A Pwooti Wâé
na e tii wo
Luka
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Wo Luka, pa dotéén (omehi Kolosé 4.14), na e âcéi Paulo (omehi Apostolo 16.10 me 2 Timoté 4.11). Pa Grek. Wieli te weeng cehi pa apulie na e pwotii ne ha a Tii Iitihi na time uce pa Juif. E hane ati nina lé pii ke lé tii ne ko Iésu wo lépwo apajuujueng, ke e tii beme e pipwoiipihi. (Omehi Luka 1.1−3.) A bwo pwotii ten, ke e habwii pie, weeng, ke pa acémun.
E tii éniile?
Ha awieme a jo 60 me 65, ânebuhe a bwo tanahi na a pwomwo ubwo Iérusaléma ha a jo 70.
E tii me dee?
Te pa céiu apulie na a niin pie Téofile, pa apulie na piubwo nang ne pele lépwo Roma, na lé pihuô ne ha amu naa. Caa pa céiu acéihi ne ko Iésu Kériso, ke e caa picaa ni naado ko a céihi (1.4). A nii Téofile, ke a bwopiinen pie ‘wo pana eânimen de Padué’. Wieli a ocine mwo ko ati lépwo acéihi na hiwon jélé, na time uce lépwo Juif, ke lé mulie ité koja a amu Judé.
É ko ade na e tii?
E habwii wo Luka pie, a paa a céihi tenye ne ko Iésu, ke a naado na mang ke juuju.
Ade ace âne a tii ce?
A Tii te Luka, ke a tii na hején ko a mulihe Iésu koja ni béé tii. Hiwon ni niide a tii ne ha a pwahamii tii 10―18 na te tieden he ni Tii te Mataio, me Maréko.
E habwii wo Luka pie, wo Iésu Kériso ke pa apulie na hején nang. Ke e piuti a bwo mu te Iésu me ni apulie, me a pipwoééhe ten delé (4.18−19; 19.41).
Wo Iésu, ke e te junihe pipwoééhe nina tice niihelé me nina pwoééhelé:
• wo lépwona katia jélé (17.12−19);
• wo lépwona tice delé (16.19−31);
• ni toomwo (7.43−48);
• ni toomwo depwele (7.11−17);
• wo lépwo atai mwani: wo lépwona lé pitéétilé ne ni apulie (18.9−14);
• wo lépwona ta ni mulihelé (7.36−50).
Ha a benaamwon de Iésu, ke te piticenaado ne ko ni toomwo koja lépwo aiu. Kehe icehi ana nye alihi ne ha a tii te Luka pie, time e uce niimihi pie wonaa wo Iésu. Ke wo Luka, ke e tii ni nii ni toomwo na lé âcéi Iésu (8.2−3; 24.10).
E piuti mwo wo Luka ne ha a tii ce, nini:
• a pwoiitihi, ke te junihe ubwo ne ha a mulihe Iésu (5.16);
• a penem de a Jenen Iitihi ne ha a mulihe Iésu (omehi 1.80), me ni apulie te Padué;
• a penem de ni âcélo (pwahamii tii 1, 2).
A bwomune a tii te Luka
Piâbeele wo Iésu ke pipwopweeng (1.1―4.13)
Ni penem de Iésu ne Galilé (4.14―9.50)
Atabuhi kon (4.14―5.16)
Lé tabuhi cubwonieng wo lépwo apihuô (5.17―6.11)
E pacémuni lépwo acémun den (6.12−49)
Woo pa Iésu naa? (7.1−50)
E pwo-ocine heme e pacémuni ni apulie (8.1−21)
Te junihe pwojunuu Iésu (8.22−56)
A bwo mu telé me lépwo 12 acémun den (9.1−50)
E â Iérusaléma (9.51―19.27)
E pacémuni ni apulie ten
E paténe lépwo apihuô li lé cubwonieng
E ocié ko patemehi a bwo mele ten
Ni penem den ne Iérusaléma (19.28―21.38)
A bwo mele ke mulie cemwo ten (22.1―24.53)
1E pii beetihi a tii ten wo Luka
1-31.1 Apostolo 1.1Bwocu tem, go pa daame Téofile. É tii a tii ce, beme é piuti tem ati ni naado na e caa pwo wo Padué ne peleme, ne alecehe a bwo pituie te Iésu1.1−3 Ne alecehe a bwo pituie te Iésu—Grek: É ha atabuhi kon.. Hiwon ni apipajuujuhi na lé alihi ni naado naa, ke lé patemehi a *Pwooti Wâé. Ke wo lépwo béén, ke lé pwo me lé piuti ne he tii. Ke woéo mwo, ke me é hane ehi, beme é tii ke cile ehi a jepule be me dem, ne ko ati ni naado naa. 4Be me wonaa, ke me go bwobe alihi pie, a juuju a pwooti na go caa hegi.
Zakari me Élisabet
5É ha a benaamwon na e mwo daame ne *Judé wo Érode pa Bécéiuhen1.5 Érode—Omehi Érode ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii., ke pwo pa céiu apulie lang, na pii kon pie Zakari, pa *apwoâpwailo mu ha a pwomwoiu te Abia [mu ha amu te *Aarona]. Ke ê mwoden, wo Élisabet, ê piebehi Aarona. 6Ke tai woilu, ke mwomwon julu ne ânebuhe Padaame Padué. Be lu piténedehi ati ni patén me ni pihuô ten, ke te tice celi me tautilu kon. 7Kehe icehi ana te tice naîlu, be pwocoon me pwo naî Élisabet. Caa tai ukéiu julu.
E âbeeti Zakari pa céiu âcélo
8Ha a céiu tan, ke e pwo a penem den wo Zakari, ne ha a *mwaiitihi te Padué. Be te a tan na lé penem ibu hen me ni béén. 91.9 Exode 30.7Âcehi a bwopwonen de lépwo apwoâpwailo, ke lé picéi metii, beme lé pipégali pace apulie mu kolé, na me e taa ha a duaan na iitihi, ne ha a mwaiitihi. É lang, he na cini encens [ni dep na ûde wâé heme nye cini] beme âpipati te Padué.
Ke é ha a tan naa, ke hiwon ni metii te Zakari. Ke e taa pwo a penem den. 10Nihe hiwon ni apulie1.10 Nihe hiwon ni apulie—Grek: Ati a bele [te Padué]. na lé ko pwoiitihi ne jeoté pwomwo, he e mwo ko cini encens. 11Ke é he e ko wonaa, ke e te âbeetieng kuti wo pa céiu *âcélo te Padaame, na e cuwo pwo jui ne ko apwoâpwailo na mu cini encens ne pwon. 12Ke e téetieng wo Zakari, ke te nihe mwotieng.
O bo pwo pace naîm
13Kehe e pii ten wo pali âcélo pie: «Go nemwo pwo me mwotiko, go Zakari, be e caa téne ni pwopwoiitihi teu wo Padué. Ke [bo pwoapulie ko] mwodem, ke e bo picile ewa, ke go bo pitoii kon pie Ioane. 14Ke bo piwâénimeu, ke bo hiwon mwo ni béén na lé bo pipwodéén mwo. 151.15 Nombres 6.3Pa naîm naa, ke bo pa apulie na nihe ubwo nang ne ale Padaame. Ke iitihi me e ûdu tabe megele, me ace céiu bwimwoiu, be caa ju tilieng na a *Jenen Iitihi, he e mwo te mu tina nyaa ten.
16«Ke nihe hiwon lépwona mu ha a puapulie *Isaraéla na e bo péélé ngemwo pele Padaame Padué helé. 171.17 Malachie 3.23−24; Mataio 17.11−13E bo mu kon a junuu a Jenen Iitihi, pwohewii *péroféta Élia ânebun. Ke e bo cile ehi me pwopweehi a puapulie ten, ânebuhe a bwo tuie te Padaame. Ke é mu kon, ke wo lépwo caa, ke lé bo pinenimelé ne ko ni naîlé1.17 3e phrase—ai O pwo a péém ha awieme ni nyaa me caa, me ni naîlé.. Ke lé bo pininim wo lépwona time lé uce piténede Padué, ke lé o pwohewii lépwo apulie na lé mwomwon ne ale Padué.»
É o woté ko ace bwo céihi nen dong?
18E pii wo Zakari te pali âcélo pie: «É o woté ko ace bwo céihi ne ko ana go ko pii? Be caa te nihe ukéiu jo, ke ê mwodong, ke caa te ukéiu nang mwo.»
191.19 Daniel 8.16, 9.21Ke e hegi ne ten pie: «Woéo, Gabriel, pa âcélo na é mu cuwo ale Padué, beme pa apenem den. Weeng na e neéo bé, beme é pipatemehi tem a jepule wâé ce. 20Wâé heme go temehi pie, lé o bo tuie ati ni naado na é pii tem, ha a benaamwon na e caa ne wo Padué. Kehe icehi ana wogo, ke time go uce céihi ne kon! Ke o huuhu go, die ha a tan na o bo cuwo ati nina é pii tem!»
21Ke é he lu tee ko picihe wo Zakari me pali âcélo, ke e mwo ko ucéieng a pubu apulie. Ke lé téetihi, be te nihe bwolieng lang. 22Me e wie mulang, ke caa huuhu nang. Ke e te ju pwo inenaado telé ko a in. Ke lé temehi pie pwo celi e alihi, celi e âbé mu ko Padué.23Nebwén, ke e panebwénihi a penem den wo Zakari ne *huâ iitihi, ke e âmwo ha a pomwa ten.
Pwoapulie ko Élisabet
24É alecehen, ke pwoapulie ko mwoden Élisabet, ke e te mu huâ he na nim ni wole. Ke e tee niimihi pie, 25‘Te nihe wâé Padaame ne kong, be é ânebun, ke te nihe tanim jo, be êna te tice naîng. Ke e piwâééo, ke e pwii mu huîing a bwo tanim jo.’
Pipatemehi a bwo âbeele te Iésu
26Caa 6 ni wole na pwoapulie ko Élisabet. Ke wo Padué, ke e neopé pa âcélo ten, wo Gabriel, ne Nazaret ne Galilé, 271.27 Mataio 1.16,18ne pele ê céiu ewa toomwo na pii kon pie Maria. Wo ênaa, ke lu picihe me1.27 Lu picihe me—Ne pele lépwo Juif, ke time uce a bwopiinen pie, lu pipule ibu. pa apulie na pii kon pie Josef, pa piebehi pa daame *Davita.
28Ke e âbeetieng pa âcélo, ke e pii ten pie: «Adéiko, go Maria! Be e pelem wo Padaame Padué, ke wâé ten go.»
29Ke e téetihi wo Maria, be time e uce temehi nina e pii ten. Ke e piniimihi pie: ‘É ko ade na e adéiéo wo Padué?’
30Ke e pii ten wo pali âcélo pie: «Go nemwo pwo me mwotiko, go Maria! Be e piwâéko wo Padué, ke e pipégaliko. 311.31 Ésaïe 7.14; Mataio 1.21−23Ke bo pwoapulie kom, ke go bo picile pa cuwo nahi aiu, ke go bo toii niin pie Iésu1.31 Iésu—A bwopiinen he pwo ébéru pie, Wo Padaame, ke e celuimikenye.. 321.32−33 2 Samuel 7.12,13,16; Ésaïe 9.6Ke bo pa apulie na nihe ubwo nang ne he pwahamii Padué. Ke o bo toii kon pie ‘Pa *Naî Padué na e daaité’. Ke wo Padué, Padaame hen, ke e bo ne ten a pwodaame te pa daame Davita, pa watihen. 33Ke bo pa daame he a puapulie Isaraéla dieli mwo, ke o te tice anebwén ko a pihuô ten.»
34Ke e pii wo Maria te pali âcélo pie: «Kona anaa, ke o woté ace bwopwonen?! Be time gemu uce pipule me pa aiu hung, ai pace céiu aiu!»
O bo wonaa mu ko a Jenen Iitihi
35E hegi ne ten wo pali âcélo pie: «E bo opé ne kom1.35 E bo opé ne kom… Grek: E bo taluiko pwohewii a démen. a Jenen Iitihi, ke bo e pelem a junuu Padué na nihe e daaité. Ke wo pa cuwo nahi ewa na go bo picileeng, ke weeng kuti na e pipégalieng wo Padué, ke bo toii kon pie pa Naî Padué.
36«Go téne, lé mu pii ânebun ko ê béém Élisabet pie: “Te tice naîn”! Kehe icehi ana e bo picile ewa, be ko pwoapulie kon ni, caa 6 ni wolen. 371.37 Genèse 18.14Be te tice aceli pwocoon ne te Padué!»
38Ke e hegi ne ten wo Maria pie: «Woéo ê apipenem de Padaame, ke me e pwo ne tong ana nimen kon.»
Ke me wonaa, ke e engen kojaeng pali âcélo.
E â caniê Élisabet wo Maria
39-40É he ni tan alecehen, ke e engen wo Maria me e â caniê Élisabet. A mwopopwaalé ten, ke e mu pwo a juwole ne ha a céiu duaan ko a Judé. E taa ha a mwa1.39−40 A mwa—Grek: A mwa te Zakari. wo Maria, ke e pwobwocu ten.
41Me e téne a bwo pwobwocu te Maria wo Élisabet, ke e pipenem a ewa na e kon, ke caa ju tili Élisabet na a Jenen Iitihi. 42Ke e toii da pie: «E te nihe adéiko wo Padué, ke e ne me ubwo go koja ati ni ewa toomwo! E te junihe *adéi a ewa na e kom. 43Nihe a naado na nihe ubwo ne kong! Be go âbé caniêéo, wogo ê nyaa te Padaame hung!
44«Go téne, go ê ju bééng, heme é téne a pwocihe tem, ke e pipwodéén ali cuwo ewa li e kong, ke e pipenem ne tinang! 45Adéiko, be go caa céihi pie, e bo te pacuwohi nina e pii tem wo Padaame.»
Nyebi te Maria
461.46 1 Samuel 2.1−10E pii wo Maria pie:
«Pipwodéén a pwonimung,
ke é pipaunu Padaame.
47Piwâénimung kon,
be pa aceluimiéo!
48E pwo me pwonaado ne kong,
ê apipenem den na wahin jo.
Lé o pii kong pie: “Adéi êje!”
ati ne ni niide apulie.
49Be e picani tong ko a juin,
wo pana nihe ubwo nang.
E adéiéo wo Pana iitihi a niin.
501.50 Psaume 103.13,17Ubwo a bwo wâé nang
me de nina lé paciitieng.
E picani telé dieli mwo.
511.51 2 Samuel 22.28E penem ko a junuun,
e ta papiideni nina lé cibehede.
521.52 Job 12.19, 5.11; Psaume 147.6E patupwo ni daame
mu pwo ni atebwo telé,
ke e eti da lépwona wahin jélé.
531.53 Psaume 34.11E ne ni naamuu nina tice delé;
e pamwojuiéhi nina pwo delé,
heme tice âne ilé.
541.54 Psaume 98.3E picani te a puapulie ten,
a puapulie Isaraéla,
pa apipenem den,
be e pipwoééhen.
551.55 Genèse 17.7; Miché 7.20Be e *piapwo ne te ni watihenye,
ne te *Abérama me ni piebehieng.
Ke e pacuwohi nina e caa pii.
O time e uce neulé dieli mwo.»
56E mwo te mu pele Élisabet wo Maria he na cié ni wole. Ke e bwo mwojuia ngemwo pelen.
A bwo âbeele te Ioane
57Tuie nge ha a benaamwon na me e picile ewa hen wo Élisabet, ke e picile pa ewa aiu. 58Ke lé téne a jepule kon ne nina lé mu mwonueng, me a pwomwoiu ten, ke lé temehi pie e te junihe adéieng wo Padaame. Ke lé tai pipwodéén ati, ibu me weeng. 591.59 Genèse 17.12; Lévitique 12.3; Luka 2.21Alecehe a naadenitan na céiu, ke lé âbé me lé *pwotegoop te ali cuwo nahi ewa [pwohewii ana e pii ne ni *patén de Moosé]. Nimelé me lé ne ten a nii caa ten: Zakari. 60Kehe icehi ana e pii telé wo nyaa ten pie: «Ûhu! O pii kon pie Ioane.»
61Ke lé pii ten pie: «É mu ko ade? Be te tice ha a pwomwoiu tem celi e pé a nii apulie naa.»
62Ke lé te ju pwo inenaado te caa ten, Zakari, beme lé tahimwoeng pie: «O nimem me pii pie woté kon?»
O pii kon pie Ioane
63-65Ke e pwo inenaado telé wo Zakari, beme lé ne ten ace metii, beme e pwotii ne hen, ke e tii pie ‘Ioane’. Ke me e tii a nii Ioane, ke e te cihe mwo kuti, ke e pipaunu Padué.
Ke lé téetihi [ne nina lé téneeng] ke mwotilé. Ke lé piuti a jepule kon ne ha ati ni piduaan ko a juwole ne ha amu Judé. 66Ke é he lé téne a pwooti naa ne ni apulie, ke lé te nihe pitautinaado, ke lé pii pie: «Éé! O te nihe ubwo celi e bo pwo wo pa cuwo nahi ewa naa!» Be e pelen wo Padaame.
E paunu Padué wo Zakari
67Wo Zakari, pali Caa te ewa, ke caa ju tilieng na a Jenen Iitihi, ke e pipatemehi a pwooti na e ne ten wo Padué. Ke e pii pie:
681.68 Psaume 72.18«Pipaunu Padaame,
Padué he a puapulie Isaraéla!
E celuimikenye, me tuwokenye
mu he ni ta pwo tenye.
691.69 Psaume 132.17Be e nebé pa *aceluimikenye,
na nihe pwojunuun,
wo pa piebehi Davita,
pa apipenem den.
70Lé pipatemehieng bwolihi
ne ni péroféta na e pipégalilé.
711.71 Psaume 106.10Be e caa pii pie:
“É bo celuimikewé
koja nina lé pii me ta gewé.”
721.72 Genèse 17.7; Psaume 105.8−9Ubwo a pipwoééhe ten
ne ko lépwo watihenye.
E te pacuwohi a piapwo ten,
731.73 Genèse 22.16−17na e ne te Abérama, caa tenye,
ne ha a bwo eânimen den.
Be e ko pii ne konye pie:
74“É celuimi ni naîm,
koja lépwona lé pii me ta jélé,
ke lé o pipenem dong,
be o time o uce mwotilé.
751.75 Tit 2.12−14Ke o bo wâé tong jélé.
Ke o wâé ni pwonimelé,
na ati he ni mulihelé
ne éni pwo bwohemwo.”»
761.76 Ésaïe 40.3Ke e pii mwo wo Zakari [ko pa naîn Ioane] pie:
«Wogo pa naîng:
O bo pii kom pie pa péroféta,
pa apipépwooti te Padué
na e mu âda he miiden.
Go bo â ânebuhe Padaame,
me go pwopweehi a pwaadeniin.
771.77 Jérémie 31.34Go o pii te a puapulie ten pie:
E bo celuimikewé!
E bo pineuhi ni ta pwo tewé!
781.78 Ésaïe 60.1−2Nihe ubwo a bwo wâé nang!
E pébé pelenye a pwéélang,
a bwo caama te a téale.
79A pwéélang na e pwoeihi
nina lé mu ha a melepiing.
Ke e habwii telé a pwaaden
mu ha amele nge ha a péém.»
Caa ubwo Ioane
80Caa ubwo pali ewa aiu, Ioane, ke piubwo ngen mwo a junuu a Jenen Iitihi ne kon. Ke e mulie ne ha a da, die ha a tan na e bo pihabwiieng de a puapulie Isaraéla.
2A bwo âbeele te Iésu
1-2É ha a benaamwo amu naa, he e daame ubwo te lépwo Roma wo Auguste, ke e mwo gupéno ne Siri wo Kirinius, pa apenem den. Ke e huôhi wo Auguste pie, me pine a jéhi ni apulie na ati he ni amu na lé mu ko a mwohuô ten. Ke he bwo te a bécéiuhen me lé pwo anaa. 3Ke lé engen ati ni apulie, ke lé caa muko pipiiden nge he ni mwopopwaalé te ni ukéiu telé, beme lé tii ni niilé.
4-5Ke wo Josef, ke e engen mu Nazaret ne Galilé beme e â Bétéléma ha amu *Judé, beme e â tii a niin. Be he li e tuie nelang wo pa daame *Davita, pa watihen. Ke e pé Maria ê mwoden, na caa pigiaa nang, be e ucéihi a bécéiuhe naîn.
6Ke me lu mu Bétéléma, ke e tuiebé a benaamwon na me e caa picile ewa hen wo Maria. 7Ke e picile pa bécéiuhe naîn. Ke e taluieng ha a pwotuun, ke e neeng ha a mwowiewota, be tice ahilu2.7 Tice ahilu—Grek: Tice ahilu ne ha a mwa na lé mu mu hen ne ni coho. [be nihe hiwon ni apulie].
Lépwo awéihi muto
8É ha a bwén naa, ke pwo ni apulie na lé wéihi ni muto telé ne ha a céiu duaa juwole.
9Ke e te tuiebé kuti pa céiu *âcélo te Padaame, ke e cuwo ânebuhelé, ke te pwéélang aujenilé kuti a bwo ubwo na a wâé te Padaame. Ke te junihe mwotilé kuti.
10Ke e pii telé wo pali âcélo pie: «Geé nemwo pwo me mwotikewé, be é pébé céiikewé a pwooti na wâé, na lé o te nihe pipwodéén kon ati ne ni apulie! 11Be é ha a bwén ce, ke e caa âbeele pa aceluimikewé, ne ha a mwopopwaalé te Davita: wo pali *Mesia2.11 Mesia—Kériso ne he ni Tii Iitihi he pwo pwopwaalé. Omehi Ioane 1.41., Padaame [li geé teko ucéieng]. 12Weengi a inen beme geé ali temehieng: Geé o too pa cuwo ewa na taluieng ko a pwotuun, ke e pule ha a mwowiewota.»
13Ke me wonaa, ke lé te tuie opé kuti mu he miiden ni béé âcélo na nihe hiwon jélé. Ke lé aujeni pali âcélo, ke lé pwonyebi me pipaunu Padué:
142.14 Luka 19.38«Pipaunu Padué jeda he miiden!
Péém ne éni pwo bwohemwo,
me de ati nina wâé ten jélé!»
Lé â caniê pali cuwo ewa
15É alecehen, ke li âcélo, ke lé engen kojalé, ke lé mwojuia daamwo he miiden. Ke lé pipii telé wo lépwo awéihi muto pie: «Genye â Bétéléma, me nye alihi aceli e tuie, ana e ko pii tenye wo Padaame.»
16Ke lé te piepin ko engen kuti, ke lé too Maria me Josef, me pali cuwo ewa he e ko pule ha a mwowiewota. 17Ke me lé caa alieng, ke lé â uti ati te ni apulie li e pii telé wo pali âcélo ne ko pali cuwo ewa. 18Ke lé te nihe téetihi ati ne nina lé téne.
192.19 Luka 2.51Ke e te ju cile ehi ati ni naado naa wo Maria, ke e bo tee pitautinaado ne ha a pwonimen.
20Lé mwojuia ngemwo li awéihi muto, ke lé nihe pwonyebi me paunu Padué ko ati ni naado na lé alihi me téne. Be te tai cuwo ati li e pii telé wo pali âcélo.
Lé habwii Iésu ne huâ iitihi
212.21 Luka 1.31É alecehe a naadenitan na céiu, ke lu pé ngen pali naîlu wo Josef me Maria, beme *pwotegoop ten pwohewii ni *patén de Moosé. Ke lu ne me a niin pie Iésu, ali nii apulie li e caa mi pii wo pali âcélo, ânebuhe a bwo pwoapulie ko Maria.
Lu neeng de Padué
22-242.22 Lévitique 12.1−8; Exode 13.2,12Tuiebé a benaamwon na wo Maria, ke me e *pwoâpwailo ko a bwo wâé nang ne pele Padué2.22−24 Pwoâpwailo ko a bwo wâé nang ne pele Padué—Âcehi a pwoiitihi te lépwo Juif, kehe wâé heme e pwo a âpwailo naa ê toomwo, ha a bé40 he ni tan alecehe a bwo piâbeele ewa ten. Omehi mwo a Pwoiitihi ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii., alecehe a bwo picile ewa ten. Be e caa tii ne he ni patén de Moosé pie: Wâé heme e ne lupwoce uiajaap, ai lupwoce bun.Lévitique 12.8
É mu ko anaa, na lu â *huâ iitihi ne *Iérusaléma wo Maria me Josef, beme lu pwoâpwailo. Ke lu pé ngen ali cuwo ewa, beme lu neeng de Padaame. Be caa tii mwo ne he ni patén pie: Pa bécéiuhe ewa aiu, ke a de Padaame.Exode 13.2
E pipwoun de Padué wo Siméon
25[É ha a benaamwon naa] ke pwo pa céiu apulie ne Iérusaléma na pii kon pie Siméon, pa apulie na e mwomwon, ke e pipwoiipieng ne ale Padué. Ke e tee ucéihi a bwo tuie te pa Mesia, pa aceluimi na a puapulie *Isaraéla. Ke e huîin a *Jenen Iitihi.
26Ke e caa pii ten a Jenen Iitihi pie: «Go téne go Siméon, go o mwo te alihi a bwo tuie te pa Mesia te Padaame Padué, ânebuhe ace bwo mele tem!» 27Ke e pahedeeng nge ha ali *mwaiitihi. Ke he te ju é ha a benaamwon naa kuti, na lu ko pé ngen Iésu wo lu nyaa me caa ten, beme lu habwiieng te Padaame pwohewii li patén. 28Ke e pé pali cuwo ewa wo Siméon, ke e *adéi Padué, ke e pii pie:
29«Jenaa ni, go Padaame,
ke [é pipwodéén]
woéo pa apipenem dem!
Go pééo ne pelem,
ne ha a péém dem.
Be caa pacuwohi ana go caa pii.
302.30 Ésaïe 52.10; Luka 3.6; Tit 2.11Ni naamiing, ke lé ali
pa aceluimi ati ni puapulie
na go neeng deme,
31na go caa pipwopweeng
ne ânebuhe ni puapulie.
322.32 Ésaïe 42.6, 49.6, 52.10Pa pwéélang ko a bwohemwo,
ke a bwo ubwo na a wâé
te a puapulie tem, Isaraéla.»
33Wo lu nyaa me caa te pali cuwo ewa, ke lu téetihi nina e pii ne kon wo Siméon.
342.34 Ésaïe 8.14; Mataio 21.42; 1 Pétéru 2.8Ke e adéilu, ke e pii te Maria pie: «É mu ko pa naîm, ke bo hiwon ne Isaraéla nina lé bo tupwo, ke hiwon mwo nina lé bo cuwoda. Ke bo pa inenaado te Padué, ke lé bo téétieng ni béé apulie. 35Be o bo pwéélang ko ni bwo niimihinaado na e ha aduwo ne te ni apulie. Ke me wogo, go êje, ke o te nihe cunu go kon, pwohewiin heme e woli a pwonimem ace teua.»
E pwo-olé te Padué wo Anne
36É ha a benaamwon naa, ke e ko mu [huâ iitihi] ê céiu toomwo péroféta na pii kon pie Anne, ê naî Fanuel, mu ha a pwomwoiu te Asser. Wo ênaa, ke lu pimu me pa aiu hen, he na te ju 7 ni jo, ke e mele kojaeng wo panaa. Ke wo Anne, ke caa ukéiu nang, ne ha a bwo depwele ten2.36 A bwo depwele ten—Veuvage.. Be caa 84 ni jo hen jenaa. 37Ke e mu huâ iitihi heme bwén ke pwang, beme e pipenem de Padué, ke me e pwoiitihi ke pipatupwo wiinaado me ûdu. 38Ke e tuiebé he lé ko mu lang wo Siméon [me pali cuwo ewa, me lu nyaa me caa ten]. Ke me e alilé, ke e pwo-olé te Padué, ke e pwojepule ko Iésu te ati ni apulie na lé ucéihi ace bwo tuiebé te pa Mesia beme e celuimi ni apulie Iérusaléma.
Lé mwojuia ngemwo Nazaret
392.39 Mataio 2.23Wo lu nyaa me caa te Iésu, ke lu pacuwohi nina e pii ne he ni patén de Padué: [ni naado na nye mu pwo heme e tuie a cuwo ewa]. É he lu caa pacuwohi ati, ke lu mwojuia mwo ne Nazaret ne ha amu Galilé.
Caa ubwo Iésu
40Piubwo da Iésu, pali cuwo ewa, ne ha a bwo temehinaado, me a pitemang. Ke e te mu pelen a adéihi te Padué.
Wo Iésu he ko 12 ni jo hen
41-422.41 Exode 12.24−27, 23.14−17; Deutéronome 16.1−8É téteda he ni jo, ke te cemang me lu â Iérusaléma wo lu nyaa me caa te Iésu, ne ko a pwoiitihi ko a *Pacika. Ke é he 12 ni jo he Iésu, ke e âcéilu. 43É alecehen, ke lu caa mwojuia mwo. Kehe icehi ana e te mu Iérusaléma wo Iésu. Ke time lu uce alihi pie tieeng, 44be lu niimihi pie, e pele ni béélé ko a engen.
Kehe icehi ana é alecehe ana céiu tan, ke lu bwo alihi pie tieeng. Ke lu tabuhi haneeng ne ha awieme ni pwomwoiu telu me ni béélu. 45Ke time lu uce alieng, ke lu mwojuia mwo ne Iérusaléma me lu â haneeng. 46É ha a béciéhe ni tan, ke lu bwo tooeng ne huâ iitihi, he e ko tebwo ha awieme ni apacémuni ni *Juif. Be e ko tabemilé, ke e tahimwolé ko ni *tii iitihi. 47Ke ati nina lé tabemieng, ke lé nihe téetihi a bwo temehinaado ten me a bwo hegi nen den.
É pwo ni penem de caa tong
48Ke é heme lu alieng wo lu nyaa me caa ten, ke lu te nihe téetieng, ke e pii ten wo nyaa ten pie: «É mu ko ade na go pwo temu anaa? Go téne, nihe mwotikemu me caa tem, ke gemu mwojuia mwo beme gemu haneko!»
49Ke e hegi ne telu pie: «É mu ko ade na geu haneéo? Kona geu pineuhi pie, wâé heme é pwo ni penem de Caa tong? É mu ko anaa, na woéo éni ha a mwa ten.»
50Kehe icehi ana time lu uce temehi ana nimen me e pii telu.
512.51 Luka 2.19É alecehen, ke lu mwojuia ngemwo me weeng ne Nazaret. Ke e te nihe piténede lu nyaa me caa ten. Ke wo nyaa ten, ke e te cile ne ha a pwonimen ati ni naado naa. 522.52 1 Samuel 2.26; Proverbes 3.4Ke piubwo da Iésu, ke ubwo mwo a bwo temehinaado ten. Ke nihe wâé te Padué nang, ke ni apulie mwo.
3Ioane pa apipuu apulie
Mataio 3.1−17; Maréko 1.1−11; Ioane 1.19−28
1E tabuhi pipatemehi a pwooti te Padué wo Ioane, he caa 15 ni jo na e daame ubwo te lépwo Roma wo Tibère. Woélé-ni ni gupéno te daame Tibère nelang:
Wo Ponce *Pilate, pa gupéno ne ha amu *Judé;
Wo Érode Antipas ne Galilé;
Wo Filip, pa ciéé *Érode Antipas, ne Ituré die Trakonite;
Wo Lisanias, ne Abilène.
2Ke wo Hanne me Kaïfe, ke lupwo *daame he lépwo apwoâpwailo.
Ke é ha a benaamwon naa, ke e ko mu ha a da wo Ioane pali naî Zakari. Ke e paciheeng wo Padué [beme e pipatemehi a pwooti ten].
A bwo pininim
33.3 Apostolo 13.24E engen ati he ni piduaan ko a éémwa Ioridano, ke e patemehi te ni apulie pie: «Geé pininim, ke geé bitekewé. Ke geé pwo me puukewé, beme geé habwii pie pitaatééhi ni mulihewé. Be me wonaa, ke e bo pineuhi ni ta pwo tewé wo Padué.» 4Be caa tii ne ha a tii te péroféta Isaia pie:
Pwo pa apulie ha a da
na e toii da pie:
“E âbé wo Padaame!
Pwopweehi a pwaadeniin!
Pwo me belece
a duaan na e engen hen!
5Bo pa ni atebwolu,
tatibe ni juwole me ni bwojuwole,
pamwomwonihi ni acine pwaaden;
pwopweehi a engen den.
63.6 Ésaïe 40.3−5Lé bo alihi ne ni apulie
ana e pwo wo Padaame:
Be e âbé me celuimikenye!”Ésaïe 40.3−5
A bwo tauti ni apulie!
73.7 Mataio 12.34, 23.33Hiwon ni apulie na lé âbé céii Ioane, beme e puulé [ne ha a éémwa]. Ke e pii [te ni béén mu kolé] pie: «Wogewé ni nahi bwien, me ni agele. Woo na e pii tewé pie, geé o cela ko ni cuhinaado na e bo ne tewé wo Padué? 83.8 Ioane 8.33,39Geé mi pwo ce huô celi wâé, beme a béhabwiinen pie, geé caa taatééhi ni mulihewé! É mu ko ade na geé te niimihi pie, o celuimikewé mu ko ana wo *Abérama ke pa watihewé? Ûhu! Be é pii tewé pie: Mepie nime Padué, ke o te jan ne kon, me e bitehi ni péi ce, me ni piebehi Abérama!
93.9 Mataio 7.19«E caa te pwopweehi a gi ten [wo Padué]. Ke e bo tahagéi ne ko ni waan ati ni acuwo na time uce wâé ni acehin, ke e bo cini ne pwo miû!»
Geé pwo ce huô celi wâé
10Hiwon nina mu ko ni béén na lé téne Ioane, na lé tahimwoeng pie: «He ade aceli me geme pwo [beme pitaatééhi ni muliheme]?»
11Ke e hegi ne telé pie: «Hemepie alo ce epwénem, ke go ne a céiu te pana tice ten. Ke é hemepie pwo ce wiinaado tem, ke go pati pana tice ten.»
123.12 Luka 7.29Pwo lépwo *atai mwani cuhi puni apulie, na lé âmwobé, beme e puulé wo Ioane. Ke lé tahimwoeng pie: «Pa apipune, ade aceli me geme pwo?»
13Ke e hegi ne telé pie: «Me geé tai mwani *cuhi puni apulie [beme de lépwo Roma] ke geé nemwo uce pé ce mwani celi piwéden koja ni jéhi cuhi puni apulie.»
14Ke pwo ni béé coda mwo na lé tahimwo Ioane pie: «Ke wogeme, ke o ade aceli me geme pwo?»
Ke e hegi ne telé pie: «[Geé necu ni bwopemikewé na ta ne ko ni apulie]: Geé nemwo pwohuu telé, ke geé nemwo wâgo kolé me lé ne ce mwani tewé. Wâé heme geé ju pipwodéén cehi ko ni cuhikewé.»
E patemehi a bwo tuie te Iésu
15Ati ni apulie, ke lé ucéihi ne ha a pipwodéén aceli e o bo tuie, ke lé pitahimwolé pie: «Wieli wo Ioane pa *Mesia?»
163.16 Apostolo 13.25Ke e hegi ne telé ati pie: «Woéo, ke é puukewé ko a tabe. Kehe icehi ana wo pana e bo âbé alecehung, ke e bo puukewé ko a *Jenen Iitihi me a miû3.16 Puukewé ko…a miû—A tautinaado te Padué, ai pétaabwon ni ta pwo tenye.. Weeng, ke te junihe pwojunuun kojaéo. Ke time uce jan ne kong me é tuwo ni tai ko ni dihibwaan. 17Ke e caa te mi pipwopweeng beme e [tauti ni apulie. Ke e bo pineitééhi nina wâé jélé me nina ta jélé, pwohewii a bwo] pineitééhi na a pidenaado koja a piin. Ke e ne ehi ni pidenaado, kehe e cini ni piin ne ha a miû na te tice paceli jan me e taunuhi!»
18Hiwon ni bwomunen na e pwo wo Ioane na wonaa, beme e pacihe a puapulie [te lépwo *Juif] me e pipatemehi telé a Pwooti Wâé.
Time uce wâé te Érode Antipas
193.19 Mataio 14.3−4; Maréko 6.17−18E mu tee pii te gupéno Érode wo Ioane pie, time uce wâé a huô te Érode, be lu pimu me Érodiade, ê mwode pa âjiénen. Ke hiwon mwo ni béé naado na ta na e pwo wo Érode. 20Ke [é mu ko ana e pii wo Ioane, ke] e neeng he karépu. Ke me wonaa, ke e ne behin mwo ko ni huô ten na nihe ta.
E puu Iésu wo Ioane
21É ha a benaamwon na e puu ni apulie hen wo Ioane, ke e puu mwo Iésu. Ke é he e mwo ko pwoiitihi wo Iésu, ke e te tehi kuti a miiden. 223.22 Ioane 1.32Ke e te opé kuti ne huîin a Jenen Iitihi pwohewii a meni pwojo. Ke pwo a pwocihe bé mu he miiden, na e pii ten pie: «Wogo pa Naîng na te céiu go, na te nihe eânimung dem. Wogo kuti, na é caa pipégaliko ha a pwonimung.»
Ni watihe Iésu Kériso
233.23 Luka 4.22; Ioane 6.42He ko 30 ngelang ni jo he Iésu, ke e tabuhi patemehi a Pwooti Wâé. Ne he ni bwo niimihinaado te ni béé apulie, ke te pa naî Josef pa naî Éli. [Woélé-ni ni watihen]:
Wo Josef,
pa naî Éli,
24pa naî Matat,
pa naî Lévi,
pa naî Melki,
pa naî Janaï,
pa naî Josef,
25pa naî Matatias,
pa naî Amos,
pa naî Nahoum,
pa naî Esli,
pa naî Nagaï,
26pa naî Mahat,
pa naî Matatias,
pa naî Séméïn,
pa naî Iosek,
pa naî Ioda,
27pa naî Ioanan,
pa naî Résa,
pa naî Zorobabel,
pa naî Salatiel,
pa naî Néri,
28pa naî Melki,
pa naî Adi,
pa naî Kosam,
pa naî Elmadam,
pa naî Er,
29pa naî Iéchoua,
pa naî Éliézer,
pa naî Iorim,
pa naî Matat,
pa naî Lévi,
30pa naî Siméon,
pa naî Juda,
pa naî Josef,
pa naî Ionam,
pa naî Éliakim,
31pa naî Méléa,
pa naî Mena,
pa naî Matata,
pa naî Natan,
pa naî *Davita,
323.32 Ruth 4.17−22pa naî Jessé,
pa naî Obed,
pa naî Booz,
pa naî Sala,
pa naî Nachon,
33pa naî Aminadab,
pa naî Admin,
pa naî Arni,
pa naî Esron,
pa naî Pérès,
pa naî *Juda,
34pa naî Iakobo,
pa naî Isaaka,
pa naî Abérama,
pa naî Téra,
pa naî Nahor,
35pa naî Seroug,
pa naî Réhou,
pa naî Péleg,
pa naî Éber,
pa naî Chéla,
363.36 Genèse 11.10−26pa naî Kénan,
pa naî Arpaxad,
pa naî Sem,
pa naî Noé,
pa naî Lémek,
37pa naî Matusalem,
pa naî Énoka,
pa naî Iéred,
pa naî Malalél,
pa naî Kénan,
383.38 Genèse 4.25−26pa naî Énos,
pa naî Set,
pa naî *Adamu,
pa bécéiuhe naî Padué ne éni pwo bwohemwo.
4E tacebwéni Iésu wo Caatana
1E mwojuia mwo wo Iésu mu ha a éémwa Ioridano. Ke he caa ju tilieng na a *Jenen Iitihi, ke e pééeng nge ha a melé4.1 Melé—Da (désert). A duaan na ticie hen.. 2Ke e mu lang wo Iésu he na 40 ni tan. Ke e pwo me tacebwénieng nelang wo *Caatana, pa apipé ne konye. Ke é ha a benaamwon naa, ke time e uce wiinaado, ke caa nihe menen. 3Ke e â céiieng wo Caatana, ke e pii ten pie: «Hemepie wogo pa *Naî Padué, ke go taatééhi ni péi ce me pwoloa!»
44.4 Deutéronome 8.3Ke e pii ten wo Iésu pie: «Caa te tii ne he ni tii iitihi pie: Time e uce mulie cehi ko a pwoloa wo pa apulie.» Deutéronome 8.3
5Ke e pééeng [da pwo a juwole] wo Caatana, ke e habwii ten, ha a cuwo benaamwon naa, ati ni amu me ni mwametau pwo bwohemwo. 6Ke e pii ten pie: «É o bo ne tem *a wâé te ati ni mwametau ce, me ni pihuô, be caa ne tong, ke é o te ne te paceli te nimung me é ne ten. 7Ke é bo tai ne tem ati, hemepie go tidihi jilim ne ânebuhung me go pipaunuéo.»
84.8 Deutéronome 6.13−14Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Caa te tii ne he ni tii iitihi, pie: Go pipaunu Padaame Padué hem, ke te weeng cehi na me go penem den.» Deutéronome 6.13
9Ke e pé Iésu nge *Iérusaléma. Ke e pééeng da pwo a puni a *mwaiitihi, ke e pii ten pie: «Hemepie wogo pa Naî Padué, ke go téele mu éni! 104.10 Psaume 91.11−12Be caa te tii ne he ni tii iitihi pie:
E bo pahede ni âcélo ten
wo Padaame Padué,
beme lé wéiko.
11Ke lé bo hegiko,
ke o time uce tanahi ni am
ne ko ni péi.» Psaume 91.11−12
124.12 Deutéronome 6.16; 1 Korénit 10.9Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Ûhu, be caa te tii ne mwo he ni tii iitihi pie: Go nemwo tacebwéni Padaame Padué hem.»Deutéronome 6.16
134.13 Ébéru 2.18, 4.15Heme e tacebwénieng ati wo Caatana, ke e engen kojaeng. Ke e ucéihi mwo ace céiu tan.
E tabuhi ni penem den wo Iésu
Mataio 4.12−17; Maréko 1.14−15
14E mwojuia mwo ne ha amu Galilé wo Iésu, he caa ju tilieng na a Jenen Iitihi. Ke lé caa tabuhi pwojepule kon ne ha ati ni piduaan naa. 15Ke e pacémuni ni apulie ne he ni *mwotapitihi te ni *Juif, ke lé nihe pipii me wâé nang.
E mwojuia mwobé @ ne ha a mwopopwaalé ten
16E mwojuia mwobé wo Iésu ne Nazaret, he na ubwo nang ne hen. Ke é ha a *tan iitihi, ke e taa ha a mwotapitihi, pwohewii ana mu te cemang me e pwo. Ke e cuwoda me e pine ni tii iitihi.174.17 Ésaïe 61.1−2Ke e ilehi [koja pa céiu apenem]4.17 Ke e ilehi koja pa céiu apenem—Grek: Ke [lé] ne ten. a tii te péroféta Isaia. Ke e pale, ke e pipégali ni pwooti [na e pine telé]:
18E kong a Jene Padaame.
E neéo ngen4.18 Neéo ngen—Grek: Oint. (Oindre, ke cepulicéihi.) Lé cepulicéihi a l’huile ne pwo puni pa daame, he e hegi a pwodaame ten, beme e hegi a adéihi me a niihe Padué ne ha a penem den. Ni béé tii iitihi he pwo grek, ke e hen ni pwooti ce: Me é pwo me wâé mwo lépwona téé ni pwonimelé., me é pé ngen:
a Pwooti Wâé te nina tice delé;
a bwo pawie ni apwocuhinaado;
a bwo tehi ni naamii lépwo bwi;
ke a bwo tuwo lépwona cielé.
19Weengi a benaamwon den
me e pipatemehi a pipwoééhe
ke a wâé te Padaame.Ésaïe 61.1−2
20E capipihi ali tii wo Iésu, ke e ne te mwo pali apenem, ke e tebwo. Ke lé te ju omeeng ati ne ni apulie na élé ha ali mwotapitihi. 21Ke e pii telé pie: «Geé caa te téne nina e pipatemehi ne ni tii iitihi. Ke é jenaa, ke e caa pacuwohi [ne ânebuhewé ati].»
Muhi telé kon
224.22−24 Mataio 13.54−57; Maréko 6.2−64.22 Luka 3.23; Ioane 6.42Lé picedi Iésu, me pii me wâé nang, be lé te junihe téetihi ni pwooti ten na pwojunuun. [Kehe icehi ana é alecehen] ke lé pipii telé pie: «[É mu ko ade na e wonaa a bwo cihe ten? He te pa apulie pwohewiikenye.] Be te pali naî Josef!»
23Ke e hegi ne telé pie: «Geé caa te téne ni naado na é pwo ne Kapernaüm. Ke nimewé me é pwo mwo celi wonaa ne éni ha amu tong.
«Wieli geé pii tong a ocine ce: “Dotéén, go te pipwo mwo me tieden a cunu kom!”
244.24 Ioane 4.44«Kehe icehi ana é pii tewé pie: “Au, mwolihi! Wo pa péroféta, ke time lé uce hegieng ehi ne ha amu ten.”
254.25 1 Rois 17.1,7«Te a juuju, be pwohewii a benaamwon de péroféta *Élia. Be li time uce ute, ke pwo a menele na nihe ubwo ne ha ati ni amu, he na cié ni jo ke pwo a behin. Ke nihe hiwon ni depwele ne ha amu *Isaraéla [na menelé]. 264.26 1 Rois 17.8−16Kehe icehi ana time e uce ne ngen Élia wo Padué, beme e picani te êce céiu depwele ne Isaraéla, [amu ten]. Kehe e neeng nge pele ê céiu depwele ne ha a mwopopwaalé Sarepta, ne ha a céiu duaan ko a Sidon.
274.27 2 Rois 5.1−14«Ke geé te niimi mwo péroféta Élisé. Be li e pwo me tieden a katia ko Naaman, pa apulie mu Siri. Kehe icehi ana nihe hiwon ni katia ne Isaraéla.»
28Ke é he lé téne anaa wo lépwo apulie ne ha ali mwotapitihi, ke lé te nihe okéé ne ko Iésu. 29Ke lé te cuwoda kuti, ke lé teuueng da pwo a juwole4.29 Da pwo a juwole—A mwopopwaalé na bahi ne pwo juwole, ne ko a céiu duaa a péi na te junihe mwoiu., he na e mu lang a mwopopwaalé telé, beme lé bo cibetééeng ole jeoté. 30Kehe e te â ha awiemelé, ke e engen kojalé.
E pacémuni ni apulie @ ke e pwo me tieden ni cunu kolé
Mataio 8.14−17; Maréko 1.21−39
31E tuie wo Iésu ne Kapernaüm ne Galilé, ke e taa ha a mwotapitihi, ha a céiu tan iitihi. Ke e pacémuni ni apulie ko a pwooti te Padué. 324.32 Mataio 7.28−29Ke lé téetihi a bwo cihe ten, be e te pacémunilé mu ha a pihuô [na e te ne ten wo Padué].
E pawiehi ni duéé
33[É he e mwo ko cihe wo Iésu] ke e taa ha a mwotapitihi wo pa apulie na pwo duéé kon. Ke e wiikau, ke e pii pie: 34«Éé! Iésu mu Nazaret, te tice celi go pwo peleme! Go âbé pwotahi ne kome? É te temehiko, be wogo pa apulie na e pipégaliko wo Padué, ke e neko bé!»
35Ke e te heni kuti ali duéé wo Iésu, ke e pii ten pie: «Go capuhi a pwom, ke go wie mu ko pa apulie naa!»
Ke e tahi ole pali apulie na ali duéé, ne ânebuhe nina lé mu lang. Ke e wie mu kon, ke time e uce pwotahinaado ne kon.
36Ke lé te nihe tai téetihi ne ni apulie, ke lé pitahimwolé pie: «He ade celi e ko pwo wo pa apulie ce? Be pwojunuu nina e pii. Ke e pihuôhi mwo ni duéé, ke lé pitabemieng, ke lé wie!»
37Ke te piân a jepule ko Iésu, pitihi amu naa.
E pwo me tieden ni cunu ko ni apulie
38E wie mu ha a mwotapitihi wo Iésu, ke e â pele Simon Pétéru. Ke lé pii ten pie, te nihe cunu êgi mwaa Simon, be e pwopilijing. 39Ke e âbé céiieng wo Iésu, ke e ole nge huîin. Ke e pwohuu te ali pilijing, ke te tieden kojaeng kuti. Ke e cuwoda wo ênaa, ke e pwo me lé wiinaado.
40É he capéto ko a babwén4.40 Ko a babwén—Grek: É alecehe a bwo nuule na a téale. Ke caa nebwén a tan iitihi he capéto he babwén., [he caa nebwén a tan iitihi telé] ke lé pébé céii Iésu ati ni cunu. Ke e ne ni in huîilé ati, ke te muko tieden kuti ni cunu kolé. 414.41 Mataio 8.29; Maréko 3.11−12Ke lé wie mwo ni duéé, he lé cihe da ko miiden ko pii pie: «Wogo ke pa Naî Padué!» Kehe icehi ana e cihe me mwoiu ne kolé, ke time e uce nelé me lé patemehieng. Be lé caa temehi pie, weeng pa *Mesia.
E pipatemehi a Pwooti Wâé
42É ha acaama hen, ke e engen wo Iésu, ke e â ha a céiu duaan na ticie hen. Kehe icehi ana lé haneeng ne ni apulie, beme lé ileeng pie, me e mwo mu pelelé.
43Ke e hegi ne telé pie: «Ûhu. Be wâé heme é pipatemehi mwo a Pwooti Wâé ne he ni béé mwopopwaalé. Be weengaa a watihen me é opé.»
444.44 Mataio 4.23Ke e â pitihi a *Judé4.44 Judé—Ni béé tii iitihi he pwo grek, ke lé pii pie Galilé., ke e pipatemehi a Pwooti Wâé ne he ni mwotapitihi.
5E tode ni bécéiuhe acémun den
Mataio 4.18−22; Maréko 1.16−20
15.1 Mataio 13.1−2; Maréko 3.9−10É ha a céiu tan, ke e mu jeoté ticepwon ne Galilé5.1 Galilé—Grek: Génésaret. Omehi a jié Galilé ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii. wo Iésu. Ke e patemehi a pwooti te Padué. Ke hiwon ni apulie na lé tebwo aujenieng, beme lé tabemieng. 2Ke e alihi lupwo ong na lu ko mu jeoté ha a tabe mwonuhi ticepwon. Be lé caa ole mu pwon wo lépwo apwotau, ke lé ko puu ni pua telé.
3Ke e taa pwo a céiu ong, a onge Simon Pétéru. Ke e pii ten pie: «Go picéi oté ali ong.»
Ke e tebwo, ke e pacémunihi mwo ni apulie.
4Ke me e cihe ati, ke e pii te Simon [me ni béén] pie: «Geé taabé me genye te ju piole he na numwihi lang. Ke geé bwobe ne ni pua tewé.»
55.5 Ioane 21.3−8Ke e hegi ne ten wo Simon pie: «Pa apipune, go téne, geme tee ko pwotau jame a bwén ce, ke te tice celi geme pé. Kehe icehi ana é mu ko ana go pii teme, ke é o pwo.»
6Ke lé patupwo li pua telé. Ke te nihe hiwon kuti ni ikua na lé cuwo hen, ke pwo me e tie li pua telé.7Ke lé pwo inenaado nge céii ni béélé na lé mu pwo a céiu ong, beme lé âbé picani telé. Ke oba lupwoli ong ko ikua, ke lu pwo me lu mwiiê.
8-10Ke te junihe mwotilé ati ko ana e tuie: wo Simon Pétéru, me Cang me Ioane (lupwo naî Zébédé) me ati ni béélé. Ke e tupwo tidihi jilin ânebuhe Iésu wo Simon, ke e pii pie: «Padaame, go piâdé ité kojaéo, be woéo, ke pa apulie na ta jo!» Kehe e pii ten wo Iésu pie: «Go nemwo pwo me mwotiko! Tabuhi jenaa, ke bo wogo pa apwotauhi apulie.»
115.11 Mataio 19.27Ke lé mwojuia daamwo ticepwon, ke lé céida huâiu lupwoli ong. Ke lé necu ati, ke lé âcéi Iésu.
E pwo me tieden ni cunu ko lupwo alo apulie
Mataio 8.1−4, 9.1−8; Maréko 1.40―2.12
Pa katia
12É he e mu ha a céiu mwopopwaalé wo Iésu, ke e tuiebé wo pa céiu katia5.12 Katia—Lèpre. Wo lépwo Juif, ke lé mwiihi ni katia.. Ke me e ali Iésu, ke e tidihi jilin me pimiibule ne ânebuhen, ke e ilehi kojaeng pie: «Padaame, hemepie te nimem, ke go pwo me tieden a katia kong!»
13Ke e cine ngen a in, ke e ti kon, ke e pii ten pie: «Éa, te nimung! Caa wâé go!»
Ke te tieden kuti kojaeng a katia kon.
145.14 Lévitique 14.1−32Ke e pii ten pie: «Go nemwo uce uti, kehe go â pihabwiiko ne te pa *apwoâpwailo. Ke go ne [te Padué] ali âpwailo li e pii wo *Moosé ne he li patén den. Be me wonaa, ke me lé alihi ati ne ni apulie pie caa wâé go.»
15Kehe icehi ana caa piân a jepule ko Iésu. Ke nihe hiwon nina lé âbé céiieng me lé téneeng, me ilehi kojaeng pie, me e pwo me tieden ni cunu kolé. 16Kehe e mu â he ni duaan na te ticie hen, beme e pwoiitihi.
Pa tebwomwa
17É ha a céiu tan, ke e pacémuni ni apulie wo Iésu. Ke lé tabemieng ni béé *Farasaio me ni *dotéén ko patén, na lé âbé céiieng mu he ni mwopopwaalé mu Galilé, me *Judé, me *Iérusaléma. Ke e mu ko Iésu a junuu Padaame Padué, beme e pwo me wâé nina cunu jélé.
18Ke lé tuiebé ni béé apulie he lé pipaadoimi pa céiu béélé ne pwo apule ten, pana tebwomwa nang. Be nimelé me lé pééeng da huâ, me neeng ânebuhe Iésu. 19Kehe icehi ana tice ace bwopwonen, be junihe hiwon ni apulie. Ke lé pééeng da pwo mwa5.19 Da pwo mwa—Pwo ko pule, ke te ju belece ehi, ke jan me nye engen pwon. Omehi Mataio 24.17., ke lé tapwii a céiu duaa mwa. Ke lé neeng ole ne pwo apule ten ne ânebuhe Iésu me ni apulie na élé aujenieng.
205.20 Ésaïe 43.25; Luka 7.48Ke e téetihi a céihi telé wo Iésu. Ke e pii te pali tebwomwa pie: «Pa bééng, caa pineuhi ni ta pwo tem.»
21Wo lépwo Farasaio me ni dotéén ko patén, ke lé pipii telé pie: «Wooélé pa apulie ce? Be e [pwo me piwielu me Padué, me] piciheta ne ko a niin! Be he wooélé na e temehi me e pineuhi ni ta? Te icehi Padué!»
22Kehe icehi ana e te temehi wo Iésu nina lé niimihi, ke e pii telé pie: «É mu ko ade na wonaa ni pwonimewé? 23Ade aceli piticecoon? Me é pii ten pie: “Caa pineuhi ni ta pwo tem”, ai me é pii ten pie: “Go cuwoda, ke go engen”? 245.24 Ioane 5.8[Ke hemepie jan me é pwo me e engen ne ânebuhewé ati] ke geé bo temehi pie, pwo mwomwon dong, woéo pa *Nahi Apulie, me é pineuhi ni ta pwo te ni apulie ne pwo a bwohemwo.»
Ke e pii te pali tebwomwa pie: «Aje, go cuwoda, ke go pé apule tem, ke go âmwo pelem.»
25Ke e te cuwoda kuti ne ha awieme ni apulie. Ke e pé apule ten, ke e âmwo pelen, he e pipwoun de Padué.
26Ke lé nihe téetihi ati ne nina lé alihi anaa. Ke te junihe mwotilé, ke lé pii éwaanihi telé pie: «Éé! Te nihe ité kuti nina nye alihi jenaa!»
Ke lé pipwoun de Padué.
E tode Lévi (Mataio)
27É alecehen, ke me e â he pwaaden wo Iésu, ke e ali Lévi (Mataio), pa *atai mwani cuhi puni apulie [me de lépwo Roma] he e teko tebwo ha a mwopenem den. Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go âbé céing!»
28Ke e te cuwoda kuti wo Lévi, ke e necu ati, ke e âcéi Iésu.
29Ke é alecehen, ke e pwo a piwiinaado na ubwo wo Lévi ne pelen, beme e pipwoun de Iésu. Ke e tode mwo lépwo atai mwani béén, ke hiwon mwo ni béé apulie.
305.30 Luka 15.1−2Ke lé mu lang mwo wo lépwo Farasaio ke ni béélé, lépwo dotéén ko patén. Ke lé tai pihuu ne ko lépwo *acémun de Iésu, ke lé pii telé pie: «É mu ko ade na geé piwiinaado me ûdu me lépwo atai mwani, ke ni béé apulie na ta jélé?»
31Ke e pii telé wo Iésu pie: «Time lé uce hane ce dotéén wo lépwona te wâé jélé, kehe te icehi lépwona cunu jélé. 32Be time é uce âbé tode nina lé niimihi pie wâé ni mulihelé. Kehe é âbé tode nina lé temehi pie ta ni mulihelé, beme lé bitelé, ke me lé pitaatééhi ni mulihelé.»
A pwooti ko a pipaciile
Mataio 9.14−17; Maréko 2.18−22
33Lé pii te Iésu ne ni béé Farasaio pie: «Geme te cuwo ko *pipaciile, wogeme ni Farasaio, me lépwo acémun de *Ioane pa apipuu apulip. [Be geme patupwo wiinaado5.33 Patupwo wiinaado—A bwopiinen pie, paciitihi wiinaado. beme geme pwoiitihi.] Kehe é mu ko ade na time lé uce pipaciile wo lépwo acémun dem?»
345.34 Ioane 3.29Ke e hegi ne telé pie: «Kona lé te pipatupwo wiinaado wo lépwona todelé ne ko a piaten, heme e mwo teko mu pelelé wo pa apiaten? Ûhu! 35Kehe e o bo âbé a tan na o bo pé kojalé pa apiaten. Ke é mulang na lé o bobe pipaciile.»
36Ke e pii telé mwo a ocine ce wo Iésu pie: «Te tice pace céiu apulie celi e tie ace me-epwén celi mwo ju wamin, me e woli ne ko a epwén na caa ukéiu. Be o bo tie ali epwén li mwo ju wamin! A céiu mwo: Ke time uce piwie lupwo memwaanu ne ko a epwén, be caa ukéiu.
37«Geé niimihi a *mwotabe na pwo ko iiwota. Be time nye uce pé ace tabe megele celi mwo coho, me nye pa a mwotabe5.37 Mwotabe… Omehi a déme ali mwotabe ne ha a Mataio pwahamii tii 9. na caa ukéiu. Be [pwocoon me cibu, ke] e bo pabuwohi5.37 Pabuwohi—Omehi note ko Maréko 2.22., ke genye o patieden a tabe megele me ni mwotabe. 38Ûhu! Wâé heme nye ne a tabe megele na mwo coho, ne ha a mwotabe na mwo coho! 39Kehe icehi ana wo lépwona lé mu ûdu ni tabe megele na caa ukéiu, ke muhi telé ko ni tabe megele na mwo ju coho. Be lé pii pie: “Nihe wâé a neme ni tabe megele na caa ukéiu5.39 Wieli a ocine ko lépwo apihuô te lépwo Juif na muhi telé ko ni cémun de Iésu.!”»
6Pa eapwihi a tan iitihi
Mataio 12.1−14; Maréko 2.23―3.6
16.1 Deutéronome 23.26É ha a céiu *tan iitihi, ke lé [uti a pwaaden na e] pitahagéi nge he ni apwoamu wo Iésu me lépwo acémun den. Ke é nge he pwaaden, ke lé tabwo ni ace blé wo lépwo acémun den. Ke lé elelehi ne he ni ilé, ke lé wii ni piden.
26.2 Ioane 5.10Ke lé pii telé wo lépwo béé *Farasaio pie: «Lépwoje, é mu ko ade na geé pwo anaa? A naado na paciitihi6.2 Naado na paciitihi—Te junihe iitihi ne ko lépwo Juif me lé penem ha a tan iitihi, ke lé niimihi pie, haii ni ace blé ne he ilé, ke te a ‘penem’. ha a tan iitihi!»
36.3 1 Samuel 21.1−6Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Kona time geé mu uce pine ne he ni tii iitihi, ana e pwo wo pa daame *Davita? Be é ha a céiu tan, ke menelé, woélé me ni béén. 46.4 Lévitique 24.5−9Ke e taa ha a mwaiitihi [na pwo ko mwaanu]6.4 Mwaiitihi na pwo ko mwaanu—Grek: Mwa te Padué. Omehi a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii.. Ke e pé ni pwoloa na ne me de Padué, ke e eni. Ke e ne me lé eni mwo wo lépwo béén. Kehe ni pwoloa naa, ke te ni *apwoâpwailo cehi, na pwo mwomwon delé me lé eni.»
5Ke e pii telé mwo wo Iésu pie: «Woéo, pa Nahi Apulie, ke pa eapwihi a tan iitihi.»
E pwo me tieden a cunu ha a tan iitihi
6É ha a céiu tan iitihi, ke e taa ha a *mwotapitihi wo Iésu, ke e pacémuni ni apulie. E mu lang mwo wo pa apulie na mele a in ne pwo jui.
7Ke lé te ju ome Iésu wo lépwo *dotéén ko patén me lépwo Farasaio, beme lé alihi pie, he e o te pwo me wâé pa apulie naa, ha a tan iitihi? Be lé hane ace bwopwonen me lé bo pipé ne kon.
8Kehe e te temehi ni âniimihinaado telé wo Iésu, ke e pii te pali cunu pie: «Go cuwoda, ke go âbé éni, ânebuhe ni apulie ati!»
Ke e cuwoda wo paje [ke e âbé céii Iésu, ne ânebuhe ni apulie].
9Ke e pii wo Iésu te nina lé mu lang pie: «Woté? He te ne me pwo ana wâé ha a tan iitihi, ai ana ta? Me celuimi a mulip, ai me taunuhi?»
10Ke e te ju ome taatéélé wo Iésu. Ke e pii te pali apulie pie: «Go cinebé a im!»
Ke e cine ngen a in, ke caa te wâé mwo kuti.
11Ke lé te nihe okéé kuti wo lépwo Farasaio me lépwo dotéén ko patén. Ke lé picihe ko aceli me lé pwo te Iésu.
E pipégali ni apostolo ten na 12
12É ha a céiu tan, ke e taa pwo juwole wo Iésu. Ke e pwoiitihi te Padué jame a bwén. 13É pwopwometan, ke e tode ati nina lé mu âcéin. Ke e bwo pipégali mu pelelé lépwo apulie na 12 jélé, ke e ne ni niilé pie *apostolo: 14Woélé-ni:
Simon (e ne me a niin wo Iésu pie Pétéru);
André, pa ciéén;
Cang;
Ioane;
Filip;
Bartélemi;
15Mataio;
Toma;
Cang, pa naî Alfé;
Simon, pa Zélote6.15 Zélote—Pa ju apulie Judé na nimen me e pawie lépwo Roma mu ha amu ten.;
16Jude6.16 Jude—Pana a niin mwo pie Tadé. Omehi Mataio 10.3; Maréko 3.16−19., pa naî pa céiu apulie na pii kon pie Cang;
Judas Iscariot, pana e bwo icu Iésu6.16 Icu Iésu—Trahir Jésus..
Hiwon ni apulie na lé âbé céii Iésu
17Lé mwojuia mwo mu pwo juwole wo Iésu me ni 12 apostolo ten. Ke lé cuwo ha a duaan na te ju pule ehi. Ke hiwon ni apulie na lé âbé céiilé. Be wo lépwo béén na lé mu âcéi Iésu, me ni béé apulie mu *Iérusaléma, ke é mu ati ha amu *Judé, ke é pejié mwonuhi lupwo pwomwo ubwo Tir me Sidon. 18Be lé tai âbé beme lé tabemi Iésu, ke me e pwo me tieden ni cunu kolé. Ke e peni ni duéé na hiwon mu kolé. 19Ke hiwon nina lé hane me lé ti kon. Be pwo a *pipwojunuun na e wie mu kon, ke te tai tieden ni cunu kolé.
Pipune te Iésu
Adéikewé
20E biteeng wo Iésu nge céii lépwo acémun den, ke e pii telé pie:
«Adéikewé, wogewé na tice dewé, be o bo a dewé a *Mwametau te Padué!
216.21 Psaume 126.5−6; Ésaïe 61.3; Pii Beetihi 7.16−17Adéikewé, wogewé na mwo menewé jenaa, be o bo pwoluu gewé!
Adéikewé, wogewé na geé é jenaa, be geé o bo piap.
226.22 Ioane 15.19, 16.2; 1 Pétéru 4.14Adéikewé heme lé téétikewé, me muhi telé kowé, me lé pihoonikewé, me lé pii me ta gewé, mu ko ana wogewé, ke wo lépwo apulie tong, woéo pa Nahi Apulie. 23Be lé te wonaa te lépwo péroféta wo lépwo watihelé. Ke é pii tewé pie: Geé pipwodéén, me piwâénimewé, be o ubwo a cemewé ne jeda he miiden* ko ni penem dewé!»
O bo pwo ni téé ne ko ni béén
24«[Weengi ni pwooti tong ne kowé] wogewé na pwo dewé:
O bo pwo ni picani me ni téé ne kowé. Be ni naamuuwé, ke o caa te ninaa kuti ni ja ko ni pipwodéén dewé.
25O bo pwo ni picani me ni téé ne kowé, wogewé na pwoluu gewé. Be o bo menewé.
O bo pwo ni picani me ni téé ne kowé, wogewé na geé pipwodéén jenaa. Be geé bo é me pihemun.
26O bo pwo ni picani me ni téé ne kowé, wogewé na lé pii me wâé gewé ne ni apulie. [Kehe time uce a bwopiinen pie wâé gewé!] Be o junihe ubwo ni cuhinaado [tewé koja] lépwo péroféta agele li lé nihe pii me ubwo jélé wo lépwo apulie.»
Geé pipwoééhe nina lé téétikewé!
27«É pii tewé, wogewé na geé tabemiéo pie: Geé pwo me eânimewé te nina lé téétikewé, ke geé pwo nina wâé ne ko nina muhi telé kowé. 28Ke geé *adéi nina lé piapwokewé, ke geé pwoiitihi me de nina lé pii me ta gewé. 29Ke mepie e ahi a céiu kwoom wo pace céiu apulie, ke go ne ten mwo a céiu. Ke hemepie e pé ace palito tem, ke go ne ten mwo a cimii tem. 30Ke é hemepie e ilehi kojako ace céiu naado wo pace céiu apulie, ke go ne ten. Ke é hemepie e pé ace dem, ke go nemwo ilehi mwo kojaeng. 316.31 Mataio 7.12[É pii tewé mwo pie]: Go pwo ne te ni béén ce naado celi nimem me lé pwo ne tem.»
32«Be mepie te ju eânimem cehi te nina eânimelé tem, ke kona é mu ko ade na go uce ucéihi ace cemem [koja Padué]? Be lé te wonaa mwo wo lépwo apulie ta. 33Ke hemepie go pwo nina wâé te nina lé pwo ana wâé tem, kona é mu ko ade na go ucéi ace cemem? Be lé te wonaa mwo wo lépwo apulie ta. 34Ke é hemepie go te ne mwani cehi te ni béén na lé bo wodehi ne tem, ke é ko ade na go ucéihi ace cemem? Be lé te wonaa mwo wo lépwo apulie ta.
35«Geé téne! Geé pwo me eânimewé te nina lé téétikewé. Ke geé pwo celi wâé ne ko ni apulie, ke geé ne telé me piticenaado ne kon. Be mepie geé wonaa, ke o nihe ubwo ce cemewé celi e bo ne tewé wo Padué, ne he miiden. Be [geé habwii ne he ni bwomu tewé pie] wogewé, ke ni ju naîn. Be weeng, ke te eânimen de lépwona time lé uce pwo-olé ten, me lépwona lé pwo nina ta. 36Wâé heme go pipwoééhe pwohewii pa Caa tem, be e pipwoééhe.»
Geé nemwo tauti ni béén
376.37 Mataio 6.14«Geé nemwo tauti ni béén, ke o time e uce tautikewé wo Padué. Geé nemwo pwo me lé pwocuhinaado wo lépwo béén, beme time geé uce pwocuhinaado. Ke mepie geé pineuhi ni ta pwo telé, ke weeng, ke e o pineuhi ni ta pwo tewé. 386.38 Maréko 4.24Geé ne, be e o bo ne tewé mwo wo Padué. Ke o te piubwo a ja kon ne tem mwo. Ke geé bo hegi ni naado na pieda ke nina nihe piwéden. Be e o bo ne tem pwohewii a bwo ne nen dem ne te lépwo béén6.38 He pwo grek, ke a ocine ko ni wotéléa na nye pwocuhin mu ha apwojenep. Pwohewii ni wotéléa na céihi me piticenaado ne kon, ne ha a cio, ke é alecehen ke genye tagiliihi a cio, beme oba ehi die ko a pwo a cio..»
396.39 Mataio 15.14Ke e pii telé a ocine ce wo Iésu, pie: «Kona wo pa bwi, ke o te jan ne kon me e pé pace céiu bwi? Ûhu! Be lu o tai tupwo ne ha ace pwon! 406.40 Mataio 10.24−25Ke é pii tewé pie: Wo pa acémun, ke time e uce piwéden koja pa apacémunieng. Kehe icehi ana mepie e nihe cémun ehi, ke e bo pwohewii pa apacémunieng.
41-426.41−42 Mataio 7.3−5«Go te ju alihi ehi a meté na e hamii pa âjiénem, kehe time go uce alihi a ba-acuwo na ubwo na e hamiim! Ke go woté ko ace bwopiinen de pa béém pie: “Go ne me é pétaabwon a meté na e hamiim”?
«Wogo, ke pa apipulekenye, kehe bwi go! Go mi pétaabwon a ba-acuwo na ubwo na e hamiim! Ke é mulang, ke go bwobe ali ehi ace bwo pétaabwon na a meté na e hamii pa âjiénem.»
A acuwo me ni acehin
436.43−45 Mataio 12.33−35«A acuwo na wâé, ke pwocoon me e ne ce acehin celi ta. Ke a acuwo na ta, ke pwocoon me e ne ce acehin celi wâé. 44Be genye alihi temehi a acuwo mu ko ni acehin. Be time genye mu uce tabwo ace majing mu ko ace éé muceni! Ke time genye mu uce tabwo ace tabe megele mu ko ace acuwo celi pwo dan. 45Ni naado na wâé, ke e âbé mu ko pa apulie na wâé nang, be wâé a pwonimen. Kehe ni naado na ta, ke e âbé mu ko pa apulie na ta nang, be ta a pwonimen. Be genye cihe mu ko nina e mu he ni pwonimenye.»
A ocine ko lupwo mwa
466.46 Mataio 7.21«É mu ko ade na geé tee pii pie: “Padaame, Padaame!”, he time geé uce piténedeéo? 47[Geé téne a ocine ce]:
«Pa apulie na e téne ati ni pwooti tong, ke me e piténedeéo, 48ke e pwohewii pa apulie na e pwo a mwa ten. Ke e ini ole die ko a péi, beme e ne pwon a mwa ten. Ke me ujaa, ke me e téte a tabe ne ko ali mwa, ke time e uce tanahi, be e bahi ne pwo a péi. 49Kehe wo pana e téne ni pwooti tong, ke me time e uce ténedehi, ke e pwohewii pa apulie na e pacuuli a mwa ten, ke time e uce ne ace paan. Ke me e âbé a jaa, ke me e ti ko ali mwa, ke e te tupwo kuti, ke e te tanahi ati.»
7A céihi te pa céiu caa te coda
1É heme e ko pii ati ninaa wo Iésu te ni apulie, ke e mwojuia ngemwo Kapernaüm. 2Ke pwo pa céiu caa te coda roma na e mu lang, ke pwo pa apenem den na te nihe ubwo a pwonimen kon, ke nihe cunu nang, ke e caa pwo me e mele. 3Ke me e téne a jepule ko Iésu, ke e ne nge céiieng ni béé apulie na piubwo jélé ne pele lépwo Juif, beme lé ilehi kojaeng pie, me e pwo me tieden a cunu kon.
4Ke lé â too Iésu wo lépwonaa, ke lé wâgo kon me e picani te pali caa te coda, ke lé pii ten pie: «Go téne go Padaame, wo panaa, ke pa apulie na nihe wâé nang, ke wâé heme go picani ten. 5Be e pipwoééhe a bele tenye [wogenye lépwo *Juif] die ko ana e pwo a *mwotapitihi tenye.»
6Ke e âcéilé wo Iésu. Kehe me lé âmwonuhi ali pomwa te pali caa te coda, ke e nebé céii Iésu ni béén, beme lé pébé céiieng a pwooti ten ce: «Go téne go Padaame, time uce jan ne kom, me go tuie nge ha a pomwa tong, be te junihe pwonaado ne kom. 7Ke time uce jan ne kong mwo me é âdé céiiko. Wâé heme go ju pii ace pwooti, ke o tieden a cunu ko pa apenem dong. 8Be woéo, ke é piténede pa apihuô tong, ke é uce pihuô te ni coda. Ke me é pii te pace céiu pie, me e ân, ke e ân. Ke me é pii te pace céiu pie: “Go âbé!”, ke e âbé. Ke me é pii te pa apipenem dong pie: “Go pwo ani!”, ke e te pwo.»
9Ke e te junihe téele wo Iésu, ke e picedi pali caa te coda. Ke e biteeng nge céii ni apulie na nihe hiwon jélé na lé âcéin. Ke e pii telé pie: «Geé te ju tabemi ehi: Time é uce téele too pace apulie celi ubwo ace céihi ten pwohewii paje, ke piwien mwo ne [ha a bele te Padué], *Isaraéla.»
10Ke heme lé mwojuia ngemwo pele pali caa te coda wo lépwoli béén, ke lé too pali apenem den he caa wâé nang mwo.
E mulie mwo wo pa naî ê depwele
11É alecehen, ke e engen wo Iésu nge ha a mwopopwaalé na pii kon pie Naïn. Ke lé âcéin ni acémun den, me ni béé apulie na hiwon jélé. 12É heme lé tuie nge ha a pomwa ko ali mwopopwaalé, ke lé too ni apulie he lé ko pipaadoimi nge he iitihi pa apulie na e caa mele. Pana te céiu nang ne te nyaa ten, êgi depwele. Ke hiwon ni apulie na lé âcéilé.
13Ke me e alieng wo Padaame, ke te nihe ubwo a bwo pwoééhen, ke e pii ten pie: «Êje, go nemwo é.» 14Ke e gaaté, ke e ti ko ali piélele. Ke lé cuwo wo lépwoli lé pé. Ke e pii te pali amele pie: «Aje, é pii tem pie: Go ûmiê!»
157.15 1 Rois 17.23; 2 Rois 4.36Ke e te caama tebwo kuti7.15 Tice capuhe ali piélele., ke e cihe! Ke e neeng ole wo Iésu, ke e neeng de céii nyaa ten.
167.16 Luka 1.68Ati nina lé mu lang, ke te nihe mwotilé, ke lé picedi Padué. Ke lé pipii telé pie: «E opé penem pelenye wo Padué! Be e nebé céiikenye pa céiu péroféta ten, na nihe ubwo nang.»
17Ke lé piuti nina e pwo wo Iésu ne ha ati ni piduaan ne ko a *Judé.
Pa Mesia na lé ucéieng
18Wo lépwo acémun de Ioane [pa apipuu apulie] ke lé uti ten ati nina e pwo wo Iésu. Ke e tode lupwona alo julu wo Ioane, 197.19−20 Psaume 40.8; Malachie 3.1; Pii Beetihi 1.8ke e nelu nge céii Padaame Iésu, beme lu tahimwoeng pie: «He caa te wogo kuti pali *Mesia li me e bo tuiebé? Ai, me geme mwo te ucéi pace céiu mwo?»
20-21Ke lu engen, ke é he lu tehene nge pele Iésu, ke lu alihi pie, e pwo me tieden ni cunu ko ni béé apulie. Ke e pawiehi ni duéé, ke e pwo me lé niê mwo ni béén na bwi jélé. Ke lu pii ten pie: «E nekemu bé céiiko wo Ioane, beme gemu tahimwoko pie: Caa te wogo kuti pali Mesia li me e bo tuiebé? Ai, me geme mwo te ucéi pace céiu?»
227.22 Ésaïe 35.5−6, 61.1; Luka 4.18Ke e hegi ne telu pie: «Geu mwojuia mwo me geu â piuti te Ioane nina geu alihi, me nina geu téne. Be lé caa niê mwo wo lépwo bwi; ke lé caa engen ehi wo lépwo tebwa; ke caa wâé mwo wo lépwona katia jélé; ke lé caa téne mwo wo lépwona bwéjé jélé; ke lé caa mulie cemwo wo lépwo amele; ke lé caa hegi a Pwooti Wâé wo lépwona tice delé! 23*Adéi pana e alihi temehiéo, me céihi ne kong7.23 Grek: Adéi pana time uce tanahieng mu kong, ai Adéi pana time e uce tahi taabwoniéo.!»
E cihe ko Ioane wo Iésu
24É heme lu caa mwojuia mwo wo lupwoli acémun de Ioane, ke e pii wo Iésu te ni apulie na lé mu lang pie: «É he li geé â ha a da [me geé téne Ioane] ke he ade aceli geé â alihi? [Pa apulie na pipwoééhen na e pwohewii] a womeéle celi e papenemihi na a dan? 25Ûhu! Ke kona he ade aceli geé â alihi? Pace céiu apulie celi e cuwohe ace epwén celi nihe wâé? Ûhu! Wo lépwona lé wonaa, ke nina lé mu he ni pwomwo he daame, ke nihe hiwon ni naamuulé. 267.26 Luka 1.76Te ade aceli geé â alihi? Pace céiu péroféta? Éa, ke é pii tewé pie: Wo panaa, ke pa péroféta ubwo! 277.27 Malachie 3.1Be te wo Ioane kuti na e piieng wo Padué ne he ni tii iitihi pie:
É bo neole pa apipépwooti tong.
E bo ânebuhem,
me e pwopweehi a pwaadeniim.Malachie 3.1
28«Geé téne ehi: Te tice pace apulie pwo bwohemwo celi e piwéden koja *Ioane pa apipuu apulie. Kehe icehi ana é pii tewé pie: Wo pana nihe wahin nang ne ha a *Mwametau te Padué, ke nihe pieda koja Ioane.»
297.29 Luka 3.12Lé téne anaa wo lépwo *atai mwani cuhi puni apulie7.29 Lépwo atai mwani cuhi puni apulie—A bwopiinen pie, lépwona ta ni mulihelé. Omehi Atai mwani cuhi puni apulie ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii., ke ni béén mwo, ke lé caa tai alihi pie, wo Padué, ke wâé nang ke mwomwon nang. Ke lé â céii Ioane beme e puulé7.29 Puulé—Ni niide a tii 29 me 30, ke wieli a pwooti te Luka, ai wieli a behi pwooti te Iésu.. 307.30 Mataio 21.32Kehe icehi ana wo lépwo *Farasaio, me lépwo *dotéén ko patén, ke time lé uce piténedehi ana nime Padué me lé pwo, be muhi telé me lé â céii Ioane me e puulé.
Lé pipiikemu me Ioane
31Ke e pii mwo wo Iésu pie: «É bo pipwohewii ne ko ace de ni apulie jenaa? 32Lé pwohewii ni cuwo nahi ewa na lé pidaataa ha apimu te ni apulie. Be [muhi te ni béén me lé jele me ni béélé]. Ke lé pii telé ne ni béélé pie: “Geme cuu oopwé tewé, ke time geé uce pwolu. Ke geme pwo a nyebi ko mele, ke time geé uce é!”
33«Be e tuiebé wo Ioane pa apipuu apulie, ke time e uce eni pwoloa, ke time e uce ûdu tabe megele, ke geé pii pie “Pwo duéé kon!”
347.34 Luka 15.2«Ke é tuiebé, woéo pa Nahi Apulie, ke é wiinaado me ûdu [pwohewii ni béén]. Ke geé pii pie: “Wo paje, ke te nihe pa aûdu, ke pa awiinaado! Ke e pabéé ni atai mwani, me ni béé apulie na ta jélé.”
35«Ke [a juuju ana nye mu pii pie]: “Nye alihi a pitemang7.35 Pitemang—Pitemang de Padué, ai Pitemang de ni apulie. ne he ni bwomu te nina lé mulie ha a pitemang7.35 Ni bwomu te nina lé mulie ha a pitemang—Grek: Ni naîlé..”»
Tapulicéihi tabe ûde ne ko Iésu
{Mataio 26.6−9; Maréko 14.3−9; Ioane 12.1−8}
36É ha a céiu tan, ke e tode Iésu wo pa céiu Farasaio beme lé piwiinaado. Ke é he lé mwo ko tebwo pwo taap7.36 Tebwo pwo taap—Omehi note ko Luka 14.15., 377.37 Mataio 26.7; Maréko 14.3; Ioane 12.3ke e tuiebé ê céiu toomwo pwopwaaden7.37 Ê céiu toomwo pwopwaaden—Grek: Ê céiu toomwo na ta a mulihen., be e téne pie, e lang wo Iésu. E pébé a mwotabe péi na oba ko tabe ûde. 38Ke e tidihi jilin me pimiibule ne ânebuhe Iésu, ke e é. Ke tée ni tabehaamiin ne pwo lupwo a Iésu, ke e tahi ko ni apunin. Ke e mwomwaauhi ni a Iésu, ke e céihi ne pwon ali tabe ûde.
39Me e alihi anaa wo pali eapwihi pwomwo, pali Farasaio, ke te junihe muhi ten, ke e niimihi pie, ‘Mepie pa céiu péroféta wo paje, ke e o te temehi pie ê toomwo ce, ke ê toomwo pwopwaaden.’
40Kehe icehi ana [e te temehi âniimihinaado ten] wo Iésu, ke e pii ten pie: «Go téne, go Simon, be pwo ana nimung me é pii tem!»
Ke e hegi ne ten wo paje pie: «Go cihe!»
41Ke e pii ten wo Iésu [a ocine].
A ocine ko lupwo alo apulie na pwo kérédi telu
«E bwo mu wo pa céiu apulie. Ke pwo lupwo alo apulie na lu pwo kérédi ten, be wo pa céiu, ke 500000†, ke wo pa céiu ke 500007.41 500000; 50000—Grek: 500 deniers; 50 deniers. Céiu denier, ke a cuhi pa apulie ha a tan na céiu..
42«Kehe icehi ana time uce jan me lu pwocuhin. Ke e pii telu pie: “Caa wâé! Geu necu ni kérédi teu.” Ke e tai pineulu die ko ni kérédi telu.»
[E panebwénihi a ocine ten wo Iésu, ke e tahimwo Simon, pali Farasaio, pie]: «Wooélé mu ko lupwonaa, na e junihe alihi a bwo wâé pali eapwihi mwani7.42 Alihi a bwo wâé pali eapwihi… Grek: Pwoééhe pali eapwihi mwani.?»
43Ke e hegi ne ten wo Simon pie: «Wieli wo pali nihe hiwon ni kérédi ten.»
Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go juuju.»
Nihe ubwo a pipwoééhe te êgi toomwo
44-46Ke e biteeng wo Iésu nge céii êgi toomwo, ke e pii te Simon pie: «Aje, heme é taabé éni ha a pomwa tem, ke time go uce pwopweehi ne kong [pwohewii ana nye mu te pwo]. Be time go uce ne ace tabe me a bépuu ne ni ang. Ke time go uce céihi tabe ûde ne pwo a puning. Kehe go te ali ê toomwo ce? Tabuhi he li e taabé éni7.44−46 Tabuhi he li e taabé éni—ai Tabuhi he li étaabé éni ne he ni béé tii iitihi he pwo grek., ke time e uce cuwo ko a [bwo pwo ne nina wâé. Be e] puu ni ang ko ni tabehaamiin, ke e tahi ko ni apunin. Ke e céihi a tabe ûde [na te junihe ubwo a cuhin] ne pwo lupwo ang. 47Be nihe ubwo a pipwoééhe ten, be nihe hiwon ni ta pwo ten na caa pineuhi. Kehe go téne, wo pa apulie na time uce pineuhi ni ta pwo ten na hiwon, ke time uce ubwo ne kon a pipwoééhe.»
48Ke e pii te êgi toomwo pie: «Êje, caa pineuhi ni ta pwo tem.»
49Ke wo lépwona lé teko tai tebwo pwo taap me weeng, ke lé pipii telé pie: «Wooélé pa apulie ce, na jan me e pineuhi ni ta?»
507.50 Luka 8.48, 18.42Ke e pii te êgi toomwo wo Iésu pie: «Adéiko go êje! E caa celuimiko na a céihi tem! Ke go engen, be e bo mu pelem a péém.»
8E pacémuni ni apulie na lé âcéin
Mataio 12.46―13.23; Maréko 3.31―4.25
1É alecehen, ke lé engen wo Iésu me lépwo 12 acémun den, ke lé â nge he ni pwomwo ubwo me ni mwopopwaalé. Ke e patemehi ngelang a Pwooti Wâé ko a Mwametau te Padué.
Ni toomwo na lé âcéin
28.2 Mataio 27.55−56; Maréko 15.40−41; Luka 23.49Pwo mwo ni toomwo na lé âcéi Iésu: wo léli toomwo li e pwo me tieden ni cunu kolé, me pawiehi mu kolé ni duéé:
Wo Maria mu Magdala li e pawiehi mu kon ni duéé li 7;
3Wo Jeanne, êgi mwode Chuza, pa caa te lépwo apipenem de pa daame *Érode;
Wo Suzane;
Hiwon mwo ni toomwo na lé mu ne mwani me ni delé, beme ni bépicani te Iésu, me ni acémun den.
A ocine ko pa acemi
4Nihe hiwon ni apulie na lé âbé céii Iésu mu he ni muko mwopopwaalé. Ke e pii telé a ocine ce:
5«E bwo mu wo pa céiu apulie, ke e bwo wie ha a céiu tan, beme e tagiliihi ni âdaanu. Ke é he e ko tagiliihi, ke lé tupwo nge pwo pwaaden ni béé pidenaado, ke lé engen pwon ne ni apulie. Ke lé âbé ne ni meni, ke lé wii ati. 6Ke ni béén, ke lé tupwo ne ha a wii péi. Ke lé te pwome cim, kehe icehi ana lé meiu, be te tice tabe lang. 7Ke ni béén, ke lé tupwo ne ha awieme ni mwawi ubwo8.7 Mwawi ubwo—Grek: Acuwo pwo dan (plantes épineuses).. Ke me lé tai picim, ke lé taunuhi li pidenaado. 8Ke ni béén, ke lé tupwo ne ha a pule na wâé. Ke lé cim, ke piubwo jélé da, ke lé ne ni acehin na nihe hiwon, die ko 100.»
Ke e pii me ubwo wo Iésu pie: «Wo paceli pwo ce pwojéénen me e téne, ke wâé heme e téne!»
Lé téne ke time lé uce piténedehi
9Lé tahimwo Iésu wo lépwo acémun den ko ace bwopiine a ocine naa.
108.10 Ésaïe 6.9−10Ke e hegi ne telé pie: «E ne tewé wo Padué me geé temehi a ju bwomune a Mwametau ten. Kehe ni béé apulie, ke lé te ju téne cehi ni ocine beme: Lé tee omehi taaci, kehe time lé uce alihi temehi; ke lé tee téne taaci, kehe time lé uce téne temehi.» Ésaïe 6.9
A bwopiine a ocine ko pa apicemi
11E pii telé mwo wo Iésu pie: «Weengi a bwopiine a ocine naa: Ni pide âdaanu, ke a pwooti te Padué.
12«[Ke ni béé pidenaado, ke lé tupwo nge pwo pwaaden.] A pwaaden, ke ni apulie na lé téne a pwooti, kehe icehi ana e tuiebé mwo wo *Caatana, ke e céi cemwohi a pwooti mu he ni pwonimelé. Be koli lé bo céihi ne kon, ke bo celuimilé.
13«Ke ni béé pidenaado, ke lé tupwo ne ha a wii péi. [A wii péi] ke ni apulie na lé hegi a pwooti ne ha a pipwodéén, ke lé tabuhi céihi ne kon ha a céiu benaamwon. Kehe icehi ana time e uce pwo waan ne kolé a pwooti na lé téne. Ke me e tuie ne kolé ni tacebwén, ke lé patieden ni céihi telé.
14«Ke ni béé pidenaado, ke lé tupwo ne he ni mwawi ubwo. [A pule naa] ke ni apulie na lé téne a pwooti, kehe icehi ana me lé caa engen, ke pinekepé ne telé ne ko ni naado na e tuie ne pwo a bwohemwo ce. Ke lé téte cehi a mwani me ni naamuu bwohemwo, me ni naado na wâé telé. É mu ko ninaa, ke time lé uce ne ce acehin celi megele.
15«Ke ni béé pidenaado, ke lé tupwo ne ha a pule na wâé. [Ke a pule naa] ke ni apulie na lé téne a pwooti, ke lé hegi ne he ni pwonimelé na wâé, ke lé ténedehi, ke lé cumang ne kon, ke pwo acehi a pwooti ne kolé.»
A ocine ko a mwomiû
168.16 Mataio 5.15; Luka 11.33[E pii telé mwo wo Iésu pie]: «Time nye uce ne miû ko a mwomiû8.16 Mwomiû—Lampe, lumière., me nye talui ko ace cio, ai me nye ne haahi ace apule! Kehe genye ne da ko miiden, beme lé o alihi ehi, ne nina lé â taabé ha a mwa. 178.17 Mataio 10.26; Luka 12.2Ati ni naado na neduwohi, ke o bo habwii ne ha a pwéélang, beme nye alihi ehi. 188.18 Mataio 25.29; Luka 19.26Geé cile ni pwooti na geé téne [beme piubwo da nina geé temehi]. Be wo pana caa pwo ne ten, ke o ne mwo pwon ce béén. Kehe wo pana te tice ten, ke o pétaabwon kojaeng a nehinaado na e niimihi pie e pelen.»
A ju pwomwoiu te Iésu
19É alecehen, ke lé tuiebé wo nyaa te Iésu me lépwo ciéén, beme lé alieng. Kehe icehi ana pwocoon me lé â céiieng ko a bwo hiwon ni apulie na lé aujenieng.
20Ke e pii te Iésu wo pa céiu apulie pie: «Aje, élé âoté pwomwo wo nyaa tem me lépwo ciéém. Be nimelé me lé aliko.»
21Ke e hegi ne telé pie: «Ê nyaa tong me ni ciééng, ke ni apulie na lé téne a pwooti te Padué, ke lé piténedehi.»
E pacuwohi a udan wo Iésu
Mataio 8.23−27; Maréko 4.35−41
22É ha a céiu tan, ke lé taa pwo a céiu ong wo Iésu me lépwo acémun den. Ke e pii telé pie: «Genye gaale ângedé ko a céiu duaa jié.» Ke lé engen.
23Ke me lé ko ân, ke e pule wo Iésu. Ke e tabuhi tahieng me ubwo a dan he jié. Ke ubwo a tabe, ke e taa ha ali ong.
24Ke lé paûmiê Iésu, ke lé pii ten pie: «Pa apipune, genye o caa mwiiê!»
Ke e cihe me mwoiu ne ko ali dan me ali jié. Ke e te cuwo kuti ali udan, ke caa te ju au mwo. 25Ke e pii telé pie: «É ko ade na time geé uce céihi?»
Kehe icehi ana te nihe mwotilé. Ke lé téetieng, ke lé pipii telé pie: «É! Kona woo pa apulie ce na e pihuôhi a dan me a jié, ke lu piténedeeng?»
E cibéé ni duéé na hiwon jélé @ mu ko pace céiu apulie
26Lé tuie nge ha amu Gadara8.26 Gadara—A niin mwo pie Gérasène. wo Iésu me lépwo acémun den, he bebenihe a amu Galilé. 27-29É ha amu naa, ke pwo pa apulie na pwo ni duéé kon. Caa nihe bwolihi na e pimu ha a iitihi, ke te tice naamuun. Ke hiwon ni benaamwon na lé mu pahaulieng li duéé [beme e pwotahinaado]. Ke wo lépwo apulie lang, ke lé mu cie lupwo in me lupwo an, ke lé taa kon a itihe toki. Kehe icehi ana e mu te tahagéi. Ke lé mu cineeng nge ha a melé ne li duéé.
Ke heme e ole mu pwo ali ong wo Iésu, ke e te âbé beniieng kuti wo paje. Ke wo Iésu, ke e cibéé wie ni duéé mu kon.
Kehe icehi ana e tidihi jilin, me pimiibule ne ânebuhen, ke e toii da pie: «Iésu, pa *Naî Padué na nihe e daaité! Ade aceli nimem me go pwo tong? É ilehi kojako pie: Go nemwo pwo tong aceli ta.»
30Ke e tahimwoeng wo Iésu pie: «He pii e woté ace niim?»
Ke e hegi ne ten pie: «Bwehi duéé!» Be nihe hiwon ni duéé na élé kon.
31Ke lé wâgo ko Iésu, me pii ten pie: «Go nemwo tahikeme ne ha a pwon na tice anebwén kon8.31 A pwon na tice anebwén kon—A niin mwo pie Oolaa. A karépu te ni duéé. Omehi a tii Pii Beetihi pwahamii tii 9.!» 32Ke he pwo a pubu puwokwo na nihe hiwon jélé na lé ko um gaale hamwo a juwole, ke lé pii ten ne li duéé pie: «Kehe go nekeme me geme taa he ni puwokwo ne.»
Ke e te pwo ne telé ana lé ilehi wo Iésu. 33Ke lé wie mu ko pali apulie, ke lé gaale he li puwokwo. Ke lé te téte kuti li puwokwo mu pwo juwole, ke lé téele ne he tabe, ke lé mwiiê.
Piân ali jepule
34Me lé alihi ana e tuie wo lépwo awéihi puwokwo, ke lé te téte kuti, beme lé â uti a jepule naa, ne he ni mwopopwaalé ke é na ati ha amu. 35Ke lé âbé ni apulie, beme lé alihi ana e tuie. Ke me lé âbé mwonu Iésu, ke lé ali pali apulie li e pawiehi li duéé mu kon, he e caa ko tebwo ânebuhe Iésu. Ke e caa cuwohe ni epwén, be caa ju wâé nang. Ke te junihe emegéi nalé. 36Ke wo lépwona lé alihi nina e tuie, ke lé piuti te lépwo béén ali jepule ko a bwo wâé nang mwo. 37Ke te junihe mwoti ati ni apulie ha amu naa, é Gadara. Ke lé pii te Iésu pie me e engen kojalé.
Ke e taa pwo ong.
38[Me e pwo me e engen] ke e âbé ileeng wo pali apulie li lé wie mu kon li duéé pie, me e âcéin. Kehe icehi ana e hegi ne ten pie: 39«Go mwojuia ngemwo pelem, ke go uti ati ni naado na e pwo ne kom wo Padué!»
Ke e mwojuia mwo wo paje. Ke e â uti ne ha a mwopopwaalé ati ni naado na e pwo ne kon wo Iésu.
E pwo me wâé lu alo toomwo
Mataio 9.18−26; Maréko 5.21−43
40E tuie gaapé wo Iésu mu ko a céiu duaan ko a jié. Ke lé hegieng ne ni apulie lang, be lé tee ko ucéieng. 41Ke e tuiebé wo pa céiu apulie na a niin pie Jaïrus, pa céiu caa te *mwotapitihi. Ke e tidihi jilin ne ânebuhe Iésu, ke e wâgo kon pie, me e âcéin die ha a pomwa ten. 42Be pwo ê naîn na te céiu nang na caa 12 ni jo hen, na e caa pwo me e mele. Ke e âcéin wo Iésu.
Ê toomwo na 12 ni jo ko a cunu kon
[É he e mwo ko â he pwaaden] ke hiwon ni apulie na lé aujenieng, ke lé picemelé. 43Ke e mu ha awieme ni apulie naa ê céiu toomwo na caa 12 ni jo na cunu nang hen, be e mu tuie ni benaamwon na e mu téte kon a cewéle. Ke e caa te ju patieden ni mwani ten8.43 Ke e caa te ju patieden ni mwani ten—Te tieden ni pwooti naa he ni béé tii iitihi he pwo grek. ne ko ni dotéén, kehe icehi ana time uce jan me lé pwo me tieden a cunu kon. 44Ke e piâbé alecehe Iésu, ke e ti ko a baaé epwénen. Ke e te cuwo kuti a bwo téte na ali cewéle.
45Ke e pii wo Iésu pie: «Wooélé na e ti ko a epwénung?»
Ke lé tai hegi ne ten pie: «Time uce wogeme!» Ke e pii ten wo Pétéru pie: «Pa apwopune, é mu ko ade na go pii anaa? Be go alihi, te nihe hiwon ni apulie éni na lé aujenikenye, ke lé picemeko!»
46Kehe icehi ana e pii mwo wo Iésu pie: «Pwo pace céiu apulie celi e ti ko a epwénung, be é téne pie e engen mu kong a céiu duaa niihung.»
47Ke te ju éjén êgi toomwo ko a bwo mwotieng. Be e alihi pie e temehi ana e ko tuie wo Iésu. Ke e tidihi jilin me pimiibule ne ânebuhen. Ke e pii ten, ne ânebuhe ati ni apulie, a watihen me e ti kon, ke a bwo tieden na a cunu kon.
488.48 Luka 7.50Ke e pii ten wo Iésu pie: «Adéiko go êje! Caa wâé go mwo ko a céihi tem! Ke go engen, ke me e mu pelem a péém.»
Ê naî Jaïrus
49He e mwo ko pii anaa wo Iésu, ke e tehenebé wo pa céiu apulie mu pele Jaïrus, pali eapwihi mwotapitihi. Ke e pii ten pie: «Au! E caa mele wo êgi naîm. Kehe go nemwo pahauli pa apipune.»
50Ke e téne ni pwocihe naa wo Iésu. Kehe icehi ana e pii ten pie: «Go nemwo pwo me mwotiko! Kehe go céihi, be bo wâé nang mwo!»
51É heme lé tuie nge ha a pomwa ten, ke e paciitihi ko ni apulie me lé nemwo taa huâ, te icehi Pétéru, me Ioane, me Cang, me lu nyaa me caa te êgi cuwo nahi toomwo. 52Be lé tai é ke pihemun ko êgi nahi toomwo.
Ke e pii telé wo Iésu pie: «Geé nemwo é! Geé ko pii pie e caa mele; kehe woéo, ke é pii pie e teko ju puluta8.52 Geé ko pii pie…e teko ju puluta!—Grek: Caa time e uce mele, kehe e teko ju puluta.!»
53Ke lé pihoonieng, be lé temehi pie e caa te mele.
54[Ke e taa ha ali mwa.] Ke e pétaa ko a in, ke e toii da pie: «Ê naîng, go cuwoda!»
55Ke e caa mulie mwo, ke e te caamada kuti. Ke e pii wo Iésu [te lu nyaa me caa ten] pie: «Geu ne celi e wii.»
56Lu te nihe téetihi, kehe icehi ana e pii telu wo Iésu pie: «Geu nemwo pii te ce béé apulie ana tuie ne éni.»
9E ne ngen ni 12 apostolo ten
1-2E todebé ni 12 *apostolo ten wo Iésu, ke e nelé ngen beme lé â patemehi a *Mwametau te Padué. Ke e ne telé a pihuô me a junuun, beme lé pawiehi ni duéé, ke me lé pwo me tieden ni cunu ko ni apulie. 39.3−5 Luka 10.4−11Ke e pii telé pie: «Geé nemwo pé ce naado hemepie geé engen: mepie ace bwaja, me ace élele, me ace pwoloa, me ce mwani. Ke geé te cuwohe cehi ace epwén celi te céiu.
4«Ke mepie lé hegikewé ne ha ace céiu pwomwo, ke wâé heme geé mu lang, dieli geé bo engemwo mu ha a duaan naa. 5Ke mepie time uce nime ni apulie me lé hegikewé ne ha ace céiu duaan, ke geé engen mulang. Ke geé tagiliihi ni muu pule ko ni awé, beme geé habwii pie time uce wâé ni huô telé [be muhi telé ko a pwooti te Padué].»
6Ke lé engen wo lépwo apostolo nge he ni mwopopwaalé, ke lé patemehi a Pwooti Wâé, ke lé pwo me tieden ni cunu ko ni apulie.
E téne a jepule kon wo Érode
Mataio 14.1−12; Maréko 6.14−29
7-99.7 Mataio 16.14; Maréko 8.28; Luka 9.199.9 Luka 23.8E téne ni jepule ko Iésu wo *Érode Antipas, gupéno ne Galilé. [Be e téne pie e pwo ni *pipwojunuun.] Ke e pii pie: «É pwo me tahagéi hene *Ioane pa apipuu apulie. Ke he wooélé pa apulie ce?» Ke e hane me e alieng.
Ke tabuhi pinekepé ten, be lé pii ne ni béé apulie pie: «Weeng, ke wo Ioane pa apipuu apulie, he e caa mulie cemwo mu ha amele!» Ke lé pii ne ni béén pie, wo péroféta Élia9.7−9 Élia—Pa péroféta te Padué na e mulie he na 800 ni jo ânebuhe Iésu Kériso., ai pace céiu péroféta ânebun na e caa mulie cemwo.
Lé wiinaado ne ni apulie na 5000 jélé
Mataio 14.13−21; Maréko 6.30−44; Ioane 6.1−15
10Lé mwojuia mwo wo lépwo apostolo [mu he ni mwopopwaalé, ke lé pitapitilé] ne pele Iésu. Ke lé uti ten ati ni naado na lé pwo. Ke e péélé nge ha a céiu duaan na te piticie hen, mwonuhi a mwopopwaalé Betsaïda. 11Kehe icehi ana hiwon ni apulie na lé téne pie lé â lang, ke lé âcéilé. Ke e hegilé wo Iésu, ke e pacémunilé ko a Mwametau te Padué, ke e pwo me tieden ni cunu kolé.
12Ke é he babwén, ke lé âbé céiieng wo lépwo acémun den, ke lé pii ten pie: «Go ne ngemwo ni apulie ce, nge he ni mwopopwaalé, me ni pwomwo na e mwonu, beme lé pé ce wiinaado telé, ke me lé pule ngelang. Be apiticie éni.»
13Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Ûhu! Geé ne ce wiinaado telé!»
Ke lé pii ten pie: «Te ju nim ni pwoloa, ke alo ni ikua na e peleme! Kona nimem me geme â pwocuhi ce wiinaado me delé ati?!»
14Be élé nge ha a 5000 ni apulie aiu.
Ke e pii te ni acémun den pie: «Geé pii te ni apulie pie, me lé pwo ce pubuulé, me pi 50. Ke me lé tebwo.»
15Ke lé ténedehi, ke lé pwo me lé tai tebwo ne li apulie. 16Ke e pé li pwoloa li nim me lupwoli ikua wo Iésu. Ke e alehede da he miiden, ke e pwo-olé te Padué. Ke e ebii li pwoloa, ke e ne te lépwo acémun den, me lé pwopatihi ne ha a pubu apulie. 17Ke lé tai wiinaado ati, ke caa pwoluu jélé. Ke lé taineibuhi mwo ni nehi mepwoloa, ke lé paobaanihi ni élele na 12 kon.
Wo Iésu ke pa Mesia
Mataio 16.13−28; Maréko 8.27―9.1
18É ha a céiu tan, ke e te pwoiitihi wo Iésu ne ha a céiu duaan na apiticie, weeng me ni acémun den. Ke e tahimwolé pie: «Kona lé pii pie woté ne kong ne ni apulie? Lé pii pie woéo, ke woo?»
199.19 Luka 9.7−8Ke lé hegi ne ten pie: «Lé pii ne ni béén pie, wogo, ke wo Ioane pa apipuu apulie. Ke lé pii ne ni béén pie, wo péroféta Élia. Ke lé pii mwo wo lépwo béén pie, pa céiu béé lépwo péroféta ânebun na e caa mulie cemwo.»
209.20 Ioane 6.68−69Ke e tahimwolé wo Iésu pie: «Ke kona wogewé ke?»
Ke e hegi ne ten wo Pétéru pie: «Wogo, ke pa *Mesia9.20 Pa Mesia—Grek: Kériso. Mesia he pwo ébéru, ke Kériso he pwo grek. Omehi Ioane 1.41., na go âbé mu pele Padué!»
21Kehe icehi ana e te junihe paciitihi kolé me lé nemwo pii anaa te ni apulie.
E bo mele ke mulie cemwo
229.22 Luka 9.44, 18.32−33E pii telé pie: «O bo tuie ni benaamwon na é bo nihe mu he ni picani hen, woéo, pa Nahi Apulie. Be wo lépwo apihuô, me lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me ni *dotéén ko patén, ke o te muhi telé kong. Ke lé bo pwo me é mele. Kehe icehi ana é ha a béciéhe ni tan alecehen, ke é bo mulie cemwo.»
A bwo âcéin
239.23 Mataio 10.38; Luka 14.27E pii te ati ni apulie wo Iésu pie: «Wo paceli nimen me e âbé céing [beme pa acémun dong] ke me e nemwo bo uce piniimieng mwo. Kehe wâé heme e canihi téteda he ni tan a *kuricé ten, ke me e âbé céing. 249.24 Mataio 10.39; Luka 17.33; Ioane 12.25Be wo pana nimen me e celuimi a mulihen, ke e o patieden. Kehe wo pana e patieden a mulihen mu kong, ke o celuimieng. 25He ade ne te pa apulie, hemepie e hegi ati ni naamuu a bwohemwo, ke me e patieden a mulihen?
269.26 Mataio 10.33; Luka 12.9«Wo lépwo béén, ke tanim jélé kong me a pwooti tong, ne ânebuhe ni apulie. Ke heme wonaa, ke woéo pa Nahi Apulie, ke o bo tanim jo kolé, hemepie é bo âmwobé. É ha a tan naa, ke o bo habwii a bwo ubwo na a wâé teme, woéo me Caa tong, me ni *âcélo iitihi. 27Ke é pii tewé a juuju pie: E bo ne éni a Mwametau ten wo Padué, ati ne ha a junuun. Ke pwo lépwo béén na élé éni jenaa na lé o mwo te alihi anaa, ânebuhe ce bwo mele telé.»
Habwii a bwo ubwo na a wâé ten
28É he na 8 ni tan alecehe a bwopiine ni pwooti naa te Iésu, ke e pé Pétéru, me Ioane, me Cang. Ke lé taa pwo juwole beme lé pwoiitihi. 29Ke é he e mwo ko pwoiitihi wo Iésu, ke pitaatééhi a bwo alihi na a pwahamiin. Ke â pwojo ni epwénen, pwohewii a pwéélang ko a ilehi. 30Ke [lé te ali kuti] lupwo apulie na lé picihe me weeng: wo *Moosé, me Élia, [lupwo alo péroféta ânebun na piubwo julu]. 319.31 Luka 9.22Ke lu âbeetieng ne ha a bwo ubwo na a wâé te Padué. Ke lé picihe ko a bwo â mele ten ne *Iérusaléma.
329.32 2 Pétéru 1.16−18Ke me lé mwo ko wonaa, ke wo Pétéru me lupwo acémun béén, he lé mwo ko pule ko a bwo mwaale jélé. Ke me lé ûmiê, ke lé alihi *a wâé te Iésu, ke lé ali lupwoli apulie, li lu mu pelen. 33Ke me lu engen koja Iésu wo Moosé me Élia, ke e pii ten wo Pétéru pie: «Éé! Pa apipune, te nihe wâé heme genye ko mu éni. Wâé heme geme pacuuli ce mwa mwaanu celi cié, beme a dem a céiu, ke me a de Moosé a céiu, ke me a de Élia a céiu.»
E pii anaa, be time e uce temehi aceli e ko pii [ko a bwo emegéi nan].
34É he e mwo tee ko cihe, ke e te âbé kuti a menii, ke e taluilé ko a démen. Ke te nihe mwoti lépwo acémun den. 359.35 Luka 3.22Ke lé téne a pwocihe bé mu ha ali menii, na e pii pie: «Wo paje, ke pa Naîng [na te céiu nang] na é caa pipégalieng. Ke geé piténedeeng!»
36Ke é alecehen, ke lé alihi pie, caa te piwoélé cehi me Iésu. Ke lé te cile me delé ha a benaamwon naa, ke time lé uce piuti te ni apulie.
E pwo me wâé pa céiu ewa @ na pwo duéé kon
Mataio 17.14−18; Maréko 9.14−27
37É ha acaama hen, ke lé homwobé mu pwo juwole wo Iésu me lépwo acémun den na cié jélé. Ke lé âbé céii Iésu ne ni apulie na nihe hiwon jélé.
38Pwo pa céiu béélé, na e toii da pie: «Pa apipune, é ileko pie, go picani te pa naîng, na te ju céiu nang. 39Be e mu pééeng a duéé, ke e mu pwo me e wiikau, ke e mu pegiliieng, ke e mu tahieng ole pwo bwohemwo, ke e pwo me téte ni tabepwon. Ke e mu te nihe pwotahinaado ne kon, ânebuhe a bwo wie mu kon. 40Ke é ile ni acémun dem pie, me lé peni ali duéé, kehe icehi ana time uce jan ne kolé.»
41Ke e pii telé wo Iésu pie: «[É pipwoééhewé] wogewé ni apulie jenaa! Mwo te time geé uce téele céihi, be wogewé ni apwo mwoiu pun! O é dieli éniile celi é o mwo tee mu pelewé, ke me é mwo tee picani ne kowé? Pébé éni pa cuwo ewa naa!»
42He lé mwo ko pééeng bé, ke e tahieng ole pwo bwohemwo na ali duéé, ke e pegiliieng. Ke e te penieng kuti wo Iésu. Ke e pwo me tieden ali cunu ko pali ewa aiu, ke e neeng de caa ten. 43Ke lé te nihe téetihi ati ne ni apulie na lé alihi a inenaado naa ko a junuu Padué.
Ni béé pwooti te Iésu
Mataio 17.22―18.6; Maréko 9.30−41
Lé o pwo me taunuéo
Ni béé apulie, ke lé picedihi ati nina e pwo wo Iésu. Ke e pii te ni acémun den pie: 449.44 Luka 9.22«Ke wogewé, ke geé téne ehi ani: O bo icuéo te ni apulie, woéo pa Nahi Apulie. Ke lé bo imwiéo, [ke lé bo pwo me é mele].»
459.45 Luka 18.34Kehe icehi ana time lé uce temehi ana e pii. Be time uce pwaale ne telé a bwopiinen. Kehe mwotilé me lé tahimwoeng kon.
Woo pana piubwo nang?
469.46 Luka 22.24É alecehen, ke lé tabuhi picihe wo lépwo acémun den, ke lé pitahimwolé pie: «Kona woo paceli piubwo nang ne ha awiemenye?»
47Kehe icehi ana e te temehi ni pwonimelé wo Iésu. Ke e pé pa cuwo nahi ewa, ke e neeng cebwon. 489.48 Mataio 10.40Ke e pii telé pie: «Wo pana e hegi ne he niing pace cuwo nahi ewa pwohewii paje, ke e hegiéo. Ke wo pana e hegiéo, ke e hegi mwo pana e neéo bé. Be wo pana nihe piwahin nang mu hadeniiwé ati, ke weeng pana piubwo nang.»
Pana time e uce âbédekenye
49E pii wo Ioane te Iésu pie: «Pa apwopune, geme ali pa céiu apulie na e peni ni duéé ne he niim. Ke geme pii ten pie me e nemwo pwo, be time uce pa béénye.»
509.50 Mataio 12.30; Luka 11.23Ke e hegi ne telé pie: «Geé nemwo tanyuueng! Be wo pana time e uce âbédekenye, ke pa béénye.»
Muhi telé kon ne Samari
51E o caa tuie a benaamwon na me ece a bwohemwo ce wo Iésu. Ke e te nihe pipamwoiueng, beme e â Iérusaléma. 52Ke e ne ngen lépwo apipépwooti ten, me lé â ha a céiu mwopopwaalé ne ha amu ne *Samari, beme lé bo piwâam ko ace bwo tuie ngen den. 53Kehe icehi ana wo lépwo apulie lang, ke muhi telé me lé hegieng9.53 Te junihe time lé uce piténelé wo lépwo Samari me lépwo Judé., be e engen me e â Iérusaléma [a pwomwo ubwo na e ha amu *Judé].
549.54 2 Rois 1.9−16É heme lu téne anaa wo lupwo acémun den, wo Cang me Ioane, ke lu pii ten pie: «Padaame, hemepie nimem, ke gemu o ilehi a miû me e opé mu he miiden, beme e bo cinilé!»
55Ke e biteeng wo Iésu, ke e henilu {pie: «Time geu uce temehi pie he ade jenenaado na e cihe kou. 56Be woéo pa Nahi Apulie, ke time é uce âbé beme lé mele wo lépwo apulie, kehe é âbé beme é celuimilé.»}
Ke lé â ha a céiu mwopopwaalé.
Lépwona nimelé me lé âcéi Iésu
57É he lé ko â he pwaaden, ke e âbé céii Iésu wo pa céiu apulie, ke e pii ten pie: «[Nimung me] é âcéim na ati he ce piduaan celi go bo â hen.»
58Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Ni wota apiaba, ke pwo ni amwaale telé; ke ni meni, ke pwo ni mwonahilé. Kehe woéo, pa Nahi Apulie, ke te tice duaan celi me é mwaale hen.»
59Ke e pii te pa céiu apulie wo Iésu pie: «Go âbé céing.» Kehe icehi ana e pii pie: «Mwo cuwo lang, beme é mwo â pineduwo caa tong.»
60Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Go necu ni amele me lé te pineduwolé! Kehe wogo, ke go pipatemehi a Mwametau te Padué.»
619.61 1 Rois 19.20E pii te Iésu wo pa céiu apulie pie: «Padaame, é bo te âdé céim. Kehe icehi ana go mwo neéo beme é mwo â pine a pwomwoiu tong.»
62Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Wo pana e ne a in ko a béum, ke me e niê ocemwo, ke time uce jan ne kon, me e taa ha a Mwametau te Padué.»
10E pahede lépwo apulie na 70 jélé
110.1 Maréko 6.7E pipégali ni apulie na 7010.1 70—ai 72 ne he ni béé tii iitihi he pwo grek. jélé wo Padaame Iésu. Ke e nelé ngen he pialo ânebuhen, nge he ni mwopopwaalé me ni duaan na e niimihi pie me e â lang. 210.2 Mataio 9.37−38; Ioane 4.35Ke e pii telé pie: «Nihe ubwo a pitii âdaanu na me pwo10.2 Nihe ubwo a pitii âdaanu na me pwo—Be junihe hiwon nina time lé uce téne a Pwooti Wâé., kehe icehi ana time uce hiwon ni apenem. Geé pwoiitihi, me ilehi koja pa eapwihi apwoamu, me e ne mwobé ce béé apenem, beme lé pitii âdaanu. 310.3 Mataio 10.16Geé engen [ke geé pipwocile]! Be é pahedekewé pwohewii ni nahi muto nge ha awieme ni wota apiwii. 410.4 Mataio 10.7−14; Maréko 6.8−11; Luka 9.3−5Ke heme geé ân, ke geé nemwo pé ce mwani, me ce élele, me ce dihibwaawé. Ke geé nemwo tee pwojepule10.4 Tee pwojepule—Grek: Pipwobwocu. Be koli bwolilé, ke time lé o uce pwo a penem na e pahedelé kon. me ni béé apulie nge he pwaaden.
5«Ke me geé taa ha ace céiu pwomwo, ke geé mi pii pie: “Me e mu ha a pwomwo ce a péém!” 6Ke mepie pwo pace apulie celi e mu lang, celi e mu kon a péém, ke e bo mu pelen a péém. Ke me time uce wonaa, ke e o te mwojuia ne mwo kowé. 710.7 1 Korénit 9.6−14; 1 Timoté 5.18; Lévitique 19.13Me geé mu ha ace pwomwo, ke geé wii ke ûdu celi lé bo ne tewé. Be wo pa apenem, ke o wâé heme e hegi a cuhieng. Ke geé nemwo piâdé ke âbé nge he ni pwomwo; geé mu ha ace pwomwo celi céiu [dieli geé bo engen mu ha a duaan naa].
810.8 1 Korénit 10.27«Ke é heme geé taa ha ace céiu mwopopwaalé, ke mepie lé hegikewé, ke geé wii celi lé bo ne tewé. 9Ke geé pwo me tieden ni cunu ko ni apulie lang, ke geé pii telé pie: “E caa âbé mwonukewé a *Mwametau te Padué!”»
Lépwona muhi telé ko a pwooti
10«É hemepie time lé uce hegikewé ne ha ace mwopopwaalé, ke geé â ha apimu ubwo te ni apulie, ke geé pipatemehi telé pie: 1110.11 Apostolo 13.51, 18.6“Geme tagiliihi ni muu pule ko amu tewé, mu ko ni ame [beme ine a pitautinaado te Padué]! Ke geé pipwocile, be caa é mwonu a Mwametau ten!”
1210.12 Genèse 19.24−25; Mataio 10.15, 11.24«Ke é pii tewé a juuju pie: É ha ace Tan celi e bo tauti ni apulie hen wo Padué, ke o te junihe ubwo ace cuhinaado telé koja lépwo *Sodome [li te junihe ta ni huô telé].
13«Geé pipwocile, wogewé ni apulie Korazin me Betsaïda10.13 Korazin me Betsaïda—Lupwo amu na nihe pipwonaado ne kon ne Isaraéla.! Be o bo ne cuhinaado tewé! Be é caa pwo ni naado na nihe ubwo ne pelewé [ke time geé uce céihi]! Geé cuwoteeke niimihi lupwo pwomwo ubwo Tir me Sidon10.13 Tir me Sidon—Lupwo amu na time uce lupwo amu ko a Isaraéla. ânebun [be te nihe ta ni huô te ni apulie lang]. Kehe icehi ana hemepie lé alihi ana é pwo ne pelewé, ke wieli caa te é bwolihi celi lé taatééhi ni mulihelé. Ke me lé o habwii ko ace bwo cuwohe cang delé, me pitimilé he dep. 14Ke o te nihe ubwo ce cuhinaado tewé koja lépwo Tir me Sidon.
15«Ke te piwien ne kowé, wogewé lépwo apulie Kapernaüm. Be geé niimihi pie pwonaado ne kowé, ke geé pwohewii Padué10.15 2e phrase—Grek: Kona geé taa he miiden?. Ûhu! E bo nekewé ole céii lépwo amele!»
1610.16 Mataio 10.40; Luka 9.48; Ioane 5.23Ke e pii mwo wo Iésu te lépwo apulie ten pie: «Hemepie e piténedekewé wo pace céiu apulie, ke woéo na e piténedeéo. Ke mepie time e uce hegikewé wo pace céiu apulie, ke woéo na time e uce hegiéo, ke time e uce hegi mwo pana e neéo bé.»
[Ke lé engen wo lépwo apulie te Iésu na 7010.16 70—ai 72 ne he ni béé tii iitihi he pwo grek. jélé.]
Lé mwojuia mwobé
17He lé mwojuia mwobé, ke lé te junihe pipwodéén, ke lé pii pie: «Padaame, lé piténedekeme ni duéé [heme geme pii telé pie me lé wie] ne he niim!»
1810.18 Ioane 12.31; Pii Beetihi 12.8−9Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Geé téne! É ali *Caatana, he e tupwo mu he miiden pwohewii a ilehi! 1910.19 Psaume 91.13; Maréko 16.18Ke é caa ne tewé a pihuô me geé engen pwo ni bwien, me ni atinip10.19 Atinip—Grek: Scorpion., ke me geé â ati pwo a junuu Caatana. Ke o te tice celi e tatéékewé. 2010.20 Filipi 4.3; Pii Beetihi 3.5Kehe icehi ana geé nemwo pipwodéén cehi mu ko ana lé piténedekewé ne ni duéé! Kehe wâé heme geé pipwodéén ne ko ana e caa tii ni niiwé wo Padué ne ha a tii ten ne he miiden.»
E pwo-olé te Padué wo Iésu
21Ke é ha a cuwo benaamwon naa, ke e te nihe pipwodéén wo Iésu, mu ko a *Jenen Iitihi. Ke e pii te Padué pie: «É pwo-olé tem, go Caa, Padaame he a miiden me a bwohemwo, be go neduwohi ni naado naa koja lépwo atemehinaado me lépwo apitemang, ke go habwii te lépwona time lé uce cémun10.21 Lépwona time lé uce cémun—Grek: Ni cuwo nahi ewa.. Be te âcehi ana te nimem kon.»
2210.22 Ioane 3.35, 10.15[Ke e pii te lépwona lé téneeng pie]: «Ati nina e pele Caa tong, ke e caa ne tong. [E caa te pihabwiieng dong, beme é temehieng ehi.] Te weeng cehi na e temehiéo, woéo pa Naîn. Ke te woéo cehi na é temehieng, ke é habwiieng te ni béén, beme lé temehieng mwo.»
23Ke e biteeng nge céii ni acémun den wo Iésu, ke e pii telé pie: «Nihe piwâénimewé heme geé alihi ni naado na geé alihi. 24Be é pii tewé pie: Hiwon ni péroféta me ni daame na te nihe nimelé me lé alihi nina geé alihi, kehe time lé uce alihi. Ke nimelé me lé téne nina geé téne, kehe time lé uce téne.»
A patén na piwéden
2510.25 Mataio 22.35−40; Luka 18.18[Ha a céiu tan] ke e âmwobé céii Iésu wo pa céiu *dotéén ko patén. Be nimen me e tacebwénieng, ke e tahimwoeng pie: «Pa apipune, he ade aceli me é pwo, beme é hegi a *mulie dieli mwo ne pele Padué?»
26Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «He ade aceli tii ne he ni patén? Ke go woté ko ace bwo temehi nen dem?»
2710.27 Lévitique 19.18; Deutéronome 6.5Ke e pii ten wo pali apulie pie: «Go pwo me eânimem de Padaame Padué hem, ati ne ha a ju pwonimem, me a mulihem, me a niihem, me a bwo niimihinaado tem.Deutéronome 6.5
Ke go pwo me eânimem de ni béén10.27 Ni béén—Grek: Pana e mu mwonuko, ai Pa ju béém., pwohewii a bwo pieânimem dem.» Lévitique 19.18
2810.28 Lévitique 18.5Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Go te ju hegi ehi; ke me go wonaa ace bwomu tem, ke go o taa ha *a ju mulip.»
29Kehe icehi ana nime pali me e habwii pie e juuju. Ke e tahimwo Iésu mwo pie: «Ke kona woo pace apulie celi me eânimung den?»
30[Ke e pwo a ocine wo Iésu beme e hegi ne ten.]
A ocine ko pa Samari
E pii pie: «Pwo pa apulie [pa âjiénenye, wogenye lépwo *Juif. Ke é ha a céiu tan] ke e ole mu *Iérusaléma me e â Iériko. Ke me e â he pwaaden, ke lé ahieng wo lépwo abune, ke lé pé ati ni mwani ten me ni epwénen. Ke lé bwo neeng, he e caa pwo me e mele.
31«Ke nebwén, ke e âbé ha a pwaaden naa wo pa *apwoâpwailo, [pa âjiénenye]. Ke heme e ali pali apulie, ke e te padep kon, ke e te ân. 32Ke e tuiebé mwo wo pa apipenem ko a *mwaiitihi10.32 Apipenem ko a mwaiitihi—Lévite. Penem de a pwomwoiu te Lévi., [pa âjiénenye] ke e te pwohewii pana e ânebun, ke e te uti a pwaadeniin.
33«Ke heme e âbé wo pa céiu béé lépwo *Samari, [lépwona geé pitéétilé] ke e ali pali apulie, ke nihe ubwo a bwo eânimen den. 34Ke e âmwonueng, ke e céihi a huile me a tabe megele beme e ciie ni ahinaado kon, ke e tawii. Ke e temeeng da pwo a buriko ten. Ke e pééeng nge ha a mwa te ni aâdé ke âbé, ke e cileeng nelang.
35«É ha acaama hen, ke e ne ni mwani te pali eapwihi pwomwo, ke e pii ten pie: “Go cile ehi paje. Ke mepie time uce jan ni mwani ce, ke go bo pwocuhi ni nehin, ke é bo wodehi ne tem hemepie é bo mwojuia mwobé.”
«[Ke nebwén, ke e engen.]»
36Ke e tahimwo [pali dotéén ko patén] wo Iésu pie: «É mu ko lépwo apulie na cié jélé naa, ke woo paceli eânimen de pali apulie10.36 Woo paceli eânimen de pali apulie… Grek: Woo paceli ju âjiéne pali apulie… li tanahieng? Ade ace âniimihinaado tem?»
37Ke e hegi ne ten wo pali dotéén ko patén pie: «Wo pana e pwopweehi ne kon, ke e picani ten.»
Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go engen, ke go pipwohewiieng.»
Lu hegi Iésu wo Maria me Marte
38Lé â pwo pwaaden wo Iésu me ni acémun den. Ke lé tuie nge ha a céiu mwopopwaalé na e mu hen ê céiu toomwo na pii kon pie Marte. Ke e hegilé ne ha a pomwa ten. 3910.39 Ioane 11.1, 12.2−3Ke pwo ê ciéén na pii kon pie Maria, na e tebwo ânebuhe Iésu, beme e tabemi ati ni pwooti ten.
40Ke wo Marte, ke pipééeng a pwoila, ke e âbé pii te Iésu pie: «Padaame, e te neéo ê ciééng me é te pipenem cehi! Kona te piticenaado ne kon ne tem? Go pii ten pie, me e âbé picani tong!»
41Ke e pii ten wo Padaame pie: «Au êje, Marte, go te junihe gia ko ni naado na nihe hiwon [na piticenaado ne kon]. 4210.42 Mataio 6.33Kehe go téne, te ju céiu cehi a naado na pwonaado ne kon. Ke e caa tooli wo Maria. Ke o time bo uce pé kojaeng mwo.»
11A bwo pwoiitihi
1É ha a céiu tan, ke e pwoiitihi ne ha a céiu duaan wo Iésu. Ke é he e caa nebwén, ke e pii ten wo pa céiu acémun den pie: «Padaame, go pacémunikeme ko a bwo pwoiitihi, be e wonaa wo *Ioane pa apipuu apulie te lépwo acémun den.»
Pa caa teme…
2Ke e hegi ne ten pie: «Weengi a bwo pwoiitihi tewé:
“Caa teme jeda he miiden,
wâé heme paciitihi a niim.
Wâé heme e âbé a Mwametau tem.
3Go ne teme ce wiinaado celi jan ne kome, ati he ni tan.
4Go pineuhi ni ta pwo teme, pwohewiin he geme pineuhi ni ta na lé pwo teme.
Go nemwo nekeme he ni tacebwén.”»
Ocine ko a bwo pwoiitihi
5-6[E pacémuni mwo lépwo acémun den wo Iésu] ke e pii telé a ocine ce ko a bwo pwoiitihi: «Geé cuwoteeke niimihi ani: E tuiebé wo pa céiu apulie ne pelem ha awieme bwén, kehe te tice wiinaado ha a pomwa tem. Ke go téte nge pele pa béém, ke go ilehi kojaeng ce pwoloa celi cié.
7«Kehe icehi ana e caa pule wo paje, ke time e uce wie ne kom, ke e te ju pii ole pie: “Neéo! Be é caa pule me ni naîng, ke é caa kiléhi a pomwa. Pwocoon me é cuwoda me é ne tem ce pwoloa!”»
8[Ke e pii wo Iésu pie]: «Wieli time e uce picani tem be te pa béém, kehe icehi ana hemepie go te mwoiu ko ilehi, ke e o te picani tem, ke e bo ne tem ana nimem kon.»
Geé ilehi taaci koja Padué
9«É mu ko anaa, na é pii tewé pie: Wâé heme geé tee ilehi taaci [koja Padué] be e bo ne tewé. Ke geé tee hane taaci, be geé bo tooli. Ke geé tee cii taaci a pomwa, be e o bo tehi ne tewé. 10Éa, be wo pana e ilehi, ke o bo ne ten. Ke wo pana e hane, ke e o tooli. Ke wo pana e cii a pomwa, ke o tehi ne ten.
11«{He woo mu hadeniiwé celi e o ne ace péi te pa naîn, hemepie e ilehi kojaeng ace pwoloa? Ke} he woo celi e o ne ten ace bwien, hemepie e ilehi ace ikua? 12Ke woo paceli e o ne ace atinip11.12 Atinip—Grek: Scorpion. te pace naîn, hemepie e ilehi ace pihija? 13Be wogewé lépwo apulie na ta gewé, kehe geé temehi ne nina wâé te ni naîwé. Ke me wonaa, ke wo Padué Caa jeda he miiden [na te junihe wâé nang] ke e bo ne a *Jenen Iitihi ne te lépwona lé ilehi kojaeng.»
E cibéé ni duéé wo Iésu
Mataio 12.22−30,43−45; Maréko 3.22−27
14É ha a céiu tan, ke e cibéé a duéé wo Iésu mu ko pa apulie na huuhu nang. Ke me e wie mu kon ali duéé, ke e te cihe kuti wo pali apulie. Ke lé téetihi ne ni apulie na lé mu lang.
1511.15 Mataio 9.34, 10.25Kehe lé pii ne ni béén pie: «E peni ni duéé ko a junuu Caatana11.15 Caatana—Grek: Bélzébul. Omehi Caatana ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii., pa daame he ni duéé!»
1611.16 Mataio 12.38Ke lé pwo me lé pipwohuô te Iésu wo lépwo béén, ke lé pii ten pie: «Go habwii teme ace *pipwojunuun de Padué celi e kom.» [Be nimelé me lé habwii pie, time e uce penem ko a junuu Padué.]
É penem ko a junuu Padué
17Ke e te temehi ni bwo niimihinaado telé wo Iésu. Ke e pii telé pie: «Hemepie e pipwopa ne mwo kon ace céiu mwametau, ke a mwametau naa, ke o tanahi. Ke mepie e te pipwopa ne kon mwo ace céiu pwomwoiu, ke a pwomwoiu naa, ke o tanahi11.17 Grek: Ke o bo tupwo ne huîilé ni mwa ten.. 18Ke é hemepie e pipwopa ne mwo kon wo Caatana, ke kona e o woté ko ace bwopwonen me e cumang a mwametau ten? Geé ko pii pie, é cibéé ni duéé ko a junuu Caatana: 19Ke hemepie wonaa, ke kona woo celi e ne te ni bééwé ce junuun me lé peni ni duéé?! Be lé habwii pie geé getiéo! 20Ûhu! É peni ni duéé ko a junuu Padué. Ke [é hemepie nimewé kon, ke te jan me geé alihi temehi pie] e caa tuiebé pelewé na a *Mwametau te Padué!
21«Wo pa apulie na pwo niihen, ke pwo ni pihe pa ten, ke o jan ne kon me e wéihi a pomwa ten me ni naamuun. Ke time uce mwotieng, 2211.22 Kolosé 2.15be e céihi ne ko ni pihe pa ten. Kehe icehi ana hemepie e tuiebé wo pa apulie na junihe pwo niihen kojaeng, ke me lu pipwopa, ke e piwéden wo pana junihe pwo niihen. Ke e pé kojaeng ni pihe pa ten me ni wâé ten, ke e patihi ne ko lépwo béén.
2311.23 Luka 9.50«Ke wo pana time uce pa bééng, ke e cubwoniéo. Ke wo pana time e uce picani tong me gemu taineibuhi, ke e papiidenihi.»
A bwo engen ke mwojuia te ni duéé
24«[Geé cuwoteeke téne ani]: Hemepie pwo duéé ko pace céiu apulie; ke me e wie mu kon, ke e â wé? E âdé ke âbé he ni duaan na ticie hen. Be e hane ace duaan celi me e mu hen, kehe icehi ana time e uce tooli. Ke e niimihi pie, me e mwojuia ngemwo ha ali mwa li e wie mu hen.
25«Ke e mwojuia, ke e tooli ali mwa he te ju balé hen ehi, ke pwoiipihi ehi. 26Ke e â hane ni duéé béén na 7 jélé, na te junihe ta jélé kojaeng. Ke lé taa pimu ha ali mwa. Ke wo pa apulie naa, ke bwo junihe ta nang mwo kojan ânebun!»
Ni béé bwo hegi nen de Iésu
2711.27 Luka 1.28,42,48Hiwon ni apulie na lé ko tabemi Iésu. He e mwo tee ko pacihelé, ke e te cihe da ko miiden kuti ê céiu toomwo mu hadeniilé, ke e pii pie: «*Adéi ê toomwo na go âbeele mu kon, ke e paditiko!»
28Ke e hegi wo Iésu pie: «Nihe ubwo a adéihi te nina lé téne a pwooti te Padué, ke lé piténedehi!»
Nemwo hane ace céiu inenaado
2911.29 Mataio 16.4Caa â junihe hiwon ni apulie na lé tabemi Iésu, ke lé te ju â pititéélé ne kon.
Ke e pii telé pie: «Te junihe ta ni apulie jenaa, [be time lé uce piténede Padué]. Ke lé te cuwo ko ilehi kojaeng ce inenaado, ke ce pipwojunuun. Kehe o te tice inenaado celi lé bo uce alihi mwo koja ali e too péroféta Jonas11.29 Jonas—Pa péroféta bwolihi li cié tan ke cié bwénin tina ali ikua (Mataio 12.40). A ocine ko a bwomune a bwo mele te Iésu, ânebuhe a bwo mulie cemwo ten. ânebun. 30Be weengaa a inenaado ne te ni apulie Ninive [beme habwii pie, te wo Padué na e ne Jonas nge céiilé, beme e mi pii telé pie e o bo pwocuhinaado telé]. Ke wonaa [ana e o tooéo] woéo pa Nahi Apulie, ke o a inenaado te ni apulie jenaa.
3111.31 1 Rois 10.1−10«[Ke geé te temehi mwo a jepule ko] ê toomwo daame ha amu Saba11.31―11.32 Ha amu Saba—Grek: Du sud. bwolihi. Be li e âbé mu ha amu ten na te junihe e ité, beme e téne pa daame *Solomona na oba nang ko a pitemang. Kehe te e éni pelewé pa céiu apulie na e te junihe piwéden koja Solomona! Ke é ha a Tan na e bo tauti ni apulie hen wo Padué, ke e bo cuwoda ânebuhewé ê toomwo daame naa, ke e bo pipé ne kowé, wogewé ni apulie jenaa. [Be muhi tewé me geé téne.]
3211.32 Jonas 3.5−10«Ke é ne ko ni apulie Ninive na lé téne a pune te péroféta Jonas, ke lé pininim, ke lé pitaatééhi ni mulihelé. Kehe te e éni pelewé wo pa céiu apulie na e te nihe piwéden koja Jonas! Ke é ha a Tan na e bo tauti ni apulie hen wo Padué, ke wo lépwo Ninive, ke lé o cuwoda ânebuhewé, wogewé ni apulie jenaa, ke lé o pipé ne kowé. [Be muhi tewé me geé pininim, ke me geé bitekewé!]»
Geé mulie ne ha a pwéélang
3311.33 Maréko 4.21; Luka 8.16«Time nye uce ne miû ko a mwomiû, me nye talui ko ace cio! Kehe genye ne da ko miiden, beme lé o alihi ehi ne nina lé â taabé huâ.34Geé téne! Ni naamiinye, ke a pwéélang ko ni éénye. Ke me te wâé ni naamiinye, ke e mu ha a pwéélang ati a éénye. Kehe me ta ni naamiinye, ke a éénye, ke e mu ha a melepiing. 35Geé pipwocile a pwéélang na e kowé, be koli e â melepiing. 36Mepie e mu kom a pwéélang, ke o te tice ace céiu duaan mu kom celi e o mu ha a melepiing. Be e pwohewii a miû na e pwéélang kom.»
E paténe lépwo Farasaio wo Iésu
Mataio 23.1−36; Maréko 12.38−40
37É he e mwo ko panebwénihi a pune naa wo Iésu, ke e âbé céiieng wo pa céiu *Farasaio, ke e todeeng bé ne pelen, beme lé piwiinaado [me ni béé Farasaio béén]. Ke lé tehene nge pwomwo, ke lé tebwo pwo taap. 38Ke wo Iésu, ke time e uce puu lupwo in ânebuhe a wiinaado [pwohewii ana te a bwomu te lépwo *Juif]. Ke e téetihi wo pa Farasaio, [ke time uce wâé ten].
39Ke e pii ten wo Padaame Iésu pie: «Wogewé lépwo Farasaio, ke geé te ju puu ehi pwo mwojéi ni mwoûdu me ni tam. Kehe icehi ana te ju oba kuti ni pwonimewé ko nina ta. Be geé te junihe tapi, ke geé tee cuwo ko hane nina wâé me dewé, ke geé bune ni apulie! 40Geé pipatieden! Be kona time geé uce temehi pie, wo Padué na e pwo a mwojéi a tam, ke te weeng mwo pana e pwo a ne a tam? 41Wâé heme geé ne te lépwona tice delé nina e mu he ni tamewé. Be me wonaa, ke geé puu ni iwé ke ni pwonimewé mwo!
42«Te ni bwomu tewé na geé ne te Padué ana te ju céiu mu ko a 10, é mu ko ni pétaapwo âdaanu11.42 Mu ko ni pétaapwo âdaanu—E pii beetihi he pwo grek pie: A menthe me a rue me ati ni béé madinaado.. [Ke te wâé.] Kehe geé pipwocile! Be time geé uce âcehi [ni junaado ne he ni patén]: a bwo pipwoiipi ni apulie, me a bwo eânimewé te Padué. Wâé heme geé pacuwohi ati nina ubwo, me ati ni nahi patén.
43«O te junihe ubwo a cuhinaado tewé, wogewé lépwo Farasaio! Be geé te hane ni atebwo na e mu ânebun ne he ni *mwotapitihi. Be te junihe wâé tewé heme lé te pwobwocu tewé, me pipaunukewé ne he pwahamii ni apulie ati.
44«Geé pwohewii ni bwomu na time uce pwopweehi11.44 Bwomu na time uce pwopweehi—ai A bwomu na time nye uce alihi.. Be, me genye engen pwon, ke time genye uce temehi pie genye ko engen pwo ce bwomu!»
E paténe lépwo dotéén ko patén
45Wo pa céiu *dotéén ko patén, [ke e téne a pwooti te Iésu naa, ne ko lépwo Farasaio] ke e pii ten pie: «Padaame, me go pii anaa, ke go pii me ta geme mwo, wogeme lépwo dotéén ko patén!»
46Ke e hegi ne ten pie: «Te piwien ne mwo kowé! Geé pipwocilekewé, wogewé lépwo dotéén ko patén! Be ni pihuô tewé, ke pwohewii ni âneule na te junihe téé, na geé pwo me lé taawon ne ni apulie. Be muhi tewé me geé pétaa kon ko a mwodéiwé na te ju céiu!
47-48«Éa! O te junihe ubwo a cuhinaado tewé. Be lé taunu lépwo péroféta [te Padué] wo lépwo watihewé. Ke é jenaa ni, ke é he geé bahi ni bwomuhelé, ke geé habwii pie, wogewé mwo ko a bwo taunulé! 49Be weengi ana e pii ne kowé wo Padué, pana e temehi ati: “É bo ne lé céiikewé lépwo péroféta tong, me ni *apostolo tong. Ke geé o pwotahi ne kolé, dieli geé o taunu ce béén.”
50«Ke e bo tautikewé wo Padué ko a bwo taunu ati lépwo péroféta ten, mu ha atabuhi ko a bwohemwo, 51tabuhi mu ko Abel, die ko Zakari11.51 Zakari—Pa bénebwéne apulie mu ko lépwona taunulé ne ha a Élele Iitihi Ânebun., li lé taunueng ne ha awieme *apwoâpwailo me a duaan na junihe iitihi! Ke é pii tewé pie: Wogewé lépwo apulie jenaa na e bo tautikewé kon11.51 Tautikewé… E pii wo Iésu pie, te piwien ne kolé, be lé o caa taunueng, kehe te pa céiu péroféta mwo.!
52«Wogewé lépwo dotéén ko patén, ke a panewé me geé tehi ne te ni apulie ni bwo temehinaado mu he ni tii iitihi. Kehe icehi ana geé neduwohi kolé11.52 Panewé me geé tehi… Grek: Geé pétaabwon a kilé ko a bwo temehinaado.! Muhi tewé me geé taa ha a Mwametau te Padué, ke geé pacuwo ni béén na nimelé me lé taa hen. Ke é pii tewé pie: O te junihe ubwo ace cuhinaado tewé!»
53[E panebwénihi ana e pii wo Iésu, ke] e wie mu ha a mwa [te pali Farasaio]. Ke lé te junihe okéé kuti wo lépwo Farasaio me lépwo dotéén ko patén. Ke tabuhi mu ha a benaamwon naa, ke lé te cuwo ko tacebwénieng, beme lé téne celi e pii. 54Be lé hane pwaaden beme lé pipé ne kon mu ko ace bwo hegi nen den.
12E pamwoiu ni acémun den
1É ha a benaamwon na e ko pacihe lépwo *Farasaio wo Iésu, ke caa pihiwon ni apulie na lé âbé tabemieng. Ke lé tabuhi pititéélé.
É ânebuhe a bwo pacihelé ten, ke e mi pacémuni ni acémun den.
Nina neduwohi ke o bo habwii
Ke e pii telé pie: «Geé pipwocile a ‘nyaa te pwoloa’ te lépwo Farasaio, be lé habwii a duaan na wâé, kehe lé neduwohi ni ta pwo telé. 212.2 Luka 8.17Ati ni naado na neduwohi, ke o bo habwii ne ha a pwéélang, beme nye alihi ehi. 3Ke ni naado na geé pii neduwohi ne ha a melepiing, ke o pii pwaatihi ne ha a pwéélang. Ke ni naado na geé pihuu ko pii ne ha a nemwa, ke o bo toii da ne ha a pubu apulie.»
Nihe pipwonaado ne kowé
4«Geé nemwo pwo me mwotikewé ko ni apulie, wogewé ni bééng. Be hemepie lé taunuhi ni ééwé, ke o te tice ace céiu naado celi lé o pwo te a jenewé. 5Kehe geé pipwocilekewé, ke wâé heme geé pwo me mwotikewé ko Padué! Be weeng na jan ne kon me e taunuhi a ééwé, ke me e tahikewé ne ha a miû.
6«Geé cuwoteeke alihi ni meni na wahin jélé: Nye icuhi ni meni na nim ne ko nina alo mwani, kehe icehi ana te tice mu kolé celi e pineulé wo Padué. 712.7 Luka 12.24; Apostolo 27.34Ke wogewé, ke e te tai temehi ati ni jéhi ni apuniwé. Ke é pii tewé pie: Geé nemwo pwo me mwotikewé! Be te junihe pwonaado ne kowé ne he pwahamii Padué koja ni meni na nihe hiwon jélé!»
Geé mwoiu ke geé pipatemehiéo
8«É pii tewé pie: Wo pa apulie na e pii ne he pwahamii ni apulie pie, weeng pa apulie tong, ke woéo mwo, ke é o pii mwo pie weeng ke pa apulie tong, ne he pwahamii ni *âcélo te Padué. 9Kehe wo pana e pii, ne he pwahamii ni apulie, pie time e uce temehiéo, ke woéo mwo, ke é o te pii, ne he pwahamii ni âcélo te Padué, pie time é uce temehieng. 1012.10 Mataio 12.32; Maréko 3.28−29Ke o pineu ati lépwona lé cihe me ta ne kong, pa Nahi Apulie. Kehe icehi ana wo pa apulie na e cihe me ta ne ko a *Jenen Iitihi, ke o time uce jan me pineuhi ni ta pwo ten.»
E picani tewé a Jenen Iitihi
1112.11 Maréko 13.11; Luka 21.12−15«Geé téne, lé o bo imwikewé beme lé pitautikewé ne he ni *mwotapitihi, ke é ne he pwahamii ni daame me lépwo gupéno. Ke é ati he ni benaamwon naa, ke geé nemwo pwo me gia gewé ko ce bwopiinen telé. 12Be a Jenen Iitihi, ke e o bo te patemehi tewé celi me geé bo pii, hemepie geé bo cuwo he pwahamiilé.»
A mwani me ni naamuunye
13Pwo pa céiu mu ha a pubu apulie na e pii te Iésu pie: «Pa apipune, e caa mele wo caa tong koja ni naamuun. Go pii te pa âjiénung pie, me gemu pipwopatihi ne komu!»
14Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Aje, time é uce âbé me é tauti ni naado na wonaa!»
1512.15 1 Timoté 6.9−10Ke e pii te ni apulie pie: «Geé pipwocilekewé me geé nemwo tee hane me pihiwon dewé ni naado! Be a ju mulihe pa apulie, ke time uce é mu ko ni naado na eten.»
A ocine ko ni naamuunye
16Ke e uti telé a ocine ce:
«E bwo mu wo pa apulie na junihe pwo den, ke pwo ni pule ten na e ne ni âdaanu na junihe wâé. 17Ke e bwo pitahimwoeng pie: “É bo pwo de? Be caa pitice ahi ni âpenem dong ne ha ali pié tong.”
18«Ke e bwo pipii ten pie: “Weengi ana me é bo pwo: É o tatii ni pié tong, ke é bo pwo celi piubwo, ke é bo ne ehi hen ni âpenem dong, ke ni naamuung. 19Ke é alecehen ke é o pipii tong pie: ‘Nihe hiwon ni naamuung he ni jo na hiwon. Ke é o mwaale, ke é o wiinaado, ke é o ûdu, ke é o pipwodéén!’”
20«Kehe icehi ana e pii ten wo Padué pie: “Wogo, ke pa apiolo! É jenaa he bwén, ke é o pé mwo kojako a mulihem. Ke bo ni dee ati ni naamuum na go tapihi?”»
2112.21 Mataio 6.19−20E pii mwo wo Iésu pie: «Weengaa ana e o bo tuie ne ko pana e hane ni naamuun ne éni pwo bwohemwo. Be o time uce pwo den ne pele Padué!»
Ana junaado koja ni naamuunye
22E biteeng wo Iésu ne ko lépwo acémun den, ke e pii telé pie: «Weengaa a watihen me é pii tewé pie: Geé nemwo gia ko ni mulihewé, me ni ééwé. Geé nemwo tee pitahimwokewé pie: “Genye o bo wii de?” ke “Genye o bo cuwohe ce de?” 23Be a mulihewé, ke junihe pwonaado ne kon koja a wiinaado. Ke a ééwé, ke junihe pwonaado ne kon koja ni epwénewé. 24Geé omehi ni meni, be time lé uce picemi âdaanu, ke time lé uce pitii âdaanu, ke te tice béé awéa telé he ni tan. Be wo Padué, ke e te ne ni wiinaado telé. Kona wogewé, ke time geé uce piwéden koja ni meni? Uhuu!25Time uce é mu ko a bwo gia celi geé o mwo ne mwo aceli céiu tan ne he ni mulihewé! 26Ke hemepie time uce jan me geé pwo me bwali a mulihewé, é mu ko ade na geé pwo me pinekepé tewé ne ko ni nehin?
27«Geé cuwoteeke alihi ni muun he meté, be lé cim, ke time lé uce péi ke wolinaado. Ke é pii tewé pie: Wo pa daame *Solomona ati ha *a wâé ten ke ni epwénen, ke time uce junihe wâé koja a muun na te ju céiu. 28Geé cuwoteeke alihi ni meté: E cim jenaa, ke o cini meé ne pwo miû. Kehe wo Padué, ke e te ne ni epwénelé. Ke kona time e o uce ne ce epwénewé celi piwéden? Te junihe wahin kuti ni céihi tewé!
29«[Éa kuti, é pii tewé pie]: Geé nemwo pwo me pinekepé tewé, ke geé nemwo gia ko celi me geé wii me ûdu. 30Be wo lépwona time lé uce temehi Padué, ke time lé uce mwaale ko a bwo hane ninaa. Kehe wogewé, ke wo Padué Caa tewé, ke e te temehi nina nimewé kon. 31Geé hane ânebun a Mwametau ten. Ke e o bo ne tewé ati nina tice tewé.»
A ju wâé ne he miiden
32«Geé nemwo pwo me mwotikewé, wogewé lépwo ju bééng, wogewé a pubu apulie tong. Be wâé te Caa tewé me e bo ne tewé a Mwametau ten. 3312.33 Luka 18.22Geé icuhi nina etewé, ke geé ne ni cuhin ne te lépwona tice delé. Be me wonaa, ke o pwo ce naamuuwé ne pele Padué celi time uce bumedén, ke o time uce ta nelang. Be o pwocoon me lé pé wo lépwo abune. Ke te tice dale celi me lé wii, ke te tice ôbe12.33 Dale…ôbe—Grek: Mite. celi me lé ili. 34Be é he na e lang ni naamuum, ke e lang a pwonimem.»
A pwooti ko a bwo ûmiê me piténedehi
Mataio 24.45−51; Maréko 13.33−37
3512.35 Mataio 25.1−13[E pii mwo wo Iésu pie]: «Geé ûmiê, ke geé ne ni epwénewé he penem, ke geé cile ehi ni mwomiû hewé me te pwéélang. 36Geé pwohewii ni apenem na lé ucéi pa caa telé heme e mwojuia mwo mu ha a piaten. Ke me e tehenebé, ke me e cii pomwa, ke lé o bo tehi ne ten. 37Be o nihe wâé ne ko lépwona e toolé heme lé tee ko ûmiê, ke lé ucéieng.
«Ke é pii tewé a juuju pie: E bo cuwohe a epwén ko penem wo pa daame. Ke e pwo me lé tebwo pwo taap, ke e bo ne ce wiinaado telé! 38[É he li lé tee ko ucéieng, ke time lé uce temehi pie, e bo tuie ha ace benaamwon celi woté] é ha awieme bwén ai é pwopwometan. Ke o adéilé, hemepie e tuiebé, ke me e toolé heme lé teko ûmiê!
3912.39 Mataio 24.43−44; 1 Tésalonik 5.2«Geé cuwoteeke niimihi ani: Wo pa eapwihi pwomwo, ke time e uce temehi ace inetéale celi e o âbé hen wo pa abune me e taa ha a mwa ten. Be hemepie e te temehi, ke wieli e o te pacuwoeng. 40Wogewé mwo, ke geé te piwâam. Be é o bo âbé, woéo pa Nahi Apulie, kehe time geé uce temehi ace benaamwon.»
Pa apenem na e piténedehi
41E tahimwo Iésu wo Pétéru pie: «Padaame, kona a ocine na go pii, ke te a deme cehi, [wogeme lépwo acémun dem] ai a de ati ni apulie?»
42Ke e hegi ne ten wo Padaame pie: «He wooélé pa apenem na e piténedehi ke e pipwoiipieng? Wo pana e pii ten wo pa daame hen pie: “É ne tem a penem na pwonaado ne kon: Go ne ce wiinaado te lépwo apenem dong he ce benaamwon celi wâé.”
43«Ke o te nihe wâé ne ko pa apenem naa, hemepie e tuiebé wo pa daame, hemepie e teko penem ehi! 4412.44 Mataio 25.21,23É pii tewé a juuju pie: E o ne ten a pihuô ati ne ko ni den. 45Kehe icehi ana wieli e piniimihi wo pa apenem naa pie, ‘O bwoli pa caa tong me e âmwobé.’ Ke e ahi ni béén ko penem, ke e te nihe wiinaado me ûdu, ke e piolo. 46Ke e o bo âmwobé wo pa caa ten, ha a tan na time e uce ucéieng, ke é ha a inetéale na time e uce temehi. Ke e bo ne a cuhinaado na junihe ubwo te pa apenem naa, woélé me lépwo béén ko penem na time lé uce piténedehi.
4712.47 Cang 4.17«O junihe ubwo a cuhinaado ten, é mu ko ana e te temehi ana nime pa daame hen kon, ke time e uce pwo, ke tice aceli e pipwopweehi me den. 48Kehe time uce nihe ubwo ace cuhinaado te lépwona time lé uce temehi pie, ta nina lé pwo. Be wo pana e hegi nina hiwon, ke o ilehi kojaeng nina hiwon12.48 Dernière phrase—He pwo grek, ke e hen ni pwooti ce: Hemepie nye ne ce naado celi hiwon te pace céiu, ke genye o te ilehi mwo kojaeng celi nihe hiwon..»
Lé pipiiden ni apulie mu ko Iésu
49«É âbé, beme é pébé a miû ne pwo a bwohemwo; ke nihe nimung me caa ko éle. 5012.50 Maréko 10.38−39Be o puuéo ko a puu apulie [ko ni picani na nihe ubwo]. Be é teko ucéihi ne he ni téé beme panebwénihi. 5112.51−53 Mataio 10.34−36Geé nemwo niimihi pie é âbé beme é pébé a péém ne pwo a bwohemwo. Ûhu! É pii tewé pie, woéo pa watihen me time lé uce piténelé ne ni apulie12.51 Dernière phrase—Grek: Kehe [é pébé] a bwo pineitééhi [ne ni apulie].. 52Tabuhi jenaa, heme nim ni apulie na lé mulie ha a pwomwo na céiu, ke o time lé uce piténelé. Be o bo cié celi lé âbé céing, ke o bo alo lupwona lu piâdeéo12.52 Cié…alo… Grek: Na lu cubwoni nina cié jélé mu kolé., ai o cié celi lé piâdeéo, ke o alo lupwoceli lu âbé céing. 5312.53 Miché 7.6Be o time lu uce piténelu wo pa caa me pa naîn, ke ê nyaa ma ê naîn; ke o time lu uce piténelu lu amwaan.»
Geé alihi ana mwomwon, ke geé pwo!
5412.54−57 Mataio 16.2−3E pii mwo wo Iésu te ni apulie na hiwon pie: «É hemepie geé alihi ni nii na e âbé mu ha ale amu12.54 Mu ha ale amu—Grek: Mu he na e nuule lang a téale., ke geé pii pie e o ute. Ke e o tuie. 55Ke hemepie e tahieng a dan mu paaéémwa, ke geé pii pie: “O te nihe éle”. Ke o te wonaa. 56-57Wogewé lépwo bwi! Geé te ju gahe pwo! Geé te nihe temehi me geé pii pie, wâé a amu, ai ta a amu. Ke é mu ko ade na time geé uce alihi temehi a juuju ne he ni naado na e ko tuie jenaa? [Be hemepie geé ko alihi ehi] ke geé temehi ehi ana mwomwon me geé pwo.
5812.58−59 Mataio 5.25−26«[Weengi ana mwomwon]: É hemepie e pitéteiminaado ne kom wo pace céiu, ke geu mi pipwopweehi heme mwo ko wogeu nge he pwaaden nge ha a mwotautinaado. Be koli e bo neko te pa atautinaado; ke wo panaa, ke e o bo neko te ni pwoli, ke lé bo neko nge he karépu. 59Ke é pii tem a juuju pie: O time go uce wie mu he karépu, hemepie mwo time go uce téele pwocuhi ati ni cuhinaado tem.»
13Geé taatééhi ni mulihewé!
1Ha a benaamwon naa, ke lé âbé céii Iésu ne ni béé apulie, ke lé pii ten pie: «Wo pa daame *Pilate, ke e pwo me taunu ni béé apulie mu Galilé, he lé *pwoâpwailo te Padué [ne *huâ iitihi ne Iérusaléma].»
213.2 Ioane 9.2Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Kona geé niimihi pie lé mele be te junihe ta jélé koja ni béén? 3Ûhu! Ke é pii tewé pie: Geé pipwocilekewé, ke geé pitaatééhi ni mulihewé wogewé ati, be koli geé o tai mele pwohewii ni apulie naa! 4Ke geé cuwoteeke niimi lépwoli 18 apulie li e tupwo ne huîilé ali aba ne Siloé, ke taitelé. Kona te junihe ta jélé koja ni béé apulie *Iérusaléma? 5Ûhu! É pii tewé mwo pie: Wâé heme geé pininim, ke me geé bitekewé. Be koli geé o tai epin ko mele pwohewii ni apulie naa!»
A majing na te tice acehin
6E pii telé a ocine ce wo Iésu:
«E bwo mu wo pa céiu apulie, ke e bwo cemi a acuwo *majing ha apwoamu ten. Kehe icehi ana me e mu â omehi ce acehin, ke mu te tice.
713.7 Luka 3.9«Ke e te pwo me pii te pa apenem den pie: “Go alihi! Be caa cié ni jo na é âbé hane ce acehin, ke te tice. Tahagéieng taabwon! Be time uce wâé heme cepwotee picim heme tee ko tice acehin!”
813.8 2 Pétéru 3.9,15«Ke e hegi ne ten wo pali apenem den pie: “Padaame, mwo te ju neme neeng, beme é mwo pwopweehi kon. É o mwo ini aujenieng, ke me é ne pule kon. Ke genyu bo alihi ha a jo naa. 9Ke mepie pwo ce acehin, ke wâé; ke mepie te tice, ke go bo tahagéi taabwon.”»
E pwo me tieden a cunu @ ko ê toomwo ha a tan iitihi
10É ha a céiu *tan iitihi, ke e mu ha a *mwotapitihi wo Iésu, ke e pacémuni ni apulie. 11Ke e mu mwo lang ê céiu toomwo na caa 18 ni jo na cunu nang hen. Be e mu kon a duéé, ke cii a duun, ke pwocoon me e pamwiieng.
12Ke e alieng wo Iésu, ke e todeeng, ke e pii ten pie: «Êje, caa tieden a cunu kom!»
13Ke e ne ni in huîin, ke e caa te pamwiieng kuti, ke e te junihe pipaunu Padué!
1413.14 Exode 20.9−10; Deutéronome 5.13−14Kehe icehi ana e te junihe okéé wo pa apihuô ne ha a mwotapitihi, be e pwo me wâé nang wo Iésu ha a tan iitihi. Ke e pééle ni apulie wo panaa, ke e pii telé pie: «Lépwoje, 6 ni tan na nye penem hen. Ke heme nimewé me tieden ni cunu kowé, ke geé âbé ha a naadenitan! Ke geé necu a tan iitihi!»
1513.15 Luka 14.5Ke e hegi ne ten wo Padaame Iésu pie: «Wogo pa apulie ta! Tai wogewé ati, ke kona time geé mu uce tuwo ni wota tewé me paûdulé he ni tan iitihi? Uhuu! 16Mepwo é ne ko ê toomwo ce, ke ê piebehi *Abérama, pa watihenye. Ke e cieeng wo *Caatana he na 18 ni jo. Ke woté, o te tice mwomwon dong me é tuwo a cunu kon ha a tan iitihi?»
17Ke tanim ati nina lé piâde Iésu. Kehe icehi hiwon ni apulie na lé te junihe pipwodéén ko nina wâé na e pwo.
Alo lupwo ocine ko a Mwametau
Mataio 13.31−33; Maréko 4.30−32
18E pii mwo wo Iésu pie: «Mepwo a *Mwametau te Padué, ke he pwohewii ace de? Weengi a ocine me pwo me geé temehi:
A pide moutarde
19«A Mwametau te Padué, ke pwohewii a pide moutarde na e cemi wo pa céiu apulie ha a cereda ten. [Te junihe wahin] kehe me e cim, ke te junihe ubwo nang, ke lé âbé ne ni meni, ke lé pwo ni mwonahilé ne he ni dihen.»
A nyaa te pwoloa
20E pii mwo wo Iésu pie: «Ade aceli é o pipwohewii ne kon, a Mwametau te Padué? 21A Mwametau te Padué, ke pwohewii a nyaa te pwoloa na e pé ê céiu toomwo, ke e iluuhi neibu me a 25 kilo ko farine, dieli e â cibu da ali pwoloa!»
A pomwa na picu
22E pacémuni ni apulie wo Iésu ne he ni mwopopwaalé me ni amu, he e ko â Iérusaléma.
23Ke e tahimwoeng wo pa céiu apulie pie: «Padaame, kona te ju mehin celi e o te celuimilé wo Padué?»
Ke e pii te ni apulie wo Iésu pie: 24«Te junihe picu kuti a pomwa [da ha *a ju mulip]. Kehe geé hane ace bwopwonen me geé taa hen. Be hiwon nina nimelé me lé taa, kehe icehi ana pwocoon ne kolé. 2513.25 Mataio 25.10−12Be, me e capuhi ke kiléhi a pomwa wo pa eapwihi pwomwo, ke time o uce jan me geé taa. Geé o te cuwo âoté pwomwo, ke geé o te cii taaci a pomwa, me pii ten pie: “Padaame, Padaame, go tehi ne teme!”
«Kehe icehi ana e o hegi ne tewé pie: “Ûhu, time é uce temehikewé.”
26«Ke geé o bo pii ten pie: “Te wogeme kuti li genye mu piwiinaado me ûdu me wogo. Ke go pwocémun nge he ni pwaaden ne he ni pwomwo ubwo teme!”
2713.27 Psaume 6.9«Ke e bo te ju pii tewé gaale, pie: “Ûhu, time é uce temehikewé! Geé engen kojaéo, wogewé nina ta ni huô tewé!”
2813.28 Mataio 8.11−12«Ke o bo tahikewé ole pwomwo. Ke geé bo é me piwii pecuwo. Be geé bo ali [lépwo watihewé]: wo Abérama, me Isaaka, me Iakobo, me ati ni péroféta, na tai élé ha a Mwametau te Padué. 2913.29 Psaume 107.3Ke o bo hiwon ce béén celi lé o bo âbé ha a Mwametau, mu pwo a bwohemwo ati13.29 Mu pwo a bwohemwo ati—Grek: De l’est, de l’ouest, du nord et du sud.. Ke o pwo ce atebwo telé ne ha a piwiinaado ubwo. 3013.30 Mataio 19.30Be hiwon nina lé alece jenaa na lé bo ânebun ha a benaamwon naa. Ke hiwon nina lé ânebun jenaa na lé o bo alece [ne jeda ha a Mwametau te Padué].»
A pipwoééhe te Iésu @ ne ko lépwo Iérusaléma
31É he e mwo ko pii anaa wo Iésu, ke lé te tuiebé kuti ne ni béé *Farasaio, ke lé pii ten pie: «Aje, geme téne pie, e pwo me e taunuko wo pa daame *Érode Antipas! Kehe wâé heme go engen mu éni!»
32-33Ke e hegi ne telé pie: «Geé pii te pa wota apiaba naa pie, é jenaa ke é meé, ke [é o mwo te mi pwo ni penem dong, be] é o mwo peni ni duéé, ke é o mwo cile ni cunu. Ke é ha a béciéhe ni tan alecehen, ke é bo panebwénihi ati. Kehe é o mwo te mi cuwo ha a pwobenele ko a pwaadeniing [nge Iérusaléma]. Be time o uce wâé hemepie taunu pace céiu péroféta [te Padué] ne pwomwo koja Iérusaléma [a pwomwo ubwo iitihi ten]!
34«Au, mwolikewé wogewé lépwo Iérusaléma! Geé taunu lépwo péroféta na e nelé bé céiikewé wo Padué, be geé ahi ni béén ko péi, ke geé taunu ce béén ko ce béé bwopwonen. Mu te cuwo ko nimung me é taineibukewé, pwohewii a nyaa te ja heme e taineibuhi ni naîn haahi ni puuin. Kehe icehi ana te muhi tewé. 35Ke geé téne, [é o mwo engen kojakewé, ke] e o pwo me ticie ha a *mwaiitihi tewé wo Padué! Ke é pii tewé pie: O caa time geé bo uce aliéo mwo, dieli ha ace tan celi geé o bo pii pie: *Adéi pa apulie na e âbé ne he nii Padaame!» Psaume 118.26
14E paténe lépwo Farasaio wo Iésu
1-2É ha a céiu *tan iitihi, ke e mu ha a pomwa te pa céiu *Farasaio wo Iésu, ke lé piwiinaado. Ke e mu lang mwo wo pa céiu apulie na cunu nang, be cibu ni miin. Ke lé wéa ko Iésu ati wo lépwo apulie [beme lé alihi heme e pwo me tieden a cunu kon].
314.3 Luka 6.9Ke e tahimwo lépwo *dotéén ko patén me lépwo Farasaio pie: «Kona te pwo mwomwon denye me nye pwo me tieden a cunu ko pace céiu apulie ha a tan iitihi, ai iitihi?»
4Ke time lé uce hegi ne ten. Ke e biteeng nge céii pali cunu, ke e pwo me wâé nang, ke e pii ten pie, me e mwojuia ngemwo pelen.
514.5 Mataio 12.11; Luka 13.15Ke e tahimwo ati ni apulie pie: «É hemepie e tupwo ne ha ace pwomiidu wo pace naîm ai ace wota tem, ha a tan iitihi, ke kona go o pwo de? Geé â céieng da mu ha a pwon!»
6Ke time uce jan me lé hegi ne ten.
Go nemwo pipaunuko
7E ome nina todelé ne ha ali piwiinaado wo Iésu, ke e alihi pie lé pipégali ni atebwo na e mu ânebun. Ke e pii telé pie: 814.8 Proverbes 25.6−7«Go pipwocile! Be é hemepie todeko ne ko ace piwiinaado ko piaten, ke go nemwo â tebwo pwo a atebwo te lépwo apulie na piubwo jélé. Be koli e bo tode pace céiu apulie celi nihe pieda kojako 9wo pali eapwihi ali piwiinaado! Ke koli e bo pii tem pie: “[Go cuwoda, ke] go engen mu ha atebwo naa.” Ke o bo tanim go me go â hane ace atebwo tem.
10«Wâé heme go â tebwo âuté ha a bénebwéne atebwo. Ke e o bo pii tem wo pana e todeko pie: “Pa bééng, go âbé, me go tebwo pwo a atebwo te lépwona piubwo jélé.” Ke lé bo alihi nelang a bwo pipaunuko te pa eapwihi a piwiinaado. 1114.11 Mataio 23.12; Luka 18.14Be wo pana e pwo me piubwo nang, ke o neeng ole, ke wo pana e pwo me piwahin nang, ke bo neeng da.»
Go tode lépwona tice naamuulé
12É nelang, ke e pii wo Iésu te pana e todeeng pie: «É hemepie go piwâam ko ace piwiinaado [celi woni] ke go nemwo tode cehi lépwona lé o wodehi ne mwo tem nina go pwo: é hemepie wo lépwo béém, me lépwo âjiénem, me lépwona pwo ni naamuulé.
13«Be wâé heme go tode lépwona tice naamuulé, ke wo lépwona cunu jélé, ke wo lépwona tebwa jélé, ke wo lépwona bwi jélé. 1414.14 Ioane 5.29Ke o adéiko, be time uce jan me lé wodehi ne tem, kehe wo Padué, ke e o bo ne tem a ceme ni penem dem, ha a tan na lé bo mulie cemwo mu ha amele wo lépwona lé pwo nina wâé.»
Muhi telé ko a piwiinaado te Padaame
1514.15 Luka 13.29Pwo pa céiu apulie na lu mu pwo taap14.15 Mu pwo taap—Time lé uce tebwo pwo taap pwohewiikenye. Be lé te ju pule ko ni béé duaalé. me Iésu. Ke me e téne a bwo pipune ten, ke e pii ten pie: «Padaame, te junihe *adéi lépwona lé mu ha a piwiinaado ubwo ne ha a *Mwametau te Padué!»
16Ke e pwo-ocine wo Iésu, beme e hegi ne ten. Ke e pii pie:
«E bwo mu wo pa céiu apulie, ke e pipwopweehi a piwiinaado na nihe ubwo. Ke e tode lépwona nihe hiwon jélé beme lé piwiinaado. 17Ke nebwén, ke cuwo ali tan ko piwiinaado. Ke e pahede pa céiu apenem den, me â tode lépwona me lé piwiinaado me weeng.
18«[Ke e ân, ke e too pa céiu béélé] kehe icehi ana e hegi ne ten wo paje pie: “Au, go â pii te pa daame pie, me e pineuéo, be time uce jan me é âdé wiinaado, be é âbé mu ha apwocuhi a apwoamu, ke wâé heme é â cedi.”
19«Ke nebwén, ke e ali pa béalohen mu ko lépwona todelé. Ke e hegi ne ten wo paje pie: “Au, go â pii te pa daame pie, me e pineuéo, be time uce jan ne kong me é âbé. Be é âbé mu ha apwocuhi ni paaci na 10, beme lé um. Ke wâé heme é mwo â picaalé.”
2014.20 1 Korénit 7.33«Ke e ân, ke e too pa béciéhen, ke e hegi ne ten wo paje pie: “É mwo ko ju piaten, kehe time uce jan me é âbé.”
«Be te tai pipéélé, ke te tai muhi telé me lé âbé, be lé tai pii pie, pwo ni penem delé14.20 Dernière phrase—A pwooti mu ha a niide a tii 18..»
E tode lépwo béén
21«Ke e mwojuia mwo wo pali apenem, ke e piuti te pali daame hen a bwo hegi nen de lépwo apulie naa.
«Ke e te junihe okéé kuti wo pali daame, ke e pii ten pie: “Go epin nge ha ati ni amu, ke go todebé nina tice naamuulé, me ni tebwa, me ni tebwomwa, me ni bwi.”
22«[Ke e an wo pa apenem.] Me e mwojuia cemwo, ke e pii te pali apihuô pie: “Pa apihuô, geme caa pwo ali go pii, kehe mwo te pwo ni nehi atebwo.”
23«Ke e hegi ne ten pie: “Go â ati pwo ni pwaaden, ke é mwonuhi ni ninaado. Ke go tode celi pitapitikewé, beme oba a mwa tong! 24Ke mepwo é ne ko lépwoli é mi todelé, ke o te tice celi lé wii mu ko a piwiinaado tong!”»
A bwo âcéi Iésu
25É alecehen, ke e engen wo Iésu, ke hiwon ni apulie na lé âcéin.
Ke e biteeng nge céiilé, ke e pii pie: 2614.26 Luka 9.23«Wo paceli e âbé céing, ke wâé heme nihe eânimen dong koja pa caa ten me nyaa ten, me ê mwoden, me ni naîn, me ni âjiénen, me ni iitieng, die mwo ko a mulihen. Be wo pana te junihe eânimen de ati ninaa kojaéo, ke time uce jan me pa acémun dong. 27Wo paceli time e uce canihi a *kuricé ten, me e âbé céing, ke time uce jan me pa acémun dong.»
Geé mi pininim ehi
28«Hemepie nime pace céiu apulie me e pacuuli ace mwa, ke e o tabuhi tebwo, ke e o pihane pie, ‘He o niile ace cuhin? He o te jan ce mwani tong beme panebwénihi?’
29«Be hemepie e te ju pwo cehi a paamwa, ke me time e uce panebwénihi a mwa, ke lé o te nihe pihoonieng ati ne ni apulie. 30Be lé o pii pie: “Pa apulie ce, ke e tabuhi pacuuli, ke time e uce panebwénihi!”
31«Ke wo pace céiu daame, ke heme e â pwopa ne ko pace céiu daame, ke wâé heme e mi pitahimwoeng pie: ‘Pwo ni coda tong na 10000. He o te jan me é â pwopa ne ko pana e âbé pwopa ne kong ko ni coda ten na 20000 jélé?’
32«Ke me time uce jan ne kon, ke e o ne ngen ce apitéteimipwooti nge céii pa céiu daame heme e mwo ko e ité, ke e o ileeng me lu pwo a péém.»
33Ke e pii mwo wo Iésu pie: «O wonaa mu hadeniiwé hemepie pwo paceli time e uce necu ati ni den. Be wo pa apulie naa, ke time uce jan ne kon me pa eabwé tong.»
A jié ke tieden a nemen
3414.34−35 Mataio 5.13; Maréko 9.50«Éa, a jié14.34 Jié—Omehi note ko Mataio 5.13. ke a naado na wâé, kehe mepie e patieden a nemen, ke he nye o woté ace bwopwonen me genye ne mwo ace nemen? 35Caa time uce jan me genye penem kon, ke genye tahi ole pwomwo. Wo paceli pwo ce pwojéénen me e téne, ke wâé heme e téne!»
15E pipwoééhe ni apulie na ta jélé
1Lé âbé céii Iésu ni apulie na ta ni mulihelé: wo lépwo *atai mwani cuhi puni apulie me lépwo béén mwo. Be nimelé me lé téne a bwo pipune ten.
215.2 Luka 5.30Ke junihe time uce wâé te lépwo *Farasaio, me lépwo *dotéén ko patén. Ke lé pipii telé pie: «Kee! Wo paje, ke lé pimu ibu me lépwona ta ni mulihelé, ke lé piwiinaado me weeng!»
A ocine ko a muto na e pipatieden
3Ke e pii telé wo Iésu a ocine ce:
415.4 Ézékiel 34.11,16; Luka 19.10«[Geé cuwoteeke téne ani]: Pace céiu bééwé, ke 100 ni muto ten. Ke mepie tieden aceli te ju céiu nang, ke e o pwo de? E o necu nelang li 99 muto, ke e o â hane ali muto li e pipatieden, dieli e bo tooeng. 5Ke me e tooeng, ke e te nihe pipwodéén, ke e canihieng ne pwo lupwo pieaan.
6«Ke é he e tuiebé pwomwo, ke e tode lépwo béén, ke nina lé mu ko jijen, ke e pii telé pie: “Geé âbé beme nye pipwodéén ibu! Be é caa tooli mwo ali muto tong li tieden!”
7«É pii tewé pie, te piwien ne jeda he miiden, be wo Padué, ke e te junihe pipwodéén kuti ko pace apulie ta celi te ju céiu nang celi e pitaatééhi a mulihen, koja lépwona 99 na wâé ni mulihelé, ke time lé uce niimihi pie me lé mwo pininim mwo.»
Ocine ko a mwani na tooli mwo
8[E pwo a céiu ocine wo Iésu, ke e pii pie]:
«E bwo mu ê toomwo na 10 ni mwani péi15.8 10 ni mwani péi—Céiu a mwani péi (denier), ke a cuhi pa apulie na céiu nang ha a tan na céiu. ten na nihe ubwo a cuhin. Ke é ha a céiu tan, ke e patieden ana céiu. E bwo ne miû ko a mwomiû, ke e bwo balé ehi ha ali mwa ten. Ke e hane ali mwani ten, dieli e bwo te â tooli!
9«Ke me e tooli ali mwani ten, ke e tode lépwo béén, me nina lé mu ko jijen, ke e pii telé pie: “Geé âbé me nye pipwodéén, be é caa tooli mwo ali mwani péi tong!”
10«Kehe é pii tewé pie: O nihe ubwo a pipwodéén de lépwo *âcélo te Padué ko pace apulie celi te ju céiu nang na ta nang celi e pitaatééhi a mulihen.»
A ocine ko pa ewa aiu na e mwojuia mwo ne pele caa ten
11E uti telé mwo [a céiu ocine] wo Iésu:
«Lé bwo mu lupwo ewa aiu me caa telu. 12Ke e pii te caa telu wo pa béalohen pie: “Go ne tong ni dong mu ko ni naamuum15.12 Ilehi ni naamuu caa ten, ânebuhe a bwo mele ten, ke time uce ace naado celi me pwo ne ha a bwomu te lépwo Juif. Habwii pie, pa acibehede ke pa atapi wo pa huêedi..”
«Ke e te ne ten wo pali caa telu.
13«Ke nebwén, ke wo paje, ke e pé ati li den, ke e icuhi. Ke e pé li mwani, ke e â ha amu na nihe éité. Ke e hane a mulie na wâé ten, ke e pipwohauli ko li mwani ten. 14[Âdé li wole, ke âdé, ke âdé, ke âdé…] Ke e â patieden ati li mwani ten. Ke e tuie a menele na nihe ubwo ne ha amu naa. Ke te junihe menen kuti. 15Ke e hane ace penem den, beme e wiinaado. Ke e picile puwokwo15.15 Picile puwokwo—Âcehi a bwo niimihi nen de lépwo Juif, ke a puwokwo, ke a wota na te junihe mwiihi, ke time lé uce wii. te pa céiu apulie ne ha amu naa. 16Kehe icehi ana caa junihe menen, ke caa nimen me e eni mu ko li e puwokwo. Be te tice apulie celi me lé ne celi me e wii.»
E piniimihi pie me e mwojuia mwo
17«Ke e tuie nge ha a céiu benaamwon, ke e pininim, ke e niimihi pie, ‘É ne pele caa tong, ke nihe hiwon ni wiinaado me de ati ni apulie, die ko lépwo apenem den. Ke te nihe hiwon mwo kojalé! Ke woéo ne éni, ke é ko metihi menele! 1815.18 Psaume 51.6Caa jan! É o mwojuia ngemwo céii caa, ke é o pii ten pie: Caa, go pineuéo, be é pitalupe ne he pwahamii Padué, ke é ne he pwahamiim. 19Caa time uce jan me woéo pa naîm. Kehe go pwo me pa céiu apenem dem.’ 20Ke e cuwoda, ke e engen me e mwojuia ne mwo pele caa ten.»
E te nihe niimieng wo caa ten
«É he e mwo ko âbé he pwaaden, ke e temehieng wo caa ten, ke e te nihe pipwoééhen. Ke e téte beniieng, ke e haaieng, ke e mwomwaaueng. 21Ke wo pa naîn, ke e pii ten pie: “Caa, go pineuéo, be é pitalupe ne he pwahamii Padué, ke é ne he pwahamiim, ke caa time uce jan me go pii kong pie pa naîm…”
22«[He e mwo tee ko cihe] ke e caa pii te ni apenem den wo caa ten pie: “Geé epin! Geé pébé ace epwén celi nihe wâé, beme e cuwo hen wo pali naîng. Ke geé ne ce tai ko in, ke ce dihibwaan. 23Geé pébé ali nahi paaci li nihe wâé a bwo ubwo nang, ke geé taunueng. Be é jenaa, ke genye o piwiinaado ibu, ke genye pipwodéén! 2415.24 Éféso 2.1,5Geé alihi, wo pa naîng ce, ke e caa mele, kehe e caa mulie mwo! Ke tieeng, ke é caa tooeng mwo!”
«Ke lé tabuhi pipwodéén.»
E okéé wo pa cuwon
25«He lé ko wonaa, ke he e tee ko penem he ni apwoamu wo pa cuwon. Ke me e mwojuia ne mwo pwomwo, ke e téne ni pwopwonyebi, ke ni tihi bweje. 26Ke e tode pa céiu apipenem, ke e tahimwoeng pie: “Woté? É mu ko ade [na geé ko junihe pipwodéén]?”
27«Ke e hegi ne ten pie: “E caa mwojuia mwobé wo pali ciéém. Ke te junihe piwâénime caa teu. Ke e pii pie me taunuhi ali nahi paaci, [beme nye piwiinaado, me pipwodéén] be e caa too mwo pa naîn he teko wâé nang!”
28«Kehe icehi ana e okéé wo pali cuwon, ke muhi ten me e taa pwomwo. Ke e â wie wo caa ten, ke e wâgo kon me e taa céiilé.
29«Kehe icehi ana e hegi ne ten pie: “Go téne go caa, caa nihe hiwon ni jo na é ko penem dem, ke time é uce téele pwoemaan, ke me muhi tong me é piténedeko. Ke time go uce téele ne tong ace cuwo nahi nani me geme piwiinaado me lépwo bééng! 30Ke wo pane, ke e caa patieden ati ni mwani tem ne ko ni toomwo pwopwaaden, ke me e mwojuia, ke go pwo me lé taunuhi ali paaci li nihe wâé a bwo ubwo nang, beme a den!”»
Nye pipwodéén be nye caa tooeng mwo
31«Ke e hegi ne ten wo caa ten pie: “Go téne go pali naîng, go teko mu pelong, ke tai ati ni dong, ke ni dem. 32Kehe icehi ana wâé heme nye pwo a piwiinaado jenaa me pipwodéén. Be pa ciéém ce, ke e caa mele, ke e caa mulie mwo! Pana caa tieeng, ke nye caa tooeng mwo!”»
16A ocine ko pa apenem na e te pipwocileeng
1E pacémuni lépwo acémun den wo Iésu, [ke e pii telé a ocine ce]:
«E bwo mu wo pa céiu apenem de pa céiu apulie na pwo den. Be pa apiwéihi ne ni mwani ten.
«Ke é ha a céiu tan, ke lé âbé pitéteiminaado te pali daame hen ne ni béé apulie, ke lé pii ten pie: “E te nihe pihoonihi li mwani tem wo pali apenem dem.”
2«Ke e todeeng wo pali daame, ke e pii ten pie: “Aje! Lé pitéteiminaado ne tong kom! Go pii pwaatihi tong aceli go pwo ko li mwani tong. Be o time go uce tee wéihi!”
3«Ke e te pitautinaado wo pali apenem, ke e pipii ten pie: ‘[É te ju nebwén kuti!] Ke é bo pwo de? Caa tice niihung me é penem he pule. Ke te nihe tanim jo me é ile.’
4«Ke e te niimihi kuti ana me e pwo, beme pwo ce béén celi me lé picani ten16.4 Picani ten—Grek: Hegiéo ne ha a pomwa telé., hemepie caa tice penem den.
5«Ke e tode he picéiu lépwona pwo ni kérédi telé ne pele pali daame hen. Ke e tahimwo pa bécéiuhen pie: “Niile ce kérédi tem?”
6«Ke e hegi ne ten pie: “100 piibwi16.6 Piibwi—Butéi (bouteille). ko géréén.”
«Ke e pii ten wo pali apenem pie: “Ûhu! Go te ju wodehi cehi celi 50, go pali bééng. Neko a metii bépajuujuhi nen pie caa nebwén ati li kérédi tem.”
7«Ke e tode mwo pa céiu, ke e tahimwoeng pie: “Wogo paje, ke niile ce kérédi tem?”
«Ke e hegi ne ten pie: “100 ni cang ko blé.”
«Ke e pii ten wo pali apenem pie: “Ûhu! Neko a metii tem, ke go te ju tii cehi pie 80, [ke nebwén ati a kérédi tem].”
8«Ke [é he e téne anaa] wo pali daame, ke e te nihe téele, ke e picedi pali apulie ko a bwo pipwocileeng, ke te piwien hemepie pa apipwohuô.»
[Ke e panebwénihi nelang a ocine naa wo Iésu, ke e pii pie]: «Geé alihi, wo lépwo apulie éni pwo bwohemwo, ke lé te nihe temehi me lé pipwocilelé, koja ni apulie te Padué16.8 Ni apulie te Padué… Grek: Ni nahi pwéélang. na mwomwon ke juuju ni huô telé. 9Ke é o pii tewé pie: A mwani, ke pa apipaupaakenye! Wâé heme go pé ni mwani tem, beme go picani te lépwo apulie kon ne éni pwo bwohemwo, beme o pwo ce béém. Be é alecehen, hemepie go caa mele koja ni mwani tem16.9 Mwani tem—ai Ni mwani na go hegi ha a pipwohuô., ke wo Padué, ke e o te hegiko ehi ne ha a pomwa ten ne jeda [he miiden] dieli mwo.»
Ni béé pwooti ne ko a mwani
1016.10 Luka 19.17−26[E pacihelé mwo wo Iésu ko a mwani, ke e pii pie]: «Hemepie go temehi pwoiipihi ace cuwo nahi naado, ke go te temehi mwo me go pwoiipihi ni naado na ubwo. Ke é hemepie time go uce temehi me go pwoiipihi ni naado na wahin, ke o time go bo uce temehi me go pwoiipihi ni naado na ubwo. 11-12Ke é hemepie time go uce temehi me go pwoiipihi ni naado na te ju wahin ne éni pwo bwohemwo, pwohewii a mwani, ke é mu ko ade na go niimihi pie [wo Padué, ke e] o bo ne tem, me go papenemihi nina wâé na ni junaado [ne he miiden]?
1316.13 Mataio 6.24«Te tice pace apulie celi jan ne kon me pa apipenem de lupwoce daame celi alo julu, ati ha a pwonimen. Be e o pipenem ehi te pace céiu, ke e o tééti pa céiu. Kehe time uce jan me geé tai apipenem de Padué me a mwani!»
14Ke he lé téne a pwooti naa wo lépwo béé *Farasaio, ke lé pihoonieng, be wâé telé a mwani.
1516.15 Mataio 23.28; Luka 18.9−14Ke e pii telé pie: «Geé pipwocile, be geé te nihe pihabwiikewé ne he pwahamii ni apulie, kehe icehi ana e te temehi ni pwonimewé wo Padué. Ke nina pwonaado ne kon ne te pa apulie, ke te junihe ta ne he pwahamii Padué.»
Ni pwooti ko ni patén me a Mwametau
1616.16 Mataio 11.12−13[E pacémuni ni apulie wo Iésu ko ni béé pwooti, ke e pii telé pie]: «[Lé pihuôkenye] ne ni *patén de Moosé, me ni pwooti te lépwo péroféta, die ha a benaamwon na e pipune wo *Ioane pa apipuu apulie. Kehe icehi ana é jenaa, ke é ko patemehi a Pwooti Wâé ko a *Mwametau te Padué. Ke te nihe hiwon ni apulie na lé ko pipwopa hane beme lé taa hen16.16 Lé ko pipwopa hane beme lé taa hen—ai Lé pine niihelé, ai Lé hane me lé ne a Mwametau ko niihelé. Grek: Lé taa ko ni niihelé.. 1716.17 Mataio 5.18Kehe icehi ana hemepie e mwo teko mu a miiden me a bwohemwo, ke o te tice ace céiu atii celi e o pétaabwon mu ko ni patén16.17 Grek: Te junihe piticecoon de a miiden me a bwohemwo me tieden kojan me…..
18«É mu ko anaa, na é pii pie: Hemepie go cibéé ê mwodem, beme go piaten mwo, ke pa apibune be go engen koja êgi mwodem ânebun. Ke piwien mwo heme go piaten me êce céiu toomwo celi e caa tahagéi piaten.»
Pana nihe pwo ni den me Lazare
19E pii wo Iésu a ocine ce:
«[Lu bwo mu wo lupwo apulie na alo julu.] Wo pa céiu, ke pa apulie na nihe pwo den. Ke e mu cuwohe ni epwén na te nihe wâé ne kon, ke te nihe ubwo ni cuhin. Ati he ni tan, ke e te pwo nina te wâé ten, ke e mu pwo ni piwiinaado na ubwo.
20-21«Ke wo Lazare, ke tice den, ke tome ahinaado kon, be e pwo katia, ke lé mu tami ni ahinaado kon ne ni wotaahen. Ke e tee pule ha a pomwa ko a babé ko ali mwa te pali pwo den. Ke te nihe nimen me e eni ni mewiinaado na e mu tupwo mu pwo a taap te pali pwo den.
22«Ke nebwén, ke lu mele wo lupwoli apulie, ke lé âbé wo lépwo *âcélo, ke lé pé Lazare nge pele *Abérama [ne he miiden]. 23Kehe é ne ko pali pwo den, ke lé pééeng ole céii lépwo amele. Ke te nihe cunu nang, ke e te nihe mu he ni picani nelang.
«Ke me e alehede, ke e ali Lazare me Abérama, ke he nihe woilu ité kojaeng. 24Ke e toii da céii Abérama pie: “Au, caa, go pipwoééhung! Ke go neopé Lazare, beme e te ju neole ha a tabe a mwodéin, ke me e ne pwo a upehung. Be é te nihe mu he ni picani ne ha a miû ce.”
25«Ke e hegi ne ten wo Abérama pie: “Pa naîng, go teko niimihi he li go mwo mulie [pwo bwohemwo]. Ke te tice celi tieden pelem, ke go mulie ha a pipwodéén. Kehe wo Lazare, ke e mu he ni cunu me ni picani. Ke go alihi, jenaa, ke e pipwodéén, ke wogo, ke go mu he ni cunu me ni picani. 26Ke a céiu mwo, ke pwo a pwon na nihe ubwo ne ha awiemenye. Ke pwocoon me geme oté céiikewé, ke pwocoon me geé taabé céiikeme.”
27«Ke e hegi ne ten wo pali pwo naamuun pie: “Ke me wonaa, go caa, ke é ileko pie, go pahede Lazare nge ha a pomwa te caa tong, ne pwo bwohemwo. 28Be mwo élé lang wo lépwo âjiénung na nim jélé; be wâé heme e pacihelé ko a duaan ce é ko mu hen. Be koli lé bo opé ne éni, he ni cunu me ni picani [hemepie lé bo mele].”
29«Ke e hegi ne ten wo Abérama pie: “Ûhu! Be caa te e pelelé wo Moosé me lépwo péroféta. Kehe wâé heme lé piténedehi!”
30«Ke e pii ten wo pali pie: “Ûhu go caa. Be te nihe wâé heme e mwojuia mu ha amele wo pace céiu apulie me e pacihelé, beme lé pininim, ke me lé bitelé.”
31«Kehe icehi ana e hegi ne ten wo Abérama pie: “Mepie time lé uce piténede Moosé me lépwo péroféta, ke time lé o uce piténede pace apulie celi e mulie cemwo mu ha amele!”»
17Ni pune te Iésu ne te lépwo acémun den
Mataio 18.6−7, 21−22; Maréko 9.42
1E pii te lépwo acémun den wo Iésu pie: «O te cuwo ko pwo ni bwomunen me nye tupwo ne ha a ta. Kehe o te junihe ubwo a cuhinaado te pana e pwo me lé tupwo ne ha a ta wo lépwo béén!»
Go nemwo tanahi a céihi ten!
2«Geé pipwocile! Go nemwo pwotahi a céihi17.2 Pwotahi a céihi—ai Pwo me tieden a céihi—ai Ne me e pwo ana ta. Grek: Pwo me e tupwo. te pa apulie na e céihi ne kong pwohewii a cuwo nahi ewa, be o te junihe ubwo a cuhinaado tem. Ke wâé heme cie ace pilehe péi ne ko a henem, ke me tahiko ole he jié! 317.3 Mataio 18.15Hemepie e pwo aceli ta {ne kom} wo pa céiu acéihi béém, ke go paciheeng ehi. Ke mepie e pininim, ke me e biteeng, ke go pineuhi ni ta pwo ten. 4Ke mepie e tee pwo celi ta ne kom17.4 Mepie e tee pwo celi ta ne kom—Grek: Mepie e pwo 7 pwo na ta ne kom ha a tan na céiu., ke mepie e te âmwobé pii tem pie e pininim, ke go pineueng.»
Jan ne ko a céihi na junihe wahin
5[É ha a céiu tan, ke] lé pii te Padaame Iésu wo lépwo *apostolo pie: «Ne teme a céihi celi nihe ubwo!»
617.6 Mataio 17.20, 21.21Ke e pii telé pie: «Hemepie a céihi tewé, ke me te ju wahin pwohewii a pide moutarde, ke o te jan me geé pii te a acuwo ce pie: “Go tawii ni waam mu éni, ke go ole cuwo he jié!”, ke e o te pitabemikewé.»
Geé penem ha a pimiibule
7[E pacémunilé mwo wo Iésu, ke e pii telé pie]: «Geé cuwoteeke niimihi a bwomunen ce: Pwo pa apenem de pa daame, na e umi ni apwoamu, ke e wéihi muto. Ke me e âmwobé mu he ni apwoamu, ke time e uce pii ten wo pa daame pie: “Go â wiinaado.” 8Kehe e pii ten pie: “Go piwâam ko a wiinaado tong! Ke é alecehen, ke go taatééhi ni epwénem, ke go âbé penem dong, beme é wiinaado ke me é ûdu. Ke é alecehe anaa, ke go bwobe wiinaado ke ûdu.” 9Time e uce olééhi ne te pa apenem den wo pa daame be e pwo nina e ilehi!
10«Te piwien ne mwo kowé jenaa, heme geé pwo ati nina e pii wo Padué, be wâé heme geé pii pie: “Wogeme lépwo apenem na piticenaado ne kome. Ke geme te ju pwo cehi nina me geme pwo.”»
E pwo me wâé lépwo katia na 10 jélé
11E mwo ko â he pwaaden nge *Iérusaléma mu Galilé wo Iésu. Ke e tuie nge ha a céiu duaan na e mwonuhi a amu *Samari. 12Ke e â taa ha a céiu mwopopwaalé.
Ke me e tehene ngen, ke lé âbé beniieng lépwo katia na 10 jélé. 1317.13 Lévitique 13.45−46Ke lé te pimu ité17.13 Lé te pimu ité—Wo lépwo katia, ke iitihi me lé âmwonu ni béé apulie. koja Iésu, ke lé cihe da ko miiden ko pii pie: «Iésu, Padaame, go pipwoééheme!»
1417.14 Lévitique 14.2−3; Ioane 3.3, 18.36Ke e alilé wo Iésu, ke e pii telé pie: «Geé ân, ke geé pihabwiikewé ne te lépwo *apwoâpwailo.»
Ke me lé mwo ko ân, ke caa te wâé jélé kuti. 15Ke heme e alihi wo pa céiu béélé pie caa wâé nang, ke e mwojuia, ke e cihe da ko miiden, ke e pii pie: «Wâé Padué!»
16Ke e tidihi jilin ne ânebuhe Iésu, ke e ti pwo bwohemwo a bwaaden, ke e pwo-olé ten. Pa apulie naa, ke pa apulie mu Samari17.16 Samari—Wo lépwo Juif, ke lé mwiihi lépwo Samari, be time lé uce niimihi pie, te lépwo ju apulie te Padué pwohewiilé. Omehi Samari ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii..
17Ke e pii ten wo Iésu pie: «Tai wogewé lépwona 10 gewé, ke time uce tai wâé gewé? Ke kona élé wé lépwona 9 jélé? 18É mu hadeniilé ati, ke te tice paceli e mwojuia cemwo beme e pipaunu Padué, kehe te icehi wogo pa aâbé! 19Go cuwoda, ke go engen, be e caa pwo me wâé go na a céihi tem.»
A bwo tuie te pa Nahi Apulie
20[É ha a céiu tan] ke lé tahimwo Iésu ni béé *Farasaio pie: «He éniile celi e o bo âbé a *Mwametau te Padué?»
A Mwametau ke caa e éni
Ke e pii telé pie: «A Mwametau te Padué, ke o time e uce âbé pwohewii ace céiu naado celi genye alihi. 21Ke o time uce jan me geé pii pie: “E éni” ai “E lang”. Be a Mwametau te Padué, ke caa e ha awiemewé17.21 Caa e ha awiemewé—ai Caa e kowé..»
Lé o bo tai alihi a bwo mwojuia tong
22É alecehen, ke e pii te lépwo acémun den wo Iésu pie: «E o âbé a benaamwon na o nimewé me geé aliéo, woéo pa Nahi Apulie, ha ace tan celi ju céiu, kehe o time geé uce aliéo. 2317.23 Maréko 13.21; Luka 21.8Pwo ni apulie na lé o pii tewé pie: “E jeoté” ai “E éni”, kehe geé nemwo ân; geé nemwo téte ngen. 24Be a bwo âmwobé tong, woéo pa Nahi Apulie, ke o pwohewii a ilehi heme e pwéélang ati ha a miiden, mu ha a céiu baaéén die ha a céiu baaéén. 25Kehe, é ânebuhe ninaa, ke wâé heme é mu he ni picani, ke me lé téétiéo ne ni apulie jenaa.»
Lé o téetihi a bwo tuie opé tong
26«A tan na é bo âbé hen, woéo pa Nahi Apulie, ke o pwohewii a benaamwon de Noé. 27Be lé teko wiinaado me ûdu ne ni apulie, ke lé piaten, ke lé ne ni naîlé toomwo me lé aten. [Ke te tice aceli lé temehi] dieli ha a tan na e taa ha ali ong wo Noé. Ke e te âbé kuti ali tilihi amu, ke lé tai mele ati ni apulie naa.
2817.28 Genèse 18.20, 19.25«Ai o pwohewii a benaamwon de Lota17.28 Lota—Pa acim ko Abérama li e âcéin ne ha ali amu li e ne te Abérama wo Padué. Omehi Genèse pwahamii tii 18 me 19.. Be lé teko wiinaado me ûdu ne ni apulie, ke lé icuhinaado me pwocuhinaado, ke lé cemi, ke lé pacuuli ni mwa. 29Ke é ha a tan na e wie mu *Sodome wo Lota, ke wo Padué, ke e pwo me tupwo mu he miiden a miû, ke a muu pule na éle17.29 Muu pule na éle—Soufre.. Ke lé tai mele17.29 Tai mele—Te wo Lota cehi me lu naîn toomwo na lé mulie. ne ni apulie naa. 30Ke [é pii tewé pie, o piwie a bwo téetihi nen de ni apulie] ha a tan na é o pihabwiiéo, woéo pa Nahi Apulie.»
O bo pé pace céiu
3117.31 Mataio 24.17−18«É ha a tan naa, ke wo pana e âoté pwomwo, ke e nemwo taamwo hane ni naamuun ne ha a mwa ten. Ke wo pana e mu ha apwoamu, ke e nemwo mwojuia ngemwo pelen. 32Geé te piniimi êgi mwode Lota [li e niê ocemwo. Be lé mele ibu me lépwo Sodome].
3317.33 Luka 9.24«Be wo paceli e hane me e cile a mulihen, ke e o patieden. Kehe wo paceli e patieden a mulihen, ke e o cile dieli mwo. 34Éa, é pii tewé pie: É ha a bwén naa, ke alo ni apulie ne pwo ace apule, ke o pé pace céiu, ke o ne pa céiu. 35Ke alo lu toomwo na lu ko cemeii blé ibu, ke o pé ê céiu, ke o ne ê céiu.
{ 36«Ke wo lupwo apulie na lu mu ha apwoamu, ke o pé pa céiu, ke o ne pa céiu.»}
37[Ke me lé téne anaa] wo lépwo acémun den, ke lé tahimwo Iésu pie: «Padaame, e o bo tuie ne wé anaa?»
Ke e pii telé pie: «[Geé ûmiê, me geé alihi ni béhabwiinen. Be pwohewii ana nye mu pii pie]: “É he na e lang a déhi wota, ke lé taineibulé nelang ne ni bwaaoléé17.37 Bwaaoléé—Aigle pêcheur (ici pour aigle)..”»
18Êgi depwele na e tee ile taaci
118.1 Kolosé 4.2; 1 Tésalonik 5.17E pii a ocine ce wo Iésu te lépwo acémun den, beme e habwii telé pie, wâé heme nye cuwo ko pwoiitihi, kehe me nye nemwo pwo me mwaale genye. 2-3Ke e pii telé pie:
«E bwo mu wo ê céiu depwele18.2−3 E bwo mu wo ê céiu depwele… Grek: Pwo pa céiu atautinaado… Pwo mwo ê céiu depwele. [na te tice den]. Ke é ha a céiu tan, ke e â céii pa céiu atautinaado, [pa apulie na nihe ubwo nang] beme e ilehi kojaeng pie, me e cuwoko pa céiu apulie [me e uje ne mwo ten ana te a den]. Ke e pii ten wo êje pie: “Pa daame, go picani tong, ke go pwo ana mwomwon me dong!”
«Kehe icehi ana wo pa atautinaado, ke time uce pa apaciiti Padué, ke time e uce paciiti lépwo apulie mwo. 4-5Ke muhi ten, ke e pamwojuia êgi depwele18.4−5 1re phrase—Grek: Caa bwolihi na muhi ten.. Kehe e te cuwo ko âbé céiieng wo êje ati he ni tan, dieli e o bo te â téneeng.
«Ke nebwén, ke e pii ten wo pa atautinaado pie: “Te tice aceli é alihi ne ko Padué. Ke te tice aceli é alihi ne ko lépwo apulie [na lé pwohewii ê depwele ce]. Kehe icehi ana te junihe mwaale jo kon! Ke é o caa ne ten a mwomwon, beme o time e uce tee âbé iliéo!”»
6Ke e pii mwo wo Padaame Iésu pie: «Geé cuwoteeke alihi ana e tuie! 7E picani ten wo pa atautinaado naa, na ta nang. Ke kona wo Padué, ke o time e uce téne ni apulie ten, ke me e picani telé, heme lé todeeng heme bwén ke pwang? 8Uhuu! E o te ju piepin ko ténelé. Kehe icehi ana me é o mwojuia cemwo [ne éni pwo bwohemwo] woéo pa Nahi Apulie, ke he é o mwo te too ce apulie celi lé céihi?»
Pa Farasaio me pa atai mwani
9Pwo ni apulie na lé niimihi pie lé *mwomwon ne he pwahamii Padué, ke lé tééti ni béén. Ke e pii a ocine ce wo Iésu ne kolé pie:
10«Lu bwo mu wo lupwo apulie na alo julu: Pa *Farasaio pa céiu, [pa apulie na ubwo nang ne ha a pwoiitihi]. Ke pa *atai mwani cuhi puni apulie pa céiu, [pana e mu bune he ni mwani naa]. Ke é ha a céiu tan, ke lu â pwoiitihi ne *huâ iitihi.
11«Ke e cuwoda wo pa Farasaio, ke e pwoiitihi pii pie: “Padué hung, é pipwo-olé tem, be time é uce pwohewii nina ta ni mulihelé. Be time lé uce juuju, ke lé bune, ke lé pibune. Ke time é uce wonaa! Ke é pipwo-olé tem, be time é uce pwohewii pa atai mwani naa. 1218.12 Ésaïe 58.2−3; Mataio 23.23Be [é te piténedehi ati ni patén ko a pwoiitihi. Be] é mu patupwo wiinaado, beme é pwoiitihi tem, é he na alo tan ha a naadenitan. Ke é mu ne tem a âpipati ko ni âpenem dong.”
1318.13 Psaume 51.3«Ke mepwo é ne ko pa atai mwani cuhi puni apulie, ke te time uce jan ne kon me e alehede da he miiden he e pwoiitihi. Ke e picii a bwaangen, be piwahin nang. Ke e pii te Padué pie: “Padué, go pipwoééhung. Be woéo ke pa apulie na ta jo!”»
1418.14 Mataio 23.12Ke e pii wo Iésu pie: «Wooélé mu ko lupwonaa, na e pwo me wâé a pwonimen wo Padué? Wooélé pana e mwomwon ne he pwahamiin? Te wo pa atai mwani cehi, kehe time uce wo pa Farasaio. Be wo pana e pwo me piubwo nang, ke o neeng ole, ke wo pana e pwo me piwahin nang, ke bo neeng da.»
E adéi ni cuwo nahi ewa wo Iésu
Mataio 19.13−15; Maréko 10.13−16
15Lé âbé céii Iésu wo lépwo béé apulie, ke lé pébé céiieng ni cuwo nahi ewa, beme e ti kolé [ke me adéilé]. Kehe icehi ana he lé alihi anaa wo lépwo acémun den, ke lé cihe me ubwo ne kolé, ke lé pacuwolé.
16Kehe e pii telé wo Iésu pie: «Geé ne ni cuwo nahi ewa me lé âbé céiiéo. Geé nemwo pacuwolé, be a *Mwametau te Padué, ke a de ni apulie na lé pwohewii ni cuwo nahi ewa. 1718.17 Mataio 18.3Éa, é pii tewé a juuju pie: Wo pa apulie na time e uce hegi a Mwametau te Padué pwohewii ni cuwo nahi ewa, ke wo panaa, ke o pwocoon ne kon me e taa hen.»
Pa apulie na nihe pwo den
Mataio 19.16−30; Maréko 10.17−31
1818.18 Luka 10.25E âbé céii Iésu wo pa céiu apihuô [ko pwoiitihi] te lépwo *Juif, ke e tahimwoeng pie: «Pa apipune, wogo pa apulie na te junihe wâé go kuti. He ade aceli me é pwo, beme é hegi a *mulie dieli mwo ne pele Padué?»
19Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «Kona é mu ko ade na go pii kong pie, woéo ke pa apulie na wâé jo? Be te tice pace apulie celi wâé nang, kehe te icehi Padué. 2018.20 Exode 20.12−16; Deutéronome 5.17−20[Ke hemepwo é ne ko a bwo tahimwohi nen dem] ke go temehi ehi ni patén:
Go nemwo pibune;
Go nemwo taunuhi apulie;
Go nemwo bune;
Go nemwo pii ce pwooti celi ni gele ne ko ce béé apulie18.20 Go nemwo pii ce pwooti celi ni gele… A bwopiinen pie, Go nemwo wonaa ne ha atautinaado.;
Go paciiti lu nyaa me caa tem.» Exode 20.12−16
21Ke e hegi ne ten wo pali apulie pie: «É caa te ténedehi kuti ninaa, ha a bwo mwo wahin jo.»
22Ke e pii ten wo Iésu pie: «Go téne, te ju céiu cehi a naado na mwo tieden kojako: Go engen, ke go â icuhi ati ni dem, ke go pé ni cuhin, ke go ne te nina tice delé. Be me wonaa, ke o pwo ce dem ne pele Padué. Ke nebwén, ke go âbé céing.»
23Kehe me e téne anaa wo paje, ke te junihe piwahin nang, be te junihe pwo den.
24Ke e piniê céin wo Iésu, ke e pii [te lépwo acémun den] pie: «Geé alihi, wo lépwona te junihe pwo delé, ke te junihe pwocoon ne kolé me lé taa ha a Mwametau te Padué!
25«Kona a chameau18.25 Chameau—Wota he melé. Éni, ke a bwopiinen pie, a wota na nihe ubwo. Omehi Mataio 19.24., ke o te jan ne kon, me e taa ha a pwon ko a diti? Ke é pii tewé pie: Wo pa apulie na pwo den, ke mwo te junihe pwocoon ne kon, me e taa ha a Mwametau te Padué.»
26Lé te junihe téele kuti wo lépwona lé téne anaa, ke lé te pipii telé pie: «Ke kona woo paceli jan me e piceluimieng?»
27Ke e pii telé pie: «Ana time uce jan ne ko pa apulie me e pwo, ke te tai jan ne ko Padué.»
28Ke e pii ten wo Pétéru pie: «Wogeme, ke geme caa patupwo ati ni deme, beme geme âcéim!»
29Ke e pii telé wo Iésu pie: «É pii tewé a juuju pie: Wo paceli e patupwo a pomwa ten, ai ê mwoden, ai ni âjiénen, ai lu acileeng, ai ni naîn, watihen a Mwametau te Padué, 30ke o tabuhi jenaa, ke e bo hegi ce naado celi piwéden, celi te junihe ubwo ke hiwon. Ke é alecehen, ke e bo hegi a mulie dieli mwo ne pele Padué.»
E pii a béociéhe a bwo mele ten
Mataio 20.17−19; Maréko 10.32−34
3118.31 Luka 24.44E pé itéhi lépwo 12 acémun den wo Iésu, ke e pii telé pie: «Geé téne, genye o caa taa *Iérusaléma, ke é nelang he na o caa pajuujuhi ati nina lé tii wo lépwo péroféta ne kong, woéo pa Nahi Apulie.
3218.32 Luka 9.22,44«Be o neéo te nina te tice céihi telé. Ke lé bo pihooniéo, ke lé bo pwotahi ne kong, ke lé bo cumi ne kong, 33ke lé o ahiéo ko a bwaliiwota. Ke lé o pwo me é mele. Kehe icehi ana é ha a béciéhe ni tan alecehen, ke é o mulie cemwo mu ha amele.»
3418.34 Maréko 9.32Kehe time lé uce temehi ana e pii wo lépwo acémun den. Be neduwohi kojalé a bwopiinen.
E pwo me e niê pa bwi
Mataio 20.29−34; Maréko 10.46−52
35[Lé mwo teko â Iérusaléma wo Iésu me lépwo acémun den.] É he lé ko piâmwonuhi Iériko, ke pwo pa bwi na e tebwo ko a jije pwaaden, ke e ile [be pana te tice den]. 36É he e téne a pubu apulie he ko âbé, ke e tahimwohi pie, he ade.
37Ke lé pii ten pie, wo Iésu mu Nazaret na e ko âdé.
38Ke e cihe da ko miiden ko pii pie: «Iésu, pa *Naî Davita, go pipwoééhung!»
39Ke wo lépwona lé engen ânebuhe Iésu, ke lé pihaaeng, beme e nemwo cihe. Kehe icehi ana e bwo junihe cihe da ko miiden kuti, ke e pii pie: «Pa Naî Davita, go pipwoééhung, ke go picani tong!»
40Ke e â cuwo wo Iésu, ke e pii pie, me lé pééeng bé céiieng. Ke me e âbé mwonueng wo pali bwi, ke e tahimwoeng wo Iésu pie: 41«Ade aceli nimem me é pwo me dem?»
Ke e hegi ne ten pie: «Padaame, me é niê mwo!»
42Ke e pii ten wo Iésu pie: «Niê mwo! Be caa wâé go mwo mu ko a céihi tem!»
43Ke e te niê kuti, pwohewiin ânebun. Ke e âcéi Iésu, ke e pipaunu Padué. Ke lé tai pipwoun de Padué ati ni apulie na lé alihi anaa.
19Iésu me Zaché
1E â taa Iériko wo Iésu, ke e pitahagéi a pwomwo ubwo, 2he e ko mu lang wo pa apulie na pii kon pie Zaché, pa caa te lépwo *atai mwani cuhi puni apulie. Pa apulie na [piubwo nang, ke] junihe pwo den. 3E hane me e ali Iésu. Kehe pwocoon, wonaa mu ko a pubu apulie, be ju bahin nang.4Ke e téte nge ânebuhe ni apulie, ke e â taa pwo a acuwo sycomore, beme e ali Iésu, heme e âbé lang.
É mu ha a mwa tem jenaa!
5Me e tehenebé wo Iésu ha a duaan naa, ke e eti da ni naamiin, ke e pii ten pie: «Pa daame Zaché, go epin ko ole, beme é mu ha a mwa tem jenaa!»
6Ke e te epin kuti ko a bwo ole ten wo Zaché, ke e hegi Iésu ne pelen ne ha a pipwodéén.
719.7 Luka 15.2He lé alihi anaa wo lépwo apulie, ke lé pihuu, ke lé pii pie: «E â mu pele pa apulie na ta nang19.7 Pa apulie na ta nang—Wo lépwo atai mwani, ke hiwon ni mwani na lé bune koja lépwo âjiénelé. Omehi mwo Atai mwani ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii..»
819.8 Exode 21.37; Nombres 5.6−7Ke e cuwo ânebuhe Padaame Iésu wo Zaché, ke e pii ten pie: «Go alihi, go Padaame, é o bo ne te lépwona tice delé a céiu duaa ni dong. Ke mepie é pwotahinaado ne ko pace céiu, ke é o bo ne ten me opaa mu ko ana me é ne.»
919.9 Luka 13.16; Apostolo 16.31Ke e hegi ne ten wo Iésu [ne he pwahamii ni apulie] pie: «E celuimikewé wo Padué, wogo me a mwa tem! Be [go habwii pie] pa ju piebehi *Abérama! 1019.10 Luka 15.4; Ioane 3.17; 1 Timoté 1.15Be woéo, pa Nahi Apulie, ke é âbé hane ke *celuimi lépwona lé pipatieden.»
Ocine ko lépwo eabwé na cié jélé
11Hiwon ni apulie na lé ko téne a pwooti te Iésu. Ke e piuti telé a céiu ocine [beme lé temehi a ju bwomunen ne ha a *Mwametau te Padué]. Be caa e mwonu *Iérusaléma, ke lé niimihi pie, wieli e o caa pacuwohi a Mwametau he e â taa ha a pwomwo ubwo. 12Ke e pii pie:
«E bwo mu wo pa céiu apulie na e mu ha a pwomwoiu na nihe pwonaado ne kon. [Ke lé bwo todeeng beme pa daame ha amu ten.] Ke e bwo pipwopweehi a bwo engen den nge ha a céiu amu na éité, beme e [ali pa daame ubwo nelang, me] hegi a pihuô ten. 13Ke e tode lépwona 10 jélé mu ko lépwo eabwé ten, ke e muko pétaapwo ne telé ni mwani megele na hiwon19.13 Ni mwani megele na hiwon—Grek: 10 mines. A céiu mine, ke a cuhi pa apulie he na 3−4 ni wole, ke é nge ha 1 million jenaa., ke e pii telé pie: “Geé penem kon dieli é bo âmwobé.” [Ke nebwén, ke e engen, beme e hegi a pihuô ten.]
14«Kehe lé téétieng ni béé apulie ha amu ten, ke lé ne ni apulie nge ha amu na e â hen, beme lé pii [te pa daame ubwo] pie: “Te muhi teme me pa apulie ce, ke me e pihuô teme.”»
Wogo pa eabwé na wâé go!
15«E caa te pwo me e daame. Ke nebwén, ke e mwojuia mwo. Ke e todebé ne pelen lépwo eabwé ten li e ne telé li mwani, beme e temehi pie, he niile celi e taa ne mwo pwon. 16Ke e âbé wo pa bécéiuhen, ke e pii pie: “Pa daame, go ne tong ana 1 million19.16 (& niide a tii 18−24 mwo) Million—Grek: Mine (mwani péi). Omehi note ko a niide a tii 13., ke e taa ne pwon nina 10 million.”
1719.17 Luka 16.10«Ke e pii ten wo pa daame pie: “Wâé! Wogo pa eabwé na wâé go; be go piténedehi ne he ni naado na wahin. Ke go pé a pihuô ne ko nina 10 ni pwomwo ubwo.”
18«Ke e âbé wo pa béalohen, ke e pii pie: “Pa daame, go ne tong ana 1 million, ke e taa ne mwo pwon nina 5 million.”
19«Ke e pii ten wo pa daame pie: “Wâé! Wogo mwo, go pihuô ne pwo nina nim ni pwomwo ubwo.”»
Wogo pa eabwé na ta go!
20«E âbé wo pa céiu, ke e pii ten pie: “Pa daame, go ne tong ana 1 million ke é cile ne ha a mwaanu. 21Be mwotiéo kom, be pa apulie na go okéé [ne ko lépwona time lé uce penem ehi]. Ke go taineibuhi nina time go uce penem kon, ke go tii ni âdaanu na time go uce cemi.”
22«Ke e pii ten wo pa daame pie: “É tautiko mu ko nina go pii, pa eabwé na ta go! Be go te temehi pie woéo, ke pa a-okéé, ke é taineibuhi nina time é uce penem kon, ke é tii ni âdaanu na time é uce cemi. 23É mu ko ade na time go uce ne ha a mwomwani a mwani tong?! Be hemepie go ko wonaa, ke wieli é o te céi ne pehi celi e taa ne pwon19.23 Mwani; Ne pehi celi e taa ne pwon—L’argent; Avec son intérêt.!”
24«Ke e pii te lépwona lé mu lang wo pa daame pie: “Geé pé kojaeng a 1 million na eten, ke geé ne te pana eten nina 10 million.”»
O bo ne te pa apenem ehi
25«Kehe lé pii ten pie: “Pa daame, caa eten ni mwani na te junihe hiwon wéden!”
2619.26 Mataio 13.12; Luka 8.18«E hegi ne telé wo pa daame pie: “Wo pana caa pwo ne ten, ke o ne mwo pwon ce béén. Kehe wo pana te tice ten, ke o pétaabwon kojaeng a nehinaado na mwo e pelen. 27É ne ko lépwona ta jélé ne kong, ke lépwona te muhi telé me é pihuô ne kolé, geé péélé bé ne éni, ke geé taunulé ne ânebuhung!”»
E taa Iérusaléma wo Iésu
Mataio 21.1−17; Maréko 11.1−19; Ioane 12.12−19
28É alecehe a bwo piuti nen den a ocine naa, ke e engen wo Iésu beme e taa Iérusaléma. [Ke lé alecehen wo lépwo 12 acémun den.] 29Ke lé piâmwonuhi lupwo mwopopwaalé, Betfagé me Bétani, die pwo a juwole ko ni Olivier.
Ke e mi ne ngen lupwo alo acémun den wo Iésu, 30ke e pii telu pie: «Geu â ha a mwopopwaalé na e ânebuhenye. Ke me geu â taa hen, ke geu bo tooli a nahi buriko na lé taaeng, na mwo te tice apulie celi lé mu tebwo huîin. Ke geu tuwoeng, ke geu pééeng bé. 31Ke mepie lé tahimwokeu pie: “É mu ko ade na geu tuwoeng?”, ke geu hegi ne telé pie: “Nime Padaame kon.”»
32Ke lu ân, ke lu tooli ali nahi buriko, pwohewii nina e pii telu wo Iésu.
33É he lé mwo ko tuwoeng, ke lé tuiebé wo lépwo eapwihin, ke lé pii telu pie: «É mu ko ade na geu tuwo a nahi buriko naa?»
34Ke lu hegi pie: «Nime Padaame kon.»
35Ke lu pébé céii Iésu ali buriko. Ke lé tai ne ni epwén huîin wo lépwo acémun den, ke lé pwo me e taa tebwo huîin wo Iésu.
Lé pipaunueng ne ni apulie
36É heme e ko piân, ke ni apulie, ke lé talihi ni mwaanu telé nge pwo a pwaaden ânebuhe Iésu [beme lé pipaunueng]. 37Ke lé piâmwonuhi a duaan he na e mu lang a ole ko a pwaaden mu ko a juwole ko ni Olivier ke e â Iérusaléma. Ke lé tai pipwodéén wo lépwo apulie, ke lé cihe da ko miiden, beme lé pipaunu Padué mu ko ni *pipwojunuun na lé alihi. 3819.38 Psaume 118.26; Luka 2.14Ke lé toii da pie:
*Adéi Padaame ce!
E âbé ne he nii Padué!
A péém ne he miiden!
Wâé ne he ni duaan na daaité!
39Kehe icehi ana wo lépwo béé *Farasaio na lé mu lang, ke lé pii te Iésu pie: «Aje, go pacihe lépwo acémun dem!»
40Ke e hegi ne telé pie: «É pii tewé pie, mepie time lé cihe, ke ni péi ce, ke lé bo pipaunu Padué!»
E é pai Iérusaléma
41E ko piâmwonuhi Iérusaléma wo Iésu, ke me e alihi a pwomwo ubwo, ke e é pain. 42Ke e pii pie: «Au, mwolihi! Iérusaléma, nihe nimung me wogo mwo, ke me go tooli a péém jenaa. Kehe icehi ana te muhi tem, ke é jenaa, ke caa pwocoon me go alihi. 43Be o caa time uce bwolihi, ke lé o âbé céiiko wo lépwona muhi telé kom. Ke lé o cubwoniko na ati he ni piduaan. Ke lé bo pwopa ne kom. [Ke o time uce jan me go taunulé] be hiwon ni babé ataduwo19.43 Babé ataduwo—Refuge. telé na lé pwo aujeniko. 4419.44 Luka 21.6Ke [lé bo tanahi ni goomwa babé bwonihi a amu tem. Ke] time e bo uce mu mwo ace céiu péi pwo ace céiu. Ke lé bo caaitekewé, me ati ni apulie tem. Wonaa be time go uce alihi temehi ali benaamwon li e âbé céiiko hen wo Padué beme e celuimiko.»
E peni ni api-icu mu huâ iitihi
45[Lé tuie nge Iérusaléma] ke e taa *huâ iitihi wo Iésu. Ke e peni wie lépwona lé pwojenep nelang19.45 Omehi note ko Mataio 21.12..
46Ke e pii telé pie: «Geé caa te temehi ali e pii wo Padué ne he ni tii iitihi pie: A mwa tong, ke bo toii kon pie a mwo ko pwoiitihi.Ésaïe 56.7
Kehe wogewé, ke geé ko pwo me ataduwo te lépwo abune!» Jérémie 7.11
4719.47 Luka 21.37Ke é alecehen, ke e pacémuni ni apulie ne huâ iitihi wo Iésu, ati he ni tan. Ke é ne ko lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me lépwo *dotéén ko patén me lépwo apihuô, ke lé tabuhi hane ace bwopwonen beme lé taunueng. 48Kehe icehi ana time lé uce tooli, be nihe hiwon ni apulie na lé cedihi ni pwooti na e pacémunilé kon.
20Woo na e ne te Iésu a pihuô?
Mataio 21.23−27; Maréko 11.27−33
1E mu pacémuni lépwo apulie ne *huâ iitihi wo Iésu, ke e patemehi telé a Pwooti Wâé.
Ke é ha a céiu tan he e mwo teko wonaa, ke lé âbé céiieng wo lépwo béé caa te lépwo *apwoâpwailo, me lépwo béé *dotéén ko patén, me lépwo béé apihuô.
2Ke lé tahimwoeng pie: «Aje, wooélé na e ne a pihuô tem me go pwo nina go ko pwo? Wooélé na e pahedeko?»
3Ke e hegi ne telé pie: «Woéo mwo, ke é o mwo tahimwokewé ko a céiu naado. Weengi: 4Wooélé na e ne a pihuô te Ioane me e *pipuu apulie? Wo Padué, ai ni apulie?»
5Ke lé te nihe picihe kon, ke lé pipii telé pie: «Mepie genye hegi ne ten pie: “É mu ko Padué”, ke e o pii tenye pie: “Ke é mu ko ade na time geé uce céihi ne ko nina e pii tewé wo Ioane?” 6Ke mepie genye hegi ne ten pie: “É mu ko ni apulie”, ke wieli lé bo ahikenye ko péi ne ni apulie. Be lé tai céihi me ubwo pie, wo Ioane, ke pa péroféta [te Padué].»
7Ke é mu ko anaa, ke lé hegi ne te Iésu pie: «Meniing, time geme uce temehi.»
8Ke e pii telé pie: «Ke woéo mwo, ke time é o uce pii tewé pie, he wooélé na e ne tong a pihuô me é pwo nina é ko pwo.»
Lépwo awéihi na a ni tabe megele
Mataio 21.33−46; Maréko 12.1−12
920.9 Ésaïe 5.1Wo Iésu, ke e piuti te lépwo apulie a ocine ce:
«E bwo mu wo pa eapwihi a ni tabe megele. Ke e bwo cemi apwoamu ten. Ke nebwén, ke [e niimihi pie me] e mwo â pitabée ha ace céiu amu, ke e pwocuhi ni béé apulie, beme lé wéihi ali ni tabe megele ten. Ke e engen, ke te nihe bwolihi a bwo mu ten ha amu naa. 10[Pwo ni wole alecehen] ke tuie nge ha a benaamwon ko tabwo ace tabe megele. Ke e ne ngen pa céiu apenem den, beme e hegi koja lépwoli awéa ko ali ni tabe megele, ace den mu ko a pitii âdaanu. Kehe icehi ana lé ahieng, ke lé neeng ngemwo, he te tice celi lé ne ten.
11«Ke é mulang, ke e ne mwobé pa céiu apenem den. Ke lé piciheta ne kon, ke lé ahieng mwo. Ke lé pamwojuieeng mwo, he te tice celi lé ne ten. 12Ke nebwén, ke e ne ngemwo pa béciéhe ni apenem den, ke lé piahieng, ke lé picibééeng.
13«Ke nebwén, ke e pipii ten wo pali eapwihi ali ni tabe megele pie: “He ade aceli me é bo pwo? É bo ne ngen pali ju naîng na nihe eânimung den. Be wieli lé bo paciitieng”.
14«Kehe icehi ana me lé alieng he e tehene ngen, ke lé pipii telé pie: “Geé téne, te weengaa kuti pana e bo eapwihi ali ni tabe megele ha ace céiu tan. Wâé heme nye taunueng, beme bo a denye ali ni tabe megele!”
15«Ke lé teuueng wie koja a apwoamu, ke lé taunueng.»
[Ke wo Iésu, ke e tahimwo lépwona lé ko tabemieng pie]: «Ke e bo pwo de wo pali eapwihi ali ni tabe megele? 16E bo âbé, ke e bo taunu li apulie na ta jélé. Ke e bo uce ne te ce béén ali ni tabe megele, beme lé bo uce wéa kon!»
Kehe icehi ana wo lépwona lé tabemi ali ocine, ke lé téetihi, ke lé pii pie: «Ûhu! Pwocoon! Time o uce wonaa!»
17Ke e omelé wo Iésu, ke e hegi ne telé pie: «Geé cuwoteeke niimihi ali caa tii ne he ni tii iitihi, pie:
Ali péi li lé tahi taabwon
wo lépwo abahi mwa,
ke te anaa kuti a ju paamwa.» Psaume 118.22
1820.18 Ésaïe 8.14−15«Hemepie e tupwo wo pace céiu apulie ne pwo a péi naa, ke o tatubwi ati a één. Ke mepie e tupwo ali péi ne huîi pace céiu apulie, ke e o ju tagetieng.»
A cuhi puni apulie te lépwo Roma
Mataio 22.15−22; Maréko 12.13−17
19-2020.20 Luka 11.54Lé temehi wo lépwo dotéén ko patén me lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, pie e ko pwo-ocine ne kolé wo Iésu. Ke nimelé me lé imwieng, beme lé icueng ne te pa gupéno te lépwo Roma. Kehe icehi ana mwotilé, be hiwon ni apulie [na wâé telé nang]. Ke lé neeng, kehe lé te piwéa kon.
[Ke é ha a céiu tan] ke lé ne nge céiieng ni béé apulie, beme lé tahimwoeng ko ce naado. Ke woélé, ke lé pii ten pie, nimelé me lé temehi a juuju. Kehe icehi ana lé hane me lé pipé ne kon ko aceli e bo hegi ne telé kon.
21Weengi ana lé pipii me weeng: «Pa apipune, geme temehi pie, go pii a juuju, ke time go uce pipwoinen ne ko ni apulie. Be go te patemehi ati ni naado na nime Padué kon me genye pwo. 22Be anaa kuti ana nimeme me geme tahimwoko pie: He wâé heme20.22 He wâé heme… ai He te pwo mwomwon denye? Wieli lé pii ni patén ko a pwoiitihi te ni Juif. nye pwocuhi puni apulie20.22 Pwocuhi puni apulie—Payer l’impôt. te pa daame he lépwo Roma? Ai time uce wâé?»
23Kehe e te temehi a pipwohuô telé wo Iésu, ke e pii telé pie: 24«Geé cuwoteeke habwii tong ace céiu mwani péi. A démee, ke a nii-î ana e pwo a mwani ce?»
Ke lé hegi ne ten pie: «A de pa daame he lépwo Roma.»
25Ke e pii telé wo Iésu pie: «Ke caa wâé, ke geé ne mwo te pa daame nina te ni den, ke geé ne te Padué nina te ni de Padué.»
26Ke lé te nihe téetihi a bwo hegi nen den, be time uce jan me lé pipé ne kon ne he pwahamii ni apulie. Ke te tice aceli me lé bo uce pii mwo.
A bwo mulie cemwo te ni amele
Mataio 22.23−33; Maréko 12.18−27
27Lé âmwobé céii Iésu wo lépwo béé *Saducéen. [Woélé, ke te a céiu dihe pwoiitihi te lépwo *Juif] na time lé uce céihi pie, lé o mulie cemwo wo lépwo amele. Lé âbé too Iésu, [ke lé pwo me lé habwii pie lé juuju] ke lé tahimwoeng pie: 28«Pa apipune, e caa tii me denye wo *Moosé ne he ni patén pie: Hemepie e mele wo pace céiu apulie celi te tice naîn, ke wâé heme e pé ê depwele ten wo pa ciéén me lu piaten. Deutéronome 25.5
Be me wonaa, ke me bo pwo ce piebehi pa amele.
29«[Ke te wâé. Kehe go cuwoteeke niimihi ani]: Pwo lépwo pwénaâjién na 7 jélé, ke e piaten wo pa cuwolé, kehe icehi ana e mele he mwo te tice naîn. 30Ke wo pa béalohen, ke lu piaten me êgi depwele, kehe icehi ana he e mele mwo wo paje, ke te tice naîlu. 31Ke te piwien ne ko pa béciéhen, ke te wonaa mwo ne ko lépwoli 7 jélé. Be lé te tai mele, ke he te tice naîlé. 32Ke é alecehelé ati, ke e bwobe mele wo êgi toomwo. 33Ke [go ko pii pie] lé bo mulie cemwo ne ni amele ha ace céiu tan. Ke hemepie wonaa, ke o bo wooélé mu hadeniilé celi bo pa aiu he ê toomwo naa, ha a benaamwon naa? Be caa te tai lépwo aiu hen ati! [Ke go cuwoteeke hegi!]»
A bwo hegi nen de Iésu
34Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «[Geé pitalupe!] Be nye mwo te piaten cehi ha a benaamwon na nye mwo tee ko mu éni pwo bwohemwo. 35-36Ke o time uce wonaa, he ce benaamwon celi e lang. Be e bo pitaigali ni naîn wo Padué, ke caa te woélé kuti lépwona e piniimihi pie wâé me lé pimu ibu me weeng. Ke e bo pwo me lé mulie cemwo mu ha amele, ke lé bo pwohewii ni *âcélo ten. Be time lé bo uce mele mwo, ke time lé bo uce piaten mwo.
37«[Geé ko tahimwoéo] ko a bwo mulie cemwo mu ha amele. He time geé uce temehi ali e pii wo Moosé, he e pwojepule ko ali nahi acuwo li e éle kon ali miû? Be e pii ko Padué pie, Padué he *Abérama, ke Padué he Isaaka, ke Padué he Iakobo.Exode 3.6
38[A bwopiinen pie] lé teko tai mulie pele Padué! Be time uce Padué he ni amele, kehe Padué he nina lé mulie.»
A bwo hegi nen den @ ne te lépwo dotéén ko patén
Mataio 22.41―23.12; Maréko 12.35−40
39Wo lépwo dotéén ko patén, ke me lé téne ana e pii wo Iésu te lépwo Saducéen, ke lé pii ten pie: «Nihe wâé kuti ali bwo hegi nen dem, go pa apipune!» 40Be te nihe pipwocoon delé, me lé tahimwo Iésu ko ce béé naado.
41Kehe icehi ana e pii telé pie: «É mu ko ade na lé pii wo lépwo apulie pie, wo pa *Mesia, ke pa apulie na wahin nang koja *Davita20.41 Pa apulie na wahin nang koja Davita—Grek: Pa naî Davita.?»
Nihe pwonaado ne ko pa Mesia
42-4320.42 Psaume 110.1«Time uce wonaa. Be te wo Davita na e pii ne ha a tii *Psaumes, pie:
Pwooti te Padaame Padué,
na e pacihe pa daame hung:
“Go âbé tebwo éni pwo a juing.
[É ne tem a pihuô,
ke o pipaunuko dieli mwo.]
É pwo me go caaite
nina lé pipwopa ne kom.”Psaume 110.1
44«Be, me e ko pii wo Davita pie: Padaame hung, ke a bwopiinen pie, wo pa Mesia. Ke me wonaa, ke ade ace watihen me geé niimihi pie, wo pa Mesia, ke time uce pace apulie celi piubwo nang koja Davita?20.44 Grek: E pii kon wo Davita pie ‘Pa daame’, ke é ko ade me pa naîn?»
Geé nemwo pipwohewii ni dotéén naa
45Hiwon ni apulie na lé ko tabemi nina e ko pii wo Iésu, ke é ne he pwahamiilé ati, ke e pii te lépwo acémun den pie: 46«Geé pipwocile! Geé nemwo pipwohewii lépwo béé dotéén ko patén! Be te junihe wâé telé me lé engen he ni epwén na bwali20.46 Epwén na bwali—Ne pele lépwo Juif ânebun, ke a ine nina lé pitemang me nina lé pipaciitilé.. Ke wâé telé heme nye tee pwobwocu telé, me pipaunulé ne he pwahamii ni apulie ati. Ke lé te hane ni atebwo ânebun ne he ni *mwotapitihi, ke é ne mwo he ni apiwiinaado na ubwo.
47«Ke lé te nihe pwo ni jame pwoiitihi, beme nye o niimihi pie ni apulie na wâé jélé. Kehe icehi ana me lé ko wonaa, ke lé pé ati koja ni depwele ni delé! Ke te é mu ko anaa kuti, na o bo ne telé a cuhinaado na te junihe ubwo koja a cuhinaado te ni béén.»
21Iésu ne huâ iitihi
Mataio 24.1−2; Maréko 12.41―13.2
Ê depwele na tice den
1E mu *huâ iitihi wo Iésu. Ke e ome ni apulie na te nihe pwo delé na lé ko ne mwani, ne ko a *mwaiitihi. 2Ke e alihi mwo ê depwele na tice den na e ne lupwo cuwo nahi mwani péi. 321.3 2 Korénit 8.12Ke e pii wo Iésu [te lépwo acémun den] pie: «É pii tewé a juuju pie: Ê depwele ce tice naamuun, ke e ne nina te junihe piwéden koja ni béén. 4Be lé ne ni mwani na piwéden mu ko ni âpenem delé. Kehe wo ênaa, ke te ju tice den, ke e te ne ati ni mwani na jan me e mulie kon.»
O bo tanahi a mwaiitihi
5Ke é alecehen, ke lé cihe ko ali mwaiitihi ne ni apulie, ke lé pii pie: «Junihe wâé kuti ko ni péi na e gaale kon, ke ni naado na lé ne te Padué mwo!»
621.6 Luka 19.44Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Geé te alihi ati ninaa: Be o bo âbé ace tan, celi o bo tanahi taabwon ati ninaa. Ke o time bo uce mu mwo ace céiu péi pwo ace céiu mwo.»
Ana e o tuie
Mataio 24.3−35; Maréko 13.3−31
7Lé tahimwo Iésu wo lépwo acémun den pie: «Pa apipune, he éniile celi e o bo tuie ana go ko pii? Ke o ade ace inenaado kon, me geme o temehi pie, caa é mwonu ni naado naa, ke o bo tuie?»
8Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Geé pipwocile, beme geé nemwo pipweéo! Be o hiwon nina lé o âbé heme lé pé a niing. Ke lé o bo pii tewé pie: “Woéo pa *Mesia. Be e caa tuie a benaamwon.” Kehe geé nemwo âcéilé. 9Me geé téne heme lé cihe ko ce pa, ke ce naado na ta ne pwo a bwohemwo, ke geé nemwo pwo me mwotikewé. Be e o mi tuie ninaa, kehe icehi ana time uce téele a pwonehi a bwohemwo.»
10Ke e pii telé mwo wo Iésu pie: «A céiu amu, ke e bo pipwopa me a céiu amu. Ke a céiu mwametau, ke e bo pipwopa me a céiu mwametau. 11Ke o bo pwo ni penem bwohemwo ne he ni pétaapwo piduaan, ke ni menele, ke ni cunu na nihe ubwo, ke ni naado na te junihe ité ne jeda he miiden. Ke o bo nihe mwoti ni apulie.»
O pwotahi ne ko ni acéihi
12«Ke ânebuhe ninaa, ke lé bo pwo me geé mu he ni picani. Be lé bo imwikewé, ke lé bo péékewé nge he ni *mwotapitihi beme tautikewé. Ke lé bo tahikewé nge he karépu. Ke lé bo teuukewé nge he pwahamii ni daame me ni gupéno, beme lé tautikewé, watihen a niing. 13Ha a benaamwon naa, ke o ne tewé me wogewé lépwo apajuujuéo. 1421.14 Luka 12.11−12Geé te ju niimihi ehi pie geé nemwo mi pipwopweehi celi me geé bo pii hemepie lé bo tautikewé. 1521.15 Apostolo 6.10Be é bo te ne tewé ce pwooti, ke ce bwo temehinaado. Ke wo lépwona lé pii me ta gewé, ke o bo pwocoon ne kolé me lé hegi ne tewé.
16-1721.16 Mataio 10.21−22«Ke lé o bo icukewé mwo ni ukéiu tewé ke ni âjiénewé ke ni bééwé. Ke lé o téétikewé mu kong ati ne ni apulie. Ke lé o bo taunu ni béén mu kowé. 18-19Kehe wo pana e cumang, ke e bo celuimieng wo Padué. Ke o te tice celi lé o pwo me tatééhi *a ju mulip na e kowé21.18−19 Dernière phrase—Grek: Kehe o time uce tieden ace apun celi te ju céiu mu pwo puniwé..»
O te junihe pwoééhe lépwo Iérusaléma
20«Me geé alihi ni mwocoda na lé mu aujenihi *Iérusaléma, ke geé o caa temehi pie, o caa tanahi taabwon a aba. 21Wo lépwona élé pwomwo koja a pwomwo ubwo, ke lé nemwo taa hen! Ke me lé cela epin! Ke ati lépwona lé mu ha amu *Judé, ke wâé heme lé tai cela da pwo ni juwole! 22-2321.22 Jérémie 5.29, 46.10; Osé 9.7Au, mwolihi! Be é he ni tan naa, ke o te junihe pwoééhe ni toomwo na pigiaa jélé, me nina lé paditihi ewa. Be lé o te junihe mu he ni picani. Be weengaa a benaamwon na wo Padué, ke e o pwo me lé pwocuhinaado na a bele ten, [lépwo *Juif]. Ke o wonaa ace bwo pacuwohi ati ne ni pwooti te lépwo péroféta ne he ni tii iitihi.
«Ke o te junihe ubwo a pwo-okéé ten, ke lé o te junihe picani ne ni apulie lang, ha a benaamwon naa. 2421.24 Psaume 79.1; Pii Beetihi 11.2Ke o te junihe hiwon nina o taunulé ko teua. Ke o hiwon mwo nina lé o cielé me péélé nge he ni amu na hiwon, [beme ni *apenem tice ja kon de ni apulie lang]. Be a benaamwon naa, ke a benaamwon de nina time uce ni Juif. Ke lé o tanahi taabwon ati Iérusaléma. Ke lé o caaite a pule ten me a bele ten, dieli ha a tan na e bo pacuwohi anaa [wo Padué].»
A bwo âmwobé te Iésu
25-2621.25 Ésaïe 13.10; Ézékiel 32.7; Joël 3.4; Pii Beetihi 6.12−13«[É alecehe anaa] ke o pwo ni inenaado na ité ne ha a téale, me a wole, me ni ceni. Be lé o penem ni junuunaado he miiden. Ke [o te ité mwo a jié, be] o bo â ni pilehe pihijié, ke o te junihe ubwo a één. Ke lé o téetihi ati ninaa ne ni apulie pwo bwohemwo. Ke o te junihe mwotilé, ke o cenim jélé, be lé o alihi pie, o caa tuie a benaamwon na caa junihe ta a bwohemwo. 2721.27 Daniel 7.13; Mataio 26.64; Pii Beetihi 1.7Ke nebwén, ke lé o bobe aliéo, woéo pa Nahi Apulie, heme é âbé he ni nii, ne ha ati a junuung me a bwo ubwo jo. 28[Anaa kuti na é pii tewé pie]: Heme geé alihi pie, e caa tabuhi cuwo ni naado naa, ke geé mwoiu me pipwodéén! Be o caa time uce bwolihi, ke e o caa celuimikewé wo Padué!»
A inenaado ko a éé majing
29[E pacihelé mwo wo Iésu ko ana e o tuie.] Ke e pii telé a ocine ce: «Geé cuwoteeke alihi a majing, be te a céiu acuwo. 30Be, me e tile, ke geé caa temehi pie, caa é mwonu a cim naado. 31Wonaa mwo, heme geé alihi pie e caa ko tuie li é caa pii, ke geé o temehi pie, e o ju téele ne a Mwametau ten wo Padué. 32Ke é pii tewé a juuju pie: [Time o uce bwolihi.] Be lé o mwo te alihi anaa ne ni béé apulie jenaa, ânebuhe ace bwo mele telé. 33Be o tieden a miiden me a bwohemwo, kehe time o uce tieden a pwooti tong.»
Geé tee ûmiê!
34«Geé pipwocile! Geé nemwo mulie ha a mulie hauli, ke geé nemwo junihe ûdu me wiinaado! Ke geé nemwo gia ko ni naado ne éni pwo bwohemwo. Be, mepie geé te mu ko ni naado naa, ke wieli geé o bo téele, ke pitice bwopemikewé heme é âmwobé, 35pwohewii ati ni béé apulie pwo bwohemwo. Be é o bo tai péélé ati, pwohewii [pa apwotau, heme e tahi] a pua ten ne ko a bwehi ikua. 36Geé ûmiê! Ke wâé heme geé pwoiitihi te Padué, me ilehi kojaeng pie, me e wéikewé koja ati ni naado na ta na o bo tuie. Ke [é bo pipwodéén kowé] woéo pa Nahi Apulie, na geé cuwo ânebuhung.»
37-38[É ha a benaamwon na e mu Iérusaléma hen wo Iésu] ke e mu taa huâ iitihi he ni tan ati, beme e pacémuni ni apulie. Be lé mu pitapitilé nelang ati he ni acaama, beme lé téneeng. Ke me babwén, ke e mu mwojuia ngemwo pwo a juwole ko ni Olivier, ke e mu lang heme bwén.
22E icu Iésu wo Judas
Mataio 26.1−16; Maréko 14.1−2; Ioane 11.45−53
1Caa é mwonu a tan ubwo te lépwo *Juif, na pii kon pie a tan ko *Pacika, a tan na lé eni a pwoloa na te tice nyaa ten. 2Ke wo lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me lépwo *dotéén ko patén, ke lé pihane ace bwopwonen beme lé taunu Iésu. Kehe icehi ana mwotilé ko ni apulie. [Be te junihe hiwon nina lé mu ko Iésu.]
322.3 Ioane 13.2,27Ke é ha a benaamwon naa, ke wo *Caatana, ke e te taa kuti ko Judas Iscariot, pa céiu béé lépwo 12 *apostolo te Iésu. 4Ke e engen, ke e â too lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, me lépwo caa te lépwo awéihi *mwaiitihi. Ke e pii telé pie, me e bo patupwo Iésu ne telé. 5Ke lé te junihe pipwodéén kuti, ke lé pii ten pie, me lé bo ne ten ce mwani. 6Ke é alecehen, ke e pihane pwaaden, ité koja a pubu apulie, beme e icu Iésu telé.
A piwiinaado te Padaame
Mataio 26.17−30; Maréko 14.12−26; 1 Korénit 11.23−25
722.7 Exode 12.1−27E caa tuie a bécéiuhe tan ko ‘pieni pwoloa tice nyaa ten’, a tan na lé mu taunuhi a nahi muto me de a Pacika.
8Ke wo Iésu, ke e patupwo nge *Iérusaléma Pétéru me Ioane, ke e pii telu pie: «Geu mi â ha a pwomwo ubwo, ke geu piwâam ko a wiinaado tenye ko Pacika.»
9Ke lu tahimwoeng pie: «É wé he celi nimem me genye piwiinaado nelang?»
10Ke e hegi ne telu pie: «Mepie geu â taa ha a pwomwo ubwo, ke o pitapitikewé me pa apulie na e pé a mwotabe, ke geu âcéin. Ke me e â taa ha a mwa, 11ke geu pii te pa eapwihin lang pie: “E tahimwohibé wo pa apipune teme pie, e wé ace nemwa, celi me geme o pieni ibuhi ne hen a wiinaado ko a Pacika?”
12«Ke e o habwii teu a céiu nemwa na e ko miiden, a nemwa ubwo na caa pipwopweehi. Ke geu piwâamihi a wiinaado tenye nelang.»
13Ke nebwén, ke lu engen wo Ioane me Pétéru, ke lu te tai tooli pwohewii ana e pii telu wo Iésu. Ke lu piwâamihi a wiinaado ko Pacika.
A pwoloa me a tabe megele
14É he babwén, ha a benaamwon na lé piwiinaado hen, ke lé tebwo pwo taap wo Iésu me lépwo 12 apostolo ten.15Ke e pii telé pie: «Caa bwolihi na é ucéihi a benaamwon ce, me nye piwii ibuhi a wiinaado ko Pacika, ânebuhe a bwo mu he ni picani tong. 16Be é pii tewé pie: O time é bo uce wii mwo a wiinaado ce me wogewé [ne éni pwo bwohemwo]. É bo wiinaado mwo ne ha a *Mwametau te Padué, hemepie é bo panebwénihi a penem [ko a ju Pacika]22.16 Dernière phrase—Grek: Dieli e o pacuwohi ne ha a Mwametau te Padué..»
17Ke e pé a mwoûdu ko tabe megele. Ke e pwo-olé te Padué, ke e pii telé pie: «Geé pé, ke geé piûdu hadeniiwé. 18Be é pii tewé a juuju pie: O caa time é bo uce ûdu mwo ace tabe megele [ne éni pwo bwohemwo] dieli ha ace tan celi e bobe ne a Mwametau ten wo Padué.»
19Ke e pé a pwoloa, ke e pipwo-olé te Padué. Ke e ebii, ke e pwopatihi ne kolé, ke e pii telé pie: «Ani, ke a ééng na é patupwo me dewé. Geé pwo ani beme geé pipaniimiéo.»
20É alecehe a piwiinaado, ke e pé ali mwoûdu ko tabe megele22.20 E pé ali mwoûdu ko tabe megele—Wieli e wonaa heme e ne telé a mwoûdu na céiu (niide a tii 17), ai wieli e wonaa ne alecehen. Be âcehi a bwomu te lépwo Juif, ke ocié jélé ko ûdu a mwoûdu ko tabe megele ha a tan ko Pacika., ke e pii telé pie: «A mwoûdu ce, ke a inenaado ko a *piapwo na mwo coho, na e pwo wo Padué ko a cewéhung na o caa tée. [Be o wonaa a bwo ne a péém ne ha awiemewé me weeng.]»
E pacihelé mwo he lé piwiinaado
Mataio 26.20−35; Maréko 14.17−31; Ioane 13.21−38
21-2222.21 Psaume 41.10; Ioane 13.21−22[E pii telé mwo pie]: «Wâé heme é mele, woéo pa Nahi Apulie, beme pacuwohi a bwo niimihinaado te Padué ha atabuhi kon. Kehe wo pa apulie na e pi-icuéo, ke o te junihe pwoééhen! Ke geé alihi, wogewé lépwo bééng, be teko e pelenye ne éni, be nye teko wiinaado me weeng.»
23Ke [lé téetihi a pwooti naa] wo lépwo acémun den, ke lé caa tabuhi pitahimwolé pie: «He woo celi e bo pwo anaa?»
Geé pwo me piwahin gewé pwohewiiéo
2422.24 Luka 9.46É alecehen, ke lé tabuhi pipééle, be lé pihane pace apulie celi piubwo nang ne pelelé.
2522.25 Mataio 20.25−27; Maréko 10.42−45Ke e pii wo Iésu pie: «É ne pele ni béén na time uce ni apulie te Padué, ke lé caaite ni apulie wo lépwo daame me lépwo apihuô. Ke lé pipwo me ubwo jélé. Ke nimelé me nye tee pipaunulé, me pipwo-olé telé taaci22.25 Dernière phrase—ai Ke lé pwo beme nye pii kolé pie ‘lépwona lé pwo ana wâé’.. 2622.26 Mataio 23.11; Maréko 9.35Kehe wogewé, ke geé nemwo pwohewiilé! Be wo pana piubwo nang ne hadeniiwé, ke wâé heme e pwohewii pa cuwo nahi ewa. Ke wo pa apihuô, ke wâé heme pwohewii pa eabwé.
2722.27 Ioane 13.12−15«Be [é ne pele ni apulie pwo bwohemwo, ke] wo pa daame pana piubwo nang, ke e te tebwo pwo taap, ke lé ne me e wiinaado wo lépwo eabwé ten. Kehe geé téne, time uce wonaa ne ha awiemenye. Be é caa â eabwé tewé.
28«Ke wogewé na geé mu pelong he é mu he ni picani me ni téé. 29Ke é bo ne tewé a Mwametau na e caa ne tong wo Caa tong. 3022.30 Mataio 19.28Ke genye bo piwiinaado ibu me woéo. Ke geé bo tebwo pwo ni atebwo te lépwo daame, beme geé o pihuô te ni 12 pwomwoiu *Isaraéla.»
Go bo piwotétaa kong, go Pétéru
31E biteeng wo Iésu ne ko Simon Pétéru, ke e pii pie: «Go téne! E ilehi wo Caatana pie, me e tai tacebwénikewé, [wogo me lépwo béém] ke me e pwo me pinekepé ni pwonimewé ha ace céiu benaamwon22.31 Pwo a ocine he pwo grek ko a bwo tagiliihi blé beme pineitééhi ni pide blé me ni piin.. 3222.32 Ioane 17.15Kehe woéo, ke é caa pwoiitihi me dem, ke é ilehi pie, me time go uce patieden a céihi tem. Ke mepie go mwojuia mwobé céiiéo, ke go pamwoiu lépwo ju béém ce.»
33Ke e hegi ne ten wo Pétéru pie: «Ûhu go Padaame! Te jan ne kong mwo me é mu he ni picani pwohewiiko, heme é ne he karépu, ai heme nyu tai mele!»
34Ke e pii ten wo Iésu pie: «Uhuu, go Pétéru, be é pii tem pie: É jenaa, ânebuhe a bwo to te a ja, ke o caa ocié go ko piwotétaa kong pie, time go uce temehiéo.»
Geé pipwopweekewé ne ko pa!
3522.35 Luka 9.3, 10.4E pii mwo wo Iésu te lépwo acémun den pie: «É he li é pahedekewé [beme geé â patemehi a Pwooti Wâé] ke te tice mwani, me élele, me dihibwaawé celi geé pé céiwé, ke kona pwo ce naado celi tice tewé?»
Ke lé hegi ne ten pie: «Ûhu.»
36Ke e pii telé pie: «Kehe icehi ana é jenaa ni, ke é pii tewé pie, wâé heme geé pé ce mwani me ce élele tewé! Ke mepie tice teua tewé, ke wâé heme geé icuhi ni epwénewé, beme o pwocuhin kon. 3722.37 Ésaïe 53.12[Be lé o caa pwotahi ne kong, pwohewiin hemepie woéo, ke pace apulie ta.] Be pwo a céiu pwooti kong na tii ne he ni tii iitihi, pie: Lé pwo me e pwocuhinaado; be lé pii pie, pa apwotahinaado.Ésaïe 53.12
Ke e o caa te cuwo a pwooti naa.»
38Ke lé pii ten wo lépwo acémun den pie: «Weengi lupwo alo teua, go Padaame!»
Ke e hegi ne telé pie: «Caa te jan22.38 Caa te jan—Wieli a bwopiinen pie: Caa nebwén me nye cihe.!»
E pwoiitihi ne pwo a juwole
Mataio 26.36−46; Maréko 14.32−42
39Lé wie mu huâ wo Iésu me lépwo acémun den, ke lé â pwo a juwole ko ni Olivier. Be mu te cemang me lé â lang.
40Ke me lé tehene ngen, ke e pii telé pie: «Geé pwoiitihi, beme o te pwo niihewé hemepie tacebwénikewé.»
41Ke e te ju piâdé kojalé, ke e tidihi jilin, ke e pwoiitihi da céii Padué. 42Ke e pii pie: «Caa, hemepie nimem, ke go pé kojaéo ni picani me ni téé ce22.42 Ni picani me ni téé ce—Grek: A mwoûdu ce.! Kehe icehi ana go nemwo pwo ana nimung kon, kehe ana nimem kon.»
{ 43Ke e pihabwiieng den wo pa céiu *âcélo bé mu he miiden, ke e pamwoiueng. 44Ke e pwoiitihi mwo wo Iésu, be e caa junihe mu he ni picani. Ke a tii kon, ke e caa â pwohewii ni pihicewéle na tupwo ne pwo bwohemwo.}
45Ke nebwén, ke e cuwoda, ke e mwojuia mwobé céii lépwo acémun den. Kehe icehi ana e alihi pie lé teko pule. Be te junihe emaan jélé ko a bwo piwahin jélé. 46Ke e pii telé pie: «He geé tee ko pule kona woté? Geé ûmiê, ke geé pwoiitihi, beme o te pwo niihewé hemepie tacebwénikewé.»
Lé imwi Iésu
Mataio 26.47−56; Maréko 14.43−52; Ioane 18.3−12
47É he e mwo ko pii anaa wo Iésu, ke e te ju tehenebé wo Judas, pali céiu béé lépwoli 12 apostolo ten. Ke lé âbé céin ni apulie na hiwon jélé. Ke e te âde Iésu kuti, ke e mwomwaaueng.
48Ke e pii ten wo Iésu pie: «Judas, kona é mu ko a bwo mwomwaauéo na go icuéo, woéo pa Nahi Apulie?»
49Ke me lé alihi ana o pwo wo lépwo *acémun de Iésu, ke lé tahimwoeng pie: «Padaame, he me geme tahi ni teua?»
50Ke e pé a teua ten wo pa céiu béélé, ke e te tahi kuti ole pwo puni pa apenem de pa *daame he lépwo apwoâpwailo. Kehe icehi ana e te ju tahagéi a jéénen ne pwo jui.
51Ke e pii telé wo Iésu pie: «Ûhu! Caa jan! Geé nemwo pwobwonilé!»
Ke e pétaa ko ali jééne pali eabwé. Ke caa te ju wâé mwo.
52Ke e pacihe lépwo apihuô te lépwona lé âbé imwieng, lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, me lépwo caa te lépwo awéihi mwaiitihi. Ke e pii telé pie: «Woté? Geé âbé pééo ko teua me beba-acuwo, pwohewiin heme woéo pace ataunuhi apulie?! 53Ati ni tan, ke é te mu hadeniiwé ne *huâ iitihi, kehe icehi ana time geé uce imwiéo! Kehe wâé me wonaa! Be ani, ke caa te a benaamwon dewé, a benaamwon na e pihuô na a junuu a melepiing.»
5422.54 Psaume 31.12Ke lé imwi Iésu.
E piwotétaa ko Iésu wo Pétéru
Mataio 26.69−75; Maréko 14.66−72; Ioane 18.16−27
Lé pé ngen Iésu ha a pomwa te pa daame he lépwo apwoâpwailo. Ke e pi-ilipuwoeng ngen wo Pétéru. 55E too ni béé awéa pwo napwomwo. Be lé patéi miû, ke lé cadéu. Ke e cuwo ko cadéu pelelé wo Pétéru.
56Ke e alieng ê céiu eabwé he e ko tebwo ko ali miû. Ke e te ju omeeng ehi, ke e pii pie: «Éé, wo paje, ke pa céiu béé Iésu mu Nazaret!»
57Kehe icehi ana e piwotétaa wo Pétéru, ke e pii ten pie: «Ûhu! Time é uce temehieng!»
58Ke te ju é alecehe a cuwo benaamwon naa, ke pwo mwo pa céiu apulie na e temehieng mwo, ke e pii ten pie: «Aje, kona time uce wogo pa céiu béé Iésu?»
Ke e hegi ne ten wo Pétéru pie: «Ûhu!»
59Ke te ju céiu inetéale alecehen, ke pwo pa céiu apulie na e caa te ju pii mwoiuhi te lépwo béén pie: «Uhuu! Te a juuju, be pa céiu béén! Be weeng mwo, ke pa aâbé mu Galilé!»
60Ke e hegi ne ten wo Pétéru pie: «Time é uce temehi aceli nimem me go pii!»
Ke me e mwo ko pii anaa, ke e to ali ja. 61Ke e biteeng wo Iésu, ke e ome Pétéru. Ke e bwo niimihi wo Pétéru ali e caa mi pii ten wo Iésu pie: «Ânebuhe a bwo to te a ja, ke o ocié go ko piwotétaa pie, time go uce temehiéo.»
62Ke e te wie kuti mu pwo napwomwo wo Pétéru, ke e te junihe é kuti.
Lé pwotahi ne ko Iésu ke lé tautieng
Mataio 26.63―27.2; Maréko 14.53―15.1; Ioane 18.13−14,19−24
63Lé pihooni Iésu wo lépwo awéa, ke lé ahieng. 64Ke lé tawii a pwahamiin, ke lé tahimwoeng pie: «He woo na e ahiko? Go cuwoteeke pihane, hemepie wogo ke pace péroféta [celi go temehi ati ce naado]!»
65Ke lé pijeta kon, ke lé pii ten ni naado na te junihe ta.
A mwohuô te lépwo Juif
66É pwopwometan, ke lé pitapitilé neibu ati ne ni *mwohuô te lépwo Juif: lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, me lépwo apihuô, me lépwo dotéén ko patén. Ke lé pii [te lépwo awéa] pie me lé pébé Iésu he pwahamiilé.
6722.67 Ioane 3.12Ke lé pii ten pie: «Hemepie wogo ke pa *Mesia, ke go pii teme!»
Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Mepie é pii tewé a juuju, ke o time geé uce céihi ne kon.
68«Ke mepie é tahimwokewé ko ace céiu naado, ke o time geé uce hegi ne tong. 6922.69 Psaume 110.1; Apostolo 7.56Kehe icehi ana e o caa tuie a benaamwon na woéo pa Nahi Apulie, ke é o bo tebwo *pwo a jui Padué na te junihe pwojunuun [beme é pihuôhi ati ni naado].»
70[Ke me lé téne anaa, ke lé te junihe okéé kuti] ke lé pii pie: «Aje, he wogo ke pa *Naî Padué?»
Ke e hegi ne telé wo Iésu pie: «Geé mwo teko ju pii!»
71Ke lé pipii pie: «Caa jan! Be geé caa teko téne ana e ko pii. Necu ce béé bwo pipé ne kon. [Be e caa teko pipé ne kon mwo]!»
23Wo Iésu ne ânebuhe Pilate
Mataio 27.11−26; Maréko 15.2−15; Ioane 18.28―19.16
1Lé tai cuwoda ati ni *mwohuô te lépwo *Juif, ke lé pé Iésu nge céii *Pilate [pa gupéno te lépwo Roma]. 2Ke lé pipé ne ko Iésu, ke lé pii pie: «Wo pa apulie ce, ke e pine ânepuni a bele teme, beme lé pwobwoni César, pa daame. Be e pii telé pie, me lé nemwo pwocuhi puni apulie ne ten. Ke e pii pie, weeng, ke pa *Mesia, pa céiu daame ubwo.»
3Ke e tahimwoeng wo Pilate pie: «Kona te wogo kuti pa daame he lépwo Juif?»
Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «A juuju a bwopiinen dem.23.3 A juuju a bwopiinen dem—Grek: Go caa teko pii.»
Te tice aceli e pwo celi ta
4E biteeng wo Pilate ne ko lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, me ni béé apulie na lé mu lang. Ke e pii telé pie: «Time é uce tooli ace watihen me e pwocuhinaado.»
5Kehe icehi ana lé te junihe pii mwoiuhi ten pie: «Uhuu, go te alihi, be e pahauli pitihi a amu ko ni bwo pipune ten, tabuhi mu Galilé, die éni *Iérusaléma!»
6Ke e pii telé wo Pilate pie: «Woté? Geé pii pie, pa apulie Galilé?»
723.7 Luka 3.1Ke me lé pii ten pie: «Éa», ke e pawie Iésu nge pele *Érode Antipas. Be weeng pana e gupéno ne Galilé, ke, é ha a benaamwon naa, ke e ko pimu Iérusaléma.
E cuwo ânebuhe Érode Antipas
8E te junihe pipwodéén kuti wo Érode he e ali Iésu, be caa te junihe bwolihi a bwo téne nen den a jepule kon. Ke te junihe nimen me e alihi ace *pipwojunuun celi e pwo. 9Ke e tahimwoeng mwo ko ni naado na hiwon. Kehe icehi ana time e uce hegi ne ten wo Iésu. 10É he ko wonaa, ke lé tee ko mu lang wo lépwo caa te lépwo apwoâpwailo, me lépwo *dotéén ko patén, ke lé te junihe cihe da me ubwo me pipé ne kon. 11[Caa â emaan Érode kon] ke e pijeta kon, ke e pihoonieng, weeng me ni coda ten. Ke lé pwo me e cuwohe a epwén he daame. Ke lé pawieeng ngemwo céii Pilate.
12Tabuhi ha a tan naa, ke lu piténelu wo Érode me Pilate. Be é ânebun, ke lupwona te pita julu.
E cuwo mwo ânebuhe Pilate
13Wo Pilate ke e taineibu ni apulie, me ni apihuô telé, me ni caa te lépwo apwoâpwailo. 14Ke e pii telé pie: «Geé caa pébé pa apulie ce, ke geé pii pie: “E pine ânepuni ni apulie, beme hauli a amu.” Ke é ko tahimwoeng kon ne he pwahamiiwé. Kehe icehi ana time é uce tooli aceli ta ne kon, celi jan me é pwocuhinaado ten kon.
15«Ke wo pa daame Érode Antipas mwo, ke time e uce tooli ace ta celi e pwo, ke e neeng mwobé éni. Be te tice watihen me e mele. 16Heme wonaa, ke é o te ju pwo me tatieng cehi, ke é o te neeng ngemwo.» { 17Be te a pane Pilate me e pawie pace céiu apulie mu he karépu, ati he ni jo, ha a tan ko *Pacika.}
Nimelé ko Barabas
18Ke lé te tai toii da ko miiden ne ni apulie pie: «Pwo me e mele wo pa apulie naa! Ke go pawie Barabas!»
19Be e mu he karépu wo Barabas, be pa ataunuhi apulie. Ke wo pa céiu béé mwo lépwona lé pwo me lé pwobwoni lépwo Roma ne Iérusaléma.
Cemeiteeng ne ko a kuricé!
20Te nime Pilate me e pawie Iésu, ke e pwo me e cihe ne ko ni apulie [beme e pacuwolé]. 21Kehe icehi ana lé bwo te junihe cihe me toii da pie: «Cemeiteeng! Cemeiteeng ne ko a *kuricé!»
22E mwo ocié ko tahimwolé wo Pilate pie: «Ade ace watihen me e mele? Te tice ace ta celi é tooli ne kon. É o te ju pwo me tatieng cehi, ke é o caa te pawieeng mwo.»
23Kehe icehi ana lé bwo te junihe pwole, ke lé toii da pie: «Cemeiteeng!»
24Ke e te pihuôhi wo Pilate pie, me e pwo ana nimelé kon. 25Ke e pawie Barabas, pali pwéréca23.25 Pwéréca—Meurtrier., ke e ne Iésu te ni coda ten beme lé taunueng23.25 Beme lé taunueng—Grek: Beme lé pwo ten ana nimelé kon..
Lé pé Iésu me lé pwo me e mele
Mataio 27.32−34; Maréko 15.21−24; Ioane 19.17
26É he lé pé ngen Iésu wo lépwo coda roma, ke pitapitilé me pa apulie mu ha a pwomwo ubwo Cirène, na pii kon pie Simon, he e ko mwojuia mwobé mu ha apwoamu. Ke lé wâgo kon, beme e canihi ali kuricé céi Iésu.
27Te junihe hiwon ni apulie na lé âcéi Iésu. Ke lé é me pihemun ni toomwo.
28Ke e biteeng ne kolé wo Iésu, ke e pii telé pie: «Léli ewa Iérusaléma, geé nemwo é niimiéo, kehe geé pié niimikewé me ni naîwé! 2923.29 Luka 21.23Be e o caa tuie a benaamwon na geé bo pii pie: “Nihe wâé ne ko ni toomwo na time uce jan me pwo naîlé, me nina time lé uce téele piâbeele ewa, me nina time lé uce paditihi ewa!”
3023.30 Osé 10.8; Pii Beetihi 6.16«Be [o te junihe ubwo ace bwo mu he ni picani te ni apulie]. Ke o bo nimelé me tupwo ne huîilé ni juwole23.30 Nimelé me tupwo ne huîilé ni juwole—Grek: Lé o pii te ni juwole pie: Geé taluikeme! Lé bwo pii te ni nahi juwole pie: Geé tupwo ne huîime. Omehi Osé 10.8., beme neduwolé [koja ni téé naa]!
31«Be “Me lé cini a acuwo na mwo wamin23.31 Me lé cini a acuwo… A bwopiinen pie, heme e picani wo Iésu, weeng na time e mu uce pwo celi ta, ke lé o bo junihe picani kuti wo lépwo duaan, lépwo Juif, na lépwona ta., ke lé o bo woté ko a acuwo na caa meiu?” [Be lé pwotahi ne kong jenaa, ke lé bo nihe pwotahi ne kowé alece.]»
32Ke ni coda, ke lé tai pé Iésu me lupwo apwotahinaado, beme o tai taunulé.
Lé cemeite Iésu ne ko a kuricé
Mataio 27.35−44; Maréko 15.25−32; Ioane 19.18−27
33Lé pé Iésu ngen, ke lé tuie nge ha a duaan na pii kon pie ‘Piipuni Apulie’. Ke lé cemeiteeng ne ko ali kuricé. Ke lé cemeite mwo lupwoli apwotahinaado: wo pa céiu ne pwo juin, ke wo pa céiu ne pwo eaamun.
3423.34 Psaume 22.19; Ésaïe 53.12Ke e pii te Padué wo Iésu pie: «Caa, go pineulé, be time lé uce temehi ana lé pwo.»
Ke wo lépwo coda, ke lé picéi metii ne ko ni epwénen.
3523.35 Psaume 22.8−9Hiwon ni apulie na lé cuwo lang, ke lé tee tai alihi ati nina e tuie. Ke wo lépwo apihuô te lépwo Juif, ke lé pihooni Iésu, ke lé pii pie: «E pipii kon pie, pa Mesia! Ke e temehi me e celuimi ni béén, kehe icehi ana time e uce temehi me e piceluimieng mwo!»
3623.36 Psaume 69.22Ke lé te pihoonieng mwo wo lépwo coda, ke lé pébé céiieng a tabe megele na maga, 37ke lé pii ten pie: «Aje, hemepie wogo pa daame he lépwo Juif, ke go piceluimiko mwo!»
38[Ke lé cemeite ne] pwo punin a eaa acuwo na tii ne kon pie: pa apulie ce, ke pa daame he lépwo juif.
39Ke mepwo wo pali céiu apwotahinaado li cemeiteeng ne ha a céiu duaa Iésu, ke e te junihe pitaahieng, ke e pii ten pie: «Woté go paje? Go pii pie, wogo pa Mesia. Ke go piceluimiko mwo, ke go celuimikemu mwo!»
40Kehe icehi ana e hegi ne ten wo pali béén li e mu ha ali céiu duaa Iésu, ke e pii ten pie: «Wogo, ke go pwocuhinaado pwohewii pa apulie naa. Ke he time uce mwotiko ko Padué? 41Go te téne, be te mwomwon ne konyu a bwo pwocuhinaado tenyu, be lupwo apwotahinaado. Ke hemepwo é ne kon, ke te tice aceli e pwotahi!»
42Ke e pii te Iésu pie: «Au, Iésu, go bo niimiéo heme go caa tebwo ha a Mwametau tem.»
43Ke e hegi ne ten wo Iésu pie: «É pii tem a juuju pie: É jenaa ni, ke wogo pelong ne ha amu tong na e hen a péém23.43 Amu tong na e hen a péém—Grek: Paradis..»
E mele wo Iésu
Mataio 27.45−56; Maréko 15.33−41; Ioane 19.28−30
44-4523.45 Luka 8.2−3É he te ju goahen ehi, ke te ju melepiing ati ha amu23.44−45 Ati ha amu—ai Pitihi a bwohemwo., die ko cié inetéale alecehe a goahen. Ke te tie kuti a mwaanu [na capuhi bwonihi a duaan na junihe iitihi] ne *huâ iitihi. 46Ke e cihe da me ubwo wo Iésu pie: «Caa, é ne mwo a mulihung he naatiim!» Psaume 31.6
Ke ele a nenehen.
47Ke me e alihi a bwo mele ten wo pa caa te coda roma, ke e pipaunu Padué, ke e pii pie: «Te a juuju pie, wo pa apulie ce, ke te tice ta celi e pwo!»
48Ke tai ni apulie na lé mu lang, ke lé alihi ni naado na tuie, ke lé mwojuia mwo he nihe téé ni pwonimelé23.48 Nihe téé ni pwonimelé—Grek: Lé tacicii ni bwaangelé.. 49Lé mu lang mwo ati nina lé temehi Iésu, ke ni toomwo na lé âbé céin mu Galilé. Ke lé tee cuwo ité, ke lé omehi a bwomune ni naado.
Neeng he iitihi
Mataio 27.57−61; Maréko 15.42−47; Ioane 19.38−42
50-51Pwo pa céiu apulie na pii kon pie Josef, pa apulie mu Arimaté ne *Judé. Pa apulie na wâé me mwomwon nang. E teko mwoiu ko ucéihi ace bwo tuiebé na a *Mwametau te Padué. Pa apulie ha a mwopitautinaado te lépwo Juif, kehe icehi ana time e uce mu he nina lé pwo te Iésu wo lépwo béén.
52Ke e â pele Pilate, ke e ilehi a éé Iésu. 53Ke e neeng ole mu ko a kuricé, ke e tawiieng ko a mwaanu. Ke e neeng ha a pwon na lé ini ne ha a péi, é he na mwo te tice celi lé nelé lang. 54Ati ni naado naa, ke pacuwohi he paciile, ha a tan ânebuhe a *tan iitihi te lépwo Juif. A paciile, ke lé pipwopweehi a piwiinaado ko a tan iitihi. Be o caa tabuhi a tan iitihi.
55Lé toomwo na lé âbé mu Galilé me Iésu, ke lé âcéi Josef, ke lé alihi he na neduwo Iésu nelang. 5623.56 Exode 20.10; Deutéronome 5.14Ke lé mwojuia ngemwo, ke lé pwopweehi ni tabe ûde me de a éé Iésu. Ke lé mwaale ha a tan iitihi, pwohewii ana pii ne he ni patén.
24E mulie cemwo wo Iésu
Mataio 28.1−10; Maréko 16.1−8; Ioane 20.1−10
1É he pwoiitihi, he mwo te ju acaama, ke lé â he iitihi wo léli toomwo. Ke lé pé ngen ni huile me ni tabe ûde na lé caa pipwopweehi. 2Ke lé tooli ali péi he caa papitibehi mu ânebuhe ali mwa péi.3Ke lé taa hen, kehe icehi ana time lé uce tooli a éé Padaame Iésu. 4É he lé mwo ko pitahimwolé ko aceli e tuie, ke lu te âbeetilé kuti wo lupwo apulie na alo julu, na pwomelaa ni epwénelu24.4 Lupwo apulie… A bwopiinen pie, lupwo âcélo. Omehi mwo Âcélo ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii.. 5Ke te junihe mwotilé, ke lé miibule [be time uce jan me lé omelu].
Kehe icehi ana lu pii telé pie: «É mu ko ade na geé hane hadenii nina lé mele pana e caa mulie cemwo? 624.6 Luka 9.22{Caa time uce e éni24.6 Caa time uce e éni… Ni pwooti naa, ke te tieden he ni béé tii iitihi he pwo grek., be e caa mulie cemwo!} He geé te piniimihi a bwo cihe ten ne kowé he e mwo mu Galilé? 7Be li e pii pie, weeng pa Nahi Apulie, ke o neeng te lépwo apulie na ta jélé, beme lé cemeiteeng ne ko a *kuricé, ke e bo mulie mwo ha a béciéhe ni tan alecehen.»
8Ke wo léli toomwo, ke lé bwo piniimihi ana e caa pii telé wo Iésu. 9Ke lé mwojuia cemwo mu ko a bwomu, ke lé patemehi ati ninaa ne te lépwo 11 *apostolo, ke ati ni béé apulie te Iésu. 10Lé toomwo naa, ke wo Maria mu Magdala, ke wo Jeanne, me Maria ê nyaa te Cang, ke ni béé toomwo na lé mu pelelé.
Kehe icehi ana he lé piuti a jepule naa ne te lépwo apostolo, 11ke time lé uce mwomwolé, be lé niimihi pie lé pihaamilé. 12Kehe e cuwoda wo Pétéru, ke e téte nge ko a bwomuhe Iésu. Ke e pioole da, ke e te ju alihi ni mwaanu neole pwo bwohemwo. Ke e mwojuia ngemwo pelen, ne ha a bwo emegéi nan ne ko ana e tuie.
E pihabwiieng ne pwo pwaaden Émaüs
13Mwo te é ha a tan naa, ke lu ko â he pwaaden wo lupwo alo béé Iésu, beme lu â ha a mwopopwaalé Émaüs, alo ni inetéale mulang die *Iérusaléma.
14-15É he lu ko â he pwaaden, ke lu tee ko picihe ko nina e tuie [ne ko Iésu]. É he lu mwo ko wonaa, ke e piâbé mwonulu wo pa céiu apulie, ke lé tai piengen ibu. Te wo Iésu kuti, 16kehe time lu uce ali temehieng.
17E pii telu pie: «He ace de celi geu ko picihe kon bé he pwaaden?»
Ke lu â cuwo ha a bwo piwahin julu. 18Ke wo pa céiu na pii kon pie Kléopas, ke e hegi ne ten pie: «Kona time go uce temehi ana tuie he ni tan ce? Ati ni apulie Iérusaléma, ke lé te temehi, ke he te wogo cehi?»
19Ke e tahimwolu pie: «Kona ade celi e tuie?»
Ke lu hegi ne ten pie: «Ana e tehenebé ne ko Iésu mu Nazaret, pana pa péroféta na e piwéden. Be te junihe pwojunuun ne he ni penem den, ke é ne he ni pwooti ten ne ânebuhe Padué, ke é ne ânebuhe ni apulie. 20-2124.21 Luka 19.11; Apostolo 1.6Ke geme céihi pie me weeng pa *Mesia, pana e bo celuimi a bele *Isaraéla. Kehe icehi ana wo lépwo apihuô tenye, ke wo lépwo caa te lépwo *apwoâpwailo, ke lé neeng beme cemeiteeng ne ko a kuricé. Ke caa cié ni tan alecehe a bwo mele ten jenaa.
22-23«Ke é jenaa, ke lé âbé ni béé toomwo mu hadeniime, ke lé [piuti a jepule na e] pwo me geme téetihi. Be lé pii pie, lé â die ko a bwomuhe Iésu he mwo ju acaama, ke time lé uce tooli a één. Ke pwo lupwo *âcélo na lu âbeetilé, ke lu pii telé pie, e caa mulie mwo wo Iésu! 2424.24 Ioane 20.3−10Ke wo lépwo béén mu kome, ke lé â ko a bwomuhen, ke lé tooli ni naado pwohewii nina lé pii ne ni toomwo; be te a juuju pie, tieden a éé Iésu!»
E hegi ne telu
25Ke e pii telu wo Iésu pie: «[Au, mwolikewé!] Be te tice aceli geé temehi! Junihe bwolihi me geé céihi ne ko nina lé pii wo lépwo péroféta ânebun! 2624.26 Luka 9.22Be lé pii pie, o wâé heme e mu he ni picani wo pa Mesia, ânebuhe a bwo habwii na a bwo ubwo na a wâé ten.»
2724.27 Psaume 22.2−22; Ésaïe 53[Ke é he lé ko â he pwaaden] ke e patemehi telu ati nina tii ne kon ne he ni tii iitihi. Be e tabuhi mu ko ni tii te *Moosé, die ko ni tii te lépwo péroféta.
28Nebwén, ke lé piâmwonuhi a mwopopwaalé na me lu â hen. Ke wo paje, ke e pwo me e engen kojalu. 29Kehe icehi ana lu cuwokon, ke lu pii ten pie: «Ûhu, go mwo mu pelemu, be caa bwén.»
Ke lé taa pwomwo, ke lé mu lang.
Lu temehieng he e ebii a pwoloa
30É he lé ko mu pwo taap, ke e pé a pwoloa wo paje, ke e pwoiitihi ne kon. Nebwén, ke e ebii, ke e ne telu. 31Ke te tehi kuti ni naamiilu, ke lu temehieng; kehe icehi ana te ju pwo é tieeng ne ânebuhelu. 32Ke lu pipii telu pie: «Wii! Te junihe ité kuti a pipwodéén na e mu he ni pwonimenyu, he e patemehi tenyu bé lang he pwaaden ni tii iitihi!»
33Ke lu te cuwoda kuti, ke lu epin ko mwojuia ngemwo Iérusaléma. Ke lu too lépwo 11 apostolo me lépwo béélé he lé teko pimu ibu. 3424.34 1 Korénit 15.4−5Kehe icehi ana woélé, ke lé mi pii telu pie: «Éé! E caa mulie mwo wo Padaame! Be e alieng wo Simon Pétéru!»
35Ke wo lupwoli apulie mwo, ke lu uti telé ana toolu nge he pwaaden. Ke lu pii mwo pie: «Gemu te temehieng kuti he e ebii a pwoloa!»
E pihabwiieng de ni acémun den
Mataio 28.16−20; Maréko 16.14−18; Apostolo 1.6−8
36É he lu ko wonaa a bwo uti nen, ke e te pihabwiieng kuti ne ha awiemelé wo Iésu, ke e pii telé pie: «Bwocu tewé! Ke adéikewé!»
3724.37 Mataio 14.26Ke te junihe mwotilé kuti, be lé niimihi pie lé alihi ace duéé.
38Kehe e pii telé pie: «É mu ko ade na mwotikewé ke pihauli ni pwonimewé? É mu ko ade na time geé uce céihi pie woéo?»
39-40Ke e habwii telé ni in me ni an, ke e pii telé pie: «Geé alihi ni ing ke ni ang, ke geé ti kong, be te ju woéo kuti! Be a jenenaado ke te tice mehieng, ke te tice duun!»
41Ke lé te junihe téetihi ninaa, ke piwâénimelé, kehe icehi ana time lé uce téele mwomwohi ehi, be mwo te junihe emegéi nalé. Ke e pii telé wo Iésu pie: «Te pwo celi me nye wii ne éni?»
42Ke lé ne ten a me-ikua na cini. 43Ke e wii ne he pwahamiilé.
E tehi a bwo temehi nen delé ni tii iitihi
4424.44 Luka 9.22Ke e pii telé pie: «Geé te niimihi ali é pii tewé he li é mwo tee mu pelewé, pie: Wâé heme panebwénihi ati nina lé tii ne kong wo Moosé ke wo lépwo péroféta, ke é ne ha a tii *Psaumes.»
45Ke e tehi ni bwo temehi ne ni tii iitihi telé. 4624.46 Ésaïe 49.6, 53.10−11; Psaume 16.10Ke e pii telé pie: «Caa te tii ne he ni tii iitihi pie, e o mu he ni picani wo pa Mesia, [ke e o mele]. Kehe e o mwojuia cemwo mu hadenii ni amele ha a béciéhe ni tan alecehen24.46 Ha a béciéhe ni tan alecehen—E mele wo Iésu he paciile, ke e mulie cemwo he pwoiitihi. Jenaa, ke genye pii pie, alo ni tan alecehen. Kehe icehi ana âcehi a bwopiine ne ni tan de lépwo Juif, ke a paciile, ke a bécéiuhe tan; ke a capéto, ke a béalohen; ke a pwoiitihi, ke a béciéhen..
47«Ke [é pahedekewé, beme geé] pipatemehi te ati ni bele, tabuhi mu Iérusaléma, a pwooti ko a bwo pininim. [Ke geé pii telé] ne he niing pie: “Geé bitekewé, ke geé pitaatééhi ni mulihewé, ke e bo pineuhi ni ta pwo tewé wo Padué!”
4824.48 Ioane 15.27; Apostolo 1.8«Be te wogewé ni *apajuujuhi na ati ninaa. 4924.49 Ioane 14.16, 15.26; Apostolo 1.4Kehe geé mwo te ju mu éni ha a pwomwo ubwo, ucéihi a junuu Padué. Be é bo nebé ne huîiwé a [*Jenen Iitihi] be weengaa ana e caa mi pii wo Caa tong.»
E taa he miiden kojalé
Maréko 16.19−20; Apostolo 1.9−11
50E pé lépwo acémun den wo Iésu nge ha a céiu duaan ko a Bétani, ke e pwii ni in, ke e adéilé. 51He e ko adéilé, ke e engen kojalé, ke e céieng da he miiden [wo Padué]. 52Ke lé pipaunueng. Ke é alecehen, ke lé mwojuia ngemwo Iérusaléma he lé te junihe pipwodéén. 53Ke lé tee mu *huâ iitihi téteda, ke lé tee pipaunu ke *adéi Padué.