Ri carta ri xutz’ibaj ri Santiago
1Ri Santiago nutak saludos
1Yin Santiago, jun rusamajinel ri Dios y ri Ajaf Jesucristo, nintz’ibaj-e ri vuj re’ chive rix, ri rix quiy-quimam can ri doce1:1 Hch. 26:7. ruc’ajol ri Israel, ri iquiran-ivi’ chi naj chi nakaj pa ruvi’ ri roch’ulef. Tic’ulu’ c’a ri saludo ri nintak-e chive.
Ri utzulaj no’oj ri petenak riq’uin ri Dios
2Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, jani na tiquicot ri ivánima chupan ri c’ayef ri yepe chivij. 3Roma rix iveteman chi tok rix k’axnak chic chupan,1:3 1 P. 1:7. y nik’alajin chi kitzij cukul ic’u’x riq’uin ri Dios, nu’on chive chi más yixcoch’on.1:3 Ro. 5:3.4Y tiya’ lugar chi tz’akat samaj nu’on pan ivánima ri yixcoch’on, richin quiri’ ri ic’aslen q’uiyinak utz-utz ntel, c’o ronojel ri nic’atzin che,1:4 Mt. 5:48. y man jun ri man ta tz’akat che.
5Y si c’o jun chive nuna’ chi man tz’akat ta ri no’oj c’o riq’uin, tuc’utuj1:5 1 R. 3:9; Pr. 2:3; Jn. 15:7. che ri Dios y can xtiyo’ox-vi-pe che. Roma ri Dios man juba’ nuq’ueq’uej nuya-pe q’uiy no’oj chique conojel, y man chuvi’ ta ch’olinic nuya-pe. 6Pero nic’atzin chi ri nic’utun, cukul ruc’u’x chi xtiyo’ox che ri nuc’utuj, y man ta caca’ ruc’u’x, roma ri caca’ ruc’u’x,1:6 Mt. 21:21. xa nu’on achel rubolko’t ruvi’ ri mar, ni’e quila’ ni’e quila’ pa ruk’a’ cak’ik’. 7Man c’a tunojij ri caca’ ruc’u’x chi c’o achique xtuc’ul riq’uin ri Ajaf. 8Roma ri xa caca’ ruc’u’x1:8 Stg. 4:8. chupan ri nuc’utuj, quiri’ mismo nu’on riq’uin ronojel.
9Jac’a ri manak oc ruk’ij, pero runiman ri Ajaf, tiquicot ránima chi banon che roma ri Dios chi c’o ruk’ij.1:9 Mt. 23:12.10Y ri beyon, tiquicot ránima chi manak oc ruk’ij, roma xa cha’anin nik’ax-e choch’ulef, achel rucotz’ijal ri (k’ayis, k’os).1:10 Is. 40:6; 1 P. 1:24.11Roma tok ntel-pe ri k’ij riq’uin jani na ruk’ak’al, ri (k’ayis, k’os) yechakij-ka, yetzak-e ri rucotz’ijal,1:11 Is. 40:7. y xa niq’uis-ka chi rexk’etek’oj nitzu’un ruvech. Quiri’ nibanataj riq’uin ri beyon; quiri’ najin chumolic beyomal, tok jari’ niq’uis ruc’aslen choch’ulef.
Man tikaya’ can ri Dios tok jalajoj nicanox chikij chi nika’an mac
12Utzulaj tzij ni’an che ri achi ri man nuya’ ta can ri Dios chupan ri jalajoj nicanox chirij richin nu’on mac,1:12 Mt. 5:11, 12; He. 10:32-34. roma tok xtik’alajin chi riq’uin ri Dios cukul-vi ruc’u’x, ri Dios xtuya’ jun sipanic1:12 2 Ti. 4:8; 1 P. 5:4; Ap. 2:10. che, y ri’ ja ri utzulaj c’aslen ri man jun bey xtiq’uis, ri rusujun ri Dios chique ri nicajo’ rija’. 13Tok jun nunojij nuya’ can ri Dios roma ri jalajoj nicanox chirij richin nu’on mac, man tu’ij chi ja ri Dios nitakchi’in richin. Roma ri Dios man nitakchi’in ta pa mac, nis-ta manak che’el nitakchi’ix chi nu’on mac. 14Roj xa ja ri man utz ta ri nikarayij chikajununal ri nitakchi’in kichin,1:14 Mt. 5:28. jari’ ri nkujec’o-ka y nkutakchi’in pa mac. 15Y tok nikaya’ lugar che ri man utz ta ri nikarayij chi nu’on-ka rusoc pa kánima, chiri’ nalex-vi ri mac,1:15 Sal. 7:14. y tok niq’uiy ri mac kiq’uin, camic nuq’uen-pe chike.1:15 Ro. 5:12.
16Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, y can yixinjo’, man c’a quixsatz. 17Ronojel ri sipan-pe chike ri can utz vi y tz’akat, chicaj petenak-vi riq’uin ri Katata’ Dios, ri rajaf ronojel ri yeyo’on-pe sakil chicaj. Rija’ man jun bey nijalataj ruchuk’a’ ri rusakil achel nijalataj quisakil ri k’ij, ri ic’ y ri ch’umila’, y man juba’ nkuruya’ pa k’eku’n.1:17 Nm. 23:19; Mal. 3:6.18Rija’ pa ránima xalex-vi-pe chi xu’on chike chi xojalex chic jun bey1:18 Jn. 1:13; 3:3, 5. roma xkanimaj ri kitzij ruch’abel, richin quiri’ nkujoc achel ri na’ey tak ruvech1:18 Jer. 2:3; Ap. 14:4. rutico’n chiquicojol conojel ri ruyo’on quic’aslen.
Nic’atzin chi ninimex ri nu’ij ri ruch’abel ri Dios
19Romari’ rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin y can yixinjo’, chi’ivonojel na’ey na tivac’axaj ri achique niqui’ij ch’aka’ chic,1:19 Ec. 5:1. man cha’anin yan quixch’o, ni man tipe yan ivoyoval.1:19 Pr. 14:29.20Roma royoval ri vinak, man rubey ta ri chojmilaj c’aslen ri nika chuvech ri Dios. 21Roma c’a ri’, ronojel ri man ch’ajch’oj ta, y ri jani na ruvech itzel nikana’ pa kánima roj vinak chiquij ch’aka’ chic, tiya’ can ronojel. (Ch’uch’uj, me’l oc) ivánima tiya-ivi’ richin ni’en ri achique nu’ij ri ruch’abel ri Dios ri ticon pan ivánima, ri ch’abel ri nitiquer nicolo1:21 Hch. 13:26; Ro. 1:16; Ef. 1:13; He. 2:3. ivichin.
22Pero tibana’ ri nu’ij,1:22 Ro. 2:13. man xaxe tivac’axaj, roma si man ni’en ta ri nu’ij, xa iyon nisetz-ka ino’oj. 23Roma ri nac’axan ri ruch’abel ri Dios, y man nu’on ta ri nu’ij,1:23 Ez. 33:31; Mt. 7:26. ri quiri’ nibano, xa junan riq’uin jun ri nutz’et-apu-ri’ pan espejo richin nretemaj achique titzu’un. 24Roma xaxe tok c’o chuvech ri espejo nuka chuc’u’x achique rubanic, y tok ntel-e chiri’, ja numestaj-ka ri achique titzu’un. 25Jac’a ri ruyo’on-ri’ chutz’etic ri nu’ij ri tz’akat ch’abel ri nelesan chuxe’ ruchuk’a’ ri nik’ato richin chupan ri nrojo’ ri Dios, y man nuya’ ta can runic’oxic, si rija’ man numestaj ta ri ruch’abel ri Dios ri nrac’axaj, y nu’on ri nu’ij ri ch’abel ri’, utzulaj tzij1:25 Jn. 13:17. xti’an che roma ri Dios riq’uin ri nu’on pa ruc’aslen.
26Si c’o jun chi’icojol nuna-ri’ chi kitzij runiman ri Dios pero man nuk’il ta ri’ riq’uin ri achique yerubila’,1:26 Stg. 3:2, 3. xa nusetz-ka ri ránima ruyon. Rija’ man jun nic’atzin-vi nu’ij chi runiman. 27Chuvech ri Dios ri Tata’aj pa kavi’, quire’ rubanic ruc’aslen jun ri kitzij runiman riq’uin jun ch’ajch’oj ránima: Yeruto’ ri meba’ tak ac’ola’ y ri malcani’ tak ixoki’ riq’uin ri nic’atzin chique chupan ri c’ayef ri niquik’asaj, y man nuju’ ta apu ri’ chupan ri ch’abakilaj1:27 Is. 1:16. c’aslen quichin ri c’a benak na cánima pa ruvi’ ri roch’ulef.
2Man ticha’ ri achok chique ni’en-vi ri utz
1Vacami c’a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, roma cukul ic’u’x riq’uin ri Kajaf Jesucristo ri c’o nimalaj ruk’ij,2:1 Hch. 7:2; 1 Co. 2:8; Fil. 2:9. man c’a ticha’ ri achok chique ni’en-vi ri utz.2:1 Lv. 19:15; Dt. 1:17; 16:19.2Roma si rix imolon-ivi’ richin niya’ ruk’ij ri Dios, y jari’ ntoc-apu jun achi iviq’uin ri ruvikiken-ri’ riq’uin jabel tak tziek, erucusalo’n (mitk’a’, anillos) ebanon riq’uin oro, y jari’ mismo ntoc-apu jun ri man jun oc ruchajin y ruyon oc c’ojobel rutziak rucusan, 3y rix xa ja ri achi ruvikiken-ri’ ri nilok’ok’ej-apu, y ni’ij che: Catz’uye’ rat chupan re na’ey tak ch’aquet re’. Jac’a che ri man jun oc ruchajin, ni’ij: Rat capa’e’ chiri’, o catz’uye-ka pan ulef chivakan, yixcha’ che. 4Si rix quiri’ ni’en, chiri’ nik’alajin-vi chi xaxe ye’icha’ ri achok chique ni’en-vi ri utz, xa yixoc-ka achel jueces ri xa riq’uin itzel tak quino’oj yec’ojon-vi.
5Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin y can yixinjo’, tivac’axaj na c’a ri nin-ij chive: Ri Dios ja ri vinak ri man jun oc2:5 Lc. 6:20. quichajin choch’ulef ri erucha’on richin nicuke’ jabel quic’u’x riq’uin, y chi c’o quik’a’ chi ye’oc ruvinak ri ru-gobierno, achel rusujun chique ri ye’ojo’on richin. 6Pero rix xa man jun rakale’n xi’en2:6 1 Co. 11:22. che ri jun ri man jun oc ruchajin. Tuka chi’ic’u’x chi xa ja ri beyoma’ ri yeva’ chivij, y yixquichirirej-apu chiquivech ri autoridades,2:6 Hch. 8:3; 13:50.7y ja rije’ ri yeyok’on2:7 Hch. 13:45. ri utzulaj (bi’aj, binaj) ri c’uxlan can pan ivi’.
8Jac’a si rat nanimaj ri nu’ij ri ley yo’on can roma ri nimalaj ka-rey, utz ri yatajin riq’uin. Y ri’ ja ri tz’iban can chupan ruch’abel ri Dios ri quire’ nu’ij: Achel najo-ka-avi’ rat, quiri’ mismo que’ajo’ conojel.2:8 Lv. 19:18; Mt. 22:39. Quiri’ nu’ij chupan ri ley. 9Pero si xaxe ye’icha’ ri achok chique ni’en-vi ri utz, xa mac ri yixtajin riq’uin, y ri ley xa yixruc’ut chi rix k’ajoy richin ri nu’ij. 10Roma xa achique na jun nibano ronojel ri nu’ij chupan ri ley, pero si xa nuk’aj jun chique ri nu’ij, junan nu’ij chi ruk’ajon ronojel ri nu’ij ru-ley ri Dios.2:10 Dt. 27:26; Mt. 5:19; Gá. 3:10.11Roma tok ri Dios xuya’ ri ley, quire’ xu’ij chupan: Man tac’amala-ka-avi’ riq’uin jun ri mana-ta achok riq’uin rat c’ulan-vi.2:11 Dt. 5:18; Mt. 5:27, 28. Y mismo ri Dios biyon can: Man cacamisan.2:11 Ex. 20:13. Titz’eta’ c’a, si rat man nac’amala’ ta ka avi’ riq’uin jun ri mana-ta achok riq’uin rat c’ulan-vi, pero si yacamisan, yatoc jun k’ajoy richin ri ley ri ruyo’on can ri Dios. 12Rix riq’uin ri ni’ij y ri ni’en, tik’alajin c’a chi can xtinic’ox-vi ri ic’aslen riq’uin ri ch’abel ri nelesan ivichin chuxe’ ruchuk’a’ ri nik’ato ivichin chupan ri nrojo’ ri Dios chive. 13Roma ri man nipokonan ta, man jun rupokonaxic xti’an tok xtinic’ox ruc’aslen.2:13 Mt. 6:15; Mr. 11:26. Jac’a ri nipokonan, xtipokonex ruvech.
Jun ri cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios, nik’alajin riq’uin ri yerubanala’
14Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, si c’o jun nu’ij chi cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios, ¿achique nic’atzin-vi ri quiri’ nu’ij, si man jun utz nu’on ri nic’utu chi nipokonan? ¿Nicolotaj cami rija’ xaxe riq’uin ri nu’ij chi cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios? 15Achel tok c’o jun achi o jun ixok quiniman ri Ajaf y manak oc quitziak, y manak niquiq’uen-vi ri niquitij, 16si jun chive rix quire’ nu’ij-e chique: Ja ri Dios tuc’uan ibey, ticusaj itziak, titzuku-ivi’, nicha-e, pero rix xa man jun achique niya-e2:16 1 Jn. 3:17, 18. richin niquicusaj, ¿achique cami nic’atzin-vi ri quiri’ ni’ij-e chique? 17Romari’ ri ni’in chi cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios, si man jun utz nu’on ri nic’utu chi nipokonan, xa manak ruc’aslen ri ch’abel ri yerubila’.
18Pero riq’uin juba’ c’o jun quire’ nu’ij che jun chic: Rat na’ij chi cukul ac’u’x riq’uin ri Dios, jac’a yin nin-ij chave chi c’o utz nubanalo’n chique ri nic’atzin quito’ic. Vacami rat, ri man jun utz na’an chique, tac’utu’ chinuvech chi kitzij cukul ac’u’x riq’uin ri Dios, y yin riq’uin ri utz yitajin xtinc’ut chavech chi cukul nuc’u’x riq’uin ri Dios. 19Rat nanimaj chi ri Dios xaxe jun; utz ri quiri’ nanimaj. Pero man tamestaj chi ja jun ri itzel tak espíritu quiri’ ri niquinimaj, y romari’ yebarbot. 20Pero rat ri man choj ta yanojin, tavetemaj chi jun ri ni’in chi cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios y xa man nipokonan ta,2:20 Gá. 5:6. xa manak ruc’aslen ri ch’abel ri yerubila’. 21Tuka chikac’u’x ri xu’on ri kamama’ Abraham.2:21 Gn. 22:9. Rija’ x-an che chi man jun rumac xrakalej riq’uin xuya’ ri ruc’ajol Isaac pa ruvi’ ri altar richin xusuj chuvech ri Dios. 22Chiri’ nikatz’et-vi chi ri Abraham man xe ta xcuke’ ruc’u’x riq’uin ri Dios, xa xu’on2:22 He. 11:17. ri xbix che. Y riq’uin ri xniman tzij, xk’alajin chi rija’ tz’akat cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios. 23Chiri’ c’a xbanataj-vi ruch’abel ri Dios ri tz’iban can ri quire’ nu’ij: Ri Abraham xunimaj ri xu’ij ri Dios che, romari’ tok x-an che chi man jun rumac xrakalej.2:23 He. 11:17. Y xbix chi rija’ jun ru-amigo ri Dios.2:23 2 Cr. 20:7; Is. 41:8.
24Nik’alajin c’a chikavech, chi jun vinak man jun rumac nrakalej chuvech ri Dios riq’uin nunimaj ri ni’ix che roma ri Dios, y man xaxe ta riq’uin chi cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios. 25Quiri’ mismo ri ixok Rahab2:25 Jos. 2:1. ri man utz ta ruc’aslen. Rija’ man jun rumac xrakalej chuvech ri Dios riq’uin xerevaj pa racho ri achi’a’ israelitas etakon, y xa pa jun chic bey xerutak-vi-e richin xerucol-e. 26Achel jun cuerpo tok manak chic espíritu riq’uin, caminak chic. Quiri’ mismo ri vinak ri ni’in chi cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios, c’o che’el nika’ij chi caminak chic ri cukul c’uxlal riq’uin, si man jun utz nu’on ri nic’utu chi nipokonan.
3Ri kak’ c’ayef nikak’il
1Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, nin-ij chive chi man rix q’uiy quixoc tijonel,3:1 Mt. 23:8. roma keteman chi ri nkutijon, más ronojel ch’utik-nima’k runic’oxic ri kac’aslen xti’an roma ri Dios. 2Roma konojel q’uiy (mul, paj) nkusatz.3:2 1 R. 8:46; Pr. 20:9; Ec. 7:20. Si c’o jun man nisatz ta riq’uin ri achique yerubila’,3:2 Mt. 12:37; 1 P. 3:10; 1 Jn. 1:8. re’ jun achi tz’akat ruc’aslen chuvech ri Dios, ja jun ronojel ri ru-cuerpo nitiquer nuk’il chuvech ri man utz ta. 3Tiya’ na pe pa cuenta ri nika’an roj vinak che jun quiej, nikaya’ ch’ich’ pa ruchi’ richin nkurunimaj, y riq’uin ri’, ronojel ri ru-cuerpo nkutiquer nikajec’. 4(Chuka’, ka) que’itz’eta’ ri barco, masque jani na enima’k y yenim coma nimalaj tak cak’ik’, pero riq’uin jun ch’uti timón ye’uc’uax xa achique na lugar nrojo’ yeruc’uaj-vi ri uc’uay quichin. 5Quiri’ mismo ri kak’ xa jun ch’uti rutz’akat ri ka-cuerpo, pero nkurunim chupan nima’k tak c’ayef.3:5 Sal. 12:3, 4; 73:8, 9. Tinojij na pe’ achique nu’on jun ch’uti rutza’n k’ak’ nitzijtzo’ chupan jun li’aj che’, xa nuq’uis ronojel. 6Ri ch’abel ri nika’ij riq’uin ri kak’ can achel jun k’ak’ ri nubox ri itzel, y chiri’ yaquel-vi ronojel ruvech man utz ta. Yo’on chucojol rutz’akat ri cuerpo, y nretzelaj ronojel ri ka-cuerpo.3:6 Mt. 15:11; Mr. 7:15, 20, 23. Jumul nkurunim chupan ri man utz ta. 7Choch’ulef ronojel quivech chicop cajcaj cakan, chicop c’o quixic’, ri cumatz, y ri jalajoj tak quivech chicop pa mar, ec’o ek’ilon coma vinak c’a chupan tak ri k’ij vacami. 8Pero man jun vinak nitiquer nuk’il ri rak’, roma ri kak’ itzel (chubanic, cho’onic) y man jun nik’ilo richin, y ri ch’abel yerubila’ nuq’uen-pe camic achel jun veneno. 9Riq’uin ri kak’ nikaya-vi ruk’ij ri Dios ri Tata’aj pa kavi’, y mismo ri kak’ nikacusaj richin yekayok’ ri vinak, tok ri vinak xa juba’ ma junan3:9 Gn. 1:26; 5:1; 9:6; 1 Co. 11:7. banon che ri cánima riq’uin ránima ri Dios. 10Pa kachi’ ye’el-vi-pe ch’abel richin nikaya’ ruk’ij ri Dios, y chiri’ mismo ye’el-vi-pe yok’on tak tzij. Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, ri’ man utz ta chi quiri’. 11Roma man jun nibanataj-vi chi pa jun mismo alaxbel-ya’ nalex-vi-pe ca’i’ ruvech ya’, qui’ y q’uey. 12Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, iveteman chi man jun mata higo nuya’ aceituna, y man jun mata uva nuya’ higos. Quiri’ mismo pa jun alaxbel-ya’, manak che’el nalex-pe ca’i’ ruvech ya’, qui’ y tzey.
Ri utzulaj no’oj ri petenak chicaj
13Vacami c’a, si chi’icojol c’o jun c’o utzulaj no’oj riq’uin y can c’o reteman, can ta ja ri utzulaj ruc’aslen nic’utu richin, chi rukasan-ri’ yerubanala’ ri utz,3:13 Gá. 6:4. uc’uan roma ri utzulaj no’oj c’o riq’uin. 14Pero si xa itzel nina’ pan ivánima che chic jun roma utz c’o, y nirayij chi xaxe rix ri más yixyo’ox pa cuenta, nic’atzin niya’ can chi nina-ivi’ chi c’o ik’ij y chi nitz’apij ruvech ri kitzij. 15Roma jun no’oj quiri’, man chicaj ta petenak-vi, xa aj-roch’ulef, xa quino’oj vinak, y xa richin ri itzel. 16Roma tok ec’o itzel niquina’3:16 1 Co. 3:3. pa cánima che chic jun roma utz c’o, y niquirayij chi xaxe rije’ yeyo’ox pa cuenta, chiri’ nitiquer-vi-pe ch’o’oj y ronojel ruvech itzel tak no’oj. 17Pero ri utzulaj no’oj ri petenak3:17 1 Co. 2:6, 7. chicaj, na’ey nik’alajin riq’uin ri nic’uaj jun ch’ajch’oj c’aslen. Quiri’ mismo, nik’alajin riq’uin niya’ uxlanen chiquicojol ri vinak, chi utz ino’oj quiq’uin conojel, chi ye’ivac’axaj ri ch’aka’ chic, chi tz’akat yixpokonan, chi c’o utz nik’alajin pan ic’aslen, chi man xaxe ye’icha’ ri achok chique ni’en-vi ri utz, y man ca’i’ ta rupalaj3:17 1 P. 1:22. ri yixtajin riq’uin. 18Roma ri riq’uin jun cánima (ch’uch’uj, me’l oc) niquicanoj chi c’o uxlanen chiquicojol ri vinak,3:18 Mt. 5:9. rije’ yetajin-apu chutiquic jun achel tico’n. Y ri nuya’ ri tico’n ri’, ja ri chojmilaj c’aslen.
4Ri ni’e avánima pa ruvi’ ri roch’ulef
1Y rix, ¿achique c’a roma nixoch’ila-ivi’ y nibanala’ oyoval chivech? Re’ petenak riq’uin ri man utz ta ri nurayij ri cuerpo ri najin chi oyoval riq’uin ri ivánima.4:1 1 P. 2:11.2Rix c’o nirayij, y man nivil ta; hasta yixcamisan4:2 1 Jn. 3:15. roma yixkukut pan ivánima pa ruvi’ ri nirayij-apu riq’uin jun chic, y xa man yixtiquer ta nivil; nibanala’ oyoval y nitij ik’ij chi nivil ri achique nijo’, pero man nivil ta roma man nic’utuj ta che ri Dios. 3Rix nic’utuj, y man niyo’ox ta pe ri nic’utuj, roma xa man richin ta utz ri nic’utuj, xa richin niq’uis chupan ri itzel ri nurayij ri i-cuerpo.4:3 Sal. 66:18.4Rix ri man xe ta riq’uin ri Dios benak-vi ri ivánima, tivetemaj chi ri ni’e ivánima pa ruvi’ ri roch’ulef,4:4 1 Jn. 2:15. junan nu’ij chi itzel nitz’et ri Dios. Roma c’a ri’, xa achique na ri ni’e ránima pa ruvi’ ri roch’ulef, junan nu’ij chi itzel nutz’et ri Dios. 5Man tinojij chi manak rakale’n ri nu’ij chupan ri ruch’abel ri Dios ri quire’ nu’ij: Ri Lok’olaj Espíritu ri rutakon-pe ri Dios richin nic’uje’ pa tak kánima, nurayij chi xaxe riq’uin rija’ ni’e-vi ri kánima. Quiri’ nu’ij ri tz’iban can. 6Pero ri Dios jani na nkuruto’ riq’uin ri ru-favor,4:6 Pr. 3:34; Is. 54:7, 8; 1 P. 5:5. romari’ ri ruch’abel tz’iban can nu’ij: Ri Dios nuk’at chiquivech ri niquina-qui’ chi c’o quik’ij. Jac’a ri niquina’ chi manak oc quik’ij, yeruto’ riq’uin ri ru-favor. Quiri’ ri tz’iban can. 7Roma c’a ri’, rix tiya-ivi’ chuxe’ ri nu’ij ri Dios chive, ticovij-ivi’ chuvech ri itzel,4:7 Mt. 4:10; Lc. 4:8; Ef. 4:27; 6:11-13; 1 P. 5:8, 9; Ap. 12:9, 11. y rija’ xtenimaj chivech. 8Quixjel riq’uin ri Dios,4:8 Gn. 18:23; 2 Cr. 15:2; Sal. 73:28; 145:18. y rija’ xtijel-pe iviq’uin.4:8 Is. 55:6, 7; Os. 6:1, 2; Zac. 1:3; Mal. 3:7. Rix aj-mac tak vinak, tichojmirisaj ri ni’en pan ic’aslen, y rix ri caca’ ic’u’x ibanon, tibana’ ch’ajch’oj che ri ivánima. 9Tik’axo chive ri rubanon ri ic’aslen, quixbison y quixok’. Ri itze’en can ta nijalataj chi ok’ej, y pa ruq’uexel chi yixquicot, can ta yixbison. 10Tikasaj-ivi’ chuvech ri Ajaf, y rija’ xtu’on chive chi xtic’uje’ ik’ij.4:10 1 P. 5:6.
Man quixch’o chirij jun ri runiman ri Jesucristo
11Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, man quixch’o chivij,4:11 Mt. 7:1. roma ri nich’o chirij jun chic ri mismo runiman ri Jesucristo, o nu’ij chi utz chi nika castigo pa ruvi’, xa junan nu’ij chi nik’ax rutzij pa ruvi’ ri ley ri xuya’ ri Dios y nich’o chirij. Y si rat quiri’ na’an, mana-ta rat jun ri yaniman ri ley, xa ayon nacusaj-ka-avi’ chi juez. 12Man tamestaj chi xaxe jun xyo’on-pe ri ley, y pa ruk’a’ rija’ c’o-vi ri c’aslen y ri camic.4:12 Mt. 10:28. Jac’a rat, man jun ak’a’ richin nanic’oj ruc’aslen jun chic.
Man tinojij chi rix rajaf ri chua’k-cabij
13Vacami c’a, quinivac’axaj rix ri quire’ yix-in: Vacami o chua’k nku’e quire’ pa jun chic tinamit, jun juna’ nkuc’uje’ chiri’; nkuc’ayin, nkulok’on, y nikach’ec ka-méra,4:13 Lc. 12:18-20. yixcha’. 14Pero rix xa man iveteman ta achique rubanon ri ic’aslen ri chua’k-cabij. Ri c’aslen xa achel ri rocaj mukul, man nilayoj ta, xa cha’anin nisak’ijin-e.4:14 Job 7:7.15Roma c’a ri’, rix más utz quire’ ti’ij: Si ri Ajaf nrojo’ nusipaj chic juba’ kac’aslen, xtika’an juba’ re’ o juba’ la’, quixcha’. 16Jac’a rix iyon nina-ka chi yixtiquer ni’en ri inojin, y romari’ c’o ik’ij nina-ivi’, y jun no’oj quiri’, can man utz ta vi. 17Roma c’a ri’, ri reteman achique ri utz chi nu’on, y xa man nu’on ta, rija’ can c’o-vi rumac.4:17 Lc. 12:47; Jn. 9:41; 15:22.
5Ri nitz’ibes chique ri beyoma’
1Vacami c’a, tivac’axaj rix beyoma’.5:1 Lc. 6:24. Quixok’ y quixvu’in, roma ri jalajoj ruvech k’axomal ri petenak pan ivi’. 2Ri ibeyomal xa k’ayinak, y ri itziak xa xchicopir.5:2 Mt. 6:20.3Ri oro y ri plata iyacalo’n, xpusir quivech. Y ja ri pus ri’ nic’utu ivichin, rix achique chi vinak, y jari’ ri xtiq’uiso ruk’ij ri i-cuerpo achel nu’on jun k’ak’.5:3 Ro. 2:5. Rix c’a yixtajin na chumolic beyomal y xa rojc’o chic chupan ri ruq’uisbel tak k’ij. 4Tiya’ pa cuenta, ri isamajela’ ri xemolo ri i-cosecha, nicok’ej ri cajil ri icanon rubeyal chi ivelek’an-ka riq’uin ri man e’itojon ta.5:4 Lv. 19:13; Dt. 24:15; Jer. 22:13; Mal. 3:5. Y ri cok’ej rije’ xrac’axaj ri Ajaf5:4 Job 34:28. ri c’o pa ruvi’ ronojel. 5Rix jun c’aslen quichin beyoma’ ri (ic’uan, ivuc’a’n) pa ruvi’ ri roch’ulef, jani na nic’usaj ic’u’x chupan ronojel ri ye’irayij, y jabel itiojirisan-pe-ivi’ richin ri k’ij richin camic, achel ri avaj ri xe chic coyo’en ri k’ij chi yecamises.5:5 Jer. 12:1-3.6Rix ye’isujuj y ye’itak pa camic ri choj quic’aslen, y rije’ man juba’ niquipaba-qui’ chivech richin niquito-qui’ pan ik’a’.
Ticoch’o’ ri ni’an chive y tibana’ orar
7Roma c’a ri’, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, ticoch’o’ ri ni’an chive c’a ja tok xtipe chic ri Ajaf. Titz’eta’ c’a ri ticonel, rija’ nroyo’ej chi ri roch’ulef nuya-pe utzulaj tak ruvech ri tico’n, nroyo’ej chi nika ri na’ey y ri ruq’uisbel tak job5:7 Dt. 11:14. pa ruvi’ ri rutico’n. 8Quiri’ c’a mismo rix, quixcoch’on y ticovij-ivi’, roma ri Ajaf xa nakaj5:8 Fil. 4:5. chic c’o-vi chi nipe. 9Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, man c’a quixch’o chivij, richin quiri’ man xtiyo’ox ta castigo pan ivi’. Roma nakaj chic c’o-vi ri k’ij chi ri Jesucristo5:9 Mt. 24:33. nunic’oj ronojel ch’utik-nima’k. 10Tivelesaj ejemplo chiquij ri profetas ri xquitzijoj ri xu’ij ri Ajaf chique chi tiquik’alajrisaj. Rije’ layoj xecoch’on chupan ri k’axomal ri xquik’asaj.5:10 Mt. 5:12.11Y junan iviq’uin nika’ij chi utzulaj tzij rubanon ri Dios chique ri yek’asan k’axomal. Rix ivac’axan ri achique xu’on ri Job ojer can, rija’ cof xpa’e’ chupan ri k’axomal,5:11 Job 1:21, 22. y xitz’et chi pa ruq’uisbel jani na xto’ox roma ri Ajaf. Chiri’ c’a nikatz’et-vi chi ri Ajaf jani na nipokonan y nijoyovan.5:11 Ex. 34:6; Nm. 14:18; 1 Cr. 21:13; Job 42:10; Sal. 25:6, 7; Dn. 9:9; Lc. 6:36.
12Pero pa ruvi’ ronojel re nin-ij chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, man c’a ti’en jurar. Man tic’uxlaj ri caj, ri roch’ulef, nis-ta jun chic achique richin ni’en jurar. Xaxe ja’, quixcha’, tok ja’, o manak, quixcha’, tok manak,5:12 Mt. 5:34-37. richin quiri’ man iyon tiya-ka-ivi’ pa castigo.
13Si c’o jun chive nik’axo ránima, tubana’ orar. Si c’o jun niquicot ránima, tubixaj rubi’ ri Dios.5:13 Ef. 5:19.14Si niyavej jun chive, queroyoj ri uc’uay ivichin rix ri iniman ri Jesucristo, y pa rubi’ ri Ajaf, tiquiya’ aceite chirij5:14 Mr. 6:13. y tiquibana’ orar pa ruvi’. 15Y si cukul quic’u’x niqui’en ri oración, ri niyavej nic’achoj; ja ri Ajaf xtibano chi nic’achoj, y si ri niyavej c’o mac rubanon, xque’an perdonar.5:15 Is. 33:24; Mt. 9:2.16Tik’alajrisaj c’a ri imac chivech. Tito-ivi’ riq’uin oración,5:16 Gn. 20:17; Nm. 11:2; Dt. 9:18. richin yixc’achoj riq’uin ri iyabil. Ri ruquemelal ri choj ruc’aslen chuvech ri Dios, can c’o ruchuk’a’ y q’uiy nitiquer nu’on. 17Ri profeta Elías ojer, xuna’ rubochinic ri itzel pa ránima achel nikana’ roj vacami. Pero masque quiri’ xuna’, rija’ riq’uin ronojel ránima xuc’utuj che ri Dios chi man tu’on job,5:17 1 R. 17:1. y can man xka ta vi job pa ruvi’ ri roch’ulef oxi’ juna’ riq’uin nic’aj.18Y tok ri Elías xu’on chic orar jun bey chi tika job, c’ajari’ chic xka ri job5:18 1 R. 18:42, 45. chicaj, y ri roch’ulef xuya’ chic pe tico’n jun bey.
19Rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, si c’o jun chive nisatz ri bey richin ri kitzij chuvech, y si jun chive rix nu’on chi nitzolij-pe,5:19 Mt. 18:15.20tivetemaj c’a chi ri nibano che jun aj-mac chi nitzolij-pe ránima richin nuya’ can ri bey man utz ta ri benak-vi, nucol ránima ri aj-mac chuvech ri camic y nu’on che chi ni’an perdonar ri jani na mac erubanon.5:20 Sal. 32:1; 51:9; Pr. 10:12.