A béalohe tii te Paulo
nge céii lépwo
Korénit
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Wo Paulo, pa apostolo. Ke e mu pelen wo Timoté.
E tii éniile?
Ha awieme a jo 55 me 57, he e mu Macédoine wo Paulo. (Omehi Apostolo 16.6―17.15.) E tii a tii ce ha a jo na céiu alecehe a bwo tii nen den a 1 Korénit.
E tii me dee?
Te a puco te ni acéihi ne Korénit. Omehi Atabuhi ko a tii 1 Korénit. E tii ni tii na paa te lépwo Korénit wo Paulo, kehe icehi ana te alo cehi na e mu ha a Tii Iitihi. A tii ce, 2 Korénit, ke a bépaahe ni tii ten delé.
É ko ade na e tii?
É ne ha a céiu tii na e tii ne telé ânebun (na pipatieden), ke e pééle lépwo Korénit wo Paulo. E cihe telé ko nina lé pwo na ta (2.3). Hiwon ni béén mu kolé na lé pininim (7.8−13). Kehe icehi ana pwo ni béé upwonimelé na lé pii pie, te tice mwomwon den me e pacihelé. Be lé hegi ni béé apipune agele na lé pii pie, te woélé cehi lépwo ju apostolo, ke lé pii me ta Paulo (pwahamii tii 10―11). E tii a tii ce wo Paulo, beme e pipwopain, ke me e habwii a pipwoééhe ten ne te lépwo acéihi ne Korénit (2.4; 6.11), me a pipwoééhe te Padué me delé (5.14−15). Nimen me e ne telé ace céiu benaamwon beme lé pininim, ânebuhe a bwo mwojuia ten mwo (13.10).
E tii mwo, beme e pwopune telé, beme lé pajuujuhi nina lé pii ânebun pie, me lé tai mwani me de lépwo acéihi ne Iérusaléma, be pwo a menele nelang (pwahamii tii 8).
Ade ace âne a tii ce?
Lé pii wo lépwona lé tauti Paulo pie, time uce pa ju apostolo, ke time uce e kon a Jenen Iitihi, mu ko ana pa apulie na e mu he ni picani, ke tice niihen. Kehe icehi ana e habwii wo Paulo pie, heme nye ju eabwé te Kériso, ke genye o bo mu he ni picani me ni téé pwohewii Kériso. Ke wâé heme nye hegi anaa, ke me genye cumang ne ha a piuca. Heme nye mu he ni picani jenaa, ke a bwopwonen me nye pipwopweekenye, beme e mu konye a wâé na te junihe ubwo wéden dieli mwo (4.17).
Heme tice niihenye, ke jan ne ko a junuu Padué me e penem konye, ke me e taatéékenye, beme nye pwohewii Iésu. Ke genye o habwii ne konye te ni apulie pwo bwohemwo a junuu Padué me a bwo ubwo na a wâé ten.
E habwii wo Paulo pie, wo lépwona lé tautieng, ke time uce lépwo ju eabwé te Kériso, be lépwo upwonimelé, ke muhi telé me lé picani me den.
E pii mwo pie, heme nye pwo ana ta, ke wâé heme nye pininim ke bitekenye, beme nye pitaatééhi nina nye pwo na time uce wâé. Heme wonaa, ke genye o bo piténede Padué, ke genye bo pipwoééhe ni apulie, ke o iitihi ke mwomwon ni mulihenye. Kehe icehi ana time uce wonaa a mulihe lépwona lé tauti Paulo.
É ne ha a tii ce, ke wo Paulo, ke e te junihe habwii a pwonimen ko lépwo Korénit. E te junihe pipwoééhelé, ke e te okéé ne kolé mwo ko ni ta na lé pii ne kon. Ke e te junihe okéé ne ko ni apulie na lé pwo me lé pitalupe.
A bwomune a tii 2 Korénit
Pipwobwocu me atabuhi ko a tii (1.1−11)
A bwo mu te Paulo me lépwo Korénit (1.12―7.16)
Mwomwon ni huô ten ne telé (1.12―2.17)
E pipatemehi a piapwo ko a mulip (3.1−18)
E pamwoiueng na a Pwooti Wâé, he e mu he ni picani mu ko Kériso (4.1―6.13)
A pihuô ten ne kolé (6.14―7.16)
A bépicani te lépwo acéihi ne Iérusaléma (8.1―9.15)
E pipwopain wo Paulo ne ko lépwona lé tautieng (10.1―13.10)
Paulo me lépwo apostolo agele (11.1−15)
E mu he ni picani mu ko Kériso (11.16−33)
Ana habwii te Paulo (12.1−10)
Gia Paulo ne ko lépwo Korénit (12.11−21)
Bénebwéne pwooti (13.1−10)
Bépinelé (13.11−13)
1Pipwobwocu
1Woéo1.1 Woéo—Grek: Wogemu. Wo Paulo na e pwo a tii, kehe icehi ana e habwii pie te céiu pwonimelu me Timoté na e mu pelen. Paulo, na é pwotii, woéo pa apostolo te Iésu *Kériso, âcehi ni pihuô te Padué. [Be e pahedeéo ngen, beme é patemehi a pwooti ten.] É pwotii lé céiikewé, wogewé a puapulie ten, na geé mu ha a pwomwo ubwo Korénit, ke me de mwo ni apulie ten ne ha a province Akaï. Wogemu me Timoté, pa céiu acéihi béénye. [Ke e pwobwocu tewé mwo.]
2Wâé heme e mu kowé a *pipwoééhe tice ja kon, me a péém na e âbé mu pele Padué henye, me Padaame Iésu Kériso. Adéikewé!
E pamwoiukenye ne he ni picani
31.3 Roma 15.5Nye pipaunu Padué, Caa te Padaame henye Iésu Kériso. Be pa Caa tenye mwo na nihe eânimen denye, ke e te cuwo ko pwo nina wâé ne konye. Ke weeng Padué, na e mu te cuwo ko pwopweehi ni pwonimenye, ke e pamwoiukenye.
4-51.5 Psaume 34.20Be e wonaa tenye heme nye mu he ni picani mu ko Kériso. Ke hemepie te junihe ubwo ni picani tenye, ke o te junihe ubwo wéden a bwo pwopweehi ne ni pwonimenye ten ne ko Kériso. Ke wogenye mwo, ke o jan ne konye me nye uce pwopweehi ni pwonime ni béén na lé mu he ni picani.
6É mu ko anaa, na hemepie é1.6 É—Grek: Nous. Ati ha a tii ce, ke e pii wo Paulo pie, Geme (nous), beme e te cihe kon mwo. He pwo cemuhi, ke genye tii pie, Woéobeme junihe pwéélang. (E ne he ni note, ke geme tii pie: Grek: +Woéo…). He ni béé duaan, ke wieli e cihe kolu me Timoté, ke é he ni béé duaan, ke wieli e cihe kolé me lépwoce béén. mu he ni picani woéo, ke a bwopwonen me é pwopweehi ni pwonimewé, beme celuimikewé. Be e pamwoiuéo [wo Padué] beme é pamwoiukewé, heme geé mu he ni picani pwohewiiéo. 7Ke é temehi pie, geé cumang [ne he ni céihi tewé]. Be é he geé mu he ni picani pwohewiiéo, ke e pwopweehi ni pwonimewé wo Padué pwohewiiéo.
Lé pwotahinaado ne ko Paulo ne Asia
81.8 Apostolo 19.23; 1 Korénit 15.32Wâé heme geé temehi, wogewé lépwo bééng, pie lé te nihe pwotahinaado ne kong ne ha a province Asia. Ke caa pwocoon ne kong me é picani ne ko ninaa, ke é caa pwo me é mele.
9Pwohewiin heme tautiéo, ke pwocuhinaado tong die ha a mele. Ke heme wonaa, ke a bwopwonen, beme é nemwo picéihi ne kong, ke me é pipatupwoéo te Padué, na e pwo me lé mulie cemwo lépwo amele. 101.10 2 Timoté 4.18E caa te celuimiéo koja a mele, ke e o mwo te celuimiéo mwo he ni benaamwon ce. Ke é céihi me ubwo pie, e o mwo te celuimiéo mwo he ce tan celi mwo e he pwaaden. 11Ke wogewé, ke geé picani tong, ne he ni pwopwoiitihi tewé, wogewé me lépwona hiwon jélé. Ke e téne wo Padué, [ke e celuimiéo] ke e adéiéo. Ke hiwon ni apulie na lé pwo-olé ten ko ninaa.
a bwo mu ten me lépwo korénit
(Pwahamii tii: 1―7)
Mwomwon ni huô tong ne tewé
12[Wâé heme geé temehi pie] ati ni naado na é pwo ne éni pwo bwohemwo, ke é pwo ne ha a juuju, ke é mu ha a ju pwonimung1.12 Wieli lé tauti Paulo wo lépwo béén ne Korénit pie, time uce a juuju ali e pii pie, me e bo okelo ko â caniêlé. Ke e tii beme e pipwopain.. Ke te piwien mwo ne ko ni penem dong ne kowé [be te tice ta hen]. Ke e pajuujuéo na a *pwocihe na e âbé mu ha a pwonimung, me é pii ninaa. Be é âcehi a pipwoééhe tice ja kon de Padué, kehe time uce é ne ha a bwo temehinaado te lépwo apulie.
13-141.14 2 Korénit 5.12; Filipi 2.16Be, me é mu pwotii lé céiikewé [ke te tice celi é pineduwohi kowé]. Be nina geé pine, ke te ni juuju. É mu ko anaa, [na o time uce tanim gewé kong] ha ace tan celi e o bo mwojuia mwo hen wo Padaame henye Iésu. Ke geé o pipwodéén kong, pwohewii a pipwodéén dong kowé. Geé caa te temehi anaa, kehe nimung me geé temehi ehi.
Junihe nimung me é â caniêkewé
15Ânebun, ke é niimihi pie, geé te temehi ehi [a pwonimung]. Ke anaa kuti ali é niimihi ânebun pie me é [okelo ko] âdé caniêkewé, beme e okelo ko adéikewé wo Padué mu kong. 161.16 1 Korénit 16.5−6Be a céiu, ke a bwo engen dong nge ha a province Macédoine. Ke a céiu mwo, ke a bwo mwojuia tong mwo ne *Judé. Ke é niimihi pie, wieli geé bo picani tong ko a bwo mwojuia tong ne mwo lang.
17Weengaa a bwo niimihinaado tong ânebun. [He é mu ko ade na time é uce mwojuia ne mwo pelewé?] Wieli geé ko niimihi pie, time é uce piniimihi ehi? Wieli é pwohewii lépwona lé pii pie «éa» heme ko «ûhu»? 18Ûhu! Time é uce wonaa, be e te pajuujuéo wo Padué. Be hemepie e te cumang, ke woéo mwo, ke é o te cumang. Ke é hemepie é pii tewé pie «éa», ke te «éa»1.18 Grek: Wo Padué, ke e te mu ha a bwo mu ten, beme a pwooti +tong ne tewé ke me time uce «éa» me «ûhu».!
191.19 Apostolo 18.5Geé téne: Wo Kériso Iésu na geme patemehieng dewé, wogeme me Silas me Timoté, ke te weeng kuti pa *Naî Padué [na e juuju. Be weeng, ke pa pwooti mu pele Padué] na e pii tenye pie: «Éa!» Kehe time uce «Meniing…»1.19 Meniing… Grek: «Éa» me «ûhu».. 201.20 Pii Beetihi 3.14Be e pii pie «éa», beme nye hegi ati ni *adéihi te Padué li e caa mi pii. Ke te é mu ko Kériso na nye tai pwoun de Padué, ke genye tai pii ati pie: «Éa! Amen!»
21Ke te wo Padué na e pwo me nye cumang ne he Kériso. Be weeng na e pipégalikenye1.21 Pipégalikenye—Grek: Oint. Omehi note ko Luka 4.18. [me nye apulie ten]. 221.22 2 Korénit 5.5; Éféso 1.13−14Ke e caa ne tenye a *Jenen Iitihi he ni pwonimenye, beme a inen [pie wogenye, ke ni apulie ten]. Weengaa a bécéiuhe adéihi na e ne tenye.
A watihen na time é uce âdé
23É te juuju1.23 É te juuju—Grek: [É piapwo] ne ko a mulihung., ke e pajuujuéo mwo wo Padué, heme é pii tewé pie: Weengi a watihen na time é uce mwojuia ne mwo pelewé ne Korénit. Be é hemepie é âdé, ke wieli [é o pii ce pwooti celi nihe] téé ne kowé. Kehe time uce nimung me é wonaa. 241.24 1 Pétéru 5.3Be time uce nimung me é pihuô wédenikewé. Be geé caa te cumang ne he ni céihi tewé, ke nimung me nye pipenem ibu, beme nye tai pipwodéén.
21-32.1 1 Korénit 4.21Hemepie é pipwodéén, ke wogewé mwo, ke geé pipwodéén. Be te wogewé kuti na geé mu tee cuwo ko pamwoiuéo, ke wâé heme wonaa2.1−3 2e phrase—Grek: [Wogewé] na me geé pwo me é pipwodéén.. Kehe icehi ana heme téé gewé, ke bo wooélé celi lé bo pwo me é pipwodéén? É mu ko anaa, na caa time uce nimung me é cihe me ubwo ne kowé mwo, ko aceli é tooli ne pelewé2.1−3 4e phrase—Grek: Anaa kuti na é niimihi pie, o time é uce mwojuia ngemwo pelewé, me é pwo me piwahin gewé.. Weengaa kuti a watihen na é pitaatééhi a bwo niimihinaado tong. 42.4 Apostolo 20.31Ke é caa pwotii lé céiikewé2.4 É caa pwotii lé céiikewé—Tieden a tii naa, kehe time e uce pii a bécéiuhe tii te lépwo Korénit, na e mu ha a Tii Iitihi.. Kehe icehi ana te junihe piwahin a pwonimung, ke é te nihe é, be é temehi pie, o te nihe téé gewé ko nina é pii2.4 Be é temehi pie, o nihe téé gewé ko nina é pii—Grek: Time uce a bwopwonen me piwahin gewé.. Be ana te ju wâé tong cehi, ke me é habwii tewé pie, nihe ubwo a pwonimung kowé.
Geé pineu pa apulie @ na e pwotahinaado ne kowé
5Wo pa apulie na e pelewé, pali e pwotahinaado ne kong2.5 Wo pa apulie na e pelewé, ke pali e pwotahinaado ne kong—Grek: Hemepie e pwo me piwahin genye wo pace céiu apulie., ke te nihe ubwo a ta na e pwo tewé kojaéo. Weengaa a watihen me tai téé genye. Kehe icehi ana time é uce pé me ubwo [a ta na e pwo tenye]. 6Be geé caa te tautieng2.6 Geé caa te tautieng—Grek: Lé caa te tautieng na a hiwon kowé. Wieli a bwo tautieng de ni acéihi na lé pimu ibu., [ke geé caa te habwii ten a ta na e pwo]. Ke caa te jan.
7Ke é jenaa, ke wâé heme geé pineueng, ke me geé pipamwoiueng mwo. Be koli e bo patupwo [a céihi ten] be te nihe ubwo a bwo téé nang. 8Ke é cuwokowé [beme geé pwo me céiu a pwonimewé] beme geé habwii ten mwo a pipwoééhe tewé2.8 Habwii ten mwo a pipwoééhe tewé—Wieli a bwopiinen pie, lé hegieng mwo ne ha a pimu ibu telé..
9Ke é he li é pwo ali tii, ke a bwopwonen me é alihi [ni pwonimewé] pie, geé te piténedeéo, na ati he ni naado. 10Ke é hemepie geé pineu pa apulie naa, ke woéo mwo, ke é o te pineueng mwo. Ke te a juuju pie, é caa pineueng, me dewé, ne he nii Kériso. Ke é niimihi pie, a ta na e pwo tong, ke time uce nihe ubwo2.10 Dernière phrase—Grek: Hemepie é pineueng ko ace céiu naado.. 112.11 Luka 22.31Be hemepie nye wonaa, ke o caa te tice pwaadeni *Caatana me e pihaamikenye. Be nye caa temehi ehi ni bwomu ten.
Nye piwéden mu ko Iésu Kériso
122.12 Apostolo 14.27; 1 Korénit 16.9É â Troas, beme é pii beetihi a *Pwooti Wâé te Kériso. Ke me é tehene ngen, ke é tooli pie, e caa te pwopweehi a pwaadeniing wo Padué. 132.13 Apostolo 20.1Kehe icehi ana te nihe pinekepé ne tong ko pa bééng Tit. Be é ucéieng, ke time e uce tuiebé. Ke é caa pine lépwo a-mu Troas, ke é mwojuia mwobé ne éni Macédoine [beme é haneeng].
14Kehe icehi ana nye pipwo-olé te Padué, be e caa piwéden wo Kériso. Ke e péékenye2.14 Péékenye—ai Péékeme. Wieli e te picihe kon me lépwo béé apostolo. ne he pwahamii ni apulie ati, pwohewii a mwocoda ten na e piwéden. Ke nye habwiieng ati ne he ni piduaan, ke e pwo me nye patemehieng, pwohewii a ûdenaado na wâé.
15-162.16 Luka 2.34; 2 Korénit 3.5−6Éa, nye pwohewii a tabe ûde, a âpipati na e ne te Padué wo Kériso. Ke wo lépwo béén, na e mwo ko celuimilé mwo, ke lé téne a ûden na wâé, ke e pébé céiilé *a ju mulip [dieli mwo ne pelen]. Kehe é ne ko lépwo béén na lé ko pipatieden ni mulihelé ité kojaeng, ke lé te ju téne cehi a ûdenaado na ta, na e pébé céiilé a mele.
Ke he woo celi jan me e pwo a penem naa, [a penem de lépwo *apostolo? O te tice, kehe te icehi pa apulie na e picani ten wo Padué]. 17Junihe hiwon lépwona lé pé a pwooti te Padué, beme lé hane mwani kon, kehe time é uce pwohewiilé. Be woéo, ke pa apenem de Kériso, ke é pii a juuju ne he pwahamii Padué. Be weeng na e pahedeéo.
3É pipatemehi a piapwo ko a mulip
13.1 Apostolo 18.27; 2 Korénit 5.12Kona [geé niimihi pie] é pipii dong mwo? Ûhu! Kona wâé heme é habwii tewé ni tii na lé cihe kong me wâé? Ai me é pwo me geé tii ni pwooti ne kong, beme é habwii te ni béé acéihi, pwohewii ana lé pwo ne ni béé apipune? Ûhu! Time é uce wonaa, [be geé te temehiéo ehi]! 23.2 1 Korénit 9.2Be a tii tong, ke ana wogewé na caa te tii ne ha a pwonimung. Ke jan me lé pine ati ne ni apulie [na lé alihi ni penem dong ne pelewé].
33.3 Exode 24.12; Jérémie 31.33; Ézékiel 36.26−27Be wo Kériso, ke weeng na e caa tii a tii naa, ke woéo, ke te ju pa apitéteimipwooti. Ke a pwooti ha a tii na time uce tii ko bépwotii, kehe ana tii ko a *Jenen Iitihi te Padué, na e mulip3.3 Padué, na e mulip—ai Padué na e ne a mulip.. A tii na time uce tii ne pwo ace péi3.3 Tii ne pwo ace péi—Ni patén de Moosé. Omehi Exode 24.12. E caa te mi patemehi ânebun wo péroféta Iérémia pie, wo Padué ke e o pii a patén na mwo coho ne he ni pwonime ni apulie. Omehi Jérémie 31.33; Ézékiel 11.19; 36.26−27., kehe e tii ne he ni pwonime apulie. 4É cumang [he é pii anaa] é mu ko ana é céihi me ubwo ne ko Padué, be é mu he Kériso. 5Ke time é uce niimihi pie, é pipwo cehi a penem na e ne tong. Be te wo Padué na e pwo me jan ne kong me é pwo. 63.6 Jérémie 31.31; Ioane 6.63; 1 Korénit 11.25Ke weeng na e pwo me é pébé a *piapwo ten na mwo coho [na e pwo me denye, wogenye a puapulie ten].
A piapwo naa, ke time e uce âbé mu ko ni patén na tii, kehe ana e âbé mu ko a Jenen Iitihi. Be ni patén na tii, ke e pwo me nye mele. Kehe icehi ana a Jenen Iitihi, ke e pwo me nye mulie.
Junihe ubwo a wâé te Padué
73.7 Exode 34.29He li e pébé li patén wo *Moosé li tii ne pwo li péi, ke lé tuiebé ne ha *a wâé te Padué. Be te junihe pwomelaa a pwahamii Moosé, ke time uce jan me lé omeeng wo lépwo *Isaraéla. Kehe icehi ana time uce bwolihi a pwéélang naa, ke ni patén, ke e pébé a mele.
8Ke hemepwo é ne ko ali piapwo3.8 Piapwo—Grek: A penem (ministère, service). Te piwien ne he ni niide a tii 9 me 10. li e pébé na a Jenen Iitihi, [ke e pwo me nye mulie] ke te junihe ubwo wéden a wâé naa. 93.9 Deutéronome 27.26; Roma 1.17Be mepie pwo a wâé na ubwo te ni patén na lé ne cuhinaado tenye, kehe o bo junihe ubwo wéden a wâé te a piapwo na e pwo me mwomwon genye [ne he pwahamii Padué]. 10Éa, a wâé [ko ni patén] ke a naado na te junihe wahin ne ko jije a wâé [ko a piapwo na mwo coho]. 11Be mepie caa pwo a wâé ko ana time uce bwolihi, ke o bo woté ace bwo ubwo na a wâé ko ana e mu dieli mwo?
Nye alihi a wâé te Padué
12E pamwoiukenye a piapwo naa, na e pwo me denye wo Padué3.12 A piapwo naa, na e pwo me denye wo Padué—Grek: Espérance., beme time uce piwâ genye [me nye pipwoeabwé ten]. 133.13 Exode 34.33Ke time nye uce pwohewii Moosé, li e talui a pwahamiin, he li e cuwo ânebuhe [a puapulie ten] lépwo Isaraéla. Be o time uce wâé heme lé alihi a wâé na pwomelaan na e mu kon. Be a wâé naa, ke caa ko pitieden kojan ânebun.
14Ke é ne ko lépwo Isaraéla, ke te junihe capuhi ni pwonimelé, dieli jenaa. Be heme lé pine, ai me lé téne ni tii ko patén3.14 Ni tii ko patén—Élele Iitihi Ânebun (l’Ancien Testament)., tii ko a piapwo ânebun, ke [time lé uce alihi temehi ni juuju na e mu hen. Be pwohewiin heme] talui ni pwahamiilé ko ace mwaanu. Ke time uce [jan me lé pwii] a mwaanu naa, kehe te icehi, hemepie lé mu ko Iésu.
15Éa, a juuju pie, é dieli jenaa ni, heme lé mu pine ni tii te Moosé wo lépwo Isaraéla, ke pwohewiin heme neduwohi kolé ni bwopiinen. 163.16 Exode 34.34Kehe icehi ana hemepie e biteeng nge céii Padaame wo pace céiu apulie, ke o tupwo a bétalui na a pwahamiin. 173.17 Ioane 8.36; Roma 8.2Be wo Padaame, ke weeng a Jenen. Ke me e konye a Jene Padaame, ke e tuwokenye koja ni naado na lé ciekenye, ke caa te tice celi e imwikenye. 18Ke caa tai pwii mu he pwahamiinye a bétalui nen, beme nye pwohewii a apiocile na pwomelaan ko a wâé te Padué. Be e pitaatéékenye na a Jene Padaame, beme nye pwohewiieng, ke me nye mu ha a wâé na piubwo da.
4A Pwooti Wâé ke a pwéélang @ ne ha a melepiing
1E ne tong a penem naa wo Padué, ne ha a bwo wâé nang. Weengaa a watihen na time uce pitupwo jo [heme é mu he ni picani].
24.2 2 Korénit 2.17; 1 Tésalonik 2.5Ke é caa mi piniimihi pie [hemepie é patemehi te ni apulie] ke time é o uce pii ace pwooti celi gele, ke time é uce neduwohi ace céiu naado. Ûhu! Time uce wâé tong ni bwomu te ni apulie na lé wonaa, be lé pwo me tanim genye. Be é penem ha a juuju. Ke time é uce pibitehi ni pwooti te Padué; kehe é habwii ehi a juuju, ne he pwahamii Padué. Ke wo lépwo apulie, ke lé o temehi ne he ni *pwonimelé [pie time é uce pihaamilé]. 3Be a Pwooti Wâé na é ko patemehi, ke pwéélang, ke jan me lé temehi ati ne ni apulie, kehe te time uce wo lépwona élé ité koja Padué na lé patieden ni mulihelé4.3 Grek: Caa neduwohi a Pwooti Wâé tong ne ko lépwona lé mele.. 44.4 Éféso 2.2; Kolosé 1.15; Ébéru 1.3Be e pwo me bwi jélé [wo *Caatana] pa caa te a bwohemwo ce, beme time lé uce alihi a pwéélang ko a Pwooti Wâé, ke me time lé uce céihi ne kon. A pwéélang naa, ke *a wâé te Kériso, na a déme Padué.
5Be, me é pipune, ke time é uce pipii dong ne tewé, kehe é patemehi Kériso Iésu, Padaame. Ke é mu kon, na woéo, ke é penem dewé.
64.6 Genèse 1.3; Ésaïe 9.1; 2 Korénit 3.18E pii wo Padué ânebun pie: Wâé heme e tuie a pwéélang ne ha awieme a melepiing.Genèse 1.3
Ke wo Padué naa, ke weeng kuti, na e pwo me e tuie a pwéélang den ne he ni pwonimenye, beme nye temehi pie, a wâé ten, ke e he Iésu Kériso4.6 A wâé ten, ke e he Iésu Kériso—Grek: A wâé te Padué ne he pwahamii Kériso..
Mang a céihi tong ne he ni picani
74.7 2 Korénit 5.1[A pwéélang na e konye, ke e pwohewii] a naado na nihe ubwo a cuhin. Kehe icehi ana nye pwohewii ni mwotabe pule [na time uce mwoiu]. Ke anaa, ana me lé temehi ne ni apulie, pie time e uce âbé mu konye a junuun ce, na junihe ubwo wéden. Kehe e te âbé mu ko Padué.
84.8 2 Korénit 1.8, 7.5É4.8 É—Grek: Nous (pwohewii gemu, geme, ai genye he pwo cemuhi). Kehe icehi ana wo Paulo, ke e pii ni naado na e tuie ne kon. Piwien he ni niide a tii 8−15. Omehi mwo note ko 2 Korénit 1.6. te junihe mu he ni pétaapwo picani me ni téé, kehe icehi ana time lé uce caaiteéo. Ke hiwon ni naado na ta na e mu tuie ne kong, kehe icehi ana é te cumang. 9Lé te cuwo ko pwo tong nina time uce wâé, kehe icehi ana time e uce patupwoéo wo Padué. Ke lé pabetiiéo ne he pule, kehe icehi ana é te cuwoda mwo. 10-114.10 1 Korénit 15.314.11 Roma 8.36Ati he ni tan, ke é te pipwopweeéo ne ko a mele me de Iésu. Be é teko pé ne ha a ééng a bwo mele ten: a ééng na e bo mele. Kehe icehi ana é te pé ne kong mwo a bwo mulie cemwo ten. Ke lé o alihi anaa ne ni apulie4.10−11 Ke lé o alihi anaa ne ni apulie—Grek: Beme o habwii a [mulie] naa..
12Ke hemepie é pipwopweeéo ne ko a mele, ke a bwopwonen beme e mu kowé *a ju mulip4.12 Grek: Anaa kuti na e penem +kong a mele; ke a mulie, ke e [mu] kowé.. 134.13 Psaume 116.10Be caa te tii ne he ni *tii iitihi pie: É céihi ne ko Padué, ke é mu ko anaa, na é cihe.Psaume 116.10
Ke woéo mwo, ke é céihi, ke é mu ko anaa, na é pii beetihi a Pwooti Wâé ten.
E pwo me é mulie cemwo
144.14 1 Korénit 6.14Be é temehi pie, wo Padué, ke e pwo me e mulie cemwo wo Padaame Iésu mu ha amele. Ke e bo pwo me é mulie mwo, be é mu ko Iésu. Ke e bo tai péékenye ibu me wogewé, me nye cuwo he pwahamiin. 15É ko anaa, na e adéikewé mu ko ni picani na é mu hen. Ke me wonaa, ke o hiwon ce apulie celi lé o temehi ni *adéihi ten na e âbé mu ko a *pipwoééhe tice ja kon den. Ke lé pwo-olé ten, me pipwoun den, ke lé o pipatemehi ngen a wâé ten, me a bwo ubwo nang4.15 Grek: Be ati ninaa, ke e tuie be me dewé, beme e piân a pipwoééhe tice ja kon. Ke o hiwon nina lé o pipwoun de Padué, ne ha a wâé ten..
Time uce bwali ni picani tenye jenaa
164.16 Éféso 3.16É mu ko ati [ni adéihi naa] ke o time uce pitupwo genye. Be mepie e ko mwaale ni éénye [ke me e â benihi a mele]; ke é ne ko a ju mulip na e konye, ke e o piubwo nang da. 174.17 Roma 8.17−18Ke mepie nye mu he ni picani he ni tan ce, ke time uce ubwo, ke time uce bwali. Be ni bwopwonen me pipwopweekenye, beme e mu konye a wâé te Padué. Ke a wâé naa, ke o junihe ubwo wéden koja ni picani jenaa. Ke e o te mu pelenye dieli mwo.
184.18 Kolosé 1.16É mu ko anaa, na nye nemwo pé me junaado nina nye alihi ko ni naamiinye. Be time lé uce tee mu me bwolihi. Kehe nye hane ni naado na time nye uce alihi: ni naado na lé o mu dieli mwo.
5A éé apulie na mwo coho
15.1 2 Korénit 4.7He nye mwo ko mulie éni pwo bwohemwo, ke a éénye, ke pwohewii a mwa mwaanu na o bo tanahi taabwon ha ace céiu tan. Kehe icehi ana nye temehi pie, pwo a mwa tenye na e jeda he *miiden. A mwa naa, ke e te mu dieli mwo, be a mwa na e bahi wo Padué, kehe time uce aceli e bahi wo pace apulie. [A mwa naa, ke a éénye na mwo coho.] 25.2 Roma 8.23É jenaa, ke nye cewé, be te junihe binyi ne tenye me nye tee ucéihi a éénye5.2 Nye tee ucéihi a éénye—Grek: Nimenye me nye cuwohe a mwa naa. Ne he ni niide a tii 2−5, ke e neibuhi lupwo ocine ko a éénye wo Paulo: a mwa mwaanu, me a epwénenye. na o bo ne tenye ne jeda he miiden. 3[A éé apulie naa, ke e o pwohewii a epwén] na mepie genye cuwohen, ke o te junihe wâé ne he pwahamii Padué5.3 Ke o te junihe wâé ne he pwahamii Padué—Grek O time uce tice mwaanu konye.. [Be e o ne te a jenenye a één na mwo coho.]
4Kehe é he genye mwo ko mulie éni pwo bwohemwo, ke genye te junihe cewé kuti ko a bwo cunu genye. Be mepie time uce nimenye me nye necu a éénye, kehe icehi ana o nihe wâé tenye me nye taatééhi, beme a éénye na mwo coho ne he miiden, ke me e taatééhi ni naado na caa mele na a mulip.
5Ke te wo Padué na e caa pipwopweekenye ne ko a mulie naa. Ke e ne tenye a *Jenen Iitihi, beme pa ânebuhe ni *adéihi na e ne, ke me e *pajuujuhi mwo pie, genye bo tai hegi mwo ce béén5.5 2e phrase—A bwopiine ni pwooti grek pie, prémices ke garantie.. 65.6 Ébéru 11.13−16Ke wâé heme genye te pwo me piwâénimenye!
Nye mulie ha a céihi
Te a juuju pie, he genye mwo tee ko mulie ha a éénye ne éni pwo bwohemwo, ke mwo time genye uce téele pimu ibu me Padaame [ne he miiden]. 7Kehe icehi ana genye mulie ne ha a céihi, kehe time genye uce âcehi nina genye alihi. 85.8 Filipi 1.23Be anaa kuti a watihen me genye te pwo me piwâénimenye. Be wâé tenye heme genye engen mu ha a éé apulie ce, beme genye pimu ibu me Padaame.
95.9 Kolosé 1.10; 1 Tésalonik 4.1Ke ana junaado ne tenye, ke me genye hane me wâé te Padué genye, he genye mwo ko mulie éni [pwo bwohemwo] ne ha a éé apulie ce, ai hemepie nye caa engen mu hen. 105.10 Ecclésiaste 12.14Be genye o tai cuwo he pwahamii Iésu Kériso, beme e tautikenye. Ke e bo patihi ne konye ni pétaapwo cuhi ni penem denye na wâé, ai nina ta, he nye mwo mulie pwo bwohemwo.
É pébé a pwooti ko a péém
11Nye pipwocilekenye ne ânebuhe Padué, ke genye nihe paciitieng. Ke é ne kong5.11 Kong—Grek: Kome. Kehe icehi ana wieli e te picihe kon mwo wo Paulo ne he ni niide a tii 10 die ha a 15. Omehi mwo note ko 2 Korénit 1.6., ke é mu te niimihi anaa. Ke anaa kuti na é mu te pacihe ni apulie, me lé bitelé ne kon. Be e te temehi a pwonimung wo Padué. Ke é niimihi pie wogewé, ke geé te temehiéo mwo. 12Geé nemwo niimihi pie é te cuwo ko pipii dong. Ju nimung cehi pie me geé pwo me piwâénimewé kong. Ke é ne tewé a béhegi nen de lépwona lé mu pipii delé ne ko ni naado na nye alihi ko ni naamiinye, kehe time uce é ko nina e he ni pwonimenye.
13Wieli [lé o pii pie] pipenem a puning, heme é ko pii ninaa. Ke hemepie é wonaa, be é penem me de Padué. Ke mepie é penem ha a pitemang, [me a bwo temehinaado ten] ke é wonaa beme geé hegi a pwooti ten5.13 Beme geé hegi a pwooti ten—Grek: Me dewé.!
14[Ke é ne ko ati ni naado na é pwo] ke é te piténedehi a pipwoééhe te Kériso. Be é temehi pie, te céiu pa apulie, wo Kériso, na e mele me denye ati. É mu ko anaa, na wogenye, ke genye caa mele [mu ha a mulihenye ânebun]. 155.15 Roma 14.7−8Ke genye nemwo tee mulie me denye cehi. Be hemepie e mele wo Kériso, ke e mulie cemwo, ke me e pwo me genye mulie mwo, ke wâé heme nye mulie me den.
A péém na e pwaadeniin bé wo Kériso
16É mu ko anaa, na caa time é uce ali ni apulie pwohewii a bwo alilé5.16 Pwohewii a bwo alilé… Grek: Ha a éé apulie. te lépwona time lé uce temehi Padué. Ânebun, ke é5.16 É—ai Genye, ai Geme. Omehi note ko 2 Korénit 1.6. mu wonaa a bwo ali Kériso, kehe icehi ana é jenaa ni, ke caa time é uce wonaa. 175.17 Roma 8.1; Galat 6.15Be mepie e mu ko Kériso wo pace céiu apulie, ke [wo Padué, ke e] ne kon a mulip na mwo coho. Ke caa tieden ni naado ânebun. Ke mwo coho ati ni naado.
18-195.18−19 Roma 5.10, 3.23−25Be wo Padué, ke e caa ne a péém ne ha awiemenye me weeng, na e pwaadeniin bé wo Kériso. Ke e pineuhi ni ta pwo tenye. Be te *a bwo niimihinaado ten, he e nebé Kériso ne pelenye lépwo apulie5.18−19 3e phrase—Grek: Ati ninaa, ke e âbé mu ko Padué…ke e mu ko Kériso, beme e wonaa te ni apulie.. Ke weengaa kuti a penem dong, beme é pébé céii ni apulie a pwooti ko a péém naa 20ne he nii Kériso. Ke wogewé, ke e todekewé wo Padué, beme e mu kowé a péém naa, ne ha awiemewé me weeng.
Ke é wâgo kowé, ne he nii Kériso, beme geé ténedehi a pwooti naa5.20 Grek: +Woéo pa apipépwooti ne he nii Kériso, be e paténekewé kong wo Padué. É mu ko anaa kuti, na é tee cuwokowé ne he nii Kériso pie, me geé pwo a péém me Padué.. 215.21 Ébéru 4.15Be wâé te Padué heme mwomwon genye ne he pwahamiin, mu ko Kériso. Pana te tice ta pwo ten, kehe icehi ana e ne huîin ati ni ta pwo tenye wo Padué, beme e ne konye ati a mwomwon me a wâé te Kériso!
6Hegi a pipwoééhe ten jenaa!
1Woéo, ke gemu penem ibu me Padué6.1 1re phrase—Grek: Wogeme, ke geme penem ibu me Padué. Wieli me e te picihe mwo kon wo Paulo. Kehe icehi ana meniing pie e cihe kolé me lépwo apostolo béén. Ke piwien mwo he ni niide a tii 1−13. Omehi a note 2 Korénit 1.6.. Ke é ko anaa, na é wâgo kowé pie, me geé nemwo pwohauli ko ni âpipati na e ne tewé wo Padué ne ha a *pipwoééhe tice ja kon den. 26.2 Ésaïe 49.8Be e caa te pii pie:
Ha a benaamwon na é o pipégali,
ke é o téneko.
Ke é o picani tem
ha a tan na é pacuwohi.
Ke é o celuimiko
ha a tan na bo wâé tong.Ésaïe 49.8
Ke geé téne, be e caa tuie a tan naa! Be caa é jenaa, na e celuimikenye wo Padué!
Ni picani te Paulo mu ko Kériso
3Time uce nimung me é pwotahinaado ne ko ni apulie ko ni bwomu tong, be me wonaa, ke me time lé uce pii me ta a penem dong.
4-56.5 2 Korénit 11.23−27Ûhu! É te habwii ati ne he ni naado pie woéo pa ju eabwé te Padué. Ke é mu ko anaa, na é te cumang me é te pé me dong ni naado na ta na hiwon na e tooéo: ni picani, ni mwaale, ni menele, me ni bwo mwotiéo. Be lé ahiéo, ke lé tahiéo ne he karépu. Ke é mu cela mu ha awieme ni apulie na lé okéé ne kong. Kehe é te mwoiu ko penem, dieli â tice niihung.
É picani ke é te penem
6-76.6 1 Timoté 4.12Ke é ati ne he ninaa, ke é te cuwo ko habwii pie woéo pa ju eabwé te Padué, ko a bwo pipwoiipi, ko a bwo temehinaado tong, ke a bwo cumang ne he ni picani tong. Ke é te cuwo ko picani te ni apulie, ke é pipwoééhelé mu ha a ju pwonimung. Ke é te cuwo ko penem ko a junuu a *Jenen Iitihi te Padué. Be é te cuwo ko patemehi ngen a pwooti ten, a pwooti na juuju. Ke ni bwomu tong naa na mwomwon, ke pwohewii ni pihe pa me bépipwopaing, ke me é pwo me e piân a Pwooti Wâé.
8[He é penem me de Padaame, ke time é uce pipéce ne ko nina lé niimihi wo lépwo apulie.] Be lé pii nina wâé ne kong wo lépwo béén; ke lé pii nina ta ne kong wo lépwo béén mwo. Ke lé picediéo wo lépwo béén; ke lé pihooniéo wo lépwo béén. Ke lé pii pie, woéo ke pa agele wo lépwo béén; kehe icehi ana é pii a juuju.
96.9 2 Korénit 4.10Ke lé pii wo lépwo béén pie, time lé uce temehiéo. Kehe icehi ana [nihe hiwon nina lé] temehiéo ehi6.9 2e phrase—ai Wo Padué ke e te temehiéo ehi.. Ke junihe ubwo ni cuhinaado tong, ke é caa pwo me é mele6.9 3e phrase—Grek: [Lé niimihi pie é] caa mele.. Kehe icehi ana é mwo teko mulie.
10Éa, é te nihe mu he ni picani, kehe icehi ana é te pipwodéén. Be mepie tice wâé tong ne éni pwo bwohemwo, kehe hiwon ni wâé na é ne he ni pwonime ni apulie. Ke mepie te tice dong, kehe a juuju pie, ni naado ati, ke ni dong.
11Wogewé lépwo bééng Korénit, é tehi ne tewé jenaa a pwonimung. Ke te tice celi é neduwohi kowé mu ha ati nina é pii tewé. 12Be junihe ubwo a pwonimung kowé. Ke [mepie pwo aceli piehadeniinye, ke wieli] time geé uce piwâééo mu he ni ju pwonimewé. 136.13 1 Korénit 4.14É pacihekewé jenaa, pwohewiin heme te lépwo ju naîng. Ke wogewé, ke wâé heme geé pipwohewiiéo, ke me geé hegiéo ehi ne he ni ju pwonimewé!
Geé engen koja lépwona lé pwo nina ta
146.14 Éféso 5.11Geé nemwo junihe pipabéé6.14 Geé nemwo junihe pipabéé—A bwopiinen pie, me nye nemwo pamwoiulé me piengen ibu ne he ni bwomu telé na time uce wâé. lépwona time lé uce céihi ne ko Padué [ke lé tee pwo nina ta]. Be time uce jan me geé mulie ha a mulihelé. Be woté? Te jan me lu pimu ibu a wâé me a ta? Te jan me lu pimu ibu a pwéélang me a melepiing? 15Te jan me lu pimu ibu wo Kériso me *Caatana6.15 Caatana—Grek: Bélial, a céiu nii Caatana.? Te jan me te céiu ace bwo alihi nen de paceli e céihi ne ko Padué, me paceli time e uce céihi? 166.16 Lévitique 26.12; 1 Korénit 3.16Ade aceli piwien ne ko ni déme duéé6.16 Déme duéé—Idole. Omehi Démenaado ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii., me a *mwaiitihi te Padué? Ûhu! Be wogenye, ke nye mwaiitihi te Padué, na e mulie. Be e caa te pii pie:
É mu pele a puapulie ce,
ke gemu piengen ibu.
É bo Dué hen.
Ke bo pa puapulie tong.Lévitique 26.12; Ézékiel 37.27
176.17 Ésaïe 52.11; Pii Beetihi 18.4Ke e pii mwo wo Padaame Padué pie:
Geé engen kojalé.
Geé nemwo mu pelelé.
Geé necu ni bwomu telé na ta.
Ke é o bo hegikewé.Ésaïe 52.11
186.18 2 Samuel 7.14; Jérémie 31.9É bo Caa tewé,
ke geé bo naîng6.18 Geé bo naîng—A pwooti li e mi pii wo Padué ne ko pa Mesia. Omehi 2 Samuel 7.14 ke Ébéru 1.5. Kehe icehi ana wo Paulo, ke e pineibuhi a pwooti naa me a pwooti na e pé mu ha a Ésaïe 43.6−7 lépwo naîng aiu me toomwo, beme e habwii pie wogenye ati na genye céihi ne ko Iésu pa Mesia, ke genye caa tai ni naî Padué, ke etenye ati ni adéihi te ni ju naîn., aiu me toomwo.
Woéo Padué na pwojunuung
ne ko ati ni naado.2 Samuel 7.14
71[Wo Padué, ke e] pii ni naado naa, wogewé lépwo ju bééng, be me denye [wogenye ni naîn]. É mu ko anaa, na wâé heme nye pimu ité koja ni naado na e pwo me ta a éénye me a pwonimenye. Wâé heme nye pétaabwon a ta mu he ni mulihenye, ke me nye paciitieng.
Piwâénimung kowé lépwo Korénit
2Geé ne ace ahiéo ne he ni pwonimewé. Be time é uce téele pipwohuô te pace céiu bééwé. Ke time é uce téele pwo me e biteeng wo pace céiu mu ha a céihi ten. Ke time é mu uce getikewé, beme é bo pé ace céiu naado kojakewé.
3Hemepie é pii anaa, ke time uce a bwopwonen me é tautikewé. Be a juuju ana é caa pii pie, geé mu ha a pwonimung. Ke o te wonaa, hemepie nye mwo teko mulie, ai hemepie nye caa mele. 4É céihi ne kowé, be te junihe wâé tong a mulihewé, ke é te junihe pipii dewé [ko a céihi tewé]. Be geé te junihe pamwoiuéo ne ha ati ni picani na é mu hen. É mu ko anaa, na é te junihe pipwodéén.
57.5 2 Korénit 2.13[É mwojuia ne mwo ko ali é pii.] He li é tuie ne ha a province Macédoine, ke time é uce mwaale. Be hiwon ni jié me ni dan ânebuhung7.5 3e phrase—Grek: +É mu he ni picani ati ne he ni bwomunen.. Be é pwomwo, ke é too lépwona lé cubwoniéo. Ke é ne ha a pwonimung, ke te junihe mwotiéo.
6Kehe icehi ana wo Padué, ke e te junihe pamwoiu pa apulie na tice niihen. Ke e te pamwoiuéo, be e nebé céiiéo Tit. 7Ke é te junihe pipwodéén he e tehenebé pelong, ke é he é téne pie geé te junihe pamwoiueng. Ke e pii mwo pie, te junihe nimewé me geé aliéo, [ke geé teko ucéiéo]. Ke te junihe piwahin gewé [ko ni naado na lé pii ne kong ne pelewé]7.7 Ni naado na lé pii ne kong ne pelewé—E te junihe pipii Paulo wo pa céiu béé lépwo Korénit. Omehi 2 Korénit 10.7.. Ke e pwojepule tong ko ni pwonimewé kong, be te junihe nimewé me geé pwopaing. Anaa kuti a pipwodéén dong.
É pipwodéén be geé bitekewé
87.8 2 Korénit 2.4Lépwo bééng, é temehi pie piwahin gewé ko ali céiu tii tong7.8 Ali céiu tii tong—A tii li e pwo, beme e cihe me mwoiu ne kolé. Time e uce pii a bécéiuhe tii te lépwo Korénit na e mu ha a Tii Iitihi. Omehi mwo 2 Korénit 2.1−3. ha a cuwo benaamwon. Ke woéo mwo, ke piwahin jo, kehe icehi ana é jenaa, ke time é bo uce niimihi mwo. 9Kehe é pipwodéén; ke time uce é mu ko a bwo piwahin gewé, kehe é mu ko ana geé caa pininim, ke geé bitekewé mwo. Be a naado na te junihe wâé te Padué. Ke é alihi pie, time uce pwotahinaado ne kowé [ali é tii].
107.10 Mataio 27.3−5; Ébéru 12.16−17Be time nye bo uce tee niimihi mwo a piwahin na e ne tenye wo Padué. Be e ne, beme nye pininim, ke me nye taatééhi ni mulihenye. Ke a piwahin naa, ke e pébé a bwo celuimikenye. Kehe icehi ana hemepie piwahin genye, ke me time nye uce bitekenye, ke a naado na ta7.10 4e phrase—Grek: A piwahin na e âbé mu ko a bwohemwo.. Be hemepie wonaa, ke nye â benihi a mele dieli mwo na e éité koja Padué.
11Lépwo bééng, geé cuwoteeke alihi ana e pwo wo Padué me dewé ko a bwo piwahin gewé. Weengi: Geé habwii pie, geé cuwo ité koja pana e pii me ta jo7.11 2e phrase—Grek: Geé pipwopaiwé.! A céiu: Ke geé okéé ne kon! A céiu: Ke nimewé me geé pwocuhinaado ten! A céiu: Ke mwotikewé [be koli geé bo pwo ace naado celi time uce wâé]! A céiu: Ke junihe nimewé me geé aliéo [beme geé pwopweehi a pwonimung]. A céiu: Ke geé habwii pie time uce wogewé na geé pwo nina ta ha a benaamwon naa.
12He li é tii a tii naa, ke time uce a bwopwonen me é tauti paceli e pwo celi ta, ai me é pwopai pace céiu apulie7.12 Pace céiu apulie—A bwopiinen pie weeng, Paulo.. Kehe nimung me e bo habwii tewé wo Padué pie, é teko mu he ni pwonimewé. Be geé pipwopaing. 13Be anaa kuti ana e pamwoiuéo.
É pipwodéén ko Tit
A céiu mwo, wogewé lépwo bééng: É te junihe pipwodéén, be geé pwo me e pipwodéén wo Tit. Be geé [tai hegieng ehi] ke geé pwopweehi ne kon, me wâé a pwonimen. 14Be é cihe ten ehi kowé. Ke time geé uce pwo me é pitaatééhi ni bwo niimihinaado tong ne kowé7.14 2e phrase—Grek: Ke time uce tanim go.. Be ana é pii ten, ke a pwooti na juuju, pwohewii ali é mu te cuwo ko pii tewé.
15É ne ko Tit, ke te junihe eânimen dewé. Be e pii pie, geé hegieng ne ha a pipwoun, ke geé te nihe piténedeeng. Weengaa a watihen me piubwo a pipwoééhe ten me dewé. 16É te junihe pipwodéén, be é céihi ne kowé ne he ni naado ati.
8a bépicani te lépwo acéihi @ ne iérusaléma
(Pwahamii tii: 8―9)
Lé nihe ne mwani wo lépwo Macédoine
18.1 Roma 15.26; 2 Korénit 9.1−2Lépwo bééng ne he Kériso, wâé heme geé temehi a penem na e pwo wo Padué mu ko a *pipwoééhe tice ja kon den, ne hadenii ni acéihi ne ha a province Macédoine8.1 Ni acéihi ne…Macédoine—Ni puco te ni acéihi na e tabuhi wo Paulo ne he lupwo pwomwo ubwo Filipi me Tésalonik, wieli é ne mwo Béré. Omehi Apostolo pwahamii tii 16―17.. 2Be lé te junihe mu he ni picani, be te tice delé, kehe icehi ana lé te mu ha a pipwodéén. Ke lé ne ni delé me ju piticenaado ne kon. 3Ke é *pajuujuhi pie, lé te ne nina e teko mu pelelé. Ke lé te ne mwo nina piwéden, kehe te tice apulie celi lé cuwokolé me lé ne.
4Be te woélé na lé cuwokong, beme lé ne ce bépicani me de lépwo acéihi ne *Iérusaléma. 5Ke nina lé ne, ke te junihe wéden koja nina é ucéihi mu kolé. Be lé te pinelé ati te Padaame, ke é alecehen, ke lé pinelé tong, beme lé piténedehi ana nime Padué kon.
6[É ne ko li bépicani] ke te wo Tit na e tabuhi a penem naa. Ke weeng na e pamwoiukewé mwo, me geé pé ce âneule tewé kon. É mu ko anaa, na é pii ten pie, wâé heme e pamwoiukewé mwo, beme geé panebwénihi ni âniimihinaado tewé. 78.7 1 Korénit 16.1−2Be [wo Padué, ke e] caa te ne tewé ni muko wâé na hiwon: a céihi, ke a bwo cihe, me a bwo temehi nen, me a niihewé, me a pipwoééhe. Ke geé te ûmiê; ke te junihe ubwo a pipwoééhe tewé ne kong8.7 Junihe ubwo a pipwoééhe tewé ne kong—Ni béé tii iitihi he pwo grek, ke lé pii pie: Junihe ubwo a pipwoééhe tong me dewé.. Ke wâé mwo heme geé te pati mwo lépwo béén, ke me geé ne me piticenaado ne kon.
8Hemepie é pii anaa, ke time é uce cuwokowé. Kehe é te ju pii tewé pie: Ni béé *puco te ni acéihi, ke te pepule jélé, me lé pipati ha a pipwodéén. Ke é ne tewé a bwomunen naa, beme habwii pie a pipwoééhe tewé, ke te a juuju. 98.9 Mataio 8.20; Filipi 2.6−7Be geé te temehi pie, e te neeng ati tewé wo Padaame henye Iésu Kériso mu ko a pipwoééhe tice ja kon. Be te junihe hiwon ni wâé ten [ne jeda he miiden]. Ke e ne ati, beme dewé ni wâé na hiwon [ne pele Padué].
Geé ne âcehi nina e mu pelewé
10-11É ha ali jo li, ke te wogewé li geé mi piniimihi pie me geé picani [te lépwo Iérusaléma]. Be wonaa a bwo niimihinaado tewé ne kon, ke geé téetihi, ke geé pwo. Ke weengi a bwo niimihinaado tong: Wâé heme geé epin ko panebwénihi ana geé caa tabuhi, âcehi nina e pelewé. 128.12 Maréko 12.43−44Be hemepie nye ne mu he ni ju pwonimenye, ke o wâé te Padué nina nye ne. [Te piwien, hemepie ubwo, ai wahin.] Be time e uce ilehi kojakenye aceli teko tieden pelenye.
13Time é uce pii pie, me geé pwo me téé ni mulihewé, beme pwia ni mulihe lépwo béén! Wâé heme pwo ce dewé, ke me pwo mwo ce delé. 14Be é jenaa, ke te nihe hiwon ni dewé, kehe woélé, ke te tice delé. Ke wâé heme geé picani telé, be mepie o bo tice dewé ha ace céiu tan, ke o bo woélé na lé bo picani tewé. Ke é ha a tan naa, ke o bo tai pwo dewé. 158.15 Exode 16.18Be caa te tii ne he ni tii iitihi pie: Wo pana nihe pitii âdaanu, ke o te tice celi piwéden. Ke wo pana te ju mehin ni âdaanu ten, ke o time uce menen.Exode 16.18
E cile ni âpipati wo Tit
16É pwo-olé te Padué, be e ne he pwonime Tit a pipwoééhe me dewé, pwohewii a pipwoééhe tong me dewé. Be te junihe nimen me e picani tewé. 17É he é pii ten pie me e âdé caniêkewé, ke e hegi ne ha a pipwodéén, be te junihe wâé ten.
18Ke é o caa neeng lé, me pa céiu acéihi béén. Wo panaa, ke pa apulie na lé te nihe picedieng ati ne ni puco te ni acéihi mu ko a penem den ko a bwo pii beetihi a Pwooti Wâé. 19Ke lé caa pipégalieng, beme e bo âcéing [ne Iérusaléma] hemepie é pé ngen li âpati. Ke weengaa a bwo pipwoeabwé tong me de Padaame beme é pipwoun den. Ke weengaa mwo a bwo habwii na a ju pwonimung.
20Nihe ubwo a mwani naa [be lé ne me tice ja kon]. Ke é te pipwocile, be koli lé bo pipé ne kong wo lépwo béén, hemepie é picile tahi. 21Be é hane ana wâé te Padué, ke ni apulie mwo.
22Mepwo é ne ko pa céiu bééng na é neeng lé me lupwoje, ke te junihe pa apicani tenye [ke pa apiténedehi]. Ke é te nihe céihi ne kon. Ke weeng, ke e te junihe céihi ne kowé, ke te nihe wâé ten, me e picani tenye ati. 23Ke é ne ko Tit, ke pa bééng ko penem me dewé. Ke wo lupwo alo, ke ni puco te ni acéihi na lé nelu lé, ke lé tai penem me lé pipaunu Kériso.
248.24 2 Korénit 7.13−14Ke [geé hegilé ehi, ke] geé habwii telé a pipwoééhe tewé, be é caa cihe me wâé ne kowé te ni acéihi. Ke wâé heme lé alihi ace a juuju kon.
9É te nihe pii me wâé gewé
19.1 2 Korénit 8.1−7É te ju pwotii lé céiikewé ko ni âpipati me de lépwo acéihi ne *Iérusaléma, 2be é te temehi ni pwonimewé, ke é caa pipatemehi a bwo wâé gewé ne te lépwo Macédoine. Be é pii telé pie, wogewé, lépwo acéihi mu ha a province Akaï, ke geé caa mi pipwopweekewé, ke geé caa tabuhi ne ni bépicani tewé ha ali jo li. Ke hiwon mu kolé na te nihe pipamwoiulé, beme lé pipwohewiikewé.
3Kehe icehi ana é ne lé céiikewé lépwo bééng na cié jélé naa, [beme lé picani tewé, beme geé tai ati ni âpati tewé ânebuhe a bwo âdé tong pelewé]. Be é caa pii te lépwo béén pie, geé caa pipwopweekewé. Ke time uce wâé heme piticenaado ne ko a bwo piikewé tong me wâé. 4Be é bo âdé ne pelewé me lépwo béé Macédoine. Ke mepie lé alihi pie time geé uce téele pipwopweekewé, ke o tanim jo, ke o te junihe tanim gewé mwo.
5Weengaa kuti, ana é mi ne lé lépwoli bééng ko penem, [li cié jélé] beme lé mi alihi li âpipati tewé, li geé caa mi pipwopweehi. [Ke mepie geme âdé me lépwo béé Macédoine] ke lé o alihi pie, ni âpipati tewé, ke te âbé mu he ni ju pwonimewé, kehe time uce é mu kong.
Ne, ne ha a pipwodéén
69.6 Proverbes 11.24−25Weengaa ana é ko pwo beme é pii tewé: Pana te ju wahin ni apwoamu ten, ke o time uce hiwon ni âdaanu ten. Ke wo pana nihe ubwo ni apwoamu ten, ke o nihe hiwon ni âdaanu ten.
7Wâé heme nye ne, mu he ni ju pwonimenye, be time nye uce piwâgo konye. Be wâé te Padué pana e ne, ne ha a pipwodéén. 8Ke e bo ne tewé ni pétaapwo wâé ten, ke e ne me pitice ja kon. Ke e o te pwo ne tewé mwo ati ni naado na o te jan ne ko a mulihewé, ke e o ne tewé me piwéden, beme ni âpipati tewé me de ni béén9.8 Beme ni âpipati tewé me de ni béén—Grek: Ne ko ni penem na wâé.. 99.9 Psaume 112.9Be caa te tii ne he ni tii iitihi a pwooti ce [ko pa apulie, na e paciiti Padué]:
E ne me tice ja kon,
te lépwona tice delé.
Junihe ubwo ni âpipati ten,
pwohewii ni âdaanu na hiwon.
A bwo wâé nang, ke é dieli mwo.Psaume 112.9
O bo adéikewé
109.10 Ésaïe 55.10Wo Padué na e ne ni wiinaado9.10 Wiinaado—Grek: Pwoloa. tenye. Be e ne ni âdaanu na nye cemi, ke e pwo me cim. Ke, me nye ne, ke e bo pwo me hiwon ni acehi ni penem denye na wâé.
119.11 2 Korénit 1.11, 4.15Éa, e bo ne tewé, me piticenaado ne kon, ni pétaapwo naado na wâé. Ke geé bo ne ce de lépwo béén. Ke o hiwon ce acéihi [mu Iérusaléma] celi lé bo pwo-olé te Padué mu ko ni âpipati tewé, na geme bo pé nge céiilé. 12Weengaa kuti a bwopwonen me geé pipenem delé. Be geé ne telé ana tieden kojalé.
Ke geé pamwoiulé, beme lé nihe pwo-olé te Padué. 13Ke geé habwii a bwo piténedehi nen dewé a Pwooti Wâé te Kériso. Be geé patihi nina pwo ne tewé te lépwo acéihi ne Iérusaléma, me ati lépwo béén mwo.
Éa, lé o alihi mwo pie, nihe pwonaado ne ko a bwo penem dewé me delé. Ke lé o pipwoun de Padué kon, ke lé o pwo-olé ten 14ko a wâé ten na nihe ubwo, na e caa ne tewé me tice ja kon. Ke lé o te nihe pwoiitihi ten me dewé, be junihe eânimelé tewé.
15Wâé heme nye pwoun de Padué ko pa âpipati ten9.15 Pa âpipati ten—Wo Iésu Kériso, ai a bwo pine ibu lépwo Juif me lépwona time uce lépwo Juif. Weengi a ânen: Wo Padué, ke e pineeng me pa âpati, ke é heme lé ne ni âpati telé me piticenaado ne kon wo lépwo apulie, ke lé wonaa mu ko Padué. na pieda, ke e piwéden, na pwocoon me nye pii!
10e pipwopain wo paulo
(Pwahamii tii: 10―12)
110.1 1 Korénit 2.3Pwo lépwo béén [mu kowé] na lé pii pie: «Wo Paulo, ke te junihe pwo niihen ne he ni tii ten10.1 Ne he ni tii ten—Grek: He mwo woéo ité., kehe te ju tice niihen, me e mu pelenye!» Kehe é jenaa, ke woéo Paulo, ke é pwo me piwahin jo, ko a piwahin me a bwo bwala Kériso, beme é mwo ilekewé [pie me geé mwo te ju pwo me tabemiéo].
210.2 1 Korénit 4.21Lépwoli! Geé téne, be koli é bo uce cihe me téé, hemepie é tuie lé pelewé! Be lé niimihi pie a mulihung, ke time uce pi-ité koja lépwo apulie na time lé uce temehi Padué10.2 A mulihung, ke time uce pi-ité… Grek: É âcehi a éé apulie.. [Lé pipwocile, be lé bo temehi ehi pie] woéo, ke pa apulie ten, ke pwo a junuun ne kong.
3-410.4 Éféso 6.13−17Hemepie woéo10.3−4 Woéo—ai Wogenye. Omehi mwo note ko 2 Korénit 1.6., ke te pa apulie pwo bwohemwo, kehe icehi ana time é uce pwohewii lépwo béén. [Be é penem me de Padué.] Ke ni pihe pa na etong, ke time uce ni pihe pa te ni apulie. Be a niihelé, ke e âbé mu ko Padué, beme e tanahi a mwogu [te *Caatana] ke ni âniimihinaado na gele 5te lépwo acibehede, ni âniimihinaado na capuhi bwonilé, beme lé nemwo temehi Padué. Ke é pwopa, hane me taatééhi ni pwonime apulie, beme lé piténede Kériso.
6Hiwon lépwona lé mu pelewé na lé caa piténede Kériso. Kehe icehi ana te hiwon mwo lépwona te muhi telé me lé piténedeeng. Ke wo lépwonaa, ke é o caa tabuhi pwocuhinaado telé10.6 Grek: +É pipwopweeéo beme é pwocuhinaado te ati nina time lé uce piténedehi, me hején a bwo piténedehi nen dewé..
Caa ne tong a pihuô ne kowé
7Wâé heme geé alihi ehi ni naado! Pwo pa céiu apulie10.7 Pwo pace céiu apulie—ai Pwo lépwo apulie. Wieli e cihe wo Paulo ne he ni niide a tii 7−11 ko pa apulie na te céiu nang na e pacémunihi a gele. Grek: Hemepie pwo pace céiu apulie… pelewé, na e [pipiiéo, ke e te nihe pipii den. E] pii pie, pa apulie te Kériso, [ke caa te wâé] kehe icehi ana wâé heme e niimihi pie, woéo mwo, ke te pa céiu apulie te Kériso! 810.8 2 Korénit 13.10Ke woéo, ke e pelong a pihuô ne kowé, na e âbé mu ko Padaame.
Woté? Wieli [geé ko niimihi pie] é te junihe pipii dong ko anaa? Kehe icehi ana time uce tanim jo ko a pihuô naa, be a bwopwonen, me é picani tewé, ke me é pamwoiukewé. Kehe time uce a bwopwonen me é pwo me ta ne kowé. 9Ke geé nemwo niimihi pie é hane me é pwo me mwotikewé ko ni tii tong.
10Ke é ne ko pa apulie naa, ke e pii pie: «Te junihe mwoiu ni tii te Paulo, kehe icehi ana me e mu hadeniinye, ke pwohewii ni pioti, be time e uce temehi pii ni pwooti.» 11Wo paceli e wonaa a bwo cihe ten, ke wâé heme e temehi ehi pie: Te tice aceli é tii ne he ni tii tong celi time é uce pii tewé gaale!
É te ju pii cehi ni penem de Padué
12Lé niimihi wo lépwo apulie na wonaa jélé pie, te nihe pwonaado ne kolé. Kona lé niimihi pie piticenaado ne kong10.12 2e phrase—Grek: +Time é uce pwo me piwiekeme me woélé.? Te tice celi lé temehi, be lé te pipii jahi ne kolé mwo, [ke time lé uce omehi a mulihe lépwona pwonaado ne kolé]. 1310.13 Roma 12.3Ke lé pipii delé10.13 Lé pipii delé—Grek: +Time é uce pipii dong. nge he ni naado na hiwon, he na te tice pihuô telé nelang.
Kehe woéo, ke o time é uce wonaa, be é te ju pipii dong cehi ko a penem na e ne tong wo Padué10.13 2e phrase—Grek: +É pé me a béja tong a picé na e ne wo Padué [ne ko a penem dong].. Ke e caa nekewé tong, beme é penem ha awiemewé. 14Ke te pwo a pihuô tong me é pii anaa10.14 1re phrase—Grek: Ke time é uce piâ ité koja a picé, pwohewii ana time é uce tuie lé pelewé.. Be woéo, ke pali é mi pé lé céiikewé a Pwooti Wâé te Kériso. 15Ke wogewé, ke ni apwoamu tong, ke time é uce pipii dong ko ace apwoamu celi e te penem hen wo pace céiu. Ke é niimihi pie, geé o picediéo10.15 Geé o picediéo—ai O piubwo da a penem dong ne pelewé., hemepie piubwo da a céihi tewé. 16Ke é mulang, ke é bo â patemehi a Pwooti Wâé ne he ni duaan na e éité kojakewé. Ke o te tice ace bwopwonen, me lé pipé ne kong pie, é te ju penem cehi he ni apwoamu te pace céiu.
1710.17 1 Korénit 1.31Wo pana nimen me e pipii den, ke wâé heme e pipii den ne he Padaame.Jérémie 9.23
1810.18 1 Korénit 4.4Wooélé paceli pwonaado ne kon? Time uce paceli e ju pipii den cehi! Kehe te wo pana e pii wo Padaame pie, pwonaado ne kon.
11Paulo me lépwo apostolo agele
1Wieli geé ko niimihi pie é ko pipii dong11.1 É ko pipii dong—Grek: Pihauli jo.? [Time é uce wonaa, kehe] geé te picani ne kong [heme é pipwopaing].
211.2 Éféso 5.26−27Wieli [geé niimihi pie] é ko pitaaba [ne ko lépwoce béé apwocémun? Ke me é te pacémunikewé cehi?] Ke me wonaa, ke é pwohewii Padué. Be geé pwohewii ê ewa toomwo, na te junihe wâé nang. Ke é caa mi pii te Kériso pie, é bo nekewé ten, beme geé bo piaten me weeng, ke me time geé uce apulie te pace céiu.
311.3 Genèse 3.4,13[Dieli jenaa, ke mwomwon, ke juuju a bwo engen dewé céi Kériso.] Kehe, geé pipwocilekewé, be koli geé bo pipatieden ni pwonimewé koja Kériso. Be wo *Caatana, ali bwien ânebun, ke e geti Éva11.3 Éva—Ê mwode Adamu, pa bécéiuhe apulie pwo bwohemwo. Omehi 1 Timoté 2.13−15., ke e pwo me e pipatieden.
411.4 Galat 1.8−9É ânebun, ke é patemehi tewé Iésu [Kériso, ke geé hegi a pwooti tong]. Kehe icehi ana é jenaa ni, ke geé te nihe wele ko hegi pa céiu ‘Iésu’ na lé patemehieng wo lépwo béén. Ke geé téte, beme geé hegi ace céiu ‘jenen’ na pi-ité koja a *Jenen Iitihi, ali geé caa mi hegi kojaéo. Ke pwohewii a bwo hegi nen dewé a céiu ‘pwooti wâé’, na time uce a ju Pwooti Wâé.
511.5 1 Korénit 15.10; 2 Korénit 12.11[Wo lépwona lé pii beetihi ninaa, ke lé pii pie] woélé lépwo ‘*apostolo ubwo’. Kona woéo, ke woo11.5 Kona woéo, ke woo?—Grek: Ke é niimihi pie time uce wahin jo kojalé.? 611.6 1 Korénit 2.1,13Wieli a juuju pie, time é uce temehi cihe. Kehe icehi ana é te nihe temehi Padué [me ni wâé ten]. Ke ati nina é pwo, ke é te habwii ne ha a pwéélang.
Time é uce iluukewé
7-811.7 1 Korénit 9.1811.8−9 2 Korénit 12.13; Filipi 4.15−16É he é patemehi tewé a Pwooti Wâé na e âbé mu pele Padué, ke time é uce ilehi kojakewé pie, me geé picani tong ko mwani. Be te ni béé acéihi na lé ne ni mwani tong. Ke é heme é penem pelewé, ke pwohewiin heme é pé kojalé, beme é ne tewé. É wonaa beme é pwo me piwahin jo ne he pwahamiiwé, beme o pinekewé da. Ke woté? Kona [geé ko niimihi pie] ta nina é pwo tewé?
9Te pwo ni benaamwon na tice mwani tong hen, ke time é mu uce pii tewé. Kehe te wo lépwo acéihi béénye mu Macédoine, na lé mu pébé ni bépicani tong. Éa, time é mu uce ilehi ce naado kojakewé, ke time é bo uce ilehi mwo. 10Ke time uce piwâ jo me é pii anaa, nge ati he ni piduaan ko a amu Akaï. É he é ko pii anaa, ke e pajuujuéo wo Kériso. 11Kona [geé niimihi pie] time é uce pipwoééhewé [ko ana time é uce ilehi ace céiu naado kojakewé]? Geé nemwo niimihi pie wonaa, be e te temehi wo Padué pie é te junihe pipwoééhewé!
Lépwo eabwé te Caatana
12Weengaa a watihen me time é o uce hegi ace céiu naado kojakewé11.12 1re phrase—Grek: Ana é pwo, ke é o tee cuwo ko pwo.. Be time é uce patupwo ne te lépwo agele ace bwopwonen beme lé pii pie é pipwohewiilé. 13Be wo lépwonaa, ke lé pii pie, wo Kériso, ke e nelé ngen beme lépwo apostolo ten, ke me lé eabwé ten. Kehe icehi ana lépwo apihaamikenye, ke lépwo agele.
14Geé nemwo téetihi anaa! Be wo Caatana, pali agele, ke e te gahe pwo me pa *âcélo na e pwéélang. 15Ke lé te gahe pwo mwo ni eabwé ten, me woélé ni eabwé te Padué na lé pwo nina wâé. Kehe icehi ana [é ha ace céiu tan] ke lé bo hegi ace cuhinaado telé, âcehi ni penem delé [na ta].
É mu he ni picani mu ko Kériso
16-18Wo [lépwo ‘apostolo ubwo’ naa] ke lé te junihe pipii delé. Kehe é niimihi pie, te junihe hiwon ni watihen me é pipii dong kojalé. É he é pii anaa, ke é cihe pwohewiilé, kehe time uce wo Padaame. Kehe geé nemwo niimihi pie é pipii dong heme é pipwopaing. Kehe mepie ko wonaa ce bwo niimihinaado tewé, ke wâé heme geé picani ne kong, ke me geé hegi ana é pii11.16−18 Grek: 16É pii mwo pie: Me te tice apulie celi me e niimihi pie, pipenem a puning. Kehe me wonaa, ke geé hegiéo pwohewii pana pipenem a punin, beme jan me é pipii dong. 17Me é pii anaa, ke time é uce pii ha a pihuô te Padaame, kehe be [pwohewiin heme] pipenem a puning. 18Junihe hiwon nina lé pipii delé âcehi a éé apulie. É mu ko anaa, na é o pipii dong mwo.. 19[Be geé niimihi pie] wogewé lépwo atemehinaado, he geé te junihe epin ko hegi [a pwooti te] lépwo apulie naa, na lé pipii delé hauli11.19 Na lé pipii delé hauli—Grek: Na pipenem punilé. Piwien ne he ni niide a tii 20−23.!
20[Be wo pa céiu béélé, ke e pihaamikewé, ko ni pwooti na e pé lé céiikewé.] Ke geé neeng me e pihuôkewé, ke me ni *apenem tice ja kon den. Ke e pé ni mwani tewé, ke e wii ni acehi ni penem dewé. Ke [me e wonaa tewé, ke] e teko pihoonikewé, be pa upwonimen. [Pwohewiin heme] e ahi ni pwahamiiwé. Kehe icehi ana geé te pipwodéén ko anaa!
2111.21−22 Filipi 3.5Kehe woéo, ke time é uce wonaa. Wieli wâé heme tanim jo kon? Be [geé pii kong pie] tice niihung. Ke te wâé, kehe geé niimihi ehi!
Wo panaa me lépwo béén, ke lé te nihe mwoiu ko pipii delé. Ke me wonaa, ke wâé heme é mwoiu, me é pipwopaing. [Kehe mepie é pwo anaa, ke wieli geé niimihi pie é] pipii dong pwohewiilé11.21 Grek: Tanim jo heme é cihe, be te tice +niihung. Kehe mepie time e uce piwâ [me e pipii den] wo pace apulie, ke woéo mwo, ke é wonaa. Kehe é cihe pwohewii pana pipenem a punin…?.
É te nihe pipwoeabwé ten kojalé
22Kona [lé pipii delé pie] lépwo apulie mu ko a bele te lépwo *Ébéru? Woéo mwo. Ke [lé pii pie etelé a pwoiitihi te] lépwo *Isaraéla? Woéo mwo. Lépwo piebehi *Abérama? Woéo mwo. 2311.23 Apostolo 16.23Lé [pii pie woélé] ke lépwo eabwé te Kériso? Woéo mwo, be te junihe ubwo a bwo pipwoeabwé tong kojalé. É he é pii anaa, ke é cihe pwohewiilé, be lé pipii delé hauli. Éa, é caa te junihe penem kojalé, me de Kériso. Caa te cuwo ko neéo he karépu. Caa te cuwo ko tatiéo kojalé. Hiwon mwo ni benaamwon na é caa pwo me é mele hen [ko a bwo pipwoeabwé tong me de Kériso.]
2411.24 Deutéronome 25.3[Mepwo é ne ko a ju bele tong] wo lépwo *Juif, ke lé ne tong [ni cuhinaado na nim na te junihe ubwo kuti]: 39 a jéhi ni bwo ahiéo ko a bwaliiwota11.24 39 a jéhi ni bwo ahiéo ko a bwaliiwota—A cuhinaado na ubwo, be iitihi ne ha a patén delé me lé wédenihi a 40 bo tati apulie. Omehi Deutéronome 25.3., ne ha a bwo pwocuhinaado na céiu. 2511.25 Apostolo 16.22, 14.19Ke mepwo é ne ko lépwo Roma, ke ocié ko tatiéo ko ba-acuwo. Ke é ha a céiu, ke lé ahiéo ko péi, beme lé taunuéo. Ke é ha a céiu mwo, ke ocié jo ko tebwo he ni ong na lé mwiiê. Ke, é ha a céiu benaamwon, ke céiu a tan ke céiu a bwén na é mu he jié.
2611.26 Apostolo 9.23, 14.5Hiwon ni a-engen dong nge he ni amu, ke é tooli nina abwobwo me ni tacebwén. Be é tooli ni jaa, ke ni abune, ke [lépwona lé cubwoniéo]: ni béén mu ko lépwo âjiénung, lépwo Juif, ke ni béén mu ko ni béé bele, die mwo ko lépwona lé pii pie lépwo acéihi ne ko Iésu! Ke é te junihe mu he ni picani ne he ni pwomwo ubwo, ke é he ni melé11.26 Melé—Da (désert). A duaan na ticie hen., ke é ne he jié: [ne ha ati ni piduaan].
27Ke é te junihe mwoiu ko a bwo penem dong. Ke, é he ni béén, ke te tice mwaale tong, ke te junihe emaan jo. Ke é he ni béén, ke te tice wiinaado me ûdu, ke menung. Ke, é he ni béén, ke te tice palito me pwotuun dong, ke te junihe im jo.
28Ke a céiu mwo: Ke mu pinekepé a pwonimung ne ko ati ni acéihi, be é te niimilé taaci. Ke caa a âneule na te junihe téé ne tong. 29Be heme tice niihe pace céiu acéihi bééng, ke woéo mwo, ke é te téne mwo. Ke mepie pihaami pace céiu, beme e pwo ace céiu naado celi ta11.29 Beme e pwo ace céiu naado celi ta—ai Beme e patupwo a céihi ten., ke téé jo kon [ke é okéé ne ko pana e pihaamieng].
É pipii dong ko a bwo tice niihung
30É heme é pipii dong, ke é te pipii dong cehi ko a bwo tice niihung. 31Ke time é uce gele, he é pii anaa. Be e pajuujuéo wo Padué, pa Caa te Padaame Iésu, ke pana nye pipaunueng dieli mwo.
3211.32−33 Apostolo 9.23−25He li é mu ha a pwomwo ubwo Damas, ke lé hane me lé imwiéo. Be wo pa gupéno lang, ke pa apenem de pa daame Aréta, ke e pwo me lé wéihi ni pomwa ko a pwomwo ubwo wo lépwo coda ten. 33Kehe [wo lépwo bééng ko penem, ke] lé neéo ha a élele tai, ke lé neéo ole ha a pomwa-he-puwo, uti a goomwa babé ko a amu. Ke weengaa a bwo celuimiéo.
12Ana habwii te Paulo
1A juuju pie, te junihe piticenaado ne kon, heme é tee pipii dong. Kehe icehi ana é o te pii tewé nina e habwii tong wo Padaame. 2[Geé mwo tabemi a jepule tong]: Pwo pa céiu apulie, pa acéihi ne ko Kériso. Ke é ha a céiu tan, caa 14 ni jo jenaa, ke e céieng da wo Padué ne ha a duaan na junihe e daaité ne he miiden. Meniing pie he e necu a één, ai e teko mu hen: Time é uce temehi, te wo Padué cehi na e temehi.
3Ke e pééeng da wo Padué, ne ha a duaan na junihe wâé. É ne ha amu naa, ke lé te mwaale ha a péém12.3―12.4 É ne ha amu naa, ke lé te mwaale ha a péém…Paradis. ni béé Padué. Meniing pie e te necu a één wo pa apulie naa, ai e teko mu hen: Time é uce temehi, kehe te wo Padué cehi na e temehi. 4Ke é ne ha a duaan naa, ke e téne ni pwooti na junihe wâé, nina pwocoon me nye pii ne he ni pati apulie12.4 Nina pwocoon me nye pii ne he ni pati apulie—ai Nina iitihi me e pii wo pace céiu apulie..
5-6Weengaa a jepule na juuju, kehe time é o uce pipii dong kon12.5−6 Time é o uce pipii dong kon—Be wo Paulo pa apulie naa. Omehi a niide a tii 7.. Kehe é te ju pii cehi pie woéo, ke pa apulie na tice niihung, ke é te ju pipaunu cehi [Padué]. Be time uce wâé heme geé niimihi pie, pwonaado ne kong mu ko anaa. Kehe wâé heme geé tautiéo cehi ko nina geé alihi ne kong, ai celi geé téne mu kong12.5−6 (Niide a tii)—Grek: 5Me é o pipii dong ne ko pa apulie naa. Ke hemepwo é ne kong, ke time é o uce pipii dong, kehe é o pipii dong mu ko a bwo tice niihung. 6Hemepie nimung me é pipii dong, ke time o uce pipenem a puning. Kehe é o pii a juuju; kehe time é o uce pwo, be me wonaa, ke me te tice paceli e pwo ce bwo niimihinaado ne kong celi pieda. [Ke wâé heme lé tautiéo] cehi ko nina lé alihi ne kong ai celi lé téne mu kong..
A ‘danaado’ ne ha a ééng
712.7 Job 2.6Te junihe wâé ana é alihi ha a tan naa. Kehe icehi ana é alecehen, ke e ne tong ni picani na te nihe muhi tong kon12.7 Ni picani na te nihe muhi tong kon—Wieli a cunu ne ha a één. Wieli a bwo pwotahi ne kon de lépwona lé cubwonieng., beme é nemwo pipaunuéo, ke me é nemwo pipii dong ko nina é alihi. A picani naa, ke pwohewii a danaado ne ha a ééng, ke pwohewii mwo, pace céiu apitéteimipwooti celi e âbé mu pele *Caatana, beme e tatiéo. 8Ocié jo ko pwoiitihi te Padué, beme e pé kojaéo. 912.9 Filipi 4.11−13Kehe icehi ana e pii tong pie: «Caa te jan ne kom a *pipwoééhe tice ja kon dong, be mepie pitice niihem, ke o oba go ko a junuung.»
É mu ko anaa, ke é te ju pipii dong cehi ko a bwo tice niihung, beme e mu kong a junuu Kériso. 10É mu ko anaa kuti, na wâé heme tice niihung, ke me é mu he ni picani me ni téé, be caa woéo he Kériso. Ke wâé mwo heme lé pii me ta jo wo lépwo béén, ke me lé pwotahi ne kong. Ke é te tai hegi ninaa ne ha a pipwodéén. Be é he ni benaamwon na tice niihung hen, ke weengaa kuti a benaamwon na nihe pwo niihung hen [ne he Kériso].
Gia Paulo ne ko lépwo Korénit
1112.11 2 Korénit 11.5É tee ko pipii dong12.11 É tee ko pipii dong—Grek: Pipenem a puning mu kowé., be wogewé ke time geé uce pii me wâé jo! Ke mepie [geé niimihi pie] te piticenaado ne kong, ke te piticenaado mwo ne ko lépwoli lé pii pie lépwoce ‘*apostolo ubwo’.
1212.12 Roma 15.19He li é mu pelewé, ke geé te alihi a bwo cumang dong ne ha a tacebwén. Ke geé téetihi ni inenaado na é pwo ko a junuu Padué. A inen pie woéo, ke pa ju apostolo [na e pahedeéo wo Padué].
1312.13 2 Korénit 11.9Ke geé hegi ati nina é ne te ni béé acéihi. Ke te céiu cehi ana, time é uce téele ilehi kojakewé pie, me geé ne ce bépicani tong. Be kona woté? Geé niimihi pie ta nina é pwo, ke me é pimiibule ne tewé?
Te tice aceli é ilehi kojakewé
14[Geé téne, wogewé lépwo bééng, be] é o te ju pwome âdé céiikewé a béociéhen. Ke o te tice celi é ilehi kojakewé. Be time uce ni mwani [ai ce béé naado] celi nimung kon ne pelewé, kehe te icehi ni pwonimewé! Be [geé pwohewii ni ju naîng. Ke] time uce ni nahi ewa na lé penem, beme lé pamwoiu ni nyaa me caa telé. Kehe te ni nyaa me caa te ewa, na lé pamwoiu ni naîlé. 15É mu ko anaa, na é pipwodéén, he é ne tewé ana e mu kong: ati ni naamuung, me ati a pwonimung. Kona e o piwahin a pipwoééhe tewé me dong, heme piubwo ngen a pipwoééhe tong me dewé?
16[É niimihi pie, é caa habwii tewé ehi pie] time é mu uce ne huîiwé ce âneule. Kehe icehi ana lé pipiiéo wo lépwo béén pie, pa apipwohuô. Be lé pii pie: «Hemepie time e uce ilehi ace céiu naado he e mu pelenye, ke e te gahe pwo, be e caa te tooli a céiu bwopwonen celi me e bo pwo tenye12.16 Dernière phrase—Grek: Ke é imwikewé..»
17Kehe icehi ana geé cuwoteeke niimi lépwona é nelé lé céiikewé. Ke kona é pahede paceli céiu nang mu kolé, beme é pé kojakewé ace céiu naado? Ûhu! 1812.18 2 Korénit 8.6,16−18É he li é pahede Tit lé céiikewé me pa céiu bééng, ke kona e pipwohuô tewé wo Tit? Ûhu, be wogemu, ke céiu pwonimemu, ke céiu bwo engen demu.
É pacihekewé beme é pamwoiukewé
19Kona geé niimihi [wogewé lépwo ju bééng] pie é teko pipwopaing cehi, heme é ko pii ninaa? Ûhu! É ko pacihekewé ne he pwahamii Padué, é mu ko ana nye tai mu ko Kériso. Ke ati nina é pii tewé, ke nina é pwo tewé, ke ni bwopwonen me é pamwoiukewé.
20Be mwotiéo hemepie é tehene lé pelewé, ke koli é tooli ace naado celi time uce wâé tong. Ke wieli time uce wâé tewé ace bwo hegi nen dong ne tewé. Be wieli é tooli ne pelewé ce pitaacunaado, me ce pipwokon, me ce piokéé, ke ce pihota, me ce pipii apulie, me ce picibehede. Ke wieli é o tooli ce béé huô celi ta ne ha a pubuuwé.
2112.21 2 Korénit 13.2Be [he li é mu pelewé] ânebun, ke hiwon mu kowé, na lé pipule hauli me lépwo béén, ke lé pwo ni huô na mwiihi.
Ke mwotiéo pie, é o tehene lé, hemepie time geé uce téele bitekewé. Ke koli e bo pwo me tanim jo kowé wo Padué, ke wieli é bo é wonaa mu kowé.
13Bénebwéne pwooti
1-213.1 Mataio 18.16; 1 Timoté 5.19Ha ali béokelohe bwo caniêkewé tong, ke li é caa pii tewé pie, pwo lépwo bééwé na lé pwo nina time uce wâé. Ke é jenaa ni, he mwo woéo ité kojakewé, ke é pii tewé mwo pie: Geé pipwocile, be é o caa âdé a béociéhen ne pelewé. Ke caa te tii ne he ni tii iitihi pie: Hemepie nye pipé ne ko pace céiu ko aceli ta, ke time uce jan me céiu pace *apajuujuhi nen. Kehe wâé heme alo ai cié jélé.Deutéronome 19.15
Ke geé pipwocilekewé, be mepie é tehene lé pelewé, ke koli é o cihe me mwoiu ne kowé.
3Kona geé hane me é habwii tewé pie é cihe ne he nii Kériso? [É bo habwii tewé ehi pie] pana te junihe pwo niihen, ke te junihe pwojunuun, beme e penem kong ne pelewé. 413.4 Filipi 2.7−8He li e mele ne ko a *kuricé, ke tice niihen. Kehe icehi ana e mulie cemwo mu ha amele ko a junuu Padué.
Ke woéo mwo, ke tice niihung, kehe icehi ana é mu ko Kériso, ke gemu pimulie ibu. Ke e mu kong a junuu Padué, é mu kon. Ke geé o bo alihi anaa.
513.5 1 Korénit 11.28Geé cuwoteeke omehi ni mulihewé, pie te a ju mulihe lépwona lé céihi ne ko Kériso. Ke mepie geé tooli pie, time e uce mu pelewé wo Kériso, ke geé caa te pitalupe. 6Ke é niimihi pie, geé temehi pie, woéo, ke [e caa tautiéo wo Padué, ke e tooli pie] time é uce pitalupe!
7Ke é pwoiitihi te Padué me dewé, beme geé nebwén na geé pwo nina ta. Kehe time uce a bwopwonen me é habwii pie, time é uce pitalupe [ko ni penem dong ne pelewé]. Be te wâé tong cehi heme geé pwo nina wâé.
Ke te piticenaado ne kon, hemepie lé tauti [wo lépwo béén] pie ta ni penem dong. 8Be woéo, ke pa eabwé ko a [pwooti na] juuju. Ke é te ju penem cehi beme piubwo ngen a penem naa. Ke te tice apulie celi jan me e pacuwohi13.8 Te tice apulie celi jan me e pacuwohi—Grek: Time uce jan ne +kong me é pacuwoeng.. 9Ke é pipwodéén ko a bwo tice niihung ke me pwo niihewé. Ke é pwoiitihi, beme wâé mwo ni pwonimewé [ne he pwahamii Padué].
1013.10 2 Korénit 10.8Weengaa a watihen me é tii a tii ce, he mwo woéo ité. Be time uce nimung me é cihe me téé hemepie é mu pelewé. Be e caa ne tong a pihuô wo Padaame, beme é pamwoiukewé, kehe time uce a bwopwonen me é pwotahinaado ne kowé.
Bépinelé
11É caa punuu ne éni, wogewé lépwo bééng acéihi, ke é pii tewé pie: Geé pwo me piwâénimewé13.11 Geé pwo me piwâénimewé…ke geé pipamwoiukewé—ai É pinekewé…ke geé piténedeéo.! Ke geé mwojuia mu he ni ta pwo tewé! Ke geé pipamwoiukewé, ke wâé heme céiu pwonimewé. Ke me geé mulie ha a péém, ke e bo mu pelewé wo Padué na e pipwoééhenye, ke e ne tenye a péém.
12Geé pipwobwocu, pwohewii a bwomu te lépwo ju acéihi béénye.
Lé tai ne bwocu tewé ati wo lépwo acéihi na élé éni.
13Ke me e adéikewé wo Padaame Iésu Kériso ko a *pipwoééhe tice ja kon den. Ke me e mu pelewé ati a pipwoééhe te Padué, me a *Jenen Iitihi na e pineibukenye!
Adéikewé!