Ri xek’alajrises chuvech ri apóstol San Juan
1Ri Jesucristo nuk’alajrisaj ri achique xquebanataj
1Jare’ ri xuk’alajrisaj1:1 Jn. 12:49. ri Dios chuvech ri Jesucristo, richin chi rija’ tuk’alajrisaj chiquivech ri rusamajela’ ri achique nuc’un chic chi quitzeklelo’n-qui’ xquebanataj. Romari’ ri Jesucristo xutak jun ru-ángel1:1 Ap. 22:6, 16. richin xuk’alajrisaj chuvech ri Juan ri rusamajinel. 2Y ri Juan nuk’alajrisaj chupan ri vuj re’ chi can kitzij ri nu’ij ri Dios, chi can kitzij ri xu’ij ri Jesucristo, y chi can kitzij ronojel ri xutz’et.1:2 1 Jn. 1:1-3.3Utzulaj tzij ri’ ri nibano leer, y ri ye’ac’axan1:3 Pr. 8:34; Lc. 11:28. ri ch’abel ri ruk’alajrisan ri Dios chupan ri vuj re’ richin yerunimaj1:3 Ap. 22:7. ri etz’iban chupan, roma nakaj chic c’o-vi ri k’ij chi xquebanataj.
Ri Juan c’o nu’ij-e chique ri vuku’ iglesias pa roch’ulef Asia
4Yin Juan nintz’ibaj-e ri vuj re’ chive rix ri rix vuku’ iglesias ri iniman ri Jesucristo y nimol-ivi’ richin niya’ ruk’ij chupan tak tinamit richin ri roch’ulef Asia. Can ta xticochij favor y uxlanen che ri Dios ri can c’o-vi-pe,1:4 Ex. 3:14; Jn. 1:1. c’o vacami y xtic’uje’ ri más chikavech apu, xticochij chique ri vuku’ espíritu ri ec’o-apu chuvech ri nimalaj rutz’uyubal, 5y xticochij che ri Jesucristo, ri man jun bey nujal rutzij riq’uin ri ruk’alajrisan. Ja rija’ ri na’ey xc’asos-e chiquicojol ri anima’i’1:5 Ef. 1:20; Col. 1:18. richin xc’uje’ ruc’aslen richin jumul, y c’o pa quivi’ ri reyes richin ri roch’ulef. Rija’ can nkurojo’,1:5 Jn. 13:34. xojruch’ajch’ojij chuvech ri kamac riq’uin ri xbin ri ruquiq’uel,1:5 He. 9:14.6y xu’on chike chi junan nika’an gobernar riq’uin,1:6 Ap. 5:10; 20:4, 6. y chi roj sacerdotes richin nika’an ri rusamaj ri Dios ri Rutata’. Ja rija’ tiyo’ox ruk’ij, y jumul-jumul tic’uje’ pa ruvi’ ronojel. Amén.
7Titz’eta’ na pe’, ri Jesucristo xtipe pa tak sutz’.1:7 Dn. 7:13.
Conojel xquetz’eto ruvech, ja jun ri xesoco1:7 Zac. 12:10; Jn. 19:37. richin.
Conojel quivech vinak choch’ulef xque’ok’ tok xtiquitz’et.
Ja’, can quiri’ vi xtibanataj.
8Ri Ajaf Dios, ri c’o ronojel uchuk’a’ pa ruk’a’ y can c’o-vi-pe, c’o vacami y xtic’uje’ ri más chikavech apu, quire’ nu’ij: Yin, yin achel ri A y ri Z, roma ja yin ri na’ey y ri ruq’uisbel che ronojel.1:8 Is. 41:4; 43:10.
Ri Jesucristo nuk’alajrisaj-ri’ chuvech ri Juan
9Yin, yin Juan, ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, ri nuk’asan k’axomal achel ik’asan rix,1:9 Ro. 8:17. ri junan rojc’o pa ru-gobierno ri Dios, y junan nikacoch’ ri nikak’asaj roma xa jun kabanon riq’uin ri Jesús. Yin xic’uje’ pa jun ch’uti roch’ulef rubinan Patmos ri c’o pa mar. Chiri’ xiyo’ox-vi roma ruch’abel ri Dios y roma nink’alajrisaj ri Jesucristo. 10Y chupan ri k’ij richin ri Ajaf, yin xic’uje’ pa ruk’a’ ri Lok’olaj Espíritu y achel pa jun achic’1:10 Hch. 10:10. xinvac’axaj chi chuvij c’o jun kulaj cof nich’o-pe ri achel navac’axaj jun trompeta, 11ri quire’ xu’ij-pe chuve: Yin, yin achel ri A y ri Z, roma ja yin ri na’ey y ri ruq’uisbel che ronojel.1:11 Ap. 1:17; 2:8; 22:13. Tatz’ibaj c’a chuvech vuj ronojel ri natz’et, y chique vuku’ iglesias pa roch’ulef Asia tataka-vi-e: chique ri aj-Efeso, ri aj-Esmirna, ri aj-Pérgamo, ri aj-Tiatira, ri aj-Sardis, ri aj-Filadelfia y ri aj-Laodicea. Quiri’ ri xu’ij chuve.
12Jac’ari’ xitzu’un can chuvij richin nintz’et achok kulaj ri nich’o-pe chuve. Y tok yitzu’un chic apu riq’uin, xintz’et vuku’ candeleros1:12 Ex. 25:37; Zac. 4:2. banon riq’uin oro. 13Pa quinic’ajal ri vuku’ candeleros pa’el jun achel ri Jun ri xtak-pe richin xalex chikacojol,1:13 Dn. 7:13; Fil. 2:7, 8; He. 2:14; Ap. 14:14. rucusan jun tziek ri neka c’a chirakan ka, y ruximon roruc’u’x che jun ximibel banon riq’uin oro.1:13 Dn. 10:5.14Ri (rujolon, ruvi’) y ri rusumal tak ruvi’ me’x-me’x1:14 Dn. 7:9. achel jun sakilaj rusumal oveja, y achel rusakil ri tef ri nika, y ri runak’-ruvech, achel ruxak-k’ak’.1:14 Ap. 2:18.15Ri rakan yetz’intz’ot achel ri ch’ich’ bronce tok jabel jukun ruvech,1:15 Ez. 1:7. (nic’a’on, nic’o’) achel rachak-k’ak’. Y ri ruch’abel nivujuj, achel nivujuj jun nimalaj rakan-ya’.1:15 Ez. 43:2.16Pa ruk’a’ derecha ruc’uan vuku’ ch’umil. Jac’a ri pa ruchi’ ntel-pe jun espada1:16 Is. 49:2. ri can sima’j rutza’n, y ca’i’ c’o-vi rey. Y ri nitzu’un, can achel ri k’ij tok nich’ich’an riq’uin ruchuk’a’.
17Y tok yin xintz’et, achel jun caminak xitzak-ka chirakan.1:17 Ez. 1:28; Dn. 8:18. Jac’ari’ tok rija’ xuya’ ri ruk’a’ derecha pa nuvi’ y xu’ij chuve: Man taxi’ij-avi’; ja yin ri na’ey y ri ruq’uisbel che ronojel.1:17 Is. 41:4; 44:6.18Ja yin ri c’o nuc’aslen, y xik’ax chupan ri camic, pero vacami c’o nuc’aslen jumul-jumul. Amén. Yin c’o nuk’a’ che ri camic y c’o nuk’a’ che ri lugar ri c’o-vi ri cánima ri anima’i’. 19Tatz’ibaj ri xatz’et, tatz’ibaj ri achique najin vacami, y tatz’ibaj ri xquebanataj chirij ronojel re’. 20Ri vuku’ ch’umil ri xe’atz’et pa nuk’a’ derecha, y ri vuku’ candeleros ri banon riq’uin oro, jare’ ri ruchojmil: Ri vuku’ ch’umil, ja ri vuku’ nusamajela’ ri ec’o pa quivi’ chiquijununal ri vuku’ iglesias, y ri vuku’ candeleros, ja ri vuku’ iglesias ri’.
2Ri nu’ij ri Jesucristo che ri iglesia ri c’o pa tinamit Efeso
1Vacami c’a, quire’ tatz’ibaj-e che ri nusamajinel ri c’o pa ruvi’ ri iglesia pa tinamit Efeso:2:1 Hch. 19:1. Ri uc’uayon ri vuku’ ch’umil pa ruk’a’ derecha y nibin chiquicojol ri vuku’ candeleros banon riq’uin oro, quire’ nu’ij:
2Yin veteman ronojel ri ye’ibanala’,2:2 Sal. 1:6. chi icosisan-ivi’ pa nusamaj y chi rucoch’on ivech chupan, y chi man nic’ul ta quivech ri quic’uan jun itzel c’aslen. Rix na’ey xinic’oj rij quic’aslen ri quiyon ye’in chi e-apóstoles, y xa man kitzij ta, y xe’ina’ej chi xa etz’ucuy tak tzij.2:2 1 Jn. 4:1.3Rix c’o c’ayef ik’asan y rucoch’on ivech chupan; jani na itijon ik’ij pa samaj voma yin, y man jun bey ixutun can.2:3 Gá. 6:9; He. 12:3, 5.4Pero c’o ri yixtajin riq’uin ri man nika ta chinuvech, y ri’ ja chi xiya’ can chi yixojo’on pan ivánima achel xi’en pa na’ey.2:4 Jer. 2:2.5Roma c’a ri’, tuka pan ivi’ achique lugar rix tzaknak-vi, tijala’ c’a ino’oj, tiya’ can ri mac re’ y tibana’ achel xi’en pa na’ey. Si man quiri’ ta xti’en, xquinuka cha’anin iviq’uin y xtinvelesaj-e2:5 Mt. 21:41; 24:48-51; Mr. 12:9. ri i-candelero pa (ruc’ojle’el, ru-lugar). Quiri’ xtin-en chive, si man xtijal ta ino’oj richin niya’ can ri imac. 6Pero ri utz yixtajin, ja chi rix itzel nitz’et ri yetajin riq’uin ri vinak ri ni’ix nicolaítas2:6 Ap. 2:15. chique, y ri’, ja jun yin itzel nintz’et. 7Ri (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij2:7 Mt. 11:15; Ap. 13:9. ri nu’ij ri Lok’olaj Espíritu chique ri iglesias. Ri xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, yin xtinya’ lugar che chi nutij ruvech ri che’ richin c’aslen2:7 Gn. 2:9. ri c’o pa runic’ajal ri lugar jabel (nic’ases, ch’u’l) richin ri Dios.
Ri nu’ij ri Jesucristo che ri iglesia ri c’o pa tinamit Esmirna
8Jac’a che ri nusamajinel ri c’o pa ruvi’ ri iglesia pa tinamit Esmirna, quire’ tatz’ibaj-e: Ri can c’o-vi pa na’ey, y c’o pa ruq’uisbel,2:8 Ap. 1:8. ri xcamises y vacami c’o ruc’aslen, quire’ nu’ij:
9Yin veteman ronojel ri ye’ibanala’, ri k’axomal ri nik’asaj, y veteman chi man jun achique ichajin, pero rix, rix beyoma’,2:9 Stg. 2:5. y veteman chi yixyok’ coma ri ye’in chi e-israelitas2:9 Ro. 2:17. y xa man kitzij ta, roma rije’ xa jun botzaj vinak richin ri Satanás. 10Pero rix man tixi’ij-ivi’2:10 Is. 41:10, 14. chuvech ri pokon ri xtipe pan ic’aslen. Roma ec’o jujun chive rix ri xqueruya’ pa cárcel ri itzel richin yixtz’etetaj si can kitzij iyo’on ivánima riq’uin ri Dios. Lajuj k’ij xtik’asaj k’axomal, jac’a rix jumul ticuke’ ic’u’x viq’uin, masque hasta xquixcamises,2:10 Mt. 10:22; 24:13. y yin xtinya’ ri lok’olaj sipanic chive, y ri’ ja ri c’aslen ri richin jumul.2:10 Stg. 1:12.11Ri (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij ri nu’ij ri Lok’olaj Espíritu chique ri iglesias. Ri xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, man jun xtitiquer xtu’on ri ruca’n camic che.2:11 Ap. 20:14.
Ri nu’ij ri Jesucristo che ri iglesia ri c’o pa tinamit Pérgamo
12Jac’a che ri nusamajinel ri c’o pa ruvi’ ri iglesia pa tinamit Pérgamo, quire’ tatz’ibaj-e: Ri uc’uayon ri espada2:12 Jos. 5:13; Is. 11:4; He. 4:12; Ap. 1:16; 19:15, 21. sima’j rutza’n y ca’i’ c’o-vi rey, quire’ nu’ij:
13Yin veteman ronojel ri ye’ibanala’, y veteman chi ri tinamit ri rixc’o-vi, chiri’ c’o-vi rutz’uyubal ri Satanás. Pero rix man yin iyo’on ta can, y man nixi’ij ta ivi’ ni’ij chi iyo’on ivánima viq’uin, nis-ta man xiniya’ ta can chupan tak ri k’ij tok xcamises ri Antipas ri man jun bey xtane’ chi xiruk’alajrisaj chiri’ chi’icojol ri c’o-vi ri Satanás. 14Pero c’o jujun chique ri yixtajin ri man nika ta chinuvech. Roma chi’icojol ec’o ri c’a quiri’ na yetajin riq’uin ri achel ruc’utun can ri Balaam.2:14 Nm. 31:16; 2 P. 2:15; Jud. 11. Rija’ xuc’ut chuvech ri Balac achique rubeyal richin nu’on chique ri israelitas chi niquil jun roma chi niquixutuj can ri Dios, chi yequitij ri xa sujun chic chiquivech tiox, y chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec’uje’ xa achok riq’uin na.2:14 Nm. 25:1; Hch. 15:29; 1 Co. 6:13.15Quiri’ mismo ec’o ri c’a quiri’ na yetajin riq’uin ri achel niquic’ut ri vinak nicolaítas,2:15 Ap. 2:6. ri xa itzel nintz’et yin. 16Roma c’a ri’, rix tijala’ ino’oj, y tiya’ can ri mac. Roma si man quiri’ ta xti’en, yin cha’anin xquipe chivij, y xtin-en oyoval quiq’uin ri quiri’ yebano chi’icojol riq’uin ri ch’abel ri ntel pa nuchi’,2:16 Is. 11:4. ri can achel jun espada. 17Ri (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij ri nu’ij ri Lok’olaj Espíritu chique ri iglesias. Ri xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, yin xtinya’ ri maná ri yacon can che richin nutij. Y xtinjach jun ch’uti sak abaj che, ri achok chuvech tz’iban-vi jun c’ac’ac’ (bi’aj, binaj)2:17 Is. 65:15; Ap. 19:12, 13. ri man jun chic jun etemayon achique nu’ij tzij, xaxe ri xtic’ulu richin.
Ri nu’ij ri Jesucristo che ri iglesia ri c’o pa tinamit Tiatira
18Jac’a che ri nusamajinel ri c’o pa ruvi’ ri iglesia pa tinamit Tiatira, quire’ tatz’ibaj-e: Ri Ruc’ajol ri Dios, ri can achel ruxak-k’ak’ pa tak ruvech2:18 Ap. 1:14. y ri rakan yetz’intz’ot achel ri ch’ich’ bronce tok jabel jukun ruvech, quire’ nu’ij: 19Yin veteman ronojel ri ye’ibanala’. Veteman chi yixojo’on pan ivánima, chi cukul ic’u’x riq’uin ri Dios, chi yixto’on, y chi rucoch’on ivech. Veteman chi vacami más q’uiy samaj yixtajin riq’uin, que pa na’ey. 20Pero c’o jujun chique ri yixtajin ri man nika ta chinuvech. Roma ri ixok Jezabel2:20 1 R. 16:31; 18:4, 13. ri nubananej chi ja ri Dios ni’in-pe pa ránima ri nu’ij chive, rix c’a iyo’on na lugar che chi nusetz ino’oj riq’uin ri yerutijoj ri nusamajela’ chi niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec’uje’ xa achok riq’uin na, y chi niquitij ri xa sujun chic chiquivech tiox. 21Jac’a yin nuyo’on tiempo che chi tujala’ runo’oj y tuya’ can ri rumac,2:21 Ro. 2:4. pero rija’ man nrojo’ ta nuya’ can chi nucusaj ri ru-cuerpo richin nic’uje’ xa achok riq’uin na. 22Tivac’axaj na pe’, yin xtin-en chi xtika choch’at riq’uin yabil, y xtin-en chi xtiquik’asaj nimalaj k’axomal conojel ri yecanon rija’ richin yec’uje’ riq’uin, si man niquijal ta quino’oj richin niquiya’ can ronojel ruvech mac ri achel najin riq’uin rija’. 23Y xquencamisaj ri ral chuvi’ nimalaj k’axomal, richin quiri’ conojel iglesias tiquetemaj chi ja yin yinic’on ronojel ri c’o pa tak cánima y ri niquinojij,2:23 1 S. 16:7; 1 Cr. 28:9; 29:17; Sal. 7:9. y ja achel ibanalo’n pan ic’aslen chi’ijununal, quiri’ mismo rajil-ruq’uexel xtinya’ chive.2:23 Sal. 62:12; Mt. 16:27; 2 Co. 5:10.24Jac’a chive rix y chique ri ch’aka’ ri ec’o pa tinamit Tiatira ri man iniman ta ri nuc’ut ri Jezabel, ni man iveteman ta ruchojmil ri ni’ix nimalaj runo’oj ri Satanás che coma ri yetzekle’en richin, yin man jun chic más eka’n xtinya’ chivij;2:24 Hch. 15:28.25xaxe c’a tichajij ri utz c’o pan ivánima, c’a tuka na ri k’ij chi xquipe chic jun bey. 26Romari’, ri xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, y c’a pa ruq’uisbel k’ij che ri ruc’aslen choch’ulef xtu’on ri nusamaj, yin xtinjach autoridad2:26 Mt. 19:28; Lc. 22:29; 1 Co. 6:3. pa ruk’a’ pa quivi’ conojel quivech vinak. 27Riq’uin uchuk’a’ xtitakchi’in pa quivi’, achel can ta jun ch’ich’ ruc’uan richin niquinimaj rutzij, xquerupaxij achel yepaxix bojo’y.2:27 Sal. 2:8, 9. Quiri’ ri autoridad xtic’uje’ pa ruk’a’, achel ri autoridad rujachon-pe ri Nata’ pa nuk’a’ yin. 28Y pa ruk’a’ xtinjach ri ch’umil2:28 2 P. 1:19; Ap. 22:16. ri nik’alajin cumaj yan. 29Ri (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij ri nu’ij ri Lok’olaj Espíritu chique ri iglesias.
3Ri nu’ij ri Jesucristo che ri iglesia ri c’o pa tinamit Sardis
1Jac’a che ri nusamajinel ri c’o pa ruvi’ ri iglesia pa tinamit Sardis, quire’ tatz’ibaj-e: Ri Jun ri c’o ri vuku’ espíritu richin ri Dios riq’uin, y ri c’o ri vuku’ ch’umil riq’uin, quire’ nu’ij:
Yin veteman ronojel ri ye’ibanala’, y veteman chi ni’ix chivij chi c’o ic’aslen, pero xa rix caminak.3:1 Lc. 15:24, 32; Ef. 2:1; Col. 2:13; 1 Ti. 5:6; Stg. 2:26; Jud. 12.2Tic’astaj ivech,3:2 Nah. 2:1. y tiya’ ivuchuk’a’ richin ni’en ri utz ri c’a c’o na iviq’uin, ri xa juba’ ma yechup-ka. Roma nunic’on ri ye’ibanala’, y xa man tz’akat ta chinuvech. 3Tuka pan ivi’ ri ic’ulun y ri ivac’axan; tiyaca’ pan ivánima, y tijala’ ino’oj richin niya’ can ri imac. Roma si man rix q’ues ta utz-utz pa ruvi’ ri ic’aslen, xa xquinuka chivij achel jun elek’on,3:3 Lc. 12:39; 1 Ts. 5:2, 6; 2 P. 3:10. y nis-ta xtina’ej achique hora xquinuka chivij. 4Pero c’a ec’o na jujun chive chiri’ pa tinamit Sardis ri man quich’abakirisan ta ri quic’aslen. Ja rije’ ri xquebin junan viq’uin, quicusalo’n sakilaj tak quitziak;3:4 Is. 52:1; 61:3, 10; Ap. 7:9, 13. roma rije’ can nuc’ul-vi chi quiri’ niqui’en. 5Ri xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, xtiyo’ox sakilaj tak rutziak, y man xtinvelesaj ta rubi’ chupan ri vuj richin c’aslen.3:5 Ex. 32:32; Sal. 69:28; Fil. 4:3; Ap. 21:27. Chuvech c’a ri Nata’ y chiquivech ri ru-ángeles xtin-ij-vi-apu chi ri jun ri’ vichin yin.3:5 Mt. 10:32.6Ri (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij ri nu’ij ri Lok’olaj Espíritu chique ri iglesias.
Ri nu’ij ri Jesucristo che ri iglesia ri c’o pa tinamit Filadelfia
7Jac’a che ri nusamajinel ri c’o pa ruvi’ ri iglesia pa tinamit Filadelfia, quire’ tatz’ibaj-e: Ri Jun ri can lok’olaj vi,3:7 Lc. 1:32; Hch. 3:14. ri can kitzij vi, ri c’o ri llave richin ri David pa ruk’a’, y tok c’o nujak, man jun nitiquer nitz’apin, y tok c’o nutz’apij, man jun nitiquer nijako,3:7 Job 12:14; Is. 22:22; Mt. 16:19; Ap. 1:18. quire’ nu’ij:
8Yin veteman ronojel ri ye’ibanala’. Vacami, yin nujakon jun puerta chivech ri man jun nitiquer nitz’apin, roma masque juba’ oc ivuchuk’a’, pero ninimaj ri nutzij, y man ivevan ta chi iniman ri nubi’.3:8 Ap. 2:13.9Vacami c’a, xtin-en chi chiquicojol ri niquimol-qui’ pa rubi’ ri Satanás, xquepe ri quik’eban-qui’ chi e-israelitas pero xa tz’ucun tzij ri niqui’en, y xquexuque’ chivech,3:9 Is. 49:23; 60:14. y xtiquetemaj chi yin yixinjo’.3:9 Is. 43:4.10Jac’a rix, roma iniman ri nutzij ri c’utuyun chivech chi nic’atzin nucoch’ ivech chupan ronojel, yin xquixinchajij tok xtipe ri nimalaj k’axomal3:10 2 P. 2:9. pa ruvi’ ronojel ri roch’ulef, ri xtic’atzin richin netemex achique ri c’o pa tak cánima ri vinak choch’ulef. 11Yin xquipe cha’anin;3:11 Ap. 2:25; 22:7, 12, 20. man quixmestaj pa ruvi’ ri utz c’o pan ivánima, richin quiri’ man jun xtimajo-e chive ri lok’olaj sipanic.3:11 Ap. 2:10.12Ri xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, yin xtincusaj rija’ chi jun rakan ri racho ri nu-Dios, y man jun bey chic xtijal-e. Chirij rija’ xtintz’ibaj-vi rubi’3:12 Ap. 14:1; 22:4. ri nu-Dios y rubi’ ri rutinamit ri nu-Dios, y ri’ ja ri c’ac’ac’ Jerusalem, ri nika-pe chicaj riq’uin ri nu-Dios. Y xtintz’ibaj ri c’ac’ac’ nubi’ yin chirij. 13Ri (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij ri nu’ij ri Lok’olaj Espíritu chique ri iglesias.
Ri nu’ij ri Jesucristo che ri iglesia ri c’o pa tinamit Laodicea
14Jac’a che ri nusamajinel ri c’o pa ruvi’ ri iglesia pa tinamit Laodicea, quire’ tatz’ibaj-e: Ri Jun ri can ja vi ri nu’ij, y man jun bey nujal rutzij riq’uin ri ruk’alajrisan, kitzij riq’uin ronojel, ri can c’o-vi riq’uin ri Dios tok xu’on ronojel ri c’o,3:14 Pr. 8:22; Jn. 1:1, 2. quire’ nu’ij:
15Yin veteman ronojel ri ye’ibanala’. Veteman chi nis-ta tef y nis-ta mak’an ri ivánima chinuvech. ¡Más utz xa ta rix tef, o xa ta rix mak’an! 16Pero roma xaxe rix sakliloj y nis-ta rix tef y nis-ta rix mak’an, xa xquixinxa’a-e pa nuchi’. 17Roma rix ni’ij chi rix beyoma’, chi q’uiy beyomal iyacon, y chi man jun achique nic’atzin chive.3:17 Os. 12:8; Zac. 11:5; 1 Co. 4:8. Pero man iveteman ta chi xa juye’ ivech ibanon, can ta utz chi nipokonex ivech, xa man jun oc ichajin, xa man yixtzu’un ta y xa rix ch’anel. 18Roma c’a ri’, nin-ij chive, chi viq’uin yin tilok’o-vi ri oro ri banon chic ch’ajch’oj che pa k’ak’, richin quiri’ yixoc kitzij beyoma’.3:18 Is. 55:1. Viq’uin yin tilok’o-vi sakilaj tak tziek richin nicusaj, man xa titz’etetaj ri iq’uix chi rix ch’anel. Viq’uin yin tilok’o-vi ak’on richin niya’ pa tak runak’-ivech, richin yixtzu’un utz. 19Yin yenpaxa’aj y yenya’ pa k’axomal conojel ri yenjo’.3:19 Job 5:17; Pr. 3:11; He. 12:5, 6. Roma c’a ri’, tiq’uenc’ot ri ivánima; tijala’ ri ino’oj richin niya’ can ri imac. 20Yin ja yin pa’el chuchi’ ri i-puerta y yich’o-apu. Si c’o jun xtac’axan-pe vichin y nujak ri puerta chinuvech,3:20 Cnt. 5:2. yin xquinoc pa ránima, xquiva’ riq’uin, y rija’ xtiva’ viq’uin yin. 21Ri xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, yin xtinya’ lugar che chi junan xkutz’uye’ riq’uin richin nika’an gobernar pa nimalaj nutz’uyubal. Achel xin-en yin tok xitiquer jumul chirij ruchuk’a’ ri itzel, junan xojtz’uye’ riq’uin ri Nata’ Dios pa nimalaj rutz’uyubal richin nika’an gobernar.3:21 Mt. 19:28; 1 Co. 6:2; 2 Ti. 2:12; Ap. 2:26.22Ri (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij ri nu’ij ri Lok’olaj Espíritu chique ri iglesias.
4Ri Dios niyo’ox ruk’ij chila’ chicaj
1Tok nutz’eton chic ronojel re’, jari’ xitzu’un-apu y xintz’et jun puerta jakal ri chila’ chicaj, y ri na’ey kulaj ri xinvac’axaj ri achel rukul jun trompeta,4:1 Ap. 1:10. quire’ chic xu’ij-pe chuve: Quire’ cajote-pe, y yin xtinc’ut chavech ri can xquebanataj na vi chirij re c’a ja xatz’et.4:1 Ap. 1:1, 19.2Jac’ari’ xic’uje’ pa ruk’a’ ri Lok’olaj Espíritu,4:2 Ez. 3:12; Ap. 17:3; 21:10. y achel pa jun achic’ xintz’et jun nimalaj tz’uyubel banon rubanic chicaj, y c’o Jun tz’uyul chupan.4:2 Is. 6:1; Jer. 17:12; Ez. 10:1; Dn. 7:9.3Ri tz’uyul chupan, can achel nitzu’un ri abaj jaspe y ri abaj cornalina, y ri nimalaj tz’uyubel siriren rij roma jun arco iris4:3 Ez. 1:28. rex-rex nitzu’un achel ri abaj esmeralda ni’ix che. 4Ri nimalaj tz’uyubel ri’ pa quinic’ajal veinticuatro chic utzulaj tz’uyubel c’o-vi, y xentz’et veinticuatro4:4 Ap. 5:8, 14. nima’k quijuna’ achi’a’ quicusalo’n sakilaj tak tziek y coronas ebanon riq’uin oro, chi rije’ chi jujun etz’uyul chupan ri utzulaj tak tz’uyubel.4:4 Ap. 11:16.5Chupan ri lugar c’o-vi ri nimalaj tz’uyubel, yek’alajin-pe coyopa’,4:5 Ez. 1:13. yec’axataj rayos y kulaj, y ri chuvech apu, yec’at vuku’ antorchas,4:5 Ex. 37:23; 2 Cr. 4:20; Zac. 4:2. y ri’ ja ri vuku’ espíritu richin ri Dios.
6Chuvech ri nimalaj tz’uyubel c’o jun achel mar4:6 1 R. 7:23; Ap. 15:2. chay-chay nitzu’un y nitz’intz’ot. Y xe tak ruxiquin ri nimalaj tz’uyubel, ec’o (caji’, yaquiji’) ri c’o quic’aslen4:6 Ez. 1:5-14. ri nojnak quij-quivech riq’uin runak’ tak quivech. 7Ri na’ey, achel jun león, ri ruca’n achel jun alaj váquix, ri rox achel (ruvech, rupalaj) jun vinak, y ri rucaj, achel jun xic tok benak chicaj.4:7 Ez. 1:10; 10:14.8Chiquijununal, ri c’o quic’aslen re’, c’o vakitak quixic’, y nojnak rij-ruxe’ ri quixic’ riq’uin runak’ tak quivech, y chi chak’a’ chi pak’ij quire’ niqui’ij:
Lok’olaj, lok’olaj, lok’olaj ri Ajaf Dios,
Ri c’o ronojel uchuk’a’ pa ruk’a’,4:8 Is. 6:2, 3.
Ri can c’o-vi-pe, c’o vacami y xtic’uje’ richin jumul,4:8 Ap. 1:4, 8.
yecha’.
9Y jun bey jun bey, tok ri c’o quic’aslen quiri’ niquibila’ richin niquinimirisaj rubi’, y niquiya’ ruk’ij y niquimatioxij che ri Jun ri c’o ruc’aslen jumul-jumul,4:9 Ap. 10:6; 15:7. y tz’uyul pa nimalaj tz’uyubel,4:9 Sal. 47:8.10jari’ tok ri veinticuatro nima’k quijuna’ achi’a’, yexuque-ka chuvech4:10 Ap. 5:8, 14. ri tz’uyul pa nimalaj tz’uyubel, y niquiya’ ruk’ij ri can jumul-jumul c’o ruc’aslen. Niquiyala-apu ri qui-coronas chuvech ri nimalaj tz’uyubel, y quire’ niqui’ij:
11Kajaf Dios, rat can nuc’ul-vi
Chi nac’ul nimalaj ak’ij, chi can c’o-vi avakale’n y chi can c’o-vi uchuk’a’4:11 Ap. 5:9, 12. pan ak’a’.
Roma ja rat xabano ronojel,
Y roma xanojij chi quec’uje’,4:11 Ap. 10:6; 14:7. romari’ xebanalo’x.
5Ri boton vuj y ri Alaj Oveja
1Jac’ari’ yin xintz’et chi pa ruk’a’ derecha ri Jun ri tz’uyul pa nimalaj tz’uyubel, c’o jun boton vuj5:1 Is. 34:16; Ez. 2:9. ri tz’iban rij-ruvech, y tz’apin riq’uin vuku’5:1 C’o niqui’ij chi ri sellos yo’on ri vuku’ chuchi’ ri vuj. C’o niqui’ij chi vuku’ bolkot banon che ri vuj, y jujun sellos yo’on chi jujun bolkot. tz’apibel.5:1 Is. 8:16; 29:11; Dn. 12:4.2Y xintz’et jun ángel ri c’o uchuk’a’ pa ruk’a’ ri cof nich’o chubixic: ¿Achique ta jun nuc’ul chi nujak ri vuj re’ y nuch’ol-e ri achok che tz’apin-vi? xcha’. 3Pero nis-ta chicaj, nis-ta choch’ulef, o chuxe’ ka ri roch’ulef c’o ta jun ri c’o ruk’a’ richin nujak ri vuj, masque xaxe richin nutz’et ruvech. 4Y yin jani na yinok’, roma man jun xilitaj ri nuc’ul chi nujak-ka ri vuj richin nu’on leer, o richin nutz’et ruvech. 5Jac’ari’ jun chique ri nima’k quijuna’ achi’a’ quire’ xu’ij-pe chuve: Man chic catok’, tatz’eta’ na pe’, c’o jun ruxiquin can ri Judá5:5 He. 7:14. y riy-rumam ri David ri can achel jun León5:5 Gn. 49:9. ri xtiquer yan chirij ruchuk’a’ ri itzel, y romari’ nuc’ul chi nujak ruvech ri vuj y nuch’ol-e ri vuku’ tz’apibel richin.
6Jac’ari’ xitzu’un-apu y xintz’et chi pa quinic’ajal ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen, ri nimalaj tz’uyubel, y pa quinic’ajal ri nima’k quijuna’ achi’a’, c’o jun Alaj Oveja pa’el, ri can k’alaj chi xk’ax yan pa camic,5:6 Is. 53:7; Jn. 1:29. roma c’a k’alaj na quetal ri socotajic chirij. Xintz’et chi c’o vuku’ ruc’a’, y vuku’ runak’ tak ruvech;5:6 Zac. 3:9. y ri’ ja ri vuku’ espíritu5:6 Ap. 4:5. richin ri Dios ri etakon pa ruvi’ ronojel ri roch’ulef.5:6 Zac. 4:10.7Xjel c’a apu ri Alaj Oveja, xuq’uen-apu ri boton vuj pa ruk’a’ derecha ri Jun ri tz’uyul pa nimalaj tz’uyubel. 8Y tok ri Alaj Oveja ruc’uan chic ri boton vuj pa ruk’a’, ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen y ri veinticuatro nima’k quijuna’ achi’a’, xexuque-ka chuvech. Chiquijununal rije’ quic’ualo’n jujun arpa5:8 Ap. 14:2; 15:2. y jujun lak ri ebanon riq’uin oro ri c’o pon chupan. Y ri pon ri’ ja ri qui-oraciones5:8 Sal. 141:2; Ap. 8:3, 4. ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios. 9Ri xentz’et, niquibixaj jun c’ac’ac’ bix5:9 Sal. 40:3. ri quire’ nu’ij:
Rat can nuc’ul-vi5:9 Ap. 4:11. chi (ac’uan, avuc’a’n) ri vuj pan ak’a’,
Y chi ye’ach’ol-e ri achok che tz’apin-vi.
Roma xacamises,
Y richin xojoc richin ri Dios, xojalok’ riq’uin ri aquiq’uel5:9 Mt. 26:28; Hch. 20:28; He. 9:12; 2 P. 2:1; 1 Jn. 1:7.
Chiquicojol conojel quivech tak vinak ri man junan ta cati’t-quimama’, quich’abel, y quitinamit.
10Abanon chike chi junan nika’an gobernar aviq’uin y chi roj ocunak sacerdotes5:10 Ex. 19:6; Is. 61:6. richin ri ka-Dios,
Y xtika’an gobernar pa ruvi’ ri roch’ulef.
Quiri’ nu’ij ri bix ri niquibixaj.
11Tok xitzu’un chic apu jun bey, xinvac’axaj quikul q’uiy ángeles, y pa quinic’ajal ri ángeles ri’ c’o-vi ri nimalaj tz’uyubel, ec’o ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen y ec’o ri nima’k quijuna’ achi’a’. Chi millones ri ángeles5:11 Dt. 33:2; Sal. 68:17; Dn. 7:10; He. 12:22.12ri riq’uin cuchuk’a’ niqui’ij:
Ri Alaj Oveja ri xcamises,
Can nuc’ul-vi chi ja rija’ ri nitakchi’in pa ruvi’ ronojel,
Chi c’o nimalaj rubeyomal, chi c’o nimalaj runo’oj,
Chi c’o nimalaj ruchuk’a’, chi can nimalaj vi rija’,
Chi c’o ruk’ij y chi can nuc’ul-vi chi ninimirises rubi’,5:12 Ap. 7:12.
xecha’.
13Ronojel c’a ri rubanon ri Dios chicaj, re choch’ulef, chuxe’ ka re roch’ulef, y chupan ri mar; xinvac’axaj c’a chi quire’ niqui’ij:
Ri Jun ri tz’uyul chupan ri nimalaj tz’uyubel y ri Alaj Oveja,
Utz chi jumul-jumul nibixex quibi’,
Chi niyo’ox quik’ij, chi ninimirises quibi’
Y chi c’o uchuk’a’ pa quik’a’,5:13 1 Cr. 29:11; Jn. 5:23; Ef. 3:21; Fil. 2:10. pa ruvi’ ronojel,
xecha’.
14Y ri (ecaji’, yaquiji’) c’o quic’aslen, Amén, yecha-apu. Y ri veinticuatro nima’k quijuna’ achi’a’ jac’ari’ xexuque-ka, xquiya-ka nic’aj quivech pan ulef y xquiya’ ruk’ij5:14 1 Cr. 16:36; Ap. 19:4. ri can c’o ruc’aslen jumul-jumul.
6Ri xebanataj tok xe’eleses vaki’ tz’apibel che ri boton vuj
1Jac’ari’ xintz’et tok ri Alaj Oveja xuch’ol-e ri na’ey tz’apibel che ri boton vuj,6:1 Ap. 5:5, 7. y jun chique ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen xinvac’axaj rukul ri nik’ajan achel jun rayo6:1 Ap. 14:2; 19:6. ri quire’ nu’ij: ¡Quire’ catampe! ¡Tatz’eta’! 2Y tok xitzu’un-apu, xintz’et jun quiej sak rij,6:2 Zac. 6:3. y ri (ch’ocol, tz’uyul) chirij ruc’uan jun (ch’ab, ch’a’) pa ruk’a’. Xjach jun ru-corona,6:2 Ap. 14:14. y nitiquer chiquij conojel benak,6:2 Sal. 45:4, 5. y c’a quiri’ na más xtu’on.
3Tok ri Alaj Oveja xuch’ol-e ri ruca’n tz’apibel che ri boton vuj, xinvac’axaj ri ruca’n chique ri c’o quic’aslen, ri quire’ nu’ij: ¡Quire’ catampe! ¡Tatz’eta’! 4Jac’ari’ xel chic pe jun quiej quiek rij,6:4 Zac. 6:2. y ri (ch’ocol, tz’uyul) chirij xyo’ox uchuk’a’ pa ruk’a’ richin nrelesaj ri uxlanen chiquicojol ri vinak choch’ulef, richin chi tiquicamisala-qui’ chiquivech. Y xyo’ox-e jun mama espada pa ruk’a’.
5Tok ri Alaj Oveja xuch’ol-e ri rox tz’apibel che ri boton vuj, xinvac’axaj ri rox chique ri c’o quic’aslen, ri quire’ nu’ij: ¡Quire’ catampe! ¡Tatz’eta’! Tok xitzu’un-apu, xintz’et jun quiej xak rij,6:5 Zac. 6:2. y ri (ch’ocol, tz’uyul) chirij ruc’uan jun balanza pa ruk’a’. 6Jac’ari’ xinvac’axaj jun kulaj ri ntel-pe pa quinic’ajal ri (ecaji’, yaquiji’) c’o quic’aslen, y nu’ij c’a: Vacami, xe ca’i’ libra trigo nilok’ che rajil jun k’ij samaj, o xe vaki’ libra cebada. Jac’a ri tico’n ri achok che ni’an-vi ri aceite olivo y ri vino, man jun achique ta’an chique.6:6 Ap. 9:4.
7Tok ri Alaj Oveja xuch’ol-e ri rucaj tz’apibel che ri boton vuj, xinvac’axaj rukul ri rucaj6:7 Ez. 10:14. chique ri c’o quic’aslen, ri quire’ nu’ij: ¡Quire’ catampe! ¡Tatz’eta’! 8Tok xitzu’un-apu, xintz’et jun quiej k’an rij, y ri (ch’ocol, tz’uyul) chirij rubinan camic, y tzekle’en roma ri lugar ri c’o-vi cánima ri anima’i’. Xyo’ox uchuk’a’ pa ruk’a’ pa quivi’ ri rucaj parte chique ri vinak choch’ulef, richin yerucamisaj riq’uin espada, riq’uin vayijal, riq’uin yabil y quiq’uin c’uxunel tak chicop6:8 Lv. 26:22; Ez. 14:21. choch’ulef.
9Tok ri Alaj Oveja xuch’ol-e ri quinto tz’apibel che ri boton vuj, chuxe’ ri altar6:9 Ap. 16:7; 20:4. xintz’et cánima ri ecamisan-e roma xquitzijoj ruch’abel ri Dios y roma man xquiya’ ta can rubixic ri rutzij.6:9 Ap. 1:9; 12:17.10Ri ec’o chuxe’ ri altar, riq’uin cuchuk’a’ quire’ niqui’ij: Kajaf, rat ri rat lok’olaj y kitzij, ¿c’a ajan cami na’an ruq’uexel chique ri vinak choch’ulef roma xojquicamisaj-pe?6:10 Gn. 4:10; Ap. 19:2. yecha’. 11Jac’ari’ xjach sakilaj tak quitziak,6:11 Ap. 3:5; 7:9. y xbix chique chi c’a que’uxlan chic na juba’, c’a quetz’akat na chicakan ri ajani chic más samajela’ pa rusamaj ri Dios, y mismo quiniman ri Jesucristo ri c’a xquecamises na, achel x-an-e chique rije’.
12Tok ri Alaj Oveja xuch’ol-e ri sexto tz’apibel che ri boton vuj, xintz’et chi xbanataj jun nimalaj cobrakan.6:12 Jl. 2:10; Ap. 16:18. Xak-xak xu’on ruvech ri k’ij achel ri tziek ri nicuses richin bis. Y ri ic’, quiek nitzu’un ronojel achel quic’.6:12 Jl. 3:15; Mt. 24:29; Hch. 2:20.13Ri ch’umila’ chicaj xetzak-pe choch’ulef,6:13 Ap. 8:10; 9:1. achel ruvech higo man jani chak’ ri yebirir-pe roma jun mama cak’ik’. 14Ri rocaj xsatz, xbanataj riq’uin achel ni’an che jun vuj ri nibot-e6:14 Sal. 102:26; Is. 34:4; He. 1:12. ruchi’, y ronojel tak juyu’ xjalataj (quic’ojle’el, qui-lugar), y quiri’ mismo ri roch’ulef ri ec’o pa tak mar. 15Ri reyes pa ruvi’ ri roch’ulef, ri vinak c’o quik’ij, ri beyoma’, ri e’uc’uay quichin soldados, ri vinak c’o uchuk’a’ pa quik’a’, conojel ri ec’o chuxe’ quitzij ch’aka’ chic, y conojel ri man ec’o ta chuxe’ quitzij ch’aka’ chic, xquevela-qui’ pa tak jul y chucojol tak abaj pa tak juyu’.6:15 Is. 2:10, 19.16Conojel ri vinak re’ yech’o chique ri juyu’ y chique ri abaj, y quire’ niqui’ij chique: Quixtzak-pe chikij y kojivevaj6:16 Os. 10:8; Lc. 23:30. chuvech ri Jun ri tz’uyul pa nimalaj tz’uyubel, y chuvech ri royoval ri Alaj Oveja. 17Roma ja xuka ri nimalaj ruk’ijul6:17 Is. 13:6; Sof. 1:14. ri royoval pa kavi’, y, ¿achique ta jun xtucoch’ chi c’a quiri’ na nipa’e-apu chuvech?6:17 Sal. 76:7. yecha’.
7Ri 144 mil israelitas ri xyo’ox quetal
1Tok nutz’eton chic ronojel re’, jari’ xentz’et (caji’, yaquiji’) ángeles y jujun chique rije’ epa’el pa tak ruchi’ ri roch’ulef quik’aton ri (caji’, quiji’) ruvech cak’ik’, richin man jun cak’ik’7:1 Ex. 15:10; Sal. 147:18; Is. 27:8; Dn. 7:2; Jon. 1:4. tik’ax pa ruvi’ ri roch’ulef, pa ruvi’ ri mar, nis-ta pa quivi’ ri che’. 2Jac’ari’ xintz’et chi jotol-pe jun chic ángel ri achique lugar ntel-vi-pe ri k’ij, ri ruc’amon-pe ri sello richin ri c’aslic Dios. Ri ángel ri’ riq’uin ruchuk’a’ xch’o-apu chique ri (ecaji’, yaquiji’) ángeles ri jachon uchuk’a’ pa quik’a’ richin niquiya’ k’axomal pa ruvi’ ri roch’ulef y pa ruvi’ ri mar, 3y quire’ c’a xu’ij-apu chique: Man tiya’ yan k’axomal pa ruvi’ ri roch’ulef, nis-ta pa ruvi’ ri mar nis-ta pa quivi’ ri che’, c’a tikaya’ na quetal7:3 Ez. 9:4; Ap. 9:4; 13:16; 14:1; 22:4. nic’aj-quivech ri erusamajela’ ri ka-Dios. 4Jac’ari’ xinvac’axaj ri ajani chikakan ri xyo’ox quetal. Ciento cuarenta y cuatro mil ri xyo’ox quetal, y conojel re’ equiy-quimam can ri eruc’ajol ri Israel. 5Chique riy-rumam can ri Judá, doce mil. Chique riy-rumam can ri Rubén, doce mil. Chique riy-rumam can ri Gad, doce mil. 6Chique riy-rumam can ri Aser, doce mil. Chique riy-rumam can ri Neftalí, doce mil. Chique riy-rumam can ri Manasés, doce mil. 7Chique riy-rumam can ri Simeón, doce mil. Chique riy-rumam can ri Leví, doce mil. Chique riy-rumam can ri Isacar, doce mil. 8Chique riy-rumam can ri Zabulón, doce mil. Chique riy-rumam can ri José, doce mil, y chique riy-rumam can ri Benjamín, doce mil. Ja conojel re’ ri xyo’ox quetal nic’aj-quivech.
Ri man juba’ ta oc chi vinak quicusalo’n sakilaj tak tziek
9Tok nutz’eton chic ronojel re’, yin Juan xintz’et chi man juba’ ta oc chi vinak quimolon-qui’ ri man jun nitiquer najlan quichin, ri jalajoj tak quivech, jalajoj cati’t-quimama’, jalajoj quitinamit, y jalajoj quich’abel;7:9 Ap. 5:9. quicusalo’n sakilaj tak tziek,7:9 Ap. 3:5. y quic’ualo’n ruk’a’ tak palmas pa quik’a’, ec’o-apu chuvech ri nimalaj tz’uyubel y chuvech ri Alaj Oveja. 10Riq’uin c’a cuchuk’a’ quire’ niqui’ij-apu:
Ri xebano chi xojcolotaj,7:10 Sal. 3:8; Is. 43:11; Jer. 3:23; Os. 13:4. ja ri ka-Dios
Ri tz’uyul7:10 Ap. 5:13. pa nimalaj tz’uyubel,
Y ri Alaj Oveja,
yecha’.
11Y conojel ri ángeles quisiriren-qui’ epa’el-apu chiquij ri nimalaj tz’uyubel, ri nima’k quijuna’ achi’a’, y ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen,7:11 Ap. 4:6. y re’ xexuque-ka, xquiya-ka nic’aj quivech pan ulef chuvech ri nimalaj tz’uyubel y quire’ niqui’ij richin niquiya’ ruk’ij ri Dios:
12¡Amén!
Jumul-jumul7:12 Ap. 5:13. ja ri rubi’ ri ka-Dios tinimirises, y tiyo’ox ruk’ij;
Pa ruk’a’ rija’ c’o-vi utzulaj no’oj, y che rija’ timatioxix-vi ronojel.
Ja rija’ ri ti’an xuculen chuvech;
Ja rija’ c’o pa ruvi’ ronojel,
Y pa ruk’a’ rija’ c’o-vi ronojel uchuk’a’.
¡Amén!
yecha’.
13Jac’ari’ jun chique ri nima’k quijuna’ achi’a’ xuc’utuj chuve: Re quicusalo’n sakilaj tak tziek, ¿rat aveteman quivech? y, ¿aveteman achique lugar quepe-vi? xcha’ chuve. 14Yin Juan xin-ij-apu che: Vajaf, rat etemayon, xicha’. Y rija’ xu’ij-pe chuve: Jare’ ri ek’axnak chic pe chupan ri nimalaj k’axomal, rije’ quich’ajon ri quitziak y ch’ajch’oj7:14 Is. 1:18; Zac. 3:3-5; He. 9:14; Ap. 1:5. quibanon che chupan ruquiq’uel7:14 1 Jn. 1:7. ri Alaj Oveja. 15Romari’, ec’o-apu chuvech ri nimalaj rutz’uyubal ri Dios, y chi chak’a’ chi pak’ij niqui’en ri rusamaj chupan ri racho. Y ri tz’uyul pa nimalaj rutz’uyubal, can xquerumujaj7:15 Is. 4:5, 6. riq’uin ri ruxic’. 16Rije’ man chic xtiquicoch’ ta vayijal, nis-ta chakij-chi’, man chic xquec’at ta chuvech ri k’ij, nis-ta manak chic c’atan7:16 Sal. 121:6; Is. 49:10. xtiquina’. 17Roma ri Alaj Oveja, ri c’o-apu pa nic’aj chuvech ri nimalaj tz’uyubel, xqueruyuk’uj7:17 Sal. 23:1. y xqueruc’uaj chuchi’ alaxbel tak ya’ richin c’aslen, y ri Dios xtusu’ ronojel ruya’al tak quivech.7:17 Is. 25:8.
8Ri xbanataj tok ri Jesucristo xuch’ol-e ri ruq’uisbel tz’apibel che ri boton vuj
1Tok ri Alaj Oveja xuch’ol-e ri ruq’uisbel tz’apibel che ri boton vuj,8:1 Ap. 5:1. jun cami nic’aj hora man jun achique xc’axataj ri chicaj. 2Y xentz’et ri vuku’ ángeles ri epa’el-apu chuvech ri Dios, y xjach vuku’ trompeta8:2 Jos. 6:4. chique. 3Jac’ari’ xpe chic jun ángel y xpa’e’ chuvech ri altar, ruc’amon-pe jun poro’el pon ri banon riq’uin oro. Xyo’ox c’a pe q’uiy pon che, richin chi xa jun nu’on che riq’uin qui-oraciones conojel ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios richin nusuj pa ruvi’ ri altar ri banon riq’uin oro ri c’o-apu chuvech ri nimalaj tz’uyubel. 4Y chiruk’a’ ri ángel xjote-vi-e rusibel ri pon chuvech ri Dios junan riq’uin ri qui-oraciones8:4 Sal. 141:2. ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios. 5Jac’ari’ tok ri ángel xunojsaj chic ri poro’el pon riq’uin ri rachak-k’ak’ chiri’ pa ruvi’ ri altar, y xuc’ak pa ruvi’ ri roch’ulef; jac’ari’ xek’ajan-pe rayos, kulaj,8:5 Sal. 18:13; Is. 30:30. y xek’alajin-pe coyopa’,8:5 He. 12:18, 19. y xu’on jun cobrakan.8:5 2 S. 22:7-9; 1 R. 19:11; Mt. 27:51; Hch. 4:31; Ap. 11:19; 16:18.
Tok ri ángeles xquik’ojomaj ri trompetas
6Jac’ari’ tok ri vuku’ ángeles ri c’o ri vuku’ trompetas pa quik’a’ xquinuc’-qui’ richin yequik’ojomaj.
7Tok ri na’ey ángel xuk’ojomaj ri trompeta ri c’o pa ruk’a’, xc’ak sakbech y k’ak’ ri yo’on quic’8:7 Ez. 38:22. riq’uin pa ruvi’ ri roch’ulef, y jun rox parte chique ri che’8:7 Is. 2:12, 13. xuq’uis k’ak’; y xc’at ronojel ruvech (k’ayis, k’os) rex.
8Tok ri ruca’n ángel xuk’ojomaj ri trompeta ri c’o pa ruk’a’, yin xintz’et chi c’o jun achel nimalaj juyu’ nijino pa k’ak’ ri xc’ak chupan ri mar. Y jun rox parte che ri mar xoc quic’. 9Y (xecom, xequen) jun rox parte chique ri c’o quic’aslen chupan ri mar, y jun rox parte chique ri barcos xeq’uis.
10Tok ri rox ángel xuk’ojomaj ri trompeta ri c’o pa ruk’a’, c’o jun nimalaj ch’umil8:10 Ap. 9:1. nijino pa k’ak’ achel jun antorcha xtzak-pe chicaj. Pa quivi’ jun rox parte chique ri rakan tak ya’ y pa quivi’ ri alaxbel tak ya’8:10 Ap. 16:4. xka-vi. 11Ri ch’umil re’, Xakixak8:11 Jer. 9:15; 23:15. rubi’, y jun rox parte chique ri ya’ ri xka-vi, xc’ayir, y q’uiy vinak (xecom, xequen), roma ri ya’ q’uey-q’uey8:11 Ex. 15:23. xu’on.
12Tok ri rucaj ángel xuk’ojomaj ri trompeta ri c’o pa ruk’a’, xsocotaj jun rox parte che ri k’ij, jun rox parte che ri ic’ y jun rox parte chique ri ch’umila’, y roma ri socotajic, xk’uk’umer8:12 Is. 13:10; Am. 8:9. jun rox parte che ri quivech. Romari’ jun rox parte che ri k’ij, y che ri ak’a’, manak sakil.
13Jac’ari’ tok xintz’et y xinvac’axaj chi jun ángel niropop benak pa runic’ajal ri caj, y riq’uin ruchuk’a’ nu’ij: ¡Juye’ quivech, juye’ quivech, juye’ quivech8:13 Ap. 9:12; 11:14. ri vinak choch’ulef, roma quik’ojomaxic ri ch’aka’ chic trompeta ri xa juba’ chic nrojo’ chi yek’ojomex coma ri oxi’ ángeles! Quiri’ ri xu’ij ri ángel.
91Tok ri quinto ángel xuk’ojomaj ri trompeta ri c’o pa ruk’a’, yin Juan xintz’et jun ch’umil richin chicaj ri tzaknak-pe choch’ulef. Che ri ch’umil ri’, xjach ri llave richin ri nimalaj jul ri ruyon k’eku’n benak-ka rupan.9:1 Ap. 17:8; 20:1.2Ri ch’umil ri’, xberujaka-pe ruchi’ ri jul, y xel c’a pe sib, achel rusibel jun nimalaj horno. Ri sib ri xel-pe chupan ri jul xutz’apij ruvech ri k’ij, y k’eku’n xu’on ronojel ruvech ri rocaj.9:2 Jl. 2:2, 10.3Chupan c’a ri sib xe’el-pe sac’9:3 Ex. 10:4. ri xebe pa ruvi’ ri roch’ulef, y xyo’ox uchuk’a’ chique chi niquiya’ k’axomal achel niquiya’ ri (sina’j, alacrán) ri ec’o pa ruvi’ ri roch’ulef. 4Y xbix chique chi can man jun ch’o’oj tiquibana’ chique ri che’, ri tico’n y ri (k’ayis, k’os) choch’ulef,9:4 Ap. 6:6; 7:3. xaxe chique ri vinak ri manak retal ru-sello9:4 Ez. 9:4; Ap. 14:1. ri Dios nic’aj-quivech. 5Can xyo’ox lugar chique chi yequiya’ pa k’axomal ri vinak vo’o’ ic’, pero man richin ta yequicamisaj jumul, xaxe richin yequiya’ pa k’axomal, achel niqui’en ri (sina’j, alacrán) tok (niquicak’, niquik’ip) jun vinak. 6Chupan tak ri k’ij ri’ ri vinak xtiquicanola’ quicamic,9:6 Job 3:20-22; 7:15; Is. 2:19; Os. 10:8; Ap. 6:16. pero xa man xtiquil ta. Jani na xtiquirayij quicamic, jac’a ri camic xa xtrevaj-ri’ chiquivech.
7Ri sac’ ri’, tok ye’atz’et, e’achel ri quiej9:7 Jl. 2:4. ri banon chic quibanic richin yebe pa guerra, y pa (quijolon, quivi’) c’o jujun achel corona ri achel oro nitzu’un, jac’a ri (quipalaj, quivech) achel quichin vinak. 8Ri rusumal tak quivi’ achel rusumal quivi’ ixoki’. Ri (roquey, quey), achel quichin león.9:8 Sal. 57:4; Jl. 1:6.9C’o jujun achel ch’ich’ choquic’u’x richin niquito-qui’. Rukul ri quixic’ achel yecuruluj q’uiy carruajes9:9 Jl. 2:5. tok ejiriren coma quiej ri cha’anin ebenak pa guerra. 10Ri sac’ ri’, junan quijey quiq’uin ri (sina’j, alacrán) y c’o jun quich’ut, y yo’on uchuk’a’ chiquijey richin yequiya’ pa k’axomal ri vinak vo’o’ ic’. 11Y ri ocunak qui-rey,9:11 Jn. 12:31; 14:30; Ef. 2:2; 2 Ts. 2:3-10. ja ri ángel ri rajaf ri nimalaj jul ri ruyon k’eku’n benak-ka rupan. Ri ángel ri’ ni’ix Abadón che pa ch’abel hebreo, y Apolión che pa ch’abel griego.
12Jari’ ri na’ey k’axomal ri xk’ax, pero c’a c’o na ca’i’ ri epetenak.
13Jac’ari’ tok ri sexto ángel xuk’ojomaj ri trompeta ri c’o pa ruk’a’, y xinvac’axaj jun kulaj ri xel-pe chiquicojol ri (caji’, quiji’) uc’a’ richin ri altar ri banon riq’uin oro,9:13 Ex. 30:3; Ap. 8:3. ri c’o-apu chuvech ri Dios. 14Ri ch’abel ri xinvac’axaj, quire’ xu’ij che ri sexto ángel ri uc’uayon ri trompeta pa ruk’a’: Que’asolo’ ri (caji’, quiji’) ángeles ri eximil can chuchi’ ri nimalaj rakan-ya’ Eufrates,9:14 Gn. 2:14; 2 S. 8:3; Jer. 51:63; Ap. 16:12. xcha’ ri ch’abel. 15Jac’ari’ xesol-pe ri ángeles ri’, ri eyacon richin ri hora, ri k’ij, ri ic’, y ri juna’ richin yequicamisaj jun rox parte chique ri vinak choch’ulef. 16Yin Juan xinvac’axaj chi ri ec’o richin yebe chiquij quiej pa guerra, ca’i’ ciento millones.9:16 Ez. 38:4.17Ri quiej ri xentz’et chupan ri achel achic’ ri xin-en, y ri (ech’ocol, etz’uyul) chiquij, quire’ yetzu’un: Chiquijununal c’o jun achel ch’ich’ choquic’u’x, quiek nitzu’un achel ri k’ak’, azul achel ri abaj zafiro, y k’an achel ri azufre; y ri (quijolon, quivi’) ri quiej, achel quichin león9:17 1 Cr. 12:8. y pa quichi’ ntel-pe k’ak’, sib y azufre. 18Y ja ri k’ak’, ri sib y ri azufre ri ntel-pe pa quichi’ ri quiej ri xecamisan jun rox parte chique ri vinak choch’ulef. 19Ri quiej re’, c’o uchuk’a’ pa quichi’ y chi quijey, roma ri quijey achel tak cumatz ri c’o (quijolon, quivi’), y riq’uin ri’ niqui’en-vi ch’o’oj.
20Jac’a ri vinak ri man (xecom, xequen) ta pa ruk’a’ ri oxi’ ruvech k’axomal re’, xa man xquijal ta quino’oj9:20 Jer. 5:3. richin man ta chic xquiya’ quik’ij ri xa ja rije’ ebanayon-ka,9:20 Dt. 31:29; Sal. 115:4; Is. 2:8; Jer. 44:8. ni man xquiya’ ta can chi yequiyala’ quik’ij itzel tak espíritu,9:20 Dt. 32:17; Sal. 106:37. y chi yequiyala’ quik’ij tiox ri xa man yetzu’un ta, man ye’ac’axan ta, nis-ta man yebin ta, ri ebanon riq’uin oro, plata, bronce, abaj, y che’.9:20 Dn. 5:23.21Y man xquijal ta quino’oj richin ta xquiya’ can ri banoj elak’, ri yecamisan, ri ye’itzin y ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec’uje’ xa achok riq’uin na.
10Ri ángel ri ruc’uan jun ch’uti boton vuj pa ruk’a’
1Jac’ari’ xintz’et chic jun ángel ri c’o uchuk’a’ pa ruk’a’ ri nika-pe chicaj chupan jun sutz’, y c’o arco iris10:1 Ez. 1:28. pa (rujolon, ruvi’). Y tok xintz’et-apu ruvech, achel nitzu’un ri k’ij,10:1 Mt. 17:2. y ri rakan achel ruxak tak k’ak’.10:1 Ap. 1:15, 16.2Pa ruk’a’ ruc’uan jun ch’uti boton vuj riq’uil, y ri rakan derecha xuya-ka pa ruvi’ ri mar, y ri rakan izquierda xuya-ka pa ruvi’ ri roch’ulef. 3Ri ángel re’, riq’uin c’a ruchuk’a’ xch’o, achel nik’ajan jun león. Y tok xtane’ chi nich’o riq’uin ruchuk’a’, xek’ajan-pe quikul vuku’ rayos.10:3 Ap. 8:5; 14:2.4Tok xek’ajan yan pe ri vuku’ rayos, yin jari’ xinjo’ xintz’ibaj-ka cha’anin ri xqui’ij. Pero jari’ xinvac’axaj jun kulaj petenak chicaj ri quire’ nu’ij: Xaxe pan avánima10:4 Is. 8:16; 29:11; Dn. 8:26; 12:4. tic’uje-vi-ka ri xqui’ij ri vuku’ rayos, y man tatz’ibaj, xcha-pe chuve. 5Y ri ángel ri ruyo’on jun rakan pa ruvi’ ri mar y ri jun chic pa ruvi’ ri roch’ulef, xintz’et chi xuyec ri ruk’a’ chicaj,10:5 Dn. 12:7.6y pa rubi’ ri xbano ri caj y ri ec’o chiri’, ri xbano ri roch’ulef y ri ec’o chuvech, y ri xbano ri mar y ri ec’o chupan, ri Jun ri can c’o-vi jumul-jumul,10:6 Jer. 10:10; Dn. 12:7; Ap. 1:18; 4:9. xu’ij-vi chi xa man xtik’ax ta chic más tiempo, 7roma tok xtril ruk’ijul chi ri séptimo ángel xtuya-pe retal riq’uin ri ru-trompeta,10:7 Ap. 11:15. jari’ tok xquebanataj ri revan-pe-ri’ na’ey riq’uin ri Dios, achel ri ruk’alajrisan chiquivech ri ru-profetas, xcha’.
8Ri kulaj ri petenak chicaj ri xinvac’axaj, xch’o chic pe jun bey chuve y xu’ij: Cabin, ta’ac’ama’ la ch’uti boton vuj riq’uil pa ruk’a’ ri ángel ri pa’el pa ruvi’ ri mar y ri roch’ulef, xcha’. 9Y xi’e c’a apu riq’uin ri ángel richin xin-ij che chi tuya-pe ri ch’uti boton vuj chuve. Y rija’ xu’ij chuve: Jare’ y tatija’.10:9 Ez. 2:8; 3:1. Tok xtatij, q’uey-q’uey xtu’on che ri apan, pero pan achi’ qui-qui’ xtana’ che achel ri cab.10:9 Sal. 19:10; 104:34; Jer. 15:16.10Jac’ari’ xinq’uen-apu ri ch’uti boton vuj pa ruk’a’ ri ángel, y xintij, y can qui’ na vi xuna’ ri pa nuchi’, achel ruqui’l ri cab,10:10 Ez. 3:3. jac’a tok nutijon chic ka, q’uey-q’uey xu’on che ri nupan. 11Y ri ángel ri’ xu’ij c’a chuve: Nic’atzin chi naya’ chic rubixic jun bey ri nu’ij-pe ri Dios pan avánima pa quivi’ q’uiy quivech tak tinamit, vinak, ch’abel, y reyes, xcha’.
11Ri eca’i’ ri xqueyo’on rubixic ri xtu’ij-pe ri Dios pa cánima
1Jac’ari’ xjach-pe jun aj pa nuk’a’ ri achel che’11:1 Ez. 40:3. richin yinetan, y quire’ xbix-pe chuve: Cacataj, tavetaj rupan racho ri Dios, tavetaj ri altar, y que’avajlaj ri ajani yeyo’on ruk’ij ri Dios chiri’. 2Jac’a ri rojay richin ri racho ri Dios taya’ can juc’an, man tavetaj, roma xa jachon pa quik’a’ man israelitas ta. Ri vinak ri’ xtiquixak’ che akan11:2 Lc. 21:24. ri lok’olaj tinamit cuarenta y dos ic’. 3Y chique ri eca’i’ ri xqueyo’on nutzijol, yin xtinya’ uchuk’a’ 1,260 k’ij, richin niquiya’ rubixic ri nin-ij-pe yin pa cánima, y quicusalo’n tziek richin bis, tok xtiquiya’ rubixic. Quiri’ ri xbix chuve.
4Ri eca’i’ ri xqueyo’on rutzijol, ja ri ca’i’ che’ olivo11:4 Zac. 4:3. y ri ca’i’ candelero ri ec’o-apu chuvech ri Dios, ri Rajaf ri roch’ulef. 5Si c’o jun nrojo’ niq’uiso quik’ij, rije’ ntel-pe k’ak’ pa quichi’11:5 Jer. 5:14. richin yequiq’uis ri itzel yetz’eto quichin. Y xa achique na jun ri nrojo’ nu’on pokon chique, niq’uis riq’uin ri mismo k’ak’ ri’. 6Ri ca’i’ re’, yo’on uchuk’a’ pa quik’a’ richin niquitz’apij ri rocaj richin man nika job11:6 1 R. 17:1; Stg. 5:17. chupan tak ri k’ij tok rije’ niquiya’ rubixic ri nu’ij-pe ri Dios pa cánima. Y yo’on uchuk’a’ chique richin niqui’en chi ri ya’ ntoc quic’, y richin niquiya’ xa achique na k’axomal pa ruvi’ ri roch’ulef, ajani na (mul, paj) nicajo’. 7Y tok quiq’uison chic rutzijol ri bin chique chi niquiya’, ri itzel chicop ri ntel-pe chupan ri nimalaj jul ri ruyon k’eku’n benak-ka rupan, xtu’on guerra11:7 Dn. 7:21; Zac. 14:2. quiq’uin, xqueruch’ec y xquerucamisaj. 8Ri qui-cuerpo xtipoq’ue’ ri pa nimabey richin ri nimalaj tinamit ri xcamises-vi ri Kajaf Jesucristo chuvech cruz, ri tinamit ri nijunumex riq’uin ri tinamit Sodoma y ri roch’ulef Egipto roma ri xbe-vi ri cánima ri aj chupan ri oxi’ lugar ri’. 9Ri vinak ri jalajoj tinamit quepe-vi, jalajoj cati’t-quimama’, jalajoj quich’abel y jalajoj quivech,11:9 Ap. 17:15. oxi’ k’ij riq’uin nic’aj xtiquitz’et ri ca’i’ cuerpo poc’ol,11:9 Sal. 79:2, 3. y man xtiquiya’ ta lugar chi yemuk. 10Y roma xecamises ri eca’i’ re’,11:10 Ap. 11:3. ri vinak choch’ulef xquequicot, xtiqui’en nimak’ij, y xquequitakala’ sipanic chiquivech, roma ri ca’i’ re yeyo’on rubixic ri nu’ij-pe ri Dios pa cánima, xqui’en chique ri vinak choch’ulef chi xquik’asaj k’axomal. 11Jac’a tok k’axnak chic ri oxi’ k’ij riq’uin nic’aj, ri espíritu richin c’aslen11:11 Gn. 2:7; Ez. 37:5, 14. ri petenak riq’uin ri Dios xoc chic quiq’uin, y c’ate retal xepa’e’, y ri xetz’eto quichin, jani na xquixi’ij-qui’. 12Ri eca’i’ re’ jac’ari’ xquic’axaj jun nimalaj kulaj ri chicaj, ri quire’ nu’ij-pe chique: Quire’ quixjote-pe, nicha’. Can xejote’ na vi e11:12 2 R. 2:1. chupan jun sutz’,11:12 Is. 60:8; Hch. 1:9. y ri itzel niquina’ chique, can xequitz’et tok xebe chicaj. 13Jac’ari’ xbanataj jun nimalaj cobrakan,11:13 Ap. 16:18, 19. y jun cami lajuj parte richin ri tinamit xvuluvu-ka pan ulef. (Xecom, xequen) vuku’ mil vinak, y ri ch’aka’ chic, jani na xquixi’ij-qui’, y xquiya’ ruk’ij ri Dios ri c’o chicaj.
14Jari’ ri ruca’n k’axomal xk’ax pa ruvi’ ri roch’ulef, y ja petenak ri rox chirij.
Ri séptimo ángel nuk’ojomaj ri trompeta, retal chi c’o xquebanataj
15Jac’a tok ri séptimo ángel xuk’ojomaj ri trompeta ri c’o pa ruk’a’,11:15 Is. 27:13. chicaj ec’o kulaj ri quire’ niqui’ij-pe riq’uin cuchuk’a’:
Ri tinamit ri ec’o choch’ulef,
Vacami erichin chic ri Kajaf
Y erichin chic ri Jun ri takon-pe roma rija’ chucolic ri rutinamit.
Ja rija’ ri jumul-jumul11:15 Dn. 2:44; 4:3, 34; Mi. 4:7; Lc. 1:33. xtibano gobernar,
xecha’.
16Y ri veinticuatro nima’k quijuna’ achi’a’ ri etz’uyul-apu chuvech ri Dios pa tak utzulaj quitz’uyubal,11:16 Ap. 4:4. xexuque-ka, xquiya-ka nic’aj quivech pan ulef y quire’ niqui’ij richin niquiya’ ruk’ij ri Dios:
17Nikaya’ matiox chave rat, Ajaf Dios, ri c’o ronojel uchuk’a’ pan ak’a’,
Ri ratc’o tok xtz’ucutaj-pe ronojel,
Ri ratc’o vacami,
Y ri xcac’uje’ ri más chikavech apu,11:17 Ap. 1:4.
Roma vacami ja nacusaj ri nimalaj avuchuk’a’,
Y ja na’an gobernar.
18Ri tinamit choch’ulef catajnak coyoval chavij,
Pero vacami xcataj avoyoval pa quivi’,
Y ja xril k’ij chi nanic’oj cánima ri ecaminak chic e.11:18 Hch. 10:42; 2 Ti. 4:1; 1 P. 4:5.
Y chi naya’ utzulaj rajil-ruq’uexel chique ri asamajela’ ri profetas,
Chique ri erichin ri lok’olaj atinamit,
Quiri’ mismo chique ri eyo’ol ak’ij, chi ch’uti’k chi nima’k.
Y ja xril k’ij chi rat ye’aq’uis ri vinak ri yeq’uiso ruk’ij ri roch’ulef.
Quiri’ xqui’ij ri veinticuatro nima’k quijuna’ achi’a’.
19Y ri chila’ chicaj xjakataj c’a ri racho ri Dios, y chiri’ xk’alajin-vi-pe ri cofre11:19 Ex. 25:21, 22; Nm. 4:5; He. 9:4. ri achok chupan yaquel-vi ri ruvujil c’aslen ri xuya’ rija’. Y xek’alajin c’a pe coyopa’, xec’axataj kulaj y rayos, y xu’on jun cobrakan, y jun camic sakbech.
12Ri ixok y ri ral ri xechajix roma ri Dios
1Jac’ari’ c’o jun nimalaj retal xk’alajin chuvech ri rocaj: jun ixok ri ja ri k’ij ocunak rutziak y ri ic’ c’o chuxe’ rakan, rucusan jun corona ri c’o doce ch’umil chirij. 2Ri ixok re’ riq’uin ri quiri’ chic rubanon, jani na nisiq’uin riq’uin nimalaj k’axomal, ri k’axomal richin alanic. 3Jac’ari’ tok c’o chic jun retal ri xk’alajin chuvech ri rocaj. Xtz’etetaj jun nimalaj itzel chicop quiek rij ri ni’ix dragón che. Ri chicop ri’ vuku’ (rujolon, ruvi’), lajuj ruc’a’12:3 Ap. 17:3. y chiquijununal ri (rujolon, ruvi’) c’o qui-corona. 4Ri itzel dragón re’, xaxe riq’uin ri rujey xerumes-pe jun rox parte chique ri ch’umila’ ri ec’o chicaj, y xeruc’ak pa ruvi’ ri roch’ulef.12:4 Dn. 8:10. Jac’ari’ xpa’e’ chuvech ri ixok ri nalex yan ch’uti ral, richin quiri’ nuc’ux-e12:4 1 P. 5:8. ri ch’uti ral tok xtalex. 5Ri ixok ri’ can xalex na vi jun ch’uti ral ala’, y ri ala’ ri’ riq’uin uchuk’a’ xtitakchi’in pa quivi’ ri jalajoj quivech vinak choch’ulef. Achel can ta jun ch’ich’12:5 Sal. 2:9; Ap. 2:27; 19:15. xtuc’uaj pa ruk’a’ richin niquinimaj rutzij. Quiri’ ri autoridad xtic’uje’ pa ruk’a’. Pero xe xalex, ja xuc’uax-e richin xyo’ox chuvech ri Dios y chuvech ri nimalaj rutz’uyubal. 6Jac’ari’ tok ri ixok xenimaj c’a pa chakijlaj tz’iran ulef, ri achique lugar canon jun lugar che roma ri Dios richin nichajix y nilix oxi’ juna’ riq’uin nic’aj.
7Tok xbanataj yan re’, jari’ tok c’o jun nimalaj oyoval xbanataj chicaj. Ri ángel rubinan Miguel12:7 Dn. 10:13; 12:1. y ri ru-ángeles, xqui’en guerra riq’uin ri itzel dragón y ri itzel tak ru-ángeles. 8Pero xech’acataj ri itzel dragón y ri itzel tak ru-ángeles, y nis-ta xilitaj chic lugar quichin rije’ ri chicaj. 9Xc’ak c’a pe ri nimalaj itzel dragón, ri ojer cumatz12:9 Gn. 3:1. ri ni’ix itzel y Satanás12:9 Lc. 10:18; Jn. 12:31. che. Rija’ jun satzoy quino’oj conojel quivech vinak choch’ulef. Xc’ak c’a pe chuvech ri roch’ulef junan quiq’uin ri itzel tak ru-ángeles.12:9 2 P. 2:4.10Jac’ari’ yin Juan xinvac’axaj jun kulaj chicaj ri riq’uin ruchuk’a’ nu’ij: Ja vacami ruk’ijul chi yecolotaj12:10 Ap. 19:1. ri vinak, chi nik’alajin ri ruchuk’a’ ri ka-Dios y ri ru-gobierno,12:10 Ap. 11:15. y chi conojel tiquinimaj ri nu’ij ri Jun ri rutakon-pe chucolic ri rutinamit. Roma xc’ak yan e ri nisujun12:10 Job 1:9; 2:4, 5; Zac. 3:1. chiquij ri junan kaniman ri Jesucristo quiq’uin, y ri’ ja ri jun ri yesujun-apu quichin chi chak’a’ chi pak’ij chuvech ri ka-Dios. 11Pero rije’, riq’uin ruquiq’uel ri Jesucristo ri Alaj Oveja ri xch’ajo-e quimac, y riq’uin ri man xeq’uix ta xquik’alajrisaj chi quiniman rija’, romari’ xetiquer12:11 Ro. 8:37; 16:20. chirij ruchuk’a’ ri itzel. Y nis-ta xquipokonaj xquijach ri quic’aslen pa camic. 12Roma c’a ri’, rix ri rixc’o chicaj, tiquicot ri ivánima. Jac’a rix ri rixc’o choch’ulef y ri rixc’o pa ruvi’ tak ya’, ¡tok’ex ivech! Roma ri itzel nikukut riq’uin royoval xxule’ yan ka iviq’uin, roma reteman chi xa man q’uiy ta chic k’ij yo’on che chi nic’uje’ choch’ulef.
13Jac’a tok ri itzel dragón xuna’ chi xa xc’ak-pe choch’ulef, xrokotaj c’a ri ixok ri xalex ch’uti ral ala’.12:13 Ap. 12:4, 5.14Pero ri ixok xyo’ox ca’i’ ruxic’, achel quixic’ chovon tak xic, richin nitiquer niropop nenimaj chuvech ri itzel dragón c’a pa chakijlaj tz’iran ulef, ri lugar ri rucanon chic ri Dios richin nilix ri ixok oxi’ juna’ riq’uin nic’aj. 15Y ri dragón xupubaj-pe pa ruchi’ jun achel rakan-ya’ chirij ri ixok, richin chi ri ya’ nrekaj-e ri ixok. 16Pero ri roch’ulef xuto’ ri ixok, roma xjakataj richin xubik’-ka ri achel rakan-ya’ ri xupubaj-pe ri dragón. 17-18Jac’ari’ tok ri dragón nikukut riq’uin royoval chirij ri ixok, y romari’ xberubana’ guerra quiq’uin ri más chic ral y riy ri ixok.12:17 Gn. 3:15. Roma rije’ niquinimaj ri ru-mandamientos ri Dios y man niquiya’ ta can chi niquiya’ rutzijol ri Jesucristo.12:17 Ap. 1:2, 9.
13Ri ca’i’ itzel tak chicop
1Yin Juan ninna’ chi xipa’e’ ri pa (sanayi, sanayil) chuchi’ ri nimalaj mar, y xintz’et chi chupan ri ya’ xel-pe jun itzel chicop vuku’ (rujolon, ruvi’) y lajuj ruc’a’.13:1 Dn. 7:7. Ri lajuj tak ruc’a’ c’o qui-corona, y pa ruvi’ chiquijununal ri (rujolon, ruvi’), etz’iban (bi’aj, binaj) ri xa (yok’obel, yok’o’el) richin ri Dios. 2Ri chicop ri xintz’et, achel nitzu’un jun tigre,13:2 Dn. 7:6. ri rakan achel rakan oso, y ri pa ruchi’, achel pa ruchi’ león. Xpe c’a ri itzel dragón13:2 Ap. 12:9. xuya’ ri ruchuk’a’ y ri ru-gobierno pa ruk’a’, y xu’on che chi c’o ruk’a’ chi nitakchi’in ri chicop ri’ chi naj chi nakaj. 3Jun chique ri (rujolon, ruvi’) ri chicop ri’ ruc’uan jun socotajic ri can richin camic nik’alajin, pero xa xc’achoj, y xel cánima conojel ri vinak choch’ulef richin xquitzekle’ej13:3 2 Ts. 2:3. ri chicop. 4Xquiya’ c’a ruk’ij ri itzel dragón, ri xyo’on uchuk’a’ pa ruk’a’ ri chicop, y ja jun ri chicop xquiya’ ruk’ij, y quire’ niquibila’: ¿C’o cami jun ri junan riq’uin ri chicop re’? ¿Y c’o cami jun xtitiquer chirij? Man jun, yecha’.
5Ri chicop ri’ xyo’ox lugar che richin yerubila’ nimalaj tak ch’abel richin nunimirisaj-ri’,13:5 Dn. 7:23-25; 11:36. y richin nuyok’ rubi’ ri Dios, y x-an che chi c’o ruk’a’ chi nitakchi’in cuarenta y dos ic’.13:5 Ap. 11:2.6Xerubila’ c’a ch’abel ri chicop ri’ richin xuyok’ rubi’ ri Dios y ri racho, y xeruyok’ ri c’o cacho chicaj. 7Ja jun xyo’ox lugar che chi nu’on guerra quiq’uin conojel ri erutinamit chic ri Dios, y chi nitiquer chirij cuchuk’a’.13:7 Dn. 7:21. Y x-an che chi c’o ruk’a’ chi nitakchi’in pa quivi’ conojel vinak jalajoj cati’t-quimama’, jalajoj quitinamit, jalajoj quich’abel y jalajoj tak quivech. 8Ri chicop ri’ conojel vinak choch’ulef xquiya’ ruk’ij, pero ja ri man tz’iban ta quibi’ chupan ri vuj richin c’aslen,13:8 Dn. 12:1; Fil. 4:3; Ap. 21:27. ri ruvuj ri Jesucristo ri Alaj Oveja,13:8 Jn. 1:29, 36; 1 P. 1:19. ri xcamises achel runojin-pe ri Dios xe tok man jani c’o ri roch’ulef.13:8 Ef. 1:4.9Si c’o jun (nik’ax, nino’) chuvech ri nrac’axaj, trelesaj no’oj chirij. 10Si c’o jun xtiyo’ox pa cárcel, can pa cárcel c’a xtic’uje-vi. Ri nicamises chi espada, can chi espada (nicom, niquen) vi.13:10 Gn. 9:6; Is. 33:1; Mt. 26:52. Vave’ nikatz’et-vi chi ri erutinamit ri Dios nic’atzin chi niquicoch’13:10 Ap. 14:12. ri c’ayef ri nipe chiquij, y nic’atzin chi niquiya’ más cánima riq’uin ri Ajaf.
11Jac’a tok nutz’eton chic ronojel re’, xintz’et chi pan ulef xel-pe jun chic itzel chicop ri c’o ca’i’ ruc’a’ achel ruc’a’ jun alaj oveja, jac’a tok nich’o, achel rukul dragón. 12Ri ruca’n itzel chicop re’ nucusaj ronojel ri uchuk’a’ c’o pa ruk’a’ ri na’ey itzel chicop13:12 Ap. 13:2, 3, 14. richin nitakchi’in, y can chuvech ri na’ey chicop nitakchi’in-vi. Nu’on chique conojel vinak choch’ulef chi niquiya’ ruk’ij ri na’ey chicop ri xc’achoj ri rusocotajic ri can richin camic nik’alajin. 13Ri ruca’n chicop q’uiy milagros13:13 Mt. 24:24; 2 Ts. 2:9; Ap. 16:14. ri man jun bey etz’eton ri yerubanala’. Roma hasta nu’on chi nika-pe k’ak’ chicaj richin nika pa ruvi’ ri roch’ulef chiquivech ri vinak. 14Y riq’uin ri yo’on lugar che chi yeru’on milagros chuvech ri na’ey chicop,13:14 Ap. 19:20. nusetz quino’oj ri vinak choch’ulef y yerutakchi’ij chi tiquibana’ jun vachibel richin niyo’ox ruk’ij ri na’ey itzel chicop ri xsocotaj riq’uin espada y xa xc’achoj. 15Xyo’ox c’a lugar che chi nuya’ ruc’aslen ri ruvachibel ri na’ey chicop, richin chi tich’o ri vachibel y tu’ij chi quecamises ri man yeyo’on ta ruk’ij.13:15 Ap. 20:4.16Xu’on chi tiyalo’x quetal13:16 Ap. 15:2; 16:2. chirij quik’a’ derecha o nic’aj-quivech conojel vinak chi ch’uti’k chi nima’k, chi beyoma’, chi man jun oc quichajin; chi ri ec’o y ri man ec’o ta chuxe’ rutzij jun vinak, 17y xu’on chi nis-ta jun c’o che’el nilok’o o nic’ayin si manak ri retal o ri rubi’ ri na’ey chicop tz’iban riq’uin letras, o ri ru-número ri rubi’ chirij ruk’a’ o nic’aj-ruvech.13:17 Ap. 14:11; 15:2.18Y ri ru-número ri na’ey chicop, ja ri seiscientos sesenta y seis; y re’ jun número richin jun vinak. Re’ nrojo’ no’oj richin quiri’ navil achique ruchojmil. Romari’ ri vinak q’ues (rujolon, ruvi’),13:18 Sal. 107:43. (tik’ax, tino’) chuvech ri achique nu’ij tzij ri ru-número ri na’ey chicop.
14Ri quibix ri 144,000
1Tok nutz’eton chic ronojel re’, yin Juan xintz’et ri Alaj Oveja14:1 Jn. 1:29. pa’el pa ruvi’ ri juyu’ Sion, y riq’uin rija’ ec’o ciento cuarenta y cuatro mil14:1 Ap. 7:3, 4. ri tz’iban rubi’ rija’ y ri rubi’ ri Rutata’ nic’aj-quivech. 2Jari’ tok c’o jun kulaj xinvac’axaj ri petenak chicaj, ri achel nivujuj jun nimalaj rakan-ya’,14:2 Ap. 1:15. y achel rukul jun nimalaj rayo. Ri kulaj ri xinvac’axaj can achel tok yek’ojoman ri niquik’ojomaj arpas.14:2 Ap. 5:8.3Conojel rije’ niquibixaj jun c’ac’ac’ bix14:3 Ap. 5:9. chuvech apu ri nimalaj tz’uyubel y chiquivech ri nima’k quijuna’ achi’a’, y chiquivech ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen ri nojnak quij-quivech riq’uin runak’ tak quivech. Ri bix ri niquibixaj, man jun chic nitiquer neteman, xaxe ri ciento cuarenta y cuatro mil ri xelok’otaj chic chiquicojol ri vinak choch’ulef. 4Ri ciento cuarenta y cuatro mil re’, jare’ ri man xeka ta pa mac quiq’uin ixoki’; xa can ch’ajch’oj ri quic’aslen.14:4 2 Co. 11:2. Ja rije’ ri etzekleyon ri Alaj Oveja xa achique na lugar ni’e-vi. Ja rije’ ri xelok’ chic chiquicojol ri vinak, richin ye’oc na’ey tak ruvech tico’n14:4 Stg. 1:18. chuvech ri Dios y chuvech ri Alaj Oveja. 5Rije’ xe’ilitaj chi man jun tz’ucun tzij elenak pa quichi’,14:5 Sof. 3:13. can ech’ajch’oj14:5 Sal. 32:2; Jud. 24. ec’o-apu chuvech ri nimalaj rutz’uyubal ri Dios.
Ri nik’alajrises coma oxi’ ángeles
6Jac’ari’ xintz’et chic jun ángel ri niropop petenak pa runic’ajal ri caj, y ruc’amon-pe ri utzulaj ch’abel ri nu’ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, ri ch’abel ri richin jumul c’o.14:6 Tit. 1:2. Y jari’ ri nuya’ rutzijol ri ángel chique ri vinak choch’ulef,14:6 Mt. 28:19; Ef. 3:9. ri jalajoj quivech, jalajoj cati’t-quimama’, jalajoj quich’abel, y jalajoj quitinamit. 7Ri ángel riq’uin ruchuk’a’ nu’ij: Tixi’ij-ivi’ chuvech ri Dios, y tiya’ ruk’ij, roma ri k’ij richin nunic’oj ronojel ch’utik-nima’k xuka yan. Tiya’ c’a ruk’ij ri banayon ri caj14:7 Sal. 33:6. y ri roch’ulef,14:7 Sal. 95:5; 124:8. ri mar14:7 Ex. 20:11; Neh. 9:6; Hch. 14:15. y ri alaxbel tak ya’, nicha’.
8Jac’ari’ tzekle’en-pe roma jun ruca’n ángel ri quire’ nu’ij: Xq’uis yan ruk’ij, xq’uis yan ruk’ij ri siq’uisel tinamit Babilonia,14:8 Is. 21:9; Jer. 51:8; Ap. 16:19; 17:5; 18:2. roma rubanon chique conojel quivech vinak choch’ulef chi ja jun rije’ quitijon-ka royoval ri Dios ri catajnak pa quivi’ junan quiq’uin ri aj-Babilonia ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec’uje’ xa achok riq’uin na, nicha’.
9Jac’ari’ etzekle’en-pe roma jun rox ángel ri riq’uin ruchuk’a’ nu’ij: Si c’o jun xtiyo’on ruk’ij ri na’ey chicop y ri ruvachibel, y si niyo’ox retal nic’aj-ruvech o chirij ruk’a’,14:9 Ap. 13:15, 16.10ri xtibano quiri’, ja jun rija’ xtika royoval ri Dios14:10 Sal. 75:8; Jer. 25:15. pa ruvi’; c’aslic ri royoval ri Dios xtika pa ruvi’. Xtuk’asaj k’axomal chupan ri k’ak’ y azufre chiquivech ri lok’olaj ángeles y chuvech ri Alaj Oveja. 11Y ri rusibel ri k’ak’ ri achok chupan ec’o-vi ri niquik’asaj k’axomal, jumul-jumul nibukuk chicaj.14:11 Is. 34:10. Romari’ ri yeyo’on ruk’ij ri na’ey chicop y ri ruvachibel, y xa achique na ri niyo’on lugar chi niyo’ox retal riq’uin rubi’ ri chicop, manak uxlanen richin, xa chi chak’a’ chi pak’ij c’o pa k’axomal, nicha’.
12Vave’ nikatz’et-vi chi nic’atzin yecoch’on14:12 Ap. 13:10. ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios, conojel ri yeniman ri ru-mandamiento,14:12 Ap. 12:17. y quiyo’on-apu cánima riq’uin ri Jesús.
13Jac’ari’ yin Juan xinvac’axaj jun kulaj petenak chicaj ri quire’ nu’ij-pe chuve: Tatz’ibaj ri xtin-ij: Vacami nitiquer-e chi utzulaj tzij nu’on ri Dios chique conojel ri xa jun quibanon riq’uin ri Ajaf tok (yecom, yequen),14:13 Ec. 4:1, 2; 1 Co. 15:17, 18; 1 Ts. 4:16; Ap. 20:6. xcha’. Y ri Lok’olaj Espíritu xu’ij: Ja’, can kitzij chi quiri’, xcha’. Roma xque’uxlan14:13 Is. 57:2; 2 Ts. 1:7; He. 4:9. chuvech ri quisamaj y xtiyo’ox rajil-ruq’uexel chique ronojel ri xquibanala’.
Ri tico’n ri xk’at-e chuvech ri roch’ulef
14Tok yin xitzu’un chic apu, xintz’et jun sutz’ sak ri achok pa ruvi’ tz’uyul-vi jun ri achel ri Jun ri xtak-pe richin xalex chikacojol,14:14 Ez. 1:26; Dn. 7:13. rucusan jun corona banon riq’uin oro, y pa ruk’a’ ruc’uan jun vósa ri can c’o rey. 15Xel chic c’a pe jun ángel pa racho ri Dios ri riq’uin ruchuk’a’ quire’ nu’ij-apu che ri tz’uyul pa ruvi’ ri sutz’: Tak’ok’oj ri vósa chuxe’ ri tico’n,14:15 Jer. 51:33; Jl. 3:13; Mt. 13:39. roma ja xuka ri hora richin ri k’atoj roma ri tico’n richin ri roch’ulef xa k’an chic, nicha’. 16Jac’ari’ tok ri tz’uyul pa ruvi’ ri sutz’ can quiri’ vi xu’on, xucusaj ri ruvósa chuvech ri roch’ulef, richin xuk’at-e ri tico’n.
17Jac’ari’ xel chic pe jun ángel pa racho ri Dios chicaj. Ri ángel re’ ruc’amon-pe jun chic vósa ri can c’o rey. 18Quiri’ mismo riq’uin ri altar xel chic pe jun ángel ri c’o ruk’a’ che ri k’ak’. Ri ángel re’ riq’uin ruchuk’a’ xch’o-apu che ri ángel ri uc’uayon ri vósa ri can c’o rey, y xu’ij: Tacusaj ri avósa14:18 Jl. 3:13. c’o rey, richin ye’amol ri tzekaj tak uva chuvech ri roch’ulef, roma ri uva echak’ chic, xcha’. 19Y ri ángel ri uc’uayon ri vósa, can quiri’ vi xu’on. Xucusaj ri vósa chuvech ri roch’ulef, xerumol ri vinak achel yemol ri tzekaj tak uva, y xeruya’ chupan ri nimalaj yitz’el richin ri royoval ri Dios.14:19 Ap. 19:15.20C’a tzanjay e che ri tinamit14:20 He. 13:12. x-an-vi ri yitz’oj, y ri najin-vi ri yitz’oj,14:20 Is. 63:3; Lm. 1:15. xel c’a pe quic’ ri jani na xcheme’ y xjote’ c’a achique lugar c’o-vi ri ch’ich’ pa quichi’ ri quiej, y xbin más oxi’ ciento kilómetros rakan.
15Ri vuku’ ángeles ri jachon ri ruq’uisbel tak vuku’ k’axomal pa quik’a’
1Jac’ari’ yin Juan xintz’et chic jun nimalaj retal ri chicaj ri jani na xsatz nuc’u’x xu’on. Xintz’et vuku’ ángeles ri jachon ri vuku’ ruq’uisbel tak k’axomal pa quik’a’, ri achok riq’uin nik’ax-vi royoval ri Dios.15:1 Ap. 14:10; 16:1.
2(Chuka’, ka) xintz’et achel jun mar15:2 Ap. 4:6. chay-chay nitzu’un ri banon mezclar k’ak’ riq’uin y xentz’et ri xetiquer chirij ri na’ey chicop riq’uin ri man xeka ta pa ruk’a’, ni man xexuque’ ta15:2 Ap. 13:15. chuvech ri ruvachibel, ni man xquiya’ ta lugar chi xyo’ox retal ri chicop nis-ta ri ru-número ri rubi’ chiquij. Rije’ epa’el pa ruvi’ ri mar ri’, quic’ualo’n arpas ri yecuses richin niyo’ox ruk’ij ri Dios. 3Niquibixaj rubix ri Moisés15:3 Ex. 15:1. ri rusamajinel ri Dios y rubix ri Alaj Oveja. Ri bix quire’ nu’ij:
Ajaf Dios, rat ri c’o ronojel uchuk’a’ pan ak’a’,
Roj nisatz kac’u’x nikatz’et ri nimalaj tak samaj abanon.
Can kitzij y choj15:3 Dt. 32:4; Os. 14:9. ri na’an,
Rat ri rat Rey pa quivi’ conojel tak tinamit.
4Man jun ri man ta xtuxi’ij-ri’ chavech,15:4 Ex. 15:14.
Y man ta xtuya’ ak’ij rat, Ajaf,
Roma xaxe rat ri rat lok’olaj.
Romari’ conojel vinak choch’ulef xquepe richin nuquiya’ ak’ij,
Roma xk’alajin chi can choj vi runic’oxic ri c’aslen xa’an.
Quiri’ nu’ij ri bix ri niquibixaj.
5Chirij ronojel re’, xintz’et chi ri chicaj xjakataj15:5 Ap. 11:19. ri Lugar Más Lok’olaj che ri racho ri Dios, ri jay ri yaquel-vi ri tz’ajtz’ak tak abaj ri tz’iban-vi ru-ley ri Dios. 6Chupan c’a ri racho ri Dios xe’el-vi-pe ri vuku’ ángeles ri quic’amon-pe jujun k’axomal pa quik’a’ chiquijununal. Ri ángeles ri’ quicusalo’n ch’ajch’oj tak tziek ri banon riq’uin lino,15:6 Ex. 28:6; Ez. 44:17. y nitz’intz’ot nitzu’un. Y quiximon roquic’u’x che jujun ximibel ri banon riq’uin oro. 7Jun c’a chique ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen,15:7 Ap. 4:6. xuya-e jujun lak ri banon riq’uin oro pa quik’a’ chiquijununal ri vuku’ ángeles, y ri lak ri’ nojnak-e riq’uin royoval ri Dios, ri Dios ri can c’o-vi jumul-jumul. 8Ri racho ri Dios xnoj15:8 Ex. 40:34; 1 R. 8:10; 2 Cr. 5:14. riq’uin sib15:8 Is. 6:4. roma ri nimalaj ruk’ij y ri ruchuk’a’15:8 2 Ts. 1:9. rija’. Y man jun nitiquer ntoc-apu chiri’, c’a tibanataj na ri vuku’ ruvech k’axomal ri niquiya’ ri vuku’ ángeles.
16Ri vuku’ ruvech k’axomal ri xquepe pa ruvi’ ri roch’ulef
1Jac’ari’ xinvac’axaj jun kulaj ri riq’uin ruchuk’a’ nich’o-pe pa racho ri Dios y quire’ nu’ij-pe chique ri vuku’16:1 Ap. 15:1. ángeles: Vacami quixbin y tic’uaj-e ri vuku’ lak ri nojnak-e ri royoval ri Dios16:1 Ap. 14:10. chupan, y (te’ik’eja’, te’ik’ija’) pa ruvi’ ri roch’ulef.
2Xbe ri na’ey ángel16:2 Ap. 8:7. y (xuk’ej, xuk’ij) pa ruvi’ ri roch’ulef ri ruc’uan chupan ri lak, y conojel c’a ri quic’uan ri retal ri na’ey itzel chicop, y ri quibanon xuculen chuvech ri ruvachibel, xel-pe chiquij jun itzel ch’a’c16:2 Ex. 9:9; Dt. 28:27; 1 S. 5:6, 9. ri yeruya’ pa k’axomal.
3Ri ruca’n ángel pa ruvi’ ri mar (xberuk’eja’, xberuk’ija’) vi ri ruc’uan chupan ri lak, y ri ya’ xchuvir achel ruquiq’uel jun ámna, y conojel ri c’o quic’aslen chupan ri mar (xecom, xequen).16:3 Ap. 8:9.
4Ri rox ángel (xberuk’eja’, xberuk’ija’) ri ruc’uan chupan ri lak pa quivi’ ri rakan tak ya’ y pa quivi’ ri alaxbel tak ya’,16:4 Ap. 8:10. y ronojel ri ya’ ri’ xoc quic’.16:4 Ex. 7:17, 20.5Jac’ari’ xinvac’axaj chi ri ángel ri yo’on pa ruk’a’ chi nitakchi’in pa quivi’ ri ya’, quire’ xu’ij: Ajaf, rat ri jumul ratc’o, y can ratc’o-vi-pe,16:5 Ap. 1:4, 8; 4:8; 11:17. y rat lok’olaj, can choj16:5 Sal. 97:2. vi ri xa’an, riq’uin ri quire’ rajil-ruq’uexel ri xaya’. 6Quiri’ nin-ij chave, roma ri xecamisan quichin ri erichin ri lok’olaj atinamit y quichin ri xeyo’on rubixic ri xa’ij-pe pa cánima,16:6 Mt. 23:34. rat na’an chique chi niquikum quic’.16:6 Is. 49:26. ¡Can jari’ ri nuc’ul chi xaya’ chique! xcha’ ri ángel. 7Jac’ari’ xinvac’axaj chi riq’uin ri altar c’o chic jun ri nich’o-pe, y quire’ nu’ij: Ajaf Dios, rat ri c’o ronojel uchuk’a’ pan ak’a’, can pa ruchojmil vi16:7 Ap. 19:2. y can ja achel ri xasuj chi na’an tok xaya’ ri rajil-ruq’uexel re’.
8Jac’ari’ tok ri rucaj ángel16:8 Ap. 8:12. (xberuk’eja’, xberuk’ija’) ri ruc’uan chupan ri lak chirij ri k’ij, y ri k’ij xjach uchuk’a’ pa ruk’a’ richin queruporoj ri vinak riq’uin ri ruk’ak’al. 9Jari’ xbano chi xec’at ri vinak riq’uin ri nimalaj ruk’ak’al ri k’ij, y xa xquiyok’16:9 Is. 8:21. rubi’ ri Dios ri c’o ruk’a’ che ronojel ri k’axomal re’. Pero xa man xquijal ta quino’oj chi xquiya’ can ri quimac richin can ta xquiya’ ruk’ij.
10Ri quinto ángel (xberuk’eja’, xberuk’ija’) ri ruc’uan chupan ri lak pa ruvi’ rutz’uyubal ri na’ey chicop, y xka jun nimalaj k’eku’n16:10 Ex. 10:21. pa ruvi’ ronojel ri nu’on-vi gobernar ri chicop ri’. Y ri vinak, roma k’axomal niquicach’uj-ka cak’, 11y niquiyok’ rubi’ ri Dios ri c’o chicaj roma ri quik’axomal, y roma ri ch’a’c ri xel-pe chiquij.16:11 Ap. 16:2. Pero rije’ man xquijal ta quino’oj richin ta xquiya’ can ri itzel ri yetajin riq’uin.
12Ri sexto ángel (xberuk’eja’, xberuk’ija’) ri ruc’uan chupan ri lak pa ruvi’ ri nimalaj rakan-ya’ Eufrates,16:12 Ap. 9:14. y xchakij16:12 Jer. 50:38; 51:36. c’a ka ri rakan-ya’, richin quiri’ mesmoj ri bey nuquila’ ri reyes ri xquepe achique lugar ntel-vi-pe ri k’ij.16:12 Is. 41:2, 25.13Jac’ari’ xintz’et oxi’ itzel tak espíritu ri e’achel ranas, jun ntel-pe pa ruchi’ ri itzel dragón16:13 Ap. 12:3. quiek rij, jun ntel-pe pa ruchi’ ri na’ey chicop y jun ntel-pe pa ruchi’ ri jun ri ruk’eban-ri’16:13 Ri jun ri nuk’ebaj-ri’ re’, jare’ ri itzel chicop xutz’et ri Juan ri pa 13:11. chi ri nu’ij, ja ri Dios ni’in-pe pa ránima.16:13 1 Jn. 4:1.14Ri oxi’ itzel tak espíritu re’ niqui’en nimalaj tak milagros,16:14 2 Ts. 2:9. y yebe quiq’uin ri reyes pa ruvi’ ronojel ri roch’ulef, yequimol-apu richin ri guerra16:14 Ap. 20:8. ri xtibanataj chupan ri nimalaj k’ij richin ri Dios ri c’o ronojel uchuk’a’ pa ruk’a’. 15Jac’a ri Jesucristo quire’ nu’ij: Yin man jun nutzijol tok xquipe, achel nu’on jun elek’on.16:15 Mt. 24:43; 1 Ts. 5:2; 2 P. 3:10. Utzulaj tzij rubanon ri Dios che ri q’ues ruvech pa ruvi’ ri ruc’aslen, y rucusan rutziak. Richin quiri’ man ch’anel ta nibin, y nis-ta xtitz’etetaj ri ruq’uix. Quiri’ nu’ij ri Jesucristo. 16Y ri oxi’ itzel tak espíritu, xequimol conojel ri reyes pa jun lugar ri ni’ix Armagedón che pa ch’abel hebreo.
17Jac’ari’ tok ri séptimo ángel (xuk’ej, xuk’ij) pe pa cak’ik’ ri ruc’uan chupan ri lak, y riq’uin c’a ruchuk’a’ xch’o-pe jun kulaj pa racho ri Dios chicaj, ri achique lugar c’o-vi ri nimalaj rutz’uyubal, y quire’ nu’ij-pe: Xbanataj yan ronojel,16:17 Ap. 21:6. xcha’. 18Jari’ tok xek’alajin-pe coyopa’, xec’axataj kulaj y rayos, y xu’on jun nimalaj cobrakan ri man jun bey quiri’ rubanon chupan ri ajani tiempo ec’o vinak choch’ulef.16:18 Dn. 12:1.19Ri nimalaj tinamit xel pan oxi’, y ri jalajoj tak tinamit ri ec’o pa ruvi’ ri roch’ulef, xetzak pan ulef. Jari’ tok ri Dios xuc’uxlaj-pe ri siq’uisel tinamit Babilonia16:19 Ap. 14:8. richin nuya’ chique ri aj chiri’ chi tiquikumu-ka16:19 Is. 51:17; Jer. 25:15, 16. ri royoval ri catajnak ruchuk’a’ pa quivi’. 20Riq’uin ri cobrakan ri xbanataj, ri roch’ulef ri ec’o pa mar xebe chuxe’ ya’, y ri chovon tak juyu’ man chic xetz’etetaj ta.16:20 Ap. 6:14.21Chicaj xka-pe jun nimalaj sakbech16:21 Ap. 11:19. ri juba’ ma jujun quintal calal pa quivi’ ri vinak. Y roma ri camic sakbech, ri vinak xquiyok’ ri Dios, roma man juba’ ta oc ri k’axomal ri ec’o-vi.
17Ri castigo ri xtika pa ruvi’ ri siq’uisel rubi’ ixok man utz ta ruc’aslen
1Xpe c’a jun chique ri vuku’ ángeles ri quic’uan jujun lak pa quik’a’, xch’o c’a chuve, y xu’ij: Quire’ catampe, yin xtinc’ut chavech ri castigo ri xtika pa ruvi’ ri siq’uisel rubi’ ixok man utz ta ruc’aslen,17:1 Nah. 3:4. ri tz’uyul pa quivi’ nimalaj tak ya’,17:1 Jer. 51:13.2ri achok riq’uin quibanon mac ri reyes choch’ulef. Ja jun ri vinak choch’ulef achel k’abarela’ quibanon pa ruk’a’ ri itzel ruc’aslen ri ixok re’.17:2 Jer. 51:7.3Y quiri’ yinc’o pa ruk’a’ ri Lok’olaj Espíritu, tok pa jun achel achic’ xiruc’uaj ri ángel pa jun chakijlaj tz’iran ulef. Chiri’ xintz’et jun ixok (ch’ocol, tz’uyul) chirij jun chicop quiek rij ri c’o vuku’ (rujolon, ruvi’), lajuj ruc’a’,17:3 Ap. 12:3; 13:1. y nojnak rij riq’uin (bi’aj, binaj) ri niquiyok’ rubi’ ri Dios. 4Ri ixok ri’ rucusan quiek y morado tak tziek, y ruvikon-ri’ riq’uin oro, riq’uin perlas,17:4 Ap. 18:12. y abaj nima’k tak cajil. Pa ruk’a’ ruc’uan jun kumbel-ya’ banon riq’uin oro ri nojnak che ronojel mac ri nimulu ránima ri Dios nu’on, y che ri mac ri nibano chi xa man ch’ajch’oj ta chuvech ri Dios y ri’ ja ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic’uje’ xa achok riq’uin na. 5Nic’aj ruvech ri ixok ri’ tz’iban jun (bi’aj, binaj) ri evan can ruchojmil, ri quire’ nu’ij: RI SIQ’UISEL RUBI’ TINAMIT BABILONIA, ACHEL JUN TE’EJ PA QUIVI’ RI IXOKI’ MAN UTZ TA QUIC’ASLEN, Y PA RUVI’ RONOJEL RI NIMULU RÁNIMA RI DIOS RI NAJIN CHOCH’ULEF. 6Tok xintz’et ri ixok ri’, jani na xsatz nuc’u’x, roma rija’ k’abarnek riq’uin quiquiq’uel ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios, y riq’uin quiquiq’uel ri xecamises17:6 Hch. 22:20; Ap. 2:13; 6:9; 12:11. roma xquik’alajrisaj ri xu’on ri Jesús.
7Y ri ángel xu’ij chuve: ¿Achique roma nisatz ac’u’x? Yin xtin-ij chave ri achique navetemaj chirij ri ixok, y achique navetemaj chirij ri chicop ri vuku’ (rujolon, ruvi’) y lajuj ruc’a’ ri c’amayon-pe richin ri ixok. 8Ri chicop ri xatz’et, xa jun chicop ri xc’ase’ ojer can y vacami manak chic tz’eton. Pero xtitz’etetaj chic jun bey. Y juba’ chic nrojo’ chi ntel-pe chupan ri nimalaj jul ri ruyon k’eku’n benak-ka rupan,17:8 Ap. 11:7. y xti’e chupan ri lugar quichin ri manak che’el yecolotaj. Y ri vinak ri man tz’iban ta quibi’ chupan ri vuj ri richin c’aslen xe tok x-an ri roch’ulef,17:8 Mt. 25:34; Jn. 17:24; Ef. 1:4. xtisatz quic’u’x roma niquitz’et ri chicop ri xc’uje’ ojer can y xa manak chic tz’eton, pero xa xtic’uje’ chic jun bey. 9Re’ nic’atzin no’oj17:9 Mt. 13:11; Ap. 13:18. pa ruvi’ richin netemex achique ruchojmil, roma ri vuku’ (rujolon, ruvi’)17:9 Ap. 13:1. ri chicop, xa vuku’ juyu’ ri achok pa quivi’ tz’uyul-vi ri ixok ri’. 10Ri vuku’ (rujolon, ruvi’) ri chicop, vuku’ reyes, vo’o’ chique rije’ xek’ax yan. Jun, ja nu’on gobernar vacami. Jac’a ri jun chic man jani turubana’ gobernar. Pero tok xturubana’ gobernar, can man xtilayoj ta vi. 11Ri chicop ri xc’uje’ ojer can, y vacami manak chic tz’eton, riq’uin rija’ xtu’on vakxaki’ reyes chiconojel, y junan runo’oj quiq’uin ri vuku’ reyes ri xek’ax yan e y xti’e chupan ri lugar quichin ri manak che’el yecolotaj. 12Jac’a ri lajuj uc’a’17:12 Dn. 7:20; Ap. 12:3; 13:1. ri xatz’et, re’ nu’ij tzij lajuj reyes ri man jani tiyo’ox lugar chique chi niqui’en gobernar,17:12 Dn. 2:40; 8:20, 24; Zac. 1:18, 21. pero xaxe oc richin juba’ tiempo xtiyo’ox uchuk’a’ pa quik’a’ richin niqui’en gobernar junan riq’uin ri chicop. 13Rije’ junan quitzij xtiqui’en richin xtiquijach pa ruk’a’ ri chicop ri uchuk’a’ c’o pa quik’a’, y ri qui-gobierno. 14Xquecataj17:14 Ap. 16:14. c’a chirij ri Alaj Oveja, pero rija’ xa xtitiquer chiquij, roma rija’ Rey pa quivi’ conojel reyes y Ajaf pa quivi’ conojel ajaf.17:14 Dt. 10:17; Jer. 50:44; 1 Ti. 6:15. Y ri ec’o riq’uin rija’, e’oyon, echa’on, y jumul junan cánima riq’uin.
15Jac’ari’ tok ri ángel quire’ chic xu’ij chuve: Ri nimalaj tak ya’ ri xatz’et ri achique lugar tz’uyul-vi ri ixok man utz ta ruc’aslen, nich’o pa quivi’ tinamit, pa quivi’ man juba’ ta oc chi vinak, pa quivi’ jalajoj tak quivech vinak, y jalajoj tak ch’abel choch’ulef.17:15 Ap. 13:7.16Jac’a ri lajuj uc’a’ ri xatz’et y ri chicop, rije’ xa itzel xtiquitz’et ri ixok man utz ta ruc’aslen. Xtiquimaj-e che ronojel ri achok che ruvikon-vi-ri’, y ch’anel niquiya’ can. Xtiquic’ux ri ruch’acul, y ri rubakil xtiquiporoj pa k’ak’.17:16 Ez. 16:37-44; Ap. 18:8.17Roma ri Dios xuya’ pa cánima ri lajuj reyes chi niqui’en ri nurayij chique. Romari’ junan quitzij xqui’en richin xecataj chirij ri ixok man utz ta ruc’aslen, y xquijach ri qui-gobierno pa ruk’a’ ri chicop, c’a nibanataj na ri ru’in can ri Dios chi yebanataj.17:17 Ap. 10:7.18Y ri ixok ri xatz’et, ja ri siq’uisel rubi’ tinamit17:18 Ap. 16:19. ri nu’on gobernar pa quivi’ conojel ri reyes choch’ulef, xcha’.
18Tok xq’uis ruk’ij ri tinamit Babilonia
1Tok nutz’eton chic ronojel re’, jari’ xintz’et chic jun ángel chi nika-pe chicaj ri jani na uchuk’a’ pa ruk’a’, y riq’uin ri ruk’ij18:1 Ez. 43:2. xsakarises ri roch’ulef. 2Rija’ riq’uin ruchuk’a’ quire’ nu’ij: Xq’uis ruk’ij, xq’uis ruk’ij ri siq’uisel rubi’ Babilonia,18:2 Is. 13:19; 21:9; Jer. 51:8. vacami xa ocunak cacho itzel tak espíritu, ocunak quijul ch’aka’ chic espíritu richin ri itzel, y chiri’ niqui’en-vi quisoc ronojel quivech itzel tak chicop c’o quixic’18:2 Is. 14:23; 34:11; Jer. 50:39. ri nis-ta najo’ ye’atz’et. 3Roma conojel quivech vinak choch’ulef quitijon ri royoval ri Dios ri catajnak chiquij roma quiju’un-apu-qui’ chupan ri quimac ri aj-Babilonia ri xa juc’an chic xcuke-vi quic’u’x. Ja jun ri reyes pa ruvi’ ri roch’ulef, quiju’un-apu-qui’ chupan ri rumac, y ri c’ayinela’ quibanon méra chiquij ri aj-Babilonia, roma jani na méra niquiq’uis chuvech ronojel ri achique niquirayij, xcha’ ri ángel. 4Jac’ari’ xinvac’axaj chic jun kulaj petenak chicaj ri quire’ nu’ij: Rix ri rix nutinamit, quixel-pe18:4 Gn. 19:12; Is. 48:20; 52:11. ri pa tinamit Babilonia, richin man ja jun rix quixka chupan ri mac ri najin chiri’, man xa tika pan ivi’ rix ri castigo ri xtika pa quivi’ ri aj chiri’. 5Quiri’ nin-ij chive, roma ri quimac ri vinak ri’, jani na rumolon-ri’, y hasta jotol-e chicaj,18:5 Gn. 18:20, 21; Jon. 1:2. y ri Dios xuc’uxlaj-pe ri itzel tak no’oj quibanalo’n. 6Rix ri rix yo’ol ruq’uexel18:6 Sal. 137:8; Jer. 50:15. che ri Babilonia, (camul, capaj) ruq’uexel tiya’ che riq’uin ri achel rubanalo’n rija’. Ri kumbel ri achok chupan xu’on rubanic ri xsatzo quichin ch’aka’ chic, chupan ri’ tibana’ rubanic ri xtisatzo richin rija’, y (camul, capaj) ruchuk’a’ tibana’ che richin tukumu-ka. 7Y achel rubanon rija’ chi runimirisan-ri’18:7 Ez. 28:2. y chi rujachon-ri’ chuq’uisic méra chuvech xa achique na ri nurayij, quiri’ mismo rajil-ruq’uexel tiya’ rix che, tich’ujirisaj y tibana’ chi xtujik’ ok’ej. Roma rija’ quire’ yerubila’ pa ránima: Yin vave’ yin tz’uyul-vi achel jun reina; man yin ta malca’n,18:7 Is. 47:7, 8. ni man jun k’axomal xtink’asaj, nicha’. 8Roma c’a ri’, xa pa jun k’ij xtipe ronojel ruvech k’axomal pa ruvi’. Xtipe camic, ok’ej y vayijal, y xtic’at pa k’ak’. Quiri’ xtibanataj roma ri Ajaf Dios ri niyo’on richin pa k’axomal, can c’o uchuk’a’ pa ruk’a’.18:8 Sal. 62:11; Is. 27:1; Jer. 50:34; Ap. 11:17.
9Y ri reyes18:9 Ap. 17:2. ri yebano gobernar choch’ulef ri quiju’un-apu-qui’ chupan rumac ri Babilonia, y junan riq’uin rija’ quiq’uison méra chuvech xa achique na ri niquirayij, rije’ tok xtiquitz’et chi jotol rusibel ri tinamit Babilonia chicaj, xticok’ej18:9 Jer. 50:46. y xtiquibisoj. 10Pero roma rije’ quixi’in-qui’ chuvech ri k’axomal ri kajnak pa ruvi’ ri tinamit, c’a chi naj xquepa’e-vi, y xtiqui’ij: ¡Tok’ex ruvech, tok’ex ruvech ri siq’uisel rubi’ tinamit Babilonia ri can xc’uje’ ruchuk’a’, roma xa pa jun bey xq’uis ruk’ij18:10 Is. 21:9; Ap. 14:8. pa ruk’a’ ri k’axomal ri xyo’ox can pa ruvi’! xquecha’.
11Ja jun ri c’ayinela’18:11 Ez. 27:27. choch’ulef, xticok’ej y xtiquibisoj ri tinamit ri’, roma man jun chic xtilok’o ri quic’ay. 12Chupan ri nima’k tak eka’n ri quic’amalo’n-apu, c’o oro, plata, abaj nima’k tak cajil, perlas, utzulaj tak tziek lino, seda, morado tak tziek, y quiek, jubulaj tak che’, cosas ebanon riq’uin marfil y riq’uin utzulaj tak che’, y riq’uin cobre, ch’ich’ y mármol.13(Chuka’, ka) quic’amalo’n-apu canela, jubulaj tak ak’on, pon, mirra, jubulaj tak aceite; vino, aceite olivo, utzulaj harina y trigo, jalajoj quivech avaj, ovejas, quiej, carruajes, y hasta vinak richin yequic’ayij.18:13 Ez. 27:12-24.14Ronojel ri nujac’aq’uij cánima ri aj-Babilonia, xa xq’uis chiquivech. Ronojel ri (yecom, yequen) chirij richin yetij y ronojel ri xa richin jun c’aslen buyul, masque yequibisoj, man xtiquil ta chic.
15Ri c’ayinela’ richin ronojel re’ y can xebeyomer18:15 Ez. 27:33. chiquij ri aj-Babilonia, c’a chi naj xquepa’e-vi roma quixi’in-qui’ niquitz’et ri k’axomal ri kajnak pa ruvi’. Nicok’ej, niquibisoj, 16y quire’ niqui’ij: ¡Tok’ex ruvech, tok’ex ruvech ri siq’uisel rubi’ tinamit ri ruvikiken-ri’ pa na’ey riq’uin utzulaj tak tziek lino, riq’uin tziek morado y quiek yetzu’un, y can ruvikiken-ri’ riq’uin oro, riq’uin abaj nima’k tak cajil y riq’uin perlas! 17Roma xa pa jun bey xq’uis ri jani na chi beyomal c’o riq’uin, yecha’. Y conojel uc’uay tak barcos,18:17 Is. 23:14; Ez. 27:29. conojel ri ebenak pa tak barcos, ri samajela’ pa tak barcos, y conojel samajela’ pa ruvi’ ri mar, c’a naj xepa’e-vi che ri tinamit Babilonia. 18Rije’ riq’uin ri niquitz’et-apu rusibel ri tinamit nibukuk jotol chicaj, riq’uin cuchuk’a’ quire’ niqui’ij: ¿C’o chic cami jun tinamit ri siq’uisel rubi’ junan riq’uin ri tinamit re’?18:18 Ez. 27:30, 31. yecha’. 19Rije’ niquiyala’ ulef pa tak (quijolon, quivi’),18:19 Jos. 7:6; 1 S. 4:12; Job 2:12. riq’uin cuchuk’a’ ye’ok’, y yebison quire’ niqui’ij: ¡Tok’ex ruvech, tok’ex ruvech ri siq’uisel rubi’ tinamit, roma chirij ri rubeyomal ri Babilonia xebeyomer-vi conojel ri c’o qui-barcos pa mar, y vacami xa pa jun bey xq’uis ronojel! xecha’. 20Roma c’a ri’, rix ri rixc’o chicaj, rix ri rix richin ri lok’olaj rutinamit ri Dios, rix ri rix apóstoles, y rix ri yixyo’on rubixic ri nu’ij-pe ri Dios pan ivánima, quixquicot18:20 Sal. 48:11; 58:10; 96:11-13; Jer. 51:47, 48. pa ruvi’ ruvuluxic ri tinamit Babilonia. Roma ri Dios vacami ja xuya’ che ri can nuc’ul-vi chi nika pa ruvi’ riq’uin ri achique rubanon chive.18:20 Is. 26:21; Ap. 19:1-3.
21Jac’ari’ tok jun ángel ri can c’o ruchuk’a’ (xutz’om, xuchop) jun abaj, ri achel jun mama ca’. Ri ángel ri’ xuc’ak ri abaj18:21 Ex. 15:5; Jer. 51:63, 64. pa mar, y quire’ xu’ij: Quire’ mismo ri uchuk’a’ xticuses chuvuluxic18:21 Nah. 1:9. ri siq’uisel rubi’ tinamit Babilonia, y man jun bey chic xtitz’etetaj ruvech. 22Ronojel ruvech música, quikul tak arpas, xul, y trompetas, man chic juba’ xquec’axataj chiri’.18:22 Is. 24:8. Ni man jun chic samajinel ri can reteman nucusaj runo’oj pa ruvi’ ri rusamaj ri xtic’uje’ can, nis-ta xtic’axataj rukul ca’ chi c’o nujoc’. 23Man jun chic lámpara xtitzije’ chiri’, nis-ta jun chic c’ulubic xtic’axataj chi najin. Roma ri c’ayinela’ chupan ri tinamit, siq’uisel quibi’ niquina-ka-qui’, y ronojel quivech vinak choch’ulef xsatz quino’oj pa ruk’a’ ri samaj niqui’en ri aj-itza’18:23 2 R. 9:22; Nah. 3:4. ri ec’o chiri’. 24Chiri’ pa tinamit Babilonia xbin-vi quiquiq’uel ri xeyo’on rubixic ri xu’ij-pe ri Dios pa cánima, quiquiq’uel ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios, y quiquiq’uel conojel ri ecamisan-e18:24 Jer. 51:49. choch’ulef.
19Ri Dios niyo’ox ruk’ij chila’ chicaj
1Tok nutz’eton chic ronojel re’, yin Juan chicaj xinvac’axaj chi petenak jun nimalaj kulaj quichin eq’uiy ri riq’uin ruchuk’a’ quire’ nu’ij: ¡Tinimirises rubi’ ri Kajaf Dios! Rija’ can Colonel vi,19:1 Ap. 7:10; 12:10. utz chi ni’an xuculen chuvech y niyo’ox ruk’ij, y can richin vi rija’ ri uchuk’a’.19:1 Ap. 4:11.2Roma ja ri kitzij nucusaj richin nunic’oj ronojel pa ruchojmil. Can k’alaj chi quiri’, roma xuya’ castigo19:2 Ap. 18:20. pa ruvi’ ri siq’uisel rubi’ ixok man utz ta ruc’aslen, ri rusatzon quino’oj ri ec’o choch’ulef roma xu’on che ri cánima chi juc’an chic xcuke-vi, y mana-ta riq’uin ri Dios. Y man xe ta ri’, ri Dios rubanon ruq’uexel ri quicamic ri rusamajela’19:2 Dt. 32:43; Ap. 6:10. ri xerucamisaj ri ixok, yecha’. 3Jac’ari’ tok xech’o chic jun bey, y xqui’ij: ¡Tinimirises rubi’ ri Dios! Roma rusibel ri Babilonia nibukuk jumul-jumul19:3 Is. 34:10; Ap. 14:11. jotol chicaj, xecha’ chic. 4Y ri veinticuatro nima’k quijuna’ achi’a’19:4 Ap. 4:4, 10. y ri (caji’, quiji’) c’o quic’aslen xexuque-ka pan ulef y xquiya’ ruk’ij ri Dios ri tz’uyul pa nimalaj rutz’uyubal, y quire’ niqui’ij: ¡Can ja vi achel xqui’ij! ¡Tinimirises rubi’ ri Dios! xecha’ rije’. 5Jac’ari’ xc’axataj chi ntel-pe jun kulaj ri achique lugar c’o-vi ri nimalaj tz’uyubel ri quire’ nu’ij: Rix ri rix rusamajela’ ri Dios, chi’ivonojel tiya’ ruk’ij ri ka-Dios.19:5 Sal. 134:1; 135:1. Quiri’ mismo rix ri ninimaj rutzij, chi ch’uti’k chi nima’k, tiya’ ruk’ij, xcha’. 6Yin Juan xinvac’axaj jun kulaj achel quikul eq’uiy vinak, ri achel nivujuj19:6 Ez. 1:24. jun nimalaj rakan-ya’, y achel quikul rayos yek’ajan ri quire’ nu’ij: ¡Tinimirises rubi’ ri Ajaf ka-Dios, ri c’o ronojel uchuk’a’ pa ruk’a’, roma ja rija’ ri nibano gobernar! 7Kutze’en c’a y kuquicot,19:7 Is. 44:23. y tikaya’ ruk’ij ri Dios; roma xuka yan ri k’ij richin ruc’ulubic19:7 Mt. 22:2; 25:10. ri Alaj Oveja, y ri xten ri xtoc rixayil, ruvikiken chic apu ri’ richin nic’ule’. 8Ri xten yo’on lugar che chi ruvikiken-ri’ riq’uin jun utzulaj tziek lino ri jani na ch’ajch’oj y nitz’intz’ot, y ri tziek ri’, jari’ nuc’uxlaj chike ri chojmilaj c’aslen19:8 Sal. 132:9. xquic’uaj ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios.
Ri va’in ri xtibanataj chupan ruc’ulubic ri Alaj Oveja
9Jac’ari’ ri ángel ri benak viq’uin quire’ xu’ij chuve: Tatz’ibaj re’: Utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri e’oyon chupan ri va’in19:9 Lc. 14:15. richin ruc’ulubic ri Alaj Oveja, xcha’. Y quire’ chic xu’ij chuve: Re’ can kitzij vi, roma can ruch’abel vi ri Dios, xcha’. 10Yin xixuque-ka chuvech ri ángel richin ninya’ ruk’ij, pero rija’ xu’ij chuve: Man taya’ nuk’ij,19:10 Hch. 10:25, 26; Ap. 22:8, 9. roma yin xa yin samajinel junan aviq’uin rat, y quiq’uin ri junan quiniman aviq’uin ri man quiyo’on ta can chi niquiya’ rutzijol ri Jesús. Ja ri Dios taya’ ruk’ij, roma ja mismo Espíritu niyo’on ch’abel che ri niyo’on rubixic ri nu’ij-pe ri Dios pa ránima, y che ri niyo’on rutzijol ri Jesús. Quiri’ ri xu’ij.
Ri (ch’ocol, tz’uyul) chirij ri quiej sak rij
11Jac’ari’ xintz’et chi ri caj jakal, y jun quiej sak rij ri c’o Jun (ch’ocol, tz’uyul) e chirij ri rubinan MAN JUN BEY NUJAL RUTZIJ y KITZIJ.19:11 Jn. 14:6; Ap. 3:14. Rija’ pa ruchojmil19:11 Is. 11:4. nu’on gobernar y nu’on guerra. 12Ri runak’-ruvech achel ruxak-k’ak’;19:12 Ap. 1:14. pa (rujolon, ruvi’) rucusan q’uiy coronas, y c’o jun rubi’19:12 Ap. 2:17. tz’iban ri man jun chic jun etemayon, xaxe rija’. 13Ri rutziak rucusan, muban pa quic’,19:13 Is. 63:2, 3. y rija’ quire’ rubi’: RI ACHOK RIQ’UIN NIKETEMAJ-VI RI C’O PA RÁNIMA RI DIOS.19:13 Jn. 1:1; 1 Jn. 5:7.14Ri soldados richin chicaj, chiquij quiej sak quij ebenak-vi quitzekle’en-e, quicusan utzulaj tziek lino sak-sak19:14 Ap. 3:4. y ch’ajch’oj yetzu’un. 15Pa ruchi’19:15 Is. 11:4; Ap. 1:16. ri tzekle’en-e nik’alajin-pe jun espada sima’j rutza’n ri achok riq’uin xqueruya-vi pa k’axomal conojel quivech vinak choch’ulef. Riq’uin uchuk’a’ xtitakchi’in pa quivi’, achel can ta jun ch’ich’19:15 Sal. 2:9; Ap. 12:5. xtuc’uaj richin niquinimaj rutzij. Quiri’ ri autoridad xtic’uje’ pa ruk’a’. Y can achel niyitz’ ri uva che akan,19:15 Is. 63:3. quiri’ xtu’on pa quivi’ ri vinak richin nuc’ut ri royoval ri Dios ri c’o ronojel uchuk’a’ pa ruk’a’. 16Chirij ri rutziak rucusan y pa jotol-e juba’ che ri ruch’ec chirij ri rutziak, c’o jun (bi’aj, binaj) tz’iban ri quire’ nu’ij: REY PA QUIVI’ REYES, Y AJAF PA QUIVI’ CONOJEL AJAF.19:16 Sal. 72:18, 19; Dn. 2:47; 1 Ti. 6:15; Ap. 17:14.
17Jac’ari’ xintz’et chi pa ruvi’ ri k’ij pa’el jun ángel ri riq’uin ruchuk’a’ quire’ nu’ij chique ri chicop c’o quixic’ ri yebe más chicaj: Quixampe. Timolo-pe-ivi’ chupan ri nimalaj va’in19:17 Ez. 39:17. ri xtusipaj ri Dios chive, 18richin xtitij qui-cuerpo reyes, capitanes, achi’a’ c’o cuchuk’a’,19:18 Ez. 39:18, 20. quich’acul quiej y qui-cuerpo ri (ech’ocol, etz’uyul) e chiquij, qui-cuerpo ronojel quivech vinak chi ch’uti’k chi nima’k, chi ec’o y man ec’o ta chuxe’ rutzij jun vinak, xcha’ ri ángel. 19Jac’ari’ tok xintz’et ri na’ey itzel chicop, ri reyes pa ruvi’ ri roch’ulef, y ri qui-soldados. Conojel re’ quimolon-qui’ richin niqui’en guerra19:19 Dn. 7:21; Ap. 13:7. riq’uin ri Jun ri (ch’ocol, tz’uyul) chirij ri quiej sak rij, y quiq’uin ri ru-soldados. 20Pero (xtz’am, xchap) ri na’ey chicop, quiri’ mismo ri jun ri ruk’eban-ri’ chi ri nu’ij, ja ri Dios ni’in-pe pa ránima, ri xbano milagros chuvech mismo ri chicop richin rusatzon quino’oj ri vinak ri quic’ulun chic retal ri chicop y quiyo’on ruk’ij ri ruvachibel. Y ri eca’i’ re’ quiri’ eq’ues xec’ak chupan ri nimalaj k’ak’19:20 Dn. 7:11; Ap. 20:10. ri nic’at riq’uin azufre. 21Jac’a ri más chic (cachbil, cach’il), xecamises riq’uin ri espada ri ntel-pe pa ruchi’ ri (ch’ocol, tz’uyul) chirij ri quiej sak rij. Y conojel ri chicop c’o quixic’ xnoj quipan riq’uin quich’acul ri xecamises.
20Ri mil juna’
1Jac’ari’ yin Juan xintz’et jun ángel ri nika-pe chicaj ruc’amon-pe jun mama cadena pa ruk’a’, y ri llave richin ri nimalaj jul ruyon k’eku’n benak-ka rupan.20:1 Ap. 9:1.2Ri ángel re’ (xutz’om, xuchop) ri dragón, ri ojer cumatz ri ni’ix itzel y Satanás20:2 Ap. 12:9. che, y xuxim richin mil juna’. 3Chupan c’a ri nimalaj jul ruyon k’eku’n benak-ka rupan xuc’ak-vi-ka, xutz’apij can ruvi’ ri jul y xu’on can sellar, richin quiri’ ri dragón man chic tusetz quino’oj conojel quivech vinak choch’ulef,20:3 Mt. 24:24; 13:14. c’a titz’akat na ri mil juna’. C’a chirij ri’ nic’atzin chi nisok’opis chic pe richin juba’ tiempo.
4Jac’ari’ xentz’et utzulaj tak tz’uyubel, y chiri’ xetz’uye-vi ri yo’on chic uchuk’a’ pa quik’a’ chi ja rije’ ye’in ri achique nic’atzin chi ni’an, y xintz’et cánima ri xcumix-e (quijolon, quivi’) roma xquiya’ rutzijol ri Jesús y ri ruch’abel ri Dios.20:4 Mt. 19:28; Ap. 6:9. Jare’ ri man xquiya’ ta ruk’ij ri na’ey chicop20:4 Ap. 13:12. y ri ruvachibel, ni man xquiya’ ta lugar chi xyo’ox retal ri chicop nic’aj-quivech o chirij tak quik’a’. Xec’astaj c’a pe rije’ chiquicojol ri anima’i’, y junan xqui’en gobernar20:4 2 Ti. 2:12; Ap. 5:9, 10. riq’uin ri Cristo mil juna’. 5Jare’ ri na’ey tak anima’i’ xec’astaj,20:5 2 Ti. 2:12; Ap. 5:9, 10. jac’a ri ch’aka’ chic man yec’astaj yan ta, c’a tik’ax na ri mil juna’. 6Utzulaj tzij rubanon ri Dios, y lok’olaj quic’aslen conojel ri c’o quik’a’ chi yec’astaj-pe chiquicojol ri na’ey tak anima’i’ ri xquec’astaj; roma ri ruca’n camic20:6 Ap. 21:8. manak ruk’a’ chique. Rije’ xque’oc sacerdotes richin ri Dios20:6 Is. 61:6. y ri Cristo, y junan xtiqui’en gobernar riq’uin ri Cristo mil juna’.
7Tok xtitz’akat ri mil juna’,20:7 Ap. 20:2. ri Satanás xtesok’opis-pe ri achique lugar tz’apel-vi. 8Xtel c’a pe richin xturusatza’ quino’oj conojel quivech vinak ri ec’o chi naj chi nakaj chi (caji’, quiji’) ruchi’ ri roch’ulef. Ja jun ri vinak richin ri Gog ri ni’ix aj-Magog20:8 Ez. 38:2. chique, xtusetz quino’oj richin xquerumol richin ri guerra,20:8 Ap. 16:14. y man ejuba’ ta oc, can achel ri (sanayi, sanayil) chuchi’ ri mar. 9Quisatzon ruvech ronojel ri roch’ulef ebenak y xequimolo-qui’ chirij ri tinamit ri jani na nrojo’ ri Dios y chiquij ri erichin ri lok’olaj rutinamit ri Dios ri quinuc’un-qui’ richin niquichajij ri tinamit. Pero chicaj xka-pe k’ak’ richin xeruq’uis ri ebenak chirij ri tinamit. 10Jac’a ri itzel ri xsatzo quino’oj ri vinak re’, xc’ak chupan ri nimalaj k’ak’20:10 Ap. 20:14, 15. ri c’o azufre riq’uin, ri achique lugar xc’ak-vi ri itzel chicop y ri jun ri ruk’eban-ri’ chi ri nu’ij ja ri Dios ni’in-pe che. Chiri’ xtiquik’asaj-vi k’axomal jumul-jumul chi chak’a’ chi pak’ij.
Ri runic’oxic quic’aslen chi ch’uti’k chi nima’k chuvech ri nimalaj tz’uyubel sak
11Jac’ari’ yin xintz’et jun nimalaj tz’uyubel sak, y xintz’et ri tz’uyul chupan, ri achok chuvech xe’enimaj-vi ri caj y ri roch’ulef. Y nis-ta chic ri (quic’ojle’el, qui-lugar) xcanaj can, ni man xetz’etetaj ta chic.20:11 2 P. 3:7.12Ja jun ri anima’i’ xentz’et chi ch’uti’k chi nima’k epa’el-apu chuvech ri Dios.20:12 Jn. 5:25. Y c’o c’a vuj xejakalo’x, y c’o chic jun vuj xjak ri richin c’aslen.20:12 Sal. 69:28; Dn. 7:10; 12:1; Fil. 4:3. Ri tz’iban chupan tak ri vuj ri’, nu’ij ri achique xequibanala’ ri anima’i’ pa quic’aslen, y riq’uin ri’ xe’an juzgar. 13Ri mar xerujach ri anima’i’ ri ec’o chupan, y quiri’ mismo ri camic y ri lugar ri eyaquel-vi ri anima’i’ xequijach-pe ri anima’i’ ri ec’o chiri’. Conojel c’a ri anima’i’ re’ xe’an juzgar chiquijununal riq’uin ri achique xequibanala’.20:13 Jer. 17:10; Mt. 16:27; Ro. 2:6.14Jac’ari’ tok ri camic20:14 1 Co. 15:26. y ri lugar ri eyaquel-vi ri anima’i’, junan xec’ak chupan ri nimalaj k’ak’, y ri k’ak’ ri’, jari’ ri ruca’n camic. 15Y ri man xilitaj ta chi tz’iban rubi’ chupan ri vuj ri richin c’aslen, xc’ak chupan ri nimalaj k’ak’.
21Ri c’ac’ac’ caj y ri c’ac’ac’ roch’ulef
1Jac’ari’ xintz’et jun c’ac’ac’ caj y jun c’ac’ac’ roch’ulef,21:1 Is. 65:17; 66:22. roma ri na’ey caj y ri na’ey roch’ulef xa xejalataj-e, y ri mar man xtz’etetaj ta chic. 2Y yin Juan xintz’et ri lok’olaj tinamit chi nika-pe chicaj riq’uin ri Dios, y ri’ ja ri c’ac’ac’ Jerusalem21:2 Gá. 4:26. ri jabel rubanon-pe rubanic, achel jun xten ruvikon-pe-ri’ richin nic’ule’ riq’uin ri ala’ ri xtoc rachijil. 3Jac’ari’ xinvac’axaj jun kulaj petenak chicaj ri riq’uin ruchuk’a’ nu’ij: Taya’ na pe pa cuenta, vacami ri Dios rubanon racho chiquicojol ri vinak, chiquicojol xtic’uje-vi, rije’ xque’oc rutinamit,21:3 Lv. 26:11; Ez. 43:7. y ri Dios mismo qui-Dios rije’ xtic’uje’ chiquicojol. 4Ja rija’ xtisu’n ruya’al ri runak’ tak quivech,21:4 Is. 25:8. y manak chic c’a camic, ok’ej, jiloj,21:4 Is. 35:10. nis-ta k’axomal. Roma ronojel ri xa richin ri na’ey c’aslen xa xeq’uis yan can, xcha’ ri kulaj.
5Y ri tz’uyul21:5 Ap. 4:2, 9. pa nimalaj tz’uyubel, quire’ xu’ij: Ja’, yin c’ac’ac’21:5 Is. 43:19. nin-en che ronojel, xcha’. Y xu’ij-pe chuve: Que’atz’ibaj ri ch’abel ri xquen-ij chave, roma ekitzij y utz chi nicuke’ ac’u’x quiq’uin. 6Y xu’ij c’a chuve: Ronojel xc’achoj yan. Yin, yin achel ri A y ri Z, roma ja yin ri na’ey y ri ruq’uisbel che ronojel. Xa achique na ri c’o ruchakij-chi’, yin ja ri ya’ ri ntel-pe chupan ri alaxbel-ya’ ri richin c’aslen21:6 Is. 12:3. ri xtinsipaj che. 7Xa achique na jun xtitiquer chirij ruchuk’a’ ri itzel, xtoc rajaf21:7 Ro. 8:17. ronojel ri xin-ij yan ka chive. Yin xquinoc ru-Dios,21:7 Zac. 8:8. y rija’ xtoc valc’ua’l. 8Jac’a ri xa niquixi’ij-qui’ niquik’asaj k’axomal voma yin, ri man yinquinimaj ta, ri yebano ri xa nimulu ránima ri Dios nu’on, ri yecamisan, ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec’uje’ xa achok riq’uin na, ri aj-itza’, ri yeyo’on quik’ij tiox, y conojel ri etz’ucuy tak tzij, xa chupan ri nimalaj k’ak’ ri nic’at riq’uin azufre21:8 Ap. 19:20. xquec’uje-vi, y jari’ ri ruca’n camic, xcha’.
Ri c’ac’ac’ tinamit Jerusalem
9Jac’ari’ tok xch’o viq’uin jun chique ri vuku’21:9 Ap. 17:1. ángeles ri quic’ualo’n ri vuku’ lak ri nojnak riq’uin ri vuku’ ruq’uisbel tak castigo ri xtika pa ruvi’ ri roch’ulef, y quire’ xu’ij chuve: Catampe quire’, y xtinc’ut chavech ri xten ri ruyo’on chic rutzij richin xtic’ule’, richin ntoc rixayil ri Alaj Oveja. 10Yinc’o pa ruk’a’ ri Lok’olaj Espíritu21:10 Ap. 17:3. chiri’ tok ri ángel achel pa jun achic’ xiruc’uaj pa ruvi’ jun nimalaj juyu’ ri naj jotol chicaj. Chiri’ rija’ xuc’ut chinuvech ri nimalaj y lok’olaj tinamit Jerusalem ri nika-pe chicaj riq’uin ri Dios. 11Ri tinamit ri’, roma rusakil ri Dios21:11 Ez. 43:2, 4. nitz’intz’ot achel jun abaj ri jani na jotol rajil, achel ri abaj jaspe21:11 Ez. 43:2, 4. ri c’o che’el yatzu’un juc’an chupan achel jun vidrio. 12Ri tinamit tz’apin rij riq’uin jun nimalaj muro ri naj jotol chicaj, c’o doce ru-puertas y jun ángel chiquichi’ jujun ri puertas. Y chuvech ri doce puertas, tz’iban quibi’ ri doce ruc’ajol ri Israel ri ocunak doce tinamit. 13Oxi’ chique ri puertas yetzu’un ri achique lugar ntel-vi-pe ri k’ij, oxi’ yetzu’un ri achique lugar nika-vi-ka ri k’ij, oxi’ yetzu’un pa norte y oxi’ yetzu’un pa sur.21:13 Ez. 48:31-34.14Ri ruxe’21:14 1 Co. 3:10, 11; Ef. 2:20. ri muro ri’, doce abaj ocunak, ri achok chuvech c’o-vi quibi’ ri doce ru-apóstoles21:14 Mt. 10:2-4; 16:18; Ef. 3:5; 4:11; Jud. 17; Ap. 18:20. ri Alaj Oveja.
15Jac’a ri ángel ri nich’o viq’uin, ruc’uan jun aj banon riq’uin oro richin nretaj21:15 Is. 28:17; Ez. 40:3; Zac. 2:1; Ap. 11:1, 2. ri tinamit, ri ru-puertas y ri muro.21:15 Ez. 42:15, 20.16Ri tinamit Jerusalem xa junan ruvech, junan rupalen, y ri rakan. Xpe c’a ri ángel, xretaj ri tinamit riq’uin ri aj, y ca’i’ mil kilómetros riq’uin ca’i’ chic ciento rubanon ri ruvech, quiri’ mismo ri rakan y ri rupalen. 17Ri ángel xretaj rupalen ri muro ri c’o chirij ri tinamit, y jotol sesenta y cuatro metros chicaj. Ri (etebel, ete’el) ri xucusaj ri ángel, can junan quiq’uin ri yecuses choch’ulef. 18Ri muro chirij ri tinamit, ruyon abaj jaspe cusan, pero ri tinamit oro cusan ronojel, achel nitzu’un vidrio ch’ajon ruvech. 19Ruxe’ ri muro ri tz’apiyon rij ri tinamit, ronojel ruvech abaj21:19 Is. 54:11, 12. nima’k tak cajil cusan richin (vekon, vikon). Doce ruxe’ banon, y xaxe jujun ruvech abaj cusan richin jujun ruxe’. Ri abaj ri’ ja ri jaspe, ri zafiro, ri ágata, ri esmeralda, 20ri ónice, ri cornalina, ri crisólito, ri berilo, ri topacio, ri crisoprasa, ri jacinto, y ri amatista. 21Ri doce puertas, doce perlas, chi jujun ri puertas perlas cusan. Jac’a ri nimabey21:21 Ap. 22:2. richin ri tinamit, riq’uin oro banon-vi, y c’o che’el yatzu’un juc’an chupan achel jun vidrio.
22Chiri’ pa tinamit man jun jay richin racho ri Dios xintz’et, roma ri Ajaf Dios ri c’o ronojel uchuk’a’ pa ruk’a’,21:22 1 Co. 15:28. ja rija’ ri racho ri Dios richin ri tinamit junan riq’uin ri Alaj Oveja. 23Chupan ri tinamit ri’ man nic’atzin ta chi ri k’ij y ri ic’ niquiya’ sakil, roma ja ri nimalaj rusakil ri Dios y ri Alaj Oveja ri yebano sakil chupan ri tinamit. 24Conojel quivech vinak ri xecolotaj yan pe, xquebin chuvech rusakil21:24 Is. 60:3. ri tinamit. Y ri reyes richin ri roch’ulef xtiquic’uaj-apu chupan ri tinamit ronojel ri banayon chique chi c’o quik’ij y ri nic’utu chi c’o cakale’n. 25Ri ru-puertas ri tinamit man jun hora oyo’en richin yetz’apis pak’ij,21:25 Is. 60:11. roma chiri’ man jun bey nik’ok’a-ka. 26Ri banayon chique ri nima’k tak roch’ulef chi c’o quik’ij y ri nic’utu chi c’o cakale’n, xque’uc’uax-apu chupan ri tinamit. 27Pero ronojel ri man ch’ajch’oj ta,21:27 Is. 35:8; 52:1; Ap. 22:14, 15. man xtoc ta apu chiri’.21:27 Jl. 3:17. Quiri’ mismo, ri nibano ri xa nimulu ránima ri Dios nu’on, y ri etz’ucuy tak tzij, nis-ta jun chique rije’ ri xque’oc-apu chiri’. Xaxe ri c’o quibi’ tz’iban chupan ri vuj ri richin c’aslen,21:27 Sal. 69:28; Dn. 12:1; Fil. 4:3; Ap. 3:5; 13:8. ri ruvuj ri Alaj Oveja.
221Tok nutz’eton chic ronojel re’, ri ángel ri uc’uayon vichin xuc’ut chinuvech jun ch’ajch’oj rakan-ya’ richin c’aslen, lo’x achel vidrio y nalex-pe22:1 Ez. 47:1; Zac. 14:8. ri achique lugar c’o-vi ri nimalaj rutz’uyubal ri Dios y ri Alaj Oveja. 2Pa nic’aj che ri nimabey richin ri tinamit, chiri’ nik’ax-vi ri rakan-ya’, y chi ca’i’ ruchi’ c’o-vi ri che’ richin c’aslen.22:2 Gn. 2:9; Ap. 2:7. Doce (mul, paj) nuya’ ruvech pa jun juna’, roma ic’-ic’ nuya’ ruvech. Y ri ruxak ri che’ ri’, nic’atzin richin nok’omex quic’aslen conojel quivech vinak choch’ulef. 3Chupan ri tinamit ri’, man jun ri c’a xtika na castigo pa ruvi’.22:3 Zac. 14:11; Ap. 21:4. Chiri’ c’o-vi ri nimalaj tz’uyubel richin ri Dios y richin ri Alaj Oveja, y ri rusamajela’ ri Dios xtiquiya’ ruk’ij. 4Rije’ xtiquitz’et ruvech,22:4 Mt. 5:8; 1 Co. 13:12; 1 Jn. 3:2. y can xtic’uje’ ri rubi’ nic’aj-quivech. 5Chiri’ man jun bey xtik’ok’a-pe, y man xtic’atzin ta rusakil jun lámpara, nis-ta rusakil ri k’ij. Roma ja ri Ajaf Dios ri xtibano sakil22:5 Sal. 36:9; 84:11. quiq’uin, y rije’ jumul-jumul xtiqui’en gobernar.22:5 Dn. 7:18, 27; Ro. 5:17; 2 Ti. 2:12.
Ri Jesucristo nipe yan
6Jac’ari’ tok ri ángel ri uc’uayon vichin, xu’ij chuve: Ri ch’abel re’ kitzij ronojel y utz chi nicuke’ ac’u’x quiq’uin. Y ri Ajaf Dios ri xyo’on ch’abel pa tak cánima ri profetas,22:6 He. 1:1. ja rija’ takayon ri ru-ángel richin nuya’ rutzijol chique ri rusamajela’ ri achique nuc’un chic chi quitzeklelo’n-qui’ xquebanataj.
7Jac’ari’ tok ri Jesucristo xu’ij: Yin cha’anin xquineka iviq’uin.22:7 Ap. 22:12, 20. Utzulaj tzij ri’ ri xtiniman ronojel ri ruk’alajrisan ri Dios chupan ri jun vuj re’,22:7 Ap. 1:3. xcha’.
8Ja yin Juan xinac’axan y xitz’eto22:8 Ap. 21:2. ronojel re’. Jac’a tok vac’axan chic y nutz’eton chic, xixuque-ka chuvech ri ángel ri xc’utu ronojel re’ chinuvech richin ninya’ ruk’ij.22:8 Ap. 19:10.9Pero ri ángel xu’ij chuve: Man taya’ nuk’ij, roma yin xa yin samajinel junan aviq’uin rat, y quiq’uin ri profetas ri e’achel animal, y quiq’uin ri yeniman ri ch’abel ri etz’iban chupan ri vuj re’. Ja ri Dios taya’ ruk’ij, xcha’.
10Xch’o chic pe ri ángel chuve y quire’ xu’ij: Ri ruk’alajrisan ri Dios chupan ri vuj re’, man tavevaj, roma ri k’ij richin nibanataj ri nu’ij, xa nakaj chic c’o-vi. 11Romari’ ri man choj ta ruc’aslen, tubana’ na c’a ri man choj ta, y ri itzel ruc’aslen, tubana’ na c’a ri itzel ri nurayij.22:11 Ez. 3:27; 2 Ti. 3:13. Jac’a ri ruc’uan jun choj c’aslen, man tuya’ can rubanic ri chojmilaj c’aslen. Y ri can lok’olaj vi ruc’aslen, tubana’ más lok’olaj che.
12Jac’ari’ tok ri Jesucristo xu’ij: Tivac’axaj na pe’, yin xquipe cha’anin, y c’o jun ajil nuc’amon-pe richin ninya’ rajil-ruq’uexel22:12 Is. 40:10; Mt. 16:27; Ro. 2:6-11. chique conojel riq’uin ri achique quibanalo’n chiquijununal. 13Yin, yin achel ri A y ri Z, roma yin can yinc’o-vi na’ey chuvech ronojel, y c’a xquic’uje’ na can chirij ronojel. Ja yin ri na’ey y ri ruq’uisbel che ronojel.22:13 Is. 44:6.
14Utzulaj tzij ri’ ri ch’ajch’oj quibanon che ri quitziak quicusan; roma rije’ c’o quik’a’ che ruvech ri che’ richin c’aslen, y c’o quik’a’ richin ye’oc-apu chi tak puertas richin ri tinamit. 15Jac’a ri e’achel tz’i’ roma quic’uan jun itzel c’aslen, manak che’el xque’oc-apu22:15 Ap. 21:8. chupan ri tinamit, quiri’ mismo ri vinak ri niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec’uje’ xa achok riq’uin na, ri aj-itza’, ri yecamisan, ri yeyo’on quik’ij tiox, y conojel ri nika chiquivech ri tz’ucun tak tzij y man niquiya’ ta can rubanic.
16Yin Jesús nutakon ri nu-ángel richin neruk’alajrisaj ronojel re’ chivech rix ri jalajoj tak lugar nimolola-vi-ivi’ pa nubi’ yin. Ja yin ri riy-rumam y ri rujotay can ri rey David.22:16 Is. 11:1; Jer. 23:5, 6; Zac. 6:12. Y ja yin ri ch’umil ri jani na niyic’an cumaj nisakar. Quiri’ ri nu’ij ri Jesús.
17Ri Lok’olaj Espíritu y ri xtoc rixayil ri Alaj Oveja, quire’ niqui’ij: Catampe, yecha’. Y ri nac’axan, quire’ c’a tu’ij: Catampe, ticha’. Ri c’o ruchakij-chi’ tipe, y ri nrojo’, tukumu’ ri Ya’ richin c’aslen22:17 Is. 55:1; Jn. 7:37. ri choj nisipes.
18Pero yin quire’ rutzijol ninya’ chique conojel ri ye’ac’axan ri nuk’alajrisaj ri Dios chupan ri vuj re’: Si c’o jun nuya’ más ruvi’ che ri tz’iban chupan,22:18 Dt. 4:2; Pr. 30:6. ri Dios xtuya’ ri castigo ri tz’iban chupan ri vuj re’ pa ruvi’. 19Y si c’o jun c’o xtrelesaj-e che ri ruk’alajrisan ri Dios chupan ri vuj re’, ri Dios xtrelesaj rubi’22:19 Ex. 32:33. ri jun ri’ chupan ri vuj ri richin c’aslen, man xtuya’ ta lugar che chi ntoc-apu chupan ri lok’olaj tinamit, ni man xtoc ta richin ri tz’iban chupan ri vuj re’.
20Ri nik’alajrisan ronojel re’, quire’ nu’ij: Ja’, can kitzij chi xquineka22:20 He. 9:28. yan, nicha’. Y yin Juan nin-ij: Can quiri’ vi. Catampe c’a, Ajaf Jesús.
21Ri ru-favor ri Kajaf Jesucristo xtic’uje’ ta c’a iviq’uin chi’ivonojel. Amén.