EROŊ
11 A n gan dandaŋ poɔ, Tɛofelos, N da ŋmaa la lɛ Yesu naŋ da piili erɛ kyɛ wullo, 2 a te ta O tenvela duobu saŋ, O naŋ da tere noɔre a yi a Sekyerete zie baare a ko a potuuribo O naŋ da iri. 3 A O dɔgroŋ puoriŋ O da wuli la Omeŋɛ a O potuuribo zie ne mannewuluu yaga ka O sereŋ voorɔ la. Ba da nyɛ O la bebie lezaayi poɔ, ka O da yele a Naaŋmen naaloŋ yɛlɛ korɔ ba. 4 Saŋ kaŋ O naŋ da laŋ ne ba, O da tere la noɔre ko ba, a yeli, “Yɛ ta wa yire Gyɛrosalɛm teŋɛ poɔ. Yɛ kyɛllɛ a Saa polloo, a seŋ lɛ yɛ naŋ da woŋ N zie. 5 Bonso, Gyɔn da sereŋ tere la suobu ane kõɔ̃, kyɛ a kon kɔɔre, yɛ na de la suobu a Sekyerete eŋɛ.” 6 Ba naŋ da wa te pɔge taa, ba da soore O la, “Daŋna, Fo na leɛ de la a naaloŋ ko Israel pampana ŋa bee?” 7 Ka O da yeli ko ba, “A ba e yɛ yɛlɛ ka yɛ bɔŋ a saŋ na bee a bebie na a Saa naŋ da iri biŋ a Omeŋɛ faŋa poɔ. 8 Kyɛ yɛ na nyɛ la faŋ a saŋ na a Sekyerete naŋ na wa yɛ zie. Yɛ na waa la N danseɛ diu deme a Gyɛrosalɛm, Gyudea, ane Samari tenne poɔ a te ta a teŋɛ baaro zie.” 9 O naŋ da yeli a yɛlɛ ama baare kyɛ ka ba naŋ kaara la, ka Naaŋmen da zɛle O ka O do kpɛ zanzugo poɔ, ka ba da ba la nyɛ O. 10 Ba naŋ da gbolɔ kaara a sazu kyɛ ka O te duoro la, ka a pare na poɔ, dɔbɔ bayi naŋ su bompeɛle la are ba zie. 11 Ba da yeli la, “Galili dɔbɔ, boŋ la so ka yɛ are a gbolɔ kaara a sazu? A Yesu ŋa ba naŋ de a yɛ zie a duoro ne sazu, na leɛ wa la a seŋ lɛ yɛ naŋ nyɛ O ka O duoro a sazu.” 12 Ka ba pãã da sigi a Ɔleve taŋ zu a leɛ gaa Gyɛrosalɛm. A taŋ ŋa da ta la Sabat bebiri kyenoo a yi Gyɛrosalɛm poɔ. 13 Ba naŋ da te ta, ba da do la kpɛ peɛ zu die kaŋ poɔ. Be la ka Pita, Gyems, Gyɔn, Andero, Felep, Tomas, Bartolomi, Matiu, Gyems naŋ e Alfeos bidɔɔ, ane Simon Zɛlote, ane Gyudas naŋ e Gyems yɔɔ, da kpeɛrɛ. 14 A potuuribo bama zaa da laŋ la taa a puoruu ane sɔroo poɔ. Pɔgɔbɔ mine, ane Maria naŋ e Yesu ma, ane O yɔɔmine da poɔ la ba poɔ. 15 A bebie ama poɔ la ka Pita da iri are a tutuuribo poɔ (a tutuuribo yoe zaa da ta la kɔɔ ane lezɛre) a yeli, 16 “N dɔɔmine ne n yɔɔmine, a da seŋ la ka a Ŋmaabo na a Sekyerete naŋ da yeli ko David tu lɛ o naŋ da manne kyaare ne Gyudas, onɔ naŋ da de a nobɔ gaa ne ka ba tõɔ̃ nyɔge Yesu. 17 Bonso, o da waa la te kaŋ a laŋ toŋ ne te a tomɔ ŋa.” 18 (A dɔɔ ŋa da de la a tɔnɔ o naŋ da nyɛ a o yelbatori zuiŋ a da ne weɛ. Be la ka o da le toore ne nyuu ka o eŋɛ da puri yuo ka o nyaga zaa age yaare. 19 Neɛ zaa naŋ kpeɛrɛ Gyɛrosalɛm poɔ da woŋ la ama zaa. Lɛ la ka ba pãã da boɔlɔ a weɛ ŋa a ba kɔkɔre poɔ, ka Akɛldama, naŋ wuli ka Zẽẽ Weɛ.) 20 “Bonso, ba ŋmaa la a Pugibu Yieluŋ gan poɔ, “ ‘Vɛŋ ka o zikpeɛraa waa zivuo; ta vɛŋ ka neɛ zaa kpɛ o poɔ,’ kyɛ, “ ‘Vɛŋ ka nen-yuo de o kponnuŋ zie.’ 21 A lɛ zuiŋ, a dɔbɔ bama naŋ da be te poɔ, a saŋ na zaa a Daŋna Yesu naŋ kpɛ kyɛ leɛ yi a te zie, 22 a piili Gyɔn suobu teroo saŋ te ta a bebiri na ba naŋ da taa Yesu do ne, a seŋ la ka ba kaŋ waa a O leɛ-iruŋ danseɛ sobɔ a meŋ be a te poɔ.” 23 Ana la ka ba da iri nobɔ bayi: Kaŋ naŋ di Gyosɛf, ba naŋ da boɔlɔ Barsabas ka o saa yuori di ka Gyostos, ane kaŋ naŋ di ka Matayas. 24 Ka ba da puori a yeli, “Daŋna, Fõõ la bɔŋ neɛ zaa sukyiri. Wuli te kaŋ na Fo naŋ iri, 25 ka o na tõɔ̃ de a potuuro na tomɔ Gyudas naŋ bare a saŋ na o naŋ da le a yelbebe zuiŋ kyɛ gaa omeŋɛ zie.” 26 Ba pãã da molle la a iri Matayas. Lɛ la ka o da poɔ a potuuribo pie ne yena poɔ.
21 Pɛntɛkɔst bebiri naŋ wa ta, ba zaa da taa la nɔbonyenaa a laŋ taa ziyenaa. 2 Ba da berɛ la ka gɔmɔ yaga da yi a sazu a wa na sɛseɛ naŋ daara, a wa paale a yiri na poɔ ba naŋ da zeŋ. 3 Ka ba da nyɛ ka a e a na vũũ zeɛlɛ la yaare a do zeŋ ba kaŋ zaa zu. 4 Ka ba zaa da paale ne a Sekyerete, a piili yele yɛlɛ ane kɔkɔ-yobo, a seŋ lɛ a Seɛ naŋ ko ba. 5 A Gyu deme naŋ yi tenne zaa naŋ be a sazu puli poɔ, kyɛ da zoro Naaŋmen dambẽɛ̃, da kpeɛrɛ la Gyɛrosalɛm poɔ. 6 A nobɔ naŋ da woŋ a gɔmɔ naŋ yaare, ba da wa laŋ la taa, ka buriburi da nyɔge ba, bonzuiŋ ba kaŋ zaa da woŋ la ka ba yeli yɛlɛ ne omeŋɛ kɔkɔre. 7 Ba zaa nɔe da `maa la ka ba da yeli ko taa, “Nyɛ, a nobɔ bama zaa naŋ yele a yɛlɛ ba yi a Galili poɔ bee? 8 Wolɔ la so ka te kaŋ zaa wono a te dɔgebo tenne kɔkɔe? 9 Partea deme, Media ane Ɛlam deme; balaŋ naŋ kpeɛrɛ Mɛsɔpɔtamea, Gyudea, Kapadosea, Pɔntos ane Asia, 10 Ferogea ne Panfolea, Egyept ane Lebya zie kaŋ naŋ peɛle Sairin; saama naŋ yi Rom (Gyu deme ne balaŋ naŋ leɛ kyɛ kpɛ a ba puoru sobie poɔ); 11 Krete deme ane Arabia deme—te woŋ la ka ba manna a Naaŋmen toŋkpeɛne yɛlɛ a te kaŋ zaa kɔkɔre poɔ.” 12 A da e la nɔ`maa ne bonnoŋ ko ba zaa ka ba da yeli ko taa, “A ama tɛgɛ la boŋ?” 13 Ba mine da e ba la la, kyɛ yeli, “Ba nyu la dãã kpẽã yaga.” 14 Kyɛ ka Pita da iri are ne a tutuuribo pie ne yena, a duori o kɔkɔre kyɛ yeli ko ba, “Gyu deme dɔbɔ ane yɛ balaŋ zaa naŋ be Gyɛrosalɛm poɔ, yɛ vɛŋ ka yɛ bɔŋ a yɛlɛ ŋa tɛgɛ, a kyɛllɛ velaa n yelbie. 15 A dɔbɔ bama ba kuoli a na yɛ naŋ teɛre, bonso, baguo gogori awae saŋ la. 16 Kyɛ a ŋaa la a yɛlɛ na a Ŋmen-noɔr sobɔ Gyoɛl naŋ da yeli: 17 “ ‘Naaŋmen da yeli ka a na tu la a bebie baaro saŋ, ka N na kyiri la N Seɛ waare nensaala zaa. Yɛ bidɔbɔ ne yɛ pɔɔyaare na kanne la daŋ-nyaabo kannoo; yɛ pɔlɔ na nyɛ la gyennoo, kyɛ yɛ nembɛrɛ na zanne la zannoo. 18 A N tonton dɔbɔ ane N tonton pɔgɔbɔ, N na kyiri la N Seɛ eŋ ba a bebie na, ka ba kanne daŋ-nyaabo kannoo. 19 N na toŋ la tombeere a sazu poɔ kyɛ wuli mannoo a teŋɛ zu: zẽẽ, ne vũũ ane zoore yaga. 20 A ŋmenaa na leɛ la lige, ka a kyũũ waa zẽẽ, kyɛ ka a Daŋna gandaaloŋ bebikpoŋ pãã ta. 21 A na tu la ka neɛ na zaa naŋ na boɔle a Daŋna yuori na nyɛ la faabo.’ 22 “Israel dɔbɔ, yɛ kyɛllɛ a yelbie ama: Yesu naŋ yi Nazarɛt, da e la dɔɔ na Naaŋmen naŋ wuli ne tonseɛle, toŋkpeɛne, ane mannoo. Ama la ka Naaŋmen da e a yi O zie a yɛ poɔ, a na yɛmenne meŋ naŋ bɔŋ. 23 A neɛ na sobɔ la ka Naaŋmen da iri ko yɛ, a O poteɛroŋ boɔbo ne a O daŋ-bɔmmo zuiŋ. Kyɛ yɛnee la da nyɔge O ne nufaare a kpa O a dagara zu. 24 Kyɛ Naaŋmen da iri O la kuuni poɔ, a faa O yi kũũ yeltuo poɔ, bonzuiŋ kũũ da ba tõɔ̃ nyɔge O taa. 25 Bonso, David da yeli la kyaare O: “ ‘N daŋ maŋ nyɛ la a Daŋna n niŋe soɔ. O naŋ be n nudoroŋ zie zuiŋ la, ka N kon tõɔ̃ miine. 26 A lɛ poɔ, n sukyiri wono la noɔ ka n zele meŋ dire noɔ; n eŋgan meŋ na kpeɛrɛ la ne kyelloo, 27 bonzuiŋ, Fo kon bare n seɛ a kuuni zie, bee vɛŋ ka Fo Kyerete Sobɔ nyɛ saŋnaa. 28 Fo e la ka N bɔŋ a nyɔvore sobie; Fo na e la ka N paale ne noɔ a Fo niŋe soɔ.’ 29 “N dɔɔmine ne n yɔɔmine, a seŋ la ka N yeli te saakom David yɛlɛ ko yɛ kperaa lɛ. O da kpi la ka ba da ũũ o meŋ. O yabogi be la te zie a te ta zenɛ. 30 O da e la Ŋmen-noɔr sobɔ a bɔŋ ka Naaŋmen da polle la polloo ka a na yi a omeŋɛ bibiiri poɔ ka O na iri Kristo ka O zeŋ a o naaloŋ dakog zu. 31 O naŋ da nyɛ bon naŋ de wẽɛ̃, lɛ la ka o da yeli a Kristo leɛ-iruŋ yɛlɛ, ka O seɛ da ba kyãã be a kuuni zie kyɛ O eŋgan meŋ da ba põɔ̃. 32 A Yesu ŋa la ka Naaŋmen da seŋ ka O do. Te zaa e la a yɛlɛ ŋa danseɛ deme. 33 O naŋ da do a Naaŋmen nudoroŋ zie, O da de la a Saa zie a Sekyerete na O naŋ polle, a kyiri eŋ yɛ a bon na yɛ naŋ nyɛrɛ pampana ŋa kyɛ wono. 34 Bonso, David da ba do kpɛ a tenvelaa poɔ, kyɛ ka omeŋɛ da yeli, “ ‘A Daŋna yeli la ko a n Daŋna: “ Zeŋ a N nudoroŋ zie 35 kyɛ gu a saŋ na N naŋ na e ka Fo dɔndɔmɔ leɛ a Fo gbɛɛ dakogo.” ’ 36 “A lɛ zuiŋ, e ka Israel yideme zaa sereŋ bɔŋ ka Naaŋmen la maale a Yesu na ba naŋ kpa dagara zu, ka O e a Daŋna kyɛ leɛ e a Kristo.” 37 A nobɔ naŋ da woŋ a ŋaa, ba sukyie da ŋmaa la, ka ba da yeli ko Pita ane o potuutaaba, “Dɔbɔ ne yɔɔmine, boŋ la ka te na e?” 38 Ka Pita pãã da yeli ko ba, “Yɛ leɛ yɛ teɛroŋ kyɛ de suobu, a yɛ kaŋ zaa, a Yesu Kristo yuori eŋɛ, ka yɛ nyɛ yelbebe suuri diu, kyɛ yɛ na nyɛ la a Sekyerete kyɔgtaa. 39 A polloo ŋa la ka O ko yɛ ane yɛ bibiiri ane balaŋ zaa naŋ ba peɛle ane balaŋ zaa a Daŋna te Naaŋmen naŋ na boɔle.” 40 Ane yelbie mine yaga, O da di la danseɛ ko ba kyɛ mɔgle ba a yele, “Yɛ nyɛ faabo a yi a yelgoɔloŋ boorɔ ŋa deme zie.” 41 Balaŋ naŋ sage de o yelbie ne kyelloo, da de la suobu. Nobɔ turi ata da poɔ la ba poɔ a daare na. 42 Ba da kyãã tuuro la a Yesu potuuribo wuluu ne lantaaloŋ, ne a boroboro ŋmaabo ne puoruu gbeŋgbeŋ lɛ. 43 Ka dambẽɛ̃ da kpɛ neɛ zaa ne lɛ a potuuribo naŋ toŋ tombeere ne tonseɛle mannoo yaga. 44 A balaŋ zaa naŋ da sage dere da laŋ la taa, kyɛ ba zaa da laŋ la boma. 45 Ba da koɔre la ba boma zaa a de ko balaŋ zaa a naŋ fere ka ba nyɛ boma. 46 Bebiri zaa, ba da maŋ laŋ la taa a Ŋmen Yiri poɔ, a maŋ ŋmaa a boroboro a laŋ ɔɔ ne popeɛloŋ ane sukyi`maaroŋ a yi yiri ŋa te ta yiri ŋa poɔ, 47 a pugro Naaŋmen kyɛ nyɛrɛ zunoɔ nobɔ zaa zie. Bebiri zaa, a Daŋna da maŋ de la balaŋ naŋ nyɛrɛ faabo, eŋ ba a puoru deme poɔ.
31 Daare kaŋ Pita ane Gyɔn da duoro la a Ŋmen Yiri a puoruu saŋ, a gogori ata ŋmenaa saŋ. 2 Bebiri zaa, nobɔ mine maŋ tuo la dɔɔ kaŋ naŋ e gbɛre a yi o dɔgebo saŋ, a gaa ne a Ŋmen Yiri dendɔre na ba naŋ maŋ boɔlɔ Veɛloŋ. Be la ka ba maŋ sigri o biŋ ka o na tõɔ̃ sɔre boma a balaŋ zaa naŋ waara a Ŋmen Yiri zie. 3 O naŋ da nyɛ Pita ane Gyɔn ka ba da tara a Ŋmen Yiri dendɔre, o da sɔre la libie ba zie. 4 Ka Pita ane Gyɔn da kaara o lɛɛŋ, kyɛ ka Pita da yeli, “Kaara te.” 5 Ka a dɔɔ da leɛ kyɛllɛ ba, kyɛ teɛrɛ ka o na nyɛ la bon kaŋ ba zie. 6 Ka Pita pãã da yeli, “Selva ne salema N ba taa, kyɛ bon na N naŋ taa la ka N na ko fo. A Yesu Kristo naŋ yi Nazarɛt yuori eŋɛ, iri kyene.” 7 O nyɔge la o nudoroŋ a soŋ o ka o iri are. A pare na poɔ, ka o gbɛɛ ne o gbɛɛ nakyoon kɔbɔ da leɛ nyɛ kpẽã. 8 Ka o vaa iri are a kyene. Lɛ la ka o da tu ba gaa a Ŋmen Yiri poɔ, a kyene kyɛ vara a pugro Naaŋmen. 9 A nobɔ zaa da nyɛ o la ka o kyene kyɛ pugro Naaŋmen. 10 Ba da nyɛ la ka onɔ la a sobɔ na naŋ da maŋ zeŋ sɔrɔ a Ŋmen Yiri dendɔre na ba naŋ boɔlɔ Veɛloŋ. Ba nɔe zaa da `maa la yaga ane lɛ ba naŋ nyɛ bon na naŋ e a dɔɔ. 11 A saŋ na a gbɛre na ba naŋ da saŋ naŋ da nyɔge Pita ane Gyɔn taa la, ka a nobɔ zaa da zo tu ba zie ne nɔ`maa yaga a te kpɛ a zie na ba naŋ boɔlɔ Solomon varanda. 12 Pita naŋ da nyɛ a ŋaa la, ka o da yeli ko a nobɔ, “Israel dɔbɔ, boŋ la so ka a yɛlɛ e nɔ`maa ko yɛ? Boŋ la so ka yɛ kaara te a seŋ ka temenne faŋ bee a te Naaŋmen sobiri tuubu la ka te e ka a dɔɔ ŋa tõɔ̃ kyene. 13 A Abraham, Isaak, ane Gyakob Naaŋmen, naŋ e a te saamine Naaŋmen, Onɔ la eŋnɛ a O tontonɔ Yesu. Kyɛ yɛ da iri de O la ko ba, a zagre O a Pailat niŋe soɔ, ane lɛ zaa Pailat naŋ da iri ka o na bare O la. 14 Yɛ zagre la a Kyerete ne a Yeltori Sobɔ kyɛ sɔre ka ba bare neŋkoora ko yɛ. 15 Yɛ ko la a nyɔvore kaakaara, Onɔ Naaŋmen naŋ seŋ a kuuni poɔ, ka te e a danseɛ deme. 16 A O yuori ne sagdeu a O yuori eŋɛ la vɛŋ ka a dɔɔ ŋa nyɛ kpẽã. Onɔ la a dɔɔ yɛ naŋ nyɛ kyɛ bɔŋ. Oo, a sagdeu naŋ yi O zie la ka o taa laafia a yɛ zaa niŋe soɔ. 17 “Kyɛ pampana, n yɔɔmine, N bɔŋ ka yɛ babɔmmo zuiŋ la ka yɛ e a lɛ, a na lɛ yɛ zikaareba meŋ naŋ da e. 18 Kyɛ a bon na zaa Naaŋmen naŋ daŋ kanne a O Ŋmen-noɔr deme yelbie poɔ, ka Kristo na nyɛ la woore, da tu la lɛ. 19 A lɛ zuiŋ, yɛ leɛ yɛ teɛroŋ ne yɛ eroŋ, ka ba na tõɔ̃ molle iri yɛ yelbebe bare, ka eŋ`maaroŋ bebie na tõɔ̃ yi la a Daŋna zie a wa yɛ zie, 20 kyɛ ka O na tõɔ̃ toŋ Yesu Kristo, ba naŋ da kanne ko yɛ. 21 A fere la ka a tenvelaa tuori de O kyɛ gu saŋ na boma zaa naŋ na leɛ maale, a seŋ lɛ Naaŋmen naŋ da yeli a O Ŋmen-noɔr kyerete deme zaa yelbie poɔ a yi a teŋɛ piilu saŋ. 22 Bonso, Moses sereŋ da yeli la ko a saamine, ‘A Daŋna, a yɛ Naaŋmen, na iri la Ŋmen-noɔr sobɔ kaŋ ko yɛ naŋ waa a na maa, a yɛ yɔɔmine poɔ. Yɛ na kyɛllɛ la yɛlɛ na zaa O naŋ na yeli ko yɛ. 23 A na e la ka neɛ na zaa naŋ kon kyɛllɛ a Ŋmennoɔr sobɔ ŋa yɛlɛ, ka ba ŋmaa o bare a yi a nobɔ poɔ.’ 24 “Yelmeŋɛ, a Ŋmen-noɔr deme zaa, a yi Samuel ne balaŋ naŋ tu o puoriŋ, balaŋ zaa naŋ da yeli yɛlɛ, meŋ daŋ kanne la a bebie ama yɛlɛ. 25 Kyɛ yɛnee la a Ŋmen-noɔr deme bidɔbɔ ane a nɔlaŋ bidɔbɔ, a nɔlaŋ na naŋ be Naaŋmen ane te saamine zie. O poɔ la ka O da yeli ko Abraham, ‘A na yi a fo bibiiri zie la ka a tendaa deme zaa na nyɛ maaloo.’ 26 Naaŋmen naŋ da leɛ iri O tontonɔ Yesu, O da de la wẽɛ̃ toŋ O yɛ zie ka O wa maale yɛ, a leɛ yɛ kaŋ zaa ka o yi a o yelfaa eroŋ poɔ.”
41 Ba naŋ da yele yɛlɛ korɔ a nobɔ la, ka a puoru neŋkponni ane a Ŋmen Yiri guuro neŋkpoŋ ane a Sadusi deme da wa ba zie. 2 Dɔɔne da be la ba zie yaga, bonzuiŋ ba da wullo la a nobɔ kyɛ kanna, a Yesu eŋɛ, a kuuni leɛ-iruŋ yɛlɛ. 3 Ba da nyɔge la Pita ane Gyɔn a de ba eŋ a pigu die poɔ, kyɛ gu a bieo daare, bonso a da waa la zimaane saŋ. 4 Kyɛ ba yaga zie naŋ da woŋ a yelbiri da sage de la. A dɔbɔ naŋ da sage de da ta la turi anuu. 5 A naŋ da ta a bieo daare la, ka a zikaareba ane a nembɛrɛ ane a nɔbinna kaakaareba da laŋ taa Gyɛrosalɛm poɔ. 6 Annas, a puoru nenkponni zusobɔ, ane Kaiyafas, Gyɔn, Alɛksanda ane dɔbɔ na zaa naŋ da be a puoru neŋkpoŋ yideme poɔ, da poɔ la ba poɔ. 7 Ba naŋ da taa ba kpɛ ne ba poɔ la, ka ba da soore ba, “Boŋ faŋ bee aŋ yuori eŋɛ la ka yɛ e a ŋaa?” 8 Lɛ pãã la ka Pita, naŋ da paale ne a Sekyerete, da yeli ko ba: “Yɛnee naŋ kaara a nobɔ ne Israel nembɛrɛ! 9 Ka yɛnee di te sɛrɛɛ zenɛ a eveɛle te naŋ da e ko a dɔɔbaala ŋa zuiŋ, kyɛ soore te lɛ a naŋ da waa ka o nyɛ sammo, 10 vɛŋ ka yɛnee ane a Israel nobɔ zaa bɔŋ ka a dɔɔ ŋa naŋ are yɛ niŋe soɔ taa la laafia a Yesu Kristo naŋ yi Nazarɛt yuori zuiŋ, Onɔ yɛ naŋ da kpa a dagara zu, Onɔ Naaŋmen naŋ da seŋ kũũ poɔ. 11 Ŋa la “ ‘a kuuri na a yɛnee meɛmeɛrebɛ naŋ zagre, Onɔ la waa a goŋgonaa kuuri zusobɔ.’ 12 Faabo zaa ba la kyebe neɛ kaŋ zaa zie. Bonso, yuori zaa kyebe a sazu puliŋ, ka ba ko nensaala zaa, a na tõɔ̃ faa te.” 13 Ba naŋ da nyɛ Pita ane Gyɔn pera, a bɔŋ ka ba ba bɔŋ gane yɛlɛ bee gaa sakuuri, ba nɔe zaa da `maa la. Lɛ la ka ba pãã da nyɛ ka ba da be la Yesu zie. 14 Ba naŋ da nyɛ a dɔɔ na ba naŋ saŋ ka o iri are ne ba, ba da ba taa yɛlɛ zaa ka ba yeli. 15 Ba naŋ da tere noɔre ko ba ka ba yi a Sanhederen poɔ la, ka ba pãã da laŋ taa 16 a yeli, “Boŋ la ka te na e ko a dɔbɔ bama? Bonso, neɛ zaa naŋ kpeɛrɛ Gyɛrosalɛm poɔ bɔŋ la ka ba toŋ la tonseɛle kpoŋ. Te kon tõɔ̃ zagre a ŋaa. 17 Ka tenee wa boɔrɔ ka a yɛlɛ ŋa ta yaare yaga a nobɔ poɔ, yɛ vɛŋ ka te fugi ba yaga, ka a yi pampana ŋa ka ba ta la yeli yɛlɛ zaa ko neɛ zaa a yuori ŋa eŋɛ.” 18 Lɛ la ka ba da boɔle ba a tere noɔre ko ba, ka ba ta la kanne bee wuli a Yesu yuori eŋɛ. 19 Kyɛ ka Pita ane Gyɔn da leɛ yeli ko ba, “Yɛ teɛre iri ko yɛmenne, ka a Naaŋmen niŋe soɔ, a tu la ka te eŋnɛ yɛ a gaŋ Naaŋmen bee? 20 Te kon tõɔ̃ yeli yɛlɛ zaa see ka te yeli bon na te naŋ nyɛ kyɛ woŋ.” 21 Ba naŋ da leɛ fugi ba tasoɔ, ba da bare ba la ka ba gaa. Ba da ba bɔŋ lɛ ba naŋ na ko ba dɔgroŋ a nobɔ zuiŋ, bonso nobɔ zaa da pugro la Naaŋmen ane lɛ a yɛlɛ naŋ da e. 22 Bonso, a dɔɔ ba naŋ saŋ ne tonseɛle ŋa da kore la gaŋ yuomo lezaayi. 23 Ba naŋ da bare ba, Pita ane Gyɔn da leɛ gaa la ba tutaaba zie a te yeli lɛ ne lɛ a puoru neŋkponni ninderebe ane a nembɛrɛ naŋ da yeli ko ba. 24 Ba naŋ da woŋ a ŋaa, ba da duori la ba kɔkɔe laŋ taa a puori ko Naaŋmen kyɛ yeli, “Daŋna, Fõõ la a Naaŋmen naŋ iri tenvelaa ane teŋɛ zu ane mane ane boma zaa naŋ be a poɔ. 25 Fo yeli la a Fo tontonɔ David noɔre eŋɛ: “ ‘Boŋ la so ka a tendaa deme pɔgrɔ gɔmɔ, kyɛ a nobɔ maŋ teɛrɛ yɛlɛ naŋ ba taa tɔnɔ? 26 A teŋɛ zu namine iri are, ka a zikaareba meŋ kpaare taa kyaare ne a Daŋna, kyɛ kyaare ne a O Kristo.’ 27 A e la yelmeŋɛ ka Hɛrod ane Ponteas Pailat, ane a Tendaa deme, ane a Israel deme da wa laŋ la taa a kyaare ne Yesu, Fo tontonkyerete na Fo naŋ da pore kãã eŋ. 28 Ba e la lɛ Fo nu ane Fo boɔbo naŋ da biŋ ka ba e. 29 Pampana ŋa, Daŋna, kaa a ba fugroo kyɛ ko a Fo tontoneba sori ka ba na tõɔ ̃ yeli Fo yelbiri ne pera zaa. 30 Tẽɛ ̃Fo nu a saŋ kyɛ toŋ tonseɛle mannoo ane tombeere a Fo tontonkyerete Yesu yuori zuiŋ.” 31 Ba naŋ da puori baare, a zie na ba naŋ da laŋ taa da miine la ka ba zaa da paale ne a Sekyerete, ka ba da yeli a Naaŋmen yelbiri ane pera. 32 A sagderebe zaa da taa la sukyiri ane teɛroŋ bonyenaa. Neɛ zaa ba de ka o boma waa la o yoŋ soobo, kyɛ ba zaa da laŋ la boma. 33 A potuuribo da di la a Daŋna Yesu kũũ leɛ-iruŋ danseɛ ne faŋa yaga. Nɔndeteroo yaga da be la ba zaa zie. 34 Neɛ na naŋ da boɔrɔ boma da ba kyebe ba poɔ, bonso, balaŋ naŋ waa tendaŋneba bee yidaŋneba da koɔre a la, a pãã taa a libie na ba naŋ nyɛ a ba boma koɔroo poɔ, 35 a wa biŋ a potuuribo gbɛɛ puliŋ. A potuuribo da de a la poŋ ko balaŋ zaa a naŋ fere ka ba nyɛ boma. 36 A Lɛve neɛ kaŋ naŋ yi Seperos da be la be. O yuori da la Gyoses, ka a potuuribo da boɔlɔ o ka Barnabas. Barnabas yuori tɛgɛ la ka Sukyidiibu Bidɔɔ. 37 O da taa la weɛ a koɔre, a taa a libie wa biŋ a potuuribo gbɛɛ puliŋ.
51 Kyɛ dɔɔ kaŋ yuori naŋ di Ananeas laŋ ne o pɔgɔ, Safeera, da koɔre la ba bon. 2 O da biŋ la a libie mine ko omeŋɛ kyɛ da taa a libikyɛlle a wa biŋ a potuuribo gbɛɛ eŋɛ. O pɔgɔ da bɔŋ la ka o e la lɛ. 3 Ka Pita da yeli, “Ananeas, boŋ la so ka Setaana tõɔ̃ fo ka fo ŋmaa zirii ko a Sekyerete kyɛ biŋ a weɛ libie mine ko fomeŋɛ? 4 A ba e fo bon kyɛ ka fo koɔre bee? Fo naŋ koɔre, fõõ ba so a libie bee? Boŋ la e fo ka fo nare biŋ a ŋaa a fo sukyiri poɔ? Fo ba ŋmaa zirii ko dɔbɔ, kyɛ Naaŋmen la.” 5 Ananeas naŋ woŋ a yelbie ama la, ka o le a voore o vooroŋ baara. Dambẽɛ̃ yaga da kpɛ la neɛ zaa naŋ woŋ a yɛlɛ ama. 6 Ka a pɔlbilii da wa vaare o wagyɛre a tuo o yi ne te ũũ. 7 A ba ta gogori ata kyɛ ka o pɔgɔ wa kpɛ a be, kyɛ o da ba bɔŋ bon na naŋ e. 8 Ka Pita da soore o, “Yeli ko ma, ŋaa la ka yɛ koɔre a yɛ weɛ?” Ka o yeli, “Oo, lɛ la ka te koɔre.” 9 Ka Pita pãã yeli ko o, “Wolɔ ka yɛ laŋ noɔre gyenne a Daŋna Seɛ? Kyɛllɛ, balaŋ naŋ ũũ a fo serɛ, ba gbɛɛ peɛle la a dendɔre eŋɛ. Ba na tuo fo la meŋ yi ne.” 10 A pare na poɔ la ka o da le Pita gbɛɛ puliŋ a voore o vooroŋ baara. A pɔlbilii naŋ kpɛ wa nyɛ o ka o kpi, ba da tuo o la yi ne a te ũũ o peɛle o serɛ. 11 Ka dambẽɛ̃ yaga da kpɛ a puoru deme zaa ane balaŋ zaa naŋ da woŋ a yɛlɛ ama. 12 Tonseɛle mannoo ane tombeere yaga da e la a nobɔ zie a potuuribo nuuri eŋɛ. Ka ba zaa da maŋ laŋ taa a Solomon varanda zu. 13 A nobɔ kyɛllɛ na poɔ, neɛ zaa da ba taa pera ka o poɔ ba poɔ, kyɛ a nobɔ da eŋnɛ ba la. 14 Dɔbɔ yaga laŋ ne pɔgɔbɔ yaga da sage de la a Daŋna, a wa poɔ ba poɔ. 15 Lɛ zuiŋ, ba da taa la baaleba wa kpɛ ne a teŋ foɔle a gaale ba gadori ane sanne poɔ, ka kaapɔge Pita dasuoluŋ na le la pɔge ba mine a o kyɔloo poɔ. 16 Nobɔ yaga meŋ da yi la tenne naŋ gyilli Gyɛrosalɛm, a wa ne ba baaleba ane balaŋ naŋ da taa kɔntɔn yɛlɛ, kyɛ ba zaa da nyɛ la sammo. 17 A puoru neŋkponni zusobɔ ane o tutaaba naŋ da poɔ a Sadusi deme poɔ da iri are la a erɛ nyuuri. 18 Ba da nyɔge la a potuuribo a eŋ ba pigu die poɔ. 19 Kyɛ tensoɔ saŋ a Daŋna malke da yuo la a pigu die dendɔe zaa a iri ba yi ne kyɛ yeli, 20 “Gaa te are a Ŋmen Yiri poɔ kyɛ yeli ko a nobɔ a nyɔvore ŋa yelbie zaa.” 21 Ba naŋ da woŋ a ŋaa, ba da kpɛ la a Ŋmen Yiri a baguo pipi saŋ a te wuli a nobɔ. A saŋ na a puoru neŋkponni zusobɔ ane o tutaaba naŋ da wa zeŋ, ba da boɔle la a Sanhederen ane a Israel bidɔbɔ nembɛrɛ zaa laŋ taa. Ba da toŋ la ka ba te iri a potuuribo a yi a pigu die wa ne. 22 Kyɛ a ziguuribo naŋ te ta a pigu die, ba da ba nyɛ a potuuribo a be. Lɛ la ka ba da leɛ gaa a te yeli a yɛlɛ ŋa ko ba 23 a yele, “Te nyɛ la a pigu die ka o lare, kyɛ ka a guuribo zaa are a dendɔe eŋne. Kyɛ te naŋ da yuo a dendɔe, te da ba nyɛ neɛ zaa a die poɔ.” 24 Ka a puoru neŋkponni zusobɔ ane a Ŋmen Yiri guuribo zusobɔ ane a puoru neŋkponni naŋ da woŋ a ŋaa, ba nɔe zaa da `maa la yaga. Ba da ba bɔŋ bon na naŋ na wa yi a yɛlɛ ŋa poɔ. 25 Ka neɛ kaŋ pãã da wa yeli ko ba, “Kyɛllɛ, a dɔbɔ na yɛ naŋ eŋ a pigu die poɔ are la a Ŋmen Yiri poɔ a wullo a nobɔ.” 26 A Ŋmen Yiri guuribo zusobɔ ane o tontoneba da gaa la te taa a potuuribo a leɛ wa ne. Ba da ba fere ba, bonso, ba da zoro la dambẽɛ̃ ka a nobɔ ta wa zaara ba ne kubo. 27 Ba naŋ taa a potuuribo wa ne, ba da e la ka ba are a Sanhederen niŋe. 28 Ka a puoru neŋkponni zusobɔ pãã da soore ba, “Te ba ko yɛ noɔre ka yɛ ta leɛ wuli a yuori ŋa eŋɛ? Kyɛ nyɛ, yɛ yaare paale la Gyɛrosalɛm ane yɛ wuluu a boɔrɔ ka yɛ eŋ a dɔɔ ŋa zẽẽ yɛlɛ a te zuri.” 29 Ka Pita ane a potuuribo mine da iri a noɔre a yeli, “A seŋ la ka te eŋnɛ Naaŋmen kyɛ bare nensaala. 30 Te saamine Naaŋmen seŋ la Yesu kuuni poɔ, Onɔ yɛ naŋ da yagle a teɛ zu ka O kpi. 31 Onɔ la ka Naaŋmen zɛle ka O do wa Omeŋɛ nudoroŋ zie, ka O waa Zikaara ne Faara a na de teɛroŋ leɛbo ane yelbebe suuri diu ko Israel. 32 Te e la O dansediu deme a yɛlɛ ama eŋɛ, laŋ ne a Sekyerete a Naaŋmen naŋ ko balaŋ naŋ sage O noɔre.” 33 Ba naŋ da woŋ a ŋaa, ba suuri da iri la yaga ka ba da bɔ vuo ka ba ko ba. 34 Kyɛ a Farasi dɔɔ kaŋ, o yuori naŋ di Gamaliel, naŋ da e a wuliwullo a nɔbinnaa poɔ kyɛ da taa yuori nobɔ zaa zie, da iri are la a Sanhederen lammo poɔ a tere noɔre ka ba taa a potuuribo yi ne ka fẽẽ poɔ. 35 Kyɛ ka o da yeli ko ba, “Israel dɔbɔ, yɛ teɛre velaa ne bon na yɛ naŋ boɔrɔ ka yɛ e ko a dɔbɔ bama. 36 Saŋ kaŋ, dɔɔ kaŋ naŋ da di Tɛodas da be la be. O da de la omeŋɛ tegroŋ. Dɔbɔ mine naŋ da ta kɔɔre anaare da tuuro o la. Kyɛ ba da ko o la, ka o tutaaba zaa naŋ da maŋ tu o noɔre da zo yaare, kyɛ bon zaa da ba e. 37 A yi a dɔɔ ŋa puoriŋ, Gyudas naŋ yi Galili meŋ da wa la a nobɔ sɔroo saŋ, a wa dɔre nobɔ eŋ ka ba tu o. O meŋ ka ba da ko, ka o tutaaba zaa naŋ da maŋ tu o noɔre da zo yaare. 38 A kyaare ne a yɛlɛ ŋa, N yeli ko yɛ la: Yɛ bare a dɔbɔ bama. Yɛ bare ba, bonso, ka ba poteɛroŋ ne ba tomɔ yi nensaala zie, a kon nyɛ tɔnɔ. 39 Kyɛ ka ana wa yi Naaŋmen zie, yɛ kon tõɔ̃ ŋmaa o bare. Ka lɛ naane, ba na nyɛ yɛ la ka yɛ zɔɔrɔ ne Naaŋmen.” 40 Ba da sage la o yɛlɛ. Ba naŋ da boɔle a potuuribo a fɔbe ba baare, ba da tere la noɔre ko ba ka ba ta yeli yɛlɛ a Yesu yuori eŋɛ kyɛ pãã da bare ba ka ba gɛrɛ. 41 A potuuribo da yi la a Sanhederen zie a kyellɛ ne lɛ ba naŋ nyɛ aroo zie a nyɛ vi a O yuori zuiŋ. 42 Bebiri zaa, a Ŋmen Yiri poɔ ane yie zaa poɔ, ba da ba bare ka ba wullo kyɛ kanna a Yesu Kristo yelnoore kannoo.
61 A bebie ama poɔ, a saŋ na a tutuuribo naŋ da yɛlle, a Gyu deme naŋ da yele a Grik kɔkɔre da boolɔ la yɛlɛ kyaare ne a Hibiru yeliyelibe, bonzuiŋ ba da ba maŋ ko ba pɔɔkɔbɔ ba bebiri zaa bondirii. 2 Lɛ la ka a Pie Ne Bayi boɔle a tutuuribo zaa laŋ taa kyɛ yeli, “A ba tu ka te bare a Naaŋmen yelbiri tomɔ kyɛ kyɛllɛ a bondirii pommu yɛlɛ. 3 A lɛ poɔ, yɔɔmine, yɛ iri a yɛ poɔ dɔbɔ bayopõĩ naŋ taa yuori, balaŋ naŋ paale ne a Sekyerete ane yɛŋ, ka te na tõɔ̃ de a tonnoɔre ŋa ko ba, 4 kyɛ ka te kyãã de temenne ko a puoruu ane a yelbiri tomɔ.” 5 A nobɔ zaa poore da pɛle ne la a yelbir ŋa. Ba da iri la Stɛfan, naŋ paale ne sagdeu ne a Sekyerete. Ba meŋ da iri la Felep, Prokoros, Nekanor, Temon, Parmɛnas, ane Nekolas naŋ yi Anteok kyɛ kpɛ a Gyu deme puoruu poɔ. 6 Ba da de la a dɔbɔ bama ka ba are a potuuribo niŋe soɔ. Ka a potuuribo da puori kyɛ de ba nuuri dɔgle ba zuri. 7 Lɛ la ka a Naaŋmen yelbiri da yaare, ka a tutuuribo meŋ da yɛlle yaga a Gyɛrosalɛm poɔ. A puoru neŋkponni yaga meŋ da tu la a sagdeu. 8 Stɛfan naŋ paale ne sagdeu ne faŋa, da toŋ la tombeere ane tonseɛle manno kponni a nobɔ poɔ. 9 A lɛ puoriŋ, nobɔ mine naŋ yi senagɔg kaŋ poɔ ba naŋ maŋ boɔle ka Nen-weɛlɛ Senagɔg— Gyu deme naŋ yi Sairin ne Alɛksandarea, ne balaŋ naŋ yi Selesea ne Asia paaloŋ poore, da piili ŋmeɛrɛ la nɔkpeɛne ne Stɛfan. 10 Kyɛ ba da kon tõɔ̃ are kyaare ne o yɛŋ ane a Seɛ na o naŋ yele ne. 11 Ka ba da leɛ mɔgle dɔbɔ mine ka ba yeli, “Te woŋ la ka o da yeli Moses ane Naaŋmen yelfaare.” 12 Ka ba da leɛ dɔre a nobɔ ane a nembɛrɛ ane a nɔbinna kaakaareba eŋ ka ba nyɔge Stɛfan a taa o kpɛ ne a Sanhederen zie. 13 Ba da iri la danse-ziri deme ka ba da yeli, “A dɔɔ ŋa daŋ ba bare ka o yeli yelbifaare kyaare a zikyerete ŋa ne a nɔbinnaa. 14 Bonzuiŋ, te woŋ la ka o da yeli ka Yesu ŋa, naŋ yi Nazarɛt, na ŋmɛre la a zie ŋa kyɛ leɛ a eroŋ Moses naŋ ko te.” 15 Balaŋ naŋ da zeŋ a Sanhederen poɔ nimie zaa da be la o eŋɛ, a nyɛ ka o niŋe waa a na malke niŋe.
71 Ka a puoru neŋkpoŋ pãã da yeli, “A yɛlɛ ama e la yelmeŋɛ?” 2 Ka o yeli: “N dɔɔmine, yɔɔmine ane saamine, yɛ kyɛllɛ n noɔre yɛlɛ. A Naaŋmen naŋ taa eŋno da sãã la te Saa Abraham zie a saŋ na o naŋ da be Mɛsɔpɔtamea poɔ, kyɛ ka o da wa kpɛ Haran poɔ. 3 Ka Naaŋmen da yeli ko o, ‘Bare a fo teŋɛ ane a fo nobɔ kyɛ gaa a teŋɛ na N naŋ na wuli fo.’ 4 “Lɛ la ka o bare a Kaldea deme paaloŋ kyɛ kpeɛrɛ Haran. A o saa naŋ wa kpi baare, Naaŋmen da taa o la wa ne a zie ŋa yɛ naŋ kpeɛrɛ pampana ŋa. 5 O da ba ko o gbannoŋ zaa a kyɛ. O da ba nyɛ a zie naŋ seŋ o gbɛɛ puliŋ. Kyɛ Naaŋmen da eŋ la noɔre ko o ka onɔ ane o bibiiri la na so a zie ŋa zaa, ne lɛ zaa Abraham da ba taa bie sɛre. 6 Ka Naaŋmen da yeli a ŋaa ko o: ‘A fo bibiiri na e la saama a wa be a teŋɛ na ba naŋ ba so poɔ. Ba na e la gbaŋgbaare kyɛ leɛ nyɛ dɔgroŋ yuomo kɔɔre anaare. 7 N na di la a teŋɛ na ba naŋ be a gbaŋgbaaloŋ poɔ sɛrɛɛ.’ Ka Naaŋmen da la yeli, ‘Ka ana wa baare, ba pãã na leɛ yi la a teŋɛ na poɔ a wa kpɛ a zie ŋa, a toŋ tomɔ ko Ma.’ 8 Ka O pãã ko Abraham a yɔ-ŋmaabo nɔlaŋ. A lɛ puoriŋ la, ka Abraham dɔge Isaak, a ŋmaa o yoɔre o dɔgebo bebie anii daare. A puoriŋ, ka Isaak meŋ dɔge Gyakob, ka Gyakob pãã dɔge a saakommine pie ne bayi. 9 “A saakommine da taa la nyuuri ne Gyosɛf a pãã da de o a koɔre ko Egyept deme. Kyɛ Naaŋmen da be la o zie, 10 a iri o yi ne o yeltuori zaa poɔ. O da ko la Gyosɛf yɛŋ ane zunoɔ a Egyept Naa Faaro zie. Lɛ la ka a Egyept Naa pãã e ka Gyosɛf waa a Egyept ane o yiri zaa kaara. 11 “Ka kɔŋ pãã da le Egyept ane Kanaan paaloŋ zaa poɔ ane yelfere yaga. Te saamine meŋ da ba taa bondirii. 12 Kyɛ Gyakob naŋ da woŋ ka bondirii be la Egyept poɔ, o da toŋ la a te saamine ka ba de wẽɛ̃ a gaa a be. 13 A boyi saŋ la, ka Gyosɛf wuli o yɔɔmine ka onɔ la. O meŋ da e la ka Faaro bɔŋ o yɔɔmine yɛlɛ. 14 Ka Gyosɛf pãã da toŋ boɔle o saa Gyakob ane o nobɔ zaa lezaata ne pie ne anuu. 15 Ka Gyakob pãã da iri sigi Egyept poɔ. Be la ka onɔ ane te saamine da kpi. 16 Ka ba da tuo ba eŋgama gaa ne Sɛkɛm teŋɛ te ũũ a Abraham yabogi poɔ. Abraham da da la a yabogi ŋa ne libie a Hamor, naŋ da e Sɛkɛm saa, bidɔbɔ zie. 17 “A saŋ naŋ da tara ka Naaŋmen maale O noɔre na O naŋ da eŋ ko Abraham la, ka a nobɔ da yɛlle yaga a Egyept poɔ. 18 Ka ba da zeele naa yuo kaŋ naŋ ba bɔŋ Gyosɛf yɛlɛ. 19 Ka o da e potuoluŋ yaga ko a te nobɔ, a leɛ dɔgre te saamine a fere ba ka ba da lɔɔ ba bipilii zaa bare ka ba kpi. 20 “A saŋ na poɔ la ka ba da dɔge Moses. O da waa la velaa Naaŋmen zie, kyɛ ba da guoli o la kyuuri ata o saa yiri poɔ. 21 Ba naŋ wa taa o yi ne yeŋ poɔ la, ka Faaro pɔɔyaa da de o guoli ka o leɛ omeŋɛ bidɔɔ. 22 Moses da zanne la a Egyept deme yɛŋ boorɔ zaa a bɔŋ a velaa, kyɛ da taa faŋ o yelbie ne tomɔ zaa poɔ. 23 “Moses naŋ da wa ta yuomo lezaayi, o da teɛre la o sukyiri poɔ ka o na gaa te nyɛ o yɔɔmine, a Israel bibiiri. 24 O naŋ da nyɛ ka Egyept neɛ kaŋ da erɛ efaare ko o yɔɔ kaŋ la, ka o da de o yɔɔ na zie a zɔɔ ne a Egyept neɛ a te ko o. 25 Moses da teɛre ka o yɔɔmine na bɔŋ la a pare ka Naaŋmen la de o ka o wa faa ba, kyɛ ba da ba bɔŋ a pare. 26 A bieo daare la ka Moses da pɔge o yɔɔmine naŋ zɔɔrɔ taa. O naŋ da boɔrɔ ka o maale ba yɛlɛ la, ka o pãã da yeli, ‘Dɔbɔ, yɛ e la yɔɔmine. Wolɔ ka yɛ saŋna taa?’ 27 “Kyɛ a kaŋ na naŋ da saŋ o tasobɔ na da daa la Moses bare kyɛ yeli, ‘Aŋ la iri fo ka fo kaara te kyɛ dire te sɛrɛɛ? 28 Fo boɔrɔ ka fo ko ma, a na zaameŋ fo naŋ ko a Egyept dɔɔ na bee?’ 29 Moses naŋ woŋ a yelbir ŋa, ka o da zo gaa Medean. Be la ka o da e saana kyɛ da dɔge bidɔbɔ bayi. 30 “A yuomo lezaayi naŋ wa tɔle la, ka a Daŋna malke kaŋ da wa Moses zie a wɛgyaŋ poɔ naŋ peɛle a Sinai taŋ. A malke da sãã la vũũ zeɛle naŋ da dire tebile kaŋ poɔ. 31 Moses naŋ da nyɛ a ŋaa, a bon na o naŋ da nyɛ da e la bonseɛle ko o. O naŋ da sɛre ta a te nyɛ a lɛ la, ka o da woŋ a Daŋna kɔkɔre: 32 ‘Maa la a fo saamine Naaŋmen, Abraham Naaŋmen, Isaak Naaŋmen, ane Gyakob Naaŋmen.’ Ka Moses da miine ne dambẽɛ ̃ kyɛ da ba taa pera ka o kaa o. 33 “Ka a Daŋna da yeli ko o, ‘Iri a fo nɔɔteɛ, bonzuiŋ a zie na fo naŋ are e la zikyerete. 34 N sereŋ nyɛ la N nobɔ woore zaa a Egyept poɔ. N woŋ la ba hoono, a pãã sigi wa ka N wa faa ba. Wa pampana ŋa. N na toŋ fo la Egyept.’ 35 “A Moses ŋa la ka ba da zagre kyɛ soore, ‘Aŋ la maale fo zikaara ane sɛrɛɛ dire?’ Onɔ la ka Naaŋmen toŋ ka o e zikaara ane faara, a yi a malke nu poɔ naŋ da sãã o zie a tebile poɔ. 36 A dɔɔ ŋa da taa ba la yi ne Egyept poɔ. O da toŋ la tombeere ane tonseɛle mannoo a Egyept poɔ, ne a Mane Zeɛ ne a wɛgyaŋ poɔ yuomo lezaayi. 37 “Ŋa la a Moses na naŋ da yeli ko a Israel bibiiri, ‘A yɛ Daŋna Naaŋmen na iri la O noɔr sobɔ kaŋ a yɛ poɔ ka O waa na maa.’ 38 Ŋa la a neɛ naŋ da be a lantaa zie a wɛgyaŋ poɔ ane a malke naŋ yeli yɛlɛ ko o a Sinai taŋ zu, ne a te saamine. Onɔ la a neɛ na naŋ da de a yelbie naŋ voorɔ a wa ko te. 39 “Kyɛ te saamine da ba sage ka ba tu o noɔre, kyɛ da zagre o. Ba maŋ da teɛrɛ la Egyept yɛlɛ a ba sukyie poɔ, 40 a da yeli ko Aaron, ‘Maale ŋmemɛ ko te ka a de te wẽɛ̃. A Moses ŋa naŋ taa te yi ne a Egyept teŋɛ poɔ, te ba bɔŋ bon na naŋ e o.’ 41 A bebie ama poɔ la ka ba da maale naale, ka ba taa boma a wa maala bɔɔre korɔ a teo, kyɛ dire noɔ ne a tomɔ bamenne nuuri naŋ da toŋ. 42 Ka Naaŋmen pãã da leɛ O niŋe kyɛ bare ba ka ba puoro sazu boma, a na lɛ ba naŋ ŋmaa a Ŋmen-noɔr deme gan poɔ: “ ‘Israel yideme, a yuomo lezaayi na yɛ naŋ da be a wɛgyaŋ poɔ, yɛ da taa la donne na ba naŋ da ko ane bɔɔr-maale boma a wa ne wa ko ma bee? 43 Yɛ meŋ da duori la a Molok puoru sɛge ane a yɛ ŋmen Rɛnfan ŋmarbiri, a tebɛ yɛ naŋ maale ka yɛ puoro. Lɛ la so ka N pãã na tuo yɛ gaa Babelon gaŋne.’ 44 “A te saamine da taa la a danse-diu puoru sɛge a wɛgyaŋ poɔ. Naaŋmen da yeli la ko Moses lɛ o naŋ na e te maale a sɛge, ka a sɛge seŋ ne a tɔgloo na O naŋ da wuli o. 45 A te saamine naŋ tu o puoriŋ meŋ da leɛ de o la ane Gyosua ka ba kpɛ ne a Tendaa deme zie, balaŋ Naaŋmen naŋ da digi bare a te saamine niŋe soɔ. O da bebe la te ta a David bebie. 46 David da nyɛ la nɔndeteroo Naaŋmen zie. O da sereŋ boɔrɔ la ka o bɔ nyɛ a puoru sɛge a de o ko a Gyakob Naaŋmen. 47 Kyɛ Solomon la a sobɔ na naŋ da mɛ yiri ko O. 48 “Kyɛ a Kpoŋ Zaa Sobɔ ba kpeɛrɛ ŋmenderi ba naŋ mɛ ne nuuri poɔ; a na a Ŋmen-noɔr sobɔ naŋ da yeli: 49 “ ‘Tenvelaa la N naaloŋ dakogo, kyɛ ka a teŋɛ e N gbɛɛ dakogo. Yiri boŋ la ka yɛ na mɛ ko Ma? a Daŋna la yeli. Bee yeŋ la ka N pɛnnoo zie be? 50 N nu ba maale a boma ama zaa?’ 51 “Yɛnee zukpeɛne deme naŋ e yɔ-woore a yɛ sukyie ne tobo poore! Yɛ maŋ are kyaare ne a Sekyerete! A na yɛ saamine naŋ da e, lɛ la ka yɛ meŋ erɛ. 52 Ŋmen-noɔr deme buori sobɔ la ka yɛ saamine da ba dɔgre? Ba da ko la a balaŋ naŋ daŋ kanne a Yeltori Sobɔ waabo yɛlɛ. O zie la ka yɛ pãã waa par-iri deme ne neŋkooreba. 53 Yɛnee la taa a nɔbinnaa na a malkere naŋ da wa ne, kyɛ yɛ da ba tu o sobiri.” 54 Ba naŋ da woŋ a yɛlɛ ama, ba da nyɛ la suuri yaga kyɛ doŋ ba nyemɛ kyaare o. 55 Kyɛ Stɛfan naŋ da paale ne a Sekyerete, o da gbole la kaa tenvelaa a nyɛ Naaŋmen eŋno. O meŋ da nyɛ la Yesu ka O are Naaŋmen nudoroŋ. 56 Ka o da yeli, “Nyɛ! N nyɛ la tenvelaa ka o yuo, ka a Nensaala Bidɔɔ are Naaŋmen nudoroŋ.” 57 Ka ba pãã da ŋmɛ kpɛlle ne kɔkɔkponni, kyɛ pɔge ba tobo a laŋ zo gaa o zie . 58 Ba da vu o la a yi ne a teŋɛ poɔ a te za o. Ka a danseɛ deme da biŋ ba kpare a pɔlbile na ba naŋ boɔlɔ Sɔl gbɛɛ eŋɛ. 59 Ba naŋ da zaara o, Stɛfan da boɔle la Naaŋmen kyɛ yeli, “Daŋna Yesu, de n seɛ!” 60 Ka o pãã da gbi dumo kyɛ ŋmɛ kpɛlle ne kɔkɔkpoŋ a yeli, “Daŋna, ta de a tonfaa ŋa dɔgle ba!” O naŋ yeli a ŋaa wa baare, o da le la gbiri.
81 Ka Sɔl da bebe a pãã da sage ka ba ko o. A bebiri na poɔ la ka dɔɔne yaga da wa kyaare ne a puoru deme naŋ be Gyɛrosalɛm poɔ. Ba zaa da zo la yaare a Gyudea ne Samaria paaloŋ poɔ kyɛ bare a potuuribo yoŋ Gyɛrosalɛm poɔ. 2 Ka dɔbɔ naŋ zoro Naaŋmen da de Stɛfan te ũũ kyɛ koŋ o yaga. 3 Kyɛ Sɔl eŋ, o da taa la dɔɔne yaga wa ne a puoru deme zie. O da kyɔle la yie zaa a vu dɔbɔ ane pɔgɔbɔ te eŋ pigu die poɔ. 4 A balaŋ zaa naŋ da zo yaare da kanna la a Naaŋmen yelbiri zie na zaa ba naŋ gaa. 5 Ka Felep pãã da sigi a Samaria teŋ kaŋ poɔ a te kanne Kristo yɛlɛ a ko ba. 6 A nobɔ da taa la sukyiri bonyenaa a sereŋ kyɛllɛ yɛlɛ zaa Felep naŋ kanne, a saŋ na ba naŋ da woŋ kyɛ nyɛ a tonseɛle mannoo zaa o naŋ da toŋ. 7 Ba yaga zie da taa la sedɛgɛ. A saŋ na a sedɛgɛ naŋ da maŋ wa yi, a da maŋ ŋmeɛrɛ kpɛlle ne kɔkɔkponni. Neŋkɔgre ne gbɛɛ yaga meŋ da nyɛ la sammo. 8 A lɛ zuiŋ, popeɛloŋ yaga da be la a teŋ na poɔ. 9 Kyɛ dɔɔ kaŋ yuori naŋ di Simon da be la be. O da maŋ toŋ la magyek tomɔ a teŋ ŋa poɔ, ka a Samaria nobɔ nɔe zaa da `maa. O da de la omeŋɛ ka o e nentegroŋ kaŋ. 10 O zie la ka a nobɔ zaa da sage, ka a yi a nembile poɔ a te ta a nembɛro poɔ, ka ba da yeli, “Aŋa la a Naaŋmen faŋ kpoŋ.” 11 Ba da kyɛllɛ la o yɛlɛ, bonso a da kɔɔre la o naŋ da maŋ `maa ba nɔe ne o magyek tombeere. 12 Kyɛ ba naŋ wa sage de a Naaŋmen naaloŋ ne Yesu Kristo yuori kannoo Felep naŋ kanne, ba dɔbɔ ane pɔgɔbɔ zaa da de la suobu. 13 Simon meŋɛ meŋ da sage de la a yelbiri. O naŋ da de a suobu, o da tuuro la Felep zie na zaa o naŋ gɛrɛ. O noɔre da `maa la ne a toŋkpeɛne ne a tonseɛle mannoo o naŋ da nyɛ. 14 A potuuribo a Gyɛrosalɛm poɔ naŋ da woŋ ka Samaria nobɔ sage de la Naaŋmen yelbiri la, ka ba da toŋ Pita ane Gyɔn ba zie. 15 Ba naŋ da te ta la ka ba da puori ko ba ka ba tõɔ̃ nyɛ a Sekyerete, 16 bonzuiŋ, a Sekyerete da ba wa ba kaŋ zaa zie sɛre. Ba da de la suobu yoŋ a Daŋna Yesu yuori eŋɛ. 17 Ka Pita ane Gyɔn pãã da de ba nuuri dɔgle ba ka ba nyɛ a Sekyerete. 18 Simon naŋ da wa nyɛ ka a Sekyerete waara la a potuuribo nuuri dɔgloo poɔ, o da yeli ko ba la ka o na ko ba la libie, 19 a da yeli, “Ko ma a faŋ ŋa, ka Maa wa de n nuuri dɔgle neɛ kaŋ zaa zu, ka o meŋ na tõɔ̃ nyɛ a Sekyerete.” 20 Ka Pita da yeli ko o, “Vɛŋ ka fo libie bɔre wɛ ne fo, bonso, fo da teɛre ka fo na tõɔ̃ da la a Naaŋmen kyɔgtaa ne libie! 21 Fo ba taa loori bee zie a yɛlɛ ŋa poɔ, bonzuiŋ fo sukyiri ba tori a Naaŋmen niŋe soɔ. 22 Leɛ fo teɛroŋ kyaare ne a fo potuoluŋ, kyɛ puori ko Naaŋmen, kaapɔge fo na nyɛ la fo sukyiteɛroŋ suuri diu. 23 Bonso, N nyɛ la ka fo be potuoluŋ saŋnaa poɔ, ka fo yelbatori meŋ ba bare fo.” 24 Ka Simon da leɛ yeli, “Yɛ puori a Daŋna ko ma, ka bon zaa ta e ma lɛ yɛ naŋ yeli.” 25 A lɛ puoriŋ, ba naŋ da di a yɛlɛ zaa danseɛ kyɛ da kanne a Daŋna yelbiri, Pita ane Gyɔn da leɛ gɛrɛ la Gyɛrosalɛm, a kanna a yelnoore a tembilii yaga poore a Samaria paaloŋ poɔ. 26 Ka Daŋna malke kaŋ da yeli yɛlɛ ko Felep, a yeli, “Iri kyene kyaare a pare, a tu a sori naŋ yi Gyɛrosalɛm a sigre Gaza. A zie ŋa e la wɛgyaŋ.” 27 Lɛ la ka o da iri gaa. A sobiri poɔ la ka o da pɔge Etiopia dɔɔvara neŋkpoŋ kaŋ naŋ da e a Etiopia Pɔɔnaa Kandas libikaara. A dɔɔ ŋa da gaa la Gyɛrosalɛm te puori Naaŋmen a be. 28 O naŋ da kulo la ka o da zeŋ o wiri toroko poɔ a kanna a gan na a Ŋmen-noɔr sobɔ Isaiya naŋ ŋmaa. 29 Ka a Sekyerete da yeli ko Felep, “Gaa peɛle a wiri toroko ŋa a pɔge o kyene.” 30 Ka Felep da zo gaa a toroko zie a da te woŋ ka a dɔɔ kanna a Ŋmen-noɔr sobɔ Isaiya gane, a soore, “Fo bɔŋ la bon na fo naŋ kanna tɛgɛ?” 31 Ka o da yeli, “Wolɔ ka N na bɔŋ a tɛgɛ ka neɛ ba soŋ ma?” Lɛ la ka o da boɔle Felep ka o kpɛ a wiri toroko poɔ a wa zeŋ ne o. 32 A zie na o naŋ da kanna a gane poɔ da la aŋa: “Ba da tage o la na pero gaa ne a donne koobo zie; a na pelee naŋ ba maŋ koŋ o kɔɔloŋ ŋmaara niŋe, lɛ meŋ la ka o da ba yuo o noɔre. 33 A O sigruu ŋa poɔ, ba da de la O sɛrɛɛ diu yelmennoŋ gaa ne. Aŋ la na tõɔ̃ yeli O puoriŋ deme yɛlɛ? Bonso ba da de la O nyɔvore a teŋɛ zu.” 34 Ka a dɔɔvaraa da leɛ soore Felep, “N sɔre fo la, yeli ko ma, aŋ la ka a Ŋmen-noɔr sobɔ yele, omeŋɛ bee neɛ kaŋ la?” 35 Lɛ la ka Felep da yuo o noɔre a piili ne a Ŋmaabo ŋa zie a kanne Yesu yelnoore ko o. 36 Ba naŋ tu a sori la ka ba da nyɛ kõɔ̃ mine, ka a dɔɔvaraa yeli, “Nyɛ kõɔ̃ la ama. Boŋ la vɛŋ ka N kon tõɔ̃ de suobu?” 37 Ka Felep da yeli, “Ka fõõ wa sage ne fo sukyiri zaa, fo na tõɔ̃ la.” Ka a dɔɔvaraa da leɛ yeli, “N sage de la ka Yesu Kristo e la a Naaŋmen Bidɔɔ.” 38 Lɛ la ka o da tere noɔre ka a wiri toroko are. Ka Felep ane a dɔɔvara zaa bayi, da sigi kpɛ a kõɔ̃ poɔ, ka Felep pãã da so o ane kõɔ̃. 39 Ba naŋ da yi a kõɔ̃ poɔ la ka a Daŋna Seɛ da de Felep wiẽũ lɛ gaa ne, ka a dɔɔvaraa da ba leɛ nyɛ o. Kyɛ o naŋ da kyene, o poɔ zaa da pɛle la. 40 Felep pãã da sãã la Azotɔs poɔ, a te yɔ yoɔrɔ a kanna a yelnoore a tenne zaa poore a te ta Sɛsarea.
91 Ne a lɛ zaa, Sɔl da kyãã yele la fugro ne neŋko yɛlɛ kyaare ne a Daŋna tutuuribo. O da gaa la a puoru neŋkponni zusobɔ zie, 2 a sɔre o ka o ŋmaa gama ko a senagɔgre nembɛrɛ a Damaskos poɔ. A gama ama na ko o la sori ka o naŋ wa nyɛ neɛ kaŋ zaa naŋ tuuro a Sobiri ŋa, dɔɔ bee pɔgɔ, ka o na tõɔ̃ nyɔge o a `leŋ o gaa ne Gyɛrosalɛm. 3 O naŋ da wa peɛle Damaskos sobiri poɔ la, ka kyãã yi tenvelaa daadaa lɛ a villi kyaare o. 4 Ka o da le teŋɛ kyɛ woŋ kɔkɔre ka o yele korɔ o, “Sɔl, Sɔl, boŋ la so ka fo dɔgrɔ Ma?” 5 Ka o da soore, “Aŋ la Fo, Daŋna?” Ka a Daŋna da yeli, “Maa Yesu la ka fo dɔgrɔ. A waa la tuo ka fo pere a pĩĩkyɔgraa bare.” 6 Sɔl da miine la ne nɔ`maa kyɛ da soore, “Daŋna, boŋ la ka Fo boɔrɔ ka N e?” Ka a Daŋna pãã da yeli ko o, “Iri kpɛ a teŋɛ poɔ. Ba na yeli ko fo la bon na fo naŋ na e.” 7 A dɔbɔ na naŋ beɛle Sɔl da are la be, a da ba taa yɛlɛ zaa na yeli, ba naŋ da wono kɔkɔre kaŋ kyɛ ba nyɛrɛ neɛ zaa. 8 Ka Sɔl pãã da iri a teŋɛ soɔ, kyɛ o nimie naŋ wa yuo, o da ba nyɛ bon zaa. Lɛ la ka ba da tage Sɔl kpɛ ne Damaskos poɔ. 9 A beri ata na poɔ, o da ba nyɛrɛ, kyɛ o da ba di diu bee nyu kõɔ̃. 10 Damaskos poɔ, tutuuro kaŋ naŋ di Ananeas da bebe la. A Daŋna da boɔle o la gyennoo poɔ, “Ananeas!” Ka o da yeli, “N be la kyɛ, Daŋna.” 11 Ka a Daŋna da yeli ko o, “Iri gaa Gyudas yiri naŋ be a sobiri na ba naŋ boɔlɔ Foɔla Daadaa. Soore ka ba wuli fo dɔɔ naŋ yi Tarsos, ka o yuori di ka Sɔl. Bonso, kyɛllɛ, o puoro la, 12 kyɛ gyenno kaŋ poɔ, o da nyɛ la dɔɔ kaŋ ka o yuori di Ananeas, ka o wa kpɛ te de o nuuri dɔgle o, ka o leɛ nyɛrɛ.” 13 Ka Ananeas pãã da leɛ yeli, “Daŋna, N woŋ la a dɔɔ ŋa yɛlɛ yaga, ane a o potuoluŋ zaa o naŋ e a Fo nensonne zie Gyɛrosalɛm poɔ. 14 Kyɛ o wa la kyɛ ne a puoru neŋkpoŋ zusobɔ faŋa, a na wa nyɔge balaŋ zaa naŋ boɔle Fo yuori.” 15 Kyɛ ka a Daŋna da yeli ko o, “Gɛrɛ! Bonso, o e la tonton bon N naŋ iri biŋ, ka o de N yuori kpɛ ne a Tendaa Deme ne a namine ane a Israel bidɔbɔ zie. 16 N na wuli o la lɛ o naŋ na nyɛ woore a N yuori zuiŋ.” 17 Ka Ananeas pãã da gaa te kpɛ a yiri poɔ, a da de o nuuri dɔgle o a yeli, “N yɔɔ Sɔl, a Daŋna Yesu naŋ da sãã fo zie a sori poɔ a saŋ na fo naŋ da waara a kyɛ, la toŋ ma fo zie ka fo na leɛ nyɛrɛ kyɛ ka fo meŋ paale ne a Sekyerete. 18 Ka, a pare na poɔ, bon kaŋ naŋ waa na pɛgɛ da yi Sɔl nimie eŋɛ a le teŋɛ. O da leɛ nyɛrɛ la daadaa a da iri de suobu. 19 O naŋ da di diu wa baare la, ka o da nyɛ faŋa. Sɔl pãã da kpɛ la beri mine ane a Yesu tutuuribo a Damaskos poɔ. 20 A pare na poɔ, o da kanna la a senagɔgre poore a yele korɔ ba ka Kristo e la a Naaŋmen Bidɔɔ. 21 Balaŋ zaa naŋ da woŋ a ŋaa, ka ba nɔe zaa da `maa, kyɛ ka ba da yeli “A dɔɔ ŋa naane da taa saŋnaa yaga a ko balaŋ naŋ boɔle a yuori ŋa a Gyɛrosalɛm poɔ? O da ba wa kyɛ ka o wa nyɔge nobɔ a `leŋ ba gaa ne a puoru neŋkponni zie?” 22 Tegteglɛ Sɔl da nyɛrɛ la faŋ kyɛ da buriburi a Gyu deme zaa naŋ da kpeɛrɛ Damaskos poɔ a wuli ba ka Yesu la a Kristo. 23 Beri yaga naŋ da tɔle la, ka a Gyu deme da nare biŋ ka ba ko Sɔl. 24 Kyɛ Sɔl da bɔŋ la ba poteɛroŋ. Ŋmenaa ane tensɔɔre zaa, ba da maŋ gu la a teŋ dendɔe zaa a na ko o. 25 Kyɛ a tutuuribo da de o la eŋ peɛ poɔ a tensoɔ saŋ, a turi o bare a teŋ dankyen puori. 26 Sɔl naŋ da wa ta Gyɛrosalɛm, o da boɔrɔ la ka o laŋ ne a tutuuribo a be, kyɛ ba da zoro la o dambẽɛ̃. Ba da ba de ka o e la Yesu tutuuro. 27 Kyɛ Barnabas da de o la gaa ne a potuuribo zie, a da yeli ko ba lɛ Sɔl naŋ da nyɛ a Daŋna a sori poɔ, ane lɛ a Daŋna naŋ da yeli yɛlɛ ko o. O meŋ da manne la lɛnɛɛ zaa o naŋ da kanne Yesu yuori eŋɛ ne pera a Damaskos poɔ. 28 Sɔl da be la ba zie Gyɛrosalɛm poɔ, a da maŋ kpɛ kyɛ leɛ yi. 29 O da kanne la ne pera a Daŋna Yesu yuori eŋɛ. O meŋ da ŋmɛ la nɔkpeɛne ane a Gyu deme naŋ yele a Grik kɔkɔre, ka ba da boɔrɔ ka ba ko o. 30 A yɔɔmine naŋ da woŋ a ŋaa, ba da de o la sigi ne Sɛsarea a te toŋ o ka o gaa Tarsos. 31 A lɛ puoriŋ, a puoru deme zaa naŋ be Gyudea, Galili, ane Samaria paaloŋ poɔ da nyɛ la `maaroŋ kyɛ mɛ do. Ba naŋ da kpeɛrɛ ne a Daŋna dambẽɛ̃ ane sukyidiibu naŋ yi a Sekyerete zie la, ka ba da yɛlle. 32 A saŋ na Pita naŋ da yɔ a paaloŋ poɔ, o meŋ da sigi gaa la a Ŋmendeme naŋ kpeɛrɛ Lodda zie. 33 A be la ka o da te pɔge dɔɔ kaŋ yuori naŋ di Aenɛas, ka o da gaŋ teŋɛ yuomo anii, kyɛ o endaa zaa da kpi. 34 Ka Pita da yeli ko o, “Aenɛas, Yesu Kristo korɔ fo la laafia. Iri are kyɛ maale a fo gado boma.” A pare na poɔ ka Aenɛas da iri are. 35 A lɛ poɔ, balaŋ zaa naŋ kpeɛrɛ Lodda ane Saron da nyɛ o la, a da leɛ tu a Daŋna. 36 A tutuuro kaŋ yuori naŋ di Tabeta, kyɛ ka a wuli ka Dorkas, da be la Gyɔpa teŋɛ poɔ. A pɔgɔ ŋa da maŋ erɛ la eveɛle kyɛ soŋnɔ naŋ deme. 37 A da waa la a bebie na poɔ ka o da le baaloŋ kaŋ a da kpi. Ba da so o la kõɔ̃ a de o biŋ a sazu die poɔ. 38 Lodda da peɛle la Gyɔpa. Ka a tutuuribo naŋ da woŋ ka Pita be la Lodda poɔ, ka ba da toŋ dɔbɔ bayi ka ba te sɔre Pita ka o wa wiẽũ. 39 Ka Pita da iri gaa ne ba. O naŋ te ta la, ka ba da taa o do ne a sazu die poɔ. Ka a pɔɔkɔbɔ zaa da wa gyilli o a kono, kyɛ wuli o kpare ane bonsuuri mine Dorkas naŋ da maale a saŋ na o naŋ da be ba zie. 40 Pita naŋ da digi ba ka ba yi a die poɔ la, ka o da gbi dumo a puori. O pãã da leɛ kyaare la a kũũ kyɛ yeli, “Tabeta! Iri!” Tabeta da yuo la o nimie. O naŋ da nyɛ Pita la ka o da iri zeŋ. 41 Pita da nyɔge la o nu a soŋ o ka o da iri are. Kyɛ ka o pãã da boɔle a Ŋmendeme ane a pɔɔkɔbɔ a wuli ba ka o leɛ voorɔ la. 42 A yɛlɛ ŋa da yaare la a Gyɔpa zaa poɔ ka nobɔ yaga da sage de a Daŋna. 43 Pita da kpɛ la Gyɔpa ane gbanzɔbɔ kaŋ yuori naŋ di Simon bebie yaga.
101 Dɔɔ kaŋa naŋ di ka Kɔrneleos da be la Sɛsarea poɔ. O da waa la sogyare kɔɔ zusobɔ a sogyare bale na poɔ ba naŋ maŋ boɔle ka Etale sogyare. 2 O ne o yideme zaa da eŋnɛ la Naaŋmen a zoro O dambẽɛ̃. O da maŋ de la libie a poŋ ko nobɔ, kyɛ da maŋ puoro korɔ Naaŋmen tegteglɛ. 3 Bebiri kaŋ, a ŋmenaa gogori ata saŋ la, ka o da nyɛ gyenno kaŋ. O da nyɛ la kperaa lɛ ka Naaŋmen malke kaŋ wa o zie a wa yeli ko o, “Kɔrneleos!” 4 O naŋ da kaa o, ka dambẽɛ̃ da kpɛ o, ka o da soore, “Boŋ la, Daŋna?” Ka a malke da yeli ko o, “A fo puoruu ane fo kyɔgtaare fo naŋ korɔ a nobɔ do wa la Naaŋmen niŋe soɔ a na eveɛle Naaŋmen naŋ maŋ teɛrɛ. 5 Pampana, toŋ nobɔ ka ba gaa Gyɔpa a te taa Simon naŋ di ka Pita a wa ne. 6 O kpeɛrɛ la Simon a gbanzɔbɔ yiri naŋ peɛle a mane. O na manne ko fo la bon na fo naŋ na e.” 7 A malke naŋ da yeli yɛlɛ ko o kyɛ gaa baare la, ka Kɔrneleos boɔle dɔbɔ bayi a o tontoneba poɔ, ane sogya kaŋ naŋ eŋnɛ Naaŋmen a yi balaŋ naŋ maŋ are gu o poɔ. 8 O naŋ da yeli ko ba bon na zaa naŋ da e la, ka o pãã toŋ ba ka ba gaa Gyɔpa. 9 Gbaŋgbaŋ saŋ a biebie daare, ba naŋ da tara a teŋɛ, Pita da do la peɛ zu ka o te puori. 10 Kɔŋ da kpɛ o la yaga ka o da boɔrɔ diu. Ba naŋ da maala a diu la, ka gyennoo da wa o zie. 11 O da nyɛ la tenvelaa ka o yuo, ka bon kaŋ naŋ waa na wagyɛ ne o goŋgoni anaare ba naŋ `leŋ taa, da sigre waara o zie, a sigre a teŋɛ zu. 12 A teŋɛ zu don-gbɛɛ anaare, ne wɛdon faare ane bonvuuri ne a sazu bon-agre da be la a wagyɛ poɔ. 13 Ka kɔkɔre kaŋ da yeli ko o, “Pita, iri! Ko, a di.” 14 Ka Pita da leɛ yeli, “A kon e lɛ, Daŋna! N daŋ ba di bondɛgre zaa bee bon naŋ ba pɛge.” 15 Ka a kɔkɔre da leɛ yeli ko o a boyi saŋ, “Ta boɔle bon na Naaŋmen naŋ pɛge ka bondɛgre la.” 16 A e la lɛ bota, kyɛ ka a wagyɛ leɛ do kpɛ a tenvelaa. 17 Kyɛ Pita naŋ da kyãã bonnɔ ka o na tõɔ̃ bɔŋ a gyennoo ŋa o naŋ nyɛ pare la, ka a dɔbɔ na Kɔrneleos naŋ da toŋ, da soore ka ba bɔŋ a yiri na poɔ Simon naŋ kpeɛrɛ kyɛ pãã da are a dendɔre eŋɛ. 18 Ka ba da boɔle a soore ka Simon naŋ di ka Pita kpeɛrɛ la a be. 19 Kyɛ Pita naŋ da kyãã teɛrɛ a gyennoo yɛlɛ la, ka a Seɛ da yeli ko o, “Kyɛllɛ, dɔbɔ bata boɔrɔ fo la. 20 Lɛ zuiŋ, iri sigi. Gaa ne ba kyɛ ta bonnɔ, bonso, Maa la toŋ ba.” 21 Ka Pita da iri sigi a te yeli a dɔbɔ na a Kɔrneleos naŋ toŋ, “Nyɛ, Maa la a neɛ na yɛ naŋ boɔrɔ. Boŋ la vɛŋ ka yɛ wa?” 22 Ka ba yeli, “Te yi la Kɔrneleos, a sogyare kɔɔ zusobɔ zie wa. O e la yeltori sobɔ naŋ zoro Naaŋmen. O taa la yuori velaa a Gyu deme tendaa zaa poɔ. A malkekyerete kaŋ ko o la noɔre ka o boɔle fo ka fo wa o yiri ka o tõɔ̃ woŋ lɛ fo naŋ na yeli.” 23 Lɛ la ka Pita da de a dɔbɔ kpɛ ne a te gaale ba. A biebie saŋ la ka Pita da gaa ne ba, ka o yɔɔmine naŋ yi Gyɔpa meŋ da beɛle o gaa. 24 A bieo daare la ka ba ta Sɛsarea. Kɔrneleos da kyɛllɛ ba la, a o naŋ da boɔle o yideme ane o bamine laŋ taa. 25 Pita naŋ da wa kpɛ a yiri, Kɔrneleos da tuori o la a le gbi dumo o gbɛɛ eŋɛ kyɛ puori o. 26 Kyɛ ka Pita da nyɔge o ka o iri a yeli, “Iri are. Mmeŋɛ, N meŋ e la nensaala.” 27 O naŋ da yele ne o la, ka Pita da kpɛ a te nyɛ nobɔ yaga ka ba laŋ taa. 28 Ka o da yeli ko ba, “Yɛ zaa bɔŋ la velaa ka a ba tu a nɔbinnaa poɔ ka Gyu neɛ laŋ ne ten-yuo neɛ bee gaa o yiri. Kyɛ Naaŋmen da wuli ma la ka N ta boɔle neɛ zaa ka nembone bee nendɛgre. 29 A lɛ poɔ, ba naŋ da boɔle ma, N wa la yɛ zie kyɛ ba taa yɛlɛ zaa na yeli. A lɛ pãã, boŋ la so ka yɛ boɔle ma?” 30 Ka Kɔrneleos da leɛ yeli, “A beri anaare naŋ tɔle, N da `leŋ la noɔre n yiri poɔ a te ta a saŋ ŋa. A gogori ata saŋ, N da puoro la, a wa berɛ ka dɔɔ kaŋ naŋ su kpare naŋ nyegrɛ wa are n niŋe. 31 Ka o da yeli, ‘Kɔrneleos, Naaŋmen woŋ la fo puoruu kyɛ maŋ teɛre a kyɔgtaare fo naŋ maŋ tere ko a naŋ deme. 32 A lɛ zuiŋ, toŋ boɔle Simon, naŋ di ka Pita, Gyɔpa poɔ, ka o wa. O kpeɛrɛ la Simon a gbanzɔbɔ yiri naŋ peɛle a mane. Ka o naŋ wa te wa, o na yeli la yɛlɛ ko fo.’ 33 Lɛ la ka N toŋ a pare na poɔ ka fo wa. Fo e la aneɛ fo naŋ wa. Te zaa pãã be la a Naaŋmen niŋe soɔ a na kyɛlle woŋ bon na zaa Naaŋmen naŋ tere ka fo yeli ko te.” 34 Ka Pita da yuo o noɔre kyɛ pãã da yeli: “Yelmeŋɛ, N pãã bɔŋ ka Naaŋmen ba taa bokpeɛbo. 35 Kyɛ O sage de la nobɔ zaa a tendaa zaa poɔ naŋ zoro O kyɛ erɛ lɛ zaa naŋ e yeltori. 36 Yɛ bɔŋ la a yelbiri na Naaŋmen naŋ tere ko a Israel bidɔbɔ, a yelbiri naŋ kanne a eŋ`maaroŋ yelnoore ka a yi Yesu Kristo zie. Onɔ la a zaa Daŋna. 37 Yɛ bɔŋ la a yelbiri na naŋ da ŋmɛ yaare Gyudea zaa poɔ, a piili Galili a Gyɔn suobu tero kannoo puoriŋ. 38 Yɛ bɔŋ la lɛ Naaŋmen naŋ da de a Sekyerete ane faŋ kyiri eŋ ko a Yesu naŋ yi Nazaret, ka O da maŋ yoɔrɔ erɛ eveɛle, kyɛ saŋna balaŋ zaa naŋ da nyɛ dɔgroŋ a yi a dɛvel zie, bonzuiŋ Naaŋmen da be la O zie. 39 “Te zaa e la danseɛ deme ne bon na zaa O naŋ da e a Gyu deme paaloŋ ane Gyɛrosalɛm teŋɛ poɔ. Ba da yagle O la teɛ zu a ko O. 40 Onɔ la ka Naaŋmen da seŋ a beri ata saŋ, a vɛŋ ka O sãã nobɔ zie. 41 O da ba sãã a nobɔ zaa zie, kyɛ O da sãã la a danseɛ deme Naaŋmen naŋ da iri zie—tenee balaŋ naŋ da laŋ di kyɛ nyu ne O a O kũũ leɛ-iruŋ puoriŋ. 42 O ko te la noɔre ka te kanne ko a nobɔ a di danseɛ ka Onɔ la ka Naaŋmen da seŋ ka O dire a vobɔ ane a kuuni zaa sɛrɛɛ. 43 A Ŋmen-noɔr deme zaa di la danseɛ ka neɛ zaa naŋ sage de O na nyɛ la yelbebe suuri diteroo a O yuori zuiŋ.” 44 Pita naŋ da kyãã yele a yɛlɛ ama la, ka a Sekyerete wa a balaŋ zaa naŋ da woŋ a yelbie ama zie. 45 Ka a sagderebe na naŋ be a yɔŋmaabo poɔ naŋ da wa ne Pita, nɔe da `maa ne lɛ Naaŋmen naŋ da pore a Sekyerete kyɔgtaa eŋ a Tendaa deme meŋ zu. 46 Bonso, ba da woŋ la ka ba yele yɛlɛ ane kɔkɔtɛɛtɛɛ a pugro Naaŋmen. Ka Pita pãã da leɛ yeli, 47 “Aŋ la na tõɔ̃ pigi a nobɔ bama taa ka ba ta de suobu ane kõɔ̃? Ba nyɛ la a Sekyerete a na te meŋ naŋ nyɛ.” 48 Lɛ la ka o tere noɔre ka ba ko ba kõɔ̃ suobu a Daŋna yuori eŋɛ. A lɛ puoriŋ, ba da sɔre la Pita ka o kpɛ ne ba a te ta beri amine.
111 A potuuribo ane a yɔɔmine naŋ be Gyudea poɔ da woŋ la ka a Tendaa deme meŋ de la a Naaŋmen yelbiri. 2 Pita naŋ da do Gyɛrosalɛm la, ka balaŋ naŋ be a yɔ-ŋmaabo poɔ da ŋmeɛrɛ ne o nɔkpeɛne, 3 a yele, “Fo kpɛ la a yɔ-woore deme yiri a te di ne ba.” 4 Kyɛ Pita da piili manne ko ba la lɛ ne lɛ a yɛlɛ zaa naŋ da waa a yeli: 5 “N da be la Gyɔpa teŋɛ poɔ a puoro. N naŋ da gbiri goɔŋ kaŋ poɔ, N da nyɛ la gyenno kaŋ. A n gyennoo poɔ, N da nyɛ la bon naŋ waa na wagyɛ yɛloŋ kaŋ, ka o yi tenvelaa a yaare ne a koŋkori anaare a sigre waara n zie. 6 Ka N kaa o poɔ a nyɛ a teŋɛ zu don-gbɛɛ anaare, wɛdon faare, bonvuuri ane bon-agre zaa naŋ be a sazu poɔ. 7 Lɛ la ka N woŋ kɔkɔre kaŋ ka o yele korɔ ma, ‘Pita, iri. Ko, a di.’ 8 “Kyɛ ka N yeli, ‘A kon e lɛ, Daŋna. Bombone ne bondɛgre zaa daŋ ba kpɛ n noɔre poɔ.’ 9 “Ka a kɔkɔre da yi tenvelaa a da leɛ yeli ko ma, ‘Ta boɔle bon zaa Naaŋmen naŋ pɛge ka bondɛgre la.’ 10 A da e la lɛ bota, kyɛ ka a boma ama zaa da leɛ do kpɛ a tenvelaa poɔ. 11 “Kyɛ kyɛllɛ, a pare na poɔ, ka dɔbɔ bata ba naŋ da toŋ n zie, ka ba yi Sɛsarea, da wa ta a are a yiri na poɔ N naŋ da kpeɛrɛ. 12 Ka a Sekyerete da yeli ko ma ka N ta bonnɔ kyɛ gaa ne ba. A yɔɔmine bayoɔbo bama da beɛle ma la gaa ne a te kpɛ a dɔɔ yiri. 13 Ka o da yeli ko te lɛ o naŋ da nyɛ malke ka o are o yiri poɔ a da yeli ko o, ‘Toŋ dɔbɔ ka ba gaa Gyɔpa a te boɔle Simon naŋ di ka Pita, ka o wa. 14 O na yeli la yelbie naŋ na e ka fõõ ne fo yideme zaa nyɛ faabo.’ 15 “N naŋ da piili n kannoo la, ka a Sekyerete wa ba zie a na O naŋ da wa te zie a piiluu saŋ. 16 Ka N da la teɛre lɛ a Daŋna yelbiri naŋ da yeli: ‘Gyɔn tere la suobu ane kõɔ̃, kyɛ yɛ na de la suobu ane a Sekyerete.’ 17 Lɛ poɔ, ka Naaŋmen ko ba kyɔgtaa na O naŋ da ko tenee naŋ da sage de a Daŋna Yesu Kristo, aŋ da la Maa a na tõɔ̃ are kyaare ne Naaŋmen?” 18 Ba naŋ da woŋ a ŋaa, ba da ba la taa yɛlɛ zaa na yeli. Ba da pugi la Naaŋmen a yeli, “Naaŋmen sereŋ de la a teɛroŋ leɛbo naŋ maŋ wa ne nyɔvore ko a Tendaa deme meŋ.” 19 A balaŋ naŋ da zo yaare a Stɛfan dɔgroŋ saŋ pãã da gaa te kpeɛrɛ Fonisia, Seperos, ane Anteok, a manna a yelbiri korɔ a Gyu deme yoŋ. 20 Ba mine da e la dɔbɔ naŋ da yi Seperos ane Sairin. A dɔbɔ bama naŋ da wa kpɛ Anteok poɔ, da piili yele la yɛlɛ korɔ a Grik deme a kanna a Daŋna Yesu Kristo yelnoore korɔ ba. 21 A Daŋna nu da be la ba zie, ka nobɔ yaga da sage kyɛ leɛ tu a Daŋna. 22 A yɛlɛ ama zaa da kpɛ la a puoru deme tobo a Gyɛrosalɛm poɔ, ka ba da toŋ Barnabas Anteok poɔ. 23 O naŋ da te ta kyɛ nyɛ ka a Naaŋmen nɔndeteroo be ba zie, o poɔ da pɛle la. Lɛ la ka o da dɔre eŋ ba ka ba are ne a Daŋna ne ba sukyie zaa. 24 O da e la dɔɔ velaa naŋ paale ne a Sekyerete ne sagdeu. Nobɔ yaga da wa poɔ la a Daŋna deme poɔ. 25 Ka Barnabas pãã da gaa Tarsos ka o te bɔ Sɔl. 26 O naŋ da te nyɛ o la, ka o da taa o wa ne Anteok poɔ. A da waa la a na yuon gbuli poɔ ka Barnabas ane Sɔl da laŋ taa a puoru deme zie a wuli nobɔ yaga. A Anteok poɔ la ka nobɔ da piili boɔlɔ a tutuuribo ka Kristo Biiri. 27 A beri ama poɔ la ka Ŋmennoɔr deme da yi Gyɛrosalɛm sigi wa Anteok poɔ. 28 A ba kaŋ naŋ di Agabus da iri are la a Seɛ faŋ poɔ, a da yeli ka o nyɛ la ka kɔŋkpoŋ na le ba paaloŋ zaa. (A da e la lɛ a Siiza Klaodeos naaloŋ saŋ.) 29 A tutuuribo da nare la biŋ ka ba kaŋ zaa na kyɔgre seŋ o faŋa, ka o tere sommo na o naŋ na tõɔ̃ soŋ ko a yɔɔmine naŋ kpeɛrɛ Gyudea poɔ. 30 Ba meŋ da e la a ŋaa kyɛ toŋ Barnabas ane Sɔl ne a sommo na ka ba de ko a nembɛrɛ.
121 A ŋaa saŋ la ka Hɛrod da nyɔge a puoru deme mine a boɔrɔ ka o ko ba dɔgroŋ. 2 O da nyɔge la Gyɔn yɔɔ Gyems, a ko o ane soɔ. 3 O naŋ da nyɛ ka a pɛle a Gyu deme poore la, ka o pãã da nyɔge Pita meŋ. A da e la a Boroboro Naŋ Ba Taa Belɛ Tigri saŋ. 4 A o nyɔgebo puoriŋ, o da pigi o la a de o ko sogyare pie ne bayoɔbo, ka ba are banaare, banaare, a guuro o. Hɛrod da boɔrɔ la ka o iri o wa ne a nobɔ zie a Gaŋ Baro Tigri puoriŋ. 5 A lɛ la ka ba da bare Pita a pigu die poɔ, kyɛ ka a puoru deme da puoro Naaŋmen kpẽã korɔ o. 6 A tensoɔ na Hɛrod naŋ da naa taa o yi ne, ka Pita da gbire a sogyare bayi senselensoɔ. Ba da eŋ o la banzɔlɔ ayi, kyɛ ka a guuribo da gu a pigu die dendɔre. 7 A pare na poɔ, a Daŋna malke kaŋ da are la be, ka kyãã kyaane a pigu die. Ka a malke da ŋmɛ Pita lombori a seŋ o, kyɛ da yeli, “Iri wiẽũ!” A banzɔlɔ da yi la o nuuri eŋɛ le teŋɛ. 8 Ka a malke pãã da yeli ko o, “Su fo boma kyɛ eŋ fo nɔɔteɛ.” Lɛ la ka Pita da e lɛ. Ka a malke da leɛ yeli ko o, “Villi a fo kparo kyɛ tuuro ma.” 9 Pita da tu o la a yi a pigu die poɔ, kyɛ o da ba de a di ne a lɛ a malke naŋ erɛ. O da teɛre ka o nyɛrɛ la gyenno kaŋ. 10 Ba naŋ da zuo a guuro bonyena ane ayi sobɔ, ba da ta la a kuri dendɔre naŋ kpeɛrɛ a teŋɛ poɔ. O da yuo la omeŋɛ ko ba ka ba yi. Ba naŋ da kyeŋ te baare a foɔla kaŋa, a pare na poɔ, a malke da bare o la. 11 Pita naŋ da wa nyɛ omeŋɛ la, ka o da yeli, “Pampana ŋa N sereŋ bɔŋ la ka a Daŋna la toŋ O malke ka o wa faa ma a Hɛrod nuuri poɔ ane bon zaa a Gyu deme naŋ da boɔrɔ ka a e.” 12 O naŋ da teɛre bɔŋ a yɛlɛ ama pare, o da gaa la Gyɔn ba naŋ maŋ boɔle ka Mark, ma Maria yiri. Be la ka nobɔ yaga da laŋ taa a puoro. 13 Pita naŋ da ŋmɛ a yeŋ dendɔre la, ka tonton pɔglee naŋ di Roda da gaa te yuo a dendɔre. 14 O naŋ da woŋ Pita kɔkɔre, o da ba yuo a dendɔre, bonzuiŋ, noɔ da kpɛ o la yaga. O da leɛ zo kpɛ la a te yeli ka Pita be la a dendɔre eŋɛ. 15 Ka ba da yeli ko o, “Fo yaara la.” Kyɛ ka o kyãã da yeli ka a waa la lɛ. Lɛ la ka ba da yeli, “O malke la.” 16 Kyɛ ka Pita da kyãã are ŋmeɛrɛ a dendɔre. Ba naŋ da yuo a dendɔre a nyɛ o, ba nɔe zaa da `maa la. 17 Pita naŋ da zɛge o nu a wuli ka ba bare gɔmɔ, o da manne la lɛ a Daŋna naŋ da iri o a pigu dieŋ. Lɛ la ka o da yeli ko ba, “Yɛ gaa te yeli a yɛlɛ ama zaa ko Gyems ane a yɔɔmine.” Kyɛ ka o pãã da yi a leɛ gaa ziyuo. 18 A biebie saŋ naŋ wa ta, dɔɔne yaga da be la a sogyare poɔ. Ba da ba bɔŋ bon na naŋ e Pita. 19 Hɛrod naŋ da bɔ o zie zaa kyɛ ba nyɛ o, o da leɛ soore la a guuribo soorbie yaga kyɛ tere noɔre ka ba ko ba. Kyɛ ka Hɛrod yi Gyudea gaa Sɛsarea a te kpeɛrɛ be te ta saŋ kaŋ. 20 Hɛrod da nyɛ la suuri ne Taiya ane Sidon deme. Kyɛ ba da laŋ la taa a sɔre sori ka ba nyɛ o. Belastos, a naa tonton meŋɛ kaŋ, da waa la ba ba. Lɛ la ka ba da sɔre ka ba maale a yɛlɛ, bonzuiŋ a yi Hɛrod teŋɛ la ka ba da nyɛrɛ ba bondirii. 21 Bebiri na ba naŋ da biŋ, Hɛrod da su la o nakpare a zeŋ o nadakogo zu kyɛ da yeli yɛlɛ a ko a nobɔ. 22 Ka a nobɔ da ŋmeɛrɛ kpɛlle a yele, “Naaŋmen kɔkɔre la aŋa, a ba e nensaala!” 23 A pare na poɔ ka malke naŋ yi a Daŋna zie da ŋmɛ Hɛrod, bonzuiŋ o da ba de eŋno ko Naaŋmen, ka dandulo da di o ka o kpi. 24 Kyɛ ka a Naaŋmen yelbiri da duori yaga yaare zie zaa. 25 Barnabas ane Sɔl naŋ da baare ba tomɔ, ba da leɛ yi la Gyɛrosalɛm a te taa Gyɔn, kyɛ ka o yuori kaŋ di ka Mark, a gɛrɛ ne.
131 Ŋmen-noɔr deme ane wuliwullibo mine da poɔ la a Anteok puoru deme poɔ: Barnabas, Simeon ka ba boɔlɔ ka Negyɛr, ane Lokeos naŋ yi Sairin, ane Manaen naŋ da e Hɛrod a teŋkaara pɔl tɔ, ane Sɔl. 2 Ba naŋ da tonɔ a Daŋna tomɔ kyɛ `leŋ ba nɔe, a Sekyerete da yeli la, “Yɛ sɛre Barnabas ane Sɔl yi ko Ma, ka ba toŋ a tomɔ na N naŋ boɔle ba ka ba toŋ.” 3 Ba naŋ da `leŋ ba nɔe kyɛ puori wa baare, ba da de la ba nuuri dɔgle ba a vɛŋ ka ba gaa. 4 A lɛ zuiŋ, a Sekyerete da toŋ la ba bayi, ka ba sigi Sɛlosea a te kpɛ gbori te gaa Seperos. 5 Ba naŋ da te ta Salames la, ka ba da kanne a Naaŋmen yelbiri kannoo a Gyu deme senagɔgre poore. Gyɔn meŋ da be la ba poɔ a soŋnɔ ba. 6 Ba naŋ da yɔ a teŋɛ na kõɔ̃ naŋ gyilli o zaa, a wa te ta Pafos, ba da pɔge la dɔɔ kaŋ yuori naŋ di Bar-yesu, naŋ da maŋ toŋ magyek tombeere. O da e la Gyu neɛ meŋ naŋ da e Ŋmen-noɔr ziri sobɔ. 7 O da be la a teŋkaara na yuori naŋ di Sɛregyeos Pɔlos zie. A teŋkaara da taa la yɛŋ a da toŋ boɔle Barnabas ane Sɔl, bonzuiŋ o da boɔrɔ la ka o woŋ Naaŋmen yelbiri. 8 Kyɛ a magyek tontonɔ ba naŋ boɔlɔ ka Ɛlomas (bonso, o yuori pare la aŋa), da are la kyaare ne ba. O da ba boɔrɔ ka a teŋkaara sage de ba yɛlɛ. 9 Kyɛ ka Sɔl, ba naŋ boɔlɔ ka Pɔl, naŋ da paale ne a Sekyerete, da kaa Ɛlomas gbaŋgbaŋ, 10 kyɛ yeli, “Fõõ naŋ taa bɛlloo zaa ane zirii! Fõõ naŋ e a dɛvel bie ne a yeltori zaa dɔndɔmɔ! Fo kon tõɔ̃ bare a Daŋna yeltori sobie saŋna bee? 11 Pampana ŋa, kyɛllɛ, a Daŋna nu kyaare ne fo la. Fo na zɔŋ la, a kon leɛ nyɛrɛ a ŋmenaa kyãã a te ta saŋ kaŋ.” A pare na poɔ, ka o niŋe ligi a da waa na zanzugo kaŋ, ka o da boɔrɔ neɛ kaŋ ka o tagra o. 12 A teŋkaara naŋ da nyɛ bon na naŋ e la, ka o da sage de, bonzuiŋ, o noɔre da `maa la ne a Daŋna wuluu ba naŋ da wuli. 13 A yi Pafos, Pɔl ne o tutaaba da mɔŋ la a gbori gaa Pɛrga naŋ be Panfolea paaloŋ poɔ, kyɛ ka Gyɔn da bare ba kyɛ leɛ gaa Gyɛrosalɛm. 14 Ba naŋ da yi Pɛrga, ba da gaa la Anteok naŋ be Pesedea paaloŋ poɔ. A Sabat bebiri naŋ wa ta la, ka ba da kpɛ a senagɔg poɔ a te zeŋ. 15 A senagɔg neŋkponni naŋ da kanne a nɔbinnaa ane a Ŋmen-noɔr deme Ŋmaabo baare la, ka ba da toŋ neɛ ba zie ka o yeli, “Dɔɔmine ane yɔɔmine, ka yɛnee wa taa yelbie naŋ na dii a nobɔ sukyie, yɛ yeli.” 16 Ka Pɔl da iri are kyɛ zɛge o nu, a yeli, “Israel dɔbɔ ne balaŋ zaa naŋ zoro Naaŋmen, yɛ kyɛllɛ ma. 17 A Israel deme Naaŋmen la da iri a te saamine, a duori a nobɔ a saŋ na ba naŋ waa saama a Egyept poɔ. Naaŋmen da tẽɛ̃ la O nu ka o do saa a taa ba yi ne. 18 O da di la kannyiri ko ba ne ba yel-ere zaa, a saŋ na ba naŋ da be a wɛgyaŋ poɔ yuomo lezaayi. 19 O naŋ da ŋmɛre Kanaan tenne ayopõĩ bare, O da poŋ la ba tenne ko a nobɔ ka ba di gbannoŋ. 20 Ama zaa ta la yuomo kɔɔre anaare ane lezaayi ne pie. “A yi a lɛ puoriŋ, Naaŋmen da ko ba la sɛrɛɛ direbe kyɛ gu a Ŋmen-noɔr sobɔ Samuel saŋ. 21 Ka a nobɔ pãã da sɔre ka ba taa naa, ka Naaŋmen da ko ba Sɔl, Kes bidɔɔ, naŋ yi Bɛn-gyamen bale poɔ. O da di la naaloŋ yuomo lezaayi. 22 Naaŋmen naŋ da iri Sɔl bare la, ka O da iri David ka o waa ba naa. O da di la danseɛ David zie kyɛ yeli, ‘N nyɛ la David, Gyɛse bidɔɔ, ka o e a dɔɔ naŋ maŋ tu N sukyiri boɔbo. O na e la lɛ zaa N naŋ boɔrɔ.’ 23 “A da tu la lɛ Naaŋmen naŋ da polle, ka a yi a dɔɔ ŋa bibiiri zie ka O da de a Faara, Yesu, a wa ko Israel. 24 Yesu naŋ da ba wa sɛre la ka Gyɔn da kanne a suobu naŋ yi a teɛroŋ leɛbo kannoo ko a Israel nobɔ zaa. 25 Gyɔn naŋ da baara o tomɔ la, ka o da yeli, ‘Yɛ teɛre ka aŋ la Ma? N ba e a Onɔ. Kyɛ kyɛllɛ, n puoriŋ la ka neɛ kaŋ tu waara, N ba seŋ ka N `lori O nɔɔteɛ.’ 26 “Dɔɔmine ane yɔɔmine, Abraham boorɔ bibiiri ane balaŋ zaa naŋ zoro Naaŋmen, a yɛ zie la ka O tere a faabo yelbiri ŋa. 27 A balaŋ naŋ da kpeɛrɛ Gyɛrosalɛm ne a ba teŋkaareba naŋ da ba bɔŋ Yesu velaa, ba da di la O sɛrɛɛ, ka a tu lɛ ba naŋ da ŋmaa biŋ a Ŋmen-noɔr deme Ŋmaabo poɔ, a Ŋmaabo na ba naŋ maŋ kanne a Sabat bebiri zaa. 28 Ba da ba nyɛ yelsaŋnaa zaa naŋ seŋ ka O kpi, kyɛ ba da sɔre la Pailat ka o ko O. 29 Ba naŋ da tu lɛnɛɛ zaa ba naŋ ŋmaa O yɛlɛ biŋ la, ka ba da `lori O teɛ zu a sigi ne O te gaale yabogi poɔ. 30 Kyɛ Naaŋmen da seŋ O la a kuuni poɔ. 31 Nobɔ naŋ da beɛle O yi ne Galili te ta Gyɛrosalɛm da nyɛ O la beri yaga. Bana la e a O danseɛ deme a nobɔ zie. 32 “Te yeli yɛ la a yelnoore na Naaŋmen naŋ da polle ko te saamine. 33 O da maale la a zaa a ko tenee naŋ e ba bibiiri meŋ, O naŋ da leɛ seŋ Yesu a kuuni poɔ. A seŋ lɛ ba naŋ ŋmaa biŋ a Pugibu Yieluŋ ayi sobɔ poɔ: “ ‘Fo e la N Bidɔɔ, zenɛ la ka N waa Fo Saa.’ 34 A kyaare ne lɛ Naaŋmen naŋ da seŋ O a kuuni poɔ, ka O kon leɛ nyɛ saŋnaa, O da yeli la: “ ‘N na ko Fo la David kyereteluŋ meŋɛ.’ 35 A lɛ poɔ, O meŋ da yeli la a Pugibu Yieluŋ kaŋ poɔ: “ ‘Fo kon tõɔ̃ vɛŋ ka Fo Kyerete Sobɔ nyɛ saŋnaa.’ 36 “David naŋ da toŋ a Naaŋmen boɔbo tomɔ ko o nobɔ baare, o da gbire la, ka ba da gaale o ne o saamine, kyɛ o da nyɛ la saŋnaa. 37 Kyɛ Onɔ na Naaŋmen naŋ da seŋ kuuni poɔ, da ba nyɛ saŋnaa. 38 “A lɛ poɔ, n dɔɔmine ne n yɔɔmine, N boɔrɔ ka yɛ bɔŋ ka a yi a dɔɔ ŋa zie la ka ba kanne yelbebe suuri diu yɛlɛ a ko yɛ. 39 A yi O zie la ka balaŋ zaa naŋ na sage de, na waa yeltori deme a yɛlɛ zaa poɔ, kyɛ ba kon tõɔ̃ waa lɛ a yi a Moses nɔbinnaa zie. 40 Kaara velaa, ka a bon na a Ŋmen-noɔr deme naŋ yeli ka o ta e lɛ yɛ zie: 41 “ ‘Kaara, yɛnee naŋ ba taa gyermɛ, yɛ taa nɔ`maa a te bɔre wɛ, bonzuiŋ N na toŋ la tomɔ a yɛ bebie poɔ, a tomɔ na yɛ naŋ kon bɔŋ sage ne, ne a lɛ zaa neɛ kaŋ naŋ wa manne a yɛlɛ ko yɛ.’ ” 42 A Gyu deme naŋ da yire a senagɔg poɔ la, ka a Tendaa deme da sɔre ba ka ba leɛ wa a Sabat bebiri a wa manne a yelbie ama ko ba. 43 A nobɔ naŋ da yaare, Gyu deme yaga ane balaŋ naŋ tuuro a Gyu deme puoruu, da tu la Pɔl ane Barnabas. Lɛ la ka Paul ane Barnabas da yeli yɛlɛ a mɔglɔ ba ka ba kyãã tuuro a Naaŋmen nɔndetero sobiri poɔ. 44 A Sabat bebiri naŋ wa ta, a teŋ deme yaga da laŋ la taa a na kyɛlle a Naaŋmen yelbiri. 45 Kyɛ a Gyu deme naŋ da nyɛ a gyamaa, ba da taa la nyuuri yaga a ŋmeɛrɛ nɔkpeɛne kyɛ yele yelfaare kyaare ne lɛ Pɔl naŋ da yeli. 46 Ka Pɔl ane Barnabas da taa sukyikpẽã kyɛ yeli, “A da tu la ka te piili yele a Naaŋmen yelbiri korɔ yɛ. Kyɛ yɛ da zagre la a O noɔre, a de yɛmenne ka yɛ ba seŋ a nyɔvore naŋ kon bɔŋ baare. Lɛ la so ka te leɛ kyaare a Tendaa deme. 47 A ŋaa la ka a Daŋna tere noɔre ko te: “ ‘N iri fo la biŋ ka fo e kyãã ko a Tendaa deme, ka fo na taa faabo a te ta a teŋɛ baaro zie.’ ” 48 A Tendaa deme naŋ da woŋ a ŋaa la, ka ba poore da pɛle ka ba da danna a Naaŋmen yelbiri. Balaŋ na Naaŋmen naŋ da iri biŋ ka ba nyɛ nyɔvore naŋ kon bɔŋ baare da sage la. 49 Ba da de la a Daŋna yelbiri a yaare a paaloŋ zaa. 50 Kyɛ a Gyu deme da dɔre la eŋ pɔgɔbɔ naŋ zoro Naaŋmen kyɛ taa yoe ane a teŋɛ neŋkponni, ka ba dɔgre Pɔl ane Barnabas. Ba da digi ba la ka ba yi a ba paaloŋ poɔ. 51 Kyɛ ba da piŋ la a uuruŋ bare a ba gbɛɛ eŋɛ a kyaare ne ba kyɛ da gaa Ekoneom. 52 Ka a tutuuribo da paale ne popeɛloŋ ne a Sekyerete.
141 A saŋ na ba naŋ da be Ekoneom poɔ la, ka Pɔl ane Barnabas da kpɛ a Gyu deme senagɔg poɔ. Be la ka ba da yeli yɛlɛ ka a Gyu deme ane a Grik deme yaga da sage de. 2 Kyɛ a Gyu deme naŋ da ba sage de da dɔre la a Tendaa deme eŋ ka ba da leɛ ba teɛroŋ ka a waa faa a yɔɔmine zie. 3 A lɛ la ka Pɔl ane Barnabas da kɔɔre a be a yeli yɛlɛ kperaa lɛ a Daŋna eŋɛ. A Daŋna da di la O nɔndetero yelbiri danseɛ a vɛŋ ka ba da toŋ tonseɛle mannoo ane tombeere ne ba nuuri. 4 Kyɛ a teŋɛ nobɔ da poŋ la ziiri ayi, ka ba mine be a Gyu deme zie, ka ba mine meŋ be a potuuribo zie. 5 A Tendaa deme ne a Gyu deme ne a ba neŋkponni da boɔrɔ ka ba eŋ a potuuribo baaloŋ kyɛ za ba ne kubo. 6 Kyɛ ba da bɔŋ ne a la, a zo gaa Lostera ane Dɛreba naŋ be Lokanea paaloŋ poɔ ne a tenne naŋ peɛle a be. 7 Be la ka ba te kanne a yelnoore. 8 Lostera poɔ la, ka dɔɔ kaŋ da bebe naŋ e gbɛre a kon tõɔ̃ kyeŋ o dɔgebo saŋ zaa. 9 A dɔɔ na da zeŋ kyɛllɛ la a yɛlɛ Pɔl naŋ da yeli. Ka Pɔl da kaa o daadaa kyɛ nyɛ ka o taa sagdeu a na tõɔ̃ nyɛ sammo. 10 A lɛ la ka Pɔl da boɔle ne kɔkɔkpoŋ a yeli, “Iri are fo gbɛɛ zu!” Daadaa lɛ ka o da vare iri are a piili kyene. 11 A nobɔ naŋ da nyɛ bon na Pɔl naŋ da e la, ka ba da ŋmɛ kpɛlle a yeli a Lokanea kɔkɔre poɔ, “A ŋmemɛ sigi wa la te zie a na nensaala na!” 12 Ka ba da boɔlɔ Barnabas ka Zus, kyɛ da boɔlɔ Pɔl ka Hermes, bonzuiŋ onɔ da la a yelyelkpoŋ sobɔ. 13 Lɛ la ka a Zus puoru neŋkpoŋ, a o puoru die naŋ da peɛle a ba teŋɛ, da taa naakoɔre ane tepoore wa ne a ba teŋɛ dendɔre eŋɛ, a da boɔrɔ ka o maale bɔɔre ne a nobɔ a ko a poturribo. 14 Kyɛ a potuuribo, Pɔl ane Barnabas naŋ da woŋ a ŋaa, ba da kyeɛre la ba bonsuuri kyɛ ŋmore kpɛ a nobɔ poɔ a ŋmeɛrɛ kpɛlle, 15 a yele, “Dɔbɔ, boŋ la vɛŋ ka yɛ erɛ a yɛlɛ ama? Tenee meŋ e la nensaaleba a na yɛ naŋ waa. Te taa la yelnoore wa ne a na kanne ko yɛ, ka yɛ bare a bonlaama ama kyɛ leɛ tu a Naaŋmen voora na naŋ maale a tenvelaa, a teŋɛ zu, a mane kpoŋ, ane boma na zaa naŋ be a poɔ. 16 A bebie naŋ tɔle, O da vɛŋ la ka a tendaare deme zaa kyene bamenne sobie poore. 17 Ne a lɛ zaa, O da ba bare Omeŋɛ ka O ba taa danseɛ diu: O maŋ toŋ la tonveɛle ne lɛ O naŋ toŋ saa naŋ yi sazu ane wɔmɔ zaa a sẽɛ̃ ne uoni saŋ, a ko te diu ane noɔ ka te sukyie paale ne.” 18 Ane a yelbie ama gba, ba da woŋ la tuo ane lɛ ba naŋ na e ka a nobɔ ta maale bɔɔre ko ba. 19 A Gyu deme mine naŋ da yi Anteok ane Ekoneom, da wa dɔre la a nobɔ eŋ ka ba da za Pɔl ane kubo, kyɛ vu o yi ne a teŋɛ poɔ te bare, a teɛre ka o kpi la. 20 Kyɛ a tutuuribo naŋ da wa laŋ taa gyilli o, o da iri la a leɛ kpɛ a teŋɛ poɔ. A bieo daare la ka onɔ ane Barnabas da gaa Dɛreba. 21 Ba da kanne la a yelnoore a teŋ na poɔ a nyɛ tutuuribo yaga. A lɛ puoriŋ, ba da leɛ gaa la Lostera, Ekoneom, ane Anteok, 22 a da erɛ ka a tutuuribo seere are kpẽã, a mɔglɔ ba ka ba kyãã tu a sagdeu sobiri, kyɛ yele ka a fere la ka te woŋ tuo yaga kyɛ pãã kpɛ a Naaŋmen naaloŋ poɔ. 23 Ba naŋ da iri nembɛrɛ a puoru die kaŋ zaa poɔ, ba da puori la ne nɔ`leŋ a pãã da de ba ko a Daŋna na ba naŋ sage ne. 24 Ba naŋ da tu yi Pesedea poɔ la ka ba kpɛ Panfolea poɔ. 25 Ba naŋ da wa kanne a yelbiri a Pɛrga poɔ la ka ba da sigi Attalea. 26 Ba pãã da yi la be a te mɔŋ gaa Anteok, a zie na ba naŋ da iri ba eŋ a Naaŋmen nɔndeteroo poɔ, a tomɔ ba naŋ da toŋ baare zuiŋ. 27 Ba naŋ da te tara la ka ba da boɔle a puoru deme laŋ taa, a manne ko ba lɛ Naaŋmen naŋ e ba zie ane lɛ O naŋ da yuo a sagdeu dendɔre a ko a Tendaa deme. 28 Ba da kɔɔre la be ane a tutuuribo.
151 Dɔbɔ mine da yi la Gyudea a sigi wa Anteok poɔ a wa wuli a yɔɔmine: “See ka yɛ ŋmaa yɛ yɔe a seŋ Moses naŋ wuli a te eroŋ poɔ, ka lɛ naane yɛ kon tõɔ̃ nyɛ faabo.” 2 Pɔl ane Barnabas da kyaare ne ba la ne nɔkpeɛne yaga. Lɛ la ka ba da iri Pɔl ane Barnabas laŋ ne a ba tutaaba mine ka ba do Gyɛrosalɛm poɔ a te nyɛ a potuuribo ane a nembɛrɛ ka ba gyɛle a yɛlɛ ŋa. 3 A puoru deme naŋ da soŋ ba eŋ a sori poɔ, ba da tu la Fonisia ane Samaria a manne ko a nobɔ lɛ a Tendaa deme naŋ leɛ kyɛ tuuro Yesu. Lɛ la ka a yɔɔmine zaa poore da pɛle yaga. 4 Ba naŋ da ta Gyɛrosalɛm, a puoru deme ane a potuuribo laŋ ne a nembɛrɛ zaa da tuori ba la velaa. Ba da manne la ko ba lɛ Naaŋmen naŋ e a ba zie. 5 Kyɛ a sagderebe mine naŋ da tuuro a Farasi eroŋ puoriŋ da iri are la a yeli, “A fere la ka ba ŋmaa ba yɔe kyɛ tu a Moses nɔbinna sobiri.” 6 Lɛ la ka a potuuribo ne a nembɛrɛ laŋ zeŋ a na gyɛle a yɛlɛ ŋa. 7 A nɔkpeɛne yaga ama puoriŋ la, ka Pita da iri are a yeli ko ba, “Dɔɔmine ane yɔɔmine, yɛ bɔŋ ka saŋ kaŋ Naaŋmen da iri ma la a te poɔ, ka a Tendaa deme na woŋ n noɔre poɔ a yelnoore yelbiri kyɛ meŋ sage de. 8 Naaŋmen naŋ bɔŋ sukyie da di la ba danseɛ, ne O naŋ da ko ba a Sekyerete na lɛ O naŋ da ko te meŋ. 9 O ba maale tenee ane ba tɛɛtɛɛ, O naŋ da pɛge ba sukyie a ba sagdeu zuiŋ. 10 A lɛ puoriŋ, boŋ la vɛŋ ka yɛ boɔrɔ ka yɛ gyenne Naaŋmen a de a naakoɔre dakyara na tenee ne te saamine naŋ da kon tõɔ̃ tuo, a eŋnɛ a tutuuribo kɔkɔe eŋɛ? 11 Kyɛ te sage de la ka a Daŋna Yesu Kristo nɔndeteroo poɔ la ka te nyɛ faabo, na lɛ ba meŋ naŋ nyɛ faabo.” 12 Balaŋ zaa naŋ da bebe da e la kyẽẽ, kyɛ da kyɛllɛ Barnabas ane Pɔl ka ba da manne a tonseɛle mannoo ane a tombeere zaa Naaŋmen naŋ da toŋ ko a Tendaa deme a yi ba zie. 13 Ba naŋ da manne a yɛlɛ baare la, ka Gyems da leɛ yeli: “Dɔɔmine ane yɔɔmine, yɛ kyɛllɛ n yɛlɛ. 14 Simon da manne ko te la lɛ Naaŋmen naŋ da wa a Tendaa deme zie a da iri O nobɔ mine a yi ba poɔ a O yuori zuiŋ. 15 A Ŋmen-noɔr deme yelbie sage ne la a yɛlɛ ama, a na ba naŋ ŋmaa biŋ: 16 “ ‘A ama puoriŋ, N na leɛ wa la a wa leɛ mɛ a David puoru sɛge naŋ da le. N na leɛ mɛ la a bon-ŋmɛraa a leɛ e ka o are, 17 ka a nensaaleba balaŋ naŋ kyɛre na bɔ a Daŋna, ane a Tendaa deme zaa naŋ di N yuori, a Daŋna naŋ erɛ a yɛlɛ ama zaa la yele.’ 18 A yi a piiluu saŋ, Naaŋmen la bɔŋ a O tomɔ zaa. 19 “A lɛ poɔ, N di la sɛrɛɛ ka te ta vɛŋ ka a e tuo ko a balaŋ naŋ be a Tendaa deme poɔ naŋ leɛrɛ kyaare Naaŋmen. 20 Kyɛ a seŋ la ka te ŋmaa gane ko ba a yeli ko ba, ka ba kyiire tebɛ yeldɛgre, peɛmo tomɔ, doŋkuuni naŋ ba kɔre nɛmɛ ɔɔbo, ane zẽẽ. 21 Ba kanne la Moses yɛlɛ a tenne zaa poɔ a koroŋ saŋ kyɛ maŋ kanne o gama a senagɔgre poore a Sabat bebiri zaa.” 22 Lɛ la ka a potuuribo, ane a nembɛrɛ, ane a puoru deme zaa poore da pɛle ka ba da iri dɔbɔ mine a yi ba poɔ, a toŋ ba ane Pɔl ane Barnabas ka ba gaa Anteok. Ba da iri la Gyudas naŋ da di Barsabas, ane Selas, dɔbɔ naŋ da e neŋkponni a yɔɔmine poɔ. 23 Ba da ŋmaa la a gan ŋa ka ba taa gaa ne: A potuuribo ane a nembɛrɛ ne a yɔɔmine, A ko a yɔɔmine naŋ be a Tendaa deme poɔ, a Anteok, Siria, ane Selesea poɔ: Te puori yɛ la. 24 Te woŋ ka te taaba mine yi la te poɔ a wa dɔŋ yɛ ne ba yelbie, a dɔŋ yɛ teɛroŋ ne lɛ ba naŋ yeli ko yɛ ka yɛ ŋmaa yɛ yɔe kyɛ tuuro a nɔbinnaa zaa. Kyɛ te da ba tere noɔre zaa ko ba. 25 A lɛ la ka a da waa velaa ko te ka te zaa laŋ noɔre a iri te dɔbɔ mine a toŋ ba yɛ zie ane te banɔnnaa Barnabas ne Pɔl— 26 dɔbɔ naŋ da de ba nyɔvoe a tɛge ne kũũ a te Daŋna Yesu Kristo yuori zuiŋ. 27 A lɛ puoriŋ, te meŋ toŋ la Gyudas ane Selas ka ba wa manne a yelbie ama ne ba nɔe ko yɛ. 28 A da waa la velaa ko a Sekyerete ne tenee, ka te ta de yeltuori zaa dɔgle yɛ ka a gaŋ a yelfere ama: 29 Yɛ kyiire bondirii zaa ba naŋ de maale ne bɔɔre ko tebɛ, a kyiire zẽẽ diu meŋ, ane doŋkuuni naŋ ba kɔre nɛmɛ ɔɔbo, ane peɛmo tomɔ. Ka yɛnee nyɔge yɛmenne a yi ne ama poɔ, yɛ na e la velaa. Yɛ zeŋ velaa. 30 Ba naŋ wa bare ba la, ka ba da iri te sigi Anteok. A be la ka ba te laŋ a nobɔ yaga a de a gan tere. 31 Ba naŋ da kanne a gane, ba poore da pɛle la yaga a ba sukyidiibu zuiŋ. 32 Gyudas ane Selas meŋ naŋ da e Ŋmen-noɔr deme, da mɔglɔ la a yɔɔmine ne yelbie yaga ka ba are kpẽã. 33 Kyɛ, ba naŋ kpɛ a be a te ta saŋ kaŋ, a yɔɔmine da bare ba la ne eŋ`maaroŋ puoruu, ka ba da leɛ gaa a potuuribo zie. 34 Ne lɛ zaa, a da pɛle la Selas poɔ ka o kyãã kpeɛrɛ a be. 35 Kyɛ Pɔl ane Barnabas da kyãã be la Anteok poɔ a wullo kyɛ kanna a Daŋna yelnoore yelbiri laŋ ne ba mine meŋ yaga. 36 Beri mine naŋ da tɔle la ka Pɔl da yeli ko Barnabas, “Vɛŋ ka te leɛ gaa te nyɛ a te yɔɔmine a tenne na zaa poɔ te naŋ da kanne a Daŋna yelbiri, kyɛ nyɛ lɛ ba naŋ erɛ.” 37 Barnabas da boɔrɔ la ka ba de Gyɔn ba naŋ boɔlɔ Mark, gaa ne. 38 Kyɛ Pɔl da ba teɛre ka a waa la velaa ka ba de o gaa ne, bonzuiŋ o da bare ba la Panfolea poɔ, a da ba leɛ toŋ a tomɔ ne ba. 39 A nɔkpeɛne ŋa da waa la tuo a vɛŋ ka ba da bare taa. Barnabas da de la Mark a kpɛ ne gbori a te sigi gaa Seperos. 40 Kyɛ Pɔl da iri la Selas a meŋ gaa ne, ka a yɔɔmine da de ba eŋ a Naaŋmen nɔndeteroo poɔ. 41 O da tu la kpɛ Siria ane Selesea poɔ a te maale a puoru deme zaa ka ba are gbeŋgbeŋ.
161 Pɔl da ta la Dɛreba ane Lostera. A be la ka tutuuro kaŋ naŋ di Temote da be. O ma da e la Gyu pɔgɔ kaŋ naŋ sage de, kyɛ ka o saa da e Grik neɛ. 2 A yɔɔmine a Lostera ane Ekoneom poɔ da yeli la o yɛlɛ velaa. 3 Pɔl da boɔrɔ la ka o de o gaa ne a sori; lɛ la ka o da ŋmaa o yoɔre, bonzuiŋ a Gyu deme naŋ da kpeɛrɛ be da bɔŋ la ka o saa e la Grik neɛ. 4 Ba naŋ da tu a tenne poore la ka ba da manne a nɔe na a potuuribo ane a nembɛrɛ naŋ da yeli biŋ a Gyɛrosalɛm poɔ ko a nobɔ ka ba tuuro. 5 A lɛ poɔ, a puoru deme da are la gbeŋgbeŋ a sagdeu poɔ kyɛ yɛllɛ bebiri zaa. 6 Ba naŋ da kyɔle Ferogea ane Galatea paaloŋ la, ka a Sekyerete da ba ko ba sori ka ba kanne a Daŋna yelbiri a Asia paaloŋ poɔ. 7 Ba naŋ wa ta Mosea poɔ, ba da leɛ boɔrɔ la ka ba kpɛ Betonea poɔ, kyɛ a Seɛ da ba sage. 8 Lɛ poɔ la ka ba da kyeŋ tɔle Mosea kyɛ te sigi Teroas. 9 Gyenno kaŋ da wa la Pɔl zie a tensoɔ saŋ, ka o da nyɛ Masɛdonea dɔɔ kaŋ, ka o are a sɔrɔ o, a yele, “Tɔle wa kpɛ Masɛdonea poɔ a wa soŋ te.” 10 Pɔl naŋ da nyɛ a gyennoo ŋa la, ka te da kyɔgre te boma ka te gaa te kpɛ Masɛdonea daadaa. Te da sereŋ bɔŋ ka a Daŋna la boɔle te ka te kanne a yelnoore ko ba. 11 Te da bare la Teroas a kpɛ gbori a gaa Samoterasia daadaa. A bieo daare la ka te da gaa a te kpɛ Nɛapoles poɔ. 12 Te da leɛ yi la be a gaa Felepe, a Rom teŋkpoŋ kaŋ naŋ be a Masɛdonea paaloŋ poɔ. A teŋ ŋa poɔ la ka te da kpɛ beri mine. 13 A Sabat bebiri, te da yi la a teŋ dendɔre a gaa mannoɔre. Be la ka ba da maŋ nɔŋ ka ba puoro. Te da zeŋ la be a yeli yɛlɛ ko a pɔgɔbɔ naŋ da laŋ taa a be. 14 Pɔgɔ kaŋ yuori naŋ di ka Ledea, da kyɛllɛ te la. O da puoro la Naaŋmen kyɛ koɔrɔ wagyɛ vaelɔt a Toatera teŋ poɔ. A Daŋna da yuo la o sukyiri ka o da sage de a yɛlɛ na Pɔl naŋ yeli. 15 Kyɛ onɔ ane o yideme naŋ da de suobu, o da sɔrɔ te la a yele, “Ka yɛnee wa de ma ka N sage ne la a Daŋna, yɛ wa kpeɛrɛ n yiri poɔ.” Lɛ la ka o da mɔglɔ te. 16 Saŋ kaŋ te naŋ da gɛrɛ a puoru zie, te da pɔge la gbaŋgbaa pɔgle kaŋ naŋ taa seɛ naŋ maŋ tõɔ̃ yeli nendaare yɛlɛ. O da nyɛrɛ la libie yaga a o bɔɔbooro poɔ a korɔ o daŋneba. 17 A pɔglee ŋa da tu la Pɔl ane te a ŋmeɛrɛ kpɛlle a yele, “A dɔbɔ bama la a Naaŋmen Kpoŋ Zaa tontoneba naŋ wullo te a sori ka te nyɛ faabo!” 18 O da e la lɛ beri yaga. Ka Pɔl, o suuri naŋ da iri yaga, da leɛ a yeli ko a seɛ, “A Yesu Kristo yuori zuiŋ, N yeli fo la, wa yi a pɔglee zie!” Lɛ la ka o da yi a gogo na poɔ. 19 A o daŋneba naŋ da nyɛ ka ba tɔnɔ nyaabo gaa la, ka ba da nyɔge Pɔl ane Selas a vu ba kpɛ ne a zikaareba zie a daa poɔ. 20 Ba da wa ne ba la a sɛrɛɛ direbe zie a wa yeli, “A dɔbɔ bama e la Gyu deme a wa erɛ ka te teŋɛ dɔɔnɔ yaga. 21 Ba wullo la eroŋ mine naŋ ba tu ka te sage bee tuuro, bonzuiŋ te e la Rom deme.” 22 Lɛ la ka a nobɔ zaa da laŋ kyaare ne Pɔl ane Selas. A sɛrɛɛ direbe da yagre la ba bonsuuri kyɛ tere noɔre ka ba fɔb ba. 23 Ba naŋ da fɔb ba yaga ne fegraa la, ka ba da lɔɔ ba eŋ a pigu dieŋ kyɛ tere noɔre ko a pigpigre ka o gu ba velaa. 24 A pigpigre naŋ da de a noɔre la, ka o da taa ba kpɛ ne a pigu dilige kaŋ a te eŋ ba kpulo. 25 A zie naŋ da sɔɔ poŋ sentaa la, ka Pɔl ane Selas da puoro kyɛ yiele pugibu yieluŋ korɔ Naaŋmen. A ba nempigri taaba da kyɛllɛ ba la. 26 Ba da berɛ la, ka a teŋ da ŋmɛre ane dɔɔne yaga. A pigu die pare zaa da mii la. A pare na poɔ, a dendɔe zaa da yuo la, kyɛ ka neɛ zaa banzɔlɔ yuo yi le. 27 A pigpigre da ŋmore iri la a goɔŋ zu a da nyɛ ka a pigu die dendɔe zaa yuo, ka o da voɔ o soɔ a boɔrɔ ka o ko omeŋɛ, bonzuiŋ o da teɛre ka a nempigri zaa yi la zo. 28 Lɛ la ka Pɔl da tane, “Ta eŋ fomeŋɛ baaloŋ! Te zaa be la kyɛ!” 29 Lɛ la ka a pigpigre pãã da boɔlɔ ka ba wa ne vũũ, kyɛ ŋmore kpɛ te le Pɔl ane Selas niŋe a miine o zaa. 30 O da taa ba la yi ne a te soore ba, “Dɔbɔ, boŋ la ka N na e a tõɔ̃ nyɛ faabo?” 31 Ka ba da yeli, “Sage ne a Daŋna Yesu Kristo kyɛ fo na nyɛ la faabo ane fo yideme zaa.” 32 A lɛ poɔ la, ka ba da yeli a Daŋna yelbiri ko o ane balaŋ zaa naŋ da be a o yiri poɔ. 33 A tensoɔ saŋ na poɔ la ka a pigpigre da de ba a pɛge ba felɛ. A pare na poɔ la, ka onɔ ane o yideme zaa da de suobu. 34 A pigpigre da taa ba la kpɛ ne a o yiri poɔ a te ko ba diu. Noɔ da kpɛ o la yaga, bonzuiŋ o ne o yideme zaa da sage ne la Naaŋmen. 35 A zie naŋ da vɛle la ka a sɛrɛɛ direbe da toŋ ba tontoneba ka ba da yeli, “Vɛŋ ka a dɔbɔ bama gɛrɛ.” 36 Ka a pigpigre da yeli a yelbie ama ko Pɔl: “A sɛrɛɛ direbe yeli la ka N bare yɛ ka yɛ gaa. A lɛ poɔ, yɛ gɛrɛ ne eŋ`maaroŋ.” 37 Kyɛ Pɔl da yeli ko ba la: “Ba fɔb te la nobɔ poɔ, kyɛ ba ba di te sɛrɛɛ. Te e la Rom nobɔ, kyɛ ba lɔɔ te eŋ a pigu die poɔ. Pampana ŋa, ba boɔrɔ la ka ba bare te gbili lɛ bee? A ba tu! Yɛ vɛŋ ka bamenne wa bare te!” 38 Lɛ la ka a sɛrɛɛ direbe tontoneba da leɛ gaa te yeli ko ba. Ba naŋ da woŋ ka Pɔl ane Selas e la Rom nobɔ, ka dambẽɛ̃ da kpɛ ba. 39 Ka ba da wa sɔrɔ ba kyɛ taa ba yi ne a pigu die poɔ. Ba da yeli ba la ka ba yi a teŋɛ poɔ. 40 Pɔl ane Selas naŋ wa yi a pigu die poɔ, ba da gaa la Ledea yiri. A be la ka ba da pɔge a yɔɔmine a dii ba sukyie, kyɛ pãã leɛ gaa.
171 Ba naŋ kpɛ yɔ Amfepoles ne Apɔllonea la ka ba kpɛ Tɛsaloneka poɔ. Be la ka a Gyu deme senagɔg kaŋ da be. 2 A o eroŋ poɔ, Pɔl da kpɛ la a senagɔg Sabat bebie ata a laŋ gyɛle ne ba a Naaŋmen Ŋmaabo yɛlɛ, 3 a da manna wullo ka a da fere la ka Kristo nyɛ woore kyɛ leɛ iri yi a kuuni poɔ. O da yeli la, “A Yesu ŋa N naŋ kanna korɔ yɛ, la a Kristo.” 4 Ba mine da sage la a pɔge Pɔl ne Selas, a laŋ ne Grik nobɔ yaga naŋ zoro Naaŋmen, ane pɔgɔbɔ yaga naŋ taa yuori a nobɔ zie. 5 Kyɛ a Gyu deme naŋ da ba sage da taa la nyuuri. Ba da nyɔge la nenfaare mine a daa poɔ, a maale zɔɔre kpaaro, a vɛŋ ka dɔɔne yaga be a teŋɛ poɔ. Ba da ŋmore gaa la Gyason yiri a te boɔrɔ Pɔl ane Selas ka ba taa ba yi ne te ko a nobɔ. 6 Kyɛ ba naŋ pãã da ba nyɛ ba, ka ba da vu Gyason ane a yɔɔmine mine kpɛ ne a teŋkaareba zie a da ŋmɛ kpɛlle: “A dɔbɔ bama naŋ leɛ a tendaa zaa vɔgle, meŋ wa la a kyɛ! 7 Gyason la da de ba a o yiri poɔ! Bama zaa la zagre Siiza noɔre, a yeli ka naa kaŋ bebe la, ka O yuori di ka Yesu!” 8 Kyɛ a nobɔ ne a teŋkaareba naŋ da woŋ a yɛlɛ ama la, ka dɔɔne yaga da wa ba zie. 9 Lɛ la ka ba da de libie a yi Gyason ane ba mine zie kyɛ pãã da bare ba ka ba gɛrɛ. 10 A pare na poɔ, a zie naŋ da sɔɔ la, ka a yɔɔmine da bare Pɔl ane Selas ka ba gaa Bɛrea. Ba naŋ te ta a be la, ka ba da kpɛ a Gyu deme senagɔg poɔ. 11 A Bɛrea deme da taa la yɛŋ a gaŋ a Tɛsaloneka deme, bonzuiŋ, ba da de la ba yelbiri kpẽã kyɛ da maŋ bɔ a Naaŋmen Ŋmaabo gama bebiri zaa a na nyɛ ka a yɛlɛ e la yelmeŋɛ. 12 A lɛ poɔ, ba yaga zie da sage de la. A Grik deme pɔgɔbɔ naŋ taa yoe yaga ane ba dɔbɔ mine meŋ da sage de la. 13 Kyɛ a Gyu deme naŋ be Tɛsaloneka naŋ da woŋ ka Pɔl be la Bɛrea poɔ a kanna Naaŋmen yelbiri la, ka ba meŋ da gaa be a te dɔre a nobɔ eŋ. 14 A pare na poɔ la ka a yɔɔmine taa Pɔl sigi ne a mannoɔre, kyɛ ka Selas ane Temote kyãã be a Bɛrea poɔ. 15 A dɔbɔ naŋ beɛle Pɔl da taa o la gaa ne Atens poɔ kyɛ pãã da leɛ gaa ne noɔre ka Selas ane Temote wa poɔ o eŋɛ wiẽũ. 16 A saŋ na Pɔl naŋ da kyɛllɛ ba a Atens poɔ la, ka o teɛroŋ zaa da dɔɔnɔ, o naŋ da nyɛ tebɛ ka a paale a teŋɛ. 17 Lɛ la ka o da laŋ gyɛle ne a Gyu deme a Daŋna yelbiri a senagɔg poɔ, balaŋ ane a Tendaa deme naŋ puoro Naaŋmen. O meŋ da manne la a yelbir a ko balaŋ naŋ da be a daa poɔ bebiri zaa. 18 Ɛpekorean ane Stoik yɛŋ zanzanneba mine pãã da pɔge o la. Ka ba mine da soore, “Boŋ la ka a yellaama sobɔ ŋa boɔrɔ ka o yeli?” Ka ba mine da leɛ yeli, “A e la na o wullo la ŋmem saama yɛlɛ.” Ba da yeli la a ŋaa, bonzuiŋ Pɔl da kanne la a Yesu yelnoore ane a kũũ leɛ-iruŋ yɛlɛ ko ba. 19 Ba da taa la Pɔl kpɛ ne a Areopagos laŋne zie a yeli, “Te na tõɔ̃ bɔŋ la a wuluu paala ŋa fo naŋ wullo? 20 Fo taa la yelsaama mine wa ne ka te woŋ, kyɛ te boɔrɔ la ka te bɔŋ a yɛlɛ ama tɛgɛ. 21 (Bonso, balaŋ zaa naŋ da yi Atens poɔ ane a saama zaa naŋ da kpeɛrɛ be, da ba e eroŋ zaa, kyɛ ba da yele la kyɛ kyɛllɛ wono yelpaale.) 22 Ka Pɔl pãã da are a Areopagos laŋne poɔ kyɛ yeli: “Atens dɔbɔ! N nyɛ la a yɛ eroŋ zaa poɔ ka yɛ e puorpuoribo. 23 Bonso, N naŋ kyeŋ tɔle, N nyɛ la boma yɛ naŋ puoro. N gba nyɛ la ka yɛ ŋmaa eŋ altar kaŋ: A KO A ŊMEN NA NEƐ NAŊ BA BƆŊ. A ŋmen ŋa yɛ naŋ puoro kyɛ ba bɔŋ, Onɔ la ka N boɔrɔ ka N kanne ko yɛ. 24 “A Naaŋmen naŋ iri a donɛɛ ane boma zaa naŋ be o poɔ, O pãã e la a tenvelaa ane a teŋɛ zu Daŋna. A lɛ poɔ, O ba kpeɛrɛ ŋmenderi ba naŋ mɛ ne nuuri. 25 O kon nyɛ sommo zaa naŋ yi nensaala nuuri poɔ, a na O boɔrɔ la bon kaŋ, bonzuiŋ Onɔ meŋɛ la ko nensaala zaa nyɔvore, vooroŋ, ane boma zaa. 26 O de la nembonyenaa zẽẽ a maale a tendaa zaa nensaaleba ka ba pãã kpeɛrɛ a teŋɛ zu zaa. O daŋ iri biŋ la a saŋ na naŋ seŋ ba ane a ba kpeɛbo zie zibogri. 27 O da e la lɛ ka ba na bɔ a Daŋna, kyɛ kaapɔg, ba naŋ boɔlɔ O, ba na nyɛ O la, ne lɛ zaa O naŋ ba be tɔɔre te kaŋa zaa zie. 28 ‘O eŋɛ la ka te voorɔ kyɛ yoɔrɔ, kyɛ bebe meŋ.’ A na a yɛ yelmanneba meŋ naŋ da yeli, ‘Tenee meŋ la a O bidɔgreba.’ 29 “A lɛ poɔ, te naŋ pãã e a Naaŋmen bidɔgreba, te kon tõɔ̃ teɛre ka a Naaŋmen waaloŋ waa la na salema, selva, bee kusiri, a seŋ nensaala naŋ maale ne omeŋɛ yɛŋ ane o bɔmmo. 30 A saŋ naŋ tɔle, Naaŋmen da ba kyɛllɛ te babɔmmo poɔ, kyɛ pampana ŋa O tere la noɔre ka nensaala zaa naŋ be zie zaa leɛ ba teɛroŋ. 31 Bonzuiŋ, O biŋ la a bebiri na O naŋ na di a donɛɛ sɛrɛɛ ane yeltori, ka a yi a dɔɔ na O naŋ da iri biŋ zie. O da ko la nobɔ zaa O yelmeŋɛ sagdeu, O naŋ da seŋ O a yi kuuni poɔ.” 32 Ba naŋ wa woŋ a kuuni leɛiruŋ yɛlɛ la, ka ba mine e o la, kyɛ ka ba mine yeli, “Te na leɛ kyɛlle fo la a yɛlɛ ama zuiŋ.” 33 Lɛ la ka Pɔl da yi a ba poɔ. 34 Ne a lɛ zaa, dɔbɔ mine da pɔge la Pɔl gaa kyɛ sage de. A ba kaŋ da la Deonoses, a Areopagos neɛ kaŋ, ane pɔgɔ kaŋ naŋ di Damares ane ba tutaaba.
181 A ama puoriŋ la ka Pɔl da yi Atens a gaa Kɔrent. 2 A be la ka o da pɔge Gyu neɛ kaŋ naŋ da di Akola naŋ e a Pɔntos neɛ kaŋ. O deɛ da yi la Etale wa ne o pɔgɔ Presella, bonzuiŋ Klaodeos da tere la noɔre ka Gyu deme zaa yi Rom poɔ. 3 Pɔl da kpeɛrɛ ne ba la, bonzuiŋ, ba zaa da tonɔ la ton-yenaa. Ba tomɔ da la sɛge maaloo. 4 A Sabat bebiri zaa o da maŋ manne wuli la a senagɔg poɔ, a boɔrɔ ka o mɔgle a Gyu deme ane a Grik deme. 5 Selas ane Temote naŋ da yi Masɛdonea poɔ a wa, a da e la nimizeɛ ko Pɔl ka o di danseɛ ko a Gyu deme ka Yesu la a Kristo. 6 Kyɛ ba naŋ da kyaare ne o kyɛ yeli yelfaare ko o, o da piŋ la o bonsuuri bare kyɛ yeli, “Yɛ zẽẽ be la yɛ zuri eŋɛ! N ba taa dɛgre zaa. A yi pampana ŋa, N na gaa la a Tendaa deme zie.” 7 Lɛ la ka Pɔl pãã da yi a senagɔg poɔ a kpeɛrɛ dɔɔ kaŋa ba naŋ boɔlɔ ka Gyostos yiri. O yiri da are la peɛle a senagɔg, kyɛ o meŋ da e la neɛ naŋ puoro Naaŋmen. 8 Krespɔs, naŋ e a senagɔg neŋkpoŋ, ane o yideme zaa da sage de la a Daŋna. Kɔrent deme yaga, naŋ da woŋ a Daŋna yɛlɛ, ba meŋ da sage de O la kyɛ de suobu. 9 Tensoɔ kaŋ, a Daŋna da yeli la yɛlɛ gyennoo poɔ a ko Pɔl: “Ta zoro dambẽɛ̃, kyɛ kyãã yeli. Ta e gbili lɛ. 10 Bonso, N be la fo zie. Neɛ zaa kyebe naŋ na zɔɔ ne fo a eŋ fo baaloŋ, bonzuiŋ, N taa la nobɔ yaga a teŋ ŋa poɔ.” 11 Lɛ la ka Pɔl da kpɛ be yuoni ane kyɛlle a wullo a nobɔ a Naaŋmen yelbiri. 12 Kyɛ a saŋ na Gallio naŋ da e a Akaya teŋkaara, a Gyu deme da laŋ la noɔre a ŋmaa gyilli Pɔl a taa o kpɛ ne a sɛrɛɛ diu zie, 13 a yele, “A dɔɔ ŋa mɔglɔ la a nobɔ ka ba puoro Naaŋmen a yi sori naŋ ba tu a nɔbinnaa.” 14 Pɔl naŋ da boɔrɔ ka o yeli yɛlɛ la, ka Gallio da yeli ko a Gyu deme, “Ka yɛnee Gyu deme da yeli ka o taa la saŋna kaŋ bee potuo tonfaa kaŋ, a na taa la sori ka N kyɛlle. 15 Kyɛ ka a naŋ wa e yelbie bee yoe bee yɛmenne nɔbinnaa yɛlɛ poɔ la, yɛ gyɛle iri a yɛlɛ, bonso N ba boɔrɔ ka N di yɛlɛ ama taaba sɛrɛɛ.” 16 A lɛ poɔ, o da digi ba la bare a sɛrɛɛ diu zie. 17 Ka a Grik deme da nyɔge Sostene, a senagɔg neŋkpoŋ, a ŋmɛ o a sɛrɛɛ diu zie niŋe. Kyɛ Gallio da ba kyɛlle a yɛlɛ ama zaa. 18 A lɛ puoriŋ, Pɔl da kpɛ la Kɔrent poɔ te ta saŋ kaŋ. O pãã da bare la a yɔɔmine kyɛ kpɛ gbori te gaa Siria, ka Presella ane Akola da beɛle o. A Sɛnkyera poɔ la, ka o da poŋ o zu a noɔre o naŋ da eŋ zuiŋ. 19 O naŋ da ta Ɛfɛsos la ka Pɔl da bare Presela ane Akola a be, kyɛ ka omeŋɛ da kpɛ a senagɔg poɔ a te laŋ gyɛle ne a Gyu deme a Daŋna yelbiri. 20 Kyɛ ba naŋ da sɔre o ka o be ba zie a ta saŋ kaŋ la, ka o da zagre. 21 Kyɛ o naŋ da gɛrɛ, o da yeli la, “A fere la ka N gaa a tigri ŋa naŋ na wa Gyɛrosalɛm poɔ. Kyɛ N na leɛ wa la, ka Naaŋmen wa sage.” O da kpɛ la gbori Ɛfɛsos poɔ a gaa. 22 O naŋ te sigi Sɛsarea poɔ, o da do la te puori a puoru deme, kyɛ pãã da leɛ sigi Anteok. 23 O naŋ da kpɛ Anteok poɔ te ta saŋ kaŋ la, ka o da yi be a yɔ Galatea ane Ferogea paaloŋ zaa a leɛ dɔre eŋ a tutuuribo zaa ka ba are gbeŋgbeŋ. 24 A Gyu neɛ kaŋ naŋ di Apɔllos, ba naŋ dɔge Alɛksandarea poɔ, da wa la Ɛfɛsos poɔ. O da bɔŋ la yɛlɛ yeluu ne a Naaŋmen Gan yɛlɛ zaa velaa. 25 Ba da wuli o la a Daŋna sobiri, kyɛ o da maŋ yele la ne kpẽã a wullo a Yesu yɛlɛ ane bɔmmo, ne lɛ zaa o naŋ da bɔŋ Gyɔn suobu deu yoŋ. 26 Ka o pãã da piili yele yɛlɛ ne pera a senagɔg poɔ. Akola ne Presella naŋ da woŋ o yɛlɛ la, ka ba da boɔle o gaa ne ba yiri a te manne a Naaŋmen sobiri yɛlɛ velaa a ko o. 27 Apɔllos naŋ da boɔrɔ ka o gaa Akaya la ka a yɔɔmine da ŋmaa gane ko a tutuuribo ka ba tuori o velaa. O naŋ da ta be la, ka o da soŋ a tutuuribo na zaa naŋ da sage de, a nɔndeteroo zuiŋ. 28 O da ŋmɛ la nɔkpeɛne yaga ne a Gyu deme nen-yaga poɔ, a wuli ba ka a Naaŋmen Gan poɔ ka Yesu la a Kristo.
191 Saŋ kaŋ poɔ, Apɔllos da be la Kɔrent poɔ, ka Pɔl da de a sobiri a do a paaloŋ zusoɔ a te gaa Ɛfɛsos. Be la ka o da nyɛ tutuuribo mine, 2 a da soore ba, “Yɛ de la a Sekyerete a yɛ sagdeu poɔ?” Ka ba da yeli ko o, “Te ba woŋ yɛlɛ zaa a na Sekyerete yɛlɛ.” 3 Ka o da yeli ko ba, “Buo suobu la ka yɛ de? “ Ka ba da yeli, “Gyɔn suobu la.” 4 Ka Pɔl pãã da yeli, “Gyɔn sereŋ so ba la ne a teɛroŋ leɛbo suobu, a yeli a nobɔ ka ba sage ne a neɛ na naŋ waara o puoriŋ. Onɔ la a Kristo Yesu.” 5 Ba naŋ da woŋ a ŋaa la ka ba da de suobu a Daŋna Yesu yuori eŋɛ. 6 Pɔl naŋ da de o nuuri dɔgle ba la, ka a Sekyerete da wa ba zie ka ba da yele ne kɔkɔtɛɛtɛɛ, a kanna a Naaŋmen yɛlɛ. 7 Ba zaa da e la dɔbɔ pie ne bayi. 8 Pɔl da kpɛ la a senagɔg poɔ a da te yeli yɛlɛ ne pera a be kyuuri ata, a da laŋ teɛrɛ kyɛ mɔglɔ a nobɔ kyaare ne a Naaŋmen naaloŋ yɛlɛ. 9 Kyɛ ba mine da taa la zukpeɛne a zagre ka ba sage, kyɛ yeli yelfaare kyaare ne a Sori a nen-yaga poɔ. Lɛ la ka Pɔl da bare ba kyɛ de a tutuuribo yi ne ziyuo. Bebiri zaa, o da maŋ kpɛ la a kaŋ na ba naŋ boɔlɔ Teranos zannoo die a te laŋ gyɛle ne a nobɔ a Daŋna yelbiri. 10 O da e la lɛ yuomo ayi, ka a Gyu deme ane a Grik deme zaa naŋ kpeɛrɛ a Asia paaloŋ poɔ da woŋ a Daŋna Yesu yelbiri. 11 Naaŋmen da toŋ la toŋkpeɛne naŋ ba taa mannoo a Pɔl nuuri eŋɛ. 12 Nupɛmɛ bee bɔɔdore zaa gba naŋ da tɔ o, ba da de a la a te ko baaleba ka ba baaloŋ zaa da bare ba, ka a sefaare meŋ da yi ba zie. 13 A Gyu deme mine naŋ maŋ yoɔrɔ a digre a sefaare bara, da piili poro la a Daŋna Yesu yuori a ko balaŋ naŋ da taa sefaare, a yele, “A Yesu yuori Pɔl naŋ kanna eŋɛ, te yeli yɛ la, yi wa.” 14 A Gyu deme puoru neŋkponni zusobɔ kaŋ naŋ di ka Sekɛva da taa la bidɔbɔ bayopõĩ naŋ da e a lɛ. 15 Kyɛ a saŋ kaŋ, a sefaa da leɛ yeli ba, “Yesu, N bɔŋ O la; ka Pɔl meŋ N bɔŋ. Kyɛ aŋ mine la yɛ?” 16 Ka a dɔɔ naŋ da taa a sefaa, da vare kpɛ a ba poɔ, a zɔɔ tõɔ̃ ba zaa. O da eŋ ba la baaloŋ, ka ba da yi a yiri na poɔ zo ne eŋkpolo. 17 A Gyu deme ne a Grik deme zaa naŋ kpeɛrɛ a Ɛfɛsos poɔ naŋ da woŋ a ŋaa la, ka dambẽɛ̃ da kpɛ ba, ka ba da danne a Daŋna Yesu yuori. 18 Balaŋ yaga naŋ da sage de, pãã da manne la ba saŋnaa a ba eroŋ zaa poɔ. 19 Ba yaga naŋ da toŋ magyek tomɔ da laŋ la ba gama taa a nyege a nobɔ zaa niŋe soɔ. Ba naŋ bo a gama daaro, ba da nyɛ la ka a e selva libibie turi lezaayi ne pie. 20 Ama puoriŋ la ka a Daŋna yelbiri pãã da yaare laare zie zaa ane faŋ. 21 Ama zaa naŋ e wa baare la ka Pɔl da teɛre eŋ o sukyiri poɔ ka o tu Masɛdonea ane Akaya a te gaa Gyɛrosalɛm, a yeli, “Ka Maa wa ta be, a fere la ka N gaa Rom meŋ.” 22 Ka o da toŋ o tontoneba bayi, Temote ane Ɛrastos, Masɛdonea poɔ; kyɛ onɔ meŋɛ da kpɛ la Asia poɔ a te ta saŋ kaŋ. 23 A saŋ na la ka dɔɔne yaga da iri a Sori zuiŋ. 24 Bonzuiŋ, saakpeɛrɛ kaŋ naŋ di Demeteros, naŋ maŋ de kurselva a maale Diana tebɛ, da taa la tɔnɔ yaga ko a nuuri tomɔ deme. 25 O da boɔle ba la laŋ taa ane o tonton taaba a yeli, “Dɔbɔ, yɛ bɔŋ ka te nyɛ la tɔnɔ yaga a te tomɔ ŋa poɔ. 26 Kyɛ yɛ nyɛ la kyɛ woŋ lɛ a Pɔl ŋa naŋ mɔglɔ kyɛ leɛrɛ nobɔ yaga naŋ be Ɛfɛsos ane Asia zaa gboŋgboŋ. O yeli la ka ŋmemɛ na nensaaleba naŋ maale ne ba nuuri ba e ŋmemɛ. 27 A ba e ka te tomɔ kon waa bon zaa yoŋ, kyɛ ba meŋ na zagre la a te ŋmen-pɔgɔ Diana puoru yiri bare. Ba na saŋ la o gandaaloŋ, onɔ a Asia deme laŋ ne a paaloŋ deme zaa naŋ puoro.” 28 Ba naŋ da woŋ a ŋaa, ba suuri da iri la ka ba piili pɔgrɔ gɔmɔ a yele, “Ɛfɛsos deme Diana e la kpoŋ!” 29 A ba kɔɔre, kyɛ ka dɔɔne yaga da paale a teŋɛ. Ane teɛroŋ bonyenaa, ba da nyɔge la Gayɔs ane Arestarekos, Pɔl yɔtaaba naŋ yi Masɛdonea, a ŋmore kpɛ ne ba a teŋ lantaa zie. 30 Pɔl da boɔrɔ la ka o kpɛ a nobɔ poɔ, kyɛ a tutuuribo da ba sage. 31 A Asia paaloŋ kaareba mine naŋ da e Pɔl bamine, da toŋ la a sɔre Pɔl ka o ta wa kpeɛrɛ a lantaa zie. 32 A lɛ poɔ, ba mine da pɔgrɔ la gɔmɔ yelyenaa eŋɛ, kyɛ ka ba mine meŋ da pɔgrɔ gɔmɔ yelyuo eŋɛ, bonso balaŋ zaa naŋ da laŋ taa a be da kpɛ la buriburi poɔ. Ba yaga zie meŋ da ba bɔŋ bon na eŋɛ ba naŋ laŋ taa. 33 A Gyu deme da tage la Alɛksanda yi ne a nen-yaga niŋe. Ka Alɛksanda da zɛge o nu ka ba bare gɔmɔ, kyɛ ka o da manne o yɛlɛ ko a nobɔ. 34 Kyɛ ba naŋ da nyɛ ka o e Gyu neɛ, ba zaa da laŋ la noɔre a pɔge gɔmɔ gogori ayi: “Ɛfɛsos deme Diana e la kpoŋ!” 35 A teŋ gan-ŋmaara da yeli la ka a nobɔ bare gɔmɔ, kyɛ ka o pãã yeli: “Ɛfɛsos dɔbɔ, dɔɔ buo sobɔ la bebe a ba bɔŋ ka a Ɛfɛsos teŋ deme guuro la a ŋmen-pɔgɔ kpoŋ Diana puoru yiri ane o enfuoni naŋ yi a Gyupita zie le teŋɛ? 36 A lɛ poɔ, a naŋ pãã wuli ka neɛ zaa kon zagre a yɛlɛ ama, a fere la ka yɛ bare gɔmɔ kyɛ ta pɔge toŋ tomɔ zaa. 37 Bonso, yɛ taa la a dɔbɔ bama wa ne, kyɛ ba ba zu a yɛ puoru yiri boma zaa bee yeli a yɛ ŋmen-pɔgɔ yelfaa zaa. 38 Ka lɛ wa la ka Demeteros ne o tonton taaba wa taa yɛlɛ zaa ne kaŋ zaa, a sɛrɛɛ diu zie yuo la, ka a neŋkponni meŋ bebe. Yɛ vɛŋ ka ba tage taaba. 39 Ka yɛlɛ zaa wa be a puoriŋ ka yɛ boɔrɔ ka yɛ soore, see ka te maale a yɛlɛ ne lantaaloŋ naŋ na tu a te paaloŋ nɔbinnaa. 40 Te be la yeltuo poɔ ka ba naŋ wa soore te zenɛ zɔɔre yɛlɛ poɔ. Mannoo zaa kyebe ka te na tõɔ̃ yeli kyaare ne a lantaa ŋa naŋ ba tu sori.” 41 O naŋ da yeli a ŋaa wa baare la, ka o da bare a nobɔ ka ba yaare.
201 A dɔɔne naŋ wa baare la, ka Pɔl da toŋ boɔle a tutuuribo a kori ba kyɛ pãã gaa Masɛdonea. 2 O naŋ da tu yɔ a paaloŋ na la, ka o da yeli yɛlɛ yaga a dɔre eŋ a tutuuribo o naŋ da nyɛ o sobiri poɔ, a te ta a paaloŋ naŋ di ka Griis. 3 Be la ka o da kpɛ kyuuri ata. A Gyu deme naŋ da nare ka ba nyɔge o a saŋ na o naŋ da boɔrɔ ka o gaa Siria la, ka o da leɛ o teɛroŋ kyɛ tu Masɛdonea gaa. 4 Lɛ la ka Sopater naŋ yi Bɛrea, Arestarekos ne Sɛkondos naŋ yi Tɛsaloneka, Gayɔs naŋ yi Dɛreba ane Temote, ane Tokekɔs ne Terɔfemɔs naŋ e Asia deme, da beɛle o a te ta Asia. 5 A dɔbɔ bama la daŋ de wẽɛ̃ a gaa te kyɛllɛ te Teroas poɔ, 6 kyɛ ka te da mɔŋ a gbori yi Felepe teŋɛ poɔ a Boroboro Naŋ Ba Taa Belɛ Tigri bebie puoriŋ. Beri anuu daare la ka te da pɔge ba Teroas poɔ. Be la ka te da kpɛ bebie ayopõĩ. 7 A koseɛra piilu daare, a tutuuribo da laŋ la taa ka ba ŋmaa a boroboro. Pɔl da yeli la yɛlɛ ko ba te ta zipoŋ sentaa, o naŋ da nare ka o gaa a bieo daare. 8 Kaneane yaga da be la a sazu die poɔ, a be ba naŋ da laŋ taa. 9 Pɔlbile kaŋ naŋ di Eotokɔs da zeŋ la a tokoro zu a gbire, bonzuiŋ Pɔl da yeli la a yɛlɛ kɔɔre. O naŋ da gbire te kyole la, ka o da yi a kyoglokolo deri ata tokoro eŋɛ sigi te le a teŋɛ soɔ. Ba te dere o la ka o kpi. 10 Pɔl da sigi la te le o zu a kori o kyɛ yeli, “Yɛ ta dɔɔnɔ yɛmenne, bonso, o voorɔ la.” 11 Lɛ la ka Pɔl pãã da leɛ do te ŋmaa boroboro ɔɔ, a yeli yɛlɛ te ta ziveɛlmɛ kyɛ gaa. 12 A nobɔ da taa la a pɔlbile gaa ne, ka o da kyãã voorɔ. Lɛ la so ka ba taa sukyi`maaroŋ yaga. 13 Te da de la wẽɛ̃ te kpɛ a gbori gaa Asɔs. Be la ka te da boɔrɔ ka te pɔge Pɔl, a na o naŋ da nare biŋ ne te, bonzuiŋ, o da boɔrɔ la ka o gaa be ane gbɛɛ. 14 O naŋ da pɔge te a Asɔs poɔ, te da de o la a gaa ne Metolene. 15 A bieo daare, te da mɔŋ la te ta Keos, ka a bieo meŋ daare ka te gaŋ Samɔs a kpɛ Terogoleom. A bieo daare la ka te pãã da ta Meletɔs. 16 Pɔl da boɔrɔ la ka o mɔŋ gaŋ Ɛfɛsos bare, bonzuiŋ o da ba boɔrɔ ka o leɛ kɔɔre a Asia paaloŋ poɔ. O da boɔrɔ la ka o kpɛ Gyɛrosalɛm poɔ wiẽũ, a pɔge a Pɛntɛkɔst Tigri a be, ka a naŋ na tõɔ̃. 17 A Meletɔs poɔ la ka Pɔl da toŋ ka ba te boɔle a Ɛfɛsos puoru deme nembɛrɛ. 18 Ba naŋ da wa o zie la, ka o da yeli ko ba: “Yɛ bɔŋ la, a yi a bebipiilaa na N naŋ kpɛ Asia poɔ, lɛ N naŋ waa a saŋ na zaa N naŋ be a yɛ poɔ. 19 Yɛ bɔŋ la lɛ N naŋ da tonɔ tomɔ korɔ a Daŋna ane sigru milluu zaa ane ŋmenaa kõɔ̃ yaga ne gyennoo naŋ da pɔge ma a yi a Gyu deme zie, ne lɛ ba naŋ nare biŋ ka ba nyɔge ma. 20 Yɛ bɔŋ la velaa ka N da ba pɔge bon zaa naŋ taa tɔnɔ yɛ zie, kyɛ ka N da manne ko yɛ kyɛ wuli yɛ a nobɔ niŋe eŋɛ ane yɛ yie zaa poɔ. 21 N da dire la danseɛ korɔ a Gyu deme ane a Grik deme, ka ba leɛ ba teɛroŋ a kyaare Naaŋmen, kyɛ ka ba meŋ taa sagdeu a te Daŋna Yesu Kristo eŋɛ. 22 “Kyɛ pampana ŋa, kyɛllɛ, a Seɛ fere ma la ka N gɛrɛ Gyɛrosalɛm, kyɛ N ba bɔŋ bon na naŋ na e ma be, 23 kyɛ ka a Sekyerete dire danseɛ a tenne zaa poɔ, ka banzɔlɔ ane yelferaa kyɛllɛ ma la be. 24 N ba miine ne yɛlɛ ama zaa. N meŋ ba de n nyɔvore ka o waa bon zaa n zie, ka N na tõɔ̃ baare a n zoobu ŋa ne popeɛloŋ, ane a tomɔ a Daŋna Yesu naŋ ko ma—ka N di a Naaŋmen nɔndetero yelnoore danseɛ. 25 “Kyɛ pampana ŋa, kyɛllɛ, N bɔŋ la ka, yɛnee zaa zie N naŋ da yɔ kanne a Naaŋmen naaloŋ yɛlɛ, yɛ kon la leɛ nyɛ ma. 26 A lɛ poɔ, N pãã di la danseɛ ko yɛ zenɛ, ka N ba taa saŋnaa zaa a nensaala zaa zẽẽ yɛlɛ poɔ. 27 A lɛ meŋ poɔ, N da ba zagre ka N kanne ko yɛ a Naaŋmen poteɛroŋ zaa. 28 Yɛ gu yɛmenne, ane a peere zaa a Sekyerete naŋ e ka yɛ kaara, ka yɛ guoli, a na pekyeenɛbɛ, a Daŋna Naaŋmen puoru deme O naŋ da da ne Omeŋɛ zẽẽ. 29 Bonso, N bɔŋ la a ŋaa, ka Maa eŋ wa bare yɛ, gboŋgbofaare na kpɛ la yɛ poɔ a kon bara a peere zaa. 30 A yɛmenne poɔ, dɔbɔ na iri la a yi yɛ poɔ a yeli yelbatori, kyɛ boɔrɔ ka ba tage a tutuuribo mine ka ba tuuro ba. 31 A lɛ zuiŋ, yɛ gu, kyɛ leɛ teɛre ka yuomo ata poɔ, N da ba bare ka N kpãã yɛ kaŋ zaa ne ŋmenaa kõɔ̃ tensoɔ ane ŋmenaa saŋ. 32 “N yɔɔmine, pampana ŋa, N de yɛ la ko Naaŋmen, ane O nɔndetero yelbiri na naŋ na tõɔ̃ mɛ yɛ ka yɛ do kyɛ ko yɛ gbannoŋ ne a balaŋ zaa Naaŋmen naŋ iri biŋ. 33 N ba miine ne neɛ zaa selva bee salema bee bonsuuri. 34 Yɛnee yɛmenne bɔŋ la ka n nuuri ama la tonɔ ka Maa ane n taaba tõɔ̃ nyɛ te bomboɔre zaa. 35 N da wuli yɛ la n eroŋ zaa poɔ, lɛ yɛ naŋ na tõɔ̃ soŋ a nembaaleba a yi a tomɔ ama poɔ. Yɛ leɛ teɛre a Daŋna Yesu yelbie Omeŋɛ naŋ yeli: ‘A waa la soŋ ka fo tere, gaŋ ka fo de.’ ” 36 O naŋ da yeli a yɛlɛ ama la ka o da gbi dumo a puori ne ba zaa. 37 Ka ba zaa pãã da koŋ kyiri ŋmenaa kõɔ̃ kyɛ le dɔgle Pɔl nyuu zu kyɛ moore o. 38 A yɛlɛ na naŋ da kpɛ ba yaga la o naŋ da yeli ba ka ba kon leɛ nyɛ o niŋe zaa. Kyɛ ba da beɛle o la gaa ne a gbori pare.
211 A naŋ da waa ka te da bare ba zie la, ka te da kpɛ a gbori poɔ te gaa Kos daadaa. A bieo daare la ka te da gaa Rods a yi be a pãã gaa Patara. 2 Te naŋ da nyɛ gbori ka o gaŋna gɛrɛ Fonisia la, ka te da kpɛ a gaa. 3 Te naŋ da nyɛ a Seperos teŋɛ, te da tɔle o la a te nu gɔbaa kyɛ gɛrɛ te ta Siria. Te da are la Taiya poɔ, bonso be la ka a gbori da wele iri o tuobu. 4 Te naŋ da nyɛ tutuuribo la ka te da kpɛ ne ba bebie ayopõĩ. A Seɛ zuiŋ la ka ba da yeli Pɔl ka o ta gaa Gyɛrosalɛm. 5 Kyɛ a bebie ama naŋ wa ta, te da yi la a piili kyene ka a tutuuribo zaa ne ba pɔgɔbɔ ne ba bibiiri da beɛle te yi ne a teŋɛ poɔ. A mane noɔre zie la ka te zaa da gbi dumo kyɛ puori. 6 Te naŋ wa bare taa la, ka te kpɛ a gbori kyɛ ka ba leɛ kulo. 7 Te naŋ da tu a sori baare a yi Taiya la ka te da ta Petɔlɛmaes, a puori a tutuuribo a be a kpɛ ba zie bebiyenaa. 8 Te naŋ bare a be a bieo daare la ka tenee naŋ da tuuro Pɔl da ta Sɛsarea. Te da gaa la te kpɛ a yelnoore kaŋkanna Felep yiri poɔ. Onɔ la da poɔ a Bayopõĩ poɔ. 9 O da taa la pɔɔyaare banaare naŋ ba bɔŋ dɔbɔ bee kuli serbɛ. A pɔɔsare bama da kanne la a daŋnyaabo kannoo. 10 Te naŋ da kpɛ be bebie yaga la, ka Ŋmen-noɔr sobɔ kaŋ naŋ di Agabus, da yi Gyudea a sigi wa. 11 O naŋ wa te zie la ka o da de Pɔl bɛlɛnte a `leŋ ne omeŋɛ nuuri ane o gbɛɛ kyɛ pãã yeli, “Lɛ ka a Sekyerete yeli, ‘A ŋaa la ka a Gyu deme naŋ be Gyɛrosalɛm poɔ na `leŋ a bɛlɛnte ŋa daŋna a iri de o eŋ a Tendaa deme nuuri poɔ.’ ” 12 Te naŋ woŋ a yɛlɛ ama, tenee ane a nobɔ naŋ yi a be da sɔre la Pɔl ka o ta do Gyɛrosalɛm. 13 Ka Pɔl da leɛ yeli, “Boŋ la so ka yɛ kono a ŋmaara n sukyiri? Bonso, a ba e ka N e la sere yoŋ ka ba `leŋ ma, kyɛ N meŋ e la sere ka N kpi Gyɛrosalɛm poɔ a Daŋna Yesu yuori zuiŋ.” 14 Te naŋ da ba tõɔ̃ mɔgle o, te da bare o la a yeli, “Vɛŋ ka a Daŋna boɔbo e.” 15 A bebie ama puoriŋ la ka te da kyɔgre te do Gyɛrosalɛm. 16 A tutuuribo mine naŋ yi Sɛsarea da beɛle te la. Ba da taa la tutuuro kora kaŋ naŋ di ka Menason naŋ yi Seperos wa ne. O yiri poɔ la ka te da naa kpɛ. 17 Te naŋ da te ta Gyɛrosalɛm, a yɔɔmine da de te la ne popeɛloŋ. 18 A bieo daare la ka te ne Pɔl da gaa ka te nyɛ Gyems, ka a nembɛrɛ zaa da bebe. 19 Pɔl naŋ da puori ba la, ka o da manne ko ba lɛ ne lɛ zaa Naaŋmen naŋ da e ko a Tendaa deme a o tomɔ poɔ. 20 Ba naŋ da woŋ a ŋaa, ba da danne la a Daŋna kyɛ yeli ko Pɔl, “Yɔɔ, fo nyɛ la ka Gyu deme turituri da sage kyɛ are kpẽã ko a nɔbinnaa. 21 Ba da woŋ la fo yɛlɛ, ka fo wuli la a Gyu deme zaa naŋ be a Tendaa deme poɔ, ka ba leɛ yi a Moses puoriŋ, a da yeli ba ka ba ta ŋmaa ba bibiiri yɔe bee tu a te eroŋ sobiri. 22 Wolɔ pãã la? A fere la ka a nobɔ wa laŋ taa, bonzuiŋ ba na woŋ ka fo wa la. 23 A lɛ poɔ, erɛ lɛ te naŋ yeli ko fo. Dɔbɔ banaare be la te poɔ a pɔ biŋ. 24 De a dɔbɔ bama a poɔ a ba pɛgebo poɔ, a yɔɔ ba sama ka ba poŋ a ba zuri. Lɛ la ka neɛ zaa na bɔŋ ka fo yɛlɛ zaa ba naŋ woŋ ba e bon zaa, kyɛ ka fõõ meŋɛ, meŋ kyene la velaa kyɛ tuuro a nɔbinna sobiri. 25 Kyɛ a Tendaa deme naŋ da sage de, te da peɛre la ama a ŋmaa ko ba ka yɛlɛ zaa naane, kyɛ ka ba kyiire bon zaa ba naŋ de maale bɔɔre ko tebɛ, zẽẽ, doŋkuuni naŋ ba kɔre nɛmɛ, ane peɛmo tomɔ.” 26 A bieo daare, Pɔl pãã da pɛge la omeŋɛ ne a dɔbɔ, a da de ba kpɛ ne a Ŋmen Yiri a te wuli a bebie na a pɛgebo naŋ na baare, kyɛ gu ka kaŋa zaa tere o bonteroo. 27 A beri ayopõĩ naŋ wa baara la, ka a Gyu deme naŋ yi Asia paaloŋ da wa nyɛ Pɔl a Ŋmen Yiri poɔ, ba da dɔre la a nobɔ eŋ ka ba nyɔge o. 28 Ka ba da ŋmeɛrɛ kpɛlle, “Israel dɔbɔ, yɛ soŋ te! Aŋa la a dɔɔ naŋ wullo nobɔ zie zaa, a wuluu naŋ ba tu a nobɔ, a nɔbinnaa, ne a zie ŋa. A yi a lɛ puoriŋ, o la taa la Grik deme a wa kpɛ ne a Ŋmen Yiri kyɛ saŋ a zikyerete ŋa.” 29 (Bonso, ba daŋ nyɛ la Pɔl ane Terɔfemɔs naŋ yi Ɛfɛsos a teŋɛ poɔ, a pãã da teɛrɛ ka Pɔl da taa o kpɛ ne a Ŋmen Yiri poɔ.) 30 A teŋɛ zaa da dɔɔnɔ la ka a nobɔ da iri zo laŋ taa a nyɔge Pɔl a vu yi ne a Ŋmen Yiri poɔ daadaa lɛ kyɛ pãã da pɔge a Ŋmen Yiri dendɔe zaa. 31 Ba naŋ da boɔrɔ ka ba ko o la, ka a toɔlɔ da wa a sogyakaara zusobɔ zie, ka a Gyɛrosalɛm teŋɛ gbuli zaa dɔɔnɔ la. 32 A pare na poɔ, a sogyakaara zusobɔ da de la sogyare ane a sogyakaareba a zo sigi ne a dɔɔne zie. A dɔɔne deme naŋ da nyɛ a sogyakaara zusobɔ ane a sogyare la ka ba da bare Pɔl ŋmeɛbo. 33 Ka a sogyakaara zusobɔ pãã da nyɔge Pɔl a tere noɔre ka ba `leŋ o ne banzɔlɔ ayi, kyɛ ka o soore ka aŋ la o, ane bon na o naŋ e. 34 Ka a dɔɔne deme mine da yeli yelyenaa kyɛ ka ba mine meŋ yeli yelyuo. A sogyakaara zusobɔ naŋ da kon tõɔ̃ bɔŋ a yelmeŋɛ a ba gɔmɔ zuiŋ, o da tere la noɔre ka ba taa Pɔl kpɛ ne a sogyare kpeɛbo zie. 35 Pɔl naŋ da te ta a dɛre eŋɛ la, ka a dɔɔne zuo, ka a sogyare da zɛle o kpɛ ne. 36 Bonso, a gyamaa naŋ da tuuro o da pɔgrɔ la gɔmɔ a yele, “Yɛ taa o gaa ne!” 37 A sogyare naŋ da boɔrɔ ka ba taa Pɔl kpɛ ne a die la, ka o da yeli ko a sogyakaara zusobɔ, “N na tõɔ̃ yeli la yɛlɛ kaŋ ko fo?” Ka o da leɛ soore, “Fo wono la Grik bee? 38 Fõõ naane a Egyept neɛ na saŋ kaŋ naŋ da leɛ a teŋ vɔgle kyɛ yi ne neŋkooreba turi anaare a kpɛ ne wɛgyaŋ poɔ bee?” 39 Ka Pɔl da yeli, “N e la Gyu neɛ naŋ yi Tarsos, Sɛlesea paaloŋ poɔ. N e la teŋ naŋ ba e tenweɛlɛ neɛ. N sɔre fo la, vɛŋ ka N yeli yɛlɛ a ko a nobɔ.” 40 O naŋ da ko o sori la, ka Pɔl da iri are a dɛre eŋɛ a tẽɛ̃ o nu ka ba bare gɔmɔ. A saŋa na a zie naŋ da e kyẽẽ la, ka o da yeli yɛlɛ ko ba a Hibiru kɔkɔre eŋɛ, a yeli:
221 “Dɔɔmine, yɔɔmine ane n saamine, yɛ kyɛllɛ velaa ka N manne mmeŋɛ yɛlɛ ko yɛ.” 2 Ba naŋ wa te woŋ ka o yeli yɛlɛ ane a Hibiru kɔkɔre la, ka ba da ŋmaa gbaŋ yaga. Ka Pɔl pãã da yeli, 3 “N e la Gyu neɛ ka ba dɔge Tarsos naŋ be Sɛlesea paaloŋ poɔ kyɛ pãã da baa a teŋɛ ŋa poɔ. Gamaliel nuuri poɔ la ka ba da wuli ma a te saamine nɔbinna sobiri zaa. N da are la kpẽã ne Naaŋmen a na yɛ zaa naŋ waa lɛ zenɛ. 4 “N da iri la dɔgroŋ ko neɛ zaa naŋ tuuro a sobiri ŋa ka ba kpi, a `leŋ dɔbɔ ane pɔgɔbɔ a te de ba ko ba ka ba pigi ba, 5 a na a puoru neŋkponni zusobɔ ane yɛ nembɛrɛ zaa na tõɔ̃ di n danseɛ. A ba zie la ka N da nyɛ gama ka N de ko a yɔɔmine, kyɛ gaa Damaskos poɔ te `leŋ a nempigri wa ne a Gyɛrosalɛm poɔ ka ba wa dɔgre ba. 6 “Ŋmenaa tuo saŋ, N naŋ da be a sori poɔ a da tara Damaskos la, ka N da berɛ ka kyãã kpoŋ yi sazu a wa kyaane ma. 7 Ka N da le a teŋɛ soɔ a woŋ kɔkɔre ka o yele korɔ ma, ‘Sɔl! Sɔl! Boŋ la vɛŋ ka fo dɔgrɔ Ma?’ 8 “Ka N leɛ soore, ‘Aŋ la Fo, Daŋna?’ “Ka O da yeli ko ma, ‘Maa Yesu naŋ yi Nazarɛt la ka fo dɔgrɔ.’ 9 N tutaaba da sereŋ nyɛ la a kyãã ka dambẽɛ̃ da kpɛ ba, kyɛ ba da ba woŋ a neɛ na sobɔ kɔkɔre naŋ da yeli yɛlɛ ko ma. 10 “Ka N da soore, ‘Wolɔ ka N na e, Daŋna?’ “Ka a Daŋna da yeli ko ma, ‘Iri a kpɛ Damaskos poɔ. Be la ka ba na yeli ko fo bon na zaa N naŋ da iri ko fo ka fo na e.’ 11 Ka n tutaaba da nyɔge n nu eŋɛ a taa ma kpɛ ne Damaskos poɔ, bonzuiŋ a kyãã nyegroo da e la ka N da ba nyɛrɛ. 12 “Dɔɔ kaŋ naŋ di Ananeas da be la be. O da sereŋ tuuro la a te nɔbinna sobiri zaa, ka a Gyu deme zaa naŋ da kpeɛrɛ a be da eŋnɛ o. 13 Ka o da wa are n zie kyɛ yeli ko ma, ‘N yɔɔ Sɔl, leɛ nyɛrɛ!’ A gogo na poɔ la ka N da tõɔ̃ nyɛ o. 14 “Kyɛ ka o da yeli, ‘A te saamine Naaŋmen iri fo la ka fo tõɔ̃ bɔŋ O boɔbo zaa, kyɛ nyɛ a Yeltori Sobɔ, a woŋ Omeŋɛ noɔre yɛlɛ. 15 A lɛ poɔ, fo na e la O danseɛ sobɔ nobɔ zaa zie, ane bon na fo naŋ da nyɛ kyɛ woŋ. 16 Pampana ŋa, boŋ la ka fo kyɛllɛ? Iri, a de suobu a pɛge fo yelbebe bare a boɔlɔ a Daŋna yuori.’ 17 “A saŋ na N naŋ da leɛ gaa Gyɛrosalɛm a te puoro a Ŋmen Yiri poɔ la, ka N da kpɛ gyennoo poɔ, 18 a da nyɛ a Daŋna ka O yele korɔ ma, ‘Pɔge wiẽũ a yi Gyɛrosalɛm poɔ, bonzuiŋ, ba kon sage de a danseɛ fo naŋ na di a kyaare Ma.’ 19 “Ka N da yeli, ‘Daŋna, ba bɔŋ la ka N da gaa la senagɔgre zaa a te pigi kyɛ ŋmɛ balaŋ naŋ sage de Fo. 20 Kyɛ a saŋ na Fo danseɛ sobɔ Stɛfan zẽẽ naŋ wa kyiri, Mmeŋɛ meŋ da are la be a sage ne ba ka ba ko o, a kaara ba kpare.’ 21 “Ka a Daŋna pãã da yeli ko ma, ‘Gɛrɛ, bonso N na toŋ fo la zitɔɔre, a Tendaa deme zie.’ ” 22 Ka a nobɔ zaa da kyɛllɛ Pɔl kyɛ gu ka o da yeli a ŋaa, ka ba pãã da duori ba kɔkɔe kyɛ yeli, “Yɛ e ka o ta kyebe teŋɛ zu! O ba seŋ ka o voorɔ!” 23 Ba naŋ da ŋmeɛrɛ kpɛlle kyɛ lɔɔrɔ ba bonsuuri ane tɛnɛ zaa bara sazu la, 24 ka a sogyakaara zusobɔ tere noɔre ka ba taa Pɔl kpɛ ne a sogya kpeɛbo zie, ka o te peɛre o yɛlɛ ne fɔbo, ka o na tõɔ̃ bɔŋ bon na naŋ vɛŋ ka a nobɔ pɔgrɔ gɔmɔ kyaare ne o. 25 Ba naŋ `leŋ o dɔgle ka ba fɔbe la, ka Pɔl da yeli ko a sogyare kɔɔ zusobɔ naŋ da are a be, “A tu la sori ka yɛ fɔbe Rom neɛ kyɛ ka o ba saŋ yɛlɛ zaa bee?” 26 A sogyare kɔɔ zusobɔ naŋ woŋ a yelbir ŋa la, ka o da gaa a sogyakaara zusobɔ zie a te manne ko o, kyɛ yeli, “Kyɛllɛ lɛ fo naŋ erɛ, bonso a dɔɔ ŋa e la Rom neɛ.” 27 Lɛ la ka a sogyakaara zusobɔ da gaa Pɔl zie a te soore o, “Yeli ko ma, fo e la Rom neɛ bee?” Ka o da yeli, “Oo.” 28 Ka a sogyakaara zusobɔ da leɛ yeli, “N da yɔɔ la saŋkpoŋ a neeloŋ ŋa eŋɛ.” Ka Pɔl da yeli, “Ba dɔge ma la Rom neɛ.” 29 A pare na poɔ la ka a balaŋ naŋ da boɔrɔ ka ba peɛre o yɛlɛ da bare a zie ŋa. Dambẽɛ̃ meŋ da kpɛ la a sogyakaara zusobɔ, o naŋ da nyɛ ka o da `leŋ la Rom neɛ. 30 A bieo daare, o naŋ da boɔrɔ ka o bɔŋ bon na naŋ so ka a Gyu deme nyare Pɔl zu, a sogyakaara zusobɔ da e la ka ba bare Pɔl, kyɛ tere noɔre ka a puoru neŋkponni ninderebe ane a Sanhederen deme zaa laŋ taa. Ka o pãã da taa Pɔl wa ne ka o da are ba niŋe soɔ.
231 Ka Pɔl da kaa a Sanhederen deme daadaa kyɛ yeli, “Dɔbɔ, ne yɔɔmine, N taa la teɛroŋ velaa Naaŋmen niŋe soɔ, n nyɔvore poɔ a te ta zenɛ.” 2 Ka a puoru neŋkponni zusobɔ, Ananeas, da tere noɔre ka a balaŋ naŋ are peɛle Pɔl, ka ba fale o noɔre eŋɛ. 3 Ka Pɔl pãã da yeli ko o, “Naaŋmen na fale fo la, fõõ dankyen pela ŋa! Fõõ la zeŋ be a dire n sɛrɛɛ a nɔbinnaa poɔ, kyɛ fo tere la noɔre ka ba fale n noɔre eŋɛ kyɛ ka a ba tu a nɔbinna sobiri?” 4 A balaŋ naŋ da are peɛle Pɔl da yeli la, “Fo toorɔ la a Naaŋmen puoru neŋkponni zusobɔ?” 5 Ka Pɔl da leɛ yeli, “Yɔɔmine, N da ba bɔŋ ka o e la a puoru neŋkponni zusobɔ. Bonso, ba ŋmaa la biŋ: ‘Ta yele yelfaare korɔ a fo neŋkaara.’ ” 6 Pɔl naŋ pãã da bɔŋ ka ba mine waa la Sadusi deme kyɛ ka ba mine meŋ waa Farasi deme la, ka o da duori o kɔkɔre a yeli ko balaŋ naŋ be aSanhederen poɔ, “Dɔbɔ ne yɔɔmine, N e la Farasi neɛ, a Farasi bidɔɔ meŋ. A kyelloo ne a kuuni leɛ-iruŋ yɛlɛ zuiŋ la ka ba dire n sɛrɛɛ.” 7 O naŋ da yeli a ŋaa la, ka nɔkpeɛne le a Farasi ane Sadusi deme poɔ, ka ba lammo da poŋ ziiri ayi. 8 (Bonso, a Sadusi deme da yeli la ka kuuni leɛ-iruŋ kyebe, kyɛ ka malkere ne seere zaa meŋ kyebe. Kyɛ a Farasi deme sage la ka a zaa bebe la.) 9 Gɔmɔ yaga da be la be. Ka a nɔbinna kaakaareba, naŋ da e Farasi nobɔ, da iri are a ŋmɛ nɔkpeɛne a yeli, “Te ba nyɛ a dɔɔ ŋa saŋnaa zie zaa. Kyɛ ka seɛ bee malke la da yeli a yɛlɛ ko o, a ba seŋ ka te zɔɔrɔ ne Naaŋmen.” 10 A nɔkpeɛne da zuo la, ka a sogyakaara zusobɔ da zoro dambẽɛ̃ ka ba ta wa tage Pɔl ŋmaare. Lɛ la ka o da e ka a sogyare sigi te de Pɔl ane kpẽã a nobɔ zie, a taa o kpɛ ne a sogya kpeɛbo zie. 11 A bieo daare tensoɔ saŋ la ka a Daŋna da are peɛle Pɔl a yeli, “Taa sukyiri, Pɔl. Lɛ fo naŋ di N danseɛ Gyɛrosalɛm poɔ, lɛ la ka a fere ka fo meŋ di danseɛ a Rom teŋɛ poɔ.” 12 A bieo naŋ wa bie la, ka Gyu deme mine da laŋ taa a eŋ noɔre ka ba kon di bee nyu kyɛ gu ka ba wa ko Pɔl. 13 A balaŋ naŋ da nare a Pɔl koobo da gaŋ la nobɔ lezaayi. 14 Ba da gaa la a puoru neŋkponni ane a nembɛrɛ zie a te yeli, “Te eŋ la noɔre ka te kon di bon zaa kyɛ gu ka te wa ko Pɔl. 15 A lɛ zuiŋ, yɛnee ane a Sanhederen deme, yɛ yeli ko a sogyakaara zusobɔ ka o taa o sigi ne yɛ zie bieo, a na yɛ naŋ leɛ boɔrɔ ka yɛ bɔŋ yɛlɛ kaŋ a o yɛlɛ poɔ. Kyɛ te e la sere na ko o kyɛ ka o bɔŋ ta peɛle.” 16 Kyɛ Pɔl yɔɔpuulee bidɔɔ naŋ da woŋ ka ba na sɔgle la kyɛllɛ Pɔl, ka o da kpɛ a sogya kpeɛbo zie a te yeli ko Pɔl. 17 Ka Pɔl da boɔle sogyare kɔɔ zusobɔ kaŋ a yeli, “Taa a pɔlbile ŋa kpɛ ne a sogyakaara zusobɔ zie, bonzuiŋ o taa la yeli kaŋ na yeli ko o.” 18 Lɛ la ka o da taa o gaa ne a sogyakaara zusobɔ zie a te yeli, “Pɔl te naŋ pigi, la boɔle ma a sɔre ma ka N taa a pɔlbile ŋa wa ne fo zie, bonzuiŋ o taa la yeli kaŋ a na yeli ko fo.” 19 Lɛ la ka a sogyakaara zusobɔ da nyɔge a pɔlbile nu eŋɛ a tage o yi ne a te soore o, “Boŋ la ka fo taa na yeli ko ma?” 20 Ka o da yeli, “A Gyu deme sage la ka ba wa sɔre fo, ka bieo, ka fo taa a Pɔl wa ne a Sanhederen zie, ka a e na ba boɔrɔ la ka ba woŋ o noɔre yɛlɛ velaa. 21 Kyɛ ta sage ko ba, bonzuiŋ dɔbɔ naŋ gaŋ lezaayi, gaŋ la a sori poɔ kyɛ gu Pɔl. Ba eŋ la ba noɔre ka ba kon di bee nyu kyɛ gu ka ba wa ko Pɔl. Pampana ŋa, ba kyɔgre gu la fo noɔre yɛlɛ.” 22 A lɛ la ka a sogyakaara zusobɔ da bare a pɔlbile ka o gɛrɛ kyɛ ka o da yeli o, “Ta wa yele korɔ neɛ zaa ka fo manne la a yɛlɛ ama ko ma.” 23 Kyɛ ka o pãã da la boɔle a sogyare kɔɔ zudeme bayi, a yeli, “Yɛ kyɔgre a iri sogyare kɔɔr ayi, wiri zɔɔmɔ lezaata ne pie, ane kyɔlmɔ deme kɔɔr ayi ka ba gaa Sɛsarea tensoɔ gogori awae saŋ. 24 Yɛ ko ba wie, ka Pɔl zɔm kaŋ, kyɛ yɛ taa o velaa te ko Feleks a teŋkaara.” 25 O da ŋmaa la gan naŋ yeli: 26 Klaodeos Loseas, A ko a teŋkaara kpoŋ zaa sobɔ, Feleks: N puoro fo la. 27 A Gyu deme da nyɔge la a dɔɔ ŋa a boɔrɔ ka ba ko o, kyɛ ka Maa ane n sogyare da faa o a ba zie, N naŋ da woŋ ka o e la Rom neɛ. 28 N da boɔrɔ ka N bɔŋ bon na naŋ so ka ba nyare o zu, lɛ la ka N da taa o kpɛ ne a Sanhederen poɔ. 29 Be la ka N da nyɛ ka ba kyaare ne o a ba nɔbinna soorbie mine, kyɛ yɛlɛ zaa kyebe naŋ seŋ ka ba ko o, bee ka ba eŋ o banzɔlɔ poɔ. 30 N naŋ woŋ lɛ a Gyu deme naŋ da nare ka ba sɔgle kyɛllɛ a dɔɔ ŋa la, ka N da tere a dɔɔ ka ba taa o wa ne fo zie daadaa. N tere la noɔre ka a nobɔ naŋ da nyare o zu, ka ba meŋ wa manne a dɔɔ yelsaŋnaa a ko fo. Ka fo zeŋ soŋ. 31 A sogyare, a na ba naŋ tere noɔre ko ba, da taa la Pɔl yi ne tensoɔ, a taa o wa ne Antepateres. 32 A bieo daare, a sogyare da vɛŋ la ka a wiri zɔɔmɔ taa o gaa ne, kyɛ ka ba pãã da leɛ gaa a sogyare kpeɛbo zie. 33 A wiri zɔɔmɔ naŋ da ta Sɛsarea la ka ba da de a gane ane Pɔl zaa ko a teŋkaara. 34 A teŋkaara naŋ da kanne a gane baare la, ka o da soore, ka teŋ buo la ka o yi. O naŋ da woŋ ka o yi Selesea la, 35 ka o da yeli, “N na woŋ la a fo noɔre yɛlɛ a saŋ na balaŋ naŋ nyare fo zu meŋ wa te wa n zie.” Kyɛ o da tere la noɔre ka ba biŋ Pɔl a Hɛrod kɔɔto die poɔ.
241 Bebie anuu da baare la, ka a puoru neŋkponni zusobɔ Ananeas ane a nembɛrɛ da iri sigi gaa Sɛsarea ane a yelyele kaŋ naŋ di Tɛrtolos a da te manne Pɔl saŋnaa zaa a ko a teŋkaara. 2 Ba naŋ da boɔle Pɔl la, ka Tɛrtolos da piili nyare o zu, kyɛ yele: “Te bɔŋ ka a yi fo zie la ka te zaa taa eŋ`maaroŋ, kyɛ ka a yi fo yɛŋ zie la ka a teŋɛ ŋa taa bonveɛle zaa. 3 Te zaa kpoŋ sobɔ Feleks, te maŋ sage de a la saŋ zaa, zie zaa ane bareka puoruu. 4 Ne a lɛ zaa, ka N ta bale fo, N sɔre fo la ka fo di kannyiri a kyɛlle te fẽẽ lɛ. 5 “Te nyɛ la a dɔɔ ŋa ka o taa dɔɔne yaga a maŋ iri zɔɔre a Gyu deme poɔ zie zaa, a donɛɛ zaa poɔ. Onɔ la a nindere a Nazarɛt deme puoruu poɔ. 6 Kyɛ o boɔrɔ la ka o saŋ a Ŋmen Yiri; lɛ la so ka te nyɔge o, a boɔrɔ ka te di o sɛrɛɛ a te nɔbinnaa poɔ. 7 Kyɛ a sogyakaara zusobɔ naŋ di Loseas, da wa nyɔge o la tag faa ne faŋa te nuuri poɔ. 8 O da tere la noɔre ka a nobɔ na naŋ nyare o zu, ka ba wa are fo zie. Ka fõõ meŋɛ wa kaa o yɛlɛ, fo na tõɔ̃ bɔŋ la yɛlɛ ama zaa te naŋ yeli kyaare ne o.” 9 A Gyu deme meŋ da sage la ka a yɛlɛ ama zaa e la yelmeŋɛ. 10 A teŋkaara naŋ da tẽɛ̃ o nu a ko Pɔl sori ka o yeli yɛlɛ la, ka Pɔl da leɛ yeli: “N bɔŋ la velaa ka fo e la a sɛrɛɛ dire a teŋɛ ŋa poɔ yuomo yaga. A lɛ zuiŋ, N poɔ pɛle la yaga ka N manne a mmeŋɛ noɔre yɛlɛ. 11 Fomeŋɛ tõɔ̃ bɔŋ la ka bebie pie ne ayi naŋ tɔle, N da do la Gyɛrosalɛm ka N te puori Naaŋmen. 12 Ba da ba nyɛ ma ka N ŋmeɛrɛ nɔkpeɛne ane neɛ zaa a Ŋmen Yiri poɔ bee iri zɔɔre a gyamaa zie a senagɔgre poore bee erɛ lɛ a teŋɛ poɔ. 13 Ba meŋ kon tõɔ̃ wuli fo n saŋnaa zaa ba naŋ yele pampana. 14 Yelmeŋɛ, N sage la ka a Sobiri ba naŋ boɔlɔ puoru yuo kaŋ poɔ la ka N puoro a te saamine Naaŋmen. N sage ne la bon zaa ba naŋ ŋmaa biŋ a nɔbinnaa ne a Ŋmen-noɔr deme Ŋmaabo poɔ. 15 Kyɛ N taa la kyelloo ne Naaŋmen, a na a dɔbɔ bama, ka yeltori deme ane yelbatori deme na leɛ iri la yi a kuuni poɔ. 16 A naŋ waa a ŋaa, N maŋ moɔrɔ la ka N ta taa teɛroŋ saŋnaa ne Naaŋmen bee nensaala. 17 “Yuomo yaga naŋ da tɔle, N da taa la kyɔgtaare wa ne ka N ko a n teŋɛ naŋ deme, a meŋ da taa bontere wa ko Naaŋmen. 18 A Gyu deme mine naŋ da yi Asia paaloŋ poɔ da nyɛ ma la a Ŋmen Yiri poɔ ka N pɛge mmeŋɛ. Kyɛ N da ba wa ne nen-yaga bee dɔɔne zaa. 19 Kyɛ a da seŋ la ka a Gyu deme bama, ka ba be fo niŋe soɔ a manne n saŋnaa ko fo, ka ba naŋ wa taa yɛlɛ zaa kyaare ne ma. 20 Ka lɛ naane, vɛŋ ka balaŋ naŋ be a kyɛ manne a saŋnaa zaa ba naŋ nyɛ n zie a saŋ na N naŋ da are a Sanhederen niŋe— 21 ka a yelyenaa ŋa N naŋ da tane naane, N naŋ da are a ba poɔ, ‘A kuuni leɛ-iruŋ yɛlɛ zuiŋ la ka yɛ de ma dire n sɛrɛɛ a bebiri ŋa.’ ” 22 Kyɛ Feleks naŋ da woŋ a ŋaa wa baare kyɛ meŋ bɔŋ a Sobiri yɛlɛ velaa, o da leɛ la a sɛrɛɛ diu bare kyɛ yeli, “Ka Loseas, a sogyakaara zusobɔ wa te wa, N na iri la bon na N naŋ na e a fo yɛlɛ poɔ.” 23 Kyɛ o da tere la noɔre ko a sogyakaara ka o kaara Pɔl a vɛŋ ka o erɛ o boɔbo, kyɛ ta pigi o bamine ka ba soŋ o bee a wa o zie. 24 Beri mine naŋ da tɔle, Feleks da taa la o pɔgɔ Dirusilla naŋ da e Gyu pɔgɔ wa ne. O da toŋ la ka ba boɔle Pɔl ka o woŋ a Kristo sagdeu yɛlɛ a yi o zie. 25 Pɔl naŋ da manne yeltoruŋ, ne nensaala meŋɛ taabo, ane a sɛrɛɛ diu naŋ na wa yɛlɛ la, ka dambẽɛ̃ da kpɛ Feleks, ka o da leɛ yeli, “Fo na tõɔ̃ gɛrɛ la pampana ŋa. Ka Maa wa nyɛ saŋ kaŋ na seŋ, N na leɛ toŋ boɔle fo la.” 26 A saŋ na poɔ, O da teɛre ka Pɔl na ko o la libie kyɛ ka o pãã bare o. A lɛ poɔ, ka o da maŋ toŋ tegteglɛ ka ba boɔle Pɔl ka ba yeli yɛlɛ. 27 Yuomo ayi naŋ wa tɔle la, ka Porkeos Festos da wa zeŋ Feleks dakogo zu. Kyɛ Feleks naŋ da boɔrɔ ka o pɛle a Gyu deme poɔ, ka o da kyãã pigi Pɔl.
251 Festos naŋ da kpɛ a be paaloŋ poɔ beri ata saŋ la, ka o da yi Sɛsarea a do gaa Gyɛrosalɛm. 2 A be la ka a puoru neŋkponni zusobɔ ane a Gyu deme ninderebe da pɔge o a manne Pɔl saŋnaa zaa ko o. 3 Ba da sɔre la Festos ka o soŋ ba ne yɛlɛ kaŋ, ka o toŋ boɔle Pɔl ka o wa Gyɛrosalɛm, kyɛ ka ba sɔgle gu Pɔl a sori poɔ a na ko o. 4 Kyɛ Festos da leɛ yeli la ka ba bare Pɔl a Sɛsarea poɔ, ka a kon kɔɔre omeŋɛ na gɛrɛ la be. 5 Ka o da yeli, “A lɛ poɔ, yɛ vɛŋ ka yɛ nembɛrɛ mine naŋ na tõɔ̃, ka ba tu ma gaa a te nyare a dɔɔ ŋa zu, ka onɔ sereŋ wa saŋ yɛlɛ zaa.” 6 Festos naŋ da kpɛ ne ba gaŋ beri pie la, ka o da sigi gaa Sɛsarea. A daŋ bieo daare, o da zeŋ la a sɛrɛɛ diu dakogo zu a tere noɔre ka ba taa Pɔl wa ne. 7 Pɔl naŋ da wa kpɛ la, ka a Gyu deme naŋ yi Gyɛrosalɛm da are a gyilli o a manne yeltegroŋ yaga kyaare ne o, kyɛ ba da kon tõɔ̃ wuli ka kaŋ zaa waa la yelmeŋɛ. 8 Ka Pɔl pãã da manne omeŋɛ yɛlɛ: “N ba saŋ yɛlɛ zaa togtogi, a Gyu deme nɔbinnaa poɔ bee a Ŋmen Yiri poɔ bee Siiza zie.” 9 Kyɛ Festos naŋ da boɔrɔ ka o bo kpɛ a Gyu deme la, ka o da leɛ soore Pɔl, “Fo sage la ka fo do Gyɛrosalɛm ka N te di fo sɛrɛɛ a be a yɛlɛ ama poɔ?” 10 Ka Pɔl da yeli, “N are la Siiza sɛrɛɛ diu zie. A seŋ la ka ba di n sɛrɛɛ a kyɛ. Fomeŋɛ sereŋ bɔŋ la ka N ba saŋ yɛlɛ zaa a Gyu deme zie. 11 Kyɛ ka Maa wa saŋ yɛlɛ kaŋ zaa naŋ seŋ ka N kpi, N kon tõɔ̃ zagre kũũ. Kyɛ ka a yelsaŋnaa a Gyu deme naŋ kyaare ne ma ba waa yelmeŋɛ, neɛ zaa ba taa sori ka o de ma ko ba. N sɔrɔ la Siiza meŋɛ, ka o di n sɛrɛɛ.” 12 Festos naŋ pãã da yeli yɛlɛ ne a Sanhederen deme la ka o pãã da tere a noɔre: “Fo sɔrɔ la Siiza ka o di fo sɛrɛɛ. Siiza zie la ka fo na gaa!” 13 A da ba kɔɔre beri yaga kyɛ ka Naa Agrepa ane Bɛrnes wa Sɛsarea poɔ ka ba da wa puori Festos. 14 Ba naŋ da wa kpɛ be bebie yaga la, ka Festos da de Pɔl yɛlɛ a manne ko a naa, a yeli: “Dɔɔ kaŋ be la kyɛ, ka Feleks pigi. 15 A saŋ na N naŋ da be Gyɛrosalɛm poɔ, a puoru neŋkponni ninderebe ane a Gyu deme nembɛrɛ da manne la o yɛlɛ ko ma kyɛ pãã da boɔrɔ ka N di o sɛrɛɛ. 16 “N da yeli la ko ba ka a Rom sobiri poɔ, a ba tu sori ka ba de neɛ kaŋ a ko o ka o daŋ ba are a nobɔ naŋ da nyare o zu niŋe soɔ a na tõɔ̃ manne o saŋnaa yɛlɛ. 17 A lɛ zuiŋ, ba naŋ da wa kyɛ ne ma, N da ba kɔɔre a sɛrɛɛ diu. N da boɔle la a sɛrɛɛ a bieo daare a vɛŋ ka ba taa a dɔɔ kpɛ wa ne. 18 Kyɛ a balaŋ naŋ nyare o zu naŋ da iri are, ba da ba manne o yelsaŋnaa zaa N naŋ da teɛre ka ba na yeli la. 19 Ba da taa la soorbie mine a ba puoru sobie poɔ ane dɔɔ kaŋ naŋ kpi, ka O yuori di Yesu. Pɔl da de la ka O kyãã voorɔ la. 20 N teɛroŋ naŋ da bɔre a ba soorbie zuiŋ la, ka N pãã da soore o ka o na sage la ka o gaa Gyɛrosalɛm ka ba di o sɛrɛɛ a be a yɛlɛ ama poɔ. 21 Kyɛ Pɔl naŋ da sɔre ka Agostos woŋ a sɛrɛɛ diu yɛlɛ, N da tere la noɔre ka ba kaara o a kyɛllɛ a saŋ na N naŋ na tõɔ̃ taa o gaa ne a Siiza zie.” 22 Lɛ la ka Agrepa da yeli ko Festos, “N boɔrɔ la ka N woŋ a dɔɔ noɔre mmeŋɛ.” Ka Festos da leɛ yeli, “Bieo, fo na woŋ la o noɔre yɛlɛ.” 23 A bieo daare, Agrepa ne Bɛrnes da kyɔgre la bamenne tegroŋ a wa kpɛ a sɛrɛɛ diu zie ane a sogya kaareba zudeme ane dɔbɔ naŋ taa yoe a teŋɛ poɔ. Ba naŋ da kpɛ, Festos da tere la noɔre ka ba taa Pɔl wa ne. 24 Ka Festos pãã da yeli: “Naa Agrepa ne dɔbɔ zaa naŋ be a kyɛ ne te, yɛ nyɛ la dɔɔ ŋa! A Gyu deme zaa da yeli ma la O yɛlɛ zaa, a Gyɛrosalɛm ane a kyɛ Sɛsarea poɔ, a pãã da duori ba kɔkɔe a yeli ka a ba seŋ ka o bebe a voorɔ a teŋɛ zu. 25 Kyɛ N da ba nyɛ o saŋnaa zaa naŋ seŋ ka o kpi. Kyɛ o naŋ da sɔre ka Agostos di o sɛrɛɛ la, ka N da iri ka N taa o gaa ne Rom. 26 Kyɛ N ba taa yɛlɛ zaa na ŋmaa yeli ko a n daŋna. A lɛ la so ka N taa o kpɛ wa ne a yɛ zaa zie, ane fõõ meŋɛ, Naa Agrepa niŋe, ka yɛnee wa soore o yɛlɛ baare, N na taa la yɛlɛ kaŋ a ŋmaa. 27 Bonso N nyɛ la ka a ba tu ka N taa nempigraa gaa ne kyɛ ba taa o saŋnaa yelbie zaa.”
261 Ka Agrepa pãã da yeli ko Pɔl, “Fo taa la sori ka fo manne fomeŋɛ yɛlɛ.” Lɛ la ka Pɔl da tẽɛ̃ o nu a piili manne omeŋɛ yɛlɛ: 2 “Naa Agrepa, a waa la noɔ ko ma ka N are fo niŋe zenɛ a na manne mmeŋɛ yɛlɛ a kyaare ne a saŋnaa zaa a Gyu deme naŋ da de tuo ma, 3 bonzuiŋ, fomeŋɛ bɔŋ la a Gyu deme e-ere ane ba nɔkpeɛne yelbie zaa. Lɛ zuiŋ, N sɔre fo la ka fo di kannyiri a kyɛllɛ n yɛlɛ velaa. 4 “A Gyu deme zaa bɔŋ la lɛ N naŋ da waa n bile saŋ a mmeŋɛ teŋɛ ane Gyɛrosalɛm poɔ a wa ta pampana ŋa. 5 Ba bɔŋ ma la a yi a piiluu kɔɔre. Ka balaŋ boɔrɔ, ba na tõɔ̃ di la danseɛ ka N da tuuro la a Farasi deme puoru sobivelaa ne nimizeɛ. 6 Kyɛ pampana ŋa, N naŋ taa kyelloo a niŋe teɛroŋ poɔ ne lɛ Naaŋmen naŋ eŋ O noɔre ko te saamine, lɛ la so ka N are kyɛ zenɛ ka ba dire n sɛrɛɛ. 7 A polloo ŋa zuiŋ la ka te bale pie ne ayi tonɔ Naaŋmen tomɔ ne nimizeɛ, tensoɔ ne ŋmenaa zaa, a teɛre ka a polloo ŋa na wa la ba zie. Naa, Agrepa, a teɛroŋ ŋa la so ka a Gyu deme nyare n zu. 8 Boŋ la so ka yɛ kaŋ zaa ba sage de ka Naaŋmen na leɛ seŋ la kuuni? 9 “N meŋ da teɛre la a mmeŋɛ poɔ ka a seŋ ka N e eroŋ na zaa N naŋ na tõɔ̃ kyaare ne a Yesu naŋ yi Nazarɛt yuori. 10 Kyɛ lɛ la ka N meŋ e a Gyɛrosalɛm poɔ. A puoru neŋkponni ninderebe faŋ zuiŋ, N da eŋ la nensonne yaga a pigu die poɔ. Kyɛ ba naŋ da wa ko ba, N meŋ da sage la. 11 N da maŋ dɔgre ba la a senagɔgre zaa poɔ, kyɛ fere ba ka ba yeli yelfaare kyaare ne Naaŋmen. A n sutoloŋ poɔ, N da maŋ gaa la tenne saama zaa poɔ a te dɔgre ba be. 12 “A sobie ama kaŋ poɔ la ka N da gɛrɛ Damaskos, a puoru neŋkponni ninderebe faŋa poɔ ane ba toɔlɔ. 13 Te Naa, a naŋ da ta a gbaŋgbaŋ saŋ a sobiri poɔ la, ka N da nyɛ kyãã ka o yi sazu a kyaane gaŋ ŋmenaa a vuulo gyilli ma ane n taaba zaa. 14 Te zaa naŋ da le a teŋɛ soɔ la, ka N da woŋ kɔkɔre, ka o da yele yɛlɛ korɔ ma a Hibiru kɔkɔre poɔ, ‘Sɔl, Sɔl, boŋ la so ka fo dɔgrɔ Ma? A waa la tuo ka fo pere a pĩĩkyɔgraa bare.’ 15 “Ka N da soore, ‘Aŋ la Fo, Daŋna?’ “Ka O da leɛ yeli, ‘Maa Yesu la ka fo dɔgrɔ. 16 Pampana ŋa, iri are fo gbɛɛ zu. N wa la fo zie ka N wa iri fo ka fo e N tontonɔ, kyɛ la di danseɛ ne bon na fo naŋ nyɛ N zie ane bon na N naŋ na wuli fo. 17 N na faa fo la a yi a fo nobɔ ane a Tendaa deme zie. Ba zie la ka N tonɔ fo pampana ŋa, 18 ka fo yuo ba nimie kyɛ leɛ ba a lige poɔ ka ba nyɛ a kyãã, ka ba leɛ ba puoriŋ ko Setaana faŋ a gaa Naaŋmen zie. A lɛ poɔ, ba na nyɛ la ba yelbebe suuri diu, kyɛ nyɛ gbannoŋ ne balaŋ N naŋ iri biŋ naŋ sage de Ma.’ ” 19 “Lɛ pãã, Naa Agrepa, N da ba zagre a tenvela gyennoo ŋa. 20 N da piili la a Damaskos deme zie, kyɛ pãã da gaa Gyɛrosalɛm ane Gyudea paaloŋ zaa, a da leɛ gaa a Tendaa deme zie. N da kanne la ka ba leɛ ba teɛroŋ a ko Naaŋmen, kyɛ toŋ a tomɔ naŋ seŋ ne a ba leɛbo. 21 A lɛ poɔ la ka a Gyu deme nyɔge ma a Ŋmen Yiri poɔ, a boɔrɔ ka ba ko ma. 22 Kyɛ a Naaŋmen sommo poɔ la ka N kyãã bebe te ta zenɛ, a dire danseɛ korɔ bilee ane kpoŋ zaa. N ba yele yɛlɛ a gaŋ bon na a Ŋmen-noɔr deme ane Moses naŋ da yeli ka a na wa la— 23 ka a Kristo na nyɛ la woore kyɛ de wẽɛ̃ yi a kũũ poɔ a wuli kyãã ko a nobɔ ane a Tendaa deme.” 24 A kyɛ la ka Festos da ŋmore kpɛ Pɔl mannoo poɔ a tane Pɔl: “Fo yi la fo yɛŋ poɔ! A fo zannoo yaga eŋnɛ fo la yan-yaa poɔ.” 25 Ka Pɔl da leɛ yeli, “N ba yi n yɛŋ poɔ, te kpoŋ zaa sobɔ Festos. N yeli la yelmeŋɛ ane yɛŋ yelbie. 26 A naa naŋ bɔŋ a yɛlɛ ama zaa, N na tõɔ̃ yeli la a yɛlɛ o niŋe soɔ mɔlɛ lɛ. N de la ka ama kaŋ zaa ba yi o bɔmmo poɔ, bonzuiŋ, a ba e goŋgonaa yɛlɛ. 27 Naa Agrepa, fo sage ne la a Ŋmen-noɔr deme? N bɔŋ la ka fo sage la.” 28 Lɛ la ka Agrepa pãã da yeli Pɔl, “Fo teɛre ka fo na tõɔ̃ e la daadaa lɛ ka N waa a Kristo bie bee?” 29 Ka Pɔl da yeli, “Daadaa lɛ, bee ka a kɔɔre la, N puori la Naaŋmen ka a ba e fõõ yoŋ kyɛ balaŋ zaa naŋ kyɛllɛ n yɛlɛ zenɛ meŋ, ka yɛ zaa tõɔ̃ waa lɛ N naŋ waa, kyɛ bare a banzɔlɔ ama.” 30 O naŋ da yeli a yɛlɛ ama baare la, ka a naa da iri are ne a teŋkaara ne Bɛrnes ane balaŋ zaa naŋ da zeŋ ne ba. 31 Ka ba da yi a die poɔ, a yele korɔ taaba, “A dɔɔ ŋa ba erɛ bon zaa naŋ seŋ kũũ bee banzɔlɔ.” 32 Ka Agrepa pãã da yeli Festos, “Yɛ na tõɔ̃ bare la a dɔɔ ŋa weɛlɛ, ka onɔ da ba sɔre ka o gaa Siiza zie ka o di o sɛrɛɛ.”
271 A naŋ da ta ka ba nare te kpɛ gbori gaa Etale, ba da de la Pɔl ne nempigri mine a ko sogyare kɔɔ zusobɔ kaŋ naŋ di Gyulius. Gyulius meŋ da poɔ la Agostos sogyare bale poɔ. 2 Te da kpɛ la Adramoteom gbori kaŋ a boɔrɔ ka te mɔŋ kpɛ a Asia paaloŋ mane koŋkori. A Masɛdonea dɔɔ kaŋ naŋ yi Tɛsaloneka naŋ di Arestarekos da be la te poɔ. 3 A bieo daare la ka te da ta Sidon. Ka Gyulius da taa gyermɛ Pɔl zie a ko o sori ka o gaa o bamine zie ka ba tõɔ̃ kaa o. 4 A yi be, te da leɛ kpɛ la a mane poɔ a mɔŋ te yi Seperos puoriŋ, bonzuiŋ a sɛseɛ da tuoro te la. 5 Te naŋ da mɔŋ gaŋ Selesea ne Pamfolea mama la ka te da wa are Mora naŋ be Losea paaloŋ poɔ. 6 Be la ka a sogyare kɔɔ zusobɔ nyɛ Alɛksandarea deme gbori kaŋ naŋ gɛrɛ Etale, ka o da de te eŋ. 7 Ka te da mɔŋ kɔɔre a nyɛ dɔgɛɛ yaga beri yaga kyɛ pãã da ta Kenedɔs. A sɛseɛ naŋ da ba bara te ka te gaa velaa la, ka te da mɔŋ gaa Krete puoriŋ naŋ are kyaare Salmone. 8 Te da lanne la a mane ne tuo a da wa ta zie kaŋ ba naŋ boɔlɔ Lannoo Zivelaa naŋ peɛle Lasea. 9 Te naŋ da kɔɔre zuo la, ka a mɔnnoo da waa tuo ko te, bonzuiŋ a nɔ`leŋ saŋ da tɔle la. Lɛ la ka Pɔl da wuli ba a yeli, 10 “Dɔbɔ, N nyɛ la ka te sori ŋa na waa la yeltuo ne saŋnaa ko te. Kyɛ a ba e ka a gbori ne a boma yoŋ la na bɔre, kyɛ temenne nyɔvoe meŋ na bɔre la.” 11 Ne lɛ zaa, a sogyare kɔɔ zusobɔ da ba kyɛllɛ lɛ Pɔl naŋ yeli kyɛ da de a gbori mɔnnɔ ane a gbori sobɔ noɔre. 12 A gbori lannoo zie da ba veɛlɛ a uoni saŋ. Lɛ la so ka ba yaga zie da yeli wuli ka, ka tenee na tõɔ̃, te mɔŋ te ta Fɔeneka a di uoni saŋ a be. A kyɛ la a Krete gbori lannoo zie naŋ kyaare gare a luo pare ne a luo zu. 13 A sɛseɛ naŋ da te yi a pare fuuro waara belaŋ belaŋ lɛ, ba da teɛre ka a waa la lɛ ba naŋ boɔrɔ, ka ba da bare a gbori lannoo zie kyɛ mɔŋ lanne Krete. 14 A da ba kɔɔre kyɛ ka sɛseɛ kpoŋ, ba naŋ boɔlɔ ka Eorokeolodon, da yi a sapare ne faŋ. 15 Ka a sɛseɛ da nyɔge a gbori, ka o da kon tõɔ̃ leɛ kyaare a sɛseɛ. Lɛ la ka te da vɛŋ ka a sɛseɛ daara te gɛrɛ ne. 16 Te naŋ da tɔle teŋɛ kaŋ, kõɔ̃ naŋ da gyilli o zaa, ba naŋ boɔlɔ Kelaode, te da di la tuo kyɛ `leŋ a gbori bile velaa. 17 A dɔbɔ naŋ da taa a gbori bile kpɛ ne, ba da `leŋ la mie a gbori kpoŋ pare eŋɛ ka a na nyɔge o taa. Ba da zoro la dambẽɛ̃ ka a gbori na ŋmɛ la teŋɛ a mane pare, ka ba da bare a gbori mɔn-boma, a vɛŋ ka a sɛseɛ daara a gbori. 18 A sɛseɛ naŋ da leɛ da te yaga la, ka a bieo daare ka te da piili ire a boma lɔɔrɔ bara. 19 A beri ata daare, te da lɔɔ la a gbori mɔn-boma bare ane temenne nuuri. 20 Kyɛ ŋmenaa bee ŋmarbie naŋ da ba sãã beri yaga kyɛ ka a sɛseɛ daara yaga la, ka te da bare kyelloo ka te na nyɛ la faabo. 21 A naŋ da kɔɔre ka a nobɔ nyɛ bondirii, Pɔl da iri are la ba poɔ kyɛ yeli, “Dɔbɔ, yɛ da naa de la n noɔre a ta mɔŋ yi Krete poɔ, yɛ da kon nyɛ saŋnaa kyɛ la bɔre yɛ boma meŋ. 22 N boɔrɔ la ka yɛ taa sukyiri, bonzuiŋ yɛ kaŋ zaa kon bɔre o nyɔvore, kyɛ a gbori la na saŋ. 23 Bonso, a tensoɔ ŋa, a Naaŋmen na N naŋ be O zie kyɛ tonɔ O tomɔ, toŋ la O malke kaŋ ka o wa are n zie. 24 O da yeli la, ‘Ta zoro dambẽɛ̃ Pɔl! A fere la ka fo are Siiza niŋe soɔ. Kyɛ kyɛllɛ, Naaŋmen ko la fõõ Pɔl balaŋ zaa naŋ be a gbori poɔ nyɔvoe.’ 25 Lɛ poɔ, yɛ taa sukyiri, n dɔɔmine, bonso, Maa eŋ sage de la Naaŋmen, ka a sereŋ na e la lɛ O naŋ yeli ko ma. 26 Ane lɛ zaa, a fere la ka a sɛseɛ bare te teŋɛ kaŋ, kõɔ̃ naŋ gyilli o zaa, zu.” 27 A tensɔre pie ne anaare daare, te naŋ da mɔnnɔ gɛrɛ puoriŋ ne niŋe Adriatik mane poɔ, a naŋ da tara a tensoɔ poŋ sentaa la, ka a mɔmɔnnebɔ nyɛ ka ba da tara teŋɛ kaŋ. 28 Ba da manne la a mane kõɔ̃ a nyɛ ka o waa zuluŋ seŋ mitari lezɛre ne pie ne ayopõĩ. A ba kɔɔre kyɛ ka ba da leɛ manne a nyɛ ka a zuluŋ waa mitari lezɛre ne ayopõĩ. 29 Te da zoro la dambẽɛ̃ ka te ta wa ŋmɛ a pie naŋ da are a mane poɔ. Ana la ka ba da iri mie anaare naŋ taa bontegroŋ a gbori puoriŋ a eŋ a kõɔ̃ poɔ, ka a na tõɔ̃ taa a gbori are ne. Kyɛ te da puori la ka zivɛle ta wiẽũ. 30 Ba naŋ da boɔrɔ ka ba zo yi a gbori poɔ la, ka a mɔmɔnnebɔ da de a gbori bile eŋ a kõɔ̃ poɔ, kyɛ e na ba naŋ boɔrɔ ka ba iri mie naŋ taa bontegroŋ a gbori niŋe a eŋ a kõɔ̃ poɔ ka a nyɔge a gbori taa. 31 Kyɛ ka Pɔl da yeli ko a sogyare kɔɔ zusobɔ ne o sogyare, “Ka a dɔbɔ bama ba be a gbori poɔ, yɛ kon nyɛ faabo.” 32 Ka a sogyare pãã da ŋmaa a mie na naŋ nyɔge a gbori bile a vɛŋ ka o le. 33 A zie naŋ da vɛle la ka Pɔl da sɔre ba zaa ka ba di bondirii, a yele, “Beri pie ne anaare la ka yɛ kyɛlle ne nɔ`leŋ a ba di bon zaa. 34 A lɛ poɔ, N sɔrɔ yɛ la ka yɛ di bondirii, bonso a e la yɛ vooroŋ bone. Yɛ kaŋ zaa kon bɔre kɔɔloŋ zaa o zu eŋɛ.” 35 O naŋ da yeli a ŋaa la, ka o da de boroboro a puori Naaŋmen bareka a ba zaa niŋe soɔ, kyɛ pãã da ŋmaa a boroboro a piili ɔɔrɔ. 36 Lɛ la ka ba zaa da taa sukyiri ka ba meŋ di. 37 Te zaa laŋ taa, te da e la kɔɔre ayi, lezaata ne pie ne ayoɔbo naŋ be a gbori poɔ. 38 Ba naŋ da di lɛ zaa ba naŋ boɔrɔ wa baare la, ka ba da piili ire a mɔbie lɔɔrɔ eŋnɛ a mane poɔ ka a gbori ta tegrɛ. 39 Zie naŋ da vɛle, ba da ba la bɔŋ a teŋɛ, kyɛ ba da nyɛ la a mannoɔre ka o taa biire. Ba da boɔrɔ la ka ba zo ne a gbori a ŋmore kpɛ a mannoɔre a be. 40 Ka ba da ŋmaa a bontegroŋ mie zaa bare a mane poɔ, a `lori a gbori mɔn-boma mie meŋ bare. Ka ba pãã da zɛge a wagyɛ kpoŋ ka o do, ka sɛseɛ tõɔ̃ soŋ ba gaa ne a mannoɔre. 41 Ba naŋ da ta a zie a mama ayi naŋ tuori taa la ka a gbori da kyɔge teŋɛ a kpa are. A gbori niŋe da kpɛ la teŋɛ a kon leɛ tõɔ̃ iri, kyɛ ka a gbori pare ŋmaare a yi a kõɔ̃ faŋ eroŋ zuiŋ. 42 A sogyare teɛroŋ da la ka ba ko a nempigri ka ba ta wa age yi le a kõɔ̃ poɔ a dugi bɔre. 43 Kyɛ a sogyare kɔɔ zusobɔ da ba boɔrɔ ka Pɔl kpi; lɛ la so, ka o da ba sage ne a sogyare teɛroŋ ŋa. O da tere la noɔre ka balaŋ zaa naŋ na tõɔ̃ dugi, ka ba daŋ age yi a ta a teŋɛ. 44 Ba kyɛllɛ naŋ kyɛre da gaa la ne tabolɛɛ, ka ba mine meŋ da gaa ne a gbori ŋmɛremɛ. Lɛ la ka a da waa ka neɛ zaa da ta a teŋɛ velaa.
281 Te naŋ da ta a teŋɛ velaa, te da wa bɔŋ ka ba maŋ boɔle la a teŋɛ na kõɔ̃ naŋ gyilli o zaa, ka Malta. 2 A teŋɛ ŋa kpeɛrɛbɛ da tuori te la velaa a sereŋ taa te teɛroŋ. Ba da mare la vũũ ko te, bonzuiŋ saa da miire la ka ɔɔre da erɛ. 3 Pɔl naŋ da bɔ daare a eŋnɛ a vũũ poɔ wa baara la, ka toloŋ e ka dompane yi a daare poɔ a mare o nu. 4 A teŋɛ kpeɛrɛbɛ naŋ da nyɛ a waabo ka o zaala o nu eŋɛ la, ka ba da yeli ko taaba, “A ba e zirii! A dɔɔ ŋa e la neŋkoora! O yi la a mane velaa, kyɛ faaloŋ leɛ-yɔɔre ba sage ka o kyãã voorɔ.” 5 Kyɛ Pɔl da mere la a waabo eŋ a vũũ poɔ, kyɛ yɛlɛ zaa da ba taa o. 6 A nobɔ da teɛre ka o nu na mɔre la bee ka o le kpi. Kyɛ ba naŋ da kyɛllɛɛ ka a kɔɔre, a nyɛ ka yelfaa zaa ba wa o zie, ba da leɛ la ba teɛroŋ a yeli ka o da waa la ŋmen kaŋ. 7 Pɔpleo, naŋ e a teŋɛ na neŋkpoŋ, da taa la wɛre naŋ peɛle a be. Bebie ata la ka o da de te velaa o yiri poɔ. 8 A da waa la ka Pɔpleo saa da beɛrɛ la gaŋ, ka ɔɔre ne binzẽẽ zaa da la o baaloŋ. Pɔl da kpɛ la ka o te nyɛ o. O da puori la kyɛ de o nu dɔgle o, a saŋ o. 9 O naŋ e a ŋaa la, ka a baaleba zaa naŋ be a teŋɛ na kõɔ̃ naŋ gyilli poɔ, meŋ da wa o zie, ka o saŋ ba. 10 Ba da ko te la gyermɛ yɛlɛ yaga poɔ. Te naŋ da boɔrɔ ka te mɔŋ gaa la, ka ba da ko te, te bomboɔre zaa. 11 Kyuuri ata naŋ da tɔle, te da kpɛ la a Alɛksandarea deme gbori kaŋ naŋ da di uoni a be. Ba da maale la ŋmen yebɛ naŋ di Kastor ne Pɔloks zuri eŋ a gbori niŋe. 12 Te da ta la Sorakosas a kpɛ a be beri ata. 13 A yi be ka te da mɔŋ viiri te ta Regeom. A bieo daare la ka sɛseɛ yi a pare a wa; kyɛ a zie naŋ da leɛ nyaana, te da ta la Pɔteɔle. 14 Be la ka te da nyɛ yɔɔmine ka ba boɔle te, ka te da kpɛ ba zie beri ayopõĩ. A lɛ poɔ la, ka te pãã da gaa Rom. 15 A yi a be, a yɔɔmine naŋ da woŋ ka te waara la, ka ba da yi tuori te a Appeo Kpaaro ne a Sɛgre Ata zie. Pɔl naŋ da nyɛ ba la, ka o da puori Naaŋmen bareka kyɛ pãã da taa sukyiri. 16 Te naŋ ta Rom, a sogyare kɔɔ zusobɔ da de la a nempigri ko a guuro zusobɔ kyɛ da vɛŋ ka Pɔl kpeɛrɛ omeŋɛ yoŋ zie, ka sogya kaŋ pãã da kaara o. 17 A lɛ puoriŋ, a beri ata saŋ, Pɔl da boɔle la a Gyu deme neŋkponni laŋ taa. Ba naŋ laŋ taa baare, Pɔl da yeli ko ba la, “Dɔbɔ ne yɔɔmine, N da ba saŋ a te nobɔ yɛlɛ zaa bee a te saakommine eroŋ zaa, kyɛ ba da nyɔge ma la Gyɛrosalɛm poɔ a de ma ko a Rom deme. 18 Ba naŋ da peɛre ma, ba da naa iri ma la bare, bonzuiŋ N da ba saŋ saŋnaa zaa ka a seŋ ka N kpi. 19 Kyɛ a Gyu deme naŋ da ba sage, a pãã da fere ma la ka N sɔre ka Siiza woŋ a n yɛlɛ. A ba e ka N taa la saŋnaa zaa kyaare ne n tendaa deme. 20 A yɛlɛ ŋa la so ka N boɔrɔ ka N nyɛ yɛ, a yeli yɛlɛ ko yɛ. Bonzuiŋ, a Israel kyelloo zuiŋ la ka N `leŋ ne a banzɔlɔ ŋa.” 21 Ka ba da yeli ko o, “Te ba nyɛ gane zaa ka o yi Gyudea naŋ manne fo yɛlɛ. Yɔɔmine kaŋ zaa naŋ yi a be wa meŋ da ba manne bee yeli fo faaloŋ zaa ko te. 22 Kyɛ te boɔrɔ la ka te bɔŋ a fo teɛroŋ. Te bɔŋ la ka nobɔ zie zaa yele la faaloŋ kyaare ne a puoru ŋa deme.” 23 Ba naŋ da iri biŋ a bebiri na ba naŋ na tõɔ̃ leɛ wa nyɛ Pɔl, nobɔ yaga da wa la o kpeɛbo zie. A piili baguo a te tɔ zimaane, o da manne wuli ba la a Naaŋmen naaloŋ yɛlɛ, a mɔgle ba ne Moses nɔbinnaa ne a Ŋmen-noɔr deme Ŋmaabo, a yɛlɛ naŋ kyaare Yesu. 24 Ba mine da sage la lɛ o naŋ yeli, kyɛ ba mine meŋ da ba sage. 25 Ba da ba sage taaba vela kyɛ pãã da yaare a lɛ puoriŋ Pɔl naŋ da yeli o yelbir pare baara ŋa: “A Sekyerete yeli la yelmeŋɛ ko a te saakommine a yi a Ŋmen-noɔr sobɔ Isaiya Ŋmaabo poɔ: 26 “ ‘Gaa a nobɔ bama zie a te yeli, “Yɛ na maŋ wono la kyɛ kon bɔŋ a pare; yɛ na maŋ nyɛrɛ la kyɛ kon bɔŋ a tɛgɛ.” 27 Bonso, a nobɔ bama sukyie waa la tegroŋ; ka ba ba woŋ vela ne ba tobo, ka ba meŋ pɔge ba nimie. Ka lɛ naane, ba na nyɛ la ne ba nimie, kyɛ woŋ ne ba tobo, a bɔŋ a pare ane ba sukyie a leɛ bamenne, ka N saŋ ba.’ 28 “A lɛ poɔ, yɛ bɔŋ ka Naaŋmen tere la O faabo yɛlɛ ko a Tendaa deme, kyɛ ba na kyɛlle la woŋ a yɛlɛ!” 29 O naŋ wa yeli a yelbie ama la, ka a Gyu deme da ŋmeɛrɛ nɔkpeɛne yaga ba poɔ a gɛrɛ ne. 30 Pɔl da kpɛ la omeŋɛ yihaaraa poɔ yuomo ayi, a da maŋ tuori de balaŋ zaa naŋ da wa o zie. 31 O da maŋ kanne la a Naaŋmen naaloŋ yɛlɛ, kyɛ meŋ wuli a Daŋna Yesu Kristo yɛlɛ kperaa lɛ. Neɛ zaa da ba pigi o sori.