo’ solowot di Yusup. 16 Om soira’ di nokito di Yusup i Binyamin do manud-tanud diyolo’, om boro-boros no i Yusup di susuhuon dau di mongilo-ilo do hiri’d walai dau, boros ka dau, ’’Angatai ngai’ ilo tulun do mongoi do hilo’d walai ku. Tu’ poilangon ku iyolo’ doho’d makan do tangaadau diti. Om mongoi no ponumbali’ dot ongoiso’ di tayam-tayam om onsokon no,’’ ka dau. 17 Om tonudo’ ngai’ nopo di susuhuon diri i pinonuhuan di Yusup, om angatai ngai’ no dau i tobpinai di Yusup do suminalakoi do hiri’d walai di gobunor. 18 Om tontok di posolokoyon no iyolo’ do hiri’d walai om ongooris diri iyolo’ om momusorou iyolo’ do poingkaa, ’’Kinapangangatan nopo dati’ diti do hiti om iri no moti’ i tusin di pinoguli’ dot id suang do karung toko’ dit ongoi toko’ i’ do hiti’ddi. Om potigawaan toko’ nogindo diyolo’ do mumang om onuon nogindo diyolo’ ilo kaladai toko’, om iyati’ no om silihon toko’ do turipon diyolo’,’’ ka diyolo’. 19 Om ongoi noddi iyolo’ boro-boros di susuhuon di Yusup di mongilo-ilo do walai dau do hiri’d wawayaan di walai. 20 Boros ka diyolo’, ’’Oi Tuan, nokoongoi no iyahai’d hiti di guulu do minongoi pomoli do gandum. 21 - 22 Om tontok di pinopowonsoi iyahai do kiim do hilo’d tanga’d ralan di minuli’ iyahai, om ukabai no dahai i karung dahai om kosukai nogi’ dahai i tusin do posoibau do pointikid-tikid di karung dahai, om i tusin dahai nga’ hino ngai’ i’. A’ i’ dahai noilaan ondung isai o pinoposuang di tusin diri do hiri’d suang di karung dahai. Om diya ngai’ no i tusin diri do nigitan kawagu dahai do patahakon dahai diya’, oi Tuan. Om nokopongigit po kawagu iyahai do tusin do suwai ko’ iti do maan dahai do pomoli kawagu do gandum,’’ ka diyolo’. 23 Om boros ka di susuhuon, ’’Kada’ kou katangkabo. Kada’ kou kooris, tu’ iri doti’ i Kinorohingan dokoyu, i Kinorohingan di tukuon di tapa’ dokoyu o pinoposuang di tusin diri do hiri’d karung dokoyu. Tu’ naramit ku i’ i pinomoli dokoyu di gandum diri,’’ ka dau. 24 Om ngoyo’ noddi di susuhuon poropoho’ diyolo’ i Simion. Om posolokoyo’ ngai’ no dau iyolo’ do hiri’d walai, om ngoyo’ no dau iyolo’ onuwai do waig do maan do pongoug do lapap. Om ngoyo’ nogiddi dau paakano’ i kaladai diyolo’. 25 Om posodiawo’ no ngai’ di tobpinai di Yusup i popuhawangon diyolo’ di Yusup do koguli’ iyau do hiri’d walai dau di tangaadau, tu’ nosunudan no mantad iyolo’ dot angatan iyolo’ di Yusup do makan. 26 Om soira’ di nokoguli’ i Yusup do hiri’d walai om ngoyo’ no diyolo’ posolokoyo’ i popuhawangon diyolo’ddi om patahako’ no diyolo’ di Yusup do mikuwo’d minotud dot id toguang dau. 27 Om ponguhot no i Yusup ondung ongosonong-sonong iyolo’, boros ka dau, ’’Poingkuro-kuro no habar di tapa’ dokoyu, i molohing noddi, i sinusui dokoyu dot id doho’ di guulu’ddi? Poimpasi po kasai’ iyau, om osonong-sonong i’ iyau?’’ ka dau. 28 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Iri nopo tapa’ dahai, i susuhuon nu, om poimpasi po om osonong-sonong i’ iyau,’’ ka diyolo’. Om otud no iyolo’ do tuminuku’ dot id toguang di Yusup. 29 Om soira’ di nokito di Yusup i Binyamin, i tadi’ dau, i toput kopio dau’d pusod, om boro-boros no iyau, ’’Iti no i tobpinai dokoyu dot id domulok, i pinosunud dokoyu dot id doho’ddi? Kinorohingan i’ o manahak diya’ do barakat, oi tanak ku,’’ ka dau. 30 Om olisiu noddi kopio i Yusup di tadi’ dau’ddi, om oruhai no dot a’ dau opusus o tihad dau, om suang noddi iyau do hiri’d bilik dau, om ihad no iyau. 31 Om kopongillagup poddi i Yusup, om labus nogi’ iyau om tumotos po iyau do momusus do ginawo dau do siihad, om ponuhu’ noddi iyau do posurung do takanon. 32 I Yusup nopo om sinurungan dot id iso’ o mija’ do suwai tu’ sorohon diyolo’ dot aiso’ nondo o ngaran-ngaran diyolo’ do mongoi iyolo’ torungak di tulun dot Ibrani do makan. 33 Om iruso’ nopo do pinopoirikau i tobpinai di Yusup do potoguang di Yusup do pinoirus di tumur diyolo’, do pinoimpuun do mantad id dotuo om gisom dot id komulakan. Om soira’ di nokito diyolo’ do nirus iyolo’ do pinopoirikau om mogisosonsod poddi iyolo’ do nosusuayan. 34 Om surungai noddi iyolo’ do takanon do mantad hiri’d mija’ di Yusup, nga’ iri nopo i di Binyamin om inglimo kogumu’ ko’ mantad di pinatahak dot id piro-piro o tobpinai dau. Om akan noddi iyolo’ om ponginum-nginum iyolo’ do potorungak di Yusup do gisom do nangabagalan iyolo’.

44

1 Om sunudai no di Yusup i susuhuon dau di mongilo-ilo dot id walai dau, boros ka dau, ’’Suangan nod gandum ilo karung di tulun, do songkuro nopo it ooyit diyolo’, om posuangon no i tusin diyolo’ dot id pointikid-tikid di karung diyolo’ do posoibahon di gandum. 2 Om posuangon no i sangkir ku’d pirok dot id suang di karung di tobpinai diyolo’ di komulakan, om potonggoyon no i tusin do pinomoli dau,’’ ka dau. Om wonsoyo’ no di susuhuon o miagal di pinonuhuan dau. 3 Om osuab po di kosuabon kawagu om suhuo’ noddi i piro-piro o tobpinai di Yusup diri do minamanau do miwoyo’ di kaladai diyolo’. 4 Nga’ tontok dit a’ po osodu’ kopio o kinapamanahon diyolo’ do mantad hiri’d Masir, om boros ka di Yusup dot id susuhuon dau di mongilo-ilo do walai dau, ’’Ngoyo’ kopio gusao’ i tulun diri. Om soira’ nopo dot okosupan nu iyolo’ om uhoton no iyolo’ do poingkaa, ’Nokuro tu’ sulian dokoyu dot araat it osonong? 5 Nokuro tu’ pinanakau dokoyu i sangkir do pirok di Tuan ku? Iri nopo i sangkir diri nga’ ponginuman di Tuan ku, om iri nogi’ o pogogontong dau. Araat no kopio o winonsoi dokoyu,’ kanto,’’ ka dau. 6 Om soira’ di nokosupan iyolo’ di susuhuon di Yusup, om poboroso’ no di susuhuon diri o miagal di pinobilin di Yusup dau. 7 Om boros ka diyolo’ dot id dau, ’’Nunu kopio o komoyon do boros do Tuan do miagal dino? Sumumpa’ no iyahai dot a’ i’ iyahai nokowonsoi do miagal diri. 8 Noilaan nu i’ dot iri nopo tusin di nokito dahai dot id suang do karung dahai di guulu’ddi om nokoguli’ no dahai dot id diya’ do nigitan dahai do mantad hilo’d Kanaan. Nga’ nokuro nogi’ daa’ddi tu’ manakau po iyahai’d pirok ko’ tamas do mantad id walai di Tuan nu? 9 Nga’ sokiro nopo do haro o tongosongulun dot id pogialatan dahai dot oilaan nu’d kiinigit diri, oi Tuan, om patayon nopo iyau, om iyahai no om sumiliu do susuhuon nu,’’ ka diyolo’. 10 Nga’ boros ka di susuhuon diri, ’’Ookunan ku i’ ino, nga’ iri no tulun di minanganu di sangkir o sumiliu do turipon ku; nga’ iri nopo suwai om lumombus nopod mamanau,’’ ka dau. 11 Om olomus nopoddi iyolo’ do minanakas di gandar, om sompori-pori nopo do minonukai di karung diyolo’. 12 Om ngoyo’ noddi di susuhuon di Yusup sorisido’ do mogontong ngai’ i karung diyolo’, om impuuno’ no dau o mantad hiri’d dotuo om gisom dot id komulakan. Om kokito no dau i sangkir do hiri’d suang do karung di Binyamin. 13 Om hurako’ nopoddi di piro-piro o tobpinai di Binyamin o rasuk diyolo’ dot atatangaban. Om pagandaro’ no kawagu diyolo’ i gandum om poguliai nogiddi kawagu diyolo’ do hilo’d bandar do Masir. 14 Om di nopoddi nokorikot i Yohuda om i piro-piro o tobpinai dau do hiri’d walai di Yusup, om hiri pod walai i Yusup. Om otud no iyolo’ do tuminuku’ dot id toguang di Yusup. 15 Om boros ka di Yusup, ’’Nunu kopio i winonsoi dokoyu’ddi? A’ kou toi koilo do tulun nopo do miagal doho’ o pangkat om milo i’ do mogihum dokoyu dot i toilaan do dong bobolian o pakayon do mogihum?’’ ka dau. 16 Om boros ka diyolo’, ’’Nunu po o milo dahai’d poboroson dot id diya’ oi Tuan? Poingkuro po iyahai’d sumongkiwal? Poingkukuro po iyahai do popotopot dahai? Tu’ nokoimbulai nod Kinorohingan o kasalaan dahai. Nga’ baino’ nopo om oinsanan nopo iyahai do sumiliu’d susuhuon nu, om okon i’ ko’ iri no i tulun di minanganu di sangkir,’’ ka di Yohuda. 17 Om boros ka di Yusup, ’’A’ i’! A’ oku i’ momonsoi do miagal diri! Suwai ko’ iri no i tulun di minanganu di sangkir ku o sumiliu do susuhuon ku. Nga’ iri nopo suwai om milo i’ do gumuli’ do hilo’d tapa’ dokoyu,’’ ka dau. 18 Om ongoi no i Yohuda rapou di Yusup, om boro-boros nod, ’’Mokiampun oku no diya’, oi Tuan, tu’ pokionuon ku daa do milo oku do monokiboro-boros do Tuan. Kada’ kotogod doho’, tu’ iya’ nga’ miagal i’ di raja’. 19 Boros ka nu do minonguhot dahai, oi Tuan, om ’Haro po o tapa’ om tobpinai dokoyu?’ ka nu. 20 Om boros ka dahai do suminimbar, ’Haro po bo o tapa’ dahai’dti nga’ molohing no, om songulun po tobpinai dahai dot id domulok, i nosusu do tontok di molohing no kopio i tapa’ dahai. Om haro i’ daa o tobpinai kopio dau do toput kopio dau’d pusod nga’ napatai no, om iyau po o poimpasi di pinaganak di tina’ kopio diyolo’; om iyau noddi o kosianan kopio di tapa’ dau,’ ka dahai. 21 Om minonuhu’ ko, oi Tuan, do mangangat dau’d hiti, om kokito ko i’ dau. 22 Om posimbaro’ no dahai dot iri nopo tanak diri om a’ i’ milo do tumongkiad di tapa’ dau tu’ kotongkiad nopo iyau, nga’ apatai no i tapa’ dau. 23 Om boros ka nu, ’A’ kou no milo do sumolowot kawagu doho’ dot a’ no dokoyu potonudon ino tobpinai dokoyu dot id domulok,’ ka nu. 24 Om soira’ di nokoguli’ iyahai do hilo’d tapa’ dahai, om sunudai no dahai iyau di boros nu. 25 Om suhuo’ no iyahai dau do gumuli’ kawagu’d hiti do mongoi boli do gandum. 26 Om boros ka dahai, ’A’ no iyahai milo do mongoi solowot di gobunor dot a’ nu no potonudon dahai ilo tobpinai dahai dot id domulok. Mongoi nopo iyahai’d hilo’ om katanud dahai i tobpinai dahai,’ ka dahai. 27 Nga’ boros ka di tapa’ dahai, ’Koilo kou i’ do tanak nopo di Rasil, i sawo ku om duwo noo. 28 Nga’ iri nopo it id gulu om nokotongkiad no doho’. Om atantu’ no do nopogianat-anat po iyau do numaan do nintorusan dit orongit, tu’ a’ oku no nokosolowot dau do mantad diri. 29 Om ondung ngoyon pondo dokoyu ilo tanak ku’d koduwo, om haro nondo o kosusaan do koontok dau om atantu’ no dot iti no katangaban di porikoton dokoyu dot id doho’ o kapatai doho’, tu’ molohing oku no kopio,’ ka di tapa’ dahai,’’ ka di Yohuda. 30 - 31 Om boros ka kawagu di Yohuda, ’’Iyo nopoddi oi Tuan, om ondung muli’ oku do hilo’d tapa’ ku dot a’ no manud-tanud doho’ ilo tanak om atantu’ no dot apatai i tapa’ ku. Tu’ ginawo nopo dau om poinsokot po dilo tanak, om iri nopondo i katangaban di porikoton dahai dot id dau om kapatai no dau, tu’ molohing no kopio iyau. 32 Om kawagu po nga’ nakatahak ku no o tinan ku dot id di tapa’ do maan do pamajamin dilo tanak. Om nokosunud ku no dot ondung a’ koguli’ ilo tanak dot id dau om iyoho’ ngai’ no o mamabo do kasalaan diri do gisom dot ikapatai ku. 33 Nga’ baino’ nopodti, oi Tuan, om pologoso’ oku no do mundorong do hiti do sumiliu do turipon nu do tumingolon dilo tadi’ ku. Om pologoson no iyau do muli’ do tumanud dilo piro-piro o tobpinai dau. 34 Tu’ poingkukuro oku pondo do muli’ do sumolowot di tapa’ ku dot a’ manud-tanud doho’ ilo tanak? Tu’ a’ oku no kasaap do kokito do kosusaan diti do koontok di tapa’ ku,’’ ka di Yohuda.

45

1 Om a’ noddi di Yusup opusus o ginawo dau do hiri’d toguang di susuhuon dau. Om suhuo’ ngai’ no dau i susuhuon dau’ddi do sumoliwan do mantad hiri’d bilik. Om aiso’ noddi o tongosongulun do tulun do suwai do hiri di pinopointutun i Yusup dot id piro-piro o tobpinai dau ondung isai kopio iyau. 2 Om ihad noddi i Yusup dot opuhod kopio gisom do nokorongou i tulun do Masir. Om haro’ddi o pinoporikot do habar diri do hiri’d walai di raja’. 3 Om boros kaddi di Yusup dot id piro-piro o tobpinai dau, ’’Iyoho’ nogi’ bo i Yusup diri! Poimpasi po i tapa’ ku?’’ ka dau. Nga’ ongooris nogi’ i tobpinai di Yusup do nokorongou’ddi, gisom dot a’ no iyolo’ kosimbar. 4 Om boros kaddi di Yusup dot id tobpinai dau’ddi, ’’Insomok-somok kou doho’,’’ ka dau. Om insomok noddi iyolo’ di Yusup, om boros ka kawagu di Yusup, ’’Iyoho’ nogi’ bo i Yusup, i tobpinai dokoyu’ddi, i pinadagang dokoyu do hiti’d Masir. 5 Nga’ baino’ nopo om kada’ kou no tongob om kada’ kou ponosol do pinapadagang doho’d hiti. Otopot nopo kopio om Kinorohingan i’ o pinapaatod doho’d hiti, do minogulu dokoyu om kapamasi oku i’ do tulun dot ogumu’. 6 Om koduwo nogi’ moti’d toun diti do mononglous o hiti’d pomogunan om haro po limo toun dot id dosunsudan dot aiso’ o mongumo om aiso’ o mongomot. 7 Pinaatod mantad oku’d Kinorohingan do pinogulu dokoyu do mamasi dokoyu dot iyo’dti o karalan-ralano’ tu’ kosuayan kopio, om apasi kou i’ om i sinakagon dokoyu. 8 Okon i’ ko’ iyokoyu kopio o pinapaatod doho’ do hiti, nga’ Kinorohingan i’. Iyau no i pinoposiliu doho’ do pagawai di raja’ dit asawat kopio. Om iyoho’ no o nonuan do kuasa’ do mongilo-ilo do pointongkop diti pomogunan, om iyoho’ o nosiliu’d pomorinta’ do pointongkop do hiti’d Masir. 9 Uli’ kou nogi’ kopio do hilo’d tapa’ ku do dinondo om sunudan no iyau dot iti no o boros di Yusup, i tanak dau, ’Siniliu oku’d Kinorohingan do pomorinta’ do pointongkop do Masir, om rumikot no do hiti’d doho’ dot oruhai. 10 Om miyon kou indo do hilo’d Gusin, tu’ osomok doho’, — iya’ om i tangaanak nu, om koinsanai di manangaki diya’; om koinsanai di baanan do dumba’, om kambing, om sapi’ om koinsanai di diya’d songonuon. 11 Ondung hilo’ ko’d Gusin, om milo oku indo do momogompi’ diya’. Tu’ haro po moti’ o limo toun do mononglous dot id dosunsudan diti, om mada’ oku i’ dot oinggorit kou do louson — iya’, om i sompiiyon nu, om i tayam-tayam nu,’ kanto,’’ ka di Yusup. 12 Om boros ka kawagu di Yusup, ’’Koinsanai dokoyu, om iya’ nogi’, oi Binyamin, nga’ nokokito no dot i Yusup kopio oku. 13 Sunudan no kopio i tapa’ do kogoyoo’ do kuasa’ ku do hiti’d pomogunan do Masir, om sunudan no dokoyu iyau do koinsanai diti nongokito dokoyu. Om angatan nogindo dokoyu iyau do kumaa’d hiti, om kada’ kou no pingkalaid,’’ ka dau. 14 Om gopuso’ no di Yusup i Binyamin, i tobpinai dau, om ihad no i Yusup, om i Binyamin nogiddi nga’ minihad i’ do mikuwo’d guminapus di Yusup. 15 Om mihad-ihad po i Yusup do guminapus om tuminungub di koobpinayan dau’d suwai. Om boro-boros nogiddi i piro-piro o tobpinai di Yusup dot id di Yusup. 16 Om soira’ di nokorikot do hiri’d walai di raja’ i habar do nongkorikot i koobpinayan di Yusup, om asanangan tomod diri i raja’, om i tongopagawai dau do nokorongou’ddi. 17 Om boros ka di raja’ dot id di Yusup, ’’Sunudan ngai’ no kopio i tobpinai nu do mamagandar di kaladai diyolo’ do gumuli’ do hilo’d Kanaan. 18 Om suhuon no iyolo’ do mongoi pangangat di tapa’ nu om koinsanai di sompiiyon diyolo’ om mongoi indo kawagu do hiti. Om onuan ku indo iyolo’ do tana’ dit osonong do hiti’d Masir, om a’ indo diyolo’ aayi-ayi’ i tua’ do totonomon do hiri’d tana’ddi. 19 Om sunudan no iyolo’ do mongigit do piro-piro guyudan do maan do sakayon di sawo diyolo’ om i tangaanak diyolo’ dit ongokoro’ po. Om sunudan no iyolo’ do mangangat di Yakub do tumanud diyolo’ do kumaa’d hiti. 20 A’ no minog dot orubatan iyolo’ do tumongkiad di konunu-nunuan diyolo’d hilo’, tu’ koinsanai dit ongosonong do hiti’d pomogunan do Masir nga’ asanganu ngai’ no diyolo’,’’ ka dau. 21 Om tonudo’ ngai’ nopo di tangaanak di Yakub i pinonuhuan diri. Om onuwai no di Yusup iyolo’ do piro-piro o guyudan do tuminanud di pinonuhuan di raja’, om kinokorihan po iyolo’ do taakanon do maan do hilo’d ralan. 22 Om tikidai po dau iyolo’ do sarampasangan do pakayan di wagu, nga’ i Binyamin nopo om nonuan dau do tolu nahatus o kaping do pirok om limo pasang do pakayan do wagu. 23 Om onuwai no di Yusup i tapa’ dau do hopod o tinan do kaladai do pinagandaran do hino ngai’ o konunu-nunuan dit ongosonong do mantad hilo’d Masir, om hopod o tinan do kaladai do ginandaran do gandum om roti, om taakanon po di suwai ko’ iri do maan di Yakub do kokoriu do mamanau do kumaa do hilo’d Masir. 24 Om pologoso’ noddi di Yusup i piro-piro o tobpinai dau do mamanau do muli’ do hilo’d Kanaan, om tontok di minamanau iyolo’ om bilinai no di Yusup iyolo’, boros ka dau, ’’Kada’ kou pogisosongkiwal do hilo’d ralan,’’ ka dau. 25 Om pamanau no iyolo’ do mantad hilo’d Masir, do minuli’ do hilo’d di Yakub, i tapa’ diyolo’ do hilo’d Kanaan. 26 Om boros ka diyolo’, ’’Poimpasi po moti’ pama i Yusup! Om i Yusup no o pomorinta’ do pointongkop do hilo’d Masir,’’ ka diyolo’. Nga’ kapagag nopo tomod i Yakub dot iyo pod sinisian iyau, om a’ daa’ddi iyau monongkuyaan kopio di boros diyolo’. 27 Nga’ soira’ di nosunudan diyolo’ i Yakub di boros di Yusup dot id diyolo’, om di nokokito i Yakub di guyudan do pinoigitan di Yusup do pasakayan di Yakub do kumaa do hilo’d Masir, om kopuriman nogiddi kawagu i Yakub. 28 Om boros kaddi dau, ’’Poimpasi po pama i Yusup, i tanak ku! Iri no kopio i pokionu-onuon ku! Mongoi oku no kopio solowot dau do daamot pod a’ oku apatai,’’ ka dau.

46

1 Om opi-opio’ no di Yakub i konunu-nunuan dau om ongoi no iyau do hilo’d Borsiba do mongoi papatahak do porsombahan dot id Kinorohingan di tukuon di Isak, i tapa’ dau. 2 Om boro-boros no o Kinorohingan dot id dau dot id suang dot iso’ o pinointalang di nokito di Yakub di dongotuong, om lohowo’ no dau i Yakub, ’’Yakub! Yakub!’’ ka. Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Diya oku i’ oi TUHAN,’’ ka dau. 3 Om boros kad Kinorohingan, ’’Iyoho’ no o Kinorohingan, i Kinorohingan di tukuon di tapa’ nu. Kada’ kooris do kumaa do hilo’d Masir; tu’ silihon ku o sinakagon nu dot iso’ o bansa’ dit agayo. 4 Om woyoon ku i’ iya’ do kumaa do hilo’d Masir, om pogulion ku indo kawagu do hiti’d pomogunan diti o sinakagon nu. Om hiri indod doros nu i Yusup do matai ko,’’ ka dau. 5 Om pamanau no i Yakub do mantad hilo’d Borsiba. Om pasakayo’ no iyau di tangaanak dau do hiri’d guyudan, om i sawo diyolo’, om i tangaanak dit ongokoro’ po nga’ pinasakai nogi’ diyolo’ do hiri’d guyudan di pinatahak di raja’ do Masir dot id diyolo’. 6 Om tanggayai ngai’ no diyolo’ i tayam-tayam diyolo’, om koinsanai di dapu’ diyolo’ di naanu diyolo’ do hilo’d Kanaan, nga’ nigitan ngai’ nogi’ diyolo’ do kuminaa do hilo’d Masir. Om potonudo’ ngai’ nopo di Yakub i sinakagon dau: 7 i tangaanak dau’d kusai, om i manangaki dau’d tongoondu’. 8 Iti ngai’ no it id suang do sompiiyon di Yakub di kuminaa do hilo’d Masir: i Rubin, i tanak di Yakub do kusai dit id dotuo, 9 om i tangaanak di Rubin do kusai: i Hinok, i Palu, i Hisron, om i Karmi. 10 I Simion om i tangaanak dau’d kusai: i Yomuil, i Yamin, i Ohad, i Yakin, i Sohar, om i Saul, i tanak di tondu’ do bansa’ do Kanaan. 11 I Liwi om i tangaanak dau’d kusai: i Girson, i Kohat, om i Morari. 12 I Yohuda om i tangaanak dau’d kusai: i Sila, i Piris, om i Sira. (Iri nopo tangaanak di Yohuda do suwai, iyo’ Or di Onan, om napatai no do hilo’d Kanaan.) Tanak nopo di Piris do kusai, om i Hisron om i Hamul. 13 I Isakar om i tangaanak dau’d kusai: i Tola, i Pua, i Ayub om i Simron. 14 I Sibulon om i tangaanak dau’d kusai: i Sirid, i Ilon, om i Yaliil. 15 Iri ngai’ no i tangaanak do pinaganak di Lia, i tangaanak diyolo’ di Yakub, di hilo’ pod Misopotamia, om tanak no diyolo’ do tondu’ om i Dina. Koinsanai nopo do sinakagon di Yakub do mantad id di Lia om tolu nohopod om tolu o tulun. 16 I Gad om i tangaanak dau’d kusai: i Sipion, i Hagi, i Suni, i Isbon, i Iri, i Arodi, om i Arili. 17 I Asor om i tangaanak dau’d kusai: i Yimna, i Yiswa, i Yiswi, i Boria, om i tobpinai diyolo’d tondu’ dot i Sira o ngaran. Tangaanak no di Boria do kusai om i Hibir om i Malkiol. 18 Om iri nopo hopod om onom o tulun diri om sinakagon di Yakub do mantad id di Silpa, i turipon do tondu’ do pinatahak di Laban dot id di Lia, i tanak dau’d tondu’ddi. 19 Om i Rasil no, i sawo di Yakub om duwo no tanak dau’d kusai: i Yusup no om i Binyamin. 20 Om tontok di hilo’ i Yusup id Masir, om kianak diri iyau do duwo o kusai: i Manasi om i Ipraim, i tanak diyolo’ di Asnat, i tanak di Potipira do tondu’. I Potipira nopo om imam do hilo’d Hiliopolis. 21 Tangaanak no di Binyamin do kusai om i Bila, i Bikir, i Asibol, i Gira, i Naaman, i Ihi, i Ros, i Mupim, i Hupim, om i Arod. 22 Iri nopo hopod om apat o tulun diri om sinakagon di Yakub do mantad id di Rasil. 23 I Dan om i tanak dau’d kusai dot i Husim o ngaran. 24 I Naptali om i tangaanak dau’d kusai: i Yahsiil, i Guni, i Yisir om i Silom. 25 Iri nopo turu’ o tulun diri om sinakagon di Yakub do mantad id di Bilha, i turipon do tondu’ do pinatahak di Laban dot id di Rasil, i tanak dau do tondu’ddi. 26 Kogumuon nopo do tulun di sinakagon kopio di Yakub, do kuminaa do hilo’d Masir om onom nohopod om onom o tulun, nga’ a’ i’ nokointob i sawo di tangaanak di Yakub do kusai. 27 Om tanak nopo di Yusup di nosusu do hilo’d Masir om duwo o kusai, om koinsanai nopoddi do sompiiyon di Yakub di nokoongoi do hilo’d Masir om turu’ nohopod o tulun. 28 Om suhuo’ no di Yakub i Yohuda do minogulu do mongoi pomisunud di Yusup do mongoi ruba’ diyolo’ do hilo’d Gusin. Om soira’ di nokorikot iyolo’ di hilo’d Gusin, 29 om sakai no i Yusup di guyudan dau om ongoi no do hilo’d Gusin do minongoi ruba’ di tapa’ dau. Om soira’ di nokopisolowot iyolo’, om gopuso’ nopo di Yusup i tapa’ dau, om alaid diri i Yusup do minihad. 30 Om boros ka di Yakub dot id di Yusup, ’’Songkoino oku nod matai, tu’ nokokito oku noddi diya’, om noilaan ku do poimpasi ko po,’’ ka dau. 31 Om boro-boros noddi i Yusup dot id tobpinai dau om id koobpinayan dau di suwai do poingkaa, ’’Ngoyon ku po kopio sunudai i raja’ do nokorikot ngai’ no i tobpinai ku om koinsanai di koobpinayan ku’d suwai di songundorong do hilo’d Kanaan. 32 Om sunudan ku nogi’ i raja’ dot iyokoyu nopo om gompomogompi’ do dumba’ om sapi’ om nigitan ngai’ dokoyu i tayam-tayam dokoyu, om koinsanai di dokoyu’d songonuon. 33 Om soira’ nopod lohowon kou di raja’, om monguhot no iyau ondung nunu o karaja’ di koubasanan dokoyu, 34 om sunudan no dokoyu i raja’ dot iyokoyu nopo om noubas no do momogompi’ do tayam-tayam do mantad poddi tongokoro’ kou po, do miagal di taki-aki dokoyu. Ondung oilaan dau do miagal diri om pologoson kou indo dau do momogun-mogun do hilo’d Gusin,’’ ka dau. Pinoboros pogi’ di Yusup o miagal diri nga’ tulun nopod Masir om a’ no kopio orohian do rumolot do gompomogompi’ do tayam-tayam.

47

1 Om angatai noddi di Yusup o limo di tobpinai dau do minongoi solowot di raja’. Om sunudai no di Yusup i raja’, boros ka dau, ’’Nokorikot no i tapa’ ku do mantad hilo’d Kanaan, om i tobpinai ku nga’ tuminanud ngai’ nogi’, om i baanan do kambing om dumba’ om sapi’, om koinsanai di diyolo’d songonuon nga’ nigitan ngai’ no diyolo’d hiti. Om dinondo nopodti om hilo’ no iyolo’d Gusin,’’ ka di Yusup. 2 Om ngoyo’ noddi di Yusup posolowoto’ di raja’ i limo o tobpinai dau. 3 Om uhoto’ noddi di raja’ iyolo’, boros ka dau, ’’Nunu o karaja’ dokoyu,’’ ka dau. Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Iyahai nopo om gompomogompi’ do dumba’, oi Tuan Raja’, do miagal di taki-aki dahai. 4 Om kinorikatan nopo dahai do hiti’d pomogunan diti om adalaan kopio do mononglous o hilo’d Kanaan om sakot piya’ddi nga’ aiso’ no do pangakan-ngakanan dilo kambing om dumba’ dahai. Om pokionuon no daa dahai do popotumboyo’ o raja’ do hilo’ iyahai’d Gusin do momogun-mogun,’’ ka diyolo’. 5 Om boros ka di raja’ dot id di Yusup, ’’Iyo nopodti tu’ nokorikot no ilo tapa’ nu, om ilo tobpinai nu do hiti, 6 om iti nopo tana’ do Masir, om iyolo’ no o sumanganu. Pologoson nopo iyolo’ do momogun-mogun do hilo’d Gusin, i kinoiyonon dit osonong kopio do hiti’d pomogunan diti. Om ondung haro ot id pogialatan diyolo’ dit oilo kopio do momogompi’ do tayam-tayam, om silihon no doho’ iyolo’ do gompomogompi’ dilo doho’d tayam-tayam,’’ ka. 7 Om ngoyo’ noddi di Yusup posolowoto’ di raja’ i Yakub, i tapa’ dau, om barakatai no di Yakub i raja’. 8 Om uhoto’ no di raja’ i Yakub, boros ka dau, ’’Piro no o tumur nu?’’ ka. 9 Om boros ka di Yakub do suminimbar, ’’Hatus no om tolu nohopod o toun ku do mombo-hombo. Nga’ oniba’ i’ iri om oinggorit po dot opudolian do kotoguyon di komolohingan ku,’’ ka dau. 10 Om barakatai noddi di Yakub i raja’ do pinongintod dau om tongkiad noddi i Yakub. 11 Om tulungo’ no di Yusup i tapa’ dau om koinsanai di tobpinai dau do momogun-mogun do hilo’d Masir, om onuwai no dau iyolo’ do tana’ dit osonong kopio dot id pomogunan diri do maan do diyolo’d songonuon, i hilo’d potoropis di bandar do Ramisis, do tumanud di pinonuhuan di raja’. 12 Om onuwai no di Yusup do taakanon i tapa’ dau, om i tobpinai dau, om koinsanai di koobpinayan dau’d suwai, om nokohompit ngai’ nogi’ it ongokoro’ po. 13 Om adalaan noddi kopio o pononglous tu’ hinonggo-honggo nopo nga’ aiso’ no taakanon. Om iri’ddi tulun do Masir om i tulun do Kanaan nga’ ongoluhoi no dot ouru do louson. 14 Om pointikid-tikid do momoli o tulun di gandum om timungon no di Yusup i tusin di gatang di gandum diri, om ngoyon nondo dau pootodo’ do hiri’d walai di raja’. 15 Soira’ di nongooyian do tusin o tulun do hilo’d Masir om hilo’d Kanaan; om rikot noddi i tulun do Masir dot id di Yusup, om boros ka diyolo’, ’’Onuwai iyahai’d takanon! Kada’ iyahai pologoso’ tomod dot apatai. Wonsoyon nopo o nunu nopo i toilaan nu’d momonsoi! Tu’ nangaayi’ no tusin dahai,’’ ka diyolo’. 16 Om boros ka di Yusup do suminimbar, ’’Ondung nooyian kou’d tusin, om igitan no i tayam-tayam dokoyu, om onuan ku indo iyokoyu do taakanon,’’ ka dau. 17 Om pootodo’ ngai’ no diyolo’ i tayam-tayam diyolo’ dot id di Yusup, om onuwai no di Yusup iyolo’ do taakanon do pinongolon di kuda’, om dumba’, om kambing, om sapi’, om i kaladai diyolo’. 18 Om toun no kawagu om rikot po iyolo’ dot id di Yusup, om boros ka diyolo’, ’’A’ no dahai milo do lisok-lisokon, oi Tuan do naayi’ no o tusin dahai om tayam-tayam dahai nga’ diya’ ngai’ noddi. Om aiso’ no o milo dahai’d patahakon diya’ suwai nondo ko’ tinan po dahai om i tana’ dahai. 19 Kada’ no kopio iyahai pologoso’ dot angapatai. Wonsoyo’ nopo o nunu nopo i toilaan nu’d momonsoi. Kada’ pologoso’ do gumouton tomod ilo tana’ dahai. Bolion nogi’ iyahai om ilo tana’ dahai, do maan do tolon do taakanon. Sumiliu nopo iyahai do turipon di raja’, om tana’ dahai nga’ iyau no o sumanganu. Nga’ onuwai po iyahai do gandum om a’ i’ iyahai angapatai, om onuwai iyahai do tonomon do potonomon do hilo’d tumo dahai,’’ ka diyolo’. 20 Om bolio’ ngai’ noddi di Yusup i tana’ do tulun do Masir do pinosongonuan dau di raja’ do Masir. Om pointikid-tikid do tulun do Masir nga’ a’ no milo dot a’ pinapadagang di tana’ dau, tu’ adalaan no kopio i pononglous. Om koinsanai nopoddi i tana’ do tulun do Masir do nasanganu di raja’. 21 Om siliho’ ngai’ no di Yusup do turipon i tulun do pointongkop di pomogunan do Masir. 22 Iri po tana’ do dong imam ot a’ di Yusup noboli, tu’ a’ i’ minog do padagang iyolo’d tana’ tu’ onuan i’ iyolo’ di raja’ do gadsi’ do pomoli diyolo’d taakanon. 23 Om boros ka di Yusup dot id tulun do Masir, ’’Baino’ nopoddi om nongoboli ngai’ ku no o tinan dokoyu om koinsanai do tana’ dokoyu do pinosongonuan ku di raja’. Om ongoi kou nondo anu diti linsou do maan dokoyu’d tonomon do hilo’d tumo dokoyu. 24 Om koomot kou nopondo om patahakon no di raja’ o sompihopod di tomot dokoyu. Om iri nopondo toolu’ om maan dokoyu’d tonomon, om maan dokoyu di sompiiyon dokoyu dot akanon,’’ ka di Yusup. 25 Om boros ka diyolo’ do suminimbar, ’’Osonong ko no dot id dahai, oi Tuan; iya’ po o minamasi dahai, om iyahai nopodti om sumiliu nod turipon di raja’,’’ ka. 26 Om wonsoyo’ no di Yusup ot iso’ o toturan do hilo’d pomogunan do Masir, do sompilimo nopo di tomot diyolo’ om mositi’ no do patahakon dot id raja’. Om gisom piya do baino’ nga’ iyo kasai’ iddi o toturan do hilo’. Om iri po i tana’ do dong imam ot a’ kohompit do tana’ di nasanganu do raja’. 27 Iri nopo tulun dot Israil om minundorong do hilo’d Masir do hiri’d watas do Gusin; om nosiliu’ddi iyolo’ do tulun do kaya’ om tangaanak diyolo’ nga’ guminumu’. 28 Koloidon nopo di Yakub do poundorong do hilo’d Masir om hopod om turu’ o toun, do gisom do nokorikot do hatus om apat nohopod om turu’ o toun dau. 29 Tontok di motingkapatai no i Yakub om lohowo’ no dau i Yusup, i tanak dau, om boro-boros nod, ’’Pakamao’ ino palad nu do hiti’d piolitan diti poo ku om sumumpa’ nogindo dot a’ oku diya’ lobongon do hiti’d Masir. 30 Nga’ lobongon oku no diya’ do hilo’d pinamalabangan di taki-aki nu; posoliwanon oku no do mantad hiti’d Masir om lobongon oku no do hilo’d pinamalabangan diyolo’,’’ ka dau. Om boros ka di Yusup do suminimbar, ’’Wonsoyon ku i’ o miagal dino pinoboros nu,’’ ka dau. 31 Om boros ka di Yakub, ’’Sumumpa’ no dot id doho’ do wonsoyon nu o miagal diri,’’ ka dau. Om sumpa’ noddi i Yusup, om pongunsikou no i Yakub do hiri’d toodopon dau.

48

1 Alaid-laid noddi om korongou no di Yusup do sumakit i tapa’ dau. Om angatai no di Yusup i duwo o tanak dau’d kusai, i Manasi om i Ipraim, om ongoi no iyolo’ kakap di Yakub. 2 Om tontok di nosunudan i Yakub do nokorikot i Yusup, i tanak dau, do mongoi kakap dau om pomilogo-logot no i Yakub do tuminungag om irikau no do hiri’d toodopon dau. 3 Om boros ka di Yakub dot id di Yusup, ’’Minintalang o Kinorohingan, it Agayo Kuasa’, dot id doho’ di hilo’d Lus, i hilo’d tana’ do Kanaan, om binarakatan oku dau. 4 Boros ka dau dot id doho’, ’Onuan ku indo iya’ do tangaanak dot ogumu’ om sinakagon nu nopondo om osiliu dot ogumu’ o bansa’; om patahakon ku nondo di sinakagon nu iti pomogunan diti do maan do diyolo’d songonuon do gisom dot alaid,’ ka do Kinorohingan,’’ ka dau. 5 Om boro-boros po kawagu i Yakub, boros ka dau, ’’Oi Yusup, ilo’ nopo duwo tanak nu’d kusai, i nosusu do hiti’d Masir dit okon oku po ko’ hiti, om doho’ no om iyoho’ o sanganak diyolo’; iyo’ Ipraim nopo di Manasi dilo’ om poiyoon ku nopo di Rubin om i Simion. 6 Ondung kianak ko kawagu do kusai, om iyolo’ nopo om a’ no pohompiton do tangaanak ku; tungkusan nopondo diyolo’ om mantad no dot id di Ipraim om i Manasi. 7 Kapamansayan ku nopo do miagal diti nga’ pongobi’ ku di Rasil, i tina’ nu. Tu’ tumongob oku no kopio do tontok di napatai iyau do hilo’d tana’ do Kanaan, i hilo’d somok dot Iprata, do tontok di hilo’ oku pod tanga’d ralan do muli’ do mantad hilo’d Misopotamia. Om lobongo’ ku noddi iyau do hilo’d tisan di ralan do kumaa do hilo’d Iprata,’’ ka dau. (Iprata nopod baino’ om roitan do Baitlahim.) 8 Om soira’ di nokito di Yakub i tangaanak di Yusup diri, om ponguhot no iyau, ’’Isai ilo tangaanak dilo’?’’ ka dau. 9 Om boros ka di Yusup do suminimbar, ’’Iyolo’ no i tangaanak ku’d kusai, i tinahak do Kinorohingan doho’ do hiti’d Masir,’’ ka dau. Om boros ka di Yakub, ’’Angatai iyolo’d hiti’d doros ku, om barakatan ku i’ iyolo’,’’ ka dau. 10 Om a’ no kokito no i Yakub tu’ molohing no kopio iyau, om a’ no atalang no ot okito dau. Om ngoyo’ no di Yusup poinsomoko’ di Yakub i tangaanak dau, om gopuso’ no di Yakub iyolo’ om tungubai no dau. 11 Om boros ka di Yakub dot id di Yusup, ’’A’ ku no daa piimanan do kosolowot oku po diya’, nga’ nogompi’ oku poddi do Kinorohingan gisom dot iti piya tangaanak nu nga’ nokokito oku po,’’ ka dau. 12 Om ngoyo’ noddi di Yusup i tangaanak dau di poingkibit di Yakub, om otud no i Yusup do tuminuku’ do hiri’d toguang di Yakub. 13 Om pohirio’ no di Yusup id dogibangan di Yakub i Ipraim, om i Manasi no om hiniri dau id dawananan di Yakub. 14 Nga’ pikorowoliso’ no di Yakub i longon dau, om iri nopoddi longon dau’d wanan nga’ pinakama’ di tulu di Ipraim, do mulong piya dot iyau it id domulok, om iri no longon di Yakub do gibang om pinakama’ dau do tulu di Manasi, it id dotuo. 15 Om barakatai noddi dau i Yusup do poingkaa: ’’Iri no i Kinorohingan, i tukuon di komolohingan ku, i Abraham om i Isak, o minomogompi’ doho’ do gisom do baino’. 16 Iyau no i moloikat, i pinopoidu’ doho’ do mantad id koinsanai’d kosusaan ku, om pokionuon ku no o Kinorohingan do mamarakat do tangaanak diti! Om maha’ daa do poimpasi kasai’ o ngaran ku, om i ngaran di komolohingan ku i Abraham om i Isak, dot iti tangaanak diti o manampasi! Maha’ daa om gumumu’ o tangaanak diyolo’ om ogumu’ o sinakagon diyolo’!’’ ka dau. 17 Om a’ daa’ddi kopio orohian i Yusup do nokokito do poingkama’ o longon do wanan di tapa’ dau di tulu di Ipraim, om ngoyo’ no daa di Yusup powoliho’ i longon di tapa’ dau, do mantad hiri’d tulu di Ipraim, om pakamaon daa’ddi dau di tulu di Manasi. 18 Nga’ boros ka di Yusup dot id tapa’ dau, ’’Okon i’ ko’ miagal dino, oi apa’. Diiya iti tanak dot id dotuo; pakamao’ ino longon nu’d wanan do hiti’d tulu dau,’’ ka dau. 19 Nga’ a’ i’ minumboyo’ i tapa’ dau, boros ka dau, ’’Koilo oku i’, oi ondu’, oilaan ku i’. Sinakagon nopondo di Manasi om sumiliu do bansa’ dit abantug. Nga’ okon-okon pondo o sinakagon dilo tobpinai dau dot id domulok, nga’ osiliu kopio do bansa’ dit abantug ko’ mantad di sinakagon di tobpinai dau dit id dotuo,’’ ka dau. 20 Om barakatai no di Yakub i Ipraim om i Manasi do tontok do tadau’ddi do poingkaa, ’’Soira’ nopondo do mamarakat do tulun o tulun dot Israil om oroitan no o ngaran dokoyu. Boros ka nondo diyolo’ om, ’Maha’ daa om poiyoon ko do Kinorohingan di Ipraim om i Manasi,’ ka nondo diyolo’,’’ ka dau. Om iyo noddi i Yakub do pinopogulu di Ipraim om okon nogiddi ko’ i Manasi. 21 Om boros kaddi di Yakub dot id di Yusup, ’’Okito nu i’ dot oruhai oku no dot apatai, nga’ Kinorohingan nopo om manud-tanud i’ diya’ om popouli’ kawagu diya’ do hilo’d pomogunan di komolohingan nu. 22 Iya’ no o poonuan ku di pomogunan do Sikim, om okon i’ ko’ i piro-piro o tobpinai nu, tu’ tana’ nopoddi om oluhub, i naanu ku do mantad id tulun dot Amori, dot i gayang om pana’ ku o pinanganu ku,’’ ka di Yakub.

49

1 Om lohowo’ ngai’ no di Yakub i tangaanak dau’d kusai, om boro-boros no iyau do poingkaa, ’’Timung kou nod hiti’d doros ku, om sunudan ku i’ iyokoyu ondung nunu ot osiliu dot id dokoyu do koimbagu: 2 Timung kou no, oi tangaanak di Yakub; om mokinongou kou no. Pokinongou kou no do poboroson di Israil, i tapa’ dokoyu. 3 Oi Rubin, i tanak ku do kotuahan, iya’ no i kokorisan ku, it abantug kopio om okoris kopio dot id pogialatan do koinsanai di tangaanak. 4 Iyo ko po do luyud di magampad, nga’ okon indo ko’ iya’ it agayo kopio, tu’ nampahu’ nu i’ i tondu’ do panakasawo ku om sinosomu’ nu i toodopon do tapa’ nu. 5 Iyo’ Simion nopo di Liwi om miobpinai. Om pomonsoi no diyolo’d karaaton i rapo-rapo diyolo’. 6 A’ oku i’ humompit di piburungan diyolo’, a’ oku i’ monongkuro di pipakatan diyolo’, tu’ mamatai iyolo’d tulun do tontok dit otogod iyolo’, om monipu’ iyolo’d gakod do sapi’ di tontoluhan do maan do karamayan. 7 Ousung no i kototogod diyolo’, tu’ adalaan no kopio o korongito’, ousung no i koburonguso’ diyolo’, tu’ pokoruol kopio. Pogitotongkiadon ku nondo iyolo’ do pointongkop do pomogunan dot Israil. Potompiason ku nondo iyolo’ dot id pogialatan di tulun do hilo’. 8 Oi Yohuda, iya’ no o royohon di piro-piro o tobpinai nu. Om kotolon nu i pisangod nu. Om tobpinai nu nga’ tumuku’ ngai’ nondo dot id toguang nu. 9 I Yohuda nopo om miagal do singa, kapanabpo po iyau do nintorusan om gumuli’ no iyau dot id luang dau, om lumatan nondo om lumii. Aiso’ no o tulun do kasaap do mongoi pomigangau dau. 10 I Yohuda no o koigit di sukud do pomorinta’, om sinakagon no dau o momorinta’ do gisom dot alaid. Om oinsanan nopondo o bansa’ do rumikot do paatod do sukai om tumuku’ do minsiriba’ dot id toguang dau. 11 Pokogoson dau i tanak do kaladai dot id guas dot anggur do hiri’d guas dot anggur dit osonong kopio. Pupuan dau i pakayan dau do hiri’d waig dot anggur di miagal pod raha’ karagang. 12 Aragang po o mato dau tu’ nokoinum iyau do waig dot anggur, om nipon dau nga’ opurak po tu’ nokoinum iyau do susu. 13 I Sibulon nopo om momogun-mogun nondo do hilo’d tisan do rahat. Pododompiran nondo do kapal do rahat i koiyonon dau. Kogisomon nopondo di dau’d watas om korikot do hilo’d Sidon. 14 I Isakar nopo om iyo nod kaladai kokoris, i poinglii dot id piolitan do kantung do pakol. 15 Nga’ noilaan i’ dau dot osonong kopio i kinoiyonon diri om olumis kopio i pomogunan diri. Om tumongkud nondo iyau do mamabo di binabo dau om asansagan iyau do kumaraja’ do miagal po di turipon. 16 I Dan nopo om sumiliu do pomorinta’ do tulun dau. Om osiliu nondo iyolo’ do miagal di payat dot Israil do suwai. 17 I Dan nopo om miagal dot iso’ o tulanut do hiri’d tisan do talun-alun, i tulanut do hiri’d tisan do ralan, i tulanut dit opodos kopio o tindukon i moninduk do tatad do kuda’, om gowoi pondo om kataam i poinsakai di kuda’. 18 Poingandad oku no di koposion do mantad id diya’, oi TUHAN. 19 I Gad nopondo om saapon do mananakau, nga’ gumuli’ ko indo do mongoi pomogusa’ diyolo’. 20 Tana’ nopondo di Asor om poposuni do taakanon dit ongosonong. Iyau no o milo do manahak do taakanon di milo do posurungon do raja’. 21 I Naptali no om miagal do tambang dit osimbayan do mintangkus, om ongolumis kopio o tangaanak dau. 22 I Yusup nopo om miagal do guas dot anggur dit orombung, i poinsuni dot id toning do tudan do waig, om agayo o koroloyon do raan. 23 Ongorongit tomod i pisangod dau do sumaap dau, om haro o pawakasan diyolo’d pana’ om haro o pana’ diyolo’ do momogusa’ dau. 24 Nga’ poirrindog kasai’ i’ i pana’ di Yusup, om okoris kasai’ o longon dau tu’ pokorison i’ di sinundu do Kinorohingan dit Okoris Kopio, i Kinorohingan di Yakub, i Gompomogompi’, om i Mongintirung do tulun dot Israil. 25 Iri i Kinorohingan di tapa’ nu o monguhup diya’ i Kinorohingan dit Agayo Kuasa’ o mamarakat diya’ do rasam do mantad hilo’d tawan, om waig do mantad id saalom do tana’, om tangaanak om tayam-tayam. 26 Om barakatan ko do Kinorohingan do gandum om bunga, om koinsanai dit ongosonong do mantad hilo’d konulu-nuluan dit id gulu po kopio. Maha’ daa om potuntugon o koinsanai do barakat diti dot id tulu di Yusup, om hiri’d turos dau, iyau it agayo kopio dot id pogialatan do tobpinai dau. 27 I Binyamin nopo om miagal do toni dit orongit. Monikid kosuabon nopo om monikid sosodopon do mamatai om mangakan iyau dit aanu dau,’’ ka di Yakub. 28 Iti no i hopod om duwo o payat dot Israil, om iti no i pinoboros di tapa’ diyolo’ do tontok di minoro-boros iyau do minongintod do pointikid-tikid di tangaanak dau. 29 Om bilinai noddi di Yakub i tangaanak dau do poingkaa, ’’A’ no alaid om mongoi oku no sugku’ di komolohingan ku di nangapatai. Om lobongon oku no di hilo’d pinamalabangan di taki-aki ku dot id suang di luang do nuluhon do hilo’d tana’ di Ipron, i tulun do Hit, 30 i hilo’d Makpila, i ponong id koulayon do mantad id Mamri, i hilo’d tana’ do Kanaan. Iri nopo luang do nuluhon diri om i tana’ddi om binoli di Abraham do mantad id di Ipron, i tulun do Hit, do maan do kalabangan. 31 Hilo’ no o pinamalabangan diyolo’ di Abraham om i Sara, i sawo dau; om hilo’ nogi’ o pinamalabangan di Isak om i Robika, i sawo dau; om hilo’ nogi’ o pinamalabangan ku di Lia. 32 Iri nopo tana’ddi om i luang do nuluhon do hiri, nga’ binoli do mantad id tulun do Hit. Om lobongon oku no iyoho’ do hilo’,’’ ka dau. 33 Om kongoboros poddi di Yakub i bilin dau dot id tangaanak dau, om lii no kawagu i Yakub, om kapatai noddi iyau.

50

1 Om haba’ nopo i Yusup do tuminabpo do tinan di tapa’ dau, om ihad no do mikuwo’d tuminungub do rabas di tapa’ dau. 2 Om ponuhu’ noddi i Yusup do mangapur di rata’ di tapa’ dau. 3 Kosoruan nopo do koloidon do mangapur do rata’ om apat nohopod o tadau. Om pogihadai no di tulun do Masir i Yakub do solinaid do turu’ nohopod o tadau. 4 Om katalib poddi i kinopogihadan diri om boro-boros no i Yusup di pagawai di raja’, boros ka dau, ’’Poboroson no doho’ iti dot id raja’: 5 ’Tontok dit oruhai no dot apatai i tapa’ ku, om sinuhu’ oku dau do sumumpa’ dot id dau do pamalabangan ku nopo dau dot apatai iyau om hiri’d lobong di nokosodia’ no dau do hilo’d tana’ do Kanaan. Iyo nopoddi, om pabanaron oku no do mongoi pomolobong dilo tapa’ ku do hilo’, om gumuli’ oku indo kawagu do hiti dot olobong ku iyau, ka dau,’ kanto dokoyu,’’ ka di Yusup. 6 Om boros ka di raja’ do suminimbar, ’’Ngoyon nopo lobongo’ ilo tapa’ nu do miagal di nookunan nu,’’ ka dau. 7 Om ngoyo’ noddi di Yusup lobongo’ i tapa’ dau. Om oinsanan nopoddi i pagawai di raja’, om i molohing-lohingon do hiri’d walai di raja’, om i tulun dit ongkipangkat do hilo’d Masir do tuminanud di Yusup. 8 Om i sompiiyon di Yusup, om i tobpinai dau, om i koobpinayan dau’d suwai nga’ tuminanud ngai’ nogi’ di Yusup. Iri po i tangaanak diyolo’ dit ongokoro’ po, om i tayam-tayam diyolo’ o noolu’ do hilo’d Gusin. 9 Om i soudor do songinsakai’d korita’-kuda’ om i songinsakai do kuda’ nga’ tuminanud nogi’, om ogumu’ tomod diri iyolo’ do mogiwoyo-woyo’. 10 Om soira’ di nokorikot iyolo’ do hiri’d pamagamasan do gandum di hilo’d Atad, i ponong id koulayon do mantad id Bawang do Yordan, om hilo’ no iyolo’ dot alaid tomod do minglompud do mihad. Om papaharo noddi i Yusup do pagadatan do mogihad do turu’ o tadau do koloido’. 11 Om soira’ di nokito iyolo’ di tulun do Kanaan do minogihad do hiri’d Atad, om boros ka diyolo’, ’’Ohiyo no kopio ilo tulun do Masir do mogihad!’’ ka. Om iri noddi o kinopomungaranan diyolo’ di kinoiyonon diri dot Abil- Misraim. 12 Om iyo noddi i tangaanak di Yakub do tuminanud di pinobilin di Yakub diyolo’. 13 Om igitai no diyolo’ i rata’ di Yakub do hilo’d Kanaan om lobongo’ no do hiri’d luang do nuluhon di hilo’d Makpila, i ponong id koulayon do mantad id Mamri, i tana’ di binoli di Abraham do mantad id di Ipron, i tulun do Hit, do maan do kalabangan. 14 Om kolobong poddi di Yusup i tapa’ dau, om poguliai no dau do hilo’d Masir do miwoyo’ di piro-piro o tobpinai dau om koinsanai di tulun do suwai di tuminanud do minongoi pomolobong di tapa’ dau. 15 Om di nopoddi napatai i tapa’ diyolo’, om boros ka di tobpinai di Yusup, ’’Poingkukuro toko’ nondo dot otogod kasai’ no i Yusup dati’ om momusorou no iyau do sumuli’ dati’ di nongowonsoi toko’ dot araat dot id dau di gulu po?’’ ka diyolo’. 16 Om porikoto’ noddi diyolo’ o boros diti dot id di Yusup, boros ka diyolo’, ’’Di nopo dit a’ po napatai i tapa’ toko’ 17 om minonuhu’ iyau dahai do popoboros dot id diya’ do poingkaa, ’Ompunai no i nongowonsoi di tobpinai nu dit araat kopio dot id diya’,’ ka dau. Iyo nopoddi, om pokionuon no daa dahai do mangampun ko do koinsanai di kasalaan do nowonsoi dahai, iyahai i susuhuon do Kinorohingan di tukuon di tapa’ nu,’’ ka. Om ihad nopo i Yusup do nokorongou di boros diyolo’ddi. 18 Om rikot ngai’ noddi i tobpinai di Yusup dot id di Yusup, om tuku’ no iyolo’ dot id toguang dau, mikuwo’d minoro-boros do poingkaa, ’’Iyahai nopodti om turipon nu no,’’ ka. 19 Nga’ boros ka di Yusup dot id diyolo’, ’’Kada’ kou kooris, tu’ okon oku i’ ko’ Kinorohingan. 20 Tu’ minogiupakat kou daa do momonsoi dot araat dot id doho’, nga’ siniliu i’ do Kinorohingan iri dot osonong, tu’ iri no i nongosiliu di gulu poddi o nakapasi do tulun dot ogumu’, i poimpasi po do gisom do baino’. 21 Kada’ kou katangkabo. Tu’ gompion ku i’ iyokoyu om i tangaanak dokoyu,’’ ka dau. Iyo noddi o boros di Yusup do pinoposimbayan do ginawo diyolo’, tu’ osonong i’ o boros dau om nokoinsasamod do ginawo diyolo’. 22 Om poingiyon poddi i Yusup do hilo’d Masir do poinsugku’ di koobpinayan dau; om kapatai noddi i Yusup di hatus om hopod o toun dau. 23 Om nokokito po iyau di piro-piro o manangaki di Ipraim. Om naanu po dau i tangaanak di Makir, i manangaki di Manasi, do siniliu dau do dau’d tanak. 24 Om boro-boros no iyau dot id tobpinai dau, ’’Oruhai oku noddi do matai, nga’ Kinorohingan i’ o migompi’ kasai’ dokoyu om momoyo’ dokoyu do sumoliwan do mantad hiti’d pomogunan diti do kumaa do hilo’d tana’ di pinabatos dau do mikuwo’d sumpa’ dot id di Abraham, om id di Isak, om id di Yakub,’’ ka dau. 25 Om suhuo’ noddi di Yusup i tulun do bansa’ dau do sumumpa’. Boros ka dau, ’’Pamatos kou no dot id doho’. Soira’ nopondo do woyoon kou’d Kinorohingan do kumaa do hilo’d pomogunan diri, om igitan no dokoyu o rata’ ku,’’ ka dau. 26 Om kapatai noddi i Yusup do hilo’d Masir di hatus om hopod o toun dau. Om kopuro’ noddi diyolo’ i rata’ di Yusup, om posuango’ no dot id lungun.