A bécéiuhe tii
te
Ioane
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Wo Ioane, pa apostolo, he li mwo pa ewa aiu ha a benaamwon de Iésu.
E tii éniile?
Ha awieme a jo 85 me 100, he caa ukéiu nang, ke e pihuô te ni acéihi ne Éféso, ha a province Asia (ha amu Turki jenaa). Ha a benaamwon naa, na e tii ati ni tii ten na nim na e mu ha a Tii Iitihi: a Pwooti Wâé (Tii te Ioane); 1, 2, 3 Ioane, me a tii Pii Beetihi.
E tii me dee?
Te ni puco te lépwo acéihi ne ko Iésu na lé mu ha a province Asia.
É ko ade na e tii?
E pacémuni lépwo acéihi ne Asia ko a juuju. Be wo lépwo béén mu kolé, ke lé pacémunilé ko ni pwooti na gele. Be lé pii pie, wo Iésu, ke time uce pa ju apulie pwohewiikenye, ke time e uce temehi ni tacebwén me ni picani te lépwo ju apulip. Ke lé pii mwo pie, piticenaado ne ko a éénye me ati ni naado na nye alihi. É mulang, na piticenaado ne ko a bwo mulie ha a mulihenye, heme wâé ai heme ta, be te piwien. Ke lé caa pwo me lé piâ ité ne ni béén ko a pwooti naa.
Ade ace âne a tii ce?
E paniimihi tenye wo Ioane pie, te a juuju pie, te pa ju apulie pwohewiikenye wo Iésu. Kehe icehi ana te pa Naî Padué mwo. Mepwo wo Padué, ke e pwéélang, ke ubwo a pwonimen konye. Ke genye temehi anaa mu ko Iésu na e caa pineuhi ni ta pwo tenye. Ke genye temehi mwo mu ko a Jenen Iitihi na e caa ne tenye wo Iésu.
Mepwo é ne ko pa ju acéihi ne ko Iésu, ke wâé heme e te cuwo ko mu ko a céihi na caa picaa ten ha atabuhi kon. Ke wâé mwo, heme e ne a mulihen me de ni béén, pwohewii Iésu.
Me wonaa, ke e habwii pie eânimen de Padué, ke e temehieng.
A bwomune a tii 1 Ioane
A pwooti te Padué na e ne a mulip (1.1−4)
Nye mulie ha a pwéélang (1.5―2.17)
Lépwo acubwoni Kériso (2.18−28)
Genye naî Padué (3.1−24)
Lépwo péroféta agele (4.1−6)
A pwonime Padué ke a pwonimenye (4.7−21)
Céihi ne ko pa Naî Padué (5.1−12)
E tii wo Ioane, beme mang a céihi tenye (5.13−21)
1A pwooti te Padué na e ne a mulip
11.1 Ioane 1.1A Pwooti na e ne a mulip1.1 A Pwooti na e ne a mulip—A bwopiinen pie, Iésu Kériso. Omehi Ioane 1.1., ke e mu ha atabuhi ko a bwohemwo. Ke geme patemehieng tewé jenaa ni, be geme caa ju téneeng; ke geme caa ju alieng; ke geme caa ju ti kon; ke geme caa ju pinenimeme ne kon1.1 Geme caa ju pinenimeme ne kon—Grek: Geme caa ju omeeng.. 21.2 Ioane 1.14Be e tuie1.2 E tuie—Grek: Caa habwii a mulie naa., ke geme alieng, ke geme pajuujueng. Ke geme patemehi tewé pie, e mu kon a mulie na tice anebwén kon. Be e mu pele Caa, na e caa habwiieng deme. 3Nina geme alihi ke nina geme téne, ke geme patemehi tewé mwo, beme tai piwogenye ibu ne pele Caa me pa Naîn Iésu *Kériso. [Be lu te pimu ibu.] 41.4 Ioane 16.24Ke geme1.4 Geme—Wo Ioane, ke e tii ha a bwo niimihi nen delé me lépwo apostolo béén. tii lé céiikewé a tii ce, beme hején a pipwodéén denye.
Nye mulie ha a pwéélang
51.5 1 Timoté 6.16; Cang 1.17Weengi a pwooti na geme téne mu ko Iésu Kériso, ke geme patemehi tewé: «Wo Padué, ke pa pwéélang, ke te tice melepiing kon.» 61.6 1 Ioane 2.4Hemepie genye pii pie genye mu ko Padué, ke mepie genye mwo te engen ha a melepiing, ke genye gele; ke time uce e konye a *juuju. 7Be e mu ha a pwéélang wo Padué, ke mepie genye engen ha a pwéélang, ke céiu genye. Ke a cewéhe Iésu Kériso, pa Naîn, ke e pétaabwon ni ta pwo tenye.
81.8−9 Psaume 32.5; Proverbes 28.13Hemepie genye pii pie te tice ta pwo tenye, ke genye te pigetikenye, ke time uce e konye a juuju. 9Kehe mepie genye pii te Padué ni ta pwo tenye, ke e mwomwon ke e juuju me e pétaabwon ni ta pwo tenye. 10Hemepie genye pii pie te tice ta pwo tenye, ke genye pé Padaame me pa agele, ke time uce e konye a pwooti ten.
2A bwo mulie tenye ni naî Padué
E picani tenye wo Iésu Kériso
12.1 Ébéru 9.24Ni naîng ne ha a céihi, é tii ne tewé ni naado naa, beme time geé uce pwo nina ta. Kehe mepie pwo paceli e pwo aceli ta, ke pwo pana e pipwopainye ne pele Caa: wo Iésu Kériso, na e mwomwon. 22.2 Ioane 1.29; Kolosé 1.20; 1 Ioane 4.10Weeng na e mele beme pineuhi ni ta pwo tenye; time uce é ne konye cehi, kehe é ne mwo ko ni apulie pwo a bwohemwo ati.
Genye mulie pwohewii a bwo mulie ten
3Hemepie genye ténedehi ni patén de Padué, ke genye temehi nelang pie nye te temehieng. 4Wo paceli e pii pie e temehi Padué, ke me time e uce ténedehi ni patén den, ke pa agele, ke time uce e kon a *juuju. 52.5−6 Ioane 14.21,23Kehe wo pana e ténedehi a pwooti te Padué, ke tidi ati a pwonimen ko a pipwoééhe ten2.5 Tidi ati a pwonimen ko a pipwoééhe ten—Grek: Hején ne kon a pipwoééhe te Padué. É ha a tii ce, ke geme pé lupwo bwopiinen na alo, beme piocihe a amour: pwonime, ai eânime, ke pipwoééhe, âcehi ni niide a tii, ke é he ni béén, ke geme tai ne lupwona alo.. É mu ko anaa, ke genye temehi pie wogenye kon. 6Be wo pana e pii pie e mu kon, ke wâé heme e mulie pwohewii a bwo mulie te Iésu.
Eânimem de pa béém acéihi
72.7 Ioane 13.34; 2 Ioane 5−6Ni bééng acéihi, time uce a patén na mwo coho na é tii me dewé, kehe ana geé caa te mi temehi2.7 Geé caa te mi temehi—ai Mu ha atabuhi ko a bwohemwo, ai Ha a benaamwon li pipatemehi a Pwooti Wâé, ai He geé tabuhi céihi. Piwien ne ha a 2.24 me 3.11.. Be weengaa kuti a pwooti na geé caa te téne. 82.8 Ioane 1.9; Roma 13.12A céiu mwo, ke a patén na te junihe wâé2.8 Junihe wâé—ai coho, be alo lupwo bwopiine a pwooti grek ne éni. na é tii me dewé. Ke e te *pajuujuhi [ne ha a mulihen] wo Kériso, ke é ne he ni mulihewé mwo. Be caa ko pitieden ngen a melepiing, be e caa tuie a ju pwéélang.
92.9 1 Ioane 4.20Wo paceli e pii pie e mu ha a pwéélang, kehe mepie e tééti pa béén acéihi, ke e mwo te mu ha a melepiing. 102.10 Roma 14.13Kehe wo paceli eânimen de pa béén, ke e mu ha a pwéélang. Ke time e uce tupwo ne ha a ta. 112.11 Ioane 12.35Kehe pana e tééti pa béén, ke e mu ha a melepiing, be time e uce temehi he na e â lang, be e pwo me bwi nang na a melepiing.
Nemwo pwo me eânimewé ko ni huô na ta
12-14É pwotii lé céiikewé, ni naî Padué. Be caa pineuhi ni ta pwo tewé, mu ko a nii Kériso. Ke geé caa temehi Caa.
É pwotii lé céiikewé, wogewé ni ‘caa’ [wogewé na mang a céihi tewé] be geé temehi [Kériso] pana e mu ha atabuhi kon. Éa, e mu ânebun ne ko ati ni naado!
É pwotii lé céiikewé, wogewé ni ewa, be geé mwoiu, ke e kowé a pwooti te Padué. Ke geé caa piwéden koja *Caatana, pana ta nang. Éa, geé caa piwéden kojaeng2.12−14 Geme caa neibuhi he pwo cemuhi ni pwooti na e piokelo ko pii wo Ioane he pwo grek.!
152.15 Roma 8.7Geé nemwo pwo me eânimewé ko a bwohemwo2.15 A bwohemwo—E piohiwon ko tii pie a bwohemwo wo Ioane ne he ni tii ten, beme a bwopiinen pie, ni apulie na lé tééti Padué, ke ati nina ta pwo bwohemwo na nime ni apulie kon., ke nina élé pwo a bwohemwo. Hemepie pwo paceli eânimen ko a bwohemwo, ke time uce e kon a pipwoééhe na e âbé mu ko Caa2.15 Time uce e kon a pipwoééhe na e âbé mu ko Caa—ai Time uce eânimen de Caa.. 162.16 Roma 13.14Weengi nina e âbé mu ko [a mulihe pa apulie] pwo a bwohemwo ce:
Tee nimenye me nye pwo nina ta, ne he ni bwo engen denye;
Tee nimenye ko nina nye alihi ko ni naamiinye;
Tee eânimenye ko ni denye, ke genye pipaunukenye mu kon.
Ati ninaa, ke time e uce âbé mu ko Padué Caa! 172.17 Mataio 7.21O tieden a bwohemwo, ke ati ni naado na nye alihi na eânimenye kon, kehe e o mu dieli mwo wo paceli e pwo nina e pii wo Padué.
Lépwo acubwoni Kériso
182.18 Mataio 24.5,24; 2 Ioane 7Ni naîng, caa *ni bénebwéne tan2.18 Ni bénebwéne tan—Grek: Ni bénebwéne inetéale., ke geé caa temehi pie, e o tuie wo pa Acubwoni Kériso. Ke caa élé éni. Hiwon nina lé cubwoni Kériso, é mu ko anaa, na genye temehi pie caa ni bénebwéne tan. 192.19 Apostolo 20.30Lé wie mu hadeniinye, be time uce ni béénye. Be hemepie te ni béénye, ke lé o te mu konye. Kehe lé engen, beme lé habwii tenye pie time uce ni béénye.
202.20 1 Korénit 2.15Kehe wogewé, ke geé caa hegi a *Jenen Iitihi. Be e pipégalikewé2.20 E pipégalikewé… Grek: Ke wogewé, ke e mu kowé a adéihi (onction) mu ko ana iitihi. A onction ce, ke a inenaado ko a bwo pipégalikenye: ke a Jenen Iitihi, ke a pwooti te Padué. Piwien ne ha a niide a tii 27. Omehi mwo note ko Luka 4.18. wo Kériso, pana e iitihi, ke e ne tewé. É mu ko anaa, ke geé caa temehi a juuju. 21Hemepie é pwotii lé céiikewé, ke time uce a bwopiinen pie, time geé uce temehi a juuju, kehe geé te temehi, ke te tice ace gele celi e âbé mu ko a juuju.
222.22 1 Ioane 4.3; 2 Ioane 7He woo pa agele? Wo pana e pii pie wo Iésu, ke time uce wo Kériso [pana e neeng bé wo Padué]. Ke pa Acubwoni Kériso, ke pana e piwotétaa ko Caa me pa Naîn Iésu. 232.23 Ioane 5.23; 1 Ioane 4.15, 5.1Be nina lé piwotétaa ko pa Naîn, ke te tie Caa kolé. Kehe wo pana e hegi2.23 Hegi—ai Temehi. pa Naîn, ke e hegi mwo Caa.
Geé mu ko Kériso
24Wâé heme e mu mang kowé ni pwooti na geé téne mu ha atabuhi kon. Hemepie e mu kowé ni pwooti naa, ke geé bo mu he pa Naîn, ke é he Caa. 25Anaa, ke ali e caa mi pii tenye wo Iésu: a mulie na tice anebwén kon.
26É tii ninaa lé céiikewé, wonaa mu ko nina lé pipwohuô tewé. 272.27 Ioane 16.13Kehe wogewé na geé caa hegi a Jenen Iitihi2.27 A Jenen Iitihi—Grek: Onction, pwohewiin ne ha a niide a tii 20. Wieli a Jenen Iitihi, ai wieli a pwooti te Padué. mu ko Kériso, ke geé nemwo hane lépwoce apwocémun [celi lé wonaa] be caa e kowé a Jenen Iitihi, ke e bo pacémunikewé ko ati ni naado. Ke nina e picaa tewé, ke a juuju, kehe time uce a gele. É mu ko anaa, ke geé mu ko Iésu pwohewii ana e patemehi tewé na a Jenen Iitihi.
28É jenaa, wogewé ni bééng, ke wâé heme geé mu ko Kériso, beme time uce tanim gewé2.28 Gewé; Geé—Grek: Genye., ke me geé† cela kon heme e mwojuia mwo. 292.29 1 Ioane 3.10Geé temehi pie e mwomwon wo Kériso, ke wâé mwo heme geé temehi pie, ati nina lé penem ha a mwomwon, ke lé âbeele mu kon.
3Genye naî Padué
13.1 Ioane 1.12−13, 16.3Geé alihi a bwo ubwo na a pwonime Padué Caa ne konye, be e toii konye pie ni naîn. Time e uce temehikenye na a bwohemwo, be time lé uce temehi Padué.
23.2 2 Korénit 3.18Ni ju bééng, é jenaa, ke genye caa naî Padué. Kehe mwo time uce téele habwii ana genye bo mu hen ha ace céiu tan. Kehe genye te temehi pie, hemepie e tuie wo Kériso, ke genye o pwohewiieng, be genye bobe alieng ne ha a bwo weeng. 3Ke nina lé ucéihi a tan naa, ke lé pipaciitilé, pwohewii a bwo pipaciitieng den.
Paceli e âbeele mu ko Padué
4Tai ni apulie na lé mulie ne he ni ta pwo telé, ke lé caada ni patén de Padué. Be a ta, ke e cubwonihi ni patén den. 53.5 Ioane 1.29; 1 Pétéru 2.22−24; 1 Ioane 2.2Kehe geé te temehi pie e tuie wo Iésu Kériso, beme e pétaabwon ni ta pwo tenye3.5 Beme e pétaabwon ni ta pwo tenye… ai Beme e picani te ni apulie, beme o time lé uce pwo celi ta.. Weeng, ke te tice ta kon, 6ke nina lé mu kon, ke time lé uce tee pwo nina ta. Ke nina lé tee pwo nina ta, ke time lé uce alieng, ke time lé uce temehieng.
7Ni ju bééng, me te tice paceli e péékewé koja a pwaaden: Be wo paceli e tee pwo ana mwomwon, ke mwomwon nang, be wo Kériso, ke mwomwon nang. 83.8 Ioane 8.44Kehe wo pana e tee pwotahinaado, ke e âbé mu ko *Caatana. Be wo Caatana, ke e pwotahinaado mu ha atabuhi kon. Ke e tuie wo pa *Naî Padué beme e pétaabwon ni penem de Caatana.
93.9 1 Ioane 5.18Wo paceli e âbeele mu ko Padué, ke time e uce mulie ha a ta, be e kon wo Padué3.9 Wo Padué—ai A ju mulip, na e âbé mu ko Padué, ai A junuu Padué, ai A Jenen Iitihi te Padué, ai A pwooti te Padué. Grek: Ni âdaanu te Padué., ke pwocoon me e tee pwo aceli ta, be e âbeele mu ko Padué. 10É mu ko anaa, na genye te pitemehi ni naî Padué, ke ni naî Caatana. Be wo paceli time e uce pwo ana mwomwon, ke time uce pa ju naî Padué. Ke te piwien ne mwo ko pana e tééti pa acéihi béén.
Wâé heme pieânimenye tenye
113.11 Ioane 13.34Weengaa a pwooti na [caa ne tewé, ke] geé caa te téne mu ha atabuhi kon pie: Wâé heme pieânimenye tenye.
123.12 Genèse 4.8Genye nemwo pwohewii Kaina, be pa apulie te Caatana, pana ta nang, ke e taunu pa ciéén. É ko ade na e taunueng? Wonaa mu ko ni bwomu ten na ta, koja pa ciéén na e pwo ana mwomwon. 133.13 Ioane 5.18−19Geé nemwo téele, wogewé ni bééng acéihi, hemepie lé téétikewé [ni apulie na ta jélé pwo] a bwohemwo.
143.14 Ioane 5.24Ke mepwo wogenye, ke genye temehi pie, genye caa wie mu ha amele, me nye â ha *a ju mulip. Be eânimenye te ni acéihi béénye. Kehe wo paceli e tééti pa béén3.14 Wo paceli e tééti pa béén—Grek: Wo paceli tice pipwoééhe kon., ke e mwo te mu ha a mele. 153.15 Pii Beetihi 21.8Wo paceli e tééti pa béén, ke pa ataunuhi apulie. Ke geé te temehi pie pa ataunuhi apulie, ke time uce e kon a mulie na tice anebwén kon.
163.16 Ioane 13.1; Galat 1.4Weengi a pwonime Padué: E mele wo Kériso me denye. Ke wâé hemepie nye ne mwo ni mulihenye ne te ni béénye.
173.17 Deutéronome 15.7Hemepie paceli pwo den ne pwo a bwohemwo, ke me e ali pa acéihi béén na tice den, ke me e capuhi a pwonimen ne kon, ke o woté a pwonime Padué ne kon? 183.18 Cang 2.15−16Ni ju bééng, geé nemwo pwo me ju pieânimewé tewé cehi ne ha a pwooti, kehe geé habwii ne he ni bwomu tewé.
Wâé ni pwonimenye ne he pwahamiin
19É mu ko anaa, ke genye bo temehi pie wogenye ha a *juuju, ke bo wâé ni pwonimenye ne he pwahamii Padué. 20Kehe mepie nye niimihi ne he ni pwonimenye pie ta genye, ke wo Padué, ke e daaité koja ni pwonimenye, ke e temehi ati ni naado. 213.21 Ébéru 4.16Ni ju bééng, hemepie time uce pipé ne konye ni pwonimenye, ke o time uce mwotikenye ne he pwahamii Padué.
22Ke e o bo ne tenye ati nina genye ilehi kojaeng, be genye ténedehi ni patén den, ke genye pwo nina wâé ne he pwahamiin. 233.23 Ioane 6.29, 13.34Weengi a patén den: Me genye céihi ne he nii pa Naîn, Iésu Kériso, ke me pieânimenye tenye, pwohewii a pihuô ten ne tenye.
243.24 1 Ioane 4.13Wo paceli e ténedehi ni patén den, ke e ko Padué. Ke e kon wo Padué. Ke genye temehi pie e konye, mu ko a *Jenen Iitihi na e ne tenye.
4Lépwo péroféta agele
14.1 Mataio 7.15; 1 Tésalonik 5.21; 1 Ioane 2.18; 2 Ioane 7Ni ju bééng, geé nemwo céihi ne ko ati ni pwooti na geé téne4.1 Ati ni pwooti na geé téne—ai Ati nina lé pii pie e kolé a Jenen Iitihi. Grek: Ati ni jenenaado., kehe geé tabemi ehi, beme geé temehi celi e âbé mu ko Padué. Be hiwon nina lé pii pie, woélé ni *péroféta na lé â ati pwo a bwohemwo, kehe time uce tai ni ju péroféta. 24.2 1 Korénit 12.3Woni a bwo temehi na a *Jenen Iitihi te Padué: Tai nina lé pii pie wo Iésu, ke pa *Mesia na e âbé ha a éé apulie, ke e kolé a Jenen Iitihi te Padué.
34.3 1 Ioane 2.18Kehe mepie time e uce pii wo pa apulie4.3 Pa apulie—ai Pa jenenaado. pie wo Iésu, ke pa Mesia na e âbé ha a éé apulie, ke e kon a jene pa Acubwoni Kériso, be time e uce âbé mu ko Padué. Ke geé caa te temehi a bwo âbé ten, be é jenaa ni, ke caa e pwo a bwohemwo.
44.4 Mataio 12.29; 1 Ioane 5.4−5Wogewé ni acéihi na geé âbé mu ko Padué, ke geé caa piwéden koja ni péroféta agele4.4 Ni péroféta agele—ai Ni jenenaado naa—ai Lépwo agele naa., be pana e kowé, ke te nihe ubwo nang koja [Caatana4.4 Caatana—ai Pa Acubwoni Kériso. Grek: Pana e mu pwo a bwohemwo.] pana e pwo a bwohemwo. 54.5−6 Ioane 8.47, 15.19Woélé, ke lé âbé mu pwo a bwohemwo. É mu ko anaa, ke lé cihe pwohewii ni apulie [na ta jélé] ne pwo a bwohemwo, ke e piténedelé na a bwohemwo.
6Kehe wogenye4.6 Wogenye—ai Wogeme (wo Ioane me ati ni apostolo na lé pacémuni ni apulie ko a juuju)., ke genye âbé mu ko Padué. Ke wo paceli e temehi Padué, ke e o tabemikenye. Wo paceli time e uce âbé mu ko Padué, ke time e uce tabemikenye. Wonaa a bwo téne temehi na a Jene Padué na *juuju, ke a jene pa agele.
A pwonime Padué ke a pwonimenye
7Ni ju bééng, genye pwo me pieânimenye tenye, be a bwo pieânime, ke e âbé mu ko Padué. Ke ni apulie na pieânimelé telé, ke lé âbé mu ko Padué, ke lé temehi Padué. 8Kehe wo pana time uce eânimen de pace céiu, ke time e uce temehi Padué, be wo Padué, ke a pipwoééhe [ke ubwo a pwonimen]. 94.9 Ioane 3.16Weengi a bwo eânime Padué tenye: E nebé pa Naîn na te céiu nang, ne pwo a bwohemwo, beme nye mulie mu kon. 104.10 Roma 5.8−10; 1 Ioane 2.2A pwonime naa, ke time e uce âbé mu ko a bwo eânimenye ko Padué, kehe e âbé mu ko a bwo eânime Padué konye, ke e nebé pa Naîn me e *âpwailo beme pétaabwon ni ta pwo tenye.
11Ni ju bééng, hemepie wonaa a bwo eânime Padué konye, ke wâé hemepie pieânimenye konye. 124.12 Ioane 1.18Te tice paceli e ali Padué, kehe mepie pieânimenye konye, ke e konye wo Padué, ke tidikenye ati a pwonimen ke a pipwoééhe ten4.12 Tidikenye ati a pwonimen ke a pipwoééhe ten—Grek: Hején ne konye a pipwoééhe ten. Piwien ne he ni niide a tii 17 ke 18..
Genye mu ko Padué ke e mu konye
134.13 2 Korénit 1.22; 1 Ioane 3.24Genye temehi pie genye mu ko Padué, ke e mu konye, be e ne tenye a Jenen Iitihi ten. 14Ke genye caa alihi4.14 Genye caa alihi—ai Geme caa alieng (wo Ioane me lépwo apostolo na lé ali Iésu he e mulie ne pwo bwohemwo)., ke *pajuujuhi pie e caa nebé pa Naîn wo Caa, beme e *celuimi a bwohemwo ati.
15Wo paceli e pii beetihi pie, wo Iésu ke pa *Naî Padué, ke e ko Padué, ke wo Padué ke e kon. 16Ke genye te temehi a pwonime Padué ne konye, ke genye céihi ne kon.
Be wo Padué, ke a pipwoééhe [ke ubwo a pwonimen]. Ke wo paceli e mulie ha a pipwoééhe, ke e ko Padué; ke wo Padué, ke e kon. 17Ke me genye mu ko Padué, ke tidikenye ati a pwonimen ke a pipwoééhe ten, ke o time uce mwotikenye ha a Tan na e bo tauti ni apulie hen. Be a bwo mulie tenye pwo a bwohemwo ce, ke pwohewii a bwo mulie te Iésu. 18Te tice mwoti ne ha a pipwoééhe, kehe e pwo me tieden a mwoti na a ju pipwoééhe. Hemepie mwotikenye, ke wonaa be genye ucéihi ace cuhinaado tenye4.18 2e phrase—ai A bwo mwotikenye, ke pwohewiin heme nye pwocuhinaado.. Ke wo paceli mwotieng, ke te time e uce tidieng ati a pipwoééhe [te Padué].
Geé mulie ne ha a pipwoééhe
19Ke wogenye, ke eânimenye te Padué, be weeng pana mi eânimen denye. 20Hemepie e pii wo pace céiu pie, eânimen de Padué, ke me e tééti pa acéihi béén, ke wo panaa, ke pa agele. Be hemepie time uce eânimen de pa béén na e alieng, ke e bo woté ko ace bwopwonen me eânimen de Padué, na time e uce alieng? 214.21 Maréko 12.29−31Kehe weengi a patén na e ne tenye: Wo paceli eânimen de Padué, ke wâé heme eânimen mwo te pa béén.
5Céihi ne ko pa Naî Padué
15.1 1 Ioane 4.15Wo lépwona lé céihi pie wo Iésu ke pa *Mesia, ke lépwo naî Padué. Ke wo paceli eânimen de Padué Caa, ke o eânimen de ati ni naî Padué. 2Genye temehi pie eânimenye te ni naî Padué, heme eânimenye te Padué, ke me genye ténedehi ni patén den. 35.3 Ioane 14.15,23−24Be a pwonimenye ne ko Padué, ke me nye ténedehi ni patén den. Ke time uce téé ne konye ni patén den.
4Be tai ni naî Padué, ke lé piwéden koja a bwohemwo, mu ko a céihi telé [ne ko Iésu Kériso]. 5He woo paceli e piwéden koja a bwohemwo? Wo pana e céihi pie wo Iésu, ke pa *Naî Padué.
Cié jélé na lé pajuuju pa Naî Padué
65.6 Ioane 1.29−34Te wo Iésu Kériso kuti na e âbé imi a tabe ke a cewéle5.6 Tabe ke a cewéle—Tabe: Ocine ko a bwo âbeele te Iésu, ai a bwo puueng. Cewéle: Ocine ko a bwo mele ten.. Time uce a tabe cehi, kehe a tabe me a cewéle. Ke e pajuujueng na a *Jenen Iitihi, be a Jenen Iitihi, ke a *juuju. 7É mu ko anaa, na cié jélé na lé pajuujueng5.7,8 Ni béé tii iitihi he pwo grek, ke lé pii pie: 7Be cié lépwona lé pipajuujuhi ne he miiden: wo Caa, ke a Pwooti, ke a Jenen Iitihi. Ke lépwo apulie na te céiu: 8Ke cié lépwona lé pipajuujuhi ne pwo bwohemwo: a Jenen Iitihi, ke a tabe, me a cewéle. Ke lé piténelé wo lépwona cié jélé naa.: 85.8 Ioane 15.26A Jenen Iitihi, ke a tabe ke a cewéle5.8 A tabe ke a cewéle—A ocine mwo ko a bwo pipuukenye, me a tabe megele na nye ûdu ha a Caanilo, beme paniimihi a bwo mele ten.. Cié jélé, ke lé te piténelé.
95.9 Ioane 5.32−37E patemehi a juuju ko pa Naîn wo Padué, ke mepie genye hegi ana lé pii ne ni apulie, ke wâé heme genye hegi ana e pii wo Padué, be piwéden. 105.10 Galat 4.6Be, me genye céihi ne ko pa Naî Padué, ke genye temehi ne ha a pwonimenye pie, a juuju ana e pii wo Padué ne kon5.10 Genye temehi ne ha a pwonimenye pie, a juuju…ne kon—Grek: Ke e mu konye a pajuujuhi kon..
Kehe wo paceli time e uce céihi ne ko Padué, ke e pii pie pa agele wo Padué, be time e uce céihi ne ko ana e pii wo Padué ne ko pa Naîn.
11Be weengi a *juuju: E ne tenye wo Padué a mulie na tice anebwén kon. Ke a mulie naa, ke e he pa Naîn. 125.12 Ioane 3.36Ke wo pana e kon wo pa Naîn, ke eten a mulie. Kehe pana time uce e kon wo pa Naîn, ke time uce eten a mulie.
É tii beme mang a céihi tewé
135.13 Ioane 20.31É tii ninaa lé céiikewé, wogewé na geé céihi ne he nii pa Naî Padué, beme geé temehi pie etewé a mulie na tice anebwén kon. 145.14 Ioane 14.13; 1 Ioane 3.21−22E pelenye a céihi na nihe ubwo: Be hemepie genye ileeng ko ace céiu naado âcehi ana nimen kon, ke e o te ténekenye. 15Ke hemepie genye temehi pie e te ténekenye, ke ce naado celi genye ilehi, ke genye temehi pie e caa ne tenye.
Time nye uce tee pwo nina ta
165.16 Mataio 12.31Hemepie geé ali pa acéihi bééwé heme e pwo aceli ta, celi time e uce pééeng nge ha a mele [dieli mwo] ke wâé heme geé pwoiitihi me den. Ke e o ne ten *a ju mulip wo Padué. Kehe pwo a ta na e péékenye nge ha a mele [dieli mwo]5.16 A ta na e péékenye nge ha a mele [dieli mwo]—Wieli me a bwo cuwo ko ne jéinye ne ko Kériso (omehi a niide a tii 12), me a bwo cuwo ko muhi tenye me nye pipwoééhe ni béénye (omehi 1 Ioane 3.14). A mele naa, ke wieli a mele dieli mwo, ai wieli a bwo pwotahi na a bwo mu tenye me Padué, ai wieli a mele ha a éé apulie.. Ke time é uce pii pie, me geé pwoiitihi ne ko [pana e tee cuwo ko pwo] anaa. 17Tai ni naado na time uce mwomwon, ke ni ta pwo tenye. Kehe time uce tai ni ta pwo tenye na lé péékenye nge ha a mele [dieli mwo].
185.18 1 Ioane 3.9Genye te temehi pie wo paceli e âbeele mu ko Padué, ke time e uce tee pwo ana ta. Ke time uce jan me e ti kon wo *Caatana, pana ta nang, be e te cileeng wo pa Naî Padué.
19Genye te temehi pie wogenye, ke ni naî Padué, kehe a bwohemwo ati, ke e mu haahi a junuu Caatana.
Genye temehi Padué
20Genye te temehi mwo pie, e âbé wo pa Naî Padué, beme e ne tenye a bwo temehinaado, beme genye temehi Padué na [te céiu nang ke] juuju. Ke genye tai mu kon, be genye mu ko pa Naîn, Iésu Kériso. Be weeng Padué na e juuju, ke [e ne tenye] a mulip na tice anebwén kon.
21Ni ju bééng, wâé heme geé pipwocilekewé ne ko ni déme duéé: [ati ni naado na lé pé atebwo te Kériso ne he ni pwonimewé]5.21 Wieli a bwopiinen mwo pie, Geé tahi taabwon a ta na e he ni pwonimewé, ai Geé tahi taabwon ni cémun na time e uce paciiti Kériso. Omehi mwo a Démenaado (idole) ne ha a Niinaado (Vocabulaire) ha anebwén ko a tii.!