Ri carta ri tz’iban chique ri quiniman ri Jesucristo chiquicojol ri vinak hebreos

1

Ri Dios ja ri Ruc’ajol rucusan richin nich’o chike

1Ri ojer can, ri Dios jalajoj tak tiempo y jalajoj rubanic xucusaj richin xch’o chique ri te’ej-tata’aj richin ri rutinamit, y ja ri profetas xerucusaj richin xek’alajrisan ri ruch’abel1:1 Nm. 12:6. chiquivech. 2Jac’a chupan ri ruq’uisbel tak tiempo1:2 Gá. 4:4. ri rojc’o-vi, ri Dios ja ri Ruc’ajol rucusan richin nich’o chike, ri achok pa ruk’a’ xuya-vi richin ntoc rajaf ronojel.1:2 Sal. 2:8. Y mismo ri Ruc’ajol xucusaj richin rubanon ronojel ri xrojo’ chi xec’uje’. 3Riq’uin ri Ruc’ajol nitz’intz’ot-vi ri nimalaj ruk’ij ri Tata’aj, y tzak achel-achel ri Tata’aj, quiri’ mismo ri Ruc’ajol,1:3 2 Co. 4:4. ri uc’uayon ronojel riq’uin ri rutzij ri c’o ruchuk’a’. Romari’, tok ch’ajch’oj chic rubanon chike chuvech ri kamac, xtz’uye-apu chicaj pa rutz’uyubal pa ru-derecha ri nimalaj Rey1:3 Mr. 16:19. ri can c’o ruk’ij. 4Y achel x-an chi más c’o ruk’ij que chiquivech ri ángeles, quiri’ mismo ri rubi’1:4 Fil. 2:9. ri xyo’ox, más c’o rakale’n1:4 Ef. 1:20-21. que chuvech quibi’ ri ángeles.

Ri Ruc’ajol ri Dios más c’o ruk’ij que chiquivech ri ángeles

5Roma ri Dios man jun bey quire’ ru’in che jun ángel:

Rat, rat Nuc’ajol.

Vacami xatinc’ut chiquivech chi ja yin ri yin yayon ac’aslen.1:5 Sal. 2:7.

Y pa ruvi’ jun ángel man jun bey quire’ ru’in:

Yin, yin Tata’aj pa ruvi’,

Y rija’ Nuc’ajol.1:5 2 S. 7:14.

Man jun bey ru’in quiri’.

6Y jun bey chic ri Dios quire’ nu’ij tok nutak choch’ulef1:6 He. 10:5. ri Ruc’ajol ri más c’o ruk’ij que chiquivech conojel:

Conojel ri nu-ángeles tiquiya’ ruk’ij ri Nuc’ajol.1:6 Dt. 32:43.

Quiri’ ri tz’iban can.

7Jac’a pa quivi’ ri ángeles, ri ruch’abel ri Dios quire’ nu’ij:

Ri ru-ángeles erusamajela’ y nu’on chique achel cak’ik’,

Y achel ruxak-k’ak’.1:7 Sal. 104:4.

8Pero che ri Ruc’ajol, quire’ nu’ij:

Jumul-jumul xta’an gobernar, rat Dios,

Y ri ruc’u’x ri a-gobierno ja chi pa ruchojmil na’an gobernar.

9Nika chavech ri choj, y itzel natz’et ri man choj ta.

Romari’ ri Dios, ri a-Dios rat, (xuk’ej, xuk’ij) aceite1:9 Ri ojer can tiempo (xk’ej, xk’ij) aceite pa ruvi’ ri cha’on roma ri Dios richin ntoc rey. pan avi’.1:9 Is. 61:1.

Xu’on chave chi más xaquicot que chiquivech ri más chic (avachbil, avach’il).1:9 Sal. 45:6, 7.

10Y jun chic ri xu’ij che ri Ruc’ajol, jare’:

Rat Ajaf, pa na’ey xa’an ri roch’ulef,

Y riq’uin ak’a’ xa’an-vi ronojel ri c’o chicaj.

11Pero c’o na jun k’ij xqueq’uis, jac’a rat jumul ratc’o.

Ri caj y ri roch’ulef xa yerijix,1:11 Is. 51:6. achel nitziakir jun tziek.

12Xque’abus-e1:12 Is. 34:4. y xquejal-e achel ni’an che jun tziek.

Jac’a rat, ja’ achi-avech richin jumul,

Man jun bey xcarijix.1:12 Sal. 102:25-27.

Quiri’ xu’ij ri Dios.

13Y ri Dios man jun bey quire’ ru’in che jun ángel:

Catz’uye-pe pa nu-derecha,

C’a ja tok xquenya’ chuxe’ avakan ri itzel yatquitz’et.1:13 Sal. 110:1.

Man jun bey ru’in quiri’ che jun ángel.

14Roma ri ángeles e-espíritu, y erusamajela’1:14 Sal. 103:20, 21; Lc. 1:19, 26; 2:9, 13; Hch. 12:7. ri Dios ri yetak richin yequito’ ri xquecolotaj.

2

Nimalaj ri favor ri x-an chike chi xojcolotaj

1Y roma ronojel re xka’ij yan ka, nic’atzin chi más nikaya’ kaxiquin riq’uin ri ch’abel kac’axan, richin quiri’ man xa c’ate nikana’, juc’an chic nkuje’el-vi2:1 Pr. 3:21. riq’uin ri kac’aslen. 2Roma ri ley ri xuquiya-ka ri ángeles2:2 Hch. 7:53. choch’ulef can xtzakon na vi ri nu’ij, y xa achique na k’ajon tzij y man niman ta tzij x-an chuvech ri ley ri’, can xuc’ul na vi rajil2:2 He. 10:28. ri achel utz chi nuc’ul. 3Y romari’, ¿achel c’a xtikacol-ki’ chuvech rajil, si nkumestaj pa ruvi’ ri nimalaj favor ri x-an chike chi xojcolotaj?2:3 Is. 45:17. Ri favor re’ ja ri Ajaf Jesús na’ey xyo’on rutzijol, y ri xe’ac’axan ruchojmil riq’uin rija’, xquik’asaj rutzijol chike.2:3 Mr. 16:20.4Y ri Dios xuc’ut chi can kitzij vi ri xquitzijoj. Roma xuc’ut nimalaj retal ri ruchuk’a’, xu’on chi xebanataj ri man jun bey etz’eton, xu’on jalajoj tak milagros, y xu’on chi roma ri Lok’olaj Espíritu, xjachalo’x uchuk’a’ chique ri quiniman rija’ richin xequibanala’ jalajoj ruvech samaj,2:4 1 Co. 12:4, 11; Ef. 4:7-8, 11. achel xrojo’ rija’.

Ri Jesucristo xujak bey chiquivech ri yecolotaj

5Quiri’ nin-ij chive, roma ri Dios man chuxe’ ta quitzij ángeles xuya-vi ri jun chic roch’ulef ri petenak más chikavech-apu,2:5 He. 6:5. ri nkutajin chubixic chive, 6pero chupan ruch’abel ri Dios, c’o jun quire’ rutz’iban can:

Ri vinak man jun ruk’ij chi rat nac’uxlaj-pe,

Nis-ta man jun rakale’n chi quiri’ nuka chi’ac’u’x.2:6 Job 7:17, 18; 15:14.

7Pero xa’an che chi juba’ ma nril quik’ij ri ángeles,

Chi can c’o rakale’n y c’o ruk’ij.

Xacusaj can ajaf pa ruvi’ ronojel ri abanon riq’uin ri ak’a’,

8Abanon che chi c’o ruk’a’ che ronojel.2:8 Sal. 8:4-6.

Quiri’ nu’ij chupan ri tz’iban can.

Tok ri tz’iban can re’ nu’ij chi ri Dios rucusan can ri vinak chi ajaf pa ruvi’ ronojel, nu’ij tzij chi ri vinak, man jun achique ri man ta c’o ruk’a’2:8 1 Co. 15:25, 27; Ef. 1:22. che. Pero man jani tikatz’et chi ronojel c’o ruk’a’ che. 9Pero nikatz’et ri Jun ri x-an che chi más juba’ oc ruk’ij que chiquivech ri ángeles, y ri’ ja ri Jesús ri x-an che vacami chi c’o rakale’n y nimalaj ruk’ij,2:9 Fil. 2:9. roma xuk’asaj k’axomal ri xc’amo-e pa camic.2:9 2 Co. 5:15; 1 Ti. 2:6. Y roma ru-favor ri Dios tok xk’ax pa camic koma konojel.

10Roma ri Dios ri achok richin ronojel ri c’o y achok roma banon ronojel,2:10 Pr. 16:4; Is. 43:21. rija’ xu’on ri achel utz chi nibanataj. Roma rija’ richin yeruq’uen-pe eq’uiy ralc’ua’l chupan ri nimalaj ruk’ij, xu’on chi chupan k’axomal2:10 Is. 53:7-12; Lc. 24:46. xtz’akat-vi ruc’aslen ri jakoy quibey ri yecolotaj. 11Roma ri nich’ajch’ojrisan y ri ni’an ch’ajch’oj chique,2:11 Ro. 8:29-30. xaxe riq’uin Jun epetenak-vi. Romari’ ri Jesús man niq’uix ta nu’ij ruchak’2:11 Mt. 28:10; Jn. 20:17. chique. 12Roma ri Jesucristo quire’ ru’in:

Ajaf Dios, yin xtinya’ atzijol rat chique ri junan roj avalc’ua’l quiq’uin.

Xtinbixaj ri abi’ junan quiq’uin ri niquimol-qui’ richin niquiya’ ak’ij.2:12 Sal. 22:22.

13Y juc’an chic che ruch’abel ri Dios, quire’ xu’ij:

Yin can xticuke’ nuc’u’x riq’uin ri Dios.2:13 Sal. 18:2; Is. 12:2.

Y ja chic jun re’ ri xu’ij:

Vave’ yinc’o-vi, junan quiq’uin ralc’ua’l ri Dios ri eruyo’on pa nuk’a’.2:13 Jn. 10:29; 17:6.

Quiri’ xu’ij ri Jesucristo.

14Romari’ achel ri eralc’ua’l ri Dios c’o qui-cuerpo y quiquiq’uel, ja jun ri Jesucristo xc’uje’ ru-cuerpo y ruquiq’uel,2:14 Ro. 8:3. richin quiri’ riq’uin ri rucamic ri ru-cuerpo, xuq’uis ruchuk’a’ ri rajaval ri camic,2:14 2 Ti. 1:10. y ri’ ja ri itzel.2:14 1 Jn. 3:8.15Quiri’ xu’on richin xeruquir conojel ri chi ronojel quic’aslen eximil pa ruk’a’ ri (ximbiri’il, ximbiri’y)2:15 Lc. 1:74. roma niquixi’ij-qui’ chuvech ri camic.2:15 Sal. 33:19.16Roma can k’alaj chi man xpe ta chiquito’ic ángeles, xa chiquito’ic riy-rumam can ri Abraham. 17Romari’ xc’atzin chi rija’ achel-achel ri ch’aka’ chic ralc’ua’l ri Dios ri e’ocunak ruchak’, richin quiri’ xtiquer xoc Nimalaj Sacerdote2:17 He. 7:24, 25. ri nipokonan y nu’on-apu ronojel ri nic’atzin richin chi ri Dios nu’on perdonar quimac ri tinamit. 18Y roma rija’ mismo xuna’ k’axomal tok ri itzel xutij ruk’ij richin can ta xrojo’ xutakchi’ij pa mac,2:18 He. 4:15, 16. romari’ c’o ruchuk’a’ richin yeruto’ ri yetakchi’ix chi can ta niqui’en mac.

3

Ri Jesús más c’o ruk’ij que chuvech ri Moisés

1Vacami c’a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, y rix richin chic ri lok’olaj rutinamit ri Dios, y rix oyon richin yixec’uje’ chicaj, nin-ij c’a chive: Roma ronojel re nutz’iban-e chive, romari’ tiya’ utz-utz pa cuenta ri Cristo Jesús, ri rutakon3:1 Mt. 15:24; Jn. 3:34; 5:36-38. ri Dios chikacojol y Nimalaj Sacerdote pa ruvi’ ri ch’abel ri kaniman3:1 2 Co. 9:13. y nikatzijoj.3:1 1 Ti. 6:12.2Ri Cristo Jesús niniman chuvech ri xyo’on richin chupan ri samaj re’, achel xniman ri Moisés3:2 Nm. 12:7; 1 S. 12:6. tok xc’uje’ pa quivi’ ri aj pa racho ri Dios. 3Y achel jun tata’aj jari’ ri más c’o ruk’ij chiquivech ri ec’o riq’uin pa jay, quiri’ mismo ri Jesús can nuc’ul-vi chi más c’o ruk’ij que chuvech ri Moisés. 4Roma ronojel familia c’o tz’ucuyun-pe richin, pero ri tz’ucuyun can ronojel, ja ri Dios.3:4 Ef. 2:10.5Can kitzij vi chi ri Moisés xniman tok xc’uje’ pa quivi’ ri aj pa racho ri Dios, pero xa choj samajinel, y ri xbix che chi tubana’ y tu’ij, xc’atzin yan chi retal ri xteleses rutzijol tok xtik’ax más ri tiempo. 6Quiri’ mismo ri Jesucristo niniman pa quivi’ ri aj pa racho ri Dios, pero man samajinel ta, can Ruc’ajol vi ri Dios. Y roj, roj aj pa racho, si c’a pa ruq’uisbel3:6 Mt. 10:22. man nikaya’ ta can chi cukul kac’u’x, y can nikana’ chi c’o rakale’n chi koyo’en-apu ri k’ij chi nikil ri favor ri sujun chike.

Ri uxlanen richin rutinamit ri Dios

7Romari’ ri Lok’olaj Espíritu3:7 2 S. 23:2; Mt. 22:43; Mr. 12:36; Hch. 1:16; 28:25. quire’ ru’in can chupan ri ruch’abel ri Dios:

Si vacami niya’ ixiquin che ri nu’ij ri Dios chive,

8Man ticovirisaj ri ivánima,3:8 Sal. 95:7-9.

Achel xqui’en rutinamit ri Dios ri pa chakijlaj tz’iran ulef chupan ri k’ij tok xquiyec royoval riq’uin xcajo’ xquitz’et si kitzij chi nuya’ castigo pa quivi’.

9Chiri’ ri Dios quire’ xu’ij: Rije’ masque riq’uin quivech xquitz’et ri milagros ri xen-en cuarenta juna’,

Pero xquinak voyoval riq’uin xcajo’ xquitz’et si kitzij chi ninya-pe castigo pa quivi’.

10Y xa roma ri quiri’ xqui’en, xpe voyoval chique ri te’ej-tata’aj richin ri nutinamit.

Y romari’ xin-ij: Jumul niquixutuj-e ri cánima viq’uin;

Ri utzulaj bey nuc’utun chiquivech, niqui’en chi achel man ta queteman.

11Romari’, ja tok catajnak voyoval chiri’, xin-en jurar y xin-ij:

Man jun bey xtinya’ lugar chique chi ye’oc pan uxlanen viq’uin.3:11 Sal. 95:10, 11.

Quiri’ xu’ij ri Dios.

12Roma c’a ri’, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, tibana’ cuenta ivi’, man ta c’o jun chive ri xa itzel ránima y man cukul ta ruc’u’x y romari’ nuxutuj-e-ri’ riq’uin ri c’aslic Dios. 13Ri más nic’atzin chi ni’en chivech, ja chi k’ij-k’ij tipaxa’aj-ivi’,3:13 He. 10:24, 25. utz c’a rojc’o na chupan tak ri k’ij richin ri vacami. Quiri’ tibana’, richin quiri’ nis-ta jun chive nicovir ránima pa ruk’a’ ri mac ri nisatzo ivichin. 14Roma can kitzij vi, chi jun chic banon chike riq’uin ri Ruc’ajol, si roj c’a quiri’ na cukul kac’u’x c’a pa ruq’uisbel3:14 He. 3:6. achel xka’an pa na’ey. 15Man tikamestaj ri tz’iban chupan ruch’abel ri Dios ri nu’ij:

Si vacami niya’ ixiquin che ri nu’ij ri Dios chive,

Man ticovirisaj ri ivánima achel xqui’en ri rutinamit tok xquiyec royoval.

Quiri’ nu’ij ri tz’iban can.

16Y, ¿achique c’a ri xeyaco royoval ri Dios,3:16 Nm. 14:2, 4, 11, 23, 30; Dt. 1:34, 35. masque quic’axan chic ri achique xu’ij chique? Ja conojel ri xe’eleses-pe roma ri Moisés pa roch’ulef Egipto. 17Y, ¿achok quiq’uin xkukut-vi ránima ri Dios cuarenta juna’? Ja quiq’uin ri xeq’uis can pa chakijlaj tz’iran ulef3:17 Nm. 26:65. roma xequibanala’ mac. 18Y, ¿achok chique xu’on-vi jurar ri Dios chi can man xtuya’ ta lugar chique chi ye’oc riq’uin pan uxlanen? Ja chique conojel ri man xcajo’ ta xeniman tzij. 19Riq’uin ri’, nikatz’et chi roma man cukul ta quic’u’x riq’uin ri Dios tok man xetiquer ta xe’oc chupan ri uxlanen.3:19 He. 4:5, 6, 11.

4

1Roma c’a ri’, tikaxi’ij-ki’, utz ri c’a quiri’ na nisuj chike chi c’o che’el nkujoc chupan ri uxlanen ri nusuj ri Dios. Man xa tibanataj chi c’o jun chive ri xa man ntoc ta chupan ri uxlanen ri’.4:1 He. 12:15.2Quiri’ nin-ij chive, roma achel xtzijos chike roj ri utzulaj ch’abel ri nu’ij achique ruchojmil nikil ri uxlanen, quiri’ mismo ri ojer, xtzijos ruchojmil ri uxlanen chique. Pero man jun utz xuq’uen-pe chique chi xquic’axaj ri ch’abel, roma man xcuke’ ta quic’u’x4:2 He. 3:18. riq’uin ri xquic’axaj. 3Jac’a roj ri cukul kac’u’x riq’uin ri rutzijol, can nkujoc-vi chupan ri uxlanen ri nusuj ri Dios, achel xuc’uxlaj rija’ tok quire’ xu’ij:

Ja tok catajnak voyoval chiri’, xin-en jurar y xin-ij:

Man jun bey xtinya’ lugar chique chi xque’oc pan uxlanen viq’uin.4:3 He. 3:18.

Quiri’ xu’ij ri Dios, masque rija’ xe tok xuq’uis can rubanic ri roch’ulef, ruchojmirisan can ronojel. 4Roma chupan ri tz’iban can, quire’ nu’ij pa ruvi’ ri séptimo k’ij: Ri Dios tok xuq’uis can rubanic ronojel ri xrojo’ chi xtz’ucutaj can, xuxlan che ri samaj ri’ chupan ri séptimo k’ij.4:4 Gn. 2:2; Ex. 20:11.5Y achel ri xin-ij yan ka, ri Dios quire’ xu’ij chiquij ri man xeniman ta: Man jun bey xtinya’ lugar chique chi xque’oc pan uxlanen viq’uin, xcha’. 6Y roma k’alaj chi c’a c’o na che’el ye’oc chic ch’aka’ chupan ri uxlanen ri sujun, y roma xa man xe’oc ta ri israelitas ri achok chique xyo’ox-vi na’ey ri utzulaj rutzijol ri uxlanen ri’ roma man xeniman ta;4:6 He. 3:19.7romari’ tok xk’ax q’uiy tiempo, ri Dios xusuj chic jun bey ri uxlanen. Roma ri Dios xuya’ pa ránima ri David chi xu’ij ri ch’abel ri xin-ij yan ka ri quire’ nu’ij:

Si vacami niya’ ixiquin che ri nu’ij ri Dios chive,

Man ticovirisaj ri ivánima.4:7 Sal. 95:7, 8.

Quiri’ xuya’ ri Dios pa ránima ri David.

8Roma xa ta ri Josué4:8 Hch. 7:45. xuya’ ri kitzij uxlanen chique rutinamit ri Dios pa roch’ulef Canaán, ri Dios man ta chic xucha’ jun k’ij pa ru-tiempo ri David richin xusuj chic jun bey ri uxlanen. 9Y romari’, roj ri roj rutinamit ri Dios, c’a c’o na jun uxlanen kichin, achel xuxlan rija’ chupan ri séptimo k’ij. 10Roma ri ocunak chic pan uxlanen riq’uin ri Dios, ja jun rija’ uxlanak chuvech samaj, achel xuxlan ri Dios chuvech ri rusamaj.

11Roma c’a ri’, tikatija’ kak’ij chi nkujoc pan uxlanen riq’uin ri Dios, richin quiri’ nis-ta jun xtuxutuj-e-ri’ riq’uin xa roma man niniman ta,4:11 He. 3:12, 18, 19. achel xquixutuj-e-qui’ ri kati’t-kamama’ ojer can. 12Roma ri ch’abel ri nu’ij ri Dios, can q’ues, y c’o ruchuk’a’4:12 Jer. 23:29. richin nu’on samaj, y más c’o rey que chuvech jun ch’ich’4:12 Ap. 1:16; 2:16. ri ca’i’ c’o-vi rey. Roma ri ch’abel ri’ nitiquer nujak ri ivánima4:12 1 Co. 14:24, 25. y ri i-espíritu, y ri achique lugar quiyukulu’n-vi-qui’ ri ibakil, y ri rupan ri ibakil, y nrelesaj-pe pa sakil4:12 Ef. 5:13. ronojel ri nik’ax pan ivánima y ronojel ri ninojij chi ni’en. 13Y man jun achique ruq’uiytisan ri Dios ri man ta k’alaj chuvech, xa k’alaj rij-ruvech ronojel chuvech ri Jun achok chuvech xteka’ij-vi ronojel ri xka’an-e pa kac’aslen.

Ri Jesús, jari’ ri Nimalaj Sacerdote

14Vacami c’a, roj ja ri Jesús ri Ruc’ajol ri Dios ri ocunak Nimalaj ka-Sacerdote4:14 He. 3:1; 7:26. chuvech ri Dios chila’ chicaj. Roma c’a ri’, cof kuc’uje’ chupan ri utzulaj ch’abel ri kaniman y nikatzijoj. 15Roma ri Nimalaj ka-Sacerdote reteman achique nikana’ tok manak kuchuk’a’,4:15 Is. 53:3. y nupokonaj kavech, roma achel ri jalajoj rubeyal ri nicanox chikij richin nkuka pa mac,4:15 Lc. 22:28. quiri’ mismo xucusaj ri itzel richin can ta xrojo’ xutakchi’ij pa mac rija’, pero rija’ man jun bey xu’on jun mac.4:15 2 Co. 5:21; 1 P. 2:22.16Roma c’a ri’, cukul kac’u’x kujel-apu4:16 He. 10:19, 22. riq’uin ri Dios ri tz’uyul pa nimalaj tz’uyubel ri nilitaj-vi favor, richin quiri’ nikil rupokonaxic kavech riq’uin, y nikil ri kato’ic ri nic’atzin.

5

1Xa achique na achi nicha’ox chiquicojol ri israelitas richin ntoc nimalaj sacerdote,5:1 He. 8:3, 4. ri rusamaj nic’atzin richin jun favor che quic’aslen ri ruvinak, riq’uin ri chicop yecamises y ri ch’aka’ chic sipanic ri yerusuj chuvech ri Dios richin ni’an perdonar quimac. 2Y roma ri sacerdote israelita ri’, ja jun rija’ manak ruchuk’a’ chuvech ri mac, romari’ nitiquer nupokonaj5:2 He. 2:17; 4:15. quivech ri man queteman ta si utz o man utz ta ri yetajin, y ri quisatzon can ri bey. 3Y roma rija’ manak ruchuk’a’ chuvech ri mac, nic’atzin yerucamisaj chicop chuvech ri Dios roma ri rumac5:3 Lv. 4:3. y roma quimac ri ruvinak. 4Y man jun israelita ruyon nuya-ka ruk’ij5:4 1 S. 13:9-14. chi ntoc nimalaj sacerdote, xa ja ri Dios noyon richin, achel xbanataj riq’uin ri Aarón,5:4 Ex. 28:1. ja ri Dios xoyon richin chi xoc nimalaj sacerdote.

5Quiri’ mismo ri Jesucristo, man ruyon ta xuya-ka ruk’ij5:5 Jn. 8:54. richin xoc Nimalaj Sacerdote, ja ri Dios quire’ x-in che:

Rat, rat Nuc’ajol,

Vacami xatinc’ut chiquivech chi ja yin, yin yayon ac’aslen.5:5 Sal. 2:7; Hch. 13:33.

6Achel nu’ij juc’an chic chupan ri tz’iban can:

Ja rat ri sacerdote ri man jun bey xcajalataj-e,

Can c’o ak’ij achel ruk’ij ri sacerdote Melquisedec.5:6 Sal. 110:4.

Quiri’ xu’ij ri Dios che ri Jesucristo.

7Chupan tak ri k’ij tok ri Jesucristo xc’uje’ vave’ choch’ulef, rija’ riq’uin ok’ej y ronojel ruchuk’a’ xch’o richin xu’on orar,5:7 Sal. 22:1; Mt. 26:53; Jn. 17:1. xuc’utuj quemelal che ri Jun ri nitiquer nito’on richin chuvech ri camic. Y can xac’axex-vi-pe, roma man jun bey xrojo’ xujelech’uj-e-ri’ chupan ri xrojo’ ri Dios che. 8Rija’ masque can Ruc’ajol vi ri Dios, pero xretemaj xunimaj tzij chupan ri k’axomal5:8 Fil. 2:8. ri xuk’asaj. 9Y tok xtz’akat ronojel5:9 He. 2:10. pa ruc’aslen, x-an che chi riq’uin rija’ nalex-vi-pe ri c’aslen ri richin jumul, richin nuya’ chique conojel ri yeniman rutzij. 10Quiri’ nin-ij chive, roma ri Dios xu’on che ri Jesucristo chi xoc Nimalaj Sacerdote, y chi c’o ruk’ij achel ruk’ij ri sacerdote Melquisedec.5:10 He. 6:20.

Ri naya’ can avij chuvech ri Jesucristo c’o c’ayef nuq’uen-pe chave

11Can c’a q’uiy na nikajo’ nika’ij chive pa ruvi’ re nkutajin chubixic, pero yin ninna’ chi c’ayef nin-ij chive, roma achel xa tz’apel ixiquin, y tonotak (ijolon, ivi’) richin yixac’axan. 12Rix c’o chic chi k’ij tinimaj ri Jesucristo, y can ta utz chi ye’itijoj chic ch’aka’ pa ruvi’ ruch’abel ri Dios. Pero c’a nic’atzin chi yixtijox chic jun bey riq’uin ri más man c’ayef ta5:12 Gá. 4:3; He. 6:1. che ruch’abel ri Dios ri xivetemaj pa na’ey; xa xi’en-ka achel ac’ola’ ri c’a nic’atzin na yetz’uman y man jani yetiquer niquitzuk-qui’ quiyon. 13Roma xa achique na jun ri xaxe chirij ri más man c’ayef ta navetemaj che ruch’abel ri Dios nutzuk-vi ri ránima, man rutijon ta ri’ richin reteman achique rucojol ri choj riq’uin ri man choj ta, xa c’a achel na nene’.5:13 1 Co. 14:20.14Pero ri más c’ayef navetemaj, quichin ri eq’uiyinak chupan ruch’abel ri Dios, ri niquicusaj quino’oj richin queteman achique rucojol ri utz riq’uin ri man utz ta, roma can quitijon-vi-pe-qui’ richin niquicha’ xe ri utz.5:14 1 Co. 2:14, 15; Ef. 4:13.

6

1Roma c’a ri’, man xa tikaq’uis-tikaq’uen ri xketemaj na’ey pa ruvi’ ri Jesucristo, xa kuq’uiy richin nitz’akat ri kac’aslen, man chic tikacamuluj-pe jun bey ri achok pa ruvi’ xojtijox-vi pa na’ey, achel tok xbix chike chi xc’atzin xkaya’ can ri mac ri xa camic nuq’uen-pe chike,6:1 He. 9:14. y chi xc’atzin xkaya’ kánima riq’uin ri Dios. 2(Chuka’, ka) xojtijox pa ruvi’ jalajoj tak ch’ajoj chuvech ri Dios,6:2 Hch. 19:4, 5. xojtijox riq’uin ri naya’ ak’a’ pa quivi’6:2 Hch. 8:14, 17; 1 Ti. 4:14. ri quiniman ri Jesucristo, xketemaj chi ri anima’i’ can xquec’astaj na vi, y chi ri xtu’ij ri Dios pa quivi’ conojel tok runic’on chic cánima chiquijununal, manak chic che’el xtijalataj. 3Y can xkuq’uiy na vi pa kac’aslen, si quiri’ nrojo’ ri Dios. 4Roma ri xyiq’uex yan quic’aslen, y xquic’ul yan pa cánima ri favor richin chicaj, y x-an yan chique chi nic’uje’ ri Lok’olaj Espíritu pa cánima, 5y xquina’ yan ruqui’l ri ruch’abel ri Dios, y xquina’ yan ri uchuk’a’ richin ri tiempo ri petenak chikavech apu,6:5 He. 2:5.6si rije’ niquiya’ can quij chuvech re’, man jun chic che’el xtijalataj quino’oj richin nitzolij-pe ri cánima riq’uin ri Dios. Roma riq’uin ri xquiya’ can quij chuvech, junan nu’ij chi niquibajij chic jun bey ri Ruc’ajol ri Dios chuvech cruz, y niquiya’ chic chi q’uix jun bey chiquivech vinak.6:6 He. 10:29.7Ninya’ na pe jun ejemplo chivech: jun juyu’ ri q’uiy (mul, paj) nika job pa ruvi’, si ri juyu’ ri’ nuya-pe utzulaj tak tico’n ri can c’o utz nuq’uen-pe chique ri yesamajin ruvech, ja jun ri Dios niquicot riq’uin. 8Pero si ri juyu’ ri’ xaxe q’uix y ruyon (xulu-quiej, zarza) ye’el-pe chuvech, nis-ta jun niquicot riq’uin, hasta juba’ ma niyok’, y pa ruq’uisbel niporox ruvech.6:8 Is. 5:5, 6.

9Jac’a rix ri can rixc’o pa kánima, masque cof juba’ nkuch’o chive, pero cukul kac’u’x chivij chi c’o más utz xquek’alajin pan ic’aslen,6:9 Fil. 1:6, 7; He. 10:34, 39. utzulaj tak favores ri can quichin vi chi niqui’en ri xecolotaj yan. 10Roma ri Dios man jun bey xtu’on ri man choj ta; romari’ man xtumestaj ta ri samaj ri ibanon pa rubi’ chiquito’ic ri rutinamit, y chi c’a ja na ri vacami quiri’ ye’ito’ roma can nijo’ rija’. 11Pero nikarayij chive chi’ijununal chi achel e’ito’on-pe ri rutinamit ri Dios, quiri’ ta c’a xti’en c’a pa ruq’uisbel, richin quiri’ cukul ic’u’x chi can xtic’ul na vi ri iyo’on-apu ivech chirij. 12Nic’atzin chi quiri’ ni’en, richin man yixoc-ka k’ora’, xa can ta rix tzekle’ey rij quic’aslen ri niquic’ul-apu ri rusujun can ri Dios chique roma quiyo’on cánima riq’uin, y man nik’ax ta quic’u’x chi nicoyo’ej.6:12 He. 10:36.

13Roma tok ri Dios xuya’ rutzij che ri Abraham chi can nuya-vi ri ru-favor che, xu’on jurar pa rubi’ rija’ mismo, roma manak chic jun (bi’aj, binaj) más c’o ruk’ij que chuvech rubi’ ri Dios. 14Quire’ c’a ri xu’ij ri Dios: Kitzij nin-ij chave chi man juba’ ta oc favor xtin-en chave, y xtin-en chi xquec’uje’ eq’uiy aviy-amam.6:14 Gn. 22:16, 17. Quiri’ xu’ij ri Dios che ri Abraham. 15Y ri Abraham man xk’ax ta ruc’u’x xroyo’ej, romari’ can xuc’ul na vi ri xsuj che. 16Roma kitzij na vi chi ri vinak tok niqui’en jurar, pa rubi’ jun ri más c’o rakale’n que chuvech quibi’ rije’ niqui’en-vi, roma chiquivech rije’, riq’uin ri niqui’en jurar, man jun chic (xtich’ojix, xtich’ojoquix), xa chiri’ nitz’ape-vi ronojel. 17Y roma quiri’ ni’an, ri Dios xu’on jurar pa rubi’ rija’ mismo, roma jani na xrojo’ chi xk’alajin chiquivech ri xquec’ulu ri rusujun, chi rija’ man jun bey xtujal rutzij pa ruvi’ ri xusuj.6:17 Job 23:13, 14; Is. 14:24; Jer. 33:20, 21, 25, 26; Ro. 11:29.18Xch’o richin c’o xusuj che ri Abraham. Y xch’o chic jun bey richin xu’on jurar chi can nuya’ na vi ri xusuj. Riq’uin ri quiri’ xu’on, nik’alajin chi manak che’el xquejalataj ri xu’ij, nis-ta manak che’el chi xa tz’ucun tzij ri xeru’ij. Quiri’ xu’on richin nuya’ nimalaj ruchuk’a’ ri kánima roj ri kacanon kato’ic riq’uin richin xyuke-apu ri kánima riq’uin ri rusujun chike chi nikoyo’ej-apu. 19Y ri koyo’en-apu man juba’ xtuya’ chi q’uix ri kánima, y nu’on chi cof yukul-apu ri kánima juc’an che ri pinilaj tziek ri tz’apiyon ri Lugar Más Lok’olaj.6:19 Lv. 16:15; He. 9:7.20Chiri’ xoc-vi ri Jesús ri jakoy bey chikavech, richin xojruto’ roj. Roma ja rija’ ri Nimalaj Sacerdote6:20 He. 3:1; 4:14. richin jumul, y rija’ c’o ruk’ij achel ruk’ij ri sacerdote Melquisedec.6:20 He. 5:6.

7

Ri achique chi sacerdote ri Melquisedec

1Ninc’uxlaj ri Melquisedec chive roma chupan ruch’abel ri Dios nik’alajin chi rija’ rey pa ruvi’ ri tinamit Salem, y sacerdote richin ri nimalaj Dios7:1 Gn. 14:18. ri c’o pa ruvi’ ronojel. Ri Melquisedec re’ xberuc’ulu’ ri Abraham y xu’on bendecir tok ri Abraham tzolijnak-pe pa guerra quiq’uin ri reyes ri xeruch’ec can. 2Ronojel ri relesan-pe chique ri reyes ri xeruch’ec, ri Abraham xrelesaj diezmo riq’uin y xuya’ che ri Melquisedec. Ri (bi’aj, binaj) Melquisedec ca’i’ ruchojmil. Jun ja chi rija’ jun chojmilaj rey, y ri jun chic, ja chi rija’ rey pa ruvi’ ri tinamit Salem, ri nu’ij tzij rey pa ruvi’ ri kitzij uxlanen. 3Ri Melquisedec man k’alaj ta si xec’uje’ rute-rutata’, man k’alaj ta si xec’uje’ rati’t-rumama’. Man k’alaj ta si xalex y man k’alaj ta si (xcom, xquen). Rija’ can achel ri Ruc’ajol ri Dios, roma can sacerdote vi richin jumul.7:3 Sal. 110:4.

4Tiya’ na pe pa cuenta ri ajani ruk’ij ri Melquisedec, roma hasta ri Abraham, ri quixe’el can ri israelitas, che ronojel ri xrelesaj chique ri reyes, xrelesaj diezmo riq’uin richin xuya’ che ri Melquisedec.7:4 Gn. 14:20.5Kitzij na vi chi ri eriy-rumam ri Leví ri ye’oc sacerdotes chiquicojol ri israelitas, can epaxa’an chi tiquic’ulu’ ri jalajoj ruvech diezmo7:5 Nm. 18:21, 26. chiquik’a’ ri quivinak ri nu’ij chupan ri ley ri xyo’ox che ri Moisés, masque ri quivinak mismo eriy-rumam can ri Abraham. 6Ri Melquisedec man riy-rumam ta can ri Leví, pero xuc’ul diezmo chuk’a’ ri Abraham, y xu’on bendecir ri Abraham ri achok che sujun-vi ru-favor ri Dios.7:6 Gn. 12:1-3; 13:14-17; 17:4; 22:17, 18; Hch. 3:25; Ro. 4:13; Gá. 3:16; He. 6:13; 11:17.7Y konojel roj vinak keteman chi ri nibano bendecir más c’o ruk’ij que chuvech ri ni’an bendecir. 8Y ri riy-rumam can ri Leví achok chique niyo’ox-vi ri diezmo che quich’acoj ri quivinak, xa e’aj-roch’ulef ri c’o ruk’a’ ri camic chique. Jac’a ri Melquisedec, manak rutzijol chi caminak, nu’ij tzij chi c’a q’ues na.7:8 He. 5:6; 6:20.9Vave’ c’o che’el nika’ij chi tok ri Abraham xuya’ diezmo che ri Melquisedec, achel ja jun yan ri sacerdotes ri eriy-rumam ri jun ruxiquin-rumam can ri Abraham rubinan Leví ri xeyo’on, masque ri sacerdotes ri’ xe’oc c’uluy richin qui-diezmo ri quivinak. 10Quiri’ nika’ij, roma tok ri Melquisedec xberuc’ulu’ ri Abraham, ri Leví man jani rutzijol chi nalex, y c’o che’el nika’ij chi c’a pa ru-cuerpo ri rumama’ Abraham c’o-vi.

11Ri sacerdotes ri eriy-rumam can ri Leví ri achok quisamaj xbano chi xc’uje’ rakale’n ri ley ri xyo’ox che ri Moisés, xa ta ri quisamaj rije’ xbano chi nitz’akat quic’aslen ri israelitas chuvech ri Dios, man ta xc’atzin chi xpe chic jun sacerdote ri c’o ruk’ij achel ruk’ij ri sacerdote Melquisedec. Y ri jun ri’ ocunak sacerdote, pero man riy-rumam ta can ri sacerdote Aarón. 12Roma si yejal-e ri sacerdotes, nic’atzin chi ja jun ri ley nijalataj. 13Y ri jun chic sacerdote ri c’a juba’ tikac’uxlaj-ka, xa ejun chic vi rati’t-rumama’, y chique ri familia ri’, man jun ocunak sacerdote israelita. 14Roma k’alaj chi ri Kajaf Jesucristo chiquicojol ri riy-rumam can ri Judá xalex-vi.7:14 Gn. 49:10; Mt. 1:1, 3. Y ri ley ri xyo’ox che ri Moisés manak nu’ij chi ri eriy-rumam ri Judá ye’oc sacerdotes chiquicojol ri quivinak israelitas.

15Y vacami más k’alaj ri nkutajin chubixic riq’uin ri xpe chic jun chic ruvech sacerdote ri c’o ruk’ij achel ruk’ij ri sacerdote Melquisedec. 16Ri jun chic ri’ ocunak sacerdote, pero man achel ta nuc’utuj ri ley ri xyo’ox che ri Moisés, roma man riy-rumam ta can ri Leví. Rija’ ocunak sacerdote roma ruchuk’a’ jun c’aslen ri man jun bey niq’uis. 17Roma ja rija’ ri nic’uxlex chupan ruch’abel ri Dios tok nu’ij:

Ja rat ri sacerdote ri man jun bey xcajalataj-e,

Can c’o ak’ij achel ruk’ij ri sacerdote Melquisedec.7:17 Sal. 110:4.

Quiri’ ri tz’iban can.

18Roma c’a ri’, man nic’atzin ta chic ninimex ri nu’ij chupan ri ojer ley, roma xa manak ruchuk’a’7:18 Ro. 8:3. y man nitiquer ta yerucol ri vinak chupan ri quimac. 19Roma nis-ta jun vinak xtz’akatitaj7:19 Hch. 13:39; Ro. 3:20; Gá. 3:21, 24. ruc’aslen chuvech ri Dios riq’uin ri xu’on ri nu’ij chupan ri ley. Pero vacami sujun jun favor más utz richin nikaya-apu kavech chirij, ri achok roma nkujel-apu riq’uin ri Dios.

20Y man xaxe ta quiri’ x-an ri c’ac’ac’ ruchojmil re’, xa chuvi’ juramento xc’achoj-vi. 21Roma ri ch’aka’ chic sacerdotes ri eriy-rumam can ri Leví, man jun juramento x-an richin xe’oc sacerdotes chiquicojol ri quivinak israelitas, jac’a tok ri Jesús xoc sacerdote, can x-an-vi juramento roma ri Dios ri quire’ xu’ij che:

Ri Ajaf xu’on jurar y man jun bey xtutzolij ri rutzij ri quire’ nu’ij:

Ja rat ri sacerdote ri man jun bey xcajalataj-e,

Can c’o ak’ij achel ruk’ij ri sacerdote Melquisedec.7:21 Sal. 110:4.

Quiri’ xu’ij ri Dios che ri Jesús.

22Y roma man nijalataj ta e ri Jesús, ja rija’ nibano chi jumul cukul kac’u’x chirij ri jun ruvujil c’aslen más utz7:22 He. 8:6. ri ruchojmirisan ri Dios.

23Ri sacerdotes pa quivi’ ri israelitas, xc’atzin chi eq’uiy ebanayon-pe ri samaj ri’, roma xa (yecom, yequen) e, y man yetiquer ta yec’uje’ jumul chi sacerdotes. 24Pero ri Jesús, roma manak ruk’a’ ri camic che, romari’ can sacerdote vi richin jumul. 25Y romari’ nitiquer yerucol richin jumul conojel ri yejel-apu riq’uin chucanoxic ri Dios, roma jumul c’o ruc’aslen richin nuc’utuj7:25 Ro. 8:34. ru-favor ri Dios pa quivi’.

26Roma can quiri’ vi jun Nimalaj Sacerdote7:26 He. 3:1. nic’atzin chike. Rija’ lok’olaj,7:26 Ap. 15:4. man jun itzel rubanon, man jun oc rumac,7:26 He. 4:15. manak che’el nikajunumaj ri c’aslen xuc’uaj riq’uin quic’aslen ri aj-mac, y vacami x-an che chi más c’o ruk’ij que chiquivech conojel ri ec’o chicaj.7:26 Ef. 1:20-22.27Rija’ man junan ta quiq’uin ri nimalaj tak sacerdotes israelitas ri eriy-rumam can ri Leví, ri nic’atzin chi ronojel k’ij yequicamisaj chicop chuvech ri Dios na’ey roma ri quimac rije’, y c’ajari’ roma quimac ri quivinak.7:27 Lv. 9:7; 16:15, 16. Rija’ xaxe jun bey xc’atzin chi xuya-ri’ pa camic chuvech ri Dios chutojic ri mac richin jumul.7:27 Ro. 6:10.28Roma ri ley ri xyo’ox che ri Moisés, aj-mac7:28 He. 5:1, 2. tak achi’a’ ri yeruya’ richin ye’oc nimalaj tak sacerdotes pa quivi’ ri israelitas. Jac’a chirij pe ri ley, can chi juramento xoc jun chic ruvech Nimalaj Sacerdote, y ri’ ja ri mismo Ruc’ajol ri Dios ri banon tz’akat7:28 He. 2:10. che ruc’aslen richin jumul.

8

Ri Jesucristo jari’ xpa’e’ chuvech ri c’ac’ac’ ruvujil c’aslen

1Vacami c’a, ri ruc’u’x ronojel ri nkutajin chubixic chive, ja chi roj c’o jun Nimalaj ka-Sacerdote ri xtz’uye-apu pa rutz’uyubal pa ru-derecha ri nimalaj rutz’uyubal ri Dios chicaj.8:1 Ef. 1:20; Col. 3:1.2Y nu’on ri samaj ri can samaj vi richin jun sacerdote chila’ chupan ri kitzij racho ri Dios, ri banon roma ri Dios y man coma ta vinak.8:2 He. 9:11.3Roma ri ye’oc nimalaj tak sacerdotes pa quivi’ ri israelitas, eyo’on richin yequicamisaj chicop y yequisuj sipanic8:3 He. 5:1. chuvech ri Dios roma ri mac. Romari’ ja jun ri Jesús xc’atzin chi c’o xusuj chuvech ri Dios. 4Xa ta ri Jesús c’a c’o ta choch’ulef, rija’ man ta sacerdote, roma c’a ec’o na sacerdotes israelitas ri yesuju sipanic chuvech ri Dios achel nu’ij chupan ri ley ri xyo’ox che ri Moisés. 5Y ri samaj ri niqui’en ri sacerdotes ri’ chupan ri jay vave’ choch’ulef, xaxe yan jun ruvachibel ri nuc’ut-apu chikavech pa ruvi’ ri kitzij samaj chupan racho ri Dios chicaj.8:5 He. 9:23. Romari’, tok ri Moisés ja nunojij nupaba’ ri jay ri xti’an che tziek, ri Dios xu’ij che: Tatz’eta’ chi ronojel ri xta’an che ri jay, junan-junan ntel riq’uin ri achel xc’ut chavech pa ruvi’ ri juyu’.8:5 Ex. 25:40; 26:30; 27:8; Nm. 8:4; Hch. 7:44. Quiri’ xu’ij ri Dios che ri Moisés. 6Pero vacami nik’alajin chi ri samaj ri nu’on ri Jesús, más q’uiy ruk’ij chuvech ri samaj xqui’en ri sacerdotes pa quivi’ ri israelitas. Quiri’ mismo, ri c’ac’ac’ ruvujil c’aslen ri pa’el rija’ chuvech, más q’uiy ruk’ij roma más utz ri nusuj ri Dios chupan, que chuvech ri ruvujil c’aslen ri c’o na’ey. 7Roma xa ta ri na’ey ruvujil c’aslen xtiquer chi tz’akat xeruto’ ri vinak chuvech ri quimac, man ta chic xc’atzin jun ruca’n ruvujil c’aslen.8:7 He. 7:11, 18.

8Pero can xc’atzin-vi jun ruca’n roma ri Dios quire’ xu’ij richin xch’olin pa quivi’ ri rutinamit:

Tiya’ na pe pa cuenta chi xque’uka k’ij,

Tok xtin-en jun c’ac’ac’ ruvujil c’aslen quiq’uin ri aj pa roch’ulef Israel y ri aj pa roch’ulef Judá.8:8 Jer. 31:31.

9Pero man achel ta ri ruvujil c’aslen ri xin-en quiq’uin ri cati’t-quimama’,

Chupan ri k’ij tok achel xinyukej-pe chiquik’a’ richin xenvelesaj-pe pa roch’ulef Egipto;

Roma rije’ xa man xcajo’ ta xqui’en ri nu’ij chupan ri ruvujil c’aslen ri xin-en quiq’uin,

Y romari’ yin xenxutuj can, xcha’ ri Ajaf.

10Roma c’a ri’, quire’ rubanic ri ruvujil c’aslen ri xtin-en quiq’uin ri aj pa roch’ulef Israel:

Tok xtuka ri k’ij,

Xtinya’ ri nu-ley pa qui-mente,

Y xtintz’ibaj riq’uin ri cánima.

Yin xquinoc qui-Dios,

Y rije’ xque’oc nutinamit.8:10 Gn. 17:7, 8; Jer. 24:7; Ez. 37:27; Zac. 8:8; He. 10:16.

11Y man chic xtiquitijoj ta qui’ chi quivinak qui’,

Nis-ta chi quichak’-quinimal qui’ quire’ xtiqui’ij chiquivech: Rat nic’atzin chi navetemaj chi ri Ajaf, jari’ ri Dios, man xquecha’ ta.

Roma chupan ri k’ij ri’ conojel xque’eteman chi yin Dios,

Chi ch’uti’k chi nima’k.

12Roma yin can xtinpokonaj quivech y xtin-en perdonar ri man choj ta ri yequibanala’,

Y ri quimac y ri itzel quibanalo’n, man jun bey chic xtinc’uxlaj.8:12 Jer. 31:31-34; He. 10:17.

Quiri’ nu’ij ri Dios.

13Tok xuc’uxlaj jun c’ac’ac’ ruvujil c’aslen,8:13 Lc. 22:20; He. 7:22. nu’ij tzij chi xa tzia’k chic ri na’ey ruvujil c’aslen ri xu’on ri Dios, y roma tzia’k chic, y nitziakir benak, man chic xtilayoj ta.

9

1Vacami nin-ij chive chi chupan ri na’ey ruvujil c’aslen ri xu’on ri Dios ojer, xu’ij chique ri rutinamit ri achique ruchojmil tiquiya’ ruk’ij, y ri achique ruchojmil tiquibana’ che racho choch’ulef.9:1 Ex. 25:8.2Roma ri jay ri’, quire’ rubanic banon: Ca’i’ rubanon ri rupan. Ri na’ey pe rupan ni’ix Lok’olaj Lugar che. Chiri’ c’o-vi (quic’ojle’el, qui-lugar) ri candil y jun mesa, y pa ruvi’ ri mesa c’o-vi ri pan9:2 Lv. 24:5, 6. ri yesuj chuvech ri Dios. 3Jac’a ri chirij apu ri pinilaj tziek ri jachayon rupan ri jay, Lugar Más Lok’olaj ni’ix che. 4Chiri’ c’o (ruc’ojle’el, ru-lugar) jun poro’el pon banon riq’uin oro, y jun cofre ri achok chupan yacon-vi ruvujil ri c’aslen ri xu’on ri Dios ojer. Ri cofre ri’ oro ri rij y ri rupan, y chupan yaquel-vi jun lak banon riq’uin oro ri c’o juba’ maná9:4 Ex. 16:33. chupan, c’o ri ruch’ami’y9:4 Nm. 17:10. ri Aarón ri xjotayin chic pe, y c’o ri tz’ajtz’ak tak abaj ri achok chuvech tz’iban-vi ri ruvujil c’aslen9:4 Ex. 25:16. ri xu’on ri Dios quiq’uin ri rutinamit ojer. 5Pa ruvi’ ri cofre9:5 Lv. 16:2. ec’o ca’i’ querubín banon, riq’uil ri quixic’ pa ruvi’ ri cofre richin retal chi ri nimalaj ruk’ij ri Dios chiri’ c’o-vi, ri achique lugar ni’an-vi perdonar mac. Pero vacami man nikasol ta más rubixic ronojel re’ chi jujun chi jujun.

6Xaxe nin-ij chive chi riq’uin ri quiri’ rubanic banon rupan ri jay, ri sacerdotes k’ij-k’ij9:6 Nm. 28:3. ye’oc-apu chupan ri na’ey pe rupan ri jay richin nequibana’ can ri samaj ri can quisamaj vi richin niquiya’ ruk’ij ri Dios. 7Jac’a chupan ri Lugar Más Lok’olaj, xaxe ri nimalaj sacerdote ntoc-apu jun bey pa jun juna’.9:7 Ex. 30:10. Y tok ntoc-apu, ruc’uan-apu quiquiq’uel chicop richin ni’an perdonar rumac rija’ y ri mac ri man xquina’ ta xqui’en ri tinamit. 8Riq’uin ri quiri’ ni’an, ri Lok’olaj Espíritu nuk’alajrisaj chi man jani tiyo’ox lugar chique ri vinak chi ye’oc-apu chupan ri Lugar Más Lok’olaj,9:8 He. 10:19, 20. roma c’a ja na ri aj-roch’ulef racho ri Dios ri nicuses. 9Y riq’uin ri quiri’ rucusasic rupan racho ri Dios, c’o nu’ij chirij ri tiempo tok nintz’ibaj re’ chive. Roma ri quicamisasic chicop y ri quisujic ch’aka’ chic sipanic chuvech ri Dios, man nitiquer ta9:9 Gá. 3:21. nu’on che cánima ri yesuju chi niquina’ chi manak chic quimac chuvech ri Dios. 10Roma ronojel ri xbix chique rutinamit ri Dios chi tiquibana’, xa más nich’o pa ruvi’ ri utz chi niquitij, chi niquikum,9:10 Ro. 14:17. y pa ruvi’ jalajoj tak ruvech ch’ajoj9:10 Nm. 19:7. richin ri cuerpo, c’a terila’ na ri k’ij richin jun chic ruchojmil.

11Pero vacami xpe yan ri Jesucristo ri Nimalaj Sacerdote ri c’amayon-pe ri más utzulaj tak favor ri c’o kak’a’ chique vacami, roma chupan ri racho ri Dios ri más c’o ruk’ij y más c’o rakale’n, ri man achi’a’ ta ebanayon9:11 He. 8:2. y man aj-roch’ulef ta, chiri’ xoc-vi rija’. 12Tok xoc chupan ri Lugar Más Lok’olaj chicaj, man quiquiq’uel ta achij tak cabras, nis-ta quiquiq’uel alaji’ tak váquix ruc’uan-apu; xa ruquiq’uel9:12 Ap. 1:5. rija’ mismo. Xaxe jun bey xc’atzin chi xoc chila’ ruc’uan-apu ruquiq’uel chikalok’ic, richin nkurelesaj jumul pa ruk’a’ ri ximiyon kichin. 13Roma ri quiquiq’uel ri achij tak váquix y quiquiq’uel ri achij tak cabras, y ri quichajil ri alaji’ tak váquix, tok niquirex9:13 Lv. 16:14; Nm. 19:2, 17, 18. chiquij ri man ech’ajch’oj ta chuvech ri Dios, nu’on chic ch’ajch’oj che ri qui-cuerpo. 14Y si quiri’, más nimalaj samaj nitiquer nu’on ri ruquiq’uel ri Jesucristo ri xbin tok xusuj-ri’ achel jun ch’ajch’oj sipanic chuvech ri Dios roma ruchuk’a’ ri Lok’olaj Espíritu ri c’o ruc’aslen richin jumul. Roma ri ruquiq’uel9:14 1 Jn. 1:7. xtu’on che ri ivánima chi nuna’ chi ch’ajch’oj chic chuvech ri ibanalo’n ri xa camic ruc’amon-pe chive, richin quiri’ ja yan chic ri nrojo’ ri c’aslic Dios ri ni’en. 15Ja roma ri’ tok ja ri Jesucristo ri pa’el chuvech ri jun c’ac’ac’ ruvujil c’aslen, richin quiri’ conojel ri eroyon9:15 He. 3:1. ri Dios niquic’ul ri herencia ri man jun bey xtiq’uis achel ri rusujun chique. Roma riq’uin ri rucamic ri Jesucristo, ye’an perdonar ri k’ajon tak tzij ri xqui’en rutinamit ri Dios tok xec’uje’ chuxe’ rutzij ri na’ey ruvujil c’aslen. 16Roma tok nitz’ibes jun vuj pa ruvi’ jun herencia, ni’ix chupan chi c’a ja rucamic ri rajaf ri vuj niyo’on rakale’n ri nitz’ibes can, y c’a ja (nicom, niquen) rija’, c’ajari’ nijach ri herencia achel rutz’iban can chupan ri vuj. 17Roma tok banon jun vuj quiri’, c’a ja nic’uje’ rakale’n riq’uin rucamic ri banayon, roma manak che’el xtibanataj ri nu’ij tok c’a q’ues na ri achok camic niyo’on rakale’n ri vuj. 18Romari’, ja jun ri na’ey ruvujil c’aslen ojer, xc’atzin chi xtiquer-pe rucusasic riq’uin xbin quiquiq’uel9:18 Ex. 24:5, 6. ri chicop ri xecamises. 19Roma tok ri Moisés jachon chic pe ri ley pa ruk’a’ roma ri Dios, xu’ij chique rutinamit ri Dios ronojel ri nu’ij chupan ri ley chi tiquibana’. Jac’ari’ xeruc’ama-pe quiquiq’uel alaji’ tak váquix, quiquiq’uel achij tak cabras, y xuya’ ya’ riq’uin. Xeruc’ama-pe juba’ rusumal oveja ri muban pa jun quiek ak’on y jun ruk’a’ jun che’ rubinan hisopo ri achok riq’uin xuquiraj-vi ri quic’ chirij ri boton vuj ri tz’iban-vi ri ley y pa quivi’ conojel ri erichin ri tinamit.9:19 Ex. 24:7.20Y quire’ c’a xu’ij chique: Ja riq’uin ri quic’ re’ nitiquer-vi-e rucusasic ri ruvujil c’aslen rubanon ri Dios ri xuchila’ej chive chi tinimaj,9:20 Ex. 24:8; Mt. 26:28. xcha’. 21Ja jun ri racho ri Dios y ronojel ri nicuses chiri’, ri Moisés xuquiraj quic’ chirij.9:21 Ex. 29:12; Lv. 8:15.22Y chupan ri ley ri xyo’ox che ri Moisés nu’ij chi juba’ ma ronojel ni’an ch’ajch’oj che riq’uin quic’. Y man ta nibin ruquiq’uel9:22 Lv. 17:11. jun ri nicamises, man ta ni’an perdonar mac.

Ja rucamic ri Jesucristo nelesan ri kamac

23Can xc’atzin-vi c’a ri’ chi riq’uin quiquiq’uel chicop xech’ajch’ojix-vi ronojel ri c’o chupan ri jay ri niyo’ox-vi ruk’ij ri Dios vave’ choch’ulef, y ri’ jun yan retal9:23 He. 8:5. chikavech ronojel ri richin ri racho ri Dios chicaj ri xc’atzin chi xtiquer-pe quicusasic riq’uin ri xbin quic’ más c’o rakale’n que chuvech quiquiq’uel chicop. 24Roma ri Jesucristo man chupan ta ri racho ri Dios banon choch’ulef ri xaxe yan jun retal ri kitzij racho ri Dios xoc-vi richin xusuj ruquiq’uel ri xbin chuvech cruz chutojic kamac. Rija’ chila’ chicaj xoc-vi, richin chi vacami nuc’utuj-apu kato’ic chuvech ri Dios.9:24 Ro. 8:34; He. 7:25; 1 Jn. 2:1.25Y man nic’atzin ta chi q’uiy (mul, paj) nusuj-ri’ chi sipanic pa camic roma ri mac. Jac’a ri vave’ choch’ulef, ri nimalaj sacerdote israelita juna-juna’9:25 Lv. 16:34. nic’atzin ntoc chupan ri Lugar Más Lok’olaj richin nusuj-apu quic’ ri xa man ruquiq’uel ta rija’. 26Xa ta ri Jesucristo xc’atzin chi juna-juna’ nusuj ri ruquiq’uel, q’uiy ta (mul, paj) xc’atzin chi xcamises, can ta xe tok xc’uje’ ri roch’ulef. Jac’a ri vacami, chupan ri ruq’uisbel che ri tiempo,9:26 1 Co. 10:11; Gá. 4:4; Ef. 1:10. rija’ xe jun bey9:26 He. 7:27; 10:10; 1 P. 3:18. xpe choch’ulef richin chi riq’uin ri rucamic xrelesaj jumul ri kamac ri ocunak chikacojol riq’uin ri Dios. 27Y achel bin can pa kavi’ roj vinak chi xaxe jun bey (nkucom, nkuquen), y c’ajari’ xtitz’etetaj ri achique chi rajil-ruq’uexel xtiyo’ox pa kavi’, 28quiri’ mismo ri Jun ri takon-pe chucolic rutinamit ri Dios, xaxe jun bey xc’atzin chi xsuj chuvech ri Dios chi sipanic pa camic roma quimac eq’uiy.9:28 Ro. 6:10; 1 P. 2:24. Y xtuc’ut chic ri’, pero man chutojic ta chic mac, xa richin yerucol-e ri coyo’en-apu rija’.

10

1Ri ley ri xuya’ ri Dios che ri Moisés xaxe yan jun retal ronojel ri favores ri rusujun can ri Dios ojer, y mana-ta ri kitzij favor ri xuq’uen-pe ri Jesucristo. Romari’ ri quiquiq’uel chicop y ri ch’aka’ chic sipanic ri yesuj chuvech ri Dios juna-juna’, man jun bey nu’on ch’ajch’oj jumul chique ri yejel-apu riq’uin ri Dios. 2Xa ta nu’on ch’ajch’oj jumul chique, man ta chic nequisuju’ can. Roma xa ta ri yesuju ri chicop chuvech ri Dios ech’ajch’oj chic jumul, can ta kitzij nuna’ cánima chi ech’ajch’oj chic chuvech ri mac ri quibanalo’n. 3Pero riq’uin ri juna-juna’10:3 He. 9:7. yequisuj chicop chuvech ri Dios, xa c’uxle’el pa cánima chi ri mac c’a quiri’ na quekan,10:3 Lv. 16:21.4roma ri quiquiq’uel ri achij tak váquix y ri achij tak cabras,10:4 Mi. 6:6. man jun bey nitiquer yerelesaj mac.

5Romari’, tok ri Jesucristo ja ntoc-pe vave’ choch’ulef, quire’ xu’ij che ri Dios:

Rat man najo’ ta chi yecamises chicop chavech y man najo’ ta chi nisuj sipanic chavech,

Romari’ xa’an-pe jun nu-cuerpo richin chi jari’ xtinsuj chavech.

6Ri yeporox avaj y ri yecamises chicop chavech richin nrelesaj mac, man niquicot ta avánima riq’uin.

7Romari’ xin-ij: Rat nu-Dios, yin ja ri yinc’o richin nin-en ri narayij rat,

Achel nu’ij ri ach’abel ri tz’iban can pa nuvi’ chupan ri boton vuj.10:7 Sal. 40:6-8.

Quiri’ xu’ij ri Jesucristo.

8Y achel ri xka’ij yan ka, chi ri Jesucristo quire’ xu’ij che ri Dios: Ri yecamises chicop, ri yesuj ch’aka’ chic sipanic, ri yeporox avaj y ri yecamises chicop chavech richin nrelesaj mac, man nika ta chavech y nis-ta niquicot ri avánima riq’uin ronojel ri yesuj chavech achel nu’ij chupan ri ley ri xyo’ox che ri Moisés. 9Jac’ari’ quire’ chic xu’ij ri Jesucristo: Rat nu-Dios, yin ja ri yinc’o richin nin-en ri narayij. Quiri’ xu’ij ri Jesucristo richin xrelesaj ri ni’an na’ey chi yecamises chicop chuvech ri Dios, y xa ja ri rucamic rija’ ri xoc chi sipanic pa quiq’uexel. 10Y roma c’a ri nurayij ri Dios, tok x-an ch’ajch’oj10:10 Zac. 13:1; Jn. 17:19; He. 13:12. che ri kánima roma ri Jesucristo, ri xe jun bey xc’atzin chi xusuj ri ru-cuerpo chi sipanic pa camic10:10 Jn. 19:30. chuvech ri Dios chutojic ri kamac.

11Can kitzij na vi chi ronojel sacerdote israelita, k’ij-k’ij10:11 Nm. 28:3; He. 7:27. epa’el niqui’en ri can samaj vi richin jun sacerdote, y q’uiy (mul, paj) ja mismo ruvech sipanic niquisuj chuvech ri Dios, y ri achique niquisuj, man jun bey nitiquer nrelesaj ri mac. 12Jac’a ri Jesucristo tok rusujun-ri’ chi sipanic jun bey pa camic chutojic jumul ri kamac, jari’ xtz’uye-apu pa rutz’uyubal pa ru-derecha10:12 Col. 3:1; He. 1:3. ri Dios. 13Y chila’ c’o-vi, royo’en ri k’ij c’a ja tok xqueyo’ox pa ruk’a’10:13 Sal. 110:1; Hch. 2:35; 1 Co. 15:25; He. 1:13. ri itzel yetz’eto richin. 14Roma rija’ xaxe jun bey xc’atzin chi xusuj-ri’ chi sipanic pa camic chuvech ri Dios, y riq’uin ri’, xu’on ch’ajch’oj jumul10:14 He. 10:1, 10. che ri kánima chuvech ri Dios, roj ri nkujel-apu riq’uin richin nich’ajch’ojir más ri kac’aslen. 15Y ri Lok’olaj Espíritu10:15 2 P. 1:21. nuya’ rutzij chi can quiri’ vi. Rija’ na’ey quire’ ruk’alajrisan:

16Xterila’ na jun k’ij, nicha’ ri Ajaf,

Tok quire’ jun c’ac’ac’ ruvujil c’aslen xtin-en quiq’uin ri nutinamit:

Xtinya’ ri nu-ley pa cánima,

Y xtintz’ibaj pa qui-mente.10:16 Jer. 31:33.

Quiri’ nu’ij ri Ajaf.

17Y pa ruvi’ ri’, rija’ quire’ chic xu’ij:

Ri quimac y ri k’ajon tak tzij quibanon, man jun bey chic xtinc’uxlaj.10:17 Jer. 31:34.

Quiri’ ru’in ri Ajaf.

18Y riq’uin ri ni’an perdonar ronojel ri kamac, man nic’atzin ta chic chi yecamises chicop roma ri mac.

19Vacami c’a, roj ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, kujel-apu riq’uin ri Dios, roma c’o chic kak’a’ richin nkujoc-apu10:19 Ro. 5:2; He. 4:16. chupan ri Lugar Más Lok’olaj ri c’o-vi ri Dios, roma xsuj chiri’ ri ruquiq’uel ri Jesucristo ri xbin koma. 20Nu’ij tzij chi rija’ riq’uin xsocotaj ri ru-cuerpo, xujak jun c’ac’ac’ bey10:20 He. 9:8. richin c’aslen chikavech ri nuc’uan-apu kichin juc’an che ri pinilaj tziek ri tz’apiyon ri Lugar Más Lok’olaj. 21Y jun chic roma nkujel-apu, ja roma c’o Jun Nimalaj Sacerdote pa kavi’ roj ri roj rutinamit chic ri Dios. 22Roma c’a ri’, ronojel kánima kujel-apu riq’uin ri Dios, tz’akat ticuke-apu kac’u’x,10:22 Stg. 1:6. tuna’ kánima chi roj ch’ajch’oj chic chuvech ri man utz ta kabanalo’n,10:22 Ez. 36:25; 2 Co. 7:1. y can ta ch’ajon ri ka-cuerpo riq’uin ch’ajch’oj ya’. 23Man ta nku’e quila’, nku’e quila’ pa ruvi’ ri nika’ij chi koyo’en, xa cof ticuke-apu kac’u’x riq’uin, roma ri Dios can nuya-vi ri rusujun.10:23 1 Co. 1:9.24Y tikanojij achique utz chi nika’an richin nikatola-ki’ chikavech richin más niq’uiyer-pe kiq’uin chi nkujo’on pa tak kánima y chi nika’an favor chique ch’aka’ chic. 25Man tikaya’ can chi nikamol-ki’ pa rubi’ ri Dios,10:25 Hch. 2:42. achel niqui’en jujun ri can quichin vi chi niquiya’ can; xa tikapaxa’aj-ki’ chikavech, y más quiri’ nic’atzin chi nika’an riq’uin ri nikatz’et chi nijel-pe10:25 Ro. 13:11; 2 P. 3:9. ri k’ij chi nipe chic jun bey ri Ajaf.

Yepaxa’ex ri (chubanic, por onic) yebano mac

26Quiri’ nin-ij chive, roma roj ri kac’ulun chic ruchojmil ri kitzij, si (chubanic, por onic)10:26 Nm. 15:30. nikabanala’ mac y nikaya’ can kij jumul chuvech ri Jesucristo, man jun chic ri xtusuj-ri’ pa camic pa kaq’uexel chuvech ri Dios roma ri mac.10:26 2 P. 2:20.27Ri yebano quiri’, xaxe chic coyo’en jun ximbirilaj castigo, y jun k’ak’ ri jani na niroko ri xtiq’uiso quik’ij ri itzel yetz’eto ri Dios. 28Ri ley ri xuya’ ri Dios che ri Moisés nu’ij chi xa achique na ri man nunimaj ta ri nu’ij ri ley ri’, xa can xticamises na vi, si ec’o ca’i-oxi’ yek’alajrisan chirij chi can kitzij na vi chi man nunimaj ta.10:28 Dt. 17:2, 6.29Y si quiri’, tinojij na pe’ ajani chi castigo ri utz chi xtiyo’ox pa ruvi’ ri man jun rakale’n nu’on che ri Ruc’ajol ri Dios, y man jun rakale’n nu’on che ri quic’10:29 1 Co. 11:29. ri achok riq’uin xc’achoj-vi ri c’ac’ac’ ruvujil c’aslen, ri quic’ ri xbin richin xch’ajch’ojir ri ruc’aslen, y nuyok’ ri Lok’olaj Espíritu10:29 Mt. 12:31. ri niyo’on favor. 30Roma roj keteman ruvech ri Ajaf ri quire’ ru’in: Xe yin c’o nuk’a’ richin nin-en ruq’uexel,10:30 Dt. 32:35; Sal. 94:1. y can xtinya’ na vi rajil ronojel ri achique quibanon ri vinak. Y juc’an chic nu’ij: Ri Ajaf can xtunic’oj na vi rij quic’aslen ri erutinamit.10:30 Dt. 32:36; Sal. 50:4. Quiri’ ri tz’iban can. 31Romari’, ¡nimalaj (ximbiri’il, ximbiri’y) che ri xtika ruk’a’ ri c’aslic Dios pa ruvi’!

32Pero rix, man que’imestaj ri k’ij ek’axnak can tok banon chic sakil che ri ic’aslen chiri’, xa xicoch’ chi xik’asaj nimalaj tak k’axomal. 33Ec’o chive kitzij na vi chi xixq’uixbises chiquivech vinak riq’uin k’axomal y riq’uin ri xbilo’x tzij chive, y ec’o chive xic’ut-ivi’ chi xa jun ivánima quiq’uin ri xek’asan ri k’axomal ri’. 34Roma ja jun ri eyo’on pa tak cárcel xipokonaj quivech, y tok ri vinak xquimajla-e chive ri achique ichajin, xa qui’ ivánima10:34 Hch. 5:41. xiya-e. Roma iveteman chi chila’ chicaj10:34 Mt. 5:12. c’o jun ibeyomal más utz ri man jun ntoc che. 35Roma c’a ri’, man tiya’ can juc’an chi cukul ic’u’x riq’uin ri Dios, roma c’o jun nimalaj rajil-ruq’uexel xtuq’uen-pe chive. 36Roma can nic’atzin na vi chi rix yixcoch’on,10:36 Lc. 21:19. richin quiri’ tok ibanon chic apu ri nurayij ri Dios chive, can xtiyo’ox-vi chive ri favor ri sujun.10:36 Col. 3:24.

37Achel nu’ij chupan ruch’abel ri Dios ri tz’iban can:

Roma xa juba’ chic nrojo’ chi nipe ri Jun ri can xtipe na vi. Cha’anin xtuka y man layoj ta chic xtoyo’ex.

38Y ri man jun mac rakalen chuvech ri Dios, xtril ri c’aslen ri richin jumul, roma cukul ruc’u’x chi ri nusuj ri Dios, can xtiyo’ox-vi che.10:38 Ro. 1:17.

Pero si nutzolij-ri’ chirij, ri Dios man juba’ xtiquicot ránima riq’uin.10:38 Hab. 2:3, 4.

Quiri’ nu’ij ri Dios.

39Jac’a roj man rojc’o ta chiquicojol ri niquiya’ can quij chuvech ri Dios chusatzic ri cánima c’a ja tok manak chic che’el yecolotaj. Roj ja chiquicojol ri cukul quic’u’x riq’uin ri Dios rojc’o-vi, chuchajixic ri kánima c’a ja tok nkucolotaj-e.

11

Ri quic’aslen ri xcuke’ quic’u’x riq’uin ri Dios

1Jun ri cukul ruc’u’x can nuna’ ránima chi xtuc’ul na vi ri royo’en, y masque man nutz’et ta11:1 2 Co. 4:18. riq’uin ruvech ri royo’en, nunimaj chi can c’o na vi. 2Quiri’ nin-ij chive roma riq’uin xcuke’ quic’u’x11:2 He. 11:4, 5, 39. ri ojer tak kati’t-kamama’, xbix chi utz xek’alajin chuvech ri Dios. 3Roj roma cukul kac’u’x, keteman chi xc’uje’ ri roch’ulef y ri caj xaxe riq’uin ri xu’ij ri Dios chi quec’uje’,11:3 Jn. 1:3. nu’ij tzij chi ronojel ri nitz’etetaj vacami, x-an riq’uin ri man nitz’etetaj ta.

4Ri Abel, roma cukul ruc’u’x,11:4 Gn. 4:4; Mt. 23:35; 1 Jn. 3:11, 12. más utz sipanic xusuj chuvech ri Dios que chuvech ri xusuj ri Caín, y roma cukul ruc’u’x, romari’ xk’alajin chi jun chojmilaj achi, y mismo ri Dios xk’alajrisan chi xuc’ul ri sipanic ri xusuj. Y masque caminak chic ri Abel, pero achel can c’a nich’o na chike riq’uin ri xcuke’ ruc’u’x riq’uin ri Dios. 5Ri Enoc,11:5 Lc. 3:37; Jud. 14. roma cukul ruc’u’x, quiri’ q’ues xuc’uax chicaj11:5 Gn. 5:22, 24. richin man xk’ax ta chupan ri camic. Man xtz’etetaj ta chic choch’ulef, roma ja ri Dios xuc’uan-e richin, pero na’ey chi xuc’uax, xk’alajin chi ri Dios xquicot ránima riq’uin. 6Pero ri man cukul ta ruc’u’x,11:6 Nm. 14:11; 20:12; Sal. 78:22, 32; 106:21. ri Dios man juba’ xtiquicot ránima riq’uin. Roma xa achique na ri nrojo’ nijel-apu riq’uin ri Dios, nic’atzin nunimaj chi kitzij c’o,11:6 Jn. 3:18, 36. y chi rija’ can nuya-vi utzulaj rajil-ruq’uexel chique ri yecanon richin. 7Ri Noé, roma cukul ruc’u’x, xunimaj ri xu’ij ri Dios che chi c’o ri man jun bey etz’eton pa ruvi’ ri roch’ulef ri xquebanataj.11:7 Gn. 6:13. Romari’, xupaba’ jun barco richin chi chupan ri’ xecolotaj-vi ri aj chiracho. Rija’ roma cukul ruc’u’x, xu’on chi xk’alajin chi can utz vi chi xka castigo pa quivi’ ri man xeniman ta ri Dios, y x-an che chi c’o ruk’a’ che ri nusuj ri Dios chique ri nicuke’ quic’u’x riq’uin, y ri’ ja chi manak chic quimac11:7 Ro. 3:22; Fil. 3:9. nicakalej chuvech.

8Ri Abraham, roma cukul ruc’u’x, xunimaj tzij tok xoyox richin xbe chupan ri lugar ri xtuc’ul chi herencia, y xbe c’a, masque nis-ta reteman achique lugar ni’e-vi.11:8 Gn. 12:1, 4.9Roma cukul ruc’u’x, xc’uje’ chupan ri lugar ri sujun che roma ri Dios achel jun vinak petenak naj ri man c’o ta pa rutinamit. Chiri’ rija’ xa pa carpa xuk’asaj-vi ruc’aslen,11:9 Gn. 12:8. junan riq’uin ri ralc’ua’l rubinan Isaac, y ri ralc’ua’l ri Isaac ri rubinan Jacob, y (chuka’, ka) chique rije’ sujun-vi ri lugar ri’ roma ri Dios. 10Quiri’ ri c’aslen xuk’asaj ri Abraham, roma can royo’en ri aj-chicaj y covilaj rutz’uyubal11:10 Ap. 21:2. tinamit ri ja ri Dios nuc’uyun ruchojmil y banayon rubanic.11:10 Is. 14:32; 2 Co. 5:1.11Ja jun ri Sara11:11 Gn. 17:19. ri rixayil ri Abraham, masque man alanel ta,11:11 Lc. 1:36. pero roma cukul ruc’u’x riq’uin ri Dios, xuc’ul uchuk’a’ richin xpe alanic chirij. Y can xc’uje’ na vi ac’ual chuk’a’ tok xa man ruk’ijul ta chic, roma rija’ xunimaj chi ri Dios ri xsuju che chi nic’uje’ ral, can nuya-vi ri rusujun. 12Y romari’ tok riq’uin ri Abraham, ri nik’alajin chi xa man yec’uje’ ta chic ralc’ua’l,11:12 Ro. 4:19. xeq’uiyer-vi-pe riy-rumam ri e’achel ch’umila’ richin chicaj, y e’achel (sanayi, sanayil) chuchi’ mar roma man jun nitiquer najlan quichin.

13Conojel ri xcuke’ quic’u’x riq’uin ri Dios ri yitajin chubixic chive, cukul-e quic’u’x (xecom, xequen), y nis-ta man xquic’ul ta e ri sujun chique roma ri Dios; xaxe xquitz’et-apu chi naj, xquinimaj-e chi can xtoc na vi quichin y niquicot cánima chi can nequila’ na vi. Rije’ (xquiya’, xquiq’uen) chiquij chi xa man pa quitinamit ta ec’o-vi y chi xaxe juba’ yek’ax-e11:13 Gn. 47:9. chuvech re roch’ulef. 14Roma xa achique na ri quiri’ (niquiya’, niquiq’uen) chiquij, niquik’alajrisaj chi c’a ebenak na chucanoxic ri kitzij quitinamit.11:14 He. 13:14.15Xa ta rije’ ja ri tinamit ri xe’el-vi-pe ri yetajin chunojixic, c’o ta che’el xetzolij. 16Jac’a rije’ xa jun tinamit más utz ri benak cánima chirij, ri chila’ chicaj11:16 Fil. 3:20. c’o-vi, y romari’ ri Dios man niq’uix ta nu’ij chi qui-Dios11:16 Ex. 3:6, 15. rije’; roma rubanon rubanic jun quitinamit.

17Ri Abraham, roma cukul ruc’u’x, xusuj ri ruc’ajol Isaac pa ruvi’ jun altar, tok ri Dios11:17 Gn. 22:1, 2; Stg. 2:21. xrojo’ xutz’et achique rubanon ránima ri Abraham, ri achok che rusujun-vi chi can c’o xtuc’ul. Ja Abraham ri’ ri ja nucamisaj-ka ri juney ruc’ajol, 18masque ri Dios quire’ ru’in che: Ja chiquicojol ri riy-rumam ri jun ac’ajol rubinan Isaac xquencha-vi ri kitzij xque’oc nutinamit.11:18 Gn. 21:12. Quiri’ ru’in ri Dios che. 19Jac’a rija’ xunojij-ka chi masque xtucamisaj ri ralc’ua’l pa ruvi’ ri altar, ri Dios c’o ruchuk’a’ chi xtuc’asoj11:19 Ro. 4:17, 19, 21. chic pe. Y riq’uin ri xbanataj, c’o che’el nika’ij chi ri Abraham xuq’uen chic pe ri ruc’ajol chiquicojol ri anima’i’. 20Ri Isaac, roma cukul ruc’u’x, xu’ij yan can chique ri ca’i’ ruc’ajol Jacob y Esaú quibi’, ri achique chi favor xtequic’ulu’ chiquijununal.11:20 Gn. 27:27-29, 39, 40.21Ri Jacob roma cukul ruc’u’x, ja tok juba’ chic k’ij q’ues chiri’, xeru’on can bendecir chiquijununal ri eruc’ajol ri José,11:21 Gn. 48:5. y xuya’ ruk’ij ri Dios lucul pa ruvi’ ri ruch’ami’y.11:21 Gn. 47:31.22Ri José roma cukul ruc’u’x, ja tok juba’ chic k’ij q’ues chiri’, xuc’uxlaj can chique ri ruvinak israelitas chi c’o na jun k’ij xque’el-e chiri’ pan Egipto.11:22 Gn. 50:24. Y xu’ij can chique ri achique niqui’en riq’uin ri rubakil.11:22 Ex. 13:19.

23Ri rute-rutata’ ri Moisés, roma cukul quic’u’x,11:23 Sal. 56:4; 118:6; Is. 8:12, 13. man xquixi’ij ta qui’ xquevaj oxi’ ic’11:23 Ex. 2:2. ri Moisés pa cacho tok xalex, masque ri rey Faraón ru’in chi quecamises11:23 Ex. 1:16. conojel ch’utik alabo. Quiri’ xqui’en, roma xquitz’et chi ri ac’ual jabel oc.11:23 Hch. 7:20.24Ri Moisés tok ala’ chic chiri’, roma cukul ruc’u’x, ruyon xuxutuj can chi rija’ ral rumi’al11:24 Ex. 2:10, 11. ri rey Faraón. 25Más xrojo’ xucha’11:25 Sal. 84:10; Mt. 5:10-12. chi junan niquik’asaj k’axomal riq’uin rutinamit ri Dios, que chuvech nucha’ chi niquicot juba’11:25 2 Co. 4:17. ránima chupan ri c’aslen ri richin mac, 26y xuya’ pa ránima chi más nimalaj beyomal chi niyo’ox chi q’uix11:26 He. 13:13. roma rubi’ ri Jun ri xtutak-pe ri Dios chucolic ri rutinamit, que chuvech c’o ruk’a’ che ri beyomal pan Egipto. Roma rija’ ruyo’on-apu ruvech chirij ri nimalaj rajil-ruq’uexel ri xtuya’ ri Dios. 27Y roma cukul ruc’u’x, xuya’ can ri Egipto.11:27 Ex. 10:29; 12:37. Man xuxi’ij ta ri’ chuvech royoval ri rey Faraón, roma xa jun xu’on che ri ránima, achel can ta nutz’et-apu ri Jun ri man nitz’etetaj ta. 28Ri Moisés, roma cukul ruc’u’x, xu’on ri na’ey nimak’ij pascua,11:28 Ex. 12:21. y xu’ij chique ri ruvinak israelitas chi quequicamisaj ovejas, y chi ri quiquiq’uel ri ovejas tiquitzicaj chuchi’ tak cacho, richin chi ri camisanel11:28 Ex. 12:29, 30. quichin ri (nimala’tz, nimalaxel) tak ac’ola’, man ja jun quichin ri israelitas querucamisaj.

29Ri israelitas, roma cukul quic’u’x, xek’ax chupan ri Mar Rojo, achel xa ta pa chaki’j ulef11:29 Ex. 14:22-29. yebin-vi. Y tok ri soldados richin ri roch’ulef Egipto xcajo’ xqui’en quiri’, xa xejik’ conojel. 30Ri israelitas, roma cukul quic’u’x chi ri Dios yeruto’, romari’ chupan ri séptimo k’ij11:30 Jos. 6:1-20. chi niquiyala’ vuelta chirij ri tinamit Jericó, xetzak ri nimalaj tak muro ri tz’apiyon rij. 31Ri ixok Rahab ri man utz ta ruc’aslen, riq’uin xcuke’ ruc’u’x riq’uin ri Dios, man (xcom, xquen) ta junan quiq’uin ri ruvinak aj-Jericó ri man xquinimaj ta ri Dios, roma utz xeruc’ul chiracho ri israelitas etakon-apu richin ye’enachan11:31 Stg. 2:25. can che’elek’el chupan ri tinamit.

32Y c’a ec’o chic más ri xcuke’ quic’u’x riq’uin ri Dios, pero xa ta nintzijoj chive quic’aslen ri Gedeón,11:32 Jue. 6:11. ri Barac,11:32 Jue. 4:6. ri Sansón,11:32 Jue. 13:24. ri Jefté,11:32 Jue. 11:1. ri David,11:32 1 S. 16:1, 13. ri Samuel11:32 1 S. 1:20. y ri eru-profetas ri Dios, xa man yiru’on ta ri tiempo. 33Ch’aka’ chique rije’ roma cukul quic’u’x, xetiquer chiquij ch’aka’ chic tinamit, ch’aka’ pa ruchojmil xqui’en gobernar rutinamit ri Dios, ec’o xquil yan e ri rusujun ri Dios chique, ch’aka’ xqui’en chique leones chi man xec’uxun ta, 34ch’aka’ xquichup ruchuk’a’ nimalaj tak k’ak’, ch’aka’ xquicol-qui’ chi man xecamises ta tza’n espada, ch’aka’ xyo’ox cuchuk’a’ tok xec’uje’ pa c’ayef, ch’aka’ cof xepa’e’ pa tak guerras, y xecokotaj-e soldados ri etakon chiquij coma ch’aka’ chic tinamit. 35Ec’o ixoki’ roma cukul quic’u’x, xec’asos-pe ri (calpachel, caj-c’uaxel) ecaminak,11:35 1 R. 17:22. y xejach chic chique. Ch’aka’ chic, roma cukul quic’u’x, xecamises chi k’axomal, y masque xsuj chique chi yecol chuvech ri camic, man xcajo’ ta xquicol-qui’, roma queteman chi nequila’ jun c’aslen más utz. 36Ec’o chic ch’aka’ xeyo’ox chi q’uix y xech’ay,11:36 Jer. 20:2. y pa ruvi’ ri’ ec’o xeximilo’x che cadena, y xetz’apis pa tak cárcel. 37Ch’aka’ xec’akalo’x che abaj,11:37 1 R. 21:13; 2 Cr. 24:21. ch’aka’ xek’at che sierra, ec’o xeyo’ox pa k’axomal richin ta xquiya’ can ri Dios, ec’o xecamises chutza’n espada, ec’o ri xa quitz’umal ovejas y quitz’umal cabras ocunak quitziak,11:37 2 R. 1:8. y xexule-xejote’ pa jalajoj tak lugares, man jun oc quichajin, bis quichi-quivech, y xeyalo’x pa tak k’axomal. 38Xec’uje’ pa chakijlaj tak tz’iran ulef,11:38 1 S. 23:15, 19; 24:1. pa tak juyu’, pa tak sivan,11:38 1 S. 22:1; 1 R. 18:4. y pa tak jul.11:38 1 R. 19:9. Y ri vinak ri xa xbe cánima riq’uin ri roch’ulef, man juba’ utz ri quic’aslen richin ta xec’uje’ ri cukul quic’u’x chiquicojol.

39Conojel ri cukul quic’u’x11:39 He. 11:2, 13. re’, xbix chi xquicot ránima ri Dios quiq’uin, pero man xquic’ul yan ta e ri rusujun chique. 40Can c’a xcoyo’ej na chi niquic’ul, roma ri Dios runojin-pe chi c’a pa ka-tiempo roj nu’on jun c’ac’ac’ ruchojmil más utz. Quiri’ xu’on richin quiri’ junan quiq’uin rije’ xtiyo’ox chike ri favor ri más tz’akat.

12

Xe riq’uin ri Jesús tikaya-vi-apu kavech

1Roma c’a ri’, riq’uin chi quiyo’on-pe quivech chikij jani na eq’uiy ri xcuke-e quic’u’x riq’uin ri Dios, ja jun roj tikaya’ can ronojel ri c’o ralal chikij y ri mac ri nkururari’j,12:1 Ef. 4:22. y xe jun tikabana’ che ri kánima richin nekaq’uisa’ ri bey ri c’a c’o na chikavech.12:1 1 Co. 9:24.2Xaxe riq’uin ri Jesús tikaya-vi-apu kavech,12:2 Zac. 12:10; 2 Co. 3:18. roma ja rija’ xjako bey y ja rija’ xtetz’akatisan chi cukul kac’u’x riq’uin ri Dios. Rija’ riq’uin reteman chi más na jabel xtequicot tok k’axnak chic chupan ri nimalaj k’axomal chuvech cruz,12:2 Fil. 2:8; 1 P. 1:11. romari’ man xupokonaj ta xuk’asaj jun camic niq’uixbisan, y c’ajari’ xtz’uye-apu12:2 Sal. 110:1; Lc. 24:26; He. 1:3; 8:1. pa rutz’uyubal pa ru-derecha ri nimalaj rutz’uyubal ri Dios.

3Roma c’a ri’, tiya’ na pe pa cuenta utz-utz ri Jesús ri xucoch’ jani na chi k’axomal12:3 Jn. 15:20. pa quik’a’ ri aj-mac tak vinak, richin quiri’ man tiyamayo-ka ri ivánima ni man quixcos12:3 Gá. 6:9. chupan ri bey ri c’a c’o na chivech. 4Kitzij na vi chi rix itijon ik’ij chirij ruchuk’a’ ri mac, pero man ik’asan ta jun k’axomal ri can ta rix ruc’uan pa camic riq’uin ri itijon ik’ij. 5Xa imestan ri nu’ij ri Dios ri achel jun tata’aj ri quire’ nu’ij richin yixrupaxa’aj riq’uin ri ruch’abel:

Rat valc’ua’l, man itzel tana’ tok yin ri Avajaf ninchojmirisaj12:5 Job 5:17. ri ac’aslen,

Ni man tiyamayo-ka ri avánima tok nin-ij chave ri man utz ta ri yatajin riq’uin.

6Roma ri yerojo’ ri Ajaf, nuchojmirisaj quic’aslen,12:6 Sal. 94:12; Stg. 1:12.

Y conojel ri nuc’ul quivech richin ye’oc ralc’ua’l, yeruchojmirisaj riq’uin xic’a’y.

Quiri’ nu’ij ri tz’iban can.

7Romari’, ticoch’o’ c’a tok yixchojmirises, roma ri Dios ja najin iviq’uin achel nu’on jun tata’aj12:7 Dt. 8:5. quiq’uin ri ralc’ua’l. Y nis-ta jun ac’ual ri man ta nichojmirises ruc’aslen roma ri rutata’.12:7 2 S. 7:14.8Roma si ri Dios man nuchojmirisaj ta ri ic’aslen12:8 1 P. 5:9. achel nu’on quiq’uin conojel ri ralc’ua’l, nek’alajin-pe chi mana-ta rix ralc’ua’l, xa rix achel ac’ola’ ri man k’alaj ta (achique, acu’x) quitata’. 9Tuka pan ivi’ tok xojq’uiy-pe, ri kate-katata’ xquichojmirisaj-pe ri kac’aslen, y utz xekatz’et. Y romari’, más nic’atzin nikaya-ki’ chuxe’ rutzij ri Katata’ Dios, ri niyo’on ruc’aslen ri kánima,12:9 Nm. 16:22; 27:16. y xtic’uje’ kiq’uin ri c’aslen ri richin jumul. 10Kitzij na vi chi ri aj-roch’ulef tak kate-katata’ chupan ri juba’ tiempo xojc’uje’ quiq’uin, xquichojmirisaj-pe ri kac’aslen achel xcajo’ xqui’en. Jac’a ri Katata’ Dios can richin chi c’o utz nuq’uen-pe chike tok nkuruchojmirisaj, richin quiri’ nkujoc achel rija’ ri can lok’olaj12:10 Lv. 19:2; 1 P. 1:16. vi. 11Can kitzij na vi chi tok jun vinak nichojmirises ruc’aslen12:11 1 P. 1:6. man nu’on yan ta che ri ránima chi niquicot. Pa ruq’uexel ri’, xa bis nuya’ che. Pero ri c’o niquetemaj can chupan, tok nik’ax ri tiempo, nuq’uen-pe uxlanen pa cánima, y nu’on chi más choj12:11 Is. 32:17. niqui’en che ri quic’aslen.

Ri niquiya’ can quij chuvech ri ru-favor ri Dios

12Roma c’a ri’, man caca’ ic’u’x ti’en-ka, xa tiya’ ruchuk’a’ ri ik’a’ ecosnak, y quiri’ mismo tibana’ che ri ivakan roma xa achel ecaminak.12:12 Is. 35:3.13Tichojmirisaj rubey ri ivakan chupan ri ic’aslen12:13 Pr. 4:26. riq’uin ri Dios, richin quiri’, ri yejetz’ma’y yebin, man quejalc’atitaj can chupan ri quic’aslen riq’uin ri Dios, xa niquichojmij ri cakan chupan ri rubey. 14Titija’ ik’ij chi nic’uje’ uxlanen chi’icojol quiq’uin conojel12:14 Ro. 14:19. y chi ch’ajch’oj ic’aslen, roma nis-ta jun xtitiquer xtutz’et ruvech ri Ajaf12:14 Mt. 5:8; 1 Jn. 3:2. si man ta ch’ajch’oj ruc’aslen. 15Tito-ivi’ chivech, man xa tibanataj chi c’o jun man nuc’ul ta ri favor ri rusujun can ri Dios. Man ta nibanataj chi niq’uiy-pe jun c’ayilaj no’oj12:15 Dt. 29:18. chi’icojol ri nik’ato chuvech ri uxlanen chi’icojol, y xa rix q’uiy yixretzelaj. 16Man ta c’o jun chi’icojol ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic’uje’ xa achok riq’uin na, ni man ta c’o jun ri xa man jun rakale’n nu’on che ri can lok’olaj vi chuvech ri Dios, achel xu’on ri Esaú ojer can, tok xa pa ruq’uexel jun va’in12:16 Gn. 25:32-34. xuc’ayij ri can richin vi nak rija’ roma (nimala’tz, nimalaxel). 17Roma rix iveteman chi tok xk’ax ri tiempo, ri Esaú xrojo’ chi can ta xbix can pa ruvi’ chi ja rija’ ri nic’ulu can ri rusujun ri Dios che ri rutata’, pero man xc’ul ta ruvech ri rutzij, roma manak chic che’el xtzolis tzij, masque ri Esaú riq’uin ok’ej12:17 Gn. 27:34. xucanoj chi xyo’ox che ri rusujun ri Dios.

18Quiri’ nin-ij chive, roma rix más c’o ruk’ij ri lugar ri rix jelenak-vi-apu que chuvech ri xec’uje-vi-apu ri israelitas ojer. Roma rije’ xec’uje-apu chuvech ri juyu’ Sinaí ri xa c’o che’el nijel-apu quik’a’ chirij, ri nijino pa k’ak’, ri k’eku’n ruvi’, ri jani na roch’ chi k’eku’n rubanon, y (nijumin, nirumin) cak’ik’ pa ruvi’.12:18 Ex. 19:16; 20:18; Dt. 4:11; 5:22-23.19Chiri’ xac’axex chi nik’ajan-pe trompeta y chi nich’o-pe jun kulaj ri xbano chique ri xe’ac’axan chi riq’uin quemelal xquic’utuj chi man chic tich’o-pe más chique.12:19 Ex. 20:19; Dt. 5:25; 18:16.20Quiri’ xquic’utuj roma man niquicoch’ ta ri xtak-pe rubixic chique ri quire’ nu’ij: Si c’o jun xtuya-apu ruk’a-rakan chirij ri juyu’, chi vinak chi chicop, nicamises12:20 Ex. 19:12. che abaj o che (ch’ab, ch’a’). Quiri’ ri xquic’axaj. 21Y jani na jun (ximbiri’il, ximbiri’y) nuya’ ri xtz’etetaj chiri’, romari’ ri Moisés quire’ xu’ij: Nuxi’in-vi’12:21 Dt. 9:19. y yibarbot, xcha’. 22Jac’a rix riq’uin ri jun chic juyu’ rubinan Sion12:22 Ap. 14:1. ri richin ri c’aslic Dios rix jelenak-vi-apu, ri tinamit Jerusalem,12:22 He. 11:10; Ap. 21:2. ri richin chicaj. Rix jelenak-apu quiq’uin chi miles ángeles, 23ri quimolon-vi-qui’ ri na’ey tak ralc’ua’l ri Dios ri tz’iban quibi’ chicaj.12:23 Lc. 10:20. Rix jelenak-apu riq’uin ri Dios ri xtinic’on ronojel ch’utik-nima’k, y rix jelenak-apu riq’uin cánima ri xquic’uaj jun chojmilaj12:23 Ap. 6:9. c’aslen ri tz’akat chic banon chique roma ri Dios. 24Rix jelenak-apu riq’uin ri Jesús ri pa’el chuvech ri c’ac’ac’ ruvujil c’aslen, y chuvech ri ruquiq’uel12:24 1 P. 1:2. ri xquirex chirij ri ivánima richin ch’ajch’oj ni’an che. Ri quic’ ri’ más c’o rakale’n que chuvech ri ruquiq’uel ri Abel.12:24 He. 7:19; 8:6; 11:4.

25Roma c’a ri’, rix tibana’ cuenta ivi’, man tiya’ can ivij chuvech ri nich’o-pe chive. Roma, si ri israelitas ojer man xquicol ta qui’ chuvech ri castigo12:25 Nm. 16:1-50. ri xpe roma xquiya’ can quij chuvech ri nipaxa’an quichin vave’ choch’ulef, más na quiri’ roj vacami, man xtikacol ta ki’ chuvech ri castigo ri xtuya’ ri nipaxa’an-pe kichin chicaj, si nikaya’ can kij chuvech. 26Tok xac’axex ruch’abel ri Jun ri xch’o-pe pa ruvi’ ri juyu’ Sinaí, ronojel ri roch’ulef xsilon.12:26 Ex. 19:18. Jac’a ri vacami quire’ ru’in ri Dios: Can c’a xtinsiloj na jun bey, pero man xe ta chic ri roch’ulef, xa quiri’ mismo ri caj,12:26 Hag. 2:6. xcha’. 27Y tok xu’ij: Can c’a xtinsiloj na, xcha’, re’ nu’ij tzij chi ronojel ri xa c’o che’el nisilos xque’eleses-e12:27 Sal. 102:25-26; Is. 34:4; 65:17; Mt. 24:35. roma xa ebanon, richin quiri’ xe chic ri manak che’el yesilos xquec’uje’. 28Y roma roj banon chike chi c’o kak’a’ chi junan nika’an gobernar riq’uin ri Dios, y ri’ manak che’el nisilos,12:28 Dn. 2:44. romari’ kumatioxin, y roma ri matioxinic ri’ tikabana’ ri nika chuvech12:28 He. 13:15, 21. ri Dios pa rusamaj, tikaya’ ruk’ij y tikaxi’ij-ki’ chuvech. 29Roma ri ka-Dios achel jun k’ak’ ri nuporoj12:29 Dt. 4:24; 9:3; Sal. 21:9. ronojel.

13

Ri utz chi niqui’en ri quiniman ri Jesucristo

1Achel ri ibanon-pe chi ijo’on-pe-ivi’13:1 Ro. 12:10; 1 Ts. 4:9; 1 P. 1:22; 1 Jn. 3:11, 18. chivech, jumul c’a quiri’ tibana’ rix ri junan iniman ri Jesucristo. 2Man timestaj chi nic’atzin chi utz nic’ul quivech chi’ivacho ri epetenak naj,13:2 Ro. 12:13; 1 P. 4:9. roma ec’o jujun riq’uin xquic’ul quivech ri epetenak naj, nis-ta xquina’ej chi ángeles13:2 Gn. 18:1-8; 19:1-2. ri xcoxkonej-e-qui’ chicacho. 3Man que’imestaj ri ec’o pa tak cárcel,13:3 Col. 4:18; He. 10:34. xa tina’ chi achel ja jun rix, rix tz’apel, y man que’imestaj ri ni’an pokon chique, xa tina’ chi achel ja jun rix rixc’o chupan ri pokon13:3 Ro. 12:15. junan quiq’uin. 4Chi’ivonojel tina’ chi can c’o rakale’n ri quic’aslen ri achi riq’uin ri rixayil, y chi eca’i’, xe chiquivech tiquic’uaj-vi-qui’. Roma ja ri Dios mismo xtiyo’on castigo pa ruvi’ ri man xe ta chic ri achok riq’uin c’ulan-vi nuc’uaj-vi-ri’ y pa ruvi’ ri nucusaj ri ru-cuerpo richin nic’uje’ xa achok riq’uin na.13:4 1 Co. 6:9; 1 Ts. 4:3-6.5Man ti’e ivánima pa ruvi’ méra,13:5 Ef. 5:3; Col. 3:5. xa tiquicot ivánima riq’uin ri ajani ichajin vacami. Roma ri Dios quire’ ru’in: Yin man jun bey xquixinxutuj can,13:5 Gn. 28:15. ni man jun bey xtinya’ can13:5 Dt. 31:6. vij chivech, xcha’. 6Y roma quiri’ ru’in chike, cukul kac’u’x nkutiquer nika’ij:

Yin ja ri Ajaf nito’on vichin;

Man ninxi’ij ta vi’ chuvech ri achique nicajo’ niqui’en ri vinak13:6 Sal. 27:1; 118:6. chuve,

nkucha’.

7Man que’imestaj ri xeyuk’un ivichin pa ruvi’ ruch’abel ri Dios. Tinojij rij ri rajil-ruq’uexel quic’ulun rije’ riq’uin ri c’aslen ri xquic’uaj, y achel xqui’en rije’ chi xcuke-e quic’u’x, quiri’ mismo tibana’ rix.13:7 He. 6:12.8Quiri’ nin-ij chive roma ri Jesucristo ja achel ri ivir, quiri’ ri vacami, y quiri’ mismo ri chikavech apu.13:8 He. 1:12; Ap. 1:4.9Ri jalajoj tak (tijonic, enseñanza) ri man ruc’uan ta ri’ riq’uin ri nu’ij ruch’abel ri Dios, man tiya’ lugar chi yixruc’uaj juc’an chic.13:9 Ef. 4:14. Roma más utz chi ri ivánima nuc’ul ruchuk’a’ riq’uin ru-favor ri Dios,13:9 Col. 2:7. y mani riq’uin ninimaj chi c’o cosas utz y c’o ri man utz ta richin yetij,13:9 Col. 2:16. roma ri benak cánima pa ruvi’ ri xaxe richin yetij, man jun bey c’o utz xuq’uen-pe chique.13:9 He. 9:10.10Roj ri kaniman ri Jesucristo, mana-ta chic quiquiq’uel chicop yesuj roma kamac chuvech ri Dios, ja yan chic ruquiq’uel ri Jesucristo ri xbin ri nitojo. Y ri sacerdotes israelitas ri yequisuj quiquiq’uel chicop roma ri mac chupan ri aj-roch’ulef racho ri Dios, manak quik’a’ richin c’o favor niquiq’uen can che ri sipanic ri sujun roma ri kamac.13:10 1 Co. 9:13; 10:18.11Ri achique roma nin-ij quiri’, jare’: Ri chicop ri nuc’uax-apu quiquiq’uel chutojic ri mac chupan ri Lugar Más Lok’olaj pa racho ri Dios roma ri nimalaj sacerdote israelita, ri quich’acul ri chicop ri’ ye’eleses-e pa tinamit richin yeporox.13:11 Ex. 29:14; Lv. 4:11-12, 21; 9:11; 16:27.12Romari’ ri Jesús richin xu’on ch’ajch’oj che ri rutinamit13:12 Ef. 2:11. riq’uin ri ruquiq’uel,13:12 He. 9:12. ja jun rija’ xeleses-e pa tinamit13:12 Jn. 19:17. y chiri’ xcamises-vi. 13Vacami, kujel c’a e roj pa tinamit, jo’ riq’uin ri Jesús, xa jun tikabana’ riq’uin chupan ri yok’onic ri achel x-an-e che13:13 He. 11:26. rija’. 14Roma vave’ choch’ulef manak jun katinamit ri can ta kichin jumul,13:14 Mi. 2:10. pero c’o jun aj-chicaj katinamit13:14 Fil. 3:20. ri man jani tekila’, y jari’ ri benak kánima chucanoxic vacami. 15Roma c’a ri’, riq’uin ruto’ic ri Jesucristo, jumul tikaya’ ruk’ij13:15 Sal. 50:14; Ef. 5:19. ri Dios, achel can ta jun sipanic ri nikasuj-apu chuvech, riq’uin ri nika’ij chiquivech ch’aka’ chic chi kaniman rubi’. 16Man tikaya’ can rubanic ri utz, y nis-ta chi nikatola-ki’ chikavech,13:16 Ro. 12:13. roma ri quiri’ nika’an, jun sipanic ri ntel ránima13:16 Fil. 4:18. ri Dios chi nikasuj chuvech.

17Tinimaj quitzij ri yeyuk’un ivichin pa ruvi’ ruch’abel ri Dios,13:17 Ez. 3:17; 33:2, 7. tiya-ivi’ chuxe’ quitzij, roma ja rije’ yevaran pa ruvi’ ri ivánima,13:17 Hch. 20:28. roma queteman chi c’o na jun k’ij nequijacha’ cuenta chuvech ri Dios. Tinimaj c’a quitzij, richin quiri’ yequicot yixquivaraj y mani riq’uin bis. Roma si riq’uin bis, man jun utz nuq’uen-pe chive.

18Tibana’ orar pa kavi’.13:18 1 Ts. 5:25; 2 Ts. 3:1. Quiri’ nika’ij chive roma ri kánima nuna’ chi utz nkubin chuvech ri Dios, y nikarayij chi ronojel ri nika’an, can ta utz chuvech. 19Y más ninc’utuj quemelal chive chi tibana’ orar pa nuvi’ yin, richin quiri’ yitiquer chic yixentz’eta’13:19 Fil. 1:25; 2:24. cha’anin.

Ri ruq’uisbel tak saludos y ri ruq’uisbel tak ch’abel che ri vuj re’

20Ri Dios ri niyo’on uxlanen13:20 Ro. 15:33. pa tak kánima, jari’ xc’ason-e chiquicojol ri anima’i’ ri Nimalaj Yuk’unel13:20 Is. 40:11; Ez. 34:23; 37:24; Jn. 10:11. quichin ri ovejas, y ri’ ja ri Kajaf Jesucristo ri xbin ruquiq’uel13:20 Mt. 26:28; Lc. 22:20. richin xc’achoj ri c’ac’ac’ ruvujil c’aslen ri man jun bey xtijalataj-e. 21Ja ta c’a Dios ri’ ri xquixto’on richin yixtiquer ni’en utzulaj tak favores, richin ni’en ri nrojo’ rija’. Can ta xtusamajij pan ic’aslen ri achique nika chuvech, y ri’ roma ri Jesucristo ri jumul-jumul tiyo’ox nimalaj ruk’ij. Amén.

22Ninc’utuj c’a quemelal chive rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq’uin, chi ticoch’o’ juba’ re ch’abel yencusaj richin yixinpaxa’aj, roma xa man q’uiy ta ri achique nutz’iban-e chive. 23Ninya’ rutzijol chive chi ri Timoteo13:23 Hch. 16:1-3; 1 Ts. 3:2; Flm. 1. ri junan kaniman ri Jesucristo riq’uin, xa xeleses yan pe pa cárcel; y si xtuka cha’anin viq’uin, junan xquixentz’eta’ riq’uin. 24Que’ibana’ saludar conojel ri yeyuk’un ivichin pa ruvi’ ruch’abel ri Dios,13:24 He. 13:7. y conojel ri ch’ajch’oj chic banon che quic’aslen roma ri Dios. Ri aj pa roch’ulef Italia ri ec’o vave’ niquitak-e i-saludo. 25Ri ru-favor ri Dios xtic’uje’ ta c’a iviq’uin chi’ivonojel. Amén.