Tataroha Diana I Sulie A Jisas Kraes Nge A

Matiu

E Uusue

?A tei ni e uusue uusu-uusu ienini?

A Matiu ngaeta iini aana aawalai hurulaꞌaa mwana rue ni e uusue Tataroha Diana ienini. Holaꞌinaꞌo a Matiu oto mwane ko pwelo-pweloa mwala ingeie mo Jiu aana ko totola toꞌoha aana takis mwaanire huni niiꞌi nana aalahanga ni Rom. Leesie Matiu 9:9. Maholo a Mak na a Luk kirerue ere i sulie a Matiu i laona mo uusu-uusu ikirerue, kirerue haaraꞌinie noꞌone aana ngaeta sata uri, a Livae. Leesie Mak 2:14 na Luk 5:27.

?E uusue uusu-uusu ienini hunie kira tei?

A Matiu e uusue Tataroha Diana ienini hunie mwala ingeie, mo Jiu.

?Nga taa e rau-reu maholo e uusue uusu-uusu ienini?

Mo propet aana Haiholotaꞌinge Lalahuꞌe kire tarohaꞌinie uri a God kei uusungeꞌinie mai nga tohungei mwane kire kei saie aana “Kraes,” na uri a porona kei haro haꞌa-uurie mo Jiu mwaanie walu ola aaela nge ko waelie maurihaꞌada. Oto mo Jiu kire talei maa-maaꞌoohie a Kraes oto mola tarau. Taꞌe maꞌalana e urine, maholo a Jisas e lae mai laona walumalau, mo Jiu kire kaꞌa hiiwalaimoli ike uri a Jisas oto a Kraes. Aena mei olana nge a Matiu ko tohungei tolahiꞌe i sulie nga taa kei reꞌusie mo Jiu mala uri kire ko leledie oto a Kraes, iini nge a God e uusungeꞌinie mai hunie ke neꞌie a haꞌa-uuritada na inemauri ikire. E lio mala a Matiu e uusue Tataroha Diana ienini i naꞌona mo Rom kire oho suuheꞌinie huilume i Jerusalem, mei olana e rau aana halisi e hiu aawala haahuu i purine hutelana a Jisas (70 A.D.). Maholo mo Rom kire waelie i Jerusalem urine, kire uunue noꞌone Nume Maaꞌi Peine mo Jiu aana dunge, na kire horo maesie mo tangalai sinolai Jiu.

?E uusue uusu-uusu ienini huni taa?

A Matiu e uusue ahutana mo olana hunie mo Jiu kire ke lio saie uri a Jisas, nge a Kraes ni otona, na uri ingeie oto aalaha ikire toꞌohuu. Mo maholo hunge a Matiu e lae peꞌi haa-haataꞌinie mo ere-erenga i sulie a Kraes i laona Haiholotaꞌinge Lalahuꞌe, nge kire si tohungei lae mai oa aana maholo a Jisas e lae mai iiꞌo i welumalau. Tataroha Diana a Matiu ienini oto tohungana leu diana huni aehota loꞌohi saenanaunge i sulie Haiholotaꞌinge Haalu, aena aana e hele tarakonie Haiholotaꞌinge Lalahuꞌe na Haiholotaꞌinge Haalu. A Matiu e haataꞌi diana aana noꞌone uri Aalahanga a God e kaꞌa urihana ike nga aalahanga mola ni welumalau aana nga taꞌa-taꞌa leu, na e kaꞌa ike taꞌe i Lengi mola haliꞌite. Taꞌe Aalahanga a God nge maurihe oto huu ni ngeena aani tola i sulilana a God, maurihe nge a God ko aalaha haahie.

?Nga taa ni mo pweu ni wala i laona uusu-uusu ienini?

aalahanga, a Jisas ingeie oto a Kraes, haꞌa-oainge, oodotaꞌinge, palonga, God a Mamaꞌa

?Nga taa ni ngaeta mo eehuꞌi tatala i laona uusu-uusu ienini?

Matiu 2:2, Matiu 28:19, Na mo eehuꞌi pweu i sulie mauringe a God ko aalaha haahie nge Matiu 5–7.

?Nga taa ni mo eehuꞌi neꞌisaenga i laona uusu-uusu ienini?

Hutelana a Jisas (1:1–2:23)

A Jon Loto Maaꞌi e dau aakau aana mwala hunie kire ke lulu i sulie a Kraes. (3:1–4:11)

A Jisas e dau esunge i laona poꞌo ni henue i Kalili. (4:12–14:12)

A Jisas e dau esunge i matolana mo Aapoloa Aaopa mwaanie i Kalili. (14:13–17:20)

A Jisas e dau esunge loꞌu i Kalili. (17:20–18:35)

A Jisas e dau esunge i laona poꞌo ni henue i Jiudia. (19:1–20:34)

A Jisas e iiꞌo i Jerusalem aana mo dinge i naꞌona e mae. (21:1–25:46)

A Jisas e mae na e mauri eelihoꞌi loꞌu. (26:1–28:20)

1

A Jisas E Hute Aana Komu A Deved Inemauri

Luk 3:23-38

1Ie uusu-uusu aana mo naꞌohai weuwana a Jisas Kraes uure oto mai aana pongine a Ebraham lae mai hule aana a Deved Inemauri, na hunie a Jisas Kraes.

2A Ebraham aamana Aesak,1:2 Aana tolahaka, tohungana aamana nga iini kie sai haaraꞌinie “aamana,” na mwane nge e haꞌahutaa aamana kie sai haaraꞌinie “weuwana.” Kie kaꞌa sai haaraꞌinie weuwana nga iini mala aamana, taꞌe mo Jiu e aaopa mwaanikie aana nga Jiu e sai haaraꞌinie iini nge e haꞌahutaa aamana aana “aamana.” Oto aana uusulana hute-hutanga a Jisas i leu, ngaeta mo iini nge a Matiu e unue uri ingeie “aamana nga iini,” taꞌe neꞌisaenga aana uri mwane ngeena ingeie weuwana mola.

na a Aesak aamana Jekob,

na a Jekob aamana Jiuda na mo mwane aasine,

3na a Jiuda aamana Peres (aasine a Sera na nikadarue a Tama),

na a Peres aamana Hesron,

na a Hesron aamana Ram,

4na a Ram aamana Aminadab,

na a Aminadab aamana Nason,

na a Nason aamana Salmon,

5na a Salmon aamana Boas (nikana a Rehab),

na a Boas aamana Obed (nikana a Rut),

na a Obed aamana Jesi,

6na a Jesi aamana Deved Inemauri.

Na a Deved Inemauri aamana Solomon (nge e hute aana huꞌe e toꞌo-toꞌo aana kaꞌu a Iuraea),

7na a Solomon aamana Rihoboam,

na a Rihoboam aamana Abaeja,

na a Abaeja aamana Asa,

8na a Asa aamana Jehosapat,

na a Jehosapat aamana Joram,

na a Joram aamana Iusaea,

9na a Iusaea aamana Jotam,

na a Jotam aamana Ehas,

na a Ehas aamana Hesekaea,

10na a Hesekaea aamana Manase,

na a Manase aamana Amon,

na a Amon aamana Josaea,

11na a Josaea aamana Jekonaea na mo mwane aasine nge kire hute aana maholo mo Babilon kire laue mo Israel mwaanie i Jerusalem.

12Na a Jekonaea aamana Sialtiel aana maholo mo Israel kire iiꞌo wau aana aalahanga i Babilon,

na a Sialtiel aamana Serababel,

13na a Serababel aamana Abaeud,

na a Abaeud aamana Elaeakim,

na a Elaeakim aamana Aso,

14na a Aso aamana Sadok,

na a Sadok aamana Akim,

na a Akim aamana Eliud,

15na a Eliud aamana Eleasa,

na a Eleasa aamana Matan,

na a Matan aamana Jekob,

16na a Jekob aamana Josep nge e toꞌo aana a Meri

na a Meri nikana a Jisas, sailana uri a Kraes.

17Oto uure aana a Ebraham lae mai hule aana a Deved Inemauri, aawalai naꞌohai hute-hutanga mwana hai. Na uure loꞌu aana Deved Inemauri lae mai hule aana maholo mo maelonga kire toolea mo Israel hunie aalahanga ikire i Babilon, ngaeta aawalai naꞌohai hute-hutanga mwana hai loꞌu. Na ngaeta aawalai naꞌohai hute-hutanga mwana hai loꞌu, uure aana maholo mo Babilon kire toolea mo Israel hunie i Babilon lae mai hule aana maholo a Kraes e hute.

Hutelana A Jisas Kraes

Luk 2:1-7

18Hutelana a Jisas Kraes e lae uurini. A Meri, nikana Jisas e haiholotaꞌi huni toꞌo aana a Josep, taꞌe i naꞌona kirerue ke si iiꞌo ruru, a Meri ko hiꞌe-hiꞌe oto aani mwela aana Liꞌoa Maaꞌi. 19A Josep mone nga mwane oodotaꞌi, na e kaꞌa sare haꞌamasaa ike keni ingeie a Meri i maana mwala, oto ko loꞌo-loꞌongaꞌi huni toliꞌaasie mola mwa-mwanoto maraana. 20Maholo a Josep ko loꞌo-loꞌongaꞌi ue urine, ensel a God ko si waꞌaraa hunie aani maꞌahu-polenga na ko teꞌuri, “Josep, iini o hute mai aana komu a Deved Inemauri, suꞌuri meꞌu huni toꞌo aana a Meri. Kele mwela nge ko hiꞌe-hiꞌe aana ngeena, e lodo aana Liꞌoa Maaꞌi. 21A Meri kei haꞌahutaa kele mwela mwane, oto o ke haaraꞌinie aana a Jisas, oolisilana uuri, ‘God ko haꞌa-uuri.’ O ke haaraꞌinie urine aena aana ingeie kei haꞌa-uurie mwala ingeie mwaanie mo oorahaꞌaa ikire.”

22Mo ola ienini ko reu huni haꞌa-oaie nga taa a God e unue aana propet uuri, 23Nga keni raoriꞌi kei hiꞌe-hiꞌe aani mwela, na kei haꞌahutaa kele mwela mwane, na kire kei saie aana Imaniuel,Aesaea 7:14 ere-oolisilana uuri, “God peꞌikie.”

24Oto i purine maꞌahu-polenga ngeena, nge a Josep ko si toꞌo aana a Meri na ko deu i sulie nga taa ensel a God e unue hunie. 25A Josep e lio i suli diana aana a Meri mala keni raoriꞌi lai hule aana a Meri e haꞌahutaa kele mwela mwane ngeena. Oto a Josep e si haaraꞌinie kele mwela mwane ngeena aana a Jisas.

2

Mo Mwane Saenanau Uure I Pwaalana Sato Kire Haꞌapainaꞌaa A Jisas

1A Jisas e hute i Betlehem aana poꞌo ni henue i Jiudia, aana maholo a Herod Inemauri Peine 2:1 A Herod Inemauri Peine e talaꞌai aalaha aana ola mala hai aawalai helisi i naꞌona hutelana a Jisas (37 B.C.). E aehotaa komu ni aalahanga ingeie, na e oolu kalena, a Herod Pilip Rue, na a Herod Akeleas, na a Herod Antipas, kire mani aalaha aana e oolu poꞌo ni henue ni Israel i purine maenga ingeie. ko aalaha. Oto loꞌu i purine a Jisas e hute, ngaeta mo mwane saenanau kire uure oto mai haꞌatau i pwaalana sato, kire ko lae oto mai hule aana hanue paine i Jerusalem. Mo mwane ngeena kire tohungei saenanau i sulie loꞌongaꞌinge aana mo heeꞌu taꞌau i salo. 2Oto mo mwaena ko dolosi uuri, “?Kele wee-wee e hute i tei, iini nge kei aalaha haahiꞌomu mo Jiu? Melu lae oto mai huni pouruuru ni haꞌamaꞌunge aana, aena aana melu leesie ho heeꞌu ingeie taꞌau aana hanue iꞌemeelu i pwaalana sato.”

3Maholo a Herod e rongoa mo wala ngeena, ko tohungei tolahiꞌe oto liutaa, na ahutana mo Jerusalem kire ko tolahiꞌe oto noꞌone peꞌie. 4Oto e lokoa ahutana mo naꞌohai pris na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis, ko dolosi aada uuri, “?A Kraes kei hute i tei?”

5Oto kire ko aalamie uuri, “A Kraes kei hute i Betlehem aana poꞌo ni henue i Jiudia. Aana ngaeta propet e uusue kaꞌu uuri, 6Betlehem aana poꞌo ni henue i Jiudia, mwaanie o loꞌongaꞌinie uri o mwai-mwei. Iꞌoe oto ngaeta naꞌohai henue i Jiudia, aena aana nga naꞌohai aalaha kei uure mwaaniꞌo, iini huni naꞌona mwala ineu, mo Israel.” Maeka 5:2

7Mango urine, a Herod e si soi mumuni aana mo mwane uure i pwaalana sato na ko heitale mwaanire maholo uri taa nge kire leesie ho heeꞌu ngeena. 8Oto ko uusungeꞌinire hunie i Betlehem peꞌie mei wala uuri, “Omu ke lae, na omu ke lai heitale diana hunie kele mwela ngeena, na maholo omu ko lio oodoie, omu ke aalihoꞌi mei haꞌarongoau, hunie ineu noꞌone ne ke lai pouruuru ni haꞌamaꞌunge aana.”

9-10Purine mo mwane ngeena kire rorongo i sulie walana a Herod, kire si lae mwaanie, na kire ko lae oto hunie i Betlehem. Maholo na ikire ue i sulie tala, kire ko heꞌi leesie loꞌu ho heeꞌu nge kire leesie kaꞌu taꞌau i pwaalana sato. Mo mwane ngeena kire ko tohungei ilenimwaꞌe oto liutaa aana kire ko heꞌi leesie loꞌu ho heeꞌu ngeena. Ho heeꞌu ngeena e lae i naꞌoda hule aana e lai haꞌadau oto i hahona nume nge kele wee-wee aana. 11Maholo kire sili i nume na kire ko leesie kele wee-wee na nikana, a Meri, oto kire ko pouruuru i naꞌona ni haꞌamaꞌunge aana. I leune kire ko tahanie mo mweꞌi ikire, na kire ko tahoa mo ola diana haliꞌite mala kol na e ro taungei dango wau-wesu nge kire haaraꞌinie frankinsens na mur, mo ola nge holiteni e paine hiitoꞌo, na kire ko niiꞌi oto hunie.

12Purine leune e mango, kire si eelihoꞌi takoie hanue ikire. Taꞌe kire kaꞌa liu ike loꞌu i saana Herod, aena aana a God e unue oto hunire aani maꞌahu-polenga uri kire ke suꞌuri liu loꞌu i saana. Oto kire lai liu aaopa mola mwaanie.

Kira Josep Kire Tahi Hunie I Ijip

13Oto i purine mo mwane kire aalihoꞌi, ensel a God ko haataꞌi loꞌu hunie a Josep aani maꞌahu-polenga na ko teꞌuri hunie, “A Herod kei loꞌohie kele wee-wee huni horo maesie. Taꞌelaꞌi na o ke tahileꞌinie kele wee-wee na nikana oto hunie aalahanga mo Ijip, na omu ke iiꞌo kaꞌu weu i leune lai hule aana ne kei saronai unue loꞌu huniꞌomu.”

14Oto a Josep e taꞌelaꞌi peꞌie kele mwaꞌu na nikana i rodo, kiraelu ko tehi oto hunie i Ijip. 15Kire iiꞌo wau i leune lai hule aana a Herod Inemauri Peine e haro mae. Leune e rau huni haꞌa-oaie nga taa a God e unue kaꞌu aana ngaeta propet uuri, Nou soie a kaleku mwaanie i Ijip.Hosea 11:1

A Herod Inemauri Peine E Horoꞌie Mo Mwela I Betlehem

16Maholo a Herod Inemauri Peine e saie uri saenanaunge mo mwane i pwaalana sato e liue oalaꞌinge aaela ingeie, e tohungei saewasu oto liutaa. Oto e si loꞌo-loꞌongaꞌinie nga taa mo mwane i pwaalana sato kire ere-ere i sulie maholo nge kire holaꞌi leesie ho heeꞌu ngeena. Oto e si uusungeꞌinie mo ramo aana mae ingeie hunie i Betlehem na mo henue loꞌu karaꞌinie, hunie kire ke horo mangoa ahutana mo mwela mwane kire si hute lae hule aana mo iini nge e ro halisi e mango oto aada. 17Oto nga taa nge a Propet Jeremaea e unue e toꞌohuu oto, aana e unue uuri, 18Kire rongoa ngaranga oto paine aana huilume i Rama, ngaranga peꞌi saehuunge oto paine, aana mo teite ni Jiu2:18 Erenga ni Krik e ere i sulie “a Resel,” keni nge e toꞌo aana a weuwe Jekob oto wai naꞌo. Na mo Jiu kire sai unue satana maholo kire ko aalahuu aana ahutana mo teite.ko ngara-ngarasie mo kaleda. Saeda na e kaꞌa dodo oto, aana mo mwela ikire, kire aiꞌaa mango mwaanire.Jeremaea 31:15

Kira Josep Kire Ooli Mwaanie I Ijip

19Purine a Herod Inemauri Peine e mae oto, ensel a God e haataꞌi loꞌu hunie a Josep aani maꞌahu-polenga i Ijip, 20na ko teꞌuri, “Taꞌelaꞌi na o ke toolea kele mwaꞌu na nikana, na omu ke lae loꞌu hunie aalahanga i Israel, aana mo iini kire dau-deu ni horoꞌie kele wee-wee, kire mae oto.”

21Oto a Josep e taꞌelaꞌi peꞌie kele mwaꞌu na nikana, oto kire ko lae loꞌu hunie i Israel. 22Maholo a Josep e rongoa uri kalena a Herod Inemauri Peine, a Akeleas, ko aalaha loꞌu aana poꞌo ni henue i Jiudia oolisie aamana, ko si tohungei meꞌu huni lae loꞌu weu i leune. Taꞌe a God e haꞌananaue a Josep aani maꞌahu-polenga, oto e si lae hunie poꞌo ni henue i Kalili, 23ko lai iiꞌo aana huilume i Nasaret. Na nga taa mo propet kire unue e toꞌohuu oto aana kire unue uuri, “Kire kei saie aana mwane ni Nasaret.”

3

A Jon Loto Maaꞌi E Laeliwala I Henuesala

Mak 1:1-8, Luk 3:1-18, Jon 1:19-28

1Oto aana maholona, a Jon Loto Maaꞌi e lae mai i laona hanuesala aana poꞌo ni henue i Jiudia, na ko aehota lae-laeliwala oto uuri, 2“Omu ke aaliꞌu toꞌohuu mwaanie oorahaꞌaa aena aana Aalahanga a God ko karaꞌini oto mai.” 3A Jon ingeie oto mwane nge a Propet Aesaea e ere-ere rarangana uuri, Nga iini ko soi-soi peine i laona hanuesala uuri, “Omu ke dau aakau aana tala loosie laenga mai a Aalaha, na omu ke haꞌa-oodohie tala ni lae ingeie.”Aesaea 40:3

4A Jon e hoꞌo-hoꞌosie mola toꞌoni aaela kire asuie aana iihune kamel, na e hoꞌosie haahie danumana rorotoꞌoni aani teꞌe-teꞌei puluke.3:4 A Propet Elaeja e sai hoꞌosie mo toꞌoni aaela urine oto i naꞌo. Leesie 2 King 1:8. Na ngaulaa ingeie oto mo oru na mo ngingidue. 5Na mwala oto hunge kire uure oto i Jerusalem, na mwaanie taꞌena nga leu loꞌu aana poꞌo ni henue i Jiudia, na oto ahutana mo henue kali-kelie wai peine i Jodan, na kire ko meni lai loo-loko i saana. 6Mwala ngeena kire ko haꞌahoue oto mo oorahaꞌaa ikire, oto a Jon ko si loto maaꞌi aada i laona wai peine i Jodan.

7Mwala hunge aana mo Parise na aana mo Sadiusi, ikire noꞌone kire lae mai saana hunie ke loto maaꞌi aada. Taꞌe maholo a Jon e leesie urine, e si teꞌuri hunire, “!Iꞌomu oto mo mwaa ala-ala! ?Omu ko loꞌo-loꞌongaꞌi uri mala omu ko loto maaꞌi haꞌalaa, omu ko tehisie saewasunge a God nge kei lae maine? 8!E aasa! Taꞌe omu ke hungu eeni hue-huei ola diana i laona mau-meuringe iꞌomu huni haataꞌinie uri omu oonisae toꞌohuu oto mwaanie ahutana mo oorahaꞌaanga iꞌomu. 9Na mwaanie omu loꞌo-loꞌongaꞌinie uri omu kei tehisie saewasunge a God, aena aana omu hute aana komu a Ebraham. Leune e saꞌa peꞌiꞌomu ike aana no ko unue huniꞌomu uri a God e sai huꞌisie mola mo heu ienini hunie kire ke neꞌi iinoni haalu hunie komu a Ebraham. 10Aana a God e urihana mwane e neꞌi aakau oto aana hakesi i aeꞌaena mo ei, na mo ei nge kire kaꞌa hungu ike aani hue-huei ei diana, kei tohu aasiꞌi na aasileni kei lae i laona dunge.

11“Ineu no ko loto maaꞌi eemiu aani wei huni haataꞌinie uri omu oonisae oto mwaanie mo oorahaꞌaanga iꞌomu. Taꞌe iini nge kei lae mai puriku, ingeie e paine loꞌu liutaa aaku, hule aana ineu na nou kaꞌa diana malisine ne ke asu mala koni-konihe huni luhesie hoꞌohaahiꞌae ingeie. Ingeie ke si loto maaꞌi aana ngaeta mwala aana Liꞌoa Maaꞌi, na ngaeta mwala kei lotohire aana dunge ni haꞌamotaahinge. 12Ingeie ni e toꞌo aana nanamanga huni leie ahutana iinoni. Aana e urihana iinoni nge ko taꞌaasie mo hule-hulei kooni mwaanie mo tohungei ola. Oto ko si neꞌi konie mo tohungei ola i lengine haa i laona nume ni duru ingeie. Taꞌe mo hule-hulei ola aaela ngeena, nge kei uunuꞌi aana dunge nge e saꞌa mwaꞌa loꞌu.”

A Jon E Loto Maaꞌi Aana A Jisas

Mak 1:9-11, Luk 3:21-22

13Aana maholona a Jisas e uure i Kalili ko lae hunie i Jodan uri hunie a Jon ke loto maaꞌi aana. 14Taꞌe a Jon ko sare uure honosie leune, oto ko teꞌuri, “E malisine uri iꞌoe ni o ke loto maaꞌi eeku. ?Taꞌe e ue o ko si unue mola uri ineu ne ke loto maaꞌi eemu?”

15Oto a Jisas ko aalamie a Jon uuri, “Toliꞌaasie ke rau oto urine, hunie kure ke dau i sulie nga taa a God e saetoꞌo aana.” Oto aena aana a Jisas e ere urine, a Jon e si loto maaꞌi aana a Jisas.

16Maholo a Jon e loto maaꞌi mango aana a Jisas, a Jisas e si lae poi uure i reune wai, na i Lengi ko taha oto, na ko leesie oto Liꞌoa a God ko siho mai mala hiroikuu, na ko lae mai ooꞌa oto i lengine a Jisas. 17Na aana maholona noꞌone mei wala e uure mai taꞌau i Lengi ko teꞌuri, “Hahuꞌana kaleku ni ienini, na nou tohungei manata diana hunie, na no ko ilenimwaꞌe oto liutaa haahie.”

4

A Satan E Malaahongana A Jisas

Mak 1:12-13, Luk 4:1-13

1Oto Liꞌoa Maaꞌi a God e naꞌona loꞌu a Jisas huni lae i laona hanuesala hunie a Satan kei malaahongana. 2A Jisas e iiꞌo i laona hanuesala hunie hai aawalai hei dinge na hai aawalai hei rodo, na e kaꞌa hikana nga mei ngeulaa aana maholona, oto ko hiolo. 3Oto a Satan e lae mai saana na ko teꞌuri hunie, “Mala o ko neꞌie Kalena God toꞌohuu, o ke unue mo heu ngeena ke neꞌi bred.”

4Taꞌe a Jisas e aalamie ko teꞌuri, “Mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, Iinoni e saꞌa mauri ike mola aani bred hahaiteli, taꞌe walana a God haꞌalaa ko meuri aana.”Diutronomi 8:3

5Oto a Satan ko heꞌi toolea loꞌu a Jisas i Jerusalem, na ko lai haꞌa-uuresie oto taꞌau i lengine ho susumaa aana Nume Maaꞌi Peine, 6ko si teꞌuri loꞌu hunie, “Mala o ko neꞌie Kalena God toꞌohuu, o ke toliꞌaasiꞌo uure i lengi i leu hunie o ke teke hao i aano. Aana mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, A God kei uusungeꞌinie mo ensel ingeie hunie kire ke talaꞌahuaꞌo aana nimada, mwaanie aeꞌaemu e hite aana nga ho heu.”Sam 91:11-12

7Oto a Jisas ko aalamie a Satan uuri, “Taꞌe mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue noꞌone uuri, Omu ke suꞌuri oohongie a God Aalaha iꞌomu.”Diutronomi 6:16

8Oto a Satan ko heꞌi toolea loꞌu a Jisas hunie toloi henue e lai lengi liutaa, na ko haataꞌinie aana ahutana mo henue paine aana walumalau ie, na oto taꞌena nga ola manikuluꞌe aani. 9Na a Satan ko teꞌuri hunie a Jisas, “Mala uri o kei pouruuru ni haꞌamaꞌunge aaku na o kei palo-paloau, nge ne kei niie ahutana mo ola ienini namue.”

10Oto a Jisas ko aalamie loꞌu uuri, “Tahi mwaanieu Satan aana mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, Omu ke palo-paloa mola taꞌe a God Aalaha iꞌomu, na omu ke asu mola nana taꞌe ingeie haliꞌite.”Diutronomi 6:13

11Oto aana maholona a Satan e lae mwaanie a Jisas, na mo ensel ko si lae oto mai saana huni peꞌie.

A Jisas E Aehota Haꞌa-haꞌa-uusulie Mwala

Mak 1:14-15, Luk 4:14-15

12Maholo a Jisas e rongoa uri a Jon ingeie i laona nume ni hoꞌo, oto ko lae oto hunie poꞌo ni henue i Kalili. 13Aana maholona a Jisas e lai liu i Nasaret, oto e lai iiꞌo aana huilume i Kapaneam karaꞌinie Aasi I Kalili aana poꞌo ni henue e ro komu ni Jiu, a Sebulun na a Naptali. 14A Jisas e lai iiꞌo i leune huni haꞌa-oaie nga taa nge a Propet Aesaea e unue uuri, 15-16Raa-raa e raa haahire mo iini aana poꞌo ni henue a Sebulun na a Naptali, na mo iini poꞌo i eesi aana wai i Jodan, na mo Aapoloa Aaopa aana poꞌo ni henue i Kalili. Mwala ngeena kire iiꞌo kaꞌu i laona rodohono na i mamalutana maenga, taꞌe maholo ie, kire ko si leesie matapwanga paine.Aesaea 9:1-2

17Uure aana maholona a Jisas e lai iiꞌo i Kapaneam, na ko aehota lae-laeliwala uuri, “Omu ke aaliꞌu mwaanie mo oorahaꞌaanga iꞌomu aena aana Aalahanga a God ko karaꞌini oto mai.”

A Jisas E Soie Hai Mwane Wee-Weesi

Mak 1:16-20, Luk 5:1-11

18Maholo a Jisas e lae-lae i reune Aasi I Kalili na ko leesie e ro mwane wee-weesi, kirerue ko weesi aana huꞌo. Ngaeta mwane oto a Saemon nge ruana nga sata ingeie a Pita, na a Andru, aasine. 19Oto a Jisas ko teꞌuri hunirerue, “More ke lae mai, na more ke lulu i sulieu hunie ne ke haꞌasaiꞌomoreꞌi aana tolahai weesinganga hunie mo iinoni.” 20Oto e ro mwaasine ngeena ko tolana toliꞌaasie oto mo huꞌo ikirerue, na kirerue ko lulu i sulie oto a Jisas.

21Oto maholo ko ada loꞌu hao, na ko heꞌi leesie loꞌu ngaeta ro mwaasine, a Jemes na Jon e ro kalena Sebedi. E ro mwaasine ngeena peꞌie aamadarue ikiraelu i laona iiola, kire ko seumaana huꞌo ikiraelu. Oto a Jisas ko soie loꞌu e ro mwaasine ngeena hunie kirerue ke lulu i sulie noꞌone. 22Oto loꞌu mola aana maholona, e ro mwaasine ngeena kirerue ko toliꞌaasie oto aamadarue i laona iiola, na kirerue ko lulu i sulie oto a Jisas.

Mwala Hunge Kire Aehota Lae I Sulie A Jisas

Luk 6:17-19

23A Jisas e lae-lae kalie ahutana mo henue aana poꞌo ni henue i Kalili, peꞌi haꞌa-uusulinge i laona mo nume ni palo-palo mo Jiu, na peꞌi tarohaꞌinilana Tataroha Diana i sulie Aalahanga a God. Na e haꞌa-uurie noꞌone ahutana mwala nge kire toꞌo aana taꞌena nga maelaa hai aaopaꞌi. 24Oto tataroha aana a Jisas e taro oto i sulie ahutana mo henue aana poꞌo ni henue i Siria. Oto mwala ko toolea oto mai mwala hunge peꞌie mo maelaa hai aaopaꞌi i saana a Jisas, mo iini sapesalunge e paine aana sapeda, na mo iini mo liꞌoa aaela nge aada, na mo iini kire ko kokokoꞌa, na ngaeta mo iini sapeda e mae mango oto. Taꞌe a Jisas e haꞌa-uurire mango. 25Na aana maholona mwala hunge ko si lae mai huni lae i sulie a Jisas, uure mwaanie i Jerusalem na mo poꞌo ni henue i Kalili na i Dekapolis na i Jiudia na aapa poꞌo taꞌau aana wai i Jodan.

5

Ilenimwaꞌenga Toꞌohuu E Aaopa Mwaanie Ilenimwaꞌenga Ni Welumalau

Luk 6:20-23

1Maholo a Jisas e leesie uri mwala hunge ko lae i sulie, oto ko hanetaa taꞌau i lengine uuwo. Na maholo e iiꞌo i aano huni haꞌa-uusuli, mo pwaarongoisuli ingeie kire ko meni loko oto mai saana. 2Oto a Jisas ko aehota haꞌa-uusulire oto uuri:

3“Deidehie mo iini nge kire saie uri kire saetoꞌo aana a God,

aena aana Aalahanga a God oto toꞌolada.

4Deidehie mo iini nge kire iiꞌo ni saehuu,

aena aana a God kei haꞌadodoa taane saeda.

5Deidehie mo iini nge kire ko haꞌamwai-mweiꞌara,

aena aana kire kei toꞌo aana oto mo ola diana a God e haiholotaꞌi huni niiꞌi hunie mwala ingeie.

6Deidehie mo iini nge kire ko hiolo na kire ko maarou hunie oodo-oodonga,

aena aana kire kei pote taane.

7Deidehie mo iini nge kire sai hei-aamasi,

aena aana a God kei aamasire noꞌone urine.

8Deidehie mo iini nge saeda e rereꞌa na e manola,

aena aana kire kei iiꞌo peꞌie a God.

9Deidehie mo iini nge kire ko esuie hanuelamanga,

aena aana a God kei saire aana mo kalena.

10Deidehie mo iini nge mwala ko teungeꞌinire haahie oodotaꞌinge,

aena aana toꞌolada ni oto Aalahanga a God.

11“Oto iꞌomu na mwala kei teungeꞌiniꞌomu noꞌone urine, na kire kei ere aaelasiꞌomu, na kire kei pwelu wala eero-eero noꞌone i lengimiu urine, aena aana omu ko lulu i sulieu, taꞌe maꞌalana e urine omu ke ile-ilenimwaꞌe mola. 12Omu kei ile-ilenimwaꞌe oto loꞌu liutaa, aena aana waaitemiu e paine oto taꞌau i Lengi. Na urine e haataꞌi diana aana uri omu urihana mo propet a God oto i naꞌo, aana mwala i naꞌo kire taungeꞌinire noꞌone urine.”

Kira Hiiwalaimoli E Urihana Ahaa Na Raa-raa

Mak 9:50, Luk 14:34-35

13Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu hunie mo pwaarongoisuli ingeie, “Iꞌomu oto domana ahaa hunie mo iinoni aana walumalau ie. Taꞌe omu ke saie uri dianahaꞌana ahaa nge kei eiꞌaa mwaanie, o saꞌa roroꞌa ni esuie loꞌu hunie ke ahaala. Mala ko urine oto, na e kaꞌa diana ike loꞌu hunie nga mei ola eena. Na aasilana kei lae oto mola i sulie tala na mwala kei uuri puli-pulisie oto.”

14Na a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Iꞌomu oto domana raa-raa hunie mo iinoni aana walumalau ie. Hanue nge e iiꞌo i lengine uuwo, e saꞌa hahuꞌei mumuni ike mwaanie mwala huni leesie. 15Na maholo nga iini ko haꞌakaunie nga laite, e saꞌa pwaohaꞌinie ike nga nime haahie, taꞌe kei neꞌi haadaꞌi aana hunie ke raangie ahutana mwala i laona nume. 16Oto iꞌomu, omu ke urine noꞌone. Raa-raa iꞌomu ke raangie ahutana mwala, hunie kire ke lio saie mo ola diana nge omu ko esuiꞌi na kire ke soi haꞌamanikuluꞌaa Aamamiu i Lengi i tehulaꞌani.”

Haꞌatolanga A Mosis Kei Oa Taane

17Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Mwaanie omu loꞌo-loꞌongaꞌinie uri nou lae mai huni taꞌaasie mo Haꞌatolanga a Mosis, na mo haꞌa-uusulinge mo propet. !Haꞌike! Nou kaꞌa lae ike mai huni taꞌaasiꞌi, taꞌe huni haꞌa-oaiꞌi. 18Toꞌohuu no ko unue huniꞌomu uri kei hule aana i Lengi na i aano kei suu, na nga taꞌa-taꞌa kele ngangaꞌai ola aana mo Haꞌatolanga a Mosis e saꞌa roroꞌa aiꞌaa ike, hule aana kire kei haro oa mango. 19Oto mala nga iini ko heitohea nga taꞌa-taꞌa kele iini aana mo Haꞌatolanga, na ko haꞌa-uusulie ngaeta mwala huni heimaanie tolahai ola aaela ingeie, nge haꞌa-uusuli aaela ngeena haꞌamwai-mweiꞌalana kei lae aana Aalahanga a God. Taꞌe nga iini nge ko lulu i sulie ahutana mo Haꞌatolanga na ko haꞌa-uusulie ngaeta mwala huni lulu i suliꞌi mala ingeie, nge ingeie ngeena haꞌapainaꞌalana kei lae aana Aalahanga a God. 20Oto no ko unue huniꞌomu uri mala oodotaꞌinge iꞌomu e kaꞌa paine liutaa aana oodo-oodonga mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis, omu saꞌa roroꞌa ni adona ike silinge i laona Aalahanga a God.”

Loꞌongaꞌinge Ni Saewasunge E Aaela Noꞌone Mala Horonga

21Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Omu rongoa oto uri Haꞌatolanga a Mosis e unue uuri, Mwaanie o talei horo maesie nga iini.Eksodas 20:13Na nga iini ko talei horo, kire kei toolea i laona leinge.Diutronomi 17:822Taꞌe ineu, no ko unue huniꞌomu uri mala nga iini ko saewasulie aasine, e malisine uri ke lae noꞌone mola i laona leinge. Na nga iini ko ere aaelasie aasine, nge e adona tolalana i naꞌona pulitaa ni naꞌohai pris hunie leilana. Na nga iini ko haaraꞌi ‘Pweu’ aana aasine, nge kei lae i laona dunge ni haꞌamotaahinge. 23Aena ngeena, mala o ko toolea mai uuraaꞌinge iꞌoe takoie ora ni uunu-uunu huni niie hunie a God, na o ko aamasitoꞌo aana i leune uri aasimu ko saewasuliꞌo, 24o ke tolana toliꞌaasie kaꞌu uuraaꞌinge iꞌoe i epine ora ni uunu-uunu, na o ke lae kaꞌu huni uure ruru peꞌie aasimu. Purine uure-rurunge ngeena e mango, o ke si lae mai niie uuraaꞌinge iꞌoe hunie a God.

25“Na mala uri nga maelonga iꞌoe ko sare tooleꞌo i laona leinge, o ke uure ruru oto lau-leu peꞌie maholo iꞌomoreꞌi ue i sulie tala takoie nume ni lei-lei. Mala o kaꞌa teꞌurine, nge maelonga iꞌoe kei toliꞌaasiꞌo hunie mwane lei-lei na a lei-lei kei toliꞌaasiꞌo i nimana mo ramo, oto kire kei aasiꞌo i laona nume ni hoꞌo. 26Toꞌohuu no ko unue oto huniꞌo uri o saꞌa roroꞌa ni iisitaa ike na o kaꞌa saro suꞌu mangoa mei toꞌoha nge kire holosie huniꞌo.”

Loꞌongaꞌinge Huni Mesinge E Aaela Noꞌone Mala Masinge Toꞌohuu

27Oto a Jisas ko lae peꞌi haꞌa-uusuli loꞌu uuri, “Omu rongoa oto noꞌone uri Haꞌatolanga a Mosis e unue uuri, Mwaanie o aeni ola.Eksodas 20:1428Taꞌe ineu, no ko unue huniꞌomu uri nga iini nge ko toꞌomaaie mola nga keni peꞌie mei sae ni heri-hunilana, ingeie ngeena ko mesi oto hunie a keine wau i laona saena. 29Oto mala uri maamu ko haꞌatataroꞌo hunie oorahaꞌaa, nge o ke kae aasie. Maꞌalana maai ola diana iꞌoe, taꞌe o ke aasie oto mwaaniꞌo, aana e tohungei diana huni taꞌaasie mola nga taꞌa-taꞌa kele leu aana sapemu liutaa aana ahutana sapemu ko lae taꞌingelu i laona dunge ni haꞌamotaahinge. 30Na mala uri kiꞌimu ko haꞌatataroꞌo hunie oorahaꞌaa, o ke lama mousie. Maꞌalana kiꞌi ola diana iꞌoe, taꞌe o ke aasie oto mwaaniꞌo, aana e tohungei diana huni taꞌaasie mola nga taꞌa-taꞌa kele leu aana sapemu liutaa aana ahutana sapemu ko lae taꞌingelu i laona dunge ni haꞌamotaahinge.”

Mwaanie O Sikaa Huꞌe Iꞌoe

Matiu 19:7-9, Mak 10:4-12, Luk 16:18

31Na a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Omu rongoa oto noꞌone uri Haꞌatolanga a Mosis e unue uuri, Nga iini ko sare sikaa huꞌe ingeie, ke holaꞌi niie nga uusu-uusu aani sike-huꞌanga hunie huꞌe ingeie, purine ke si toliꞌaasie.Diutronomi 24:132Taꞌe ineu, no ko unue huniꞌomu uri nga iini ko sikaa huꞌe ingeie na a huꞌena e kaꞌa masi peꞌie nga iini, ingeie ngeena ko si da oto hunie a huꞌena ke masi eena, aana kei toꞌo aana loꞌu nga mwane aaopa. Na mwane nge kei toꞌo aana loꞌu a huꞌena, ingeie noꞌone ko mesi.”

O Ke Ere Toꞌohuu Suli Maholo

33Na a Jisas e unue loꞌu, “Omu rongoa oto noꞌone uri Haꞌatolanga a Mosis e unue uuri, Omu ke suꞌuri hei-heiholotaꞌi eero-eero, taꞌe omu ke dau i sulie toꞌohuu nga taa omu heiholotaꞌinie hunie a God aani tohenga.Levitikas 19:1234Taꞌe ineu, no ko unue huniꞌomu uri suꞌuri tohe takoie nga mei ola aana omu ko heiholotaꞌi. Suꞌuri tohe loꞌu takoie i Lengi, aana naunekume a God ni otona. 35Suꞌuri tohe noꞌone loꞌu takoie walumalau, aena aana a God noꞌone e toꞌo aana walumalau ie. Na omu ke suꞌuri tohe noꞌone takoie i Jerusalem, aana hanue a God noꞌone ni ngeena. 36Na loꞌu suꞌuri tohe takoie pwaumiu, aana omu saꞌa roroꞌa ni da ike nga taꞌa-taꞌa kele iihui pweu hunie ke rereꞌa wa ke pulu-puluꞌe. 37Taꞌe maholo omu ko heiholotaꞌi, omu ke unue mola, ‘Iau, ne kei teꞌurine,’ wa ‘Haꞌike, nou saꞌa teꞌurine ike.’ Mala omu kei unue loꞌu nga mei ola aaopa, leu ngeena e uure oto mai mwaanie a Satan, iini oorahaꞌaa eena.”

Mwaanie O Suꞌu-suꞌu Ola Hunie Nga Iini

Luk 6:29-30

38Na a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Omu rongoa oto noꞌone uri Haꞌatolanga a Mosis e unue uuri, Nga iini ko waelie maana nga iini, kire kei waelie maana noꞌone urine. Na nga iinoni ko oie nga taꞌa-taꞌa niho aana nga iinoni, kire kei oie nihona noꞌone urine.Eksodas 21:2439Taꞌe ineu, no ko unue huniꞌomu uri omu ke suꞌuri oolisie loꞌu mei ola aaela nge ngaeta iinoni e asuie aamiu. Mala nga iini ko hidelie papali i pwalo-pwalomu, nge o ke toliꞌaasie ngaeta poꞌo ni papali loꞌu hunie. 40Mala nga iini ko sare tooleꞌo i laona leinge haahie toꞌoni ni eeluhi iꞌoe, toliꞌaasie noꞌone toꞌoni ni lengi iꞌoe hunie. 41Na mala nga ramo ko deu rarahiꞌo hunie o ke aangaꞌinie mo ola ingeie hunie nga taꞌa-taꞌa kilomita, o ke aangaꞌinie loꞌu hunie ngaeta kilomita. 42Na mala nga iini ko sukaa nga mei ola aamu, o ke niie oto hunie. Na mala nga iini ko sare tola haꞌawali keꞌu aana nga mei ola iꞌoe, o ke toliꞌaasie mola hunie.”

O Ke Manata Diana Hunie Mo Maelonga Iꞌoe

Luk 6:27-28,32-36

43Oto a Jisas ko lae peꞌi haꞌa-uusuli loꞌu uuri, “Na omu rongoa oto noꞌone uuri, ‘Omu ke manata diana hunie mo malahumiu,Levitikas 19:18 na omu ke ngiduupu hunie mo maelonga iꞌomu.’ 44Taꞌe ineu no ko unue huniꞌomu uri omu ke manata diana noꞌone hunie mo maelonga iꞌomu, na omu ke aarea God talana mo iini ko taungeꞌiniꞌomu. 45Aana omu kei teꞌurine, nge omu ke si haataꞌinie uri iꞌomu oto mo kalena Aamamiu i Lengi. Ingeie nge ko nii-niie sato hunie ke pwaa haahie mo iinoni diana na mo iini aaela oto noꞌone. Na ko nii-niie nemo hunie mo iinoni oodotaꞌi na mo iini kaꞌa oodotaꞌi oto noꞌone. 46Oto mala omu kei manata diana mola hunie mo iini e manata diana huniꞌomu, a God e saꞌa niie ike nga waaite huniꞌomu. Taungei ola urine hule aana mo iini aaela nge ko susulu toꞌoha hunie aalahanga ni Rom, na kire sai teꞌurine noꞌone mola. 47Na mala uri mo malahumiu haꞌalaa omu ko ere takoire, e kaꞌa aaopa ike noꞌone mwaanie iinoni aaopa. I leune hule aana mo puꞌo na kire sai teꞌurine noꞌone mola. 48Taꞌe iꞌomu, omu ke tohungei diana oto taꞌingelu mala Aamamiu i Lengi e tohungei diana taꞌingelu.”

6

Mwaanie O Lupweꞌi Peꞌie Kira Maitale Hunie Mwala Ke Haꞌapainaꞌaꞌo Haahie

1Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Omu ke lio talamiu, mwaanie omu deu-deu haadaꞌi aana nga moi taa diana aana oodo-oodonga iꞌomu i maana mwala uri hunie kire ke leesiꞌi mola. Aena aana omu kei teꞌurine, omu saꞌa roroꞌa hele aana ike nga waaite mwaanie Aamamiu i Lengi.

2“Taꞌena nga maholo o ko niie nga mo ola hunie nga iinoni meitale, o ke suꞌuri deu haadaꞌi loꞌu aana uri hunie mwala ke saie, mala mo iini ko lupweꞌi deu-deu nge kire ko lai euꞌesuie i laona mo nume ni palo-palo, na i sulie mo tala paine, uri hunie mwala ke too-toohaꞌinire. Toꞌohuu no ko unue huniꞌomu uri mo iini nge kire ko teteꞌurine, kire hele mangoa oto waaitada. 3Taꞌe iꞌoe, maholo o ko peꞌie nga iinoni meitale, o ke dau mumuni mola aana, mwaanie nga iinoni e saie loꞌu, maꞌalana nga tohungei malahumu diana. 4Hunie peꞌinge iꞌoe ke mumuni, na Aamamu nge ko lee-leesi ola mumuni ke si waaiꞌo taane haahie.”

Aarengaꞌinge Toꞌohuu E Uure Mola Mwaanie Neꞌisaenga Manola

Luk 11:2-4

5Na a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu, “Maholo omu ko aarengaꞌi omu ke suꞌuri deu mala mo iini ko lupweꞌi deu-deu, nge saeda uri kire ke uure i laona mo nume ni palo-palo, na aani maai tala rue uri hunie mwala ke leesie kire ko aarengaꞌi. Ineu no ko unue huniꞌomu uri mo iini urine, kire hele mangoa oto waaitada. 6Taꞌe maholo o ko aarengaꞌi, o ke lae iiꞌo mumuni maraamu i duru iꞌoe, o ke honoa maa, na o ke aarengaꞌi hunie Aamamu iini e iiꞌo mumuni. Na ingeie iini e sai lio saie nga taa o ko esu mumuni aana, ke si waaiꞌo haahie.

7“Na maholo omu ko aarengaꞌi, mwaanie omu talei ooni-ooni mola aana mo wala mwaakule mala mwala ni puꞌo. Aana loꞌongaꞌinge ikire uri mo aarengaꞌinge tewa ni rongo-hunileni kei lae. 8Omu ke suꞌuri heimaanie mo iini urine, aana Aamamiu e manataꞌinie oto nga moi taa omu saetoꞌo aani na omu kaꞌa suke ue aana. 9Taꞌe omu ko aarea God omu ke aarengaꞌi uuri.

Mamaꞌa i Lengi, mwala ke haꞌamaꞌu aana satamu.

10Aalahanga iꞌoe ke lae mai.

Mo ola saemu eeni deuleni,

asuileni ke lae oto i aano i leu mala oto i Lengi.

11O ke niie mai huniꞌemi mo ngeulaa e adona siꞌiri.

12Na o ke saeꞌaasie huniꞌemi mo oorahaꞌaa iꞌemi,

mala iꞌemi noꞌone emi ko saeꞌaasie mo roroꞌanga ikire mo iini ko deu huꞌisiꞌemi.

13Na mwaanie o toliꞌaasiꞌemi huni oorahaꞌaa maholo malaahongalamami ko lae,

taꞌe o ke lio i suli diana aamami mwaanie Iini Oorahaꞌaa.

14“Mala omu kei saeꞌaasie hunie taꞌena nga iinoni mo roroꞌanga kire ko deu huꞌisiꞌomu eeni, nge Aamamiu i Lengi kei saeꞌaasie huniꞌomu mo oorahaꞌaanga iꞌomu. 15Taꞌe mala omu kaꞌa saeꞌaasie hunie taꞌena nga iinoni mo roroꞌanga kire dau huꞌisiꞌomu eeni, nge Aamamiu i Lengi e saꞌa saeꞌaasie ike noꞌone mwaaniꞌomu mo oorahaꞌaanga iꞌomu.”

Mwaanie O Lupweꞌi Oolongau Hunie Mwala Ke Haꞌapainaꞌaꞌo Haahie

16Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Maholo omu ko oolongau, mwaanie omu nunuku dara mala mo iini ko lupweꞌi deu-deu. Aana kire ko lupweꞌi lio rahitou mola hunie mwala ke leesie uri kire ko oolongau. Taꞌe ineu no ko unue huniꞌomu uri mo iini nge kire ko teꞌurine, kire hele mangoa oto waaitada. 17Taꞌe iꞌoe, maholo o ko oolongau, o ke hodalie maamu na o ke arapasie pwaumu. 18Mwaanie mwala e lio saie uri o ko oolongau, taꞌe Aamamu e iiꞌo mumuni mola ke saie. Na Aamamu ko lee-leesi ola mumuni, ke si waaiꞌo i tehulaꞌana.”

O Ke Dudurue Toꞌo-toꞌonga I Lengi

Luk 12:33-34

19“Mwaanie omu dudurue mo ola diana iꞌomu mei laona walumalau, leu mo kokorosi kei ngeuꞌi aana na kauwaꞌa kei waeliꞌi aana. Na mo iinoni peli-peli kire sai hokaꞌie mola nume huni pelileni. 20Taꞌe omu ke dudurue mo ola diana namiu i Lengi, leu mo kokorosi e saꞌa ngau aana na kauwaꞌa saꞌa waeliꞌi aana. Na i Lengi noꞌone nge e aasa hunie mo iinoni peli-peli kire kei hokaꞌie nume hunie pelinge. 21Aena aana leu nge toꞌolamiu e iiꞌo aana, nge saemiu kei talei oꞌoꞌo noꞌone mola aana leune.”

Hari-hunilana Mo Ola Ni Lengi E Urihana Raa-raa

Luk 11:34-36

22“Oto maamu e urihana raa-raa hunie sapemu. Mala uri maamu e manola, nge ahutana sapemu kei matapwa oto. 23Taꞌe mala maamu e kaꞌa manola, nge ahutana sapemu kei rorodoꞌa mola. Mala uri raa-raa i saemu ngeena kei neꞌi rodohono, nge o ke si tohungei iiꞌo oto mola i laona rodohono eena.

24“Na e urine loꞌu aana nga taꞌa-taꞌa koni-konihe e saꞌa roroꞌa asu susuleꞌi ike nana nga ro poro paine hai aaopaꞌi. Aana kei manata diana mola hunie eetana nga iini, na kei ngiduupu hunie ruana nga iini, wa kei haꞌamaꞌu mola aana ruana nga iini, na kei maaleledie eetana nga iini. Oto e tohungei aasa hunie omu kei neꞌisae haꞌamaꞌu aana a God na toꞌo-toꞌonga aana walumalau ie mala uri e ro poro paine iꞌomu.”

O Ke Norutoꞌo Taraꞌasi Aana A God

Luk 12:22-31

25“Aena ngeena no ko unue huniꞌomu uri, mwaanie omu lae oto i tolahiꞌe hiitoꞌo i sulie mei ngeulaa ni ngaa, na mei wei ni inu huni haꞌamaurie sapemiu. Na omu ke suꞌuri tolahiꞌe liutaa noꞌone i sulie mei ola ni toꞌoni haahie sapemiu. Aena mauringe oto e roroꞌa liutaa aana ngaulaa, na sapemiu e roroꞌa liutaa aana toꞌoni. 26Omu ke leesie kaꞌu mo menu ko loo-loho hailiu ngeena. Kire kaꞌa auꞌesu hohola, wa uri kire ke soꞌo-soꞌokoni huni duruꞌi. Taꞌe Aamamiu i Lengi ko haꞌa-haꞌangaure taane. !Ilisie iꞌomu mo iinoni! Omu roroꞌa liutaa aana mo menu i maana a God. 27Oto aana maꞌalana omu ke loꞌo-loꞌongaꞌi liutaa loꞌu i sulie mauringe iꞌomu, taꞌe omu saꞌa roroꞌa da ike mauringe ngeena ke tewa loꞌu.

28“Omu ke suꞌuri tolahiꞌe hiitoꞌo noꞌone i sulie toꞌoni ni hoꞌosie iꞌomu. Omu ke leesie kaꞌu mo ei tataka nge kire ko pwito hailiu ngeena. Kire kaꞌa auꞌesu wa kire ke tau-teuri sala. 29Taꞌe no ko unue huniꞌomu uri maꞌalana a Solomon Inemauri e toꞌo-toꞌo liutaa na e sai toꞌoni aana mo toꞌoni manikuluꞌe, taꞌe mo ei tataka ngeena kire hoꞌo sala lio diana liutaa aana. 30Mo ei tataka ngeena, mo ola kaꞌa oꞌoꞌo tewa ike noꞌone. Kire ko eehurara mola i matana hoꞌowa, na i seulehi kire ko nunulu oto loꞌu, na mwala ko aasiꞌi mola i laona dunge. ?Oto mala a God ko haꞌatoꞌonie mo takai ei ngeena, ohe omu unue uri a God e saꞌa nii toꞌoni ike haahiꞌomu? !Hiiwalaimolinge iꞌomu e lae otoi mwei-mwei hiitoꞌo! 31Oto omu ke suꞌuri tolahiꞌe liutaa i sulie mei ngeulaa ni ngaa, wa mei wei ni inu, wa mei ola ni toꞌoni aana. 32Mwala ni puꞌo, ni kire ko lae otoi totolahiꞌe hiitoꞌo i sulie mo ola urine. Taꞌe iꞌomu, Aamamiu i Lengi e saie taane oto uri omu saetoꞌo aana mo olana. 33Taꞌe omu ke neꞌi-neꞌisae aana Aalahanga a God na oodo-oodonga ingeie liutaa aana taꞌena nga ola mai aano, na ingeie ke si sapeie taꞌena nga ola huniꞌomu. 34Aena ngeena mwaanie omu lae oto i totolahiꞌe liutaa aana nga taa kei reu i hoꞌowa. Toliꞌaasie oto hunie i hoꞌowa mo neꞌisaenga aana. Aana ahutana mo dinge e mani ado oto aani aaelanga aana.”

7

Leilemu Kei Lae Noꞌone Mala O Ko Leie Mwala

Luk 6:37-38,41-42

1Oto a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu, “Mwaanie omu talei lei-leie taꞌena nga iinoni, mwaanie a God e leiꞌomu noꞌone urine. 2Aena aana tolahai ola nge omu kei leie ngaeta mwala aana, a God kei leiꞌomu noꞌone aana. Na nga haꞌatolanga uri taa nge omu ko leie mwala aana, taꞌa-taꞌa haꞌatolanga ngeena noꞌone mola nge a God kei leiꞌomu aana. 3?E ue kaꞌu o ko ili lio susulie kele ngangaꞌai ola oto mola mwai-mwei i maana aasimu? Taꞌe hule aana iꞌoe, rotoi ei leku e eno honosie maamu na o kaꞌa sai hiingeꞌinie. 4Na e kaꞌa diana ike noꞌone uri hunie o ke unue hunie aasimu uuri, ‘Kaꞌu ne ke taꞌaasie ngangaꞌai ola mwaanie maamu,’ na hule aana iꞌoe maraamu, rotoi ei leku noꞌone mola e eno honosie maamu. 5!Nga hero-heronga kaꞌa urine ike! Mala uri o ko teꞌurine, nge o ko lupweꞌi deu-deu mola ni ngeena. Taꞌe o ke holaꞌi taꞌaasie kaꞌu rotoi ei leku ngeena mwaanie maamu hunie maamu ke manola. Oto o ke si lio susulie kele ngangaꞌai ola i maana aasimu hunie o ke kae aasie.”

Haꞌa-uusulinge A Jisas E Saꞌa Toꞌohie Ike Saena Ngaeta Mwala

6“Mwaanie omu nii-niie mo ola maaꞌi mala Tataroha Diana hunie mo iini kei heliwala mola hunie. Aana urine e urihana mola omu ko niie mo ola maaꞌi ana mo usu, oto kire kei eeliꞌu mola na kire kei alaiꞌomu. Na e urihana noꞌone omu ko aasie mo ola diana iꞌomu mala mo dehi i saana mo poo, na kire kei uuri puli-pulisiꞌi mola aana aeꞌaeda.”

O Ke Aarengaꞌi Tarau Talana Mo Tolahai Ola Diana A God

Luk 11:9-13

7Oto a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu, “Omu ke susuke aana a God, na ingeie kei niie huniꞌomu. Omu ke hai-heitalea i saana God, na omu kei lio oodoie. Na omu ke iiki-iiki i kolune maa ingeie, na kei tahanie maa talamiu. 8Aana taꞌena nga iini ko sukaa nga mei ola aana a God, nge kei niie oto hunie. Na taꞌena nga iini ko heitalea nga mei ola aana a God, kei lio oodoie oto. Na taꞌena nga iini ko iiki-iiki ikolune maa ingeie, nge a God kei taha maa talana oto. 9?E ue aana iꞌomu mo mamaꞌa wa mo teite? ?Mala uri kalemu kei sukaa nga mei ngeulaa aamu, o sai niie mola nga ho heu ana? 10?Wa ko sukaa nga ho iiꞌe aamu, o sai niie mola nga mwaa ana? !Haꞌike! 11Iꞌomu mo iinoni oorahaꞌaa, taꞌe hule aana omu sai niie mo ola diana hunie mo mwela iꞌomu. ?Ilisie Aamamiu i Lengi iini e diana liutaa aana taꞌena nga iinoni, uri e saꞌa nii liutaa aana mo ola diana hunie nga mo iini ko suke aana?

12“Mo ola nge saemiu mwala ke dauꞌi huniꞌomu, nge iꞌomu noꞌone omu ke dauꞌi hunie mwala. Aena aana loꞌongaꞌinge aana ahutana mo Haꞌatolanga a Mosis na haꞌa-uusulinge mo propet ni otona.”

Mwala Hunge Kei Sereꞌinie Tala Takoie Maurihe Huu

Luk 13:24

13“Omu sai sili i laona Aalahanga a God mola sulie maai para mwai-mwei. Aana maai para hunie maenga e paine na tala takoie e aaroka, na mwala hunge kire ko lae oto i sulie. 14Taꞌe maai para hunie maurihe huu e mwai-mwei na tala takoie e kokohisi, na tootaꞌi iini mola kire kei lio oodoie.”

Tolahana Mo Propet Eero-Eero Kei Haataꞌinie Uri Kire Takalo

Luk 6:43-44, 13:25-27

15“Omu ke lio talamiu aana mo propet eero-eero, kire kei lae mai seemiu na kire kei lupweꞌi deu mala mo sipu e rako-rako, taꞌe i laona saeda, ikire mo wawaulo ni meꞌesu oto toꞌohuu. 16Omu kei lio saire taane aana tolahada, mala walo kau-keu e saꞌa hungu ike aana fik, wa puli-pulisi poo ke hungu aana grep. 17E urine loꞌu aana taꞌena nga ai diana kei hungu oto aani hue-huei ei diana, na ai aaela kei hungu oto aani hue-huei ei aaela haliꞌite. 18Ai diana e saꞌa roroꞌa hungu ike aani hue-huei ei aaela, wa ai aaela ke hungu eeni hue-huei ei diana 19Taꞌena nga ai e kaꞌa hungu eeni hue-huei ei diana, nge kire kei tohue na kire kei aasie i laona dunge. 20Aena ngeena omu kei lio saie mo propet eero-eero aana tolahada.

21“E kaꞌa ike ahutana mo iini ko unu-unue hunieu uuri, ‘!Aalaha ineu!’ uri kire kei meni sili i laona Aalahanga a God, taꞌe mo iini ko deu i sulie saena Aamaku i Lengi haꞌalaa. 22Aana dinge ooreta, mwala hunge kei unue hunieu uuri, ‘!Aaia, aalaha iꞌemi! Emi tarohaꞌinie walana a God aana satamu, na emi oohe aasie mo liꞌoa aaela aana satamu, na mo huꞌi-huꞌite hunge emi deuꞌi aana satamu.’ 23Oto aana maholona ne ke si unue mola hunire uuri, ‘Nou kaꞌa manataꞌiniꞌomu ike. !Tahi mwaanieu, iꞌomu mo iinoni ni oorahaꞌaa!’ ”Sam 6:8

Iini Ko Tola I Sulie A Jisas E Urihana Mwane Saenanau E Tohu Diana Aana Nume

Luk 6:47-49

24“Aena ngeena taꞌena nga iini ko rongoa walaku peꞌi sulu i suliꞌi, e urihana iinoni saenanau e tohue nume ingeie aana e eli kokoro talana mo hunu, na e neꞌie mo heu i poo-pootana mo hunu aana nume ngeena. 25Oto lae-lae maholo kei talei nemosie, na kei kone ahuie, na ooru peine kei halolo aana nume ngeena, taꞌe e saꞌa aaꞌoho ike, aena aana poo-pootana e iiꞌo i lengine hau.

26“Na taꞌena nga iini ko rongoa walaku na e kaꞌa sulu ike i sulie, ingeie e urihana iinoni e pweu nge e tohue nume ingeie mola i lengine oone mwaakule. E kaꞌa eli kokoro ike wa ke neꞌie mo heu ehuie mo hunu. 27Oto lae-lae maholo nemo kei nemosie, na kone kei kone ahuie, na ooru peine kei hite aana, oto kei aaꞌoho taꞌingelu oto i aano.”

Haꞌa-uusulinge A Jisas E Nanama

28Maholo a Jisas e unu mangoa mo ola ienini, oto ahutana mwala ko meni pangataꞌinie mo haꞌa-uusulinge ingeie, 29aana haꞌa-uusulinge ingeie e kaꞌa urihana ike mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis, aana e haꞌa-uusuli aana nanamanga.

8

A Jisas E Haꞌa-uurie Mwane Maelaa Ni Osa E Hite Aana

Mak 1:40-45, Luk 5:12-16

1Maholo a Jisas e siho toli mei mwaanie uuwo, oto mwala hunge ko lae i sulie. 2Na ngaeta mwane maelaa ni osa aana e lae mai saana a Jisas, oto ko pouruuru i naꞌona na ko teꞌuri, “Aalaha ineu, mala o ko mwaꞌe-mwaꞌe, o ke kuraa sapeku hunie ne ke rereꞌa adona iiꞌonga loꞌu peꞌie mwala a God.”8:2 Mo Haꞌatolanga mo Jiu e unue uri mwala peꞌie maelaa aaela ngeena, kire tohungei madaꞌa i maana God. Kire madaꞌa oto liutaa, hule aana iini nge ko kele kopi mola aana iini e toꞌo aana maelaa ngeena kei madaꞌa noꞌone mala ikire. Aena urine mo Jiu kaꞌa toliꞌaasie kire ke iiꞌo i laona mo huilume, wa kire ke lae mai i laona leu ni uusiꞌe, wa kire ke lae mai i laona mo nume ni palo-palo mo Jiu. Leesie Levitikas 13:45-46.

3Oto a Jisas e si susueꞌinie wau nimana huni hele i sapena mwaena, na ko teꞌuri, “Iau, nou mwaꞌe-mwaꞌe taane. Sapemu ke mola oto.” Oto maelaa ni osa ngeena e tolana mango oto mwaanie. 4Na a Jisas ko si unue hunie a mwaena uuri, “Mwaanie o haꞌa-haꞌarongoa nga iini aana nga taa e rau. Taꞌe o ke oodo mola i saana mo pris hunie kire ke saie uri sapemu e mola oto. Na o ke niie uuraaꞌinge hunie a God mala mo Haꞌatolanga a Mosis e unue. Urine ahutana mwala kire ke si meni saie uri sapemu e mola oto.”

Naꞌohai Mwane Aana Mae E Hiiwalaimoli Aana A Jisas

Luk 7:1-10

5Maholo a Jisas e lai aarapuu aana huilume i Kapaneam, ngaeta mwane paine aana mae ni Rom e lae mai saana, na ko eitanaie uuri, 6“Aalaha ineu, koni-konihe ineu e eno mola i nume aana ko rarasi. Na ko tohungei sapesalu oto liutaa.”

7Oto a Jisas ko teꞌuri, “Ne kei lae taane huni haꞌa-uurie hunie ke awaa.”

8Oto naꞌohai mwane aana mae ngeena ko teꞌuri, “!Haꞌike, aalaha ineu! Nou kaꞌa malisine ike uri o ke lai sili i nume ineu, taꞌe o ke unue mola nga mei wala na koni-konihe ineu kei awaa oto. 9Aana ineu na nou iiꞌo noꞌone i mamalutana nanamanga ngaeta mo poro paine, na nou toꞌo aana noꞌone mo ramo i meluteku. Na mala no ko unue hunie nga ramo uuri, ‘Lae wau,’ na ko lae oto wau. Na mala no ko unue hunie ngaeta ramo uuri, ‘Lae mai,’ na ko lae oto mai. Na mala no ko unue hunie koni-konihe ineu uuri, ‘O ke asuie mei esunge waune,’ na ko esuie oto.”

10Maholo a Jisas e rongo urine, e si pangataꞌinie na ko teꞌuri hunie mo iini ko lae i sulie, “Toꞌohuu no ko unue huniꞌomu uri nou kaꞌa lio oodoie ike ue nga mwane ni Israel ke hiiwalaimoli eeku mala mwane ni Rom ie. 11Oto no ko unue huniꞌomu uri mo Aapoloa Aaopa hunge kei lae mai uure i pwaalana sato na i suulana sato, na kire kei iiꞌo i aano huni ngeu peꞌie a Ebraham, na Aesak, na Jekob aana Aalahanga a God. 12Taꞌe mo Jiu nge a God e lio hilisire kaꞌu oto i naꞌo hunie aalahanga ingeie, aasilada kei lae mola sinaha i laona rodohono. Na kire kei iiꞌo ni saehuunge mola peꞌie ngaranga.”

13Oto a Jisas ko si unue hunie naꞌohai mwane aana mae ngeena uuri, “Aalihoꞌi taꞌi nume iꞌoe, na nga taa o hiiwalaimoli aana, kei oa oto huniꞌo.” Na oto mola aana maholona, koni-konihe ingeie e tolana awaa oto.

A Jisas E Haꞌa-uurie Mwala Hunge

Mak 1:29-34, Luk 4:38-41

14Maholo a Jisas e lai hule aana nume a Pita, na ko leesie keni hungaona e eno aana ko tohungei mataꞌi oto hiitoꞌo. 15Oto a Jisas e hele i nimana, na ko tolana awaa oto aana maholona. A keine e taꞌelaꞌi, na ko raretaꞌinie oto a Jisas.

16Oto aana maholo ko seulehi oto, kire ko si toolea mai mo iini hunge mo liꞌoa aaela aada i saana a Jisas. Oto a Jisas e si oohe aasie mo liꞌoa aaela ngeena mola aani wala, na e haꞌa-uurie mo iini ko mweri. 17Nga taa a God e unue hunie a Propet Aesaea e si oa i leune, aana e unue uuri, Ingeie mone e taꞌaasie mo maelaa ikie, na e haꞌamangoa taꞌena nga mwaringe mwaanikie.Aesaea 53:4

Mo Iini Ko Neꞌisae Mouteꞌi Haꞌalaa Kire Sai Lulu I Sulie A Jisas

Luk 9:57-62

18Maholo a Jisas e saie uri mwala hunge ko ruru mei saana, oto e unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie uri kire ke aatoholo i reune Aasi I Kalili aana aapa poꞌo wau. 19Oto ngaeta haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis e lae mai saana na ko teꞌuri hunie, “Haꞌa-uusuli, nou mwaꞌe-mwaꞌe ni lulu i suliꞌo aana taꞌena nga leu o ko lae aana.”

20Oto a Jisas e aalamie ko teꞌuri, “Mo usu ni meꞌesu na hule aana kire toꞌo liwe ni maꞌahu ikire, na mo menu loꞌu kire mani toꞌo niuꞌi taane noꞌone, taꞌe ineu a Kale Ni Iinoni hule aana nga leu ni mamalo ineu na haꞌike loꞌu.”

21Oto ngaeta iini loꞌu hikana mwala ko lulu i sulie ngeena ko teꞌuri hunie, “Poro paine, o ke holaꞌi toliꞌaasieu keꞌu hunie ne ke lai heitolingeꞌinie aamaku.”

22Oto a Jisas ko teꞌuri hunie, “Haꞌike, taꞌe o ke lulu i sulieu oto molana, na mwaanie o maaꞌoohie mo tolahiꞌanga ni welumalau kei mango nge o ke si lulu i sulieu.”8:22 Erenga ni Krik e aalahuu uuri, “O ke toliꞌaasie mo iini e mae oto ke haitolingeꞌinie mo rae ikire maraada.”

A Jisas E Ere Aana Ooru

Mak 4:35-41, Luk 5:17-26

23Oto a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire mani taꞌelie iiola, kire si lae. 24Maholo kire ko kele lae mola suꞌu weu i laona aasi, na painehaꞌana mawasidengi ko tolana hite aada oto. Aahe ko seu aaelasire oto, hule aana iiola na ko karaꞌi dodo oto, taꞌe a Jisas ko maꞌahu mola. 25Oto mo pwaarongoisuli ingeie kire ko haꞌalioa na kire ko teꞌuri hunie, “!Haꞌa-uusuli, o ke haꞌa-uurikolu! !Kolu ko karaꞌi mae oto!”

26A Jisas ko aalamire uuri, “?E ue ni oto omu ko meꞌu urine? !Hiiwalaimolinge iꞌomu e lae otoi oꞌoruꞌe liutaa!” Oto e si taꞌelaꞌi ko ere aana ooru na aahe hunie kire ke mamalo. Oto e si lae mola wai aange hoolaa.

27Mo pwaarongoisuli ingeie ko tohungei pangataꞌi, na kire ko unue, “?Nga iinoni uri taa ni ie? Hule aana ooru na aahe na kire ko rongo hunie walana.”

A Jisas E Oohea Liꞌoa Aaela Mwaanie E Ro Mwane

Mak 5:1-20, Luk 8:26-39

28Maholo a Jisas e lai aarapuu aana poꞌo ni hanue mo Kadara, aana poꞌo ni eesi i Kalili poꞌo taꞌau, ko oodoie e ro mwane kirerue uure mwaanie mo kilipweꞌu. 8:28 Mo Jiu oto i naꞌo kire sai didie mo heu hunie mo kilipweꞌu ikire, wa kire sai heitolingeꞌinie mo rae i laona mo hahale mala mo kilipweꞌu ikire. E ro mwane ngeena mo liꞌoa aaela aadarue na kirerue saꞌa lio aasie ike nga iini ke liu aana tala ngeena. 29Oto kire ko uulo oto paine uuri, “?Kalena a God, o ko kotahiꞌemi huni taa? ?Uri o lae mola mai huni haꞌaloiꞌemi, na e kaꞌa hule ue aana maholo hunie?”

30Na painehaꞌana amaa ni poo ko susude i hoorada i leune. 31Oto mo liꞌoa aaela ngeena kire ko eitanaie a Jisas uuri, “Mala o ko oohe aasiꞌemi, o ke toliꞌaasiꞌemi ke lae i laona amaa ni poo taꞌaune.”

32Oto a Jisas ko unue hunire uuri, “!Omu ke lae!” Oto kire iisitaa, kire si lai sili i laona mo poo. Oto amaa ni poo ngeena kire mani loutaa pwau i aano i sulie uuwo na kire lai pola tala oto aana maoꞌi hunie i eesi, na kire ko meni inu oto.

33Oto mwala e lio-lio i sulie mo poo ngeena, kire tahi lai hule i henue, na kire ko tarohaꞌinie oto nga taa e rau aana e ro mwane nge mo liꞌoa aaela i saedarue. 34Oto ahutana mwala aana huilume ngeena kire ko si lae honosie a Jisas. Maholo kire leesie a Jisas, kire ko meni eitanaie oto hunie uri ke lae mwaanie taitelihana hanue ikire.

9

A Jisas E Haꞌa-uurie Mwane E Loku

Mak 2:1-12, Luk 5:17-26

1Oto a Jisas e taꞌelie iiola ikire na ko aatoholo aalihoꞌi loꞌu takoie hanue ko oꞌoꞌo aana i Kapaneam. 2E hule taꞌau, oto kire aangaꞌinie mai ngaeta mwane e rarasi i lengine hulite i saana. Oto a Jisas e leesie hiiwalaimolinge ikire e paine, ko si teꞌuri hunie mwane e rarasi ngeena, “Kaleku, saemu ke dodo. Mo oorahaꞌaa iꞌoe saeꞌaasileni e lae oto.”

3Oto ngaeta mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis ko teꞌuri hunire maraada, “!Haꞌike eena! A mwane ie ko ere toohaꞌinie uri ingeie e paine loꞌu mala a God.”

4A Jisas e saie oto nga taa kire ko loꞌo-loꞌongaꞌinie, oto ko si teꞌuri hunire, “?E ue nge omu ko loꞌo-loꞌongaꞌi aaela urine? 5Omu saie kaꞌu uri erenga ni mola e mwadaꞌu na taꞌena nga iini e sai ere mola uuri, ‘Mo oorahaꞌaa iꞌoe saeꞌaasileni e lae oto.’ Na loꞌu uuri, ‘!Taꞌelaꞌi! O ke toolea hulite iꞌoe, na o ke lae-lae oto.’ Taꞌe huni esuie e ro mei neꞌisaenga ngeena kire aasa oto hiitoꞌo hunie iinoni. 6Taꞌe ineu, a Kale Ni Iinoni, ne kei esuie mola mei ola hunie omu ke lio saie uri ineu, nou toꞌo aana noꞌone nanamanga huni saeꞌaasi oorahaꞌaa mai aano i leu.”

Oto a Jisas e si teꞌuri hunie mwane e rarasi ngeena, “!Taꞌelaꞌi! O ke toolea hulite iꞌoe, na o ke lae-lae oto i nume iꞌoe.”

7Oto a mwaena e taꞌelaꞌi na ko lae oto i nume ingeie. 8Maholo mwala kire leesie urine, oto kire ko si meꞌu, na kire ko haꞌamanikuluꞌaa God aana e niie nanamanga urine hunie mo iinoni.

A Jisas E Soie A Matiu

Mak 2:13-17, Luk 5:27-32

9Maholo a Jisas ko si kele lae mola taꞌau mwaanie leune na ko leesie nga mwane satana a Matiu, e iiꞌo aana leu ingeie huni totola toꞌoha aana takis hunie aalahanga ni Rom. Oto ko teꞌuri hunie a Matiu, “O ke lulu i sulieu.” Oto a Matiu e taꞌelaꞌi ko si lulu i sulie.

10Oto maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lae huni ngeu peꞌie a Matiu, na hungelana mwala susulu toꞌoha hunie aalahanga ni Rom mala a Matiu, na mo iini hunge aana mwala oorahaꞌaala, kire ko lae noꞌone mai huni ngeu tararuru peꞌire. 11Ngaeta mo iini aana mo Parise e leesie urine, oto kire ko upwesie mo pwaarongoisuli uuri, “?E ue nge haꞌa-uusuli iꞌomu ko ngeu na ko inu peꞌie mo iinoni oorahaꞌaala mala mo mwane susulu toꞌoha ngeena?”

12A Jisas e rongo urine e si aalamire uuri, “Iinoni nge e awaa mola saꞌa saetoꞌo aana ike mwane kure-kure, taꞌe iini nge ko maelaaꞌa haꞌalaa. 13Oto omu ke haitalea loꞌu e ue ni mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, Nou kaꞌa hari hunie ike uunu-olanga, taꞌe aamasinge hunie mo iinoni.Hosea 6:6 Aana nou lae mai huni haaraie mo iinoni oorahaꞌaa ke oonisae, na nou kaꞌa lae ike mai huni haaraie mo iini kire unue kire diana oto.”

Haꞌa-uusulinge Haalu A God E Liue Iini Lalahuꞌe

Mak 2:18-22, Luk 5:33-39

14Oto mo pwaarongoisuli a John Loto Maaꞌi kire lae mai saana a Jisas na kire ko dolosi aana uuri, “?E ue kaꞌu nge iꞌemeelu na mo Parise, melu ko oolo-oolongau tarau, taꞌe mo pwaarongoisuli iꞌoe nge kire kaꞌa sai oolongau?”

15A Jisas e aalamire uuri, “?Mo malahune a poro haalu kire kei saehuu uri taa na kire ko ngeu-ngeu ue aana ngauhe ni haꞌarurunge na a poro haalu e iiꞌo ue peꞌire? Taꞌe kei hule aana hai dinge nge kire kei toolea poro haalu mwaanire, nge kire ke si oolongau taane.”

16Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu mei wala ni aalahuunge ie i sulie haꞌa-uusulinge haalu ingeie hunire uuri, “Nga iini e saꞌa loꞌamenaa ike nga toꞌoni lalahuꞌe aana nga mei loꞌamena haalu. Aana maholo ko hodalie, nge mei loꞌamena haalu ngeena kei mwai-mwei na kei hakasie mola toꞌoni lalahuꞌe, oto ke si haka aaela loꞌu mwaanie holaꞌinaꞌo. 17Na loꞌu nga iini e saꞌa dedeie ike waen haalu i laona mo ateꞌa lalahuꞌe huni neꞌi-neꞌi waen nge kire asuiꞌi aana teꞌe-teꞌena nanikot. Aena aana maholo waen haalu ngeena kei madoro, ko da mo ateꞌa lalahuꞌe ngeena ko poꞌo, oto kire sai hoka, na waen kei waetaꞌi oto na mo teꞌe-teꞌei ola ngeena kei aaela oto noꞌone. Taꞌe kire kei dedeie waen haalu i laona mo ateꞌa teꞌe-teꞌei nanikot haalu haꞌalaa kire ke si meni iiꞌo diana.”

A Jisas E Haꞌa-uurie E Ro Keni

Mak 5:21-43, Luk 8:40-56

18Na maholo a Jisas ko ere-ere ue urine hunire, ngaeta mwane paine aana mo Jiu e lae mai saana, na ko pouruuru i naꞌona na ko teꞌuri, “Kele pule ineu e si mae oto molana, taꞌe o ke lae kaꞌu mei na o ke hele i sapena aana nimemu na kei meuri oto.”

19Oto a Jisas e taꞌelaꞌi ko lae i sulie, na mo pwaarongoisuli ingeie oto noꞌone peꞌie. 20Na ngaeta huꞌe apu raha-raha ko seunie oto hunie aawalai helisi mwana rue,9:20 Haꞌatolanga a Mosis e unue uri mo keni apu raha-raha nge aada urine kire madaꞌa i maana God, na kire ke suꞌuri kopi aana nga iini loꞌu mwaanie kire haꞌamadaꞌaa iini kire kopi aana ngeena. Leesie Levitikas 15:25-33. ko lae poi purine a Jisas, na ko kopi mumuni aana ngongoꞌana toꞌoni ingeie. 21A huꞌena e teꞌurine aena aana e hiiwalaimoli uri maꞌalana ko kele kopi mola aana toꞌoni a Jisas, na kei awaa oto.

22A Jisas e aaliꞌu na ko leesie a huꞌena, oto ko teꞌuri hunie, “Kaleku saemu ke dodo, hiiwalaimolinge iꞌoe e haꞌa-uuriꞌo oto.” Oto a huꞌena ko tolana awaa oto mwaanie maelaa ni epu aana maholoi satona.

23Oto a Jisas e lai hule aana nume mwane paine ngeena, na ko leesie mwala ko uuhi-uuhi eu aani saehuunge, na ahutana mwala ko talei eꞌengo oto mola. 24Oto ko si teꞌuri hunire, “Omu ke lae i sinaha. Kele pule ie e kaꞌa mae ike, taꞌe ko maꞌahu mola.” Oto kire ko mwesi mola mwaanie. 25Na e haro oohera mango, e si sili weu i duru a pulena, na ko hele i nimana. Oto a pulena ko taꞌelaꞌi oto. 26Na tataroha aana mei olana ko si taro ahusie oto ahutana poꞌo ni henuena.

A Jisas E Haꞌa-uurie E Ro Mwane E Ulu

27Oto aana maholo a Jisas ko lae taꞌau mwaanie numena, e ro mwane kire ulu ko aehota lae i sulie peꞌie soinge uuri, “!Kalena Deved Inemauri, o ke aamasiꞌemereꞌi!”

28Oto a Jisas e lai sili i nume, e ro ulune kirerue ko si lae mai saana. Na a Jisas ko dolosi aadarue uuri, “?Uri more hiiwalaimoli taane aana nou sai haꞌa-uuriꞌomoreꞌi?”

Oto kirerue ko aalamie uuri, “Iau, Aalaha, mere hiiwalaimoli oto.”

29Oto a Jisas e hele wau aana maadarue na ko teꞌuri, “Leune ke rau oto mala hiiwalaimolinge iꞌomoreꞌi.” 30Oto maadarue ko tolana lio-lio loꞌu. Na a Jisas ko ere aadarue, ko teꞌuri, “Suꞌuri haꞌarongoa nga iini aana mei ola ienini.”

31Taꞌe kirerue lae, oto kirerue ko si lai tarohaꞌinie mola i sulie ahutana poꞌo ni henuena nga taa a Jisas e asuie aadarue.

A Jisas E Haꞌa-uurie Mwane E Kaꞌa Sai Ere

32Maholo e ro mwane ko iisitaa taꞌau, ngaeta mwala ko toolea loꞌu mei saana a Jisas mwane e kaꞌa sai ere aena aana liꞌoa aaela nge aana. 33Oto a Jisas e oohea liꞌoa aaela ngeena mwaanie a mwaena, na a mwaena ko si ere taataha oto. Ahutana mwala kire leesie urine kire ko si meni pangataꞌinie, kire ko teꞌuri, “Uure oto mai waite, nga mei ola urine kie kaꞌa leesie ue mai Israel.”

34Taꞌe mo Parise kire ko unue mola uuri, “!Iiei! Naꞌohana mo liꞌoa aaela ni mola e niie nanamanga ngeena hunie huni oohe aasie mo liꞌoa aaela.”

A Jisas E Aamasie Mo Iinoni

35A Jisas e lae peꞌi maatolie ahutana mo huilume aana poꞌo ni henuena. Na e lae peꞌi haꞌa-uusuli i laona mo nume ni palo-palo mo Jiu aani laeliwalanga aana Tataroha Diana i sulie Aalahanga a God, na e haꞌa-uurie mwala peꞌie taꞌena nga taungei maelaa oto mola. 36Oto e lae peꞌi leesie mwala na saena ko si huu peꞌi aamasilada, aana siꞌohaꞌada e paine na kire tatanga hailiu mola mala mo sipu nge nga iini huni lio i suliꞌi haꞌike. 37Oto ko unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, “Soꞌokoninge e paine hiitoꞌo, taꞌe mwala auꞌesu kaꞌa hunge ike huni soꞌokoni. 38Omu ke aitanaie iini e toꞌo aana hohola hunie ke uusungeꞌinie loꞌu mei nga mwala auꞌesu huni soꞌokoni nana.”

10

A Jisas E Lio Hilisie Aawalai Pwaarongoisuli Mwana Rue

Mak 3:13-19, Luk 6:12-16

1Oto e haaraie mai aawalai pwaarongoisuli mwana rue ingeie i saana, na ko niie nanamanga e saka hunire hunie kire ke oohe aasie ahutana mo liꞌoa aaela na huni haꞌa-uurie mwala peꞌie taꞌena nga maelaa hai aaopaꞌi.

2Ie satana aawalai hurulaꞌaa mwana rue:

Eetana a Saemon (haaraꞌinilana loꞌu a Pita),

na a Andru (aasine a Saemon),

na a Jemes (kalena Sebedi),

na a Jon (aasine a Jemes),

3Na a Pilip,

na a Batolomiu,

na a Tomas,

na a Matiu (mwane e susulu toꞌoha aana takis nana aalahanga ni Rom),

na ngaeta Jemes loꞌu (mwane kalena a Alpeas),

na a Tadeas,

4na ngaeta Saemon loꞌu (ngaeta iini aana pulitaa nge ko sare haiseuni huni taꞌaasie aalahanga ni Rom mwaanie hanue i Israel),

na a Jiudas Iskariot (iini nge e pweloa a Jisas).

A Jisas E Uusungeꞌinie Aawalai Pwaarongoisuli Mwana Rue Huni Tarohaꞌinie Aalahanga A God

Mak 6:7-13, Luk 9:1-6

5Aawalai mwane mwana rue ienini a Jisas e uusungeꞌinire peꞌie mo haꞌananaunge uuri, “Mwaanie omu lae-lae i saana mo Aapoloa Aaopa, wa i saana mo Samaria. 6Taꞌe omu ke lae i saana mo sipu e takalo kaꞌu, mwala ni Israel. 7Omu ke lae peꞌi laeliwala aana Aalahanga a God ko karaꞌini oto mai. 8Omu ke haꞌa-uurie mo iini ko mweri, omu ke taꞌea loꞌu mo iini e mae oto, omu ke haꞌa-uurie mo iini ko sapesalu aana maelaa ni osa, na omu ke oohe aasie mo liꞌoa aaela. Omu hele mwaakule kaꞌu, na omu ke nii mwaakule loꞌu. 9Mwaanie omu too-toolea nga mei toꞌoha i laona mo mweꞌi iꞌomu. 10Na mwaanie omu too-toolea loꞌu nga mwaꞌi aana omu ko lae aani laeha, wa nga ro toꞌoni, wa nga ro hoꞌohaahiꞌae, wa nga apaꞌa. Aana e diana hunie mwala ke peꞌiꞌomu, aana iinoni auꞌesu e malisine uri nga taa e saetoꞌo aana niilana kei lae hunie.

11“Oto maholo omu ko lai aarapuu aana nga hanue, omu ke lio hunie a tei kei tola koniꞌomu, na omu ke iiꞌo kaꞌu mola peꞌie hule aana omu kei lae loꞌu mwaanie hanuena. 12Na maholo omu ko lai sili i laona nga nume, omu ke haꞌadianaꞌara uuri, ‘Hanuelamanga ke iiꞌo peꞌiꞌomu.’ 13Mala mwala aana numena ko tola koniꞌomu, hanuelamanga ke oore peꞌire, taꞌe mala kire kaꞌa tola koniꞌomu oto, kire saꞌa hele aana ike hanuelamanga omu unue ngeena. 14Na mala uri nga hanue kaꞌa tola koniꞌomu oto, wa kire ke rongo huniꞌomu, nge omu ke lae mwaanie hanuena, na omu ke tataaꞌinie mo wasa-wasa mwaanie aeꞌaemiu, domana uri nga haꞌapasunge hunire uri a God kei haꞌaloire. 15No ko unue oto huniꞌomu, aana dinge ni leinge, haꞌaloilana mwala aana huilume ngeena kei aaela loꞌu hiitoꞌo liutaa aana haꞌaloinge nge kei lae hunie mwala tataꞌala aana e ro huilume i Sodom na i Komora.”

Mwala Kei Teungeꞌinie Kira Hiiwalaimoli

Mak 13:9-13, Luk 21:12-17

16Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu hunie mo hurulaꞌaa, “Omu ke rongo kaꞌu. No ko uusungeꞌiniꞌomu i matolana mwala e oorahaꞌaa, na saeda huni horoꞌiꞌomu mala mo wawaulo ni meꞌesu ko seunie mo sipu. Aena ngeena omu ke saenanau aana mo tala ni horonga ikire, taꞌe iꞌomu, omu ke maneko mola mala hiroikuu. 17Na loꞌu, omu ke lio talamiu aana mo iinoni, aena aana kire kei tooleꞌomu i laona leinge, na kire kei repusiꞌomu i laona mo nume ni palo-palo. 18Na tolalamiu kei lae-lae i naꞌona mo mwane paine aana mo aalahanga ni welumalau na i naꞌona mo inemauri hunie leilemiu i tehulaꞌaku. Aana maholo walu olana kei reu uurini, maholo iꞌomu otona huni unu diana aana Tataroha Diana hunire, na loꞌu hunie ahutana mo iinoni ni welumalau. 19Maholo kire ko tooleꞌomu i laona leinge, omu ke suꞌuri tolahiꞌe hiitoꞌo aana nga taa omu kei unue wa omu kei ere luhesie uri taa, aena aana a God kei niie taane huniꞌomu nga taa ni unue iꞌomu aana maholona. 20Aana omu saꞌa ere tohumiu ike taꞌe peꞌie Liꞌoa a Aamamiu ni kei ere i lalo aamiu.

21“Aana maholona kei tohungei aaela huniꞌomu toꞌohuu, aana mwala kei niie mo eeside maraada hunie horoꞌilada, na mo mamaꞌa kire kei deu urine noꞌone aana mo mwela ikire, na mo mwela noꞌone kire kei taꞌelaꞌi honosie mo meuꞌana ikire huni horo maesire. 22Na ahutana mwala kei teungeꞌiniꞌomu aena aana omu ko lulu i sulieu. Taꞌe iini nge kei uure aꞌailaꞌa taraꞌasi aani hiiwalaimolinge lai hule aana haꞌamangolana, nge a God ke si haꞌa-uurie. 23Maholo mwala ko teungeꞌiniꞌomu aana nga hanue, omu ke tahi takoie ngaeta hanue. Aana toꞌohuu no ko unue huniꞌomu uri omu saꞌa roroꞌa haꞌamangoa ike asunge iꞌomu aana ahutana mo henue i Israel na ineu a Kale Ni Iinoni no ko hule oto mai peꞌie manikuluhaꞌana a God.10:23 Ohe a Jisas e ere lalai i sulie maholo kei lae i lengine toloi henue peꞌie a Pita, na Jemes, na Jon, hunie sapena kei nuꞌe maholo kei ere peꞌie a Mosis na Elaeja. Leesie Matiu 16:28–17:13.

24“Iinoni haꞌa-uusulilana ko lae-lae ue, e kaꞌa paine ike liutaa aana haꞌa-uusuli ingeie, wa nga koni-konihe ke paine liutaa aana aalaha ingeie. 25E malisine uri tolahana pwaarongoisuli ke urihana oto haꞌa-uusuli ingeie, na koni-konihe ke urihana oto aalaha ingeie. Ineu oto pwaune nume ikolu, na oto mala mwala ko haaraꞌinieu aana naꞌohana mo liꞌoa aaela, iꞌomu, mwala aana nume kire ke si haaraꞌi aaelasiꞌomu loꞌu liutaa.

26“Taꞌe maꞌalana e urine, omu ke suꞌuri meꞌuteꞌinire, aana taꞌe-taꞌena nga mei ola iinoni ko mumumunie, haataꞌinilana kei saro lae mola, na taꞌena nga mei ola ko reu mumuni, sailana kei saronai lae taane. 27Nga taa no ko unu-unu mumuni aana huniꞌomu, omu ke si unu haadaꞌi aana. Na loꞌu nga taa omu ko rorongoa mola maraamiu, omu ke si soingeꞌinie hunie ahutana mwala ke rongoa. 28Mwaanie omu meꞌu-meꞌuteꞌinie mo iini ko sare horoꞌiꞌomu, aana kire sai horoꞌie mola sapemiu, taꞌe e aasa hunie kire ke horoꞌie maurihaꞌamiu. Taꞌe omu ke maꞌuteꞌinie mola a God aana taꞌe ingeie haliꞌite nge e toꞌo aana nanamanga huni deu tekelaꞌinie sape na maurihaꞌai i laona dunge ni haꞌamotaahinge. 29Omu ke saie kaꞌu uri e ro kele pipisu nga iini e sai holiꞌi mola aana nga taꞌa-taꞌa kele peni pulu, taꞌe hule aana nga iini aadarue e saꞌa mae na Aamamiu e kaꞌa toliꞌaasie. 30Na loꞌu omu ke saie uri a God hule aana e sai susulie warai iihune pwaumiu. 31Oto omu ke suꞌuri meꞌu, aena aana omu tohungei hiꞌe loꞌu liutaa aana mo pipisu oto hunge.”

Mwaanie O Mamasa Huni Houleꞌinie A Kraes

Luk 12:8-9

32“Oto mala uri nga iini nge ko unu tahangaꞌinie i naꞌona mo iinoni uri ingeie iinoni ineu, nge ineu noꞌone ne kei unu tahangaꞌinie i naꞌona Aamaku i Lengi. 33Taꞌe mala uri nga iini kei taateingeꞌinieu i naꞌona mo iinoni, nge ne kei taateingeꞌinie noꞌone i naꞌona Aamaku i Lengi.”

A Jisas E Kaꞌa Toolea Ike Mai Lokonga, Taꞌe Oopanga

Luk 12:51-53, 14:26-27

34Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Mwaanie omu neꞌi-neꞌisae uri nou lae mai hunie ne ke toolea mai hanuelamanga hunie walumalau. !Haꞌike! Nou kaꞌa lae ike mai hunie ne ke toolea mai hanuelamanga, taꞌe horonga kei lae i tehulaꞌana haꞌa-uusulinge ineu. 35Aana nou lae mai huni oopaa ro haꞌi-aamana, na ro haꞌinikana, na ro mahungaona keni.36Mo tohungei iinoni oto aana uluhe nga iini, nge ke si neꞌi maelonga ingeie.Maeka 7:637Nga iini nge ko manata diana hunie aamana wa nikana liutaa aaku, e kaꞌa malisine ike ke neꞌi pwaarongoisuli ineu. Na nga iini ko manata diana hunie kalena mwane wa kalena keni liutaa aaku, e kaꞌa malisine ike ke neꞌi pwaarongoisuli ineu. 38Na nga iini e kaꞌa mwaꞌe-mwaꞌe huni sapesalu hule aana maenga i lengine poꞌu-poꞌu i tehulaꞌaku, e kaꞌa malisine ike ke neꞌi pwaarongoisuli ineu. 39Na nga iini nge ko kinetaꞌinie maurihaꞌana kei lio oodoie maenga huu. Na taꞌena nga iini nge ko deu tekelaꞌinie maurihaꞌana i tehulaꞌaku, kei lio oodoie maurihe huu.”

O Kei Hele Aana Waaite Taꞌau I Lengi

Mak 9:41

40Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Nga iini ko tekuhiꞌomu nge ko tekuhieu eena. Na nga iini nge ko tekuhieu ko tekuhie noꞌone iini e uusungeꞌinieu mei. 41Nga iini ko tekuhie nga propet aena aana uri ingeie ko unu-unue walana a God, nge kei hele waaite oto mala propet ngeena. Na nga iini ko tekuhie nga iinoni diana aena aana iinonine e diana, nge kei hele waaite oto noꞌone mala iinoni diana ngeena. 42Omu ke saie mola uri maꞌalana nga iini ko niie mola nga mei wei wawai ana nga taꞌa-taꞌa kele iini aana mo iini ko lulu i sulieu, aena aana uri ingeie pwaarongoisuli ineu, na kei hele waaite oto.”

11

1Maholo a Jisas e hatongaꞌi wala mango hunie aawalai pwaarongoisuli mwana rue ingeie, e si lae mwaanie i leune na ko lae loꞌu hunie poꞌo ni henue i Kalili huni haꞌa-uusuli na ni laeliwala nana mwala aana mo huilume hao i leune.

A Jisas E Ere Haꞌasusue Hiiwalaimolinge A Jon Loto Maaꞌi

Luk 7:18-35

2Oto a Jon Loto Maaꞌi e iiꞌo i nume ni hoꞌo, na maholo ko rongoa tataroha aana asunge a Kraes, oto ko uusungeꞌinie ngaeta mo pwaarongoisuli ingeie i saana huni dolosi aana uuri, 3“?Uri iꞌoe ni oto a Haꞌa-uuri kei lae mai, wa melu kei maaꞌoohie ue nga iini aaopa?”

4Oto a Jisas ko aalamire ko teꞌuri, “Omu ke aalihoꞌi na omu ke haꞌarongoa a Jon aana nga moi taa omu ko rongoꞌi na omu ko leesiꞌi oto. 5Aana mo ulu ko lio-lio oto, mo rarasi ko lae-lae diana oto loꞌu, mo iini ko sapesalu aana maelaa ni osa kire mola oto, mo iini e pungu ko rorongo oto loꞌu, na mo iini e mae kire ko meuri eelihoꞌi oto loꞌu. Na laeliwalanga aana Tataroha Diana ko lae oto hunie mo meitale. 6Na omu ke haꞌarongoa noꞌone a Jon uri ilenimwaꞌenga paine kei lae hunie mo iini hiiwalaimolinge ikire e susu, na kire kaꞌa neꞌisae rue-ruaꞌa aaku.”

7Oto mo pwaarongoisuli a Jon kire rorongo i sulie mo aalaminge a Jisas, kire si eelihoꞌi i saana a Jon. Oto a Jisas ko si aehota ere-ere nana mwala i sulie a Jon uuri, “?Maholo omu lae taꞌau i saana Jon i henuesala, nga taa ni omu lae taꞌau huni leesie? ?Ohe omu loꞌongaꞌinie uri a Jon nga iinoni saena e rue-ruaꞌa mala apai rade ko euꞌesuleꞌi aana iiru? !Haꞌike! 8?Wa nga ola uri taa ni omu lae-lae taꞌau huni leesie? ?Ohe iinoni e toꞌoni eeni toꞌoni lio manikuluꞌe? !Haꞌike noꞌone! Mwala e toꞌoni urine kire ko oꞌoꞌo mola aana mo nume mo inemauri. 9?Taꞌe nga taa ni omu lae taꞌau huni leesie? ?Huni leesie nga propet? !Iau! !E toꞌohuu oto! Na a Jon nge omu leesie e paine loꞌu liutaa aana mo propet oto i naꞌo. 10Aana ingeie oto iini nge a God e ere rarangana i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi uuri, Ne kei uusungeꞌinie hurulaꞌaa ineu wau i naꞌomu hunie ke dau aakau aana tala iꞌoe loosiꞌo.Malakae 3:111No ko unue oto huniꞌomu uri a Jon Loto Maaꞌi e paine liutaa aana taꞌena nga iini e hute mai welumalau. Taꞌe iini nge e mwai-mwei oto liutaa aana Aalahanga a God e paine loꞌu liutaa aana a Jon.11:11 Asunge a Jon Loto Maaꞌi e tohungei haataꞌi diana aana hunie mwala uri a Jisas oto Kalena God, taꞌe ikie aana soihaadaꞌinge siꞌiri kie sai haataꞌinie leune diana loꞌu liutaa aena aana kie saie uri a Jisas e taꞌelaꞌi mwaanie maenga.12Uure oto aana maholo a Jon Loto Maaꞌi e aehota laeliwala lae mai hule siꞌiri, Aalahanga a God ko peine aꞌailaꞌa mola, maꞌalana mo mwane hai-heiseuni ko deu rarahie kire ke paine haahie.11:12 Erenga ni Krik e kaꞌa tohungei matapwa ike i leu, na ohe neꞌisaenga aana e lae uuri, “Uure oto aana maholo a Jon Loto Maaꞌi e aehota laeliwala lae mai hule siꞌiri, Aalahanga a God ko lae peꞌi aꞌailaꞌa liutaa, na mo mwane aꞌailaꞌa ko eriꞌapasie silinge mai i laona.”13Uure oto waite mo uusu-uusu mo propet na mo Haꞌatolanga a Mosis kire unu tahangaꞌinie oto walana a God lae mai hule aana pongine a Jon. 14Oto mala uri omu ko mwaꞌe-mwaꞌe ni hiiwalaimoli aana nga taa nge kire unu-unue lae-laeꞌi meine, na a Jon oto propet mala a Elaeja. 15Mwaanie omu rorongo aasie mola mo wala ienini, taꞌe omu ke loꞌo-loꞌongaꞌi diana i suliꞌi.

16“?Ne kei unu haꞌamalaa pwaunge aana maholo ienini aana nga taa? Kire urihana mola pulitaa ni mwela nge ko pwarero i laona amaa, oto ruana nga pulitaa ko ere uuri hunire,

Iꞌomu, omu sereꞌinie mola ahutana mo pwareronga,

17Maholo melu ko kanalie mo kana ni haꞌarurunge namiu,

omu saꞌa ilenimwaꞌe wa omu ke mao.

Na maholo melu ko kanalie mo kana ni heitolinge namiu,

omu saꞌa saehuu wa omu ke ngara.

18“Iꞌomu, omu urihana mola mo mwela ngeena aena aana maholo a Jon e lae mai, e oolongau na e kaꞌa inu waen ike. Oto ahutana iinoni ko unue uuri, ‘A mwane ngeena nga liꞌoa aaela nge aana.’ 19Oto ineu a Kale Ni Iinoni, nou lae mai na no ko ngeu na no ko inu waen mola, oto mwala ko unue loꞌu mola uuri, ‘A mwane ngeena ngauhana e paine na e tohungei sai inu hiitoꞌo. Na mo malahune oto mola mwala susulu toꞌoha na mo iinoni oorahaꞌaa.’ ”

Oto a Jisas e haꞌamangoa erenga ingeie uuri, “Taꞌe tolahana mo iini kire toꞌo aana saenanaunge a God kei haataꞌinie uri ikire oto mo iinoni toꞌohuu.”

Kei Aaela Liutaa Hunie Mo Henue Nge Kire Kaꞌa Hiiwalaimoli

Luk 10:13-15

20Mo henue nge a Jisas e lae peꞌi esuie mo huꞌi-huꞌite aani, mwala kire kaꞌa aaliꞌu ike mwaanie mo oorahaꞌaa ikire, oto a Jisas e si aehota ere aaelasire na ko teꞌuri, 21“!Kei aaela oto liutaa huniꞌomu mo Korasin! !Na noꞌone huniꞌomu mo Betsaeda! Mala uri mo huꞌi-huꞌite nge asuileni e lae huniꞌomu ngeena, asuileni ke lae urine hunie mo puꞌo i Taea na i Saedon, haꞌalaa mwala aana e ro huilume ngeena kire pwani oonisae oto waite. Kire karaꞌi haꞌamwai-mweiꞌara aani hoꞌosilana mo toꞌoni lalahuꞌe, na ipe aani pwasaꞌora huni haataꞌinie uri kire aaliꞌu oto mwaanie mo oorahaꞌaa ikire. 22No ko unue oto huniꞌomu uri aana dinge ni leinge a God kei aamasie mo iinoni tataꞌala i Taea na i Saedon loꞌu liutaa aamiu. 23?Na huniꞌomu mo Kapaneam, omu ko loꞌo-loꞌongaꞌi uri a God kei sulu alaꞌa aamiu taꞌau i Lengi? !Haꞌike! A God kei aasiꞌomu mola hai aano aana leu ni haꞌamotaahinge. Aana mo huꞌi-huꞌite nge asuileni e lae huniꞌomu, kire ke rau urine hunie hanue aaela i Sodom, haꞌalaa ingeie e iiꞌo mola ue hule mai siꞌiri. 24No ko unue oto huniꞌomu uri aana dinge ni leinge haꞌamotaahilemiu kei lae loꞌu liutaa aana i Sodom.”

A Jisas E Sai Haꞌamamaloa Saena Mwala

Luk 10:21-22

25Na aana maholona a Jisas e teꞌuri, “Mamaꞌa, iꞌoe oto o aalaha haahie i Lengi na mai aano. Uure oto waite o mumunie Tataroha Diana mwaanie kira saenanau, taꞌe ie o ko haataꞌinie oto hunie mo iini kaꞌa saenanau. Oto no ko tohungei paalaheꞌo, 26Mamaꞌa, aana o oalaꞌinie hunie ke lae oto urine.”

27Oto e si teꞌuri loꞌu hunie mwala, “Aamaku e niie oto ahutana walu ola hunieu hunie ne ke paine haahiꞌi. Na nga iini kaꞌa manataꞌinie ike a Kale taꞌe a Mamaꞌa mola haliꞌite. Na nga iini e kaꞌa manataꞌinie ike a Mamaꞌa taꞌe a Kale mola haliꞌite, na mo iini nge a Kale ko lio hilisire huni unu haataꞌi aana Aamana.

28“Omu ke lae mai seeku ahutemiu mo iini omu ko weo aana omu ko tolahiꞌe, hunie ne ke haꞌamamaloꞌomu. 29Omu ke lae mai huni aangaꞌinie tori11:29 Aana mo aalahuunge mo Jiu, mo tori ko haꞌamalaa asunge e aasa na tola i sulinge mo mwane kire sai deu raramaa. aana haꞌa-uusulinge ineu, na omu ke neꞌi pwaarongoisuli ineu. Aena aana ineu, nou maneko na nou haꞌamwai-mweiꞌaau toꞌohuu. Na omu ke si lio oodoie mamalonga hunie maurihaꞌamiu i seeku.Jeremaea 6:1630Aena aana tori aana haꞌa-uusulinge ineu e mwadaꞌu, na ludaa ineu e mwa-mwate huni aangaꞌinie.”

12

Mo Parise Kire Ere Haitelili Peꞌie A Jisas Haahie Hai Dinge Maaꞌi

Mak 2:23-28, Luk 6:1-5

1Oto loꞌu mola aana ngaeta Dinge Maaꞌi Mo Jiu, a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire ko lai liu i laona mo hohola ni ola mala mo kooni. Maholona na mo pwaarongoisuli kire ko hiolo, oto kire ko aehota aroa oto nga mo iini, na kire ko ngeue oto hue-hueni. 2Maholo mo Parise kire leesie urine, oto kire ko ere uuri hunie a Jisas, “!Ei, leesie kaꞌu! Mo pwaarongoisuli iꞌoe ko deu esunge mola aana Dinge Maaꞌi ikie, mei ola e aapu aana Haꞌatolanga a Mosis.”

3Oto a Jisas e aalamire ko teꞌuri, “Omu saie taane nga taa nge a Deved Inemauri e asuie, aana maholo ingeie na ngaeta mo iini loꞌu peꞌie kire hiolo. ?Taꞌe e ue ni omu kaꞌa rongo saie ike neꞌisaenga aana? 4A Deved na mo mwane ingeie kire lae sili i laona nume maaꞌi a God, na kire ngaue mo bred maaꞌi, mo ola niilana e lae hunie a God. Taꞌe mo Haꞌatolanga a Mosis e unue kire kaꞌa malisine ike kire ke ngaue, aana taꞌe mo pris haliꞌite kire sai ngaue taungei bred maaꞌi urine. Taꞌe maꞌalana e urine, a God kaꞌa leie ike haahie. 5Na omu saai oodoie kaꞌu noꞌone mola i laona mo Haꞌatolanga a Mosis uri mo pris ko deu huꞌisie noꞌone mola mo haꞌatolanga aena kire ko esu i suli Dinge Maaꞌi hai Nume Maaꞌi Peine. ?Taꞌe e ue omu kaꞌa saie ike uri kire kaꞌa roroꞌa aana? 6Taꞌe ineu, no ko unue huniꞌomu uri ngaeta iini e paine liutaa aana Nume Maaꞌi Peine taane i leu. 7Aana a God e unue i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi uuri, Aamasinge ni mola nou heri hunie na uunu-olanga haꞌike.Hosea 6:6 Mala omu ke sai diana aana mo wala ie, haꞌalaa omu saꞌa leie ike mo iini kaꞌa dau huꞌisie ike nga mei ola. 8Aana ineu a Kale Ni Iinoni oto nou aalaha haahie Dinge Maaꞌi.”

A Jisas E Haꞌa-uurie Mwane Nimana E Heko

Mak 3:1-6, Luk 6:6-11

9Oto a Jisas e uure mwaanie leune ko si lae hunie ngaeta nume ni palo-palo, 10na nga mwane kiꞌine e heko ingeie i laona numena. Ngaeta mwala noꞌone i leune kire ko sare pwelu wala i lengine a Jisas uri ko deu aaela. Oto kire ko dolosi aana uuri, “?Ohe e ado taane aana mo Haꞌatolanga a Mosis huni haꞌa-uuri aana Dinge Maaꞌi ikie wa haꞌike?”

11A Jisas e aalamire ko teꞌuri, “?A tei hikemiu e kaꞌa sai esu aana Dinge Maaꞌi? ?Mala uri nga sipu iꞌoe e teke i laona nga kalinge aana Dinge Maaꞌi, nge o kei uaa? ?Uri maꞌalana Dinge Maaꞌi na o saꞌa lai hele aana hunie o ke waꞌi eelihoꞌi aana mwaanie kalinge? 12Aana iinoni e hiꞌe loꞌu liutaa aana sipu, oto mo Haꞌatolanga ikie e toliꞌaasie uri kie sai peꞌie mola nga iinoni aana Dinge Maaꞌi.”

13Oto e si unue hunie mwane kiꞌine e heko ngeena uuri, “O ke lalaaꞌinie kiꞌimu.” Oto e lalaaꞌinie kiꞌine, na e diana oto loꞌu mala ngaeta poꞌo ni kiꞌi. 14Oto mo Parise kire leesie urine, kire si iisitaa mwaanie nume ni palo-palo na kire ko meni wala oto huni horo maesie a Jisas.

A Jisas Oto Tohungei Koni-konihe A God

15Oto a Jisas mone e manataꞌinie mola uri mo Parise ko loꞌo-loꞌongaꞌi huni horoꞌie, e si lae mwaanie i leune, na mwala hunge ko lae i sulie. Oto e haꞌa-uurie ahutana mo iini ko mweri, 16na ko si ere honosire mwaanie kire haꞌarongoa nga iini uri ingeie a tei. 17E teꞌurine huni haꞌa-oaie nga taa a God e unue kaꞌu aana Propet Aesaea uuri, 18Koni-konihe ineu ni oto ie, iini nou lio hilisie, na iini nou manata diana hunie, na iini nou tohungei ilenimwaꞌe haahie. Ne kei niie nanamanga ni Liꞌoa ineu hunie, na ingeie ke si haataꞌinie hunie ahutana mwala uri leinge a God ni e oodotaꞌi.19E saꞌa haꞌa-ere, wa ke tea, wa ke ere paine i sulie mo tala.20Taꞌe kei maneko peꞌie mo iini kire mamaelaꞌa, na kei toli rako peꞌie mo iini kire saꞌa peꞌire ike maraada. Kei esu susuleꞌi lai hule aana oodo-oodonga kei tola hehesie aaelanga.21Na ahutana mwala aana walumalau ke si meni norutoꞌo oto aana.Aesaea 42:1-4

A Jisas E Nanama Liutaa Aana A Satan

Mak 3:20-30, Luk 11:14-23

22Oto ngaeta mwala kire toolea mai i saana Jisas nga mwane e ulu na kaꞌa sai ere ike aena aana liꞌoa aaela nge aana. Oto e haꞌa-uurie uri hunie ke ere-ere na ke lio-lio loꞌu. 23Ahutana mwala ko meni pangataꞌinie nga taa a Jisas e asuie, na kire ko teꞌuri, “?Ohe Kalena Deved Inemauri ni ienini, a Kraes?”

24Maholo mo Parise kire rongo urine, oto kire ko unue uuri, “!Haꞌike eena! A Bielsebul, naꞌohana mo liꞌoa aaela nge e niie nanamanga ngeena hunie huni oohe aasie mo liꞌoa aaela urine.”

25A Jisas e manataꞌinie mola mo loꞌongaꞌinge ikire, oto ko si teꞌuri, “Taꞌena nga aalahanga kei oopa aani heiseuninge honosie maraana, nge kei naꞌonga oto. Na taꞌena nga hanue wa taꞌena nga nume nge kei oopa maraana, nge kei eiꞌaa oto. 26Na mala uri ngaeta mo liꞌoa aaela i laona aalahanga a Satan ko oohe aasie ngaeta mo liꞌoa aaela loꞌu, nge aalahanga ingeie e oopa oto, na kei eiꞌaa oto. 27?Nge mala omu ko unue uri ineu no ko sikeraꞌinie mo liꞌoa aaela aana nanamanga a Bielsebul e niie hunieu, oto a tei kaꞌu e niie nanamanga hunie mo pwaarongoisuli iꞌomu huni sikeraꞌinie mo liꞌoa aaela? ?A Bielsebul? !Haꞌike! Nga taa mo pwaarongoisuli iꞌomu kire ko esuie e haataꞌinie oto uri iꞌomu ni omu takalo. 28Taꞌe ineu, no ko oohe aasie mo liꞌoa aaela aana nanamanga a God. Na leune e haataꞌi diana aana oto uri Aalahanga a God e hule oto i seemiu.”

29Oto a Jisas ko heꞌi ere ni aalahuunge loꞌu i sulie nanamanga ingeie e saka liutaa aana Satan, na ko teꞌuri, “Nga mwane saꞌa sili ike i laona nume ngaeta ramo hunie ke pelie toꞌo-toꞌolana, taꞌe kei holaꞌi tapolie na kei pwesue, nge purine ke si toolea ahutana mo ola ingeie.”12:29 A Jisas e haꞌamalaa uri a Satan domana ngaeta ramo, taꞌe a Jisas domana iini nge e aꞌailaꞌa oto liutaa. A Jisas e sai pwesue mola a Satan huni toolea ahutana mo ola ingeie, na aana e urine, nge a Jisas e sai luhesie mo iinoni mwaanie aalahanga ni rodohono a Satan huni toolera i saana aalahanga ni matapwanga taꞌau i Lengi.

30Oto a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu, “Taꞌena nga iini oto e kaꞌa aapa peꞌieu, ingeie maelonga ineu. Na nga iini oto kaꞌa soꞌokoni iinoni peꞌieu hunie Aalahanga a God, ingeie ni ko oohe tatangaꞌinie mwala mwaanie a God. 31Aena ngeena no ko unue huniꞌomu uri a God e sai saeꞌaasie taꞌena nga oorahaꞌaa na taꞌena nga iini ko ere mwakataꞌinie. Taꞌe iini ko ere mwakataꞌinie Liꞌoa Maaꞌi, saeꞌaasilana e saꞌa lae ike oto ooꞌoo.12:31 A Jisas e ere i sulie “mei oorahaꞌaa saeꞌaasilana e saꞌa lae ike oto ooꞌoo” aana maholo ngaeta mwala ko leledie walaimolinge nge Liꞌoa Maaꞌi e haataꞌinie hunire i sulie a Jisas. Oto urine kire oorahaꞌaa ni ngeena, aana saeꞌaasilana saꞌa lae ike oto ooꞌoo hunie taꞌena nga iini e ere mwakataꞌinie Liꞌoa Maaꞌi aana e sereꞌinie walaimolinge nge Liꞌoa Maaꞌi ko haataꞌinie hunie.32Wa nga iini ko ere mwakataꞌinie a Kale Ni Iinoni, saeꞌaasilana e sai lae mola, taꞌe iini ko ere mwakataꞌinie Liꞌoa Maaꞌi, saeꞌaasilana e saꞌa lae ike oto ooꞌoo, mai leu aana walumalau ienini wa aana iini ue mai.”

Mwala Ke Si Saiꞌo Aana Walamu

Luk 6:43-45

33Oto a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu, “Ai e mauri diana nge kei hungu eeni hue-huei ei diana, taꞌe ai aaela kei hungu oto aani hue-huei ei aaela, aana lio sailana ai ko lae-lae oto aana hue-huana. 34!Iꞌomu oto mo mwaa! ?Omu kei roroꞌa unue mo ola diana uri taa, na hule aana iꞌomu maraamiu na omu kaꞌa diana? Aana wawana iinoni oto ko unu-unue nga taa saena e honu aana. 35Iinoni diana e toꞌo aana mo loꞌongaꞌinge diana i laona saena, na kei haataꞌiniꞌi aana mo ola diana kei esuiꞌi. Taꞌe iinoni aaela e toꞌo aana mo loꞌongaꞌinge aaela i laona saena, na kei haataꞌiniꞌi aana mo ola aaela kei esuiꞌi.

36“No ko unue oto huniꞌomu uri aana dinge ni leinge taꞌena nga mei wala oto mola mo iinoni ko talei unu-unue, iidumileni kei lae. 37Aana leilemu kei lae oto i sulie walamu, huni haataꞌinie uri o oodotaꞌi taane wa o takalo oto.”

Mo Parise Kire Sukaa Nga Huꞌi-huꞌite

Mak 8:11-12, Luk 11:24-32

38Oto ngaeta mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis na ngaeta mo Parise kire ko teꞌuri hunie a Jisas, “Haꞌa-uusuli, melu sare leesie uri o ke asuie kaꞌu nga huꞌi-huꞌite huni haataꞌinie uri a God ni e niie nanamanga huniꞌo.”

39Oto a Jisas ko aalamire ko teꞌuri, “!Haꞌike eena! Pwaunge ienini, omu lae otoi aaela hiitoꞌo. Suata omu kaꞌa sai kinetaꞌiniꞌomu ike nana a God. Omu ko sukaau taane hunie nga huꞌi-huꞌite, taꞌe nou saꞌa asuie ike. Taꞌa-taꞌa huꞌi-huꞌite nou sai haataꞌinie aamiu oto nga taa e rau aana a Propet Jona oto waite. 40Mala kaꞌu a Jona e iiꞌo i laona ho iiꞌe paine e oolu hei aatowaa na e oolu hei rodo, nge a Kale Ni Iinoni kei iiꞌo noꞌone urine i laona mwakano hunie e oolu hei aatowaa na e oolu hei rodo. 41Aana dinge ni leinge mo Ninive kire kei taꞌelaꞌi, oto kire kei ere aamiu uri omu tohungei takalo oto liutaa. Aana ikire mo maelonga aaela mo Jiu, taꞌe kire oonisae oto mwaanie mo oorahaꞌaa ikire aana kire rongoa laeliwalanga a Propet Jona. Taꞌe no ko unue oto huniꞌomu uri nga iini taane i matolamiu i leu e paine loꞌu liutaa aana Jona. 42Aana dinge ni leinge Toro ni Siba kei taꞌelaꞌi noꞌone honosiꞌomu aana pwaunge ienini, na kei ere aamiu uri omu tohungei takalo oto liutaa. Aana ingeie e uure haꞌatau oto i ngongoꞌana walumalau huni lae mai rongoa mo haꞌa-uusulinge ni saenanaunge a Solomon Inemauri. Na no ko unue oto huniꞌomu uri ngaeta iini e paine loꞌu liutaa aana Solomon taane i matolamiu i leu, taꞌe omu ko leledie mola.”

43Oto a Jisas e heꞌi ere ni aalahuunge loꞌu i sulie pwaunge aana maholona, na ko teꞌuri, “Maholo nga liꞌoa ni oorahaꞌaa ko iisitaa mwaanie nga iinoni, kei waloliu i laona hanuesala ni lio hunie nga leu ni mamalo ingeie. Mala uri e kaꞌa lio oodoie oto nga leu, 44nge ke si teꞌuri hunie maraana, ‘Ohe ne kei ooli loꞌu mola takoie nume ineu, iini nou iisitaa kaꞌu mwaanie.’ Oto e ooli taꞌau na ko lio oodoie a mwaena e urihana nume nge kire tala rereꞌa aana, na kire hataaꞌi diana aana mo ola i laona. 45Oto ko si lae loꞌu huni toolea mai ngaeta hiu liꞌoa ni oorahaꞌaa aaela loꞌu liutaa aana ingeie. Oto kire lae, kire ko si lae oto iiꞌo huu i laona iinonine. Oto aana haꞌamangolana, tolahana iinonine loꞌu mei puri ko si tohungei aaela oto hiitoꞌo liutaa aana tolahana holaꞌinaꞌo.”

?Kira Tei Mo Tohungei Eesine A Kraes?

Mak 3:31-35, Luk 8:19-21

46Maholo a Jisas ko ere-ere ue hunie mwala, na a nikana peꞌie maeni eesine mwane nge kire hute peꞌie, kire ko hule oto. Oto kire uure mola taꞌi sinaha, kire ko si dodolosi uri hunie kire ke ere peꞌie. 47Oto ngaeta iini aana mwala ngeena ko unue hunie a Jisas uuri, “!Lio kaꞌu! A nikemu na mo eesimu kire uure mola taꞌi sinaha, na kire ko sare ere peꞌiꞌo.”

48Oto a Jisas e aalamie na ko teꞌuri hunie iinonine, “?A tei ni a nikeku? ?Na kira tei ni maeni eesiku?” 49Oto ko uusuie mola mo pwaarongoisuli ingeie na ko teꞌuri, “Lio kaꞌu, nikeku na maeni eesiku kaꞌu ie. 50A tei nge ko deu i sulie nga taa Aamaku i Lengi e saetoꞌo aana, ingeie ni aasiku na a nikeku.”

13

A Jisas E Aalahuu Aana Iini Ko Hesi Litei Ola

Mak 4:1-9, Luk 8:4-8

1Na loꞌu aana hai dingena a Jisas e iisitaa mwaanie nume, e si lae hai reune Aasi I Kalili. 2Na aena aana mwala kire ruru mei saana kire lae oto i hunge, e si taꞌelie iiola mwaanie kire uure suꞌu-suꞌuie, oto ko si haꞌa-uusulire maholo kire uure hai oone. 3Mo ola hunge a Jisas e unuꞌi hunie mwala ngeena aani aalahuunge uuri, “Ngaeta mwane auꞌesu hohola e oꞌoꞌo, oto ko lai hesie mo litei ola ingeie mala mo kooni. Hasinge ngeena ko lae mola aana tataaꞌinilana mo lite, 4na maholo ko tatataaꞌinie mo litei ola hailiu i laona hohola ingeie, ngaeta mo lite iini eeni kire ko teke i reune tala. Oto mo menu kire loho mai, kire ko ngeuꞌi mola. 5Ngaeta mo lite iini kire ko teke i lengine mei heu-heue. Oto mo lite ngeena kire ko tolana pwito poi aena aana mei mwakano ngeena e kaꞌa piꞌola ike. 13:5 Mo hohola heu-heue i Israel kire sai mwaero lau-leu maholo ko nemo, na aana mo waro-waro wawai, kire sai madoro kohi lau-leu mwaanie mei aano mola. Oto aena mei olana nge mo litei ola kire ko pwito lau-leu.6Taꞌe e hule aana maholo sato ko peine, oto sato ko madorohiꞌi oto hiitoꞌo, na kire ko nunulu mola aena aana kire kaꞌa susuꞌimi ike hiitoꞌo i aano. 7Ngaeta mo litei ola kire ko teke i matolana mo walo kau-keu. Oto kire ko pwito tararuru peꞌie mo walo kau-keu, taꞌe mo walo kau-keu kire paine haahiꞌi na kire ko si melusiꞌi mola. 8Taꞌe ngaeta mo litei ola kire teke i lengine mei mwakano diana. Kire lai pwito diana na kire hungu, nga mo iini kire hungu oolu aawala, na nga mo iini e oono aawala, na nga mo iini tangalau.”

9Oto a Jisas e si ere ooreta hunire uuri, “Mwaanie omu rorongo aasie mola mo wala ienini, taꞌe omu ke loꞌo-loꞌongaꞌi diana i suliꞌi.”

?E Ue A Jisas E Ere-ere Aani Aalahuunge Haliꞌite?

Mak 4:10-12, Luk 8:9-10

10Oto mo pwaarongoisuli e lae mai saana a Jisas, na kire ko dolosi aana uuri, “?E ue ni o ko ere-ere aani aalahuunge haliꞌite aana maholo o ko haꞌa-uusulie mwala?”

11A Jisas e aalamire ko teꞌuri, “No ko teꞌurine aena aana a God e lio hilisiꞌomu hunie omu ke saenanau aana walaimolinge mumuni aana Aalahanga ingeie, taꞌe ke iiꞌo mumuni ue mwaanire. 12Aana taꞌena nga iini e mwaꞌe-mwaꞌe huni rongo i sulie mo haꞌa-uusulinge ineu, nge sapeilana saenanaunge ni Lengi kei lae loꞌu oto liutaa hunie. Taꞌe a tei nge e kaꞌa mwaꞌe-mwaꞌe huni rongo i sulie mo haꞌa-uusulinge ineu, nge maꞌalana uri nga kele mei saenanaunge ni Lengi e toꞌo aana, taꞌe taꞌaasilana kei lae mola mwaanie. 13Oto no ko ere-ere ni aalahuunge haliꞌite hunire, aena aana kire ko lio-lio, taꞌe kire saꞌa lio saie ike, na kire ko rorongo, taꞌe kire saꞌa rongo saie ike. 14Aena ngeena mo erenga a God e unuꞌi aana a Propet Aesaea ko oa oto aana e unue uuri, Iꞌomu, omu ko rorongo, taꞌe omu kaꞌa rongo sai ola ike, na omu ko lio-lio na omu kaꞌa lio sai ola ike loꞌu.15Aana mwala ienini saeda e hau, na kire ponosie aalingada na kire ulue maada, mwaanie uri kire lio sai ola aana maada, na mwaanie kire rongo sai ola aana aalingada, na mwaanie saeda e taha, na mwaanie kire aaliꞌu mei takoieu na ne kei haꞌa-uurire.Aesaea 6:9-1016Taꞌe deidehiꞌomu aana maamiu ko lio sai ola na aalingemiu ko rongo sai ola. 17Aana no ko unue oto huniꞌomu uri hungelana mo propet na mo mwane oodotaꞌi kire tohungei sasare leesie mo ola omu ko leesiꞌi ie, taꞌe kire kaꞌa lio mangini, na uri huni rongoa mo ola omu ko rongoꞌi ie, taꞌe kire kaꞌa rongo lelengani.”

A Jisas E Ere Luhesie Aalahuunge Aana Iini Ko Hesi Litei Ola

Mak 4:13-20, Luk 8:11-15

18“Oto iꞌomu, omu ke rongoa kaꞌu loꞌongaꞌinge aana aalahuunge i sulie iini ko hesi aani tataaꞌinilana mo lite, na hunie omu ke saie. 19Tala nge mo lite ngeena kire teke i sulie e urihana mo iini nge kire rongoa taane mo wala aana Aalahanga a God. Taꞌe e kaꞌa tewa na a Satan e lae mai ko taꞌaasie nga taa nge hasilana e lae kaꞌu i manatada. 20Na mo iini nge manatada e urihana mei mwakano hau-heue ngeena, kire rongoa walana God, na oto lau-leu kire ilenimwaꞌe haahie. 21Taꞌe e kaꞌa susuꞌimi diana ike mone i manatada, oto e saꞌa iiꞌo tewa ike. Maholo siꞌohaꞌanga kei toolera wa taungeꞌinilada kei lae i tehulaꞌana mei wala ngeena, oto kire ko tolana mamalo oto mwaanie. 22Nga mo iini loꞌu manatada e urihana mei mwakano e honu aana walo kau-keu ngeena, kire rongoa noꞌone walana God, taꞌe kire neꞌisae painesie mola mau-meuringe aana walumalau. Kire tolahiꞌe, na kire saetoꞌo aana mola toꞌo-toꞌonga, na kire ko saehanalie taꞌena nga ola. Oto mo wala diana ngeena kire kaꞌa pwito kohi, na kire kaꞌa hungu ike loꞌu. 23Taꞌe mo iini loꞌu, mo iini urihana mei mwakano diana ngeena, kire rongoa mo wala ngeena, oto kire lulu i suliꞌi. Oto kire hungu diana oto eena, mo iini oolu aawala, na nga mo iini oono aawala, na nga mo iini tangalau.”

A Jisas E Aalahuu Aana Rea

24Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu ngaeta mei aalahuunge hunie mwala uuri, “Aalahanga a God e urihana iinoni e hasie mo litei ola diana mala kooni i laona hohola ingeie. 25Oto aana ngaeta hai rodo, maholo ahutana mwala ko maꞌahu mango oto, maelonga ingeie e lae mumuni mei, ko hesie mo rea mola i matolani, ko si tehi mwaaniꞌi. 26Oto e ro taungei olana ko meni pwito poi na kire karaꞌi lio sada mola. Taꞌe aana maholo mo kooni ko aehota hungu oto, mo rea ko si haataꞌi aana kire kaꞌa sai hungu ike. 27Mo koni-konihe iinoni ngeena kire lae mai saana, oto kire ko teꞌuri hunie, ‘!Poro paine! ?Uri mo rea kire uure loꞌu i tei na o hasie kaꞌu mo litei ola diana i laona hohola iꞌoe?’

28“Oto ko aalamire uuri, ‘Nga maelonga ni oto e teꞌurine ngeena.’

“Oto kire ko dolosi aana uuri, ‘?Uri o saetoꞌo aana melu ke lai ware aasie mo rea?’

29“Oto ko aalamire uuri, ‘Suꞌuri, mwaanie omu ware pele aana nga mo kooni peꞌie mo rea. 30Toliꞌaasie kaꞌu mo kooni na mo rea ke mani pwito tararuru hule aana soꞌokoninge. Oto ne ke si unue hunie mo iini ko soꞌokoni uri kire ke holaꞌi ware aasie mo rea, kire ke loko i hoꞌo huni uunu aasiꞌi. Oto kire ke si haro soꞌokonie loꞌu mo kooni huni neꞌiꞌi lengine haa ineu.’ ”

A Jisas E Aalahuu Aana Litana Ai Mastad

31A Jisas ko heꞌi unue loꞌu ngaeta mei aalahuunge hunire uuri, “Aalahanga a God e urihana iinoni e hasie litei ola aana ai mastad i laona hohola ingeie. 32Kele litei ola oto mola mwai-mwei liutaa aana ahutana mo litei ola kolu sai hesiꞌi, taꞌe maholo ko pwito, hule aana ingeie oto e paine liutaa aana mo ola i laona hohola, na maholo ko peine na ko neꞌi ei oto, mo menu ko si lae mai tola niuꞌi i lengine sasarana.”

A Jisas E Aalahuu Aana Iis Huni Esu Bred

Luk 13:20-21

33Oto ko heꞌi unue loꞌu ngaeta aalahuunge hunire uuri, “Aalahanga a God e urihana noꞌone kele mei iis nge huꞌe e pwaie i laona nimei pulaoa oto paine, na ahutana e haro poꞌo mango mola aana e hane.”13:33 Aalahanga a God e urihana iis aena aana ko esu i laona mo iinoni huni oolisie tolahada hunie ke diana. A God e kaꞌa dau rarahie ike aapa poꞌoi sinaha hunie ke diana, taꞌe ko esu i lalo aana nga iini hunie saena ke holaꞌi hei-oolisi. Urine, nge ko toꞌohie walu ola aana mauringe iinoni ngeena hunie ke diana.

A Jisas E Haꞌa-oaie Walana Mo Propet Aana E Ere Aani Aalahuunge Haliꞌite

Mak 4:33-34

34A Jisas e ere-ere oto tarau aani aalahuunge hunie mwala, hule aana e saꞌa ere ike hunire na e kaꞌa ere aana aalahuunge. 35E ere-ere urine huni haꞌa-oaie nga taa a propet e unue uuri, Ne kei ere aani aalahuunge maholo ne kei ere-ere peꞌire. Ne kei haꞌarongora aana mo ola nga iini kaꞌa saiꞌi, uure oto aana haꞌaholalana walumalau.Sam 78:2

A Jisas E Luhesie Aalahuunge Aana Rea

36Oto a Jisas e lae mwaanie mwala, e si lai sili i nume. Na mo pwaarongoisuli ingeie kire lae mai saana, oto kire ko teꞌuri hunie, “O ke unue kaꞌu oodoiꞌemeelu, nga taa ni loꞌongaꞌinge aana aalahuunge i sulie mo rea i laona hohola.”

37A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “Iini e hasie mo lite diana nge a Kale Ni Iinoni otona, 38na hohola walumalau eena. Litei ola diana mwala aana Aalahanga a God eena, na mo rea oto mo iinoni a Satan, 39na maelonga nge e tataaꞌinie mo rea ingeie oto a Satan. Na soꞌokoninge oto haꞌamangolana walumalau, na mo iini ko soꞌokoni oto mo ensel. 40Mala soꞌokonilana mo rea na uunu-aasileni e lae kaꞌu laloi dunge, nga taa kei reu aana haꞌamangolana walumalau eena. 41A Kale Ni Iinoni kei uusungeꞌinie mo ensel ingeie huni taꞌaasie mo iini aaela mwaanie aalahanga ingeie. Oto kire ke soꞌokoni aasie mo iini ko haꞌatataroa mwala hunie oorahaꞌaa na mo iini ko da tataꞌalanga. 42Oto kire kei aasire i laona dunge ni haꞌamotaahinge, leu ngaranga na saehuunge e paine aana. 43Taꞌe mwala a God kire kei lae i laona aalahanga aamada, na kire ke si raa oto mala rarangana sato. Mwaanie omu rorongo aasie mola mo wala ienini, taꞌe omu ke loꞌo-loꞌongaꞌi diana i suliꞌi.”

Kie Ke Toliꞌaasie Toꞌo-toꞌolaka Huni Hele Aana Aalahanga A God

44Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu ngaeta mei aalahuunge hunire uuri, “Aalahanga a God e urihana mwaꞌii toꞌoha mumunilana e lae kaꞌu i laona mei aano. Oto nga mwane e lai lio oodoie, oto ko neꞌi eelihoꞌi aana hunie ke iiꞌo mumuni. A mwaena ko tohungei neꞌisae paine mone aana mwaꞌii toꞌoha ngeena, oto hule aana e ilenimwaꞌe mola huni toliꞌaasie ahutana toꞌo-toꞌolana i tehulaꞌana. Oto e si lai haꞌaholingeꞌinie toꞌo-toꞌolana, na ko eelihoꞌi loꞌu huni holie mei aano ngeena peꞌie mwaꞌii toꞌoha nge e lai lio oodoie.

45“Aalahanga a God e urihana noꞌone mwane ko lio hunie mo uꞌumaai dehi diana. 46Na maholo e lio oodoie hohoi ola nge e lae otoi diana liutaa, ko si haꞌaholingeꞌinie ahutana toꞌo-toꞌolana, na ko holie hohoi olana.”

A Jisas E Aalahuu Aana Huꞌo

47“Aalahanga a God e urihana noꞌone huꞌo mwala wee-weesi kire aasie i eesi, oto kire ko weꞌi haahie taꞌe-taꞌena nga iiꞌe oto mola. 48Huꞌo mone e honu aani iiꞌe, oto kire waꞌinie i oone, kire si iiꞌo i aano, kire ko oopaa mo iiꞌe. Mo iini diana kire ko onimeꞌiniꞌi laloi ite, na mo iini aaela kire ko aasiꞌi. 49Kei urine noꞌone aana haꞌamangolana walumalau aana mo ensel kei siho mai, na kire kei oopaa kira oorahaꞌaa mwaanie mo iini oodotaꞌi. 50Na kire kei aasire i laona dunge ni haꞌamotaahinge, leu ngaranga na saehuunge e paine aana.”

51Oto a Jisas e dolosi aana mo pwaarongoisuli ingeie uuri, “?Omu sai diana aana taane oto mo loꞌongaꞌinge aana mo aalahuunge ienini?”

Oto kire ko aalamie uuri, “Iau, melu saiꞌi taane oto.”

52Oto a Jisas ko si aalamire loꞌu uuri, “Nge ko urine ahutana mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis nge kire lae mai neꞌi pwaarongoisuli i laona Aalahanga a God, kire urihana iinoni e toꞌo aana nume. Na nume ngeena e honu aana mo ola diana huni peꞌie mo iinoni, mo iini e lalahuꞌe, na nga mo iini mo ola haalu. Aana iinoni urine e sai haꞌa-uusuli aana mo tolahai ola lalahuꞌe, na mo ola haalu noꞌone.”

Mwala Ni Nasaret Kaꞌa Sare Rongo Hunie A Jisas

Mak 6:1-6, Luk 4:16-30

53Maholo a Jisas e saro unu mangoa mo aalahuunge ienini, e si lae mwaanie i leune, 54na ko eelihoꞌi oto hunie huilume nge e paine taꞌe aana. E haꞌa-haꞌa-uusuli i laona nume ni palo-palo, na mo iini e rongoa mo haꞌa-uusulinge ingeie, kire ko tohungei pangataꞌi oto hiitoꞌo hule aana kire ko dolosi oto uuri, “?A mwane ie e lae kaꞌu i toolea mo saenanaunge ngeena uure i tei? ?Na e toolea nanamanga huni esuie mo huꞌi-huꞌite mala kolu ko rongoꞌi aana ngeena uure i tei? 55Ingeie kalena mola mwane aadu-eedu ni ngeena. Nikana kaꞌu mola a Meri, na mo eesine kire mani hute kaꞌu mola a Jemes, na a Josep, na a Saemon, na a Jiudas. 56Mo eesine keni kaꞌu noꞌone mola kire iiꞌo peꞌikolu i Nasaret ie. ?Ohe ingeie e lai toolea kaꞌu mo ola ienini uure i tei?” 57Oto aena aana kire neꞌisae urine, nge kire kaꞌa sare rongo ike hunie walana.

Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Ahutana mwala kire sai haꞌamaꞌu taane aana nga propet. Taꞌe mwala oto aana hanue ingeie na mo iini aana nume ingeie maraana haꞌalaa kire saꞌa haꞌamaꞌu ike aana.” 58Oto e kaꞌa asuie ike nga mo huꞌi-huꞌite hunge i leune aena aana kire kaꞌa hiiwalaimoli ike aana.

14

A Herod Antipas E Horo Maesie A Jon Loto Maaꞌi

Mak 6:14-29, Luk 9:7-9

1Maholo a Herod Antipas, aalaha aana poꞌo ni henue i Kalili, e rongo tarohana a Jisas aana mo huꞌi-huꞌite ko esuiꞌi, 2oto ko ere uurini hunie mo naꞌohai mwane ingeie, “A Jon Loto Maaꞌi ni oto e mauri loꞌu ie, kaꞌu e toꞌo aana nanamanga huni deu huꞌi-huꞌite ngeena.”

3-4A Herod e ere urine aena aana a Jon Loto Maaꞌi e mae oto. Na laladonga i sulie maelana a Jon e lae uuri. Holaꞌinaꞌo, keni satana a Herodias ingeie huꞌe a Pilip mwane aasine a Herod. Taꞌe lae-lae a Herod ko heꞌi toolea loꞌu a huꞌena mwaanie a Pilip aasine. Oto a Jon Loto Maaꞌi e unu-unue hunie a Herod uuri, “Aana Haꞌatolanga a Mosis, e kaꞌa adona ike uri hunie o ke toꞌo aana loꞌu a Herodias aena aana ingeie huꞌe a Pilip aasimu.” Oto a Herod e si unue kire ke tapolie a Jon Loto Maaꞌi na kire ke pwasue aani iieli heu na kire ke neꞌie i nume ni hoꞌo. 5A Herod e sare horo maesie a Jon, taꞌe e maꞌuteꞌinie mwala ni Jiu aena aana kire loꞌongaꞌinie uri a Jon ingeie nga propet.

6Oto loꞌu mola i puri, a Herod Antipas e asuie ngauhe paine huni aamasitoꞌo aana hai dinge e hute. Na keni haalu kalena a Herodias ko mao i naꞌona ruruhaa. A Herod e tohungei ilenimwaꞌe oto liutaa haahie, 7na ko heiholotaꞌi oto aani tohenga uuri, “Ne kei niie huniꞌo taꞌena nga mei ola o kei sukaa aaku.”

8Na oto i sulie nga taa a nikana e unue hunie, ko si teꞌuri hunie a Herod, “Nou saetoꞌo aana o ke niie oto pwaune a Jon Loto Maaꞌi hunieu i laona nga nime.”

9Oto a Herod Antipas Inemauri ko tohungei saehuu. Taꞌe aena aana e haiholotaꞌi na mwala kire rongoa oto nga taa e unue, oto ko si uusungeꞌinie ngaeta ramo ingeie huni deu i sulie nga taa a pulena e sukaa. 10Oto e lae i nume ni hoꞌo huni lama mousie pwaune a Jon. 11Oto e toolea mai pwaune a Jon i laona nime, ko si niie hunie keni kalena a Herodias. A keine e toolea, ko si lai niie hunie a nikana. 12Oto mo pwaarongoisuli a Jon kire lae mai toolea rae aana, kire lai heitolingeꞌinie, kire ko si lai haꞌarongoa a Jisas. Na maelana a Jon Loto Maaꞌi e lae oto urine.

A Jisas E Haꞌangaue E Lime Sinolai Mwane

Mak 6:30-44, Luk 9:10-17, Jon 6:1-14

13Maholo a Jisas e rongo urine, e si lae mwaanie i leune aana iiola peꞌie mo pwaarongoisuli ingeie, kire lae hunie leu nga iinoni haꞌike aana hunie a Jisas ke iiꞌo kaꞌu maraana. Taꞌe maholo mwala e rongoa uri ko lae oto, kire toliꞌaasie mo henue ikire na kire ko si hatale mola oalana i sulie oone. 14Oto maholo a Jisas e siho mai oone mwaanie iiola, na ko leesie lokotaa oto paine, oto saena ko tohungei hiꞌe i sulire aana ko aamasire. Oto e si iiꞌo huni haꞌa-uurie mo iini ko mweri.

15Oto maholo karaꞌinie sato kei suu, mo pwaarongoisuli ingeie kire lae mai saana kire ko ere uuri hunie, “Ko seulehi oto na ikolu i laona hanuesala ni ie. Oto o ke uusungeꞌinie mwala ngeena kire ke lae hunie mo huilume huni holi ngeulaa ada.”

16A Jisas ko aalamire ko teꞌuri, “?Kire ko lae loꞌu huni taa? Iꞌomu mola omu ke nii ngeulaa ada.” 17Oto mo pwaarongoisuli ingeie ko aalamie loꞌu uuri, “!Haꞌike eena! Taꞌe melu toꞌo aana mola e lime aata ho bred na e ro ho iiꞌe.”

18Oto a Jisas ko aalamire loꞌu uuri, “Ko urine, tooleꞌi mei hunieu.” 19Oto e unue mwala ke iiꞌo i aano i laona hahalisi. Oto a Jisas e hele aana lime ho bred ngeena na e ro ho iiꞌe, oto ko si lio i lengi, na ko paalahea a God. Oto e nisie mo ho bred ngeena, ko si niiꞌi hunie mo pwaarongoisuli ingeie hunie kire ke haꞌa-adoa mwala aani. Na e teꞌurine noꞌone aana e ro ho iiꞌe hunie ahutada mango. 20Oto ahutana mwala kire mani ngeu pote, na i purine kire ngau mango, mo pwaarongoisuli ko si haꞌahonue aawalai luꞌe mwana rue aana mo ooretai ngeulaa. 21Iidu-iidunge aana mwala e ngau aana maholona, e hule aana lime sinolai mwane, taꞌe iidumilana mo keni na mo mwela kaꞌa lae ike.

A Jisas E Lae I Kolune Aasi

Mak 6:45-52, Jon 6:15-21

22Oto a Jisas ko si uusungeꞌinie mo pwaarongoisuli ingeie uri kire ke lae i naꞌo aana iiola hunie raune aasi poꞌo taꞌau. Taꞌe ingeie maraana e oore mola huni uusungeꞌinie mwala aalihoꞌi takoie mo henue ikire. 23I purine e uusungeꞌinie mwala takoie mo henue ikire, nge e si hanetaa maraana taꞌau i lengine uuwo huni aarengaꞌi. Na maholo ko rodohono oto i seulehi, na a Jisas ue maraana taꞌau i lengine uuwo. 24Maholona na mo pwaarongoisuli e haꞌatau oto wau i eesi aana iiola, na aana kire ko suehie ooru, naho na ko pwelie oto noꞌone iiola.

25Oto i rodo hatari dengi a Jisas e lae mai saana mo pwaarongoisuli ingeie, na ko lae mola i kolune aasi. 26Maholo kire leesie ko lae mola mai kolune aasi, kire ko tohungei meꞌu oto hiitoꞌo. Oto kire ko aawara na kire ko unue oto uuri, “!Iiei! !Aakalo!”

27Taꞌe a Jisas e tolana soi oto takoire na ko unue uuri, “Saemiu ke hahuroto. Ineu taane mola ni ie. Mwaanie omu meꞌu-meꞌu.”

28A Pita ko aalamie oto a Jisas ko teꞌuri, “Aalaha ineu, mala uri iꞌoe toꞌohuu, unue ne ke lae wau honosiꞌo i kolune aasi.”

29Oto a Jisas ko aalamie a Pita uuri, “Lae mola mai.”

Oto a Pita e siho mwaanie iiola, ko aehota lae oto honosie a Jisas i kolune aasi. 30Taꞌe maholo a Pita e leesie uri ooru e paine, oto ko meꞌu na ko aehota dodo oto i laona aasi. I leune ko si soi oto paine uuri, “!Aalaha ineu, o ke haꞌa-uurieu!”

31Oto a Jisas ko tolana tapo oto i nimana na ko unue, “Hiiwalaimolinge iꞌoe e oꞌoruꞌe hiitoꞌo. ?E ue ni o ko neꞌisae rue-ruaꞌa?”

32Oto kirerue ko si meni hane i laona iiola, na ooru ko tolana aapwanaꞌi oto. 33Oto mo pwaarongoisuli kire ko pouruuru ni haꞌamaꞌunge i naꞌona a Jisas, na kire ko unue uuri, “Iꞌoe oto Kalena God toꞌohuu.”

A Jisas E Haꞌa-uurie Mo Mae-maeaꞌa I Kenesaret

Mak 6:53-56

34Maholo kire aatoholo hunie poꞌo ni eesi poꞌo wau, oto kire ko si lai aarapuu aana poꞌo ni henue i Kenesaret. 35Na mwala aana hanuena kire lio saie a Jisas, oto kire haꞌatola hunie mo mae-maeaꞌa aana ahutana mo henue karaꞌinie leune, na kire ko toolera oto mai saana a Jisas. 36Kire aitanaie uri ke toliꞌaasie mo iini ko mweri kire ke kele kopi mola aana taꞌena nga leu aana toꞌoni ingeie. Na ahutana mo iini kire kopi aana toꞌoni ingeie, kire awaa oto.

15

Haꞌatolanga A God E Paine Loꞌu Liutaa Aana Mo Haꞌatolanga Mo Weuwe I Naꞌo

Mak 7:1-13

1Oto ngaeta mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis, kire uure mwaanie i Jerusalem huni lae mai saana a Jisas, oto kire ko dolosi aana uuri, 2“?Aana e ue ni mo pwaarongoisuli iꞌoe kire ko heitohea mola mo haꞌatolanga mo weuwaka i naꞌo? Aana kire ko ngeu mola, na kire kaꞌa holaꞌi hoda rereꞌa aana nimada i sulie tolaha diana.”

3Oto a Jisas ko aalamire ko teꞌuri, “?Na e ue kaꞌu iꞌomu, omu ko heitohea mo Haꞌatolanga a God, na omu ko lae mola i sulie mo haꞌa-uusulinge iꞌomu maraamiu? 4Aana a God e unue uuri, O ke haꞌamaꞌu aana aamamu na nikemu.Eksodas 20:12 Na e unue noꞌone uuri, Nga iini nge ko ere aaelasie aamana wa nikana, e malisine uri horo-aasilana ke lae oto.Eksodas 21:175Taꞌe iꞌomu, omu ko haꞌa-uusuli uri mala nga iinoni e toꞌo aana nga mei ola huni peꞌilana aamana na nikana, taꞌe ko unue loꞌu uuri, ‘Mei ola ngeena nou niie oto hunie a God,’ 6urine ke suꞌuri haꞌamaꞌu loꞌu aana aamana na nikana peꞌie niilana mei olana hunire. Aena aana omu ko lae oto i sulie tolahamiu urine, nge omu ko mwakataꞌinie mola walana God eena. 7!Omu neꞌi iinoni eero-eero oto, aana omu ko lupweꞌi deu-deu mola! Nga taa a God e unue hunie a Propet Aesaea ke unue i suliꞌomu e toꞌohuu oto. 8Aana a God e unue uuri, Mwala ie kire ko haꞌamaꞌu eeku mola aana ngidude, taꞌe manatada e haꞌatau hiitoꞌo mola mwaanieu.9Mwala ngeena kire kaꞌa palo-paloau ike toꞌohuu. Kire ko esuie mola mo haꞌatolanga ikire maraada, na kire ko haꞌa-uusulie mwala huni lulu i suliꞌi. Oto kire ko si unue uri mo haꞌatolanga ineu eeni, taꞌe haꞌike.”Aesaea 29:13

Ngaulaa E Saꞌa Haꞌamadaꞌaa Ike Maurihaꞌana Iinoni, Taꞌe Oorahaꞌaa Haꞌalaa

Mak 7:14-23

10Oto a Jisas e soie mwala ke lae mai saana, nge ko si teꞌuri hunire, “Pwaarongo diana aana nga taa ne kei unue hunie omu ke sai diana aana. 11Mo ngeulaa nge iinoni ko ngeuꞌi kire kaꞌa haꞌamadaꞌaa ike iinonine i maana God, taꞌe mo wala nge ko iisitaa mwaanie ngidune ni ko haꞌamadaꞌaa.”

12Oto mo pwaarongoisuli kire lae mai saana, na kire ko teꞌuri hunie, “?Uri o saie taane mo Parise ko hii aaela i sulie nga taa o unue?”

13Oto a Jisas ko aalamire ko teꞌuri, “Toliꞌaasire mola, aana ahutana mo ei nge Aamaku i Lengi e kaꞌa hasiꞌi, ware-aasileni kei lae. 14!Oto mwaanie omu aapwasu loꞌu aada! Mwala maada e ulu ni ngeena, oto kire ko sare naꞌona loꞌu ngaeta mo ulu. Na maholo nga ulu ko naꞌona ngaeta ulu, kirerue kei meni domu oto i laona kalinge.”

15Oto a Pita ko teꞌuri hunie a Jisas, “O ke ere luhesie kaꞌu mo loꞌongaꞌinge ngeena huniꞌemeelu.”

16Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “!Iꞌomu na pwaumiu e aaela noꞌone mola mala mwala ngeena! 17?Uri omu kaꞌa lio saie ike noꞌone? Mei ngeulaa nge ko sili i ngidune iinoni, ko lae mola i laona oopwana, oto ko iisitaa loꞌu mola mwaanie sapena. 18Taꞌe mo wala nge ko iisitaa mai mwaanie ngidune iinoni, kire uure oto mai mwaanie saena. Mo iini urine nge kire sai esuie iinoni ke madaꞌa. 19Aena aana mo ola nge ko iisi-iisitaa mai mwaanie saena iinoni, kire sai esuie iinoni ke loꞌongaꞌi aaela hunie ke horo, ke masi, na ke aeni ola, ke peli, ke sihoai ola eero-eero, na ke ere aaelasie ngaeta mwala. 20Mo ola nge kire sai esuie iinoni ke madaꞌa eena. Taꞌe huni ngeu mola, na omu kaꞌa hodalie nimemiu mala kire unue huniꞌomu ngeena, leune e saꞌa da ike iinoni ke madaꞌa i maana God.”

Huꞌe Ni Puꞌo E Hiiwalaimoli Aana A Jisas

Mak 7:24-30

21A Jisas e uure mwaanie i leune, oto ko lae hunie poꞌo ni henue karaꞌinie e ro huilume paine mo puꞌo i Taea na i Saedon. 22Oto ngaeta huꞌe aana hanuena, ingeie nga keni ni Jiu haꞌike, taꞌe keni aana komu ni Kenan. E lae mai saana a Jisas, oto ko soie uuri, “!Kalena Deved Inemauri! Aalaha ineu, o ke aamasieu aana kele pule ineu ko tohungei siꞌohaꞌa oto hiitoꞌo aana liꞌoa aaela e hite aana.”

23Taꞌe a Jisas e kaꞌa aalamie ike a huꞌena. Oto mo pwaarongoisuli ingeie kire lae mai saana, kire ko teꞌuri hunie, “O ke peꞌie na o ke uusungeꞌi eelihoꞌi aana. Ko lae oto mola i sulikolu peꞌie eꞌengonga.”

24Oto a Jisas ko ere mola uuri, “A God e uusungeꞌinieu mei mola hunie mo sipu e takalo kaꞌu, mwala ni Israel.”

25Maholo a huꞌena e rongo urine, ko si lae mai pouruuru i naꞌona na ko unue, “Aalaha ineu, o ke aamasieu.”

26Taꞌe a Jisas ko ere ni aalahuunge mola i sulie mo Jiu na mo puꞌo, ko teꞌuri hunie, “E kaꞌa diana ike huni aasie mola mo ngeulaa mo mwela ana mo usu.”

27Oto a huꞌena ko aalamie loꞌu a Jisas uuri, “E toꞌohuu taane poro paine, taꞌe maꞌalana mo usu na kire sai ngaa mola mo eehuhuꞌei ngeulaa ko usu mwaanie mo taetahe mo aalaha ikire.”

28Oto a Jisas ko si aalamie loꞌu a huꞌena uuri, “Keine, hiiwalaimolinge iꞌoe e tohungei peine. Nga taa o saetoꞌo aana kei oa oto huniꞌo urine.” Na oto mola aana maholona, haꞌa-uurilana kalena huꞌena e lae oto.

A Jisas E Haꞌa-uurie Mwala Hunge

29A Jisas e uure i leune, e si eelihoꞌi mei sulie raune Aasi I Kalili. Oto e hanetaa taꞌau i lengine uuwo, e si iiꞌo i aano huni haꞌa-uusulie mwala. 30Oto mwala hunge kire lae mai saana, na kire toolea mai mo rarasi, mo ulu, mo pweu kaꞌa ere-ere, na mo iini e loku, na mo mae-maeaꞌa hunge loꞌu. Kire ko neꞌire i saana a Jisas, na ko haꞌa-uurire oto. 31Mwala ngeena ko tohungei pangataꞌi aana kire ko leesie mo pweu kaꞌa ere-ere ko ere loꞌu, mo iini e loku ko aꞌailaꞌa loꞌu, mo rarasi ko lae-lae hailiu loꞌu, na mo iini e ulu ko lio loꞌu. Oto mo Aapoloa Aaopa ngeena kire ko si haꞌamanikuluꞌaa God mo Israel.

A Jisas E Haꞌangaue Hai Sinolai Mwane

Mak 8:1-10

32Oto a Jisas e soie mai mo pwaarongoisuli ingeie ko si teꞌuri hunire, “No ko tohungei aamasie mwala ienini aena aana kire ko iiꞌo tewa oto peꞌieu hunie e oolu hei dinge, na kire kaꞌa toꞌo aana oto nga mei ngeulaa. Nou kaꞌa sare uusungeꞌi eelihoꞌi ike aada mwaakule mwaanie kire maehunu i sulie tala.”

33Oto mo pwaarongoisuli ko dolosi aana uuri, “?Oto kolu kei deu oodoie kaꞌu mei ngeulaa malisine mwala hunge uurini i tei, na ikolu i laona hanuesala?”

34A Jisas ko dolosi aada ko teꞌuri, “?E nite ho bred omu toꞌo aani?”

Oto kire ko unue uuri, “E hiu aata ho bred mola peꞌie tootaꞌi kele ho iiꞌe.”

35Oto a Jisas ko unue hunie mwala uri kire ke iiꞌo i aano. 36Na e toolea e hiu ho bred ngeena peꞌie mo kele ho iiꞌe, oto ko paalahea God. Ko nisiꞌi na ko niiꞌi hunie mo pwaarongoisuli ingeie hunie kire ke haꞌa-adoa mwala aani. 37Oto ahutana mwala kire mani ngeu pote, na i purine kire ngau mango, mo pwaarongoisuli ko si haꞌahonue e hiu luꞌe aana mo ooretai ngeulaa. 38Na iidumilana mwala e ngau aana maholona e hule aana e hai sinolai mwane, taꞌe iidumilana mo keni na mo mwela e kaꞌa lae ike.

39Oto a Jisas e si uusungeꞌi eelihoꞌi aana mwala, ko hane i laona iiola, na ko lae oto hunie nga leu karaꞌinie huilume i Magadan.

16

Ruana Nga Maholo A Jisas E Kaꞌa Sare Asuie Nga Huꞌi-huꞌite

Mak 8:11-13, Luk 12:54-56

1Ngaeta maholo mo Parise na mo Sadiusi kire lae mai saana a Jisas aana kire ko sare lupweꞌi oohongie mola a Jisas aana kire loꞌongaꞌinie uri e kaꞌa uure ike mwaanie a God. Oto kire ko unue hunie uuri, “O ke asuie kaꞌu nga huꞌi-huꞌite hunie melu ke leesie.”

2Taꞌe a Jisas e aalamire ko teꞌuri, “Maholo omu ko leesie dangi e marahalisi i seulehi, oto omu ko tolana unue oto uuri, ‘Kei dei diana oto i hoꞌowa eena, aana dangi e marahalisi oto.’ 3Na i maahuꞌo-huꞌo omu ko unue loꞌu uuri, ‘Kei nemo oto eena, aana salo e nonoroꞌa na e kokohoaꞌa.’ Omu sai lio saie taane dai diana na dai taꞌaa aana leesilana salo mala ngeena, taꞌe omu saꞌa roroꞌa lio saie ike tolimaa aana mo ola ko reu siꞌiri ie. 4!Haꞌike eena! Pwaunge ienini, omu lae otoi aaela hiitoꞌo. Suata omu kaꞌa sai kinetaꞌiniꞌomu ike nana a God. Omu ko sukaau taane hunie nga huꞌi-huꞌite, taꞌe nou saꞌa asuie ike. Taꞌa-taꞌa huꞌi-huꞌite nou sai haataꞌinie aamiu oto nga taa e rau aana a Propet Jona oto waite.” Oto e si taꞌelaꞌi, ko lae oto mwaanire.

A Jisas E Haꞌapasulie Mo Pwaarongoisuli Mwaanie Haꞌa-uusulinge Mo Parise

Mak 8:14-21

5Maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli kire aatoholo oto hunie poꞌo ni eesi poꞌo taꞌau, nge mo pwaarongoisuli kire si saie uri kire pulongo huni tola bred ada. 6Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Omu ke lio talamiu mwaanie iis mo Parise na mo Sadiusi.”

7Oto mo pwaarongoisuli ko lae peꞌi ere hailiu i matolada maraada uuri, “Ohe ko ere urine i sulie kolu kaꞌa tola bred ike peꞌikolu.”

8A Jisas e saie mone neꞌisaenga ikire, oto ko dolosi aada uuri, “?E ue ni omu ko tolahiꞌe hiitoꞌo aana uri omu kaꞌa tola bred ike peꞌiꞌomu? !Hiiwalaimolinge iꞌomu e lae otoi mwei-mwei hiitoꞌo! 9?Uri omu kaꞌa saie ike ue? ?Uri omu kaꞌa aamasitoꞌo ike aana maholo nou nisie e lime kele ho bred ana lime sinolai mwane? ?E nite luꞌe nge omu haꞌahonuꞌi? 10?Na loꞌu aana e hiu kele ho bred ana e hai sinolai mwane? ?E nite luꞌe nge omu haꞌahonuꞌi? 11?E ue ni omu kaꞌa saenanau aana uri nou kaꞌa ere-ere ike huniꞌomu mola i sulie mo bred? Oto no ko unue loꞌu huniꞌomu uri omu ke lio talamiu mwaanie iis mo Parise na mo Sadiusi.”

12I leune nge mo pwaarongoisuli ko si saie uri a Jisas e kaꞌa haꞌa-haꞌapasulire ike mola aana iis huni bred, taꞌe mwaanie mo haꞌa-uusulinge mo Parise na mo Sadiusi.

A Pita E Unu Tahangaꞌinie A Jisas Uri Ingeie Oto A Kraes

Mak 8:27-30, Luk 9:18-21

13Maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lae hunie poꞌo ni henue karaꞌinie huilume i Sisaria Pilipae, nge e si dodolosi aada uuri, “?Haꞌalaa mwala ko unu-unue uri ineu a Kale Ni Iinoni a tei?”

14Oto kire ko aalamie uuri, “Ngaeta mo iini ko unu-unue uri iꞌoe a Jon Loto Maaꞌi e mauri eelihoꞌi. Na nga mo iini ko unu-unue uri iꞌoe a Propet Elaeja. Na ngaeta mo iini loꞌu ko unu-unue uri iꞌoe a Propet Jeremaea wa nga iini hikana mo propet oto i naꞌo.”

15Oto a Jisas ko heꞌi dolosi loꞌu aada uuri, “?Oto e ue aana iꞌomu? ?Haꞌalaa omu ko unu-unue uri ineu a tei?”

16Oto a Saemon Pita ko aalamie uuri, “Iꞌoe oto a Kraes, Kalena God Mau-meuriꞌe.”

17A Jisas ko aalamie a Saemon Pita uuri, “!Hahuꞌana oto, Saemon kalena Jon! Aana mei walaimolinge aaku ie nga iinoni e kaꞌa haataꞌinie ike aamu, taꞌe Aamaku i Lengi ni e haataꞌinie aamu. 18Oto no ko unue huniꞌo Pita, iꞌoe oto hau, na i lengine poo-poota aani heu ie ne kei tohue soihaadaꞌinge ineu, na maꞌalana maenga na e saꞌa tari mwadaꞌu ike aana huni ohoie. 19Ne kei niie mo kii aana Aalahanga a God huniꞌo.16:19 E lio mala a Pita e asu aana nanamanga kii ngeena aana hai dinge Pentekos maholo e unu tahangaꞌinie uri maa aana Aalahanga a God e taha hunie mo Jiu. (Leesie Palonga 2:14-27.) E asu aana nanamanga mo kii ngeena loꞌu i puri aana maholo e unu tahangaꞌinie uri maa aana Aalahanga a God e taha loꞌu hunie mo Aapoloa Aaopa. (Leesie Palonga 10:1–11:18.) Nga moi taa o ko uure honosiꞌi mei aano, mo ola nge a God kei uure honosiꞌi ni otona. Na nga moi taa o ko toliꞌaasiꞌi mei aano, mo ola nge a God kei toliꞌaasiꞌi eena.”

20Oto a Jisas e si ere honosire mwaanie kire haꞌarongoa loꞌu nga iini uri ingeie oto a Kraes.

A Jisas E Ere I Sulie Sapesalunge Na Maenga Ingeie

Mak 8:31–9:1, Luk 9:22-27

21Uure aana maholona nge a Jisas e si talaꞌai unu diana aana hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, “E malisine uri ne ke tohungei lae oto hunie i Jerusalem. I leune mo rato ni mwane aana mo Jiu na mo naꞌohai pris na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis, kire kei haꞌasapesaluꞌaau aana mo ola hunge, na kire kei horo maesieu. Taꞌe aana oolune nga hai dinge ne kei taꞌelaꞌi loꞌu mwaanie maenga.”

22Oto a Pita ko toolea a Jisas mwaanie ngaeta mo pwaarongoisuli, ko si lai ere aana uuri, “!O ke suꞌuri ere urine, aalaha paine ineu! A God e saꞌa roroꞌa toliꞌaasie ike leune huniꞌo.”

23Taꞌe a Jisas e aaliꞌu i lengine a Pita oto ko si unue mola hunie uuri, “!Tahi mwaanieu Satan! O ke suꞌuri neꞌie hau ni haꞌatataro hunieu. O kaꞌa saie ike neꞌisaenga a God, taꞌe o ko ere mola i sulie lio-lionga mo iinoni.”

24Oto a Jisas ko si unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie ko teꞌuri, “Mala nga iini ko sare lulu i sulieu nge ke pulongosie maraana, na ke lulu i sulieu maꞌalana ko sapesalu oto hiitoꞌo mala mo iini i lengine mo poꞌu-poꞌu. 25Aana nga iini ko sare kinetaꞌinie mola maurihaꞌana, nge kei deu tekelaꞌinie oto. Taꞌe nga iini ko deu tekelaꞌinie maurihaꞌana i tehulaꞌaku, nge kei lio oodoie maurihe huu. 26?Haꞌalaa nga mei taa diana nge iinoni kei terie aana kei toꞌo aana oto ahutana mo toꞌo-toꞌonga aana walumalau ie, na ko deu tekelaꞌinie mola maurihaꞌana oto i tehulaꞌani? ?Oto uri toꞌo-toꞌolana kei peꞌie aana maholona? !Haꞌike oto ooꞌoo! Nga mei ola hunie ke niie huni tola aalihoꞌi aana maurihaꞌana, haꞌike loꞌu. 27Taꞌe ineu a Kale Ni Iinoni ne kei lae taane mai peꞌie mo ensel aana manikuluhaꞌana Aamaku huni waaie nga iini oto i sulie helelana.Sam 62:1228Toꞌohuu no ko unue oto huniꞌomu uri ngaeta mo iini hikemiu mwala nge omu uure ngeena, omu kei saronai leesieu, a Kale Ni Iinoni, ne kei lae mai mala aalaha, omu ke si mae.”

17

A Jisas E Haataꞌinie Manikuluꞌanga Ingeie

Mak 9:2-13, Luk 9:28-36

1Oto i purine e oono hai dinge e saro mango, a Jisas e si toolea a Pita na a Jemes peꞌie a Jon aasine, na kire ko hanetaa taꞌau i lengine toloi henue hunie kire ke iiꞌo maraada. 2Taꞌi lengi i leune, oto sapena Jisas ko hei-oolisi oto mola i naꞌoda. Maana ko nuꞌe oto mala sato e raa, na mo toꞌoni ingeie ko rereꞌa oto mala raa-raa. 3Oto mola aana maholona a Mosis na Elaeja ko tolana maau na kirerue ko ere oto peꞌie a Jisas.

4Oto a Pita ko teꞌuri hunie a Jisas, “Aalaha, e tohungei diana aana iꞌemeelu oto i leu. Mala o ko saetoꞌo aana, nou sai tohue mola nga oolu aapa-aapa—nga iini nemue, nga iini nana Mosis, na nga iini nana Elaeja.”

5Maholo a Pita ko ere-ere ue urine, na mei uuru rereꞌa ko lae oto mai haahire, na mei wala e uure mwaanie mei uuru ngeena ko unue oto uuri, “Tohungei kaleku oto ienini, iini nou tohungei ilenimwaꞌe haahie. Omu ke rongo hunie.”

6Maholo mo pwaarongoisuli e rongo urine, kire pouruuru oto haahie maada i aano aana kire ko tohungei meꞌu oto hiitoꞌo. 7Oto a Jisas e lae mai saadaelu, ko hele i sapeda na ko teꞌuri, “Omu ke taꞌelaꞌi, na mwaanie omu meꞌu-meꞌu.” 8Oto kiraelu ko lio i lengi na kire kaꞌa leesie loꞌu nga iini, taꞌe a Jisas mola maraana.

9Maholo kire ko siho toli oto mai mwaanie toloi henue ngeena, a Jisas ko si unue hunire uuri, “Mwaanie omu unu-unue nga taa omu leesie ngeena oodoie nga iini, lai hule aana ineu a Kale Ni Iinoni ne kei taꞌelaꞌi mwaanie maenga.”

10Oto e oolu pwaarongoisuli ngeena ko dolosi aana a Jisas uuri, “?E ue kaꞌu mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis kire unue uri a Elaeja kei holaꞌi lae mai i naꞌona a Kraes?”

11A Jisas ko aalamire ko teꞌuri, “A Elaeja toꞌohuu kei holaꞌi lae mai huni deu aakau aana ahutana walu ola loosie a Kraes. 12Taꞌe no ko unue huniꞌomu uri a Elaeja e pwani lae taane oto mai, taꞌe mwala kaꞌa lio saie ike, oto kire talei deu mala saeda mola aana. Na kei urine loꞌu aana ineu a Kale Ni Iinoni, aana mwala ngeena kei haꞌasapesaluꞌaau noꞌone mala loꞌongaꞌinge ikire.”

13Oto e oolu pwaarongoisuli ngeena ko si manataꞌinie uri a Jon Loto Maaꞌi ni a Jisas ko ere-ere i suliena.

A Jisas E Haꞌa-uurie Mwaꞌu Nge Liꞌoa Aaela E Hite Aana

Mak 9:14-29, Luk 9:37-42

14Maholo a Jisas na e oolu pwaarongoisuli kiraelu lae mai hule i aano aana ruruhaa i leune, oto ngaeta iinoni e lae mai saana ko pouruuru i naꞌona na ko teꞌuri, 15“Aalaha ineu, o ke aamasie kele mwaꞌu ineu, aana ko tohungei siꞌohaꞌa oto hiitoꞌo aana liꞌoa aaela nge aana. Maholo liꞌoa aaela ngeena kei hulesie, oto ko pweu oto. Ngaeta mo maholo hule aana ko lai dou-domu i laona dunge, na nga mo maholo noꞌone i laona wai. 16Nou toolea kaꞌu mei saana mo pwaarongoisuli iꞌoe, taꞌe kire kaꞌa sai haꞌa-uurie ike.”

17Oto a Jisas ko aalamie a mwaena ko teꞌuri, “Iꞌomu pwaunge siꞌiri ie, iꞌomu mo iinoni aaela, suata mone hule aana omu kaꞌa hiiwalaimoli ike aana a God. !No ko talei haꞌaweoau oto mola peꞌiꞌomu! ?Uri ne kei iiꞌo tewa kaꞌu loꞌu uri taa peꞌiꞌomu, omu ke si hiiwalaimoli? Toolea kaꞌu mei a mwaꞌune i seeku.”

18Oto a Jisas e ere aana liꞌoa aaela ngeena, nge ko si tehi mwaanie, na a mwaꞌune ko tolana diana oto aana maholona.

19Mango urine, mo pwaarongoisuli e si lae loꞌu maraada i saana Jisas, na kire ko dolosi aana uuri, “?E ue kaꞌu nge iꞌemeelu, melu kaꞌa sai oohe aasie liꞌoa aaela ngeena mwaanie a mwaꞌune?”

20Oto a Jisas ko aalamire ko teꞌuri, “Aena aana hiiwalaimolinge iꞌomu e kaꞌa susu ike aana a God. No ko unue oto huniꞌomu, mala uri hiiwalaimolinge iꞌomu ke paine mola mala nga kele litei ola, na omu sai unue mola hunie uuwo ie uuri, ‘Lae wau i leune,’ na kei lae oto. Nga mei ola e saꞌa aasaiꞌomu ike.” 2117:21 Ngaeta mo uusu-uusu i naꞌo aana erenga ni Krik kire sapeie loꞌu tatala 21 uuri, “Aana taꞌe aani aarengaꞌinge na aani oolongaunge haliꞌite nge omu sai oohe aasie taungei ola urine aana, na nga mei ola aaopa haꞌike loꞌu.” Leesie Mak 9:29.

A Jisas E Ere Lalai Loꞌu I Sulie Maenga Ingeie

Mak 9:30-32, Luk 9:43-45

22Oto maholo ahutana mo pwaarongoisuli kire mani loko loꞌu mai saana i Kalili, a Jisas e si unue hunire uuri, “Karaꞌinie oto kire kei pweloau a Kale Ni Iinoni hunie mo iinoni 23kei horo maesieu. Taꞌe i purine e oolu hei dinge, ne kei heꞌi meuri eelihoꞌi loꞌu.” Maholo mo pwaarongoisuli kire rongo urine kire ko tohungei saehuu oto hiitoꞌo.

A Jisas E Nii Toꞌoha Hunie Nume Maaꞌi Peine I Jerusalem

24Oto maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lae mai hule i Kapaneam, mo mwane ko totola toꞌoha hunie Nume Maaꞌi Peine i Jerusalem kire lae mai saana Pita na kire ko dolosi aana uuri, “?Uri haꞌa-uusuli iꞌomu ko nii-nii taane hunie Nume Maaꞌi Peine? Saꞌa mola e kaꞌa sai nii ike.”

25Oto a Pita ko teꞌuri, “!Haꞌike! Ko nii taane.”

Oto lae-lae, maholo a Pita e lai sili i nume nge kire oꞌoꞌo aana, oto a Jisas ko holaꞌi dolosi oto aana uuri, “?Saemon, nga taa ni loꞌongaꞌinge iꞌoe? ?A tei ni ko niie mo takis hunie mo inemauri mei aana walumalau ie? ?Mo kaleda wa mwala aaopa?”

26A Pita ko aalamie a Jisas ko teꞌuri, “Mwala aaopa.”

Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Nge ko urine, mo kaleda kaꞌa nii ike kaꞌune. 27Taꞌe aana ke urine, na kolu kaꞌa saetoꞌo aana ike uri mwalana ke neꞌisae aaelasikolu. Oto o ke lae, na o ke lai aasie walo hai laona aasi ngeena. Ho iiꞌe o kei holaꞌi weꞌinie, o ke lio i laona wawana, na i leune o kei lio oodoie nga seleni malisine nga taa kire ko sukaa mwaanikure. O ko hele aana, oto o ko lai niie hunire arengakarue.”

18

A Jisas E Ere I Sulie Naꞌohai Mwane Aana Aalahanga a God

Mak 9:33-39, Luk 9:46-48

1Oto aana maholona mo pwaarongoisuli e lae mai saana a Jisas, kire ko dolosi aana uuri, “?A tei aameelu ni kei peine liutaa aana Aalahanga a God?”

2Oto a Jisas e soie mai ngaeta kele mwela hunie ke uure i matolada, 3ko si teꞌuri, “No ko unue oto huniꞌomu uri, nge omu kaꞌa oolisie tolahamiu hunie omu ke urihana mwe-mwela, omu saꞌa roroꞌa malisine ike silinge i laona Aalahanga a God. 4Aena aana nga iini oto ko haꞌamwai-mweiꞌaa mala kele mwela ie, ingeie oto kei tohungei peine aana Aalahanga a God. 5Taꞌena nga iini nge ko tola konie nga kele mwela mala ienini aana sataku, nge ko tola konieu eena.”

Nga Taꞌa-taꞌa Mei Ola E Kaꞌa Aaela Ike Loꞌu Liutaa Aana Toliꞌaasilana Hiiwalaimolinge

Mak 9:43-48, Luk 17:1-2

6Oto a Jisas ko heꞌi ere uuri loꞌu, “Oto mala nga iini ko haꞌatataroa nga kele iini aana mo iini ko hiiwalaimoli eeku ienini, e lae otoi diana hunie iini urine pwarolana nga hau peine ke lae mola i luana, oto kulu-aasilana ke lae mola i laona aasi. 7Aama-aamasilana mo iinoni aana walumalau ie aena aana mo ola ni haꞌatataro e hunge huni taꞌaasie hiiwalaimolinge ikire. Walu ola urine kei reu-reu tarau taane, taꞌe aama-aamasilana iini nge ko neꞌie hau ni haꞌatataro. 8Mala uri nimemu wa aeꞌaemu ko haꞌatataroꞌo huni oorahaꞌaa, o ke lama mousie na o ke aasie mwaaniꞌo. Aana e diana oto liutaa huniꞌo huni sili i laona maurihe huu peꞌie taꞌa-taꞌa ninime wa taꞌa-taꞌa aeꞌae, mwaanie kire aasiꞌo peꞌie ahutana ro nimemu wa ro aeꞌaemu i laona dunge nge kaꞌa sai mwaꞌa loꞌu. 9Na mala maamu ko haꞌatataroꞌo huni oorahaꞌaa, o ke kae aasie mwaaniꞌo. Aana kei diana oto liutaa huniꞌo huni sili i laona maurihe huu peꞌie taꞌa-taꞌa poꞌo ni maa, mwaanie kire aasiꞌo peꞌie ahutana ro maamu i laona dunge ni haꞌamotaahinge.”

A Jisas E Aalahuu Aana Sipu E Takalo

Luk 15:3-7

10Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Omu ke lio talamiu mwaanie omu lio tolingeꞌinie nga kele iini aana mo iini e hiiwalaimoli eeku. Aana no ko unue oto huniꞌomu uri ikire kire toꞌo aana mo ensel huni kakalire, na mo ensel ngeena kire sai ere mola peꞌie Aamaku i Lengi aana taꞌena nga maholo. 1118:11 Ngaeta mo uusu-uusu i naꞌo aana erenga ni Krik kire sapeie loꞌu tatala 11 uuri, “Sulie ineu a Kale Ni Iinoni nou lae mai huni haꞌa-uurie mo iini e takalo.” (Leesie Luk 19:10)

12“?Mala uri nga mwane e toꞌo aana tangalai sipu, na uri nga taꞌa-taꞌa iini eeni e takalo, a mwane ngeena kei ue? Kei toliꞌaasie oto siwe aawala mwana siwe aana leu kire ko ngeu-ngeu aana i lengine uuwo, na kei lae otoi heitalea iini nge e takalo lai hule aana kei lio oodoie. 13Na mala uri kei lio oodoie, no ko unue oto huniꞌomu uri kei tohungei ilenimwaꞌe oto liutaa haahie, mwaanie siwe aawala mwana siwe nge kire kaꞌa takalo ike. 14E urine loꞌu aana Aamaku i Lengi, e kaꞌa saetoꞌo aana ike uri nga taꞌa-taꞌa kele iini aana mo iini e hiiwalaimoli eeku ke takalo.”

A Jisas E Haataꞌinie Tala Huni Haꞌa-oodohie Mo Takalonga

15Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Mala nga aasimu i laona Kraes ko deu aaelasie nga mei ola aamu, o ke lae mola i saana maraamu hunie more ke haꞌa-oodohie i matolamoreꞌi mola maraamoreꞌi. Mala uri aasimu ko rongo hunie nga taa o kei unue, e urihana o tola aalihoꞌi loꞌu aana aasimu eena hunie more ke iiꞌo diana loꞌu. 16Taꞌe mala uri e kaꞌa rongo oto huniꞌo, nge o ke dau mala Uusu-uusu Maaꞌi e unue, na o ke toolea nga iini wa e rue loꞌu peꞌiꞌo, hunie e ro iinoni ngeena kire ke haꞌa-ahue walamu.Diutronomi 19:1517Na mala uri e kaꞌa rongo oto noꞌone huniꞌomoolu, unue loꞌu mei olana hunie soihaadaꞌinge. Na leu ooreta mola uri, mala e kaꞌa rongo oto hunie soihaadaꞌinge, toliꞌaasie hunie ke iiꞌo oto mola i sinaha mala iinoni ni puꞌo wa mala iini peli-peli.

18“Oto no ko unue loꞌu huniꞌomu uri, nga moi taa omu ko uure honosiꞌi mei aano, mo ola nge a God i Lengi na e uure honosiꞌi ni otona. Na nga moi taa omu ko toliꞌaasiꞌi mei aano, mo ola nge a God i Lengi na e toliꞌaasiꞌi eena. 19Na loꞌu no ko unue huniꞌomu, mala uri nga ro iini hikemiu mei aano i leu ko neꞌisae tararuru huni sukaa nga mei ola aana a God, nge niilana kei lae hunirerue mwaanie Aamaku i Lengi. 20Aana nga ro iini wa e oolu eemiu kei ruru aana sataku aana taꞌena nga leu, nge ineu oto noꞌone i matolamiu i leune.”

?Iinoni Kei Saeꞌaasi Haꞌanite?

21Oto a Pita e lae mai saana a Jisas ko si dolosi aana uuri, “?Aalaha ineu, mala uri aasiku kei lae mola peꞌi deu huꞌisieu tarau, ne kei saeꞌaasi hunie haꞌanite? ?Uri ne kei saeꞌaasi hunie e hiu maholo, na e kohi oto?”

22Oto a Jisas ko aalamie uuri, “!Haꞌike! Nou kaꞌa unue ike e hiu aata maholo, taꞌe e hiu aawalai maholo haꞌahiu. 23Aana Aalahanga a God e urihana nga aalaha e sare saie uri mwala paine aana mwala auꞌesu ingeie kire ko esu uri taa taane aana mo toꞌoha ingeie. 24Oto maholo ko aehota dau i suliꞌi, kire ko toolea mai mwane e tekelaꞌinie molani-ola aani toꞌoha aana mo toꞌoha aalaha ingeie. 25Na a mwaena e kaꞌa malisine ike loꞌu kei suꞌue mei toꞌoha ngeena. Oto aalaha ingeie e unue mola uri kire ke haꞌaholingeꞌi aasie a mwaena mola peꞌie huꞌe ingeie na mo kalena na oto ahutana toꞌo-toꞌolana, hunie mei toꞌoha ni suꞌue mo toꞌoha nge e waeliꞌi.

26“Taꞌe oto mola aana maholona, koni-konihe ngeena e tolana lae mai pouruuru i naꞌona aalaha ingeie, na ko ngara aamasie oto uuri, ‘Aalaha ineu, o ke aamasieu na o ke rongo rako kaꞌu eeku hunie ne ke si saro suꞌu mangoꞌi taane.’ 27Oto aalaha ingeie ngeena e aamasie oto hiitoꞌo, e si unue mola hunie koni-konihe ngeena uri e saeꞌaasie mo roroꞌanga ingeie oto hunie, na e unue uri e saꞌa suꞌuꞌi loꞌu.

28“Oto koni-konihe ngeena e iisitaa taꞌau na ko oodoie ngaeta iini oana, mwane loꞌu mala ingeie. A mwaena e toolea mola taꞌa-taꞌa tangalau aani toꞌoha mwaanie. Oto e tapo i luana oana, na ko unue uuri, ‘O ke suꞌue mo toꞌoha ineu oto molana.’

29“Taꞌe a mwane oana ngeena ko pouruuru i naꞌona, na ko unue uuri, ‘Neꞌewau, o ke kele maaꞌoohi keꞌu. Ne kei saro suꞌu mangoa taane mo toꞌoha iꞌoe.’

30“Taꞌe a mwaena e kaꞌa sare maaꞌoohi ike loꞌu. Oto e unue mola kire ke toolea mwane oana ngeena, na kire ke lai neꞌie i laona nume ni hoꞌo hunie ke iiꞌo i leune, hule aana kei saro suꞌu mangoa mo toꞌoha ingeie.

31“Maholo ngaeta mo koni-konihe oana kire rongoa nga taa e raune, kire ko tohungei saewasu. Oto kire lae i saana aalaha ngeena, na kire ko haꞌarongoa aana ahutana mo ola e raune.

32“Oto aalaha ngeena e heꞌi soie loꞌu mei koni-konihe ingeie ngeena ko si teꞌuri hunie, ‘Iꞌoe oto koni-konihe aaela. Ineu kaꞌu nou aamasiꞌo na nou saeꞌaasie huniꞌo uri o saꞌa suꞌue loꞌu mo toꞌoha paine ineu aana o haꞌatohu eeku. 33?Na e ue o kaꞌa aamasie iini oamune oto mala nou aamasiꞌo?’ 34Oto aalaha ingeie e saewasu e si uusungeꞌinie koni-konihe ngeena i laona leu ni haꞌamotaahinge, uri ke iiꞌo i leune lai hule aana kei saro suꞌu mangoa ahutana mo toꞌoha nge e waeliꞌine.”

35Oto a Jisas ko si haꞌamangoa ere-erenga ingeie na ko unue uuri, “Aitana nga taa nge Aamaku i Lengi kei da huniꞌomu eena, aana uri omu kaꞌa saeꞌaasi toꞌohuu hunie mo eesimiu.”

19

A Jisas E Haꞌa-uusuli Honosie Sike-huꞌanga

Mak 10:1-12

1Oto i purine a Jisas e saro ere-ere mango i sulie walu ola ienini, e si lae mwaanie i Kalili hunie poꞌo ni henue i Jiudia na loꞌu hunie aapa poꞌo wau aana wai peine i Jodan hatarie sato pwaa. 2Mwala hunge kire lae i sulie, na e lai haꞌa-uurire oto taꞌi leune.

3Oto ngaeta mo Parise kire lae mai saana aana kire ko sare lupweꞌi dolosi pweloa, oto kire ko dolosi aana uuri, “O ke unue kaꞌu oodoiꞌemeelu. ?Uri e diana taane aana mo Haꞌatolanga ikie hunie poro ke sikaa mola huꞌe ingeie i sulie saena?”

4A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “?Uri omu kaꞌa saie ike mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, aana aehotalana a Haꞌahola e haꞌaholaa mwane na keni?Jenesis 1:275Oto a God e si unue uuri, Aena aana leune, nge nga mwane kei lae mwaanie aamana na nikana, kei iiꞌo ruru oto peꞌie huꞌe ingeie, na kirerue kei neꞌie oto taꞌa-taꞌa iinoni.Jenesis 2:246Aena ngeena kirerue kaꞌa neꞌie loꞌu nga ro iinoni hai aaopaꞌi, taꞌe e taꞌa-taꞌa iinoni oto. Na nga mei ola nge a God e hoꞌo rurue oto, mwaanie nga iini e heꞌi oopa-oopaa loꞌu.”

7Oto mo Parise ko dolosi loꞌu aana uuri, “?Nge ko urine, aana e ue kaꞌu nge a Mosis e unue aana haꞌatolanga uri poro e sai sikaa mola huꞌe ingeie mala uri ko holaꞌi uusue nga uusu-uusu aani sikanga?”Diutronomi 24:1-4

8A Jisas ko aalamire loꞌu uuri, “A Mosis e maaie mola uri omu ke sikaa mo huꞌe iꞌomu aena aana saemiu e lae otoi heu. Taꞌe aana neꞌisaenga a God i aehotalana haꞌaholanga e kaꞌa urine ike. 9Oto no ko unue huniꞌomu uri nga iini ko sikaa mola huꞌe ingeie i tehulaꞌana nga mei ola aaopa, na a huꞌena e kaꞌa masi ike peꞌie nga iini, ingeie ngeena ko mesi oto mala uri kei toꞌo aana loꞌu nga huꞌe aaopa.”

10Oto mo pwaarongoisuli ingeie ko teꞌuri hunie, “Nge mala o unue uri nga mwane ke suꞌuri sikaa huꞌe ingeie, e diana oto liutaa uri mo mwane ke suꞌuri tola huꞌe.”

11Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu hunire, “E toꞌohuu oto uri tola-huꞌanga e kaꞌa iiꞌo ike hunie ahutana iinoni, taꞌe hunie mola mo iini a God e niie oto hunire. 12Ngaeta mo iini kire kaꞌa sai tola huꞌe ike, aena aana kire hute mola na kire kaꞌa sare aapwasu ike aana tola-huꞌanga. Ngaeta mo iini loꞌu kire kaꞌa tola huꞌe ike aana mwala ko haꞌa-haꞌamauꞌora mwaanie. Na nga mo iini loꞌu kire kaꞌa sare tola huꞌe ike, mwaanie kire tolahiꞌe loꞌu aana nga mei ola aaopa mwaanie Aalahanga a God. Taꞌe nga iini nge a God ko niie oto huꞌe nana, ke hele diana aana oto haꞌa-uusulinge ngeena.”

A Jisas E Haꞌadianaꞌaa Mo Mwela

Mak 10:13-16, Luk 18:15-17

13Oto mwala ko toolea mai mo mwela i saana a Jisas hunie ke hele i pweude aana nimana, na hunie ke aarengaꞌi talada. Taꞌe mo pwaarongoisuli ko ere aada mola. 14Oto a Jisas ko ere aana mo pwaarongoisuli uuri, “Omu ke toliꞌaasie mo mwela hunie kire ke lae mai seeku, na omu ke suꞌuri uure honosire. Aena aana mo iini kire urihana mo mwela ngeena haꞌalaa kire ko sili i laona Aalahanga a God.” 15Oto e hele i pweude aana nimana, e haꞌadianaꞌara, e si lae mwaanie i leune.

Mwane Toꞌo-toꞌo E Dolosi I Sulie Tala Takoie Maurihe

Mak 10:17-31, Luk 18:18-30

16Ngaeta maholo nga mwane e lae mai saana a Jisas, oto ko dolosi aana uuri, “?Haꞌa-uusuli, nga mei taa diana ni ne kei esuie kaꞌu hunie ne ke hele aana maurihe huu?”

17Oto a Jisas ko teꞌuri hunie, “?E ue ni o ko dolosie diananga aaku? Taꞌa-taꞌa iini mola nge e diana, na mala o ko sare hele aana maurihe huu o ke tola i sulie mo Haꞌatolanga ingeie.”

18Oto a mwaena ko heꞌi dolosi loꞌu uuri, “?Nga mo haꞌatolanga uri taa eena?”

A Jisas ko aalamie ko teꞌuri, “Haꞌatolangana kaꞌu ie. Mwaanie o talei horo-horo, na mwaanie o mai-mesi, na mwaanie o peli-peli, na mwaanie o pwelu wala eero-eero.19O ke haꞌamaꞌu aana aamamu na nikemu,Eksodas 20:12-16na o ke manata diana hunie auhenue iꞌoe oto mala o manata diana huniꞌo maraamu.”Levitikas 19:18

20Oto a saanau ngeena ko teꞌuri hunie a Jisas, “Nou tola i sulie ahutana mo haꞌatolanga ngeena mango. ?Oto nga taa ue hunie ne ke asuie?”

21A Jisas ko si unue hunie uuri, “Mala uri o ko sare iiꞌo oodotaꞌi oto, o ke lae, na o ke haꞌaholingeꞌinie toꞌo-toꞌolamu. Oto o ko niie mo toꞌoha aani nana mo iinoni meitale, aana ko urine nge o ke si toꞌo-toꞌo loꞌu aana mo ola diana i Lengi. Mango urine, o ke si lae mai lulu i sulieu.”

22A mwaena e rongo urine, oto ko si lae mwaanie peꞌie saehuunge paine aena aana e tohungei toꞌo-toꞌo oto liutaa.

23Oto a Jisas ko si unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, “No ko unue oto huniꞌomu uri kei tohungei aasa hunie mwala e toꞌo-toꞌo ke toliꞌaasie a God hunie ke aalaha haahire. 24Na no ko heꞌi unue loꞌu uri e mwadaꞌu mola hunie uri nga kamel kei sili i sulie kele waa-waata aana nile tau-teuri, liutaa aana iinoni toꞌo-toꞌo ke sili i laona Aalahanga a God.”

25Maholo mo pwaarongoisuli kire rongo urine kire tohungei pangataꞌi oto liutaa, na kire ko dolosi uuri, “?Oto a tei keꞌu ke si helesie maurihe huu?”

26A Jisas e toꞌomaaire, ko si aalamire uuri, “Walu ola ienini kire aasa oto hiitoꞌo hunie iinoni, taꞌe hunie a God kire mwadaꞌu mola.”

27Oto a Pita ko teꞌuri hunie a Jisas, “Lio kaꞌu. Iꞌemeelu, melu meni toli puri oto aana toꞌo-toꞌolameelu, na melu ko lulu i suliꞌo oto. ?Nga mei taa ni melu kei terie aana leune?”

28Oto a Jisas ko si unue hunire uuri, “No ko unue oto huniꞌomu uri aana walumalau haalu, maholo ineu a Kale Ni Iinoni ne kei iiꞌo i lengine naunekume ni menikuluꞌanga ineu, iꞌomu mo iini nge omu ko lulu i sulieu, omu kei iiꞌo noꞌone i lengine aawalai neunekume mwana rue huni leie aawalai komu mwana rue mo Israel. 29Na kaꞌa taꞌe ike mola iꞌomu, taꞌe taꞌena nga iini ko toli puri aana nume ingeie, wa aasine mwane, wa aasine keni, wa aamana, wa nikana, wa huꞌe ingeie, wa mo kalena, wa mei aano ingeie i tehulaꞌana sataku, nge kei hele haꞌatangalau loꞌu liutaa aana nga taa e toli puri keꞌu aana, na kei hele aana oto tohungei waaite aana maurihe huu. 30Aana mo iini hunge kire ko naꞌo kaꞌu oto ie, kire kei saro puri mola. Na mo iini hunge kire ko puri oto ie, kire kei saro naꞌo loꞌu mola.”

20

A Jisas E Aalahuu Aana Mwala Auꞌesu

1Oto a Jisas ko heꞌi ere loꞌu uuri, “Aalahanga a God e urihana nga naꞌohai mwane nge e toꞌo aana hohola, na e iisitaa oto i maahuꞌo-huꞌo huni haaraie nga mwala huni holire huni esu nana aana hohola ingeie. 2Oto kire mani neꞌisae mouteꞌi peꞌie naꞌohai mwane ngeena uri kei holire aana waaite diana aana taꞌa-taꞌa seleni ni Rom aana hai dinge. Nge e si uusungeꞌinire taꞌau i laona hohola ingeie.

3“Aana siwana nga maholoi sato aana aapa i hoꞌowa, e tapaliu na ko leesie ngaeta mwala kire uure mola mwaakule aana leu ni uusiꞌe. 4Oto ko unue hunire uuri, ‘Omu ke lae noꞌone i esu nekue aana hohola ineu, na ne ke si waaiꞌomu taane adona asunge iꞌomu.’ 5Oto kire ko lae oto i esu. Na oto i upui aatowaa na loꞌu i aapai sato ko heꞌi teꞌurine loꞌu.

6“Oto maholo ko karaꞌinie limana nga maholoi sato i seulehi, e lai liu loꞌu i saana leu ni uusiꞌe na ko leesie ngaeta mwala kire uure mola mwaakule. Oto ko dolosi loꞌu aada uuri, ‘?E ue omu ko talei uure-uure oto mola mwaakule hunie hai dinge laku urine?’

7“Oto kire ko aalamie uuri, ‘Sulie nga iini huni esu nana haꞌike.’

“Oto ko unue hunire uuri, ‘Nge ko urine, omu ke lae noꞌone i hohola ineu huni esu nekue.’

8“Oto i seulehi, naꞌohai mwane paine ngeena ko unue hunie naꞌohana mwala auꞌesu uuri, ‘Soie mai mwala auꞌesu, na o ke niie mo toꞌoha ikire hunire. O ke talaꞌae aana mo iini kire hule haꞌi puri, o si lai haꞌamango aana mo iini kire hule holaꞌinaꞌo.’

9“Mo mwane e aehota asu aana limana nga maholoi sato i seulehi, kire lae mai, oto kire ko toolea taꞌa-taꞌa seleni ni Rom nga mwane. 10Oto e lae urine, lai hule aana mo iini nge kire aehota asu oto uure i maahuꞌo-huꞌo. Ikire, kire lae loꞌu mei huni toolea waaitada, na kire ko loꞌongaꞌinie uri kire kei tola liutaa aana mo iini nge kire aehota asu haꞌi puri. Taꞌe kire si lio, na kire ko meni tola sada loꞌu mola aana taꞌa-taꞌa seleni nga iini. 11Kire tola toꞌoha mango, kire ko si aehota upwesie naꞌohai mwane ngeena. 12Kire ko teꞌuri, ‘!Sei! Mwala kire lae poi puri ie kire asu mola hunie taꞌa-taꞌa maholoi sato, oto o ko si holi sada aada loꞌu mola peꞌie mo iini melu esu hunie hai dinge laku i laona sato raramea.’

13“Oto naꞌohai mwane ngeena e aalamie ngaeta iini aada na ko teꞌuri, ‘Rongo kaꞌu malahuku, nou kaꞌa haꞌamweꞌu-mweꞌuꞌo ike. O haiholotaꞌinie kaꞌu hunieu uri o neꞌisae mouteꞌi huni esu uana taꞌa-taꞌa seleni aani dinge. 14Toolea mo toꞌoha iꞌoe na o ke aalihoꞌi mola i nume, aana nou sare niie noꞌone mola hunie iini e lae mai puri ie mala oto nou niie kaꞌu huniꞌo. 15?Uri e kaꞌa adona ike ne ke dau mala saeku aana mo toꞌoha ineu maraaku? ?Wa omu ko upwesieu mola aana no ko deu diana aana mo iinine urine?’ ”

16Oto a Jisas ko si haꞌamangoa ere-erenga ingeie na ko teꞌuri, “Mo iini hunge nge kire ko puri oto ie kire kei lae loꞌu i naꞌo, na mo iini e naꞌo-naꞌo kaꞌu kire kei heꞌi puri loꞌu.”

Oolune Nga Maholo A Jisas E Ere I Sulie Maenga Ingeie

Mak 10:32-34, Luk 18:31-34

17Oto maholo a Jisas e lae hunie i Jerusalem, e si toolea aawalai pwaarongoisuli mwana rue maraada, na ko lae peꞌi ere-ere nada lae-laeꞌi uuri, 18“Kolu ko lae oto hunie i Jerusalem eena, na ineu a Kale Ni Iinoni, pwelolaku kei lae oto taꞌau i leune. Kire kei niieu oto i nimana mo naꞌohai pris na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis huni lei mae aaku. 19Oto kire kei heꞌi niieu loꞌu hunie mo Aapoloa Aaopa huni haꞌamwasi eeku, na huni wini-winieu, na huni horo maesieu i lengine poꞌu-poꞌu. Taꞌe aana oolune nga hai dinge, ne kei taꞌelaꞌi eelihoꞌi loꞌu mwaanie maenga.”

Mo Mwane Paine Ke Neꞌi Iinoni Auꞌesu Nana Ahutana Mwala

Mak 10:35-45

20Oto huꞌe a Sebedi e lae mai saana a Jisas peꞌie e ro kalena mwane, ko pouruuru i naꞌona, na ko sukaa uri ke peꞌie. 21Oto a Jisas ko dolosi aana a huꞌena uuri, “?Nga ola taa ni o saetoꞌo aana?”

Oto a huꞌena ko aalamie uuri, “Ne kei tohungei ilenimwaꞌe aana o kei neꞌie e ro kaleku ienini ke aalaha peꞌiꞌo aana e ro naꞌohai leu aana aalahanga iꞌoe, nga iini i pwalo-pwalomu na nga iini i meu-meulimu.”

22Oto a Jisas ko unue hunie e ro mwaasine ngeena uuri, “More kaꞌa saie ike nga taa more ko sukaa ni ngeena. ?Uri more sai hotelaꞌinie taane iiola ne kei hotelaꞌinie?20:22 Erenga ni Krik e unue uuri, “?Uri more sai inu aana kao-kao ne ke inu aana?” huni aalahuu i sulie sapesalunge. A Jisas ko dolosi aadarue uri kirerue sai esu susuleꞌi taane huni mae i tehulaꞌana. ?Wa kei hiꞌe huniꞌomoreꞌi?”

Oto e ro mwaasine ko aalamie uuri, “Mere sai esuie mola.”

23Oto a Jisas ko unue loꞌu hunirerue uuri, “Toꞌohuu more kei hotelaꞌinie taane iiola ne kei hotelaꞌinie, taꞌe uri hunie iiꞌonga i pwalo-pwaloku na i meu-meuliku, e kaꞌa leu ike i sapeku huni niie hunie nga iini, aana e ro iiꞌo-iiꞌoha ngeena kire iiꞌo oto loosie mo iini Aamaku e lio hilisire.”

24Maholo ngaeta aawalai pwaarongoisuli loꞌu kire rongoa sukanga ro mwaasine, oto kire ko si saewasulie e ro mwaasinena. 25Taꞌe a Jisas e mani soire mai saana, ko si unue hunire uuri, “Omu saie oto uri mo aalaha ni welumalau kire ko sasare haataꞌinie nanamanga ikire haahie mwala ikire, na mo naꞌohai mwane kire sai deu rarahie noꞌone mwala huni lae i sulie mo heri-huninge ikire. 26Taꞌe iꞌomu, omu ke suꞌuri teꞌurine i matolamiu. Nga iini hikemiu ko sare aalaha, ke neꞌi iinoni euꞌesu nemiu. 27Na nga iini hikemiu ko sare neꞌi naꞌohai mwane haahiꞌomu, nge ke neꞌi koni-konihe nana ahutemiu mango. 28Mala oto ineu a Kale Ni Iinoni nou kaꞌa lae ike mai hunie uri mwala ke asu nekue, taꞌe nou lae mai huni neꞌi koni-konihe nana mwala, na huni niie maurihaꞌaku i tehulaꞌana mwala hunge, na huni holi eelihoꞌi aana mwala hunge.”

A Jisas E Haꞌa-uurie E Ro Mwane Kire Ulu

Mak 10:46-52, Luk 18:35-43

29Maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire ko lae mwaanie hanue i Jeriko, mwala oto hunge kire ko lae noꞌone i sulire. 30E ro mwane e ulu kirerue oꞌoꞌo i reune tala i leune, na kirerue ko rongoa uri a Jisas nge ni ko tapaliu. Oto kirerue ko aehota aawara oto uuri hunie, “!Aalaha paine! !Kalena Deved Inemauri, o ke aamasiꞌemereꞌi!”

31Oto mwala ko ere aadarue uri kirerue ke rohu. Taꞌe kirerue ko si aawara oto loꞌu liutaa uuri, “!Aalaha paine! !Kalena Deved Inemauri, o ke aamasiꞌemereꞌi!”

32Oto a Jisas e uure hahuroto, ko dolosi aadarue uuri, “?Nga taa ni more saetoꞌo aana ne ke da huniꞌomoreꞌi?”

33E ro mwane e ulu ngeena ko aalamie a Jisas uuri, “Aalaha paine, saemereꞌi hunie mere ke lio-lio loꞌu.”

34A Jisas e aamasirerue, ko si hele wau i maadarue, na maadarue ko tolana lio-lio loꞌu. Oto kirerue ko si lae i sulie.

21

A Jisas E Hule I Jerusalem Mala Inemauri

Mak 11:1-11, Luk 19:28-40, Jon 12:12-19

1Oto maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lae hunie i Jerusalem, kire ko nanauhie oto wau huilume i Betfeis, karaꞌinie Uuwo Ni Ei Olif. I leune a Jisas ko uusungeꞌinie e ro pwaarongoisuli i naꞌo, 2na ko haꞌananaurerue uuri, “More ke lae i naꞌo hunie hanue nge kolu ko leesie taꞌaune, na more kei leesie nga dongki kire pwasue taꞌau i leune, na kalei dongki noꞌone peꞌie. Oto more ko luhesiꞌi, more ke mani tooleꞌi mai hunieu. 3Mala uri nga iini ko dolosi aamoreꞌi uuri, ‘?More ko luhesiꞌi huni taa?’ oto more ke unue oodoie uuri, ‘A poro paine e saetoꞌo aani, na kei haꞌatolaꞌi eelihoꞌi taane loꞌu mei lau-leu.’ ”

4Mo ola ienini ko reu urine huni haꞌa-oaie nga taa propet e unue uuri, 5Omu ke unue hunie hanue paine i Jerusalem uuri, “Lio kaꞌu. Inemauri iꞌomu ko lae mai seemiu. Ingeie e haꞌamwai-mweiꞌaa na e taꞌe i lengine dongki, na dongki ngeena kalei ola mola.”Sekaraea 9:9

6Oto e ro pwaarongoisuli kire lae taꞌau, kire ko deu oto i sulie nga taa a Jisas e unue hunirerue, 7na kirerue ko toolea oto mai e ro dongki ngeena i saana. Kire neꞌie mo sala ikirerue i kolune e ro dongki ngeena, nge a Jisas e si taꞌe. 8Oto mo iini hunge aana pulitaa oto paine ngeena, kire ko eepasie tala aana mo toꞌoni ikire, kire ko lamasie mo kele sasarai ei na kire holasiꞌi noꞌone i sulie tala. 9Oto mwala kire naꞌo na mo iini i purine a Jisas, kire ko si lae peꞌi soi oto paine, na kire ko lahea God uuri, “!Haꞌamanikuluꞌaa Kalena Deved Inemauri! !A God ke haꞌadianaꞌaa iini ko lae mai nunuhaꞌana satana Aalaha! !Haꞌamanikuluꞌaa God i Lengi!”

10Maholo a Jisas e lai hule taꞌau i Jerusalem, ahutana mwala kire ko si huru heiliu peꞌie mawanga paine, na mwala ko dolosi heiliu uuri, “?A tei ni ko hule ngeena?”

11Oto mwala nge ko lae peꞌie a Jisas kire ko aalamire uuri, “A Jisas ni oto ie, propet uure i Nasaret aana poꞌo ni henue i Kalili.”

A Jisas E Lae I Nume Maaꞌi Peine

Mak 11:15-19, Luk 19:45-48, Jon 2:13-22

12Oto a Jisas e lai sili oto i laona lolata aana Nume Maaꞌi Peine, na ko aehota oohea mwala ko holi-holi na mo iini ko haꞌa-haꞌaholingeꞌi ola. Ko keusie oto noꞌone mo taetahe mwala ko ooli-oolisi toꞌoha, na mo leu ni iiꞌo-iiꞌo ikire mo iini ko haꞌaholingeꞌi hiroikuu. 13Na ko ere aada uuri, “A God e unue aana mo Uusu-uusu Maaꞌi uuri, Nume ineu oto nume ni aarengaꞌinge.Aesaea 56:7 Taꞌe omu ko si da mola ko neꞌi hahale kira horopeli kire sai mumuni i laona.”Jeremaea 7:11

14Oto mo ulu na mo rarasi kire lae mai saana hai Nume Maaꞌi Peine, na e haꞌa-uurire. 15Taꞌe mo naꞌohai pris na mo haꞌa-uusuli aana haꞌatolanga a Mosis, kire ko saewasu mola aana maholo kire leesie mo ola ni pangataꞌinge ko deuꞌine, na kire ko rongoa mo mwela ko toolea soinge hai Nume Maaꞌi uuri, “!Haꞌamanikuluꞌaa Kalena Deved Inemauri!”

16Oto kire ko dolosi aana Jisas uuri, “!Hai! ?Uri o ko rorongoa taane nga taa mo mwela ko unu-unuena?”

A Jisas ko aalamire uuri, “!Siꞌue! !No ko rorongoa taane! ?Taꞌe e ue iꞌomu, omu kaꞌa rongo saie ike mo Uusu-uusu Maaꞌi nge omu ko saa-saaiꞌi tarau? Aana Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, O haꞌasaie mo mwela na mo wee-wee mwai-mwei hunie kire ke haꞌamanikuluꞌaꞌo God.”Sam 8:2

17Oto a Jisas e toliꞌaasire na ko iisitaa oto mwaanie huilume paine i Jerusalem, ko si lai maꞌahu oto aana huilume i Betani.

A Jisas E Uesie Ai

Mak 11:12-14,20-24

18Oto e dangi hoꞌowa a Jisas ko eelihoꞌi loꞌu hunie i Jerusalem, na maholona ko hiolo. 19Oto e leesie ai fik i reune tala, na ko lae oto i saana. Taꞌe maholo e lae wai hule aana, na ko leesie uri nga taꞌa-taꞌa hue-huei ei haꞌike aana, taꞌe apa-apana mola haliꞌite. Oto ko unue hunie ai ngeena uuri, “O saꞌa roroꞌa ni hungu loꞌu.” Na ai ngeena ko tolana nunulu oto molo aana maholona.

20Na maholo mo pwaarongoisuli kire leesie urine kire ko si pangataꞌi na kire ko unue uuri, “!Haꞌike eena! ?Ai ngeena e tolana nunulu oto mola lau-leu uri taa?”

21Oto a Jisas ko aalamire uuri, “No ko unue oto huniꞌomu uri mala omu ko hiiwalaimoli toꞌohuu na omu kaꞌa neꞌisae rue-ruaꞌa, omu sai da mola nga taa mala nou esuie hunie ai ienini. Na kaꞌa taꞌe ike leu ie, taꞌe hule aana omu sai unue noꞌone mola hunie uuwo ie uuri, ‘O ke pola mola i eesi,’ na kei reu oto urine. 22Aana mala omu ko hiiwalaimoli toꞌohuu aana a God, taꞌe-taꞌena nga mei ola mala omu ko sukaa aani aarengaꞌinge, a God e sai niie mola huniꞌomu.”

Mo Rato Ni Jiu Kire Lupweꞌi Dolosi I Sulie Nanamanga A Jisas E Uure I Tei

Mak 11:27-33, Luk 20:1-8

23A Jisas e aalihoꞌi loꞌu mei i laona Nume Maaꞌi Peine, na maholo ko haꞌa-uusuli, mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire lae mai saana. Oto kire ko dolosi aana uuri, “?Nga nanamanga uri taa ni o toꞌo aana huni esuie walu ola o ko deuꞌi ngeena? ?Na a tei ni e niie nanamanga ngeena huniꞌo?”

24Oto a Jisas e aalamire ko teꞌuri, “Ineu noꞌone no ko sare holaꞌi dolosie taꞌa-taꞌa mei dolosinge aamiu. Mala omu ko aalamieu, nge ne ke si unue oodoiꞌomu uri nga nanamanga uri taa nou toꞌo aana huni esuie walu ola ienini. 25Oto omu ke unue kaꞌu oodoieu. ?A tei ni e niie nanamanga hunie a Jon huni loto maaꞌi aana mwala? ?A God wa mo iinoni mola?”

Oto kire ko aehota ere hailiu i matolada uuri, “?Oto nga taa kolu kei unue? Mala uri kolu kei unue a God ni e niie nanamanga ngeena hunie a Jon, nge kei unue hunikolu uuri, ‘?Nge ko urine, na e ue omu kaꞌa hiiwalaimoli aana?’ 26Taꞌe mala kolu kei unue uri iinoni mola ni e niie nanamanga ngeena hunie, nge kolu kei lio talakaelu aana mwala. Aena aana ahutana mwala kire mani neꞌisae oto uri a Jon ingeie nga propet toꞌohuu.”

27Oto kire ko si aalamie mola a Jisas uuri, “Melu kaꞌa saie ike.”

Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “Ko urine, nge ineu na nou saꞌa unue ike noꞌone oodoiꞌomu uri nga nanamanga uri taa no ko esuie mo ola ienini aana.”

A Jisas E Aalahuu Aana E Ro Saanau

28Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu hunire uuri, “Omu ke unue kaꞌu oodoieu uri nga taa ni omu loꞌongaꞌinie. Aana nga mwane e oꞌoꞌo e toꞌo aana e ro mwela mwane kire hute aana. Oto a mwaena e lae i saana naꞌohai mwane, ko teꞌuri hunie, ‘Kaleku, siꞌiri o ke lai esu i lalona hohola ineu.’

29“Oto a kalena e aalamie, ko teꞌuri, ‘Nou kaꞌa sare lae ike.’ Taꞌe lae-lae e heꞌi oonisae loꞌu, oto e si lae.

30“A mwaena ko heꞌi lae loꞌu i saana mwane i puri, na ko unue loꞌu hunie uuri, ‘Kaleku, siꞌiri o ke lai esu i lalona hohola ineu.’

“Oto a kalena ko aalamie uuri, ‘Iau mamaꞌa, ne kei lae taane.’ Taꞌe e kaꞌa lae ike.

31“?Oto nga taa ni omu loꞌongaꞌinie? ?Iini uri taa aana e ro kele saanau ngeena nge e sulu i sulie saena aamana?”

Mo pris na mo rato ni mwane kire ko aalamie uuri, “Iini i naꞌo.”

Oto a Jisas ko unue hunire uuri, “!Iau! Oto no ko unue oto huniꞌomu uri mo iinoni ni oorahaꞌaa mala mo repi na mwala susulu toꞌoha, kire kei holaꞌi sili i laona aalahanga a God i naꞌomiu. 32Aana a Jon e lae mai huni haataꞌinie tolahai iiꞌonga diana aamiu, taꞌe omu kaꞌa hiiwalaimoli ike aana. Mwala susulu toꞌoha na mo repi kire hiiwalaimoli aana Jon, taꞌe maꞌalana omu leesie kire oolisie tolahada urine, na omu kaꞌa sare oonisae ike loꞌu wa omu ke hiiwalaimoli aana.”

A Jisas E Aalahuu Aana Mo Mwane Aaela Ko Lio I Sulie Hohola

Mak 12:1-12, Luk 20:9-19

33Oto a Jisas ko heꞌi ere ni aalahuunge loꞌu hunie mwala uuri, “Omu ke rongoa loꞌu mei wala ni aalahuunge ie. Ngaeta mwane e oꞌoꞌo oto ko hesie hohola aani grep. Oto e para ahuie, na e asuie leu huni loosie mo grep hunie kei neꞌi waen, na e tohue saohai nume huni kakakali. Oto e haꞌamangoa hahuꞌana hohola ingeie ngeena urine, e si haꞌahaulaa aana ngaeta mo mwane hunie kire ke lio i sulie aana maholo ko lae i suli henue. 34Oto e hule aana maholo ni soꞌokoninge, poro paine ngeena ko uusungeꞌinie taꞌau mo koni-konihe ingeie i saana mo mwane ko lio i sulie hohola ngeena, uri huni toolea mai nga taa kire kei niie hunie.

35“Oto mwalana kire tapolie mola mo koni-konihe ngeena, na kire ko wini-winie ngaeta iini, na kire ko horo maesie oto ngaeta iini, na kire uuꞌi maesie oto ngaeta iini aani heu. 36Oto poro painena ko heꞌi uusungeꞌinie loꞌu taꞌau ngaeta mo koni-konihe hunge loꞌu liutaa aana mo iini holaꞌinaꞌo. Na mwala ko lio i sulie hohola ngeena ko heꞌi teꞌurine loꞌu mola aada.

37“Oto ooretalana, poro painena ko loꞌongaꞌi ni uusungeꞌinie oto a kalena na ko unue uuri, ‘Kaleku haꞌalaa kire kei haꞌamaꞌu aana.’ 38Taꞌe maholo mwala auꞌesu ngeena kire leesie a kalena, kire ko si meni ere i sulie mola uuri, ‘Mwane nge kei toꞌo aana hohola ngeena oolisie aamana oto ie. Kolu ke horo maesie mola hunie kolu ke toꞌo aana oto hohola ienini.’ 39Oto kire tapolie a mwaena, kire ko toolea i sinaha mwaanie hohola, na kire ko horo maesie oto.”

40Oto a Jisas ko dolosi loꞌu aana mo pris na mo rato ni mwane uuri, “?Haꞌalaa nga taa nge poro paine haahie hohola ngeena kei esuie aana mwala ngeena?”

41Oto kire ko aalamie uuri, “Kei tohungei horo suuheꞌinie oto mwala aaela ngeena, na kei haꞌahaulaa loꞌu hohola ngeena aana mo iini nge kire sai niie aapa ingeie hunie aana maholo ni soꞌokoninge.”

42Oto a Jisas ko unue loꞌu hunire uuri, “Omu saaie kaꞌu oto mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, Hau mwala tou-tohu nume kire leledie kaꞌu, e si neꞌie tohungei heu susu aana nume. A God ni e asuie urine, na e lai lio manikuluꞌe i maaka mo iinoni.Sam 118:22-23 ?Taꞌe e ue omu kaꞌa rongo saie? 43Aena ngeena no ko unue huniꞌomu uri, taꞌaasilana aalahanga a God kei lae mwaaniꞌomu, na niilana kei lae oto hunie mo iini ko deu i sulie mo ola a God e saetoꞌo aani. 44Nga iini nge kei domu i lengine hau ienini kei maꞌoi oto, na mala uri kei teke haahie nga iini na kei pili memesoa oto.”21:44 Ngaeta mo uusu-uusu i naꞌo aana erenga ni Krik e kaꞌa toꞌo aana ike talai wala ienini.

45Maholo mo naꞌohai pris na mo Parise kire rongoa mo aalahuunge ngeena, kire saie mola uri a Jisas ko ere mola i hoorada. 46Oto kire ko sare tapolie oto, taꞌe kire ko meꞌuteꞌinie mwala, aena aana mwalana kire hiiwalaimoli aana uri a Jisas ingeie nga propet oto toꞌohuu.

22

A Jisas E Aalahuu Aana Aaharota

Luk 14:15-24

1Oto a Jisas e heꞌi ere ni aalahuunge loꞌu hunire uuri, 2“Aalahanga a God e urihana ngaeta inemauri e dau aaharota i sulie a kalena. 3Oto inemauri ngeena ko haꞌarongoa mai ngaeta mwala hunie ngauhe. Maholo e dau aakau mango oto aana ahutana mo ola hunie ngauhe, ko si uusungeꞌinie mo koni-konihe ingeie huni soie mwala ngeena ke lae mai. Taꞌe mwalana kaꞌa sare lae ike mai.

4“Oto ko heꞌi uusungeꞌinie loꞌu ngaeta mo koni-konihe, ko teꞌuri hunire, ‘Unue hunie mo iini nge haꞌarongolada e lae uri nou deu aakau oto aana walu ola hunie ngauhe. Nou hunu mangoa oto mo puluke diana ineu, na hule aana nou hunue oto noꞌone mo iini nou nii-nii eni hunie kire ke pwiꞌe diana huni ngeuꞌi.’

5“Taꞌe mwalana kaꞌa sare rongo loꞌu hunie mo koni-konihe ngeena, na kire lae mola i sulie saeda. Nga iini e lae mola i hohola ingeie, na ngaeta iini mola aana uusiꞌe. 6Oto ngaeta mo iini kire tapolie mola mo koni-konihe ngeena, kire ko repusire na kire ko horo maesire oto. 7Oto inemauri ngeena e tohungei saewasu, ko uusungeꞌinie mo ramo ingeie huni horo aasie mwala e talei horo ngeena, na oto huni uunu aasie huilume ikire aana dunge.

8“Purine leune e rau, inemauri ngeena ko si unue hunie mwala auꞌesu ingeie uuri, ‘Ngauhe e dau aakau mango oto, taꞌe mo iini nge haꞌarongolada e lae, kire kaꞌa malisine oto laenga mai. 9Oto omu ke lae loꞌu i lio aana mo maai tala rue, na taꞌena nga iini omu ko lio oodoie, haꞌarongoa mai hunie ngauhe ineu.’ 10Oto mwala auꞌesu ngeena kire ko lae hailiu loꞌu i sulie mo tala paine. Kire ko tarakonie mai ahutana mwala kire ko lio oodoire, mo iini e diana na nga mo iini e aaela, lai hule aana nume ni aaharota e saro honu aana mwala.

11“Oto a inemauri e lai sili i nume huni leesie mwala e hule, na ko leesie ngaeta mwane e kaꞌa toꞌoni ike aana nga toꞌoni ni aaharota. 12Oto ko teꞌuri hunie, ‘?Malahuku, e ue o lae mola mai urine na o kaꞌa toꞌoni aana nga toꞌoni ni aaharota?’ Taꞌe a mwaena e kaꞌa nguuhie ike.

13“Oto inemauri ngeena ko unue hunie mwala auꞌesu ingeie uuri, ‘Omu ke pwasue e ro nimana na e ro aeꞌaena, oto omu ko aasie i laona rodohono poꞌoi sinaha, leu nge mwala kei iiꞌo ni ngaranga peꞌi saehuunge oto hiitoꞌo aana.’ ”

14Oto a Jisas ko si haꞌamangoa aalahuunge ngeena uuri, “Iau, aana mwala hunge haꞌarongolada e lae, taꞌe tootaꞌi iini mola lio hilisilada e si lae hunie Aalahanga a God.”

Mo Rato Ni Jiu Kire Lupweꞌi Dolosi I Sulie Takis

Mak 12:13-17, Luk 20:20-26

15Oto mo Parise kire iisitaa, kire ko si lai ere-ere i sulie uri kire kei pweloa a Jisas uri taa aani dolosinge. 16Oto kire ere tararuru peꞌie pulitaa a Herod Inemauri, na kire ko uusungeꞌinie taꞌau mo pwaarongoisuli ikire i saana a Jisas peꞌie ngaeta mo mwane aana poꞌo ni mwane a Herod. 22:16 Mo Parise na ahutana mwala ni Israel ko sereꞌinie mo mwane paine ni Rom nge ko aalaha haahire. Oto aana maholo mo Parise kire ere tararuru peꞌie pulitaa a Herod Inemauri, e haataꞌinie uri kire tohungei leledie a Jisas, aena aana pulitaa ngeena oto mo maelonga mo Parise. Oto e ro pulitaa ngeena ko sare pweloa Jisas aani dolosinge huni waelie i maana mwala ni Israel, wa i maana mo maelonga ikire mo mwane paine ni Rom. Oto mo mwaena kire ko unue hunie a Jisas uuri, “Haꞌa-uusuli, melu saie uri walaimolinge ni oto o ko unu-unuena, aana o ko haꞌa-uusuli i sulie hari-huninge a God hunie mo iinoni. Oto o kaꞌa aapwasu ike aana nga taa mwala ko loꞌo-loꞌongaꞌinie, aena aana o kaꞌa lio ike hunie maana mo iinoni. 17Aena ngeena, o ke unue oodoiꞌemeelu nga taa o loꞌongaꞌinie. ?Uri e adona taane huni niie takis hunie aalahanga ni Rom wa haꞌike?”

18Taꞌe a Jisas e lio saie mone uri kire ko lupweꞌi pwaoa mola, ko si teꞌuri hunire, “!Iꞌomu kira dau hahota! ?Aana e ue ni omu ko sare lupweꞌi pwaoau urine? 19Omu ke haataꞌinie kaꞌu seleni hunie takis ngeena aaku.” Oto kire ko haataꞌinie ngaeta seleni ni Rom aana.

20Oto a Jisas ko dolosi aada uuri, “?A tei ni nunune na satana aana seleni ienini?”

21Oto kire ko unue uuri, “Inemauri ni Rom ni ngeena.”

Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Ko urine, omu ke nii eelihoꞌi aana hunie inemauri ngeena mo ola ingeie, na hunie a God mo iini a God.”

22Oto kire ko si tohungei pangataꞌinie hahuꞌana aalaminge ingeie, na kire ko lae oto mwaanie.

Mo Sadiusi Kire Lupweꞌi Dolosi I Sulie Taꞌelaꞌinge Mwaanie Maenga

Mak 12:18-27, Luk 20:27-40

23Oto loꞌu mola aana hai dingena, ngaeta mo Sadiusi kire lae mai saana a Jisas. Ikire mo Sadiusi ngeena kire hiiwalaimoli uri nga iini saꞌa taꞌelaꞌi ike loꞌu mwaanie maenga. 24Oto kire ko teꞌuri hunie, “Haꞌa-uusuli, a Mosis e uusue haꞌatolanga ie hunikie. Mala uri nga mwane ko mae na e kaꞌa toꞌo kalena, nge aasine mwane ke toꞌo aana loꞌu mola nao keni iihana, hunie ke haꞌahute mwela oolisie aasine nge e mae ngeena.Diutronomi 25:5-625Oto wau i naꞌo, e hiu mwaasine mwane kire mani hute na kire oꞌoꞌo i leu. A naꞌohada e tola huꞌe, oto e mae mola na e kaꞌa toꞌo mwela. Oto aasine mwane e toꞌo aana loꞌu naona. 26Ruana nga mwane ngeena ko heꞌi mae loꞌu urine. Oolune nga mwane ko heꞌi urine loꞌu, na lae-lae ahutana hiu mwaasine ngeena kire mani mae mango oto urine. 27Oto a huꞌena e si mae ooreta. 28?Haꞌalaa, kei hule aana hai dinge taꞌelaꞌinge, a huꞌe ngeena kei neꞌi huꞌe a tei aana e hiu mwaasine ngeena, aana kire mani toꞌo-toꞌo aana mola urine?”

29Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Neꞌisaenga iꞌomu e tohungei takalo oto hiitoꞌo, aena aana omu kaꞌa saie ike mo Uusu-uusu Maaꞌi wa nanamanga a God. 30Maholo mwala kei taꞌelaꞌi mwaanie maenga, nga tola-huꞌanga wa nga toꞌo-poronga haꞌike loꞌu. Taꞌe kire kei iiꞌo oto mola mala mo ensel taꞌau i Lengi. 31?Taꞌe hatarie taꞌelaꞌinge mwaanie maenga, aana e ue omu kaꞌa rongo saie nga taa a God e unue huniꞌomu aana mo Uusu-uusu Maaꞌi? 32Aana a God e unue uuri, Ineu oto God a Ebraham, na Aesak na Jekob ko palo-paloa.Eksodas 3:6 Kie mani saie uri mo iini e mauri mola ko palo-paloa a God, e kaꞌa ike mo iini e mae. Oto uusu-uusu ie ko haataꞌinie uri maꞌalana Ebraham, na Aesak na Jekob kire mani mae oto, taꞌe kire mauri mola ue taꞌau i Lengi.”

33Oto ahutana mwala e rongo urine, kire ko si meni pangataꞌinie haꞌa-uusulinge diana a Jisas.

Ngaeta Haꞌa-uusuli E Dolosi I Sulie Naꞌohai Haꞌatolanga

Mak 12:28-34, Luk 10:25-28

34Maholo mo Parise kire rongoa uri mo Sadiusi kaꞌa sai aalamie oto a Jisas, kire si meni lae mai saana huni haꞌatataroa. 35Oto ngaeta haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis, e dolosi aana uuri, 36“?Haꞌa-uusuli, iini uri taa ni naꞌohai haꞌatolanga aana mo Haꞌatolanga a Mosis?”

37Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Naꞌohai haꞌatolanga oto, O ke manata diana hunie a God, aalaha iꞌoe, oto aana ahutana saemu, na aana ahutana maurihaꞌamu, na aana ahutana mo neꞌisaenga iꞌoe.Diutronomi 6:538Aana naꞌohai haꞌatolanga oto ie na e hiꞌe liutaa. 39Na ruana nga haꞌatolanga e urihana loꞌu eetana, O ke manata diana hunie auhenue iꞌoe oto mala o manata diana huniꞌo maraamu.Levitikas 19:1840Aana aahuꞌine ahutana mo Haꞌatolanga a Mosis na mo haꞌa-uusulinge mo propet ni oto e ro haꞌatolanga ienini.”

A Jisas E Aꞌailaꞌasie Mo Parise Aana Dolosinge

Mak 12:35-37, Luk 20:41-44

41Maholo mo Parise kire mani loko, a Jisas e si dolosi aada uuri, 42“?Nga taa ni loꞌongaꞌinge iꞌomu aana a Kraes? ?Kalena a tei ni ingeie?”

Oto mo Parise e aalamie uuri, “A Kraes kei hute mola mai aana komu a Deved Inemauri.”

43Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “E toꞌohuu oto. ?Taꞌe e ue ni a Deved e si haaraꞌinie loꞌu aana aalaha? Aena aana a Deved e ere aana nanamanga ni Liꞌoa Maaꞌi uuri, 44A God e unue hunie aalaha ineu, uuri ‘O ke iiꞌo kaꞌu i pwalo-pwaloku aana naꞌohai iiꞌo-iiꞌoha, lai hule aana ne kei kama haahie mo maelonga iꞌoe i aano hunie o ke uuri puli-pulisire.’ ”Sam 110:1

45Oto a Jisas ko teꞌuri loꞌu, “A Deved maraana ni e unue uri a Kraes e neꞌi aalaha ingeie. ?Taꞌe e ue? ?Mwane nge e hute mola aana komu a Deved maraana, kei heꞌi neꞌi aalaha ingeie loꞌu uri taa eena?”

46Nga iini aana mo Parise hunie ke aalamie mo dolosinge a Jisas na haꞌike loꞌu. Na uure i purine hai dingena, nga taꞌa-taꞌa iini hunie ke sare dolosie loꞌu nga mei ola aana, haꞌike oto ooꞌoo.

23

A Jisas E Haꞌapasulie Mwala Mwaanie Mo Parise Na Mo Haꞌa-uusuli

Mak 12:38-39, Luk 11:43-46, 20:45-46

1Oto a Jisas ko si unue hunie mwala na mo pwaarongoisuli ingeie uuri, 2“Mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga, kire toꞌo aana nanamanga huni unue nga taa huniꞌomu aana mo Haꞌatolanga a Mosis. 3Aena ngeena omu ke rongo hunire na omu ke dau i sulie nga taa kire ko unue huniꞌomu. Taꞌe mwaanie omu lae-lae i sulie tolahada, aana tolahada e kaꞌa diana ike. Mo haꞌa-uusulinge ikire, ikire maraada, na kire saꞌa dau ike i suliꞌi noꞌone. 4Kire ko da ludaa e hiꞌe aana mo haꞌatolanga hunie mwala. Taꞌe hule aana ikire maraada na kire saꞌa nii kiꞌi huni peꞌie mwala huni suluꞌie ludaa ngeena.

5“Ahutana nga moi taa kire ko euꞌesuiꞌi, mo ola mola uri hunie mwala ke lee-leesire. E toꞌohuu, a God e unue taane uri kie ke hoꞌo-hoꞌosie mo toꞌoni lauleuniꞌe na ngaeta mo ola loꞌu huni aama-aamasitoꞌo aana mo haꞌatolanga ingeie. !Taꞌe lio kaꞌu! Ikire, kire ko esu peine loꞌu aana mo olana, hunie uri mwala ko leesiꞌi na kire ke unue uuri, ‘Ikire ni oto mwala maaꞌi.’ 6Mo Parise ngeena na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga, saeda noꞌone uri kire ke toꞌo aana mo pweui tolinge aana ngauhe, na mo naꞌohai iiꞌo-iiꞌoha aana mo nume ni palo-palo. 7Saeda noꞌone uri mwala ke haꞌamaꞌu aada maholo kire ko walo liu i laona mo leu ni uusiꞌe, na saeda noꞌone uri mwala ke haaraꞌinire aana, ‘Haꞌa-uusuli.’ ”

8“Taꞌe iꞌomu, omu ke suꞌuri toliꞌaasie mwala ke haaraꞌiniꞌomu aana, ‘Haꞌa-uusuli,’ aena aana omu toꞌo aana mola e taꞌa-taꞌa haꞌa-uusuli, na iꞌomu mo mwaasine haliꞌite. 9Na mwaanie omu haaraꞌinie nga iini mei aano uuri, ‘Mamaꞌa,’ aana e taꞌa-taꞌa iini oto Aamamiu, ingeie taꞌau i Lengi. 10Na mwaanie mwala e haaraꞌiniꞌomu uri, ‘Aalaha,’ aena aana ineu a Kraes oto taꞌa-taꞌa aalaha iꞌomu. 11Na nga iini hikemiu nge ko sare aalaha, ke neꞌi iinoni auꞌesu oto namiu. 12Aana taꞌena nga iini ko haꞌapainaꞌaa maraana, nge a God kei haꞌamwai-mweiꞌaa. Na taꞌena nga iini ko haꞌamwai-mweiꞌaa maraana, nge a God kei haꞌapainaꞌaa.”

13Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu uuri, “Aama-aamasilemiu mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis. !Iꞌomu oto mwala eero-eero! Aana omu ko lupweꞌi deu-deu mola mala uri omu ko lulu i sulie a God. !Taꞌe haꞌike! Iꞌomu maraamiu omu kaꞌa sare sili ike i laona Aalahanga a God, na omu kaꞌa toliꞌaasie ike nga mo iini ke sili loꞌu.

14“Aama-aamasilemiu mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga. !Iꞌomu oto mwala eero-eero! Aana omu ko lupweꞌi deu mala uri iꞌomu oto mwala maaꞌi aani unulana mo aarengaꞌinge tewa i maana mwala. Taꞌe hule aana omu ko haꞌa-haꞌamweꞌu-mweꞌue mola mo nao keni, na omu ko leue mola mo nume ikire peꞌie ahutana toꞌo-toꞌolada. Aena urine, haꞌaloilemiu kei peine liutaa.23:14 Ngaeta mo uusu-uusu i naꞌo aana erenga ni Krik e kaꞌa toꞌo aana ike talai wala ienini.

15“Aama-aamasilemiu mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga. !Iꞌomu oto mwala eero-eero! Omu ko haꞌaweoꞌomu maraamiu aani loꞌohinge i sulie mo mala-malau hunie nga mo iini ke lae i suliꞌomu. Oto maholo omu ko lio oodoie nga mo iini, omu ko si da oto kire ke aaela oto hiitoꞌo loꞌu liutaa aamiu hunie ikire noꞌone kire ke adona laenga i laona dunge ni haꞌamotaahinge mala iꞌomu.

16“Aama-aamasilemiu aana omu ko naꞌona mwala, taꞌe iꞌomu maraamiu maamiu e ulu. Aana omu ko haꞌa-uusulie mwala uuri, ‘Nga iini ko tohe mola takoie Nume Maaꞌi Peine e kaꞌa roroꞌa ike, taꞌe uri kei tohe takoie mo kol aana Nume Maaꞌi Peine, haꞌalaa ke si roroꞌaie.’ 17!Iꞌomu kira pweu na kira ulu! ?Uri omu kaꞌa saie ike uri Nume Maaꞌi e roroꞌa oto liutaa aana kol? Aena aana Nume Maaꞌi mone ko si da kol ngeena ko maaꞌi. 18Na omu ko unue hunie mwala uuri, ‘Mala nga iini ko tohe mola takoie ora ni uunu-uunu aana ko heiholotaꞌi, e kaꞌa roroꞌa ike, taꞌe uri nga iini ko tohe takoie uuraaꞌinge i lengine ora ni uunu-uunu haꞌalaa ko roroꞌaie.’ 19!Iꞌomu mo ulu! ?Uri omu kaꞌa saie ike uri ora ni uunu-uunu e roroꞌa oto liutaa aana uuraaꞌinge? Aena aana ora ni uunu-uunu mone ko si da uuraaꞌinge ngeena ko maaꞌi. 20Oto aana maholo nga iini ko tohe takoie ora ni uunu-uunu, e urihana ko tohe takoie ora ni uunu-uunu na oto ahutana mo uuraaꞌinge i lengine ni ngeena. 21Na maholo nga iini ko tohe takoie Nume Maaꞌi Peine, e urihana ko tohe takoie oto Nume Maaꞌi Peine na noꞌone takoie a God, iini nge ko oꞌoꞌo i leune. 22Na maholo nga iini ko tohe takoie i Lengi, nge ko tohe oto takoie naunekume ni aalaha a God, na ko tohe noꞌone takoie God nge e iiꞌo i lengine.

23“Aama-aamasilemiu mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga. !Iꞌomu oto mwala eero-eero! Omu ko niie taane tangahuluꞌana tari-olanga iꞌomu hunie a God, na lai hule oto aana toꞌo-olanga iꞌomu aani sihola. Taꞌe hule aana omu kaꞌa aapwasu ike aana tohungana haꞌa-uusulinge aana mo Haꞌatolanga, mala leinge toꞌohuu, na aamasinge, na hiiwalaimolinge. Mo naꞌohai ola uri hunie omu ke dau i suliꞌi kaꞌu ienini. Na loꞌu mwaanie omu pulongosie mo haꞌa-uusulinge mwai-mwei mala niilana tangahuluꞌana tari-olanga iꞌomu. 24Iꞌomu, omu ko kakalie taane mwala mwaanie kire waelie mo Haꞌatolanga, taꞌe hule aana maamiu e ulu noꞌone mola. Omu urihana mola iinoni e taꞌaasie kele ho nonoasi mwaanie wai ni inu ingeie, taꞌe e si oono haꞌilekune mola painehaꞌana kamel.

25“Aama-aamasilemiu mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga. !Iꞌomu oto mwala eero-eero! Aana omu urihana mola mo nime na mo kao-kao kire hoda rereꞌa aana aapa poꞌoi sinaha, taꞌe wau i laona e honu mola aana ngaulaa e kasu. Omu ko sasare lio kohi i maana mwala, taꞌe hule aana saemiu e honu oto mola aana horo-pelinge na taꞌena nga loꞌongaꞌinge aaela. 26!Iꞌomu mo Parise oto mwala maamiu e tohungei ulu! Omu ke holaꞌi hoda rereꞌa kaꞌu aana aapa poꞌo i laona nime, nge aapa poꞌoi sinaha kei rereꞌa noꞌone.

27“Aama-aamasilemiu mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga. !Iꞌomu oto mwala eero-eero! Omu urihana mola mo kilipweꞌu kire mole rereꞌa aani. Leesileni poꞌoi sinaha kire tohungei lai lio diana, taꞌe wai laloni, kire honu mola aani suisuli haliꞌite na kasuhaꞌana mo rae. 28Iꞌomu, omu urine noꞌone. Aana leesilemiu poꞌoi sinaha uri iꞌomu ni oto mo iinoni diana, taꞌe wai lalo aamiu, e honu oto mola aana lupweꞌi-deunge na oorahaꞌaa.

29“Aama-aamasilemiu mo Parise na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga. !Iꞌomu oto mwala eero-eero! Omu ko esu diana aana mo kilipweꞌu mo propet, na omu ko haꞌalaunie mo kilipweꞌu mo iini e oodotaꞌi hunie kire ke lio diana. 30Na omu ko unue uuri, ‘!Saehuu oto hiitoꞌo! Mala emi ke iiꞌo aana pongine mo aamamami, haꞌalaa emi saꞌa dau ike mala ikire huni horoꞌie mo propet.’ 31Taꞌe omu ko ere urine nge omu tohungei haataꞌi diana aana oto uri iꞌomu, omu uure oto mwaanie mwala nge kire horoꞌie mo propet ni ngeena. 32Nge ko urine oto, omu ke lae taraꞌasi mola huni haꞌamangoa oto mei roroꞌanga mo aamamiu e aehotaa kaꞌu. 33!Iꞌomu oto mo mwaa toꞌohuu! !Komu ni mwaa ala-ala! ?Uri omu kei tehisie haꞌaletehinge a God uri taa eena? Leilemiu kei lae, na uusungeꞌinilemiu kei lae mola hunie leu ni haꞌamotaahinge. 34Oto no ko unue huniꞌomu uri, ne kei uusungeꞌinie huniꞌomu nga mo propet, na mwala saenanau, na nga mo haꞌa-uusuli. Taꞌe omu kei horo maesie ngaeta mo iini aada, nga mo iini omu kei repu taalengasire i lengine mo poꞌu-poꞌu, na nga mo iini omu kei repu lae-laeꞌi aada i laona mo nume ni palo-palo iꞌomu, na omu kei teungeꞌinire hailiu i suli henue. 35Oto iꞌomu, omu kei roroꞌa aana maelana ahutana mwala oodotaꞌi nge horo maesilada e lae mai aano. Omu kei aehota roroꞌa aana horoꞌilana ahutana mo mwane oodotaꞌi, uure aana a Ebol lai hule aana horoꞌilana a Sekaraea,23:35 I laona Puke Maaꞌi mo Jiu, a Ebol ingeie eetana nga mwane oodotaꞌi nge horoꞌilana e lae, na a Sekaraea iini ooreta. mwane kalena Barakaea nge omu horo maesie karaꞌinie ora ni uunu-uunu aana Nume Maaꞌi Peine. 36No ko unue oto huniꞌomu pwaunge siꞌiri ie, nge leinge haahie horoꞌilana mwala oodotaꞌi ngeena ke si lae huniꞌomu.”

A Jisas E Ngarasie Mo Jerusalem Aana Kire Kaꞌa Hiiwalaimoli Aana

Luk 13:34-35

37Oto a Jisas ko heꞌi ere uuri loꞌu, “!Aaia Jerusalem, Jerusalem! Iꞌomu oto omu ko horo suuheꞌinie mo propet na omu ko uuꞌi maesie mo iini a God e uusungeꞌinire mai huniꞌomu. Mo maholo hunge nou sasare peꞌiꞌomu mala pwa-pwa ni kue ko lokoa mo kalena i hahana apa-apana huni haꞌa-uurire. Taꞌe omu kaꞌa saetoꞌo aaku ike. 38Oto omu ke saie, a God kei toliꞌaasie hanue iꞌomu, na kei naꞌonga oto. 39Na no ko unue oto huniꞌomu uri omu saꞌa heꞌi leesieu loꞌu lai hule aana omu kei ere i sulieu uuri, God o ke haꞌadianaꞌaa iini ko lae mai nunuhaꞌana satana Aalaha.” Sam 118:26

24

A Jisas E Ere Lalai I Sulie Ohoilana Huilume I Jerusalem Na Nume Maaꞌi Peine

Mak 13:1-23, Luk 21:5-24

1A Jisas ko lae oto mwaanie Nume Maaꞌi Peine na mo pwaarongoisuli ingeie ko lae oto mai saana, kire ko ere peꞌie i sulie manikuluhaꞌana mo heri-herine Nume Maaꞌi Peine ngeena. 2Oto ko aalamire uuri, “?Omu leesie mo heri-herine nume ngeena? Taꞌe no ko unue oto huniꞌomu uri aana nga maholo oho-aasileni kei saro lae, na nga taꞌa-taꞌa ho heu e saꞌa oore ike loꞌu aana leu e oꞌoꞌo aana.”

3Na maholo a Jisas e iiꞌo i aano i lengine Uuwo Ni Ei Olif, mo pwaarongoisuli kire lae mai saana, oto kire ko dolosi aana uuri, “?O ke unue oodoiꞌemeelu uri maholo uri taa ni walu ola ienini kei oa, na nga taa ni kei reu huni haataꞌinie uri e hule oto aana maholo o kei ooli loꞌu mei, na haꞌamangolana walumalau?”

4Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Omu ke lio talamiu mwaanie nga iini e eeroꞌomu. 5Aana mo iini hunge kei lae mai aana sataku, na kire kei ere uuri, ‘Ineu oto a Kraes,’ na kire kei haꞌapweue mwala hunge. 6Na omu kei rongoa mo oohotaa aana taꞌena nga leu aana walumalau, taꞌe mwaanie saemiu e liki-liki. Aena aana walu ola ngeena kire kei holaꞌi reu i naꞌo, taꞌe haꞌamangolana walumalau haꞌike ue ni ngeena. 7Haiseuninge kei lae i matolana mo henue hai aaopaꞌi, na i matolana mo aalahanga hailiu. Hiolonga kei toolea mo iini hunge i laona walumalau, na nunu kei tola ahusie mo henue hunge. 8Taꞌe walu ola ienini ko haataꞌinie mola uri mo ola paine kei lae ue mai mala huꞌe ko aehota hiingeꞌinie sapesalunge hunie toꞌo-mwelanga.

9“Aana maholona mo maelonga iꞌomu kire kei tapoliꞌomu, na kire kei haꞌaloiꞌomu, na kire kei horo maesiꞌomu. Ahutana mo iinoni kei maalelediꞌomu aena aana omu ko lulu i sulieu. 10Mo iini hunge aana mo iini nge ko lulu i sulieu kei toliꞌaasie hiiwalaimolinge ikire aana maholona, hule aana kire kei pwelora hailiu mola maraada, na kire kei maaleledire maraada hailiu. 11Mo propet eero-eero hunge kei lae mai, na kire kei deu uri hunie mwala hunge ke hiiwalaimoli aana mo eeronga ikire. 12Mwala urine nge kire kei da aaelanga ke si peine i laona walumalau, na mwala hunge saꞌa manata diana oto hunie nga iini. 13Taꞌe iini nge kei uure aꞌailaꞌa taraꞌasi aani hiiwalaimolinge lai hule aana haꞌamangolana, nge a God ke si haꞌa-uurie. 14Laeliwalanga aana Tataroha Diana i sulie Aalahanga a God kei lae kalie ahutana walumalau hunie ahutana iinoni ke mani rongo. Oto purihaꞌana haꞌamangolana ke si lae mai.”

15Oto a Jisas e heꞌi unue loꞌu uuri, “Omu kei leesie taane mei ola aaela liutaa nge ko esuie naꞌonga hunie mo henueDaniel 9:27 nge a Propet Daniel e ere i sulie. Mei olana kei uure i laona leu maaꞌi. (Mo iini ko saaie mo wala ienini, kire ke loꞌongaꞌi diana i suliꞌi hunie kire ke rongo saie nga mei ola uri taa ni ngeena.) 16Aana maholona mwala aana poꞌo ni henue i Jiudia kire ke tohungei tehi oto huni mumuni honosie mo toloi henue. 17Na mala nga iini e iiꞌo taꞌi koluhana nume ingeie, nge ke tahi oto na ke suꞌuri waelie loꞌu nga maholo huni lai toolea nga mo ola ingeie hai nume. 18Na mala nga iini ko euꞌesu i hohola, ke tahi oto na ke suꞌuri waelie loꞌu nga maholo huni lai toolea nga mo toꞌoni ingeie mai nume. 19Na aama-aamasilana mo huꞌe ko hiꞌe-hiꞌe aani mwela, na mo iini nge kire ko haꞌa-haꞌasusuhie ue mo wee-wee ikire. 20Taꞌe omu ke aarengaꞌi mola hunie walu ola ngeena ke suꞌuri hule aamiu aana maholo e aasa aana mo waro-waro ni wawai, wa aana Dinge Maaꞌi. 21Aana siꞌohaꞌanga kei tola aana maholona, kei peine liutaa aana loꞌu taꞌena nga ola ko totola uure oto mai aehotalana walumalau hule mai aana mo dingena. Na e saꞌa heꞌi aaela loꞌu urine aana nga dinge. 22Mala uri a God kaꞌa holo oꞌoruꞌe aana maholo ni siꞌohaꞌanga ngeena, nge nga iini saꞌa mauri ike loꞌu. Taꞌe i sulie a God e loꞌongaꞌinie mo iini nge e lio hilisire oto, nge mone kei holo oꞌoruꞌe aana maholona.”

23“Oto aana maholona mala uri nga iini ko unue huniꞌomu, ‘!Lio kaꞌu! A Kraes oto ie,’ wa ‘!Lio kaꞌu! Ingeie oto waune,’ taꞌe omu ke suꞌuri hiiwalaimoli aana. 24Aena aana mo kraes eero-eero na mo propet eero-eero hunge kire kei lae mai. Na mala ko mwadaꞌu, kire kei haꞌatakaloa mo iini nge a God e lio hilisire oto. Kire kei haataꞌinie mo tolimaa na mo huꞌi-huꞌite aana mwala, taꞌe mwaanie omu hiiwalaimoli aada. 25Aena urine, nge no ko holaꞌi haꞌapasuliꞌomu oto aana walu olana, hunie omu ke lio diana talamiu. 26Oto mala mwala ko unue huniꞌomu uuri, ‘A Kraes taꞌau i laona hanuesala,’ suꞌuri lae taꞌau i leune. Mala kire ko unue uuri, ‘A Kraes mai laona nume ie,’ suꞌuri hiiwalaimoli aada. 27Aana maholo ineu a Kale Ni Iinoni ne kei lae mai, e saꞌa lio kolo-kolo ike. Ahutana iinoni kei meni leesieu mola. Ne kei lae mai mala waꞌariri ko eeso i laona salo, nge leesilana e sai lae mola ahusie ahutana mo henue. 28Na oolinge mai ineu e saꞌa mumuni ike taꞌe kei urihana noꞌone waieu tola manu. Aana mwala kei leesie mo keule, kire kei meni saie oto uri waieu oto i leune.”24:28 Erenga ni Krik e ere i sulie mo hada nge kire ko aaro-aaro i hahona leu nge rae aana.

A Jisas E Ere Lalai I Sulie Maholo Kei Eelihoꞌi Loꞌu Mei Aano

Mak 13:24-27, Luk 21:25-28

29Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu uuri, “Oto loꞌu mola i purine mo dinge ni siꞌohaꞌanga ngeena, sato kei ulue oto maana, na e saꞌa pwaa loꞌu. Waro-waro e saꞌa heꞌi sineli loꞌu. Na mo heeꞌu taꞌau i laona salo kei teke i aano, na ahutana mo ola taꞌau i laona salo kei hei-oolisi mango.Aesaea 13:10, 34:430Oto aana maholo urine nga tolimaa leesilana kei lae i laona salo huni haataꞌinie uri ineu a Kale Ni Iinoni no ko lae oto mai. Ahutana mo komu ni iinoni aana walumalau kei ngara aana kire kei leesieu a Kale Ni Iinoni no ko lae mai i laona mei uuru mwaanie salo. Ne kei lae mai peꞌie nanamanga na manikuluꞌanga oto paine. 31Oto ne kei uusungeꞌinie mai mo ensel ineu peꞌie aawatai eehuri oto paine, na kire kei lae peꞌi soꞌokonie mo iini nou lio hilisire mwaanie e hai maai dengi aana walumalau, uure aana ngaeta ngongoꞌai welumalau lai hule aana ngaeta ngongoꞌai welumalau.”

A Jisas E Aalahuu Aana Ai Fik

Mak 13:28-31, Luk 21:29-33

32Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Saeku omu ke rongo saie erenga ni aalahuunge ie i sulie ai fik. Maholo mo sasarana ko aehota ure na ure-urana ko maau, nge omu saie oto uri maholo hunie mo waro-waro ni madoro e karaꞌini oto mai eena. 33Na e urine noꞌone aana maholo omu kei leesie walu ola ienini ko reu uurini, omu ke si manataꞌinie uri e karaꞌinie oto maholo no ko ere i sulie ni ngeena. 34No ko unue oto huniꞌomu uri walu ola ienini kei saro oa mango mola ue oodoie mwala aana pwaunge siꞌiri ie na kire kaꞌa mae ue. 24:34 Kie saie uri a Jisas e kaꞌa ere ike i sulie oolinge mai ingeie aena aana tatala 36 e unue uri ingeie noꞌone na e kaꞌa saie maholona. Haꞌike. I leune a Jisas ko ere i sulie ohoilana i Jerusalem nge mo ramo aana mae ni Rom kire asuie aana e hiu aawalai helisi i purine hutelana a Jisas (70 A.D.). Aana halisi ngeena, mo Jiu kire uure huni taꞌaasie mo Rom mwaanie mo henue ikire i Israel. Oto mae ni Rom e lae mai hule i laona huilume paine i Jerusalem, na kire horo maesie mo tangalai sinolai iinoni aana mo Jiu. Mo ramo ni Rom kire kaꞌa aamasie nga iini i Jerusalem, taꞌe kire horoꞌire mango. Kire ohoie para paine ahuie i Jerusalem, na ahutana mo nume i laona, na kire waelie oto liutaa Nume Maaꞌi Peine.35I Lengi na i aano kei suu, taꞌe walaku e saꞌa suu ike oto ooꞌoo.”

?Maholo Uri Taa A Jisas Kei Ooli Loꞌu Mei?

Mak 13:32-37, Luk 17:26-30,34-36

36Oto a Jisas ko heꞌi ere loꞌu uuri, “Nga taꞌa-taꞌa iini e kaꞌa saie ike hai dinge wa maholoi sato uri taa ne kei ooli loꞌu mei. Maꞌalana mo ensel taꞌau i Lengi, wa uri ineu a Kale, na melu kaꞌa saie ike. Taꞌe a Mamaꞌa taꞌau i Lengi haliꞌite nge e saie maholona. 37Na nga taa kei reu aana maholo ineu a Kale Ni Iinoni ne kei ooli mei, kei urihana noꞌone nga taa e rau aana pongine a Noa. 38Mo dinge i naꞌona lue-lue e tola, mwala kaꞌa saie ike, oto kire ngau-ngeu na kire inu-inu mola. Kire totola keni na kire toꞌo-toꞌo poro mola lai hule aana hai dinge a Noa e taꞌe i laona haka paine. 39Kire kaꞌa loꞌo-loꞌongaꞌinie ike loꞌu uri nga mei ola kei hite aada, oto kire auꞌesuie walu olana lae hule aana lue-lue e hane haahire, na kire mani eiꞌaa mango oto. Kei urine noꞌone loꞌu aana maholo ineu a Kale Ni Iinoni ne kei ooli mei. 40Aana maholona nga ro iinoni kei euꞌesu i laona hohola, na nga iini a God kei toolea, na ngaeta iini kei oore mola. 41Na loꞌu, nga ro keni kei meni haꞌa-haꞌalie ngaulaa, nga iini a God kei toolea, na ngaeta iini kei oore noꞌone mola i puri.

42“Aena urinena, omu ke iiꞌo aakau mola, aana omu kaꞌa saie ike hai dinge uri taa aalaha iꞌomu kei ooli mei. 43Na omu ke aamasitoꞌo aana uri mala iinoni e toꞌo aana nume ke saie uri iinoni peli-peli kei lae mai huni peli, haꞌalaa e saꞌa maꞌahu ike. Taꞌe kei lio-lio mola huni uure honosie iinoni peli-peli ngeena mwaanie e sili i nume. 44Oto iꞌomu noꞌone, omu ke iiꞌo aakau, aana ineu a Kale Ni Iinoni ne kei ooli mei aana maholoi sato nge omu kaꞌa loꞌongaꞌi ike huni maaꞌoohieu.”

A Jisas E Aalahuu Aana E Ro Taungei Iinoni Euꞌesu

Luk 12:41-48

45Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu uuri, “?Aana a tei kaꞌu e saenanau na e neꞌi koni-konihe diana? Ingeie oto iini nge aalaha ingeie e neꞌie hunie ke lio i sulie ngaeta mwala auꞌesu aana maholo ko lae, na hunie ke nii-niie waaitada hunire i suli maholo. 46Na kei tohungei diana oto liutaa hunie koni-konihe ngeena, mala uri aalaha ingeie kei lio oodoie ko esu diana urine maholo kei ooli mei. 47Mala ko urine, nge no ko unue oto huniꞌomu uri aalaha ngeena ke si neꞌie oto koni-konihe ngeena hunie ke lio i sulie oto ahutana toꞌo-toꞌolana. 48Taꞌe mala uri koni-konihe ngeena e aaela na ko loꞌongaꞌinie mola uri aalaha ingeie e saꞌa hule ike lau-leu, 49oto ko talei seu-seunie mola ngaeta mwala auꞌesu, na ko talei tara mola aana ngaunge, na ko pweu mola aana inuhilana wai ni mehiri, 50oto aalaha ingeie kei hule mola, na e kaꞌa dau aakau ike. Na ko hule noꞌone mola aana maholo koni-konihe ngeena e kaꞌa loꞌongaꞌinie huni maaꞌoohie. 51Oto aalaha ngeena kei tohungei haꞌaloi letehie koni-konihe ingeie ngeena, na kei uusungeꞌi aasie oto peꞌie mwala ko lupweꞌi deu-deu. I leune kire kei iiꞌo mola peꞌie ngaranga na saehuunge paine.”

25

A Jisas E Aalahuu Aana Aawalai Keni Haalu

1Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu uuri, “Aana maholona aalahanga a God kei urihana aawalai keni haalu nge kire lae huni maaꞌoohie poro haalu aana ko lae mai hunie aaharota ingeie. Kire toolea mo laite ikire peꞌire. 2E lime iini aada e pweu, na e lime iini e manata. 3E lime iini e pweu kire toolea mola mo laite ikire, taꞌe kire kaꞌa tola rumu ike hiitoꞌo peꞌiꞌi. 4E lime iini e manata kire toolea mo laite ikire na mo rumu hiitoꞌo noꞌone peꞌiꞌi laloi ateꞌa. 5A poro haalu e kaꞌa hule lau-leu, oto ahutana mo keni kire ko meni mamauruꞌe, kire ko lae otoi maꞌahu.

6“Oto i upui rodo, ngaeta iinoni e aawara na ko unue uuri, ‘A poro haalu ko lae oto mai. Omu ke lae mai honosie.’

7“Oto ahutana mo keni kire ko meni lio oto, na kire ko deu aakau oto aana mo laite ikire. 8Mo iini e pweu ko unue hunie mo iini e manata uuri, ‘Omu ke nii rumu nameelu, aana mo laite iꞌemeelu ko mwaꞌa oto.’

9“Mo iini e manata ko aalamire uuri, ‘Haꞌike, e lio mala uri e saꞌa adongakaelu ike. Omu ke lae mola i saana mo iini ko haꞌaholi rumu, na omu ke holi mola namiu.’

10“Oto maholo e lime keni e pweu ngeena kire ko lai loꞌohi rumu nada, na a poro haalu ko hule oto. E lime keni nge kire dau aakau, kire ko sili oto i nume peꞌie poro haalu hunie aaharota. Maholo kire sili i nume, na maa ko hono oto.

11“E kaꞌa tewa ike loꞌu mola i purine, na e lime keni nge kire lai loꞌo-loꞌohi rumu, kire ko hule oto. Kire lae mai oto kire ko si soi-soi uuri, ‘Poro paine, poro paine, o ke taha maa talameelu.’

12“Oto poro haalu ngeena ko si aalamire mola uuri, ‘No ko unue oto huniꞌomu uri nou kaꞌa manataꞌiniꞌomu ike.’ ”

13Oto a Jisas ko si haꞌamangoa aalahuunge ngeena uuri, “Omu ke dau aakau taraureꞌi suli maholo, aana omu kaꞌa saie ike hai dinge wa maholoi sato ineu a Kale Ni Iinoni ne kei ooli loꞌu mei.”

A Jisas E Aalahuu Aana E Oolu Koni-konihe

Luk 19:11-27

14Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu uuri, “Aana maholona Aalahanga a God kei urihana nga mwane paine e tauleꞌi huni lae aana ngaeta hanue. I naꞌona kei lae, a mwaena e saro ere-ere peꞌie mwala auꞌesu ingeie. Oto ko unue hunire uri kire ke lio i suli diana aana mo ola ingeie maholo ko lae. 15Oto ko niie hunie ngaeta mwane auꞌesu e lime mwaꞌii toꞌoha. Na ngaeta mwane auꞌesu ko niie e ro mwaꞌii toꞌoha hunie. Na oolune nga mwane auꞌesu ko niie taꞌa-taꞌa mwaꞌii toꞌoha hunie. E haꞌa-adoa mo mwane auꞌesu ngeena aani mwaꞌii toꞌoha urine i sulie e nite nga iini e sai lio i suliꞌi i sulie saenanaunge ingeie. Oto a porona e si tauleꞌi, e lae. 16Mwane auꞌesu nge e hele aana e lime mwaꞌii toꞌoha, e lae oto ko lai deu esunge aana mo toꞌoha ngeena, na ko terie loꞌu ngaeta lime mwaꞌii toꞌoha loꞌu haahie. 17Iini e hele aana e ro mwaꞌii toꞌoha, na e urine loꞌu. E lai deu esunge noꞌone, oto ko terie loꞌu ngaeta ro mwaꞌi loꞌu haahie e ro iini e hele aani. 18Taꞌe iini nge e hele aana e taꞌa-taꞌa mwaꞌii toꞌoha, e tauleꞌi, oto ko elie mola kalinge, na ko mumunie mola mo toꞌoha aalaha ingeie i laona mwakano.

19“E haro tewa oto ni nge aalaha mo mwane auꞌesu ngeena e si eelihoꞌi mei. Oto ko dolosi aana mo mwane auꞌesu ingeie uri nga taa kire da aana mo toꞌoha ingeie. 20Oto mwane auꞌesu nge e hele aana e lime mwaꞌii toꞌoha, ko toolea mai e lime mwaꞌii toꞌoha loꞌu peꞌie lime iini aalaha ingeie e niiꞌi hunie, na ko teꞌuri, ‘Aalaha ineu, o norutoꞌo aaku huni lio i sulie e lime mwaꞌii toꞌoha iꞌoe. Oto nou deu esunge aani, na nou terie loꞌu ngaeta lime mwaꞌii toꞌoha peꞌiꞌi.’

21“Oto aalaha ingeie ko aalamie uuri, ‘O tohungei deu diana, na iꞌoe oto mwane auꞌesu diana, iini ni nou-norue. O lio i suli diana aana mo ola kaꞌa hunge, oto ne kei neꞌiꞌo o ke lio i sulie loꞌu mo ola hunge. Lae mai na o ke ilenimwaꞌe peꞌieu.’

22“Mwane auꞌesu nge e hele aana e ro mwaꞌii toꞌoha, e lae mai oto ko teꞌuri, ‘Aalaha ineu, e ro mwaꞌii toꞌoha mola o niiꞌi hunieu. Taꞌe ie o ke leesie kaꞌu, ngaeta ro mwaꞌii toꞌoha loꞌu nou teriꞌi peꞌiꞌi.’

23“Oto aalaha ingeie ko aalamie uuri, ‘O tohungei deu diana, na iꞌoe oto mwane auꞌesu diana, iini ni nou-norue. O lio i suli diana aana mo ola kaꞌa hunge, ne kei neꞌiꞌo o ke lio i sulie loꞌu mo ola hunge. Lae mai na o ke ilenimwaꞌe peꞌieu.’

24“Oto mwane auꞌesu nge e hele aana taꞌa-taꞌa mwaꞌii toꞌoha, e lae loꞌu mei ko teꞌuri, ‘Aalaha ineu, nou saie uri iꞌoe mwane o tohungei raramaa oto hiitoꞌo. O sai soꞌokonie mo ola o kaꞌa hasiꞌi ike. 25Oto nou meꞌu, nou lae mola i mumunie mei toꞌoha iꞌoe i laona mwakano. Leesie kaꞌu, mei toꞌoha iꞌoe mola ie.’

26“Oto aalaha ingeie e aalamie ko teꞌuri, ‘Iꞌoe oto mwane auꞌesu aaela na o tohungei lalawaꞌa. O unue uri nou sai soꞌokonie mo ola nou kaꞌa hasiꞌi. 27?Nge ko urine, na e ue o kaꞌa neꞌie mola mei toꞌoha ineu i laona nume ni toꞌoha hunie ne ke tarie nga kele leu loꞌu peꞌie?’

28“Oto aalaha ngeena ko si unue hunie ngaeta mo mwane auꞌesu ingeie uuri, ‘Omu ke toolea mo toꞌoha ngeena mwaanie, na omu ke niiꞌi hunie iini nge aawalai mweꞌii toꞌoha oto aana. 29Aana nga iini nge ko esu diana aana nga taa e toꞌo aana oto, aalaha ingeie kei niie nga mo iini loꞌu hunie sapeiteni. Oto iinoni ngeena ke si toꞌo aana loꞌu mo ola hunge liutaa aana nga taa e toꞌo aana kaꞌu. Taꞌe nga iini nge e kaꞌa asu diana aana nga taa e toꞌo aana oto, nge aalaha ingeie kei taꞌaasie ahutana mo ola mwaanie. 30Oto aana ko urine, omu ke aasie mwane auꞌesu aaela ngeena taꞌi sinaha i laona rodohono, leu ngaranga na saehuunge e paine aana.’ ”

Aana Nga Maholo A Jisas Kei Leie Ahutana Mwala

31Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu uuri, “Ineu, a Kale Ni Iinoni, ne kei ooli loꞌu mei peꞌie manikuluhaꞌaku na ahutana mo ensel ineu noꞌone peꞌieu, na ne kei iiꞌo i lengine naunekume ineu e manikuluꞌe. 32Ahutana iinoni ni welumalau kei ruru mei naꞌoku, na ne ke si oopara hunie e ro poꞌo ni iinoni, mala iini kakali sipu ko oopaa mo sipu mwaanie mo nanikot. 33Mala iini kakali sipu ko neꞌie mo sipu i pwalo-pwalona na mo nanikot i meu-meuline, nge ne ke neꞌie mo iinoni oodotaꞌi, i pwalo-pwaloku, na mo iinoni aaela ke lae mola i meu-meuliku, hunie ahutana mwala ke iiꞌo aana e ro poꞌo ni iinoni.

34“Oto ineu, a Inemauri, ne ke si unue hunie mo iini oodotaꞌi nge ikire i pwalo-pwaloku uuri, ‘Omu ke lae mai mo iini nge a Mamaꞌa e niie haꞌadianaꞌanga ingeie oto huniꞌomu. Omu ke hele huu oto namiu aana aalahanga nge a Mamaꞌa e dau aakau aana loosiꞌomu, uure oto aana haꞌaholalana walumalau. 35Aana nou hiolo na omu haꞌangaueu. Nou maarou, na omu haꞌa-inuhieu. Maholo nou kaꞌa toꞌo aana nga leu ni iiꞌo ineu, omu tola konieu aana mo nume iꞌomu. 36Na maholo nou kaꞌa toꞌo aana nga mei ola huni hoꞌosie, omu nii sala nakue. Nou siꞌohaꞌa aani maelaa, omu lio i sulieu. Nou iiꞌo i nume ni hoꞌo, na omu maatolieu.’

37“Oto mwala oodotaꞌi ngeena kei aalamieu uuri, ‘?Aalaha paine iꞌemi, maholo uri taa ni o hiolo, na emi haꞌangauꞌo? ?Wa o maarou, nge emi haꞌa-inuhiꞌo? 38?Maholo uri taa nge o kaꞌa toꞌo aana nga leu ni iiꞌo iꞌoe, na emi tola koniꞌo aana mo nume iꞌemi? ?Wa o iiꞌo mwaakule na emi niie mo ola huni hoꞌosiꞌi iꞌoe? 39?Maholo uri taa nge o siꞌohaꞌa aani maelaa wa o iiꞌo i laona nume ni hoꞌo nge emi maatoliꞌo?’

40“Oto ineu a Inemauri ne ke si aalamire uuri, ‘No ko unue oto huniꞌomu uri nga taa nge omu da urine hunie nga kele iini aana mo eesiku ienini, omu da hunieu ni otona.’

41“Oto ne ke si unue loꞌu hunie mo iini i meu-meuliku uuri, ‘Omu ke tahi mwaanieu, mo iini nge omu iiꞌo oto loosie haꞌamotaahinge a God. Omu ke tahi i laona dunge nge ko weru tarau mola, na e saꞌa mwaꞌa loꞌu. Dunge ngeena dau aakaulana e lae oto hunie a Satan na mo liꞌoa aaela ingeie. 42Aena aana maholo nou hiolo, omu kaꞌa haꞌangaueu ike. Nou maarou na omu kaꞌa nii wei ike akue. Maholo nou kaꞌa toꞌo aana ike nga leu ni iiꞌo ineu, omu kaꞌa tola konieu ike aana mo nume iꞌomu. 43Na maholo nou iiꞌo mwaakule, omu kaꞌa niie ike nga mo ola ni hoꞌosiꞌi ineu. Na maholo nou siꞌohaꞌa aani maelaa na nou iiꞌo i laona nume ni hoꞌo, omu kaꞌa kele maatolieu loꞌu.’

44“Aana maholona, mwalana kei aalamieu loꞌu uuri, ‘?Aalaha paine iꞌemi, maholo uri taa ni o hiolo, wa o maarou, wa o kaꞌa toꞌo aana nga leu ni iiꞌo iꞌoe, wa o kaꞌa toꞌo sala, wa o siꞌohaꞌa aani maelaa, wa o iiꞌo i nume ni hoꞌo nge emi kaꞌa aapwasu eemu?’

45“Oto ineu, a Inemauri, ne ke si aalamire uuri, ‘No ko unue oto huniꞌomu uri nga taa nge omu kaꞌa da hunie nga kele iini aana mo eesiku ienini, omu kaꞌa da ike oto hunieu noꞌone eena.’ ”

46Oto a Jisas ko si ere ooreta uuri, “Mwala ngeena haꞌamotaahilada kei lae taraꞌasi oto. Taꞌe mo iini e oodotaꞌi kire kei lae oto i laona maurihe huu.”

26

Mo Mwane Paine Kire Oalaꞌi Huni Horo Maesie A Jisas

Mak 14:1-2, Luk 22:1-2, Jon 11:45-53

1Oto i purine a Jisas e saro ere-ere mango aana walu ola ienini, e si unue hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, 2“Omu saie oto uri e ruata hai dinge mola honosie Houlaa Ni Liumwaanie, taꞌe omu ke saie loꞌu uri aana hai dinge ngeena pwelolaku a Kale Ni Iinoni kei lae huni horo maesileku i lengine poꞌu-poꞌu.”

3Na oto aana maholona mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire mani ruru i nume a Kaiapas, Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris. 4Kire ruru ngeena huni oalaꞌinie nga tala mumuni uri taa huni pweloa a Jisas na huni horo maesie. 5Taꞌe kire unue uuri, “Kolu saꞌa teꞌurine ike aana mo dinge nge mwala ko loko hunie houlaa ngeena, mwaanie kire maaola-ola i tehulaꞌana.”

Ngaeta Keni E Lingisie Rumu I Pweune A Jisas

Mak 14:3-9, Jon 12:1-8

6Oto a Jisas e iiꞌo wau aana huilume i Betani, i nume a Saemon, iini nge maelaa ni osa e hite aana kaꞌu wai naꞌo. 7Oto maholo a Jisas ko ngeu i leune, ngaeta keni e lae mai saana. A keine e hele aana ho ateꞌai rumu, ola holitana e tohungei peine na e tohungei wesu mangoni, oto ko lingisie ho rumu ngeena i pweune a Jisas. 8Mo pwaarongoisuli a Jisas kire leesie a keine ko teꞌurine, oto kire ko saewasu na kire ko dolosi uuri, “?E ue a keni ngeena ko waetaꞌinie mola ho rumu diana urine? 9Uri ke haꞌaholingeꞌinie mola, haꞌalaa e tarie mei toꞌoha paine aana, na niilana mei toꞌoha ngeena e karaꞌi lae mola hunie mo iinoni meitale eena.”

10Taꞌe a Jisas e saie mone mola nga taa kire ko unuena, oto ko si teꞌuri hunire, “?Omu ko kotahie keitaꞌaa huni taa? Tohungei mei ola diana ni ko esuie hunieu ie. 11Aana mo iinoni meitale kire kei iiꞌo peꞌiꞌomu mola tarau, taꞌe ineu nge nou saꞌa iiꞌo ike peꞌiꞌomu taraureꞌi. 12Oto e lingisie ho rumu ienini i lengine sapeku, aana ko deu aakau eeku loosie kire kei heitolingeꞌinieu ni ngeena. 13No ko unue oto huniꞌomu uri taꞌe-taꞌena nga leu i laona walumalau nge tarohaꞌinilana aana Tataroha Diana kei lae-lae aana, unulana mei ola a keni ie ko esuie ngeena kei lae-lae huni aamasitoꞌonga aana.”

A Jiudas E Neꞌi Maelonga A Jisas

Mak 14:10-11, Luk 22:3-6

14Oto ngaeta iini aana aawalai pwaarongoisuli mwana rue, iini nge kire ko sasaie satana aana a Jiudas Iskariot, e lae mai saana mo naꞌohai pris. 15Oto ko dolosi aada uuri, “?Mala uri ne kei pweloa a Jisas huniꞌomu, nga taa nge omu kei niie nakue?” Oto kire iidumie e oolu aawalai mei toꞌoha aani siliva, kire ko si niiꞌi hunie.26:15 Oolu aawalai mei toꞌoha aani siliva ngeena e urihana waaitana nga mwane auꞌesu hunie e oono waro-waro.16Uure aana maholona, a Jiudas ko si lio hunie uri nga maholo huni pweloa a Jisas hunire.

A Jisas E Ngau Aana Ngaunge Aana Liumwaanie

Mak 14:12-21, Luk 22:7-14,21-23, Jon 13:21-30

17Oto aana eetana nga dinge aana Houlaa Ni Bred Iis Haꞌike Aana, mo pwaarongoisuli e lae mai saana a Jisas, oto kire ko dolosi aana uuri, “?O saetoꞌo aana melu ke dau aakau aana ngaunge aana Liumwaanie huniꞌo i tei?”

18Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Omu ke lae wai huilume paine i Jerusalem i saana iini nge nou lio hilisie oto, na omu ke unue hunie uri a Haꞌa-uusuli e unue uuri, ‘Maholoi sato ineu ko karaꞌini oto. Ne kei hele aana ngaunge aana Liumwaanie peꞌie mo pwaarongoisuli ineu i nume iꞌoe.’ ” 19Oto mo pwaarongoisuli kire dau i sulie nga taa a Jisas e unue hunire, na kire dau aakau oto aana ngaunge aana Liumwaanie.

20Oto i seulehi, a Jisas na aawalai pwaarongoisuli mwana rue kire si iiꞌo huni ngeu. 21Maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas ko si teꞌuri hunire, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri nga iini hikemiu oto kei pweloau.”

22Oto kire ko tohungei hii aaela, na kire ko meni aehota dolosi oto aana uuri, “?Mwaanie ohe ineu, aalaha ineu?”

23Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Ngaeta iini eemiu nge ko toongaꞌinie mei bred tararuru peꞌieu i laona nime siꞌiri, nge oto kei pweloau. 24Ineu a Kale Ni Iinoni ne kei mae taane oto mala mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue. Taꞌe aama-aamasilana a mwane ngeena nge kei pweloau a Kale Ni Iinoni, aana kei lae otoi diana hunie iinoni ngeena mala uri ke suꞌuri hute.”

25Oto a Jiudas, iini nge ko pweloa a Jisas ko teꞌuri noꞌone, “?Mwaanie ohe ineu, haꞌa-uusuli ineu?”

A Jisas ko aalamie uuri, “!Iau! Iꞌoe oto a mwaena.”

A Jisas E Aehotaa Ngau-maaꞌinge

Mak 14:22-26, Luk 22:14-20, 1 Korinit 11:23-25

26Oto maholo kire ko ngeu ngeena, a Jisas e hele aana ho bred, oto ko ere ni paalahenga, ko si nisie, na ko haꞌa-adoa mo pwaarongoisuli aana. Oto ko teꞌuri, “Hele aana. Ngaue. Hasiꞌoku nge ienini.”

27Oto e hele aana loꞌu kao-kaoi waen, ko ere ni paalahenga, ko niie hunire, na ko teꞌuri, “Omu ke mani inuhie, 28aana apuku ni ienini nge ko haꞌa-oaie haiholotaꞌinge haalu a God ko esuie peꞌie mo iinoni ingeie. Apuku haꞌa-aahesilana ko lae i tehulaꞌana mo iini hunge huni saeꞌaasie mo oorahaꞌaa ikire. 29No ko unue huniꞌomu uri nou saꞌa inuhie loꞌu nga mei waen lai hule aana hai dinge nge ne kei inu aana waen haalu peꞌiꞌomu i laona Aalahanga Aamaku.”

30Oto kire kanalie kana maaꞌi, nge kire si lae mwaanie hanuena huni hanetaa hunie Uuwo Ni Ei Olif.

A Jisas E Unue Uri A Pita Kei Taateingeꞌinie

Mak 14:27-31, Luk 22:31-34, Jon 13:36-38

31Oto a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu hunire, “Hai rodo siꞌiri oto, ahutemiu, omu kei meni tehi mwaanieu. Aana i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi a God e unue uuri, Ne kei horoꞌie a kakali sipu, oto mo sipu kei tatanga hailiu oto.Sekaraea 13:732Taꞌe i purine ne kei taꞌelaꞌi loꞌu mwaanie maenga, ne kei lae i naꞌomiu huni maaꞌoohiꞌomu oto hao aana poꞌo ni henue i Kalili.”

33Oto a Pita ko aalamie a Jisas, ko teꞌuri, “Ineu nou saꞌa roroꞌa ni toliꞌaasiꞌo ike, maꞌalana ahutana mo mwane ngeena kire ko tehi mwaaniꞌo.”

34Oto a Jisas ko teꞌuri hunie a Pita, “No ko unue oto huniꞌo uri i naꞌona kue kei ngara i rodo siꞌirini, o kei taateingeꞌinieu haꞌa-oolu uri o kaꞌa manataꞌinieu ike.”

35Taꞌe a Pita ko tohungei ere aꞌailaꞌa oto uuri, “Ineu nou saꞌa roroꞌa ni ere ike urine, maꞌalana no ko mae peꞌiꞌo.” Na ahutana mo pwaarongoisuli kire ko meni ere oto noꞌone urine.

A Jisas E Aarengaꞌi I Ketsemani

Mak 14:32-42, Luk 22:39-46

36A Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire lai hule aana leu satana i Ketsemani. Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Omu ke iiꞌo kaꞌu i leu, maholo no ko lai aarengaꞌi paro i leu.” 37Oto e toolea a Pita na e ro kalena Sebedi peꞌie, na ko si aehota tolahiꞌe hiitoꞌo peꞌie saehuunge oto paine. 38Oto ko teꞌuri huniraelu, “Saeku ko lae otoi hiꞌe na e malisine oto maenga. Omu ke iiꞌo kaꞌu i leu, na omu ke lio-lio peꞌieu.”

39Oto a Jisas e kele lae taꞌau mwaaniraelu, ko si pouruuru i aano haahie maana na ko aarea God, ko unue uuri, “Mamaꞌa, iiola o niie mai hunie ne ke hotelaꞌinie ko aasaieu oto.26:39 Erenga ni Krik e unue uuri, “?Uri more sai inu aana kao-kao ne kei inu aana?” huni aalahuu i sulie sapesalunge. A Jisas ko dolosi aadarue uri kirerue sai esu susuleꞌi taane huni mae i tehulaꞌana. Mala ko mwadaꞌu, saeku o ke oolisie aana nga iini mwa-mwate. Taꞌe neꞌewau oto, o ke dau mola i sulie nga taa o saetoꞌo aana, na o ke suꞌuri deu i sulie nga taa nou saetoꞌo aana.”

40Oto a Jisas e aalihoꞌi loꞌu mei saana e oolu pwaarongoisuli na ko leesie mola kire ko maꞌahu. Oto ko teꞌuri hunie a Pita, “?Ohe omu kaꞌa sai lio-lio ike peꞌieu nga kele maholoi sato? 41Omu ke lio na omu ke aarengaꞌi, mwaanie malaahonga e hane haahiꞌomu. Nou saie uri manatamiu e aꞌailaꞌa taane huni esuie mo ola diana, taꞌe sapemiu ni mola ko tataku.”

42Oto a Jisas ko heꞌi ruana lae loꞌu, na ko aarengaꞌi uuri, “Mamaꞌa, mala e kaꞌa mwadaꞌu oto huni taꞌaasie mei sapesalunge ie mwaanieu, nge no ko eitanaiꞌo ke oa oto urine huniꞌo.”

43Oto ko heꞌi eelihoꞌi loꞌu mei saana mo pwaarongoisuli, na ko lio oodoie uri kire ko heꞌi maꞌahu loꞌu, aana maadaelu e tohungei hiꞌe oto hiitoꞌo.

44Oto a Jisas ko heꞌi lae loꞌu mwaanire, ko lae loꞌu i aarengaꞌi. Oolune nga maholo ko aarengaꞌi loꞌu ie, ko unue loꞌu mola taꞌa-taꞌa mei olana.

45Oto e ooli i saana mo pwaarongoisuli na ko unue, “?Uri omu ko maꞌa-maꞌahu, na omu ko mamamalo ue? E hule oto aana maholo kire kei pweloau a Kale Ni Iinoni i nimana mo iinoni oorahaꞌaala. 46!Taꞌelaꞌi! !Kolu ke lae! Leesie kaꞌu, mwane nge ko pweloau ko lae oto mai ngeena.”

Kire Tapolie A Jisas

Mak 14:43-50, Luk 22:47-53, Jon 18:3-12

47Oto maholo a Jisas ko ere-ere ue, na a Jiudas Iskariot ko hule oto peꞌie pulitaa paine, mo iini nge mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire uusungeꞌinire mai peꞌie. Mwala ngeena kire mani hele naihi peꞌi diꞌe, 48na a Jiudas e unu aakau oto aana nga tolimaa hunire uuri, “Iini nge ne kei nono peꞌie, a Jisas otona. Ingeie oto omu ke tapolie.”

49Oto a Jiudas ko oodohie oto a Jisas, na ko unue hunie uuri, “Saulehi diana, Haꞌa-uusuli.” Na ko nono oto peꞌie.

50Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Malahuku, o ke dau leu-leu mola aana mei ola o lae mai huniena.”

Oto kire tapolie a Jisas na kire ko hele maꞌutaꞌa oto aana. 51Taꞌe ngaeta iini aana mo pwaarongoisuli e darasie naihi ingeie, oto ko lama mousie oto aalingana ngaeta koni-konihe a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris.

52Oto a Jisas ko teꞌuri hunie pwaarongoisuli ingeie ngeena, “O ke neꞌi eelihoꞌi aana naihi iꞌoe i talana. Aana ahutana mo iini ko heiseuni eeni naihi, horoꞌilada kei lae aani naihi. 53Iꞌoe, o saie kaꞌu oto uri mala ne kei sukaa nga mei peꞌinge mwaanie Aamaku, nge e sai uusungeꞌinie mola mai lau-leu mo sinolai ensel huni peꞌieu. 54Taꞌe nga taa ko reu ienini ko reu oto huni haꞌa-oaie mei ola nge mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uri kei reu oto urine.”

55Oto aana maholona, a Jisas e ere hunie mo ramo uuri, “?Uri omu unue ineu nga horopeli nge omu ko lae mai honosieu peꞌi naihi na peꞌi diꞌe urine? Ahutana dinge kaꞌu no ko talei oꞌoꞌo mola peꞌi haꞌa-uusulinge taꞌau i laona Nume Maaꞌi Peine. ?Aana e ue kaꞌu omu kaꞌa tapolieu oto aana maholona? 56Taꞌe ahutana mo ola ienini ko reu oto huni haꞌa-oaie nga taa mo propet e uusue i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi.”

Oto ahutana mo pwaarongoisuli kire si toliꞌaasie a Jisas, na kire ko meni tehi oto mwaanie.

Kire Toolea A Jisas I Naꞌona Pulitaa Ni Lei-Lei Mo Jiu

Mak 14:53-65, Luk 22:54-55,63-71, Jon 18:13-14,19-24

57Mo iini nge kire tapolie a Jisas, kire ko toolea oto hunie nume a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris, a Kaiapas. Maholona na mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis na mo rato ni mwane aana mo Jiu, kire mani loko aakau oto taꞌau i laona nume ngeena. 58A Pita e holo maholoi tala taane mola i sulire. E lae mola wai hule aana lolata aana nume a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris. Oto e iiꞌo i aano peꞌie mwala kakakali i leune huni leesie nga taa kei reu aana a Jisas.

59Oto mo naꞌohai pris na ahutana oto pulitaa ni lei-lei kire ko meni heitalengaꞌinie nga mo ola huni eerotaꞌinie a Jisas huni horo maesie haahie. 60Mwala hunge kire lae mai na kire eerotaꞌinie aana mo ola hunge. Taꞌe pulitaa ni lei-lei kaꞌa lio oodoie ike nga tohungei mei neꞌisaenga huni horo maesie a Jisas. Oto lae-lae, ngaeta ro mwane kire taꞌelaꞌi loꞌu poi, na kirerue ko ere uuri, 61“A mwane ie e unue uuri, ‘Nou sai oho aasie mola Nume Maaꞌi Peine a God, na nou sai haꞌa-uuresie loꞌu mola i laona e oolu aata hai dinge.’ ”

62Oto Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris e uure, ko teꞌuri hunie a Jisas, “?E ue? ?Uri o kaꞌa toꞌo aana ike nga mei ola huni aalamie mo ola nge kire ko ere waeliꞌo aani ngeena?” 63Taꞌe a Jisas e tolirohu mola.

Oto Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris ko heꞌi unue loꞌu hunie a Jisas uuri, “No ko unue huniꞌo, uri o ke tohe oodoiꞌemeelu aana satana God Mau-meuriꞌe uri iꞌoe Kalena God toꞌohuu wa haꞌike.”

64Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Nge kaꞌu oto o ko unuena. Na aana nga maholo omu kei meni leesieu a Kale Ni Iinoni ne kei iiꞌo aana naꞌohai iiꞌo-iiꞌoha i pwalo-pwalona God Hahuꞌana Nanama, na kei lae mai i laona mei uuru uure taꞌau i salo.”

65Maholo Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris ngeena ko aꞌarie toꞌoni ingeie, aana ko tohungei saewasu, ko si unue uuri, “A mwane ie ko ere mwakataꞌinie mola a God. !Ngeena kolu kaꞌa saetoꞌo aana loꞌu nga iini ke ere takoie! Omu meni rongoa oto maraamiu uri e ere mwakataꞌinie a God. 66?Haꞌalaa nga taa nge omu kei unue aana?”

Oto kire ko meni aalamie uuri, “!E malisine oto ke mae!”

67Oto kire ko ngisuhie maana a Jisas, na kire ko repusie. Kire pwasu haahie maana, na kire ko hidelie aana nimada, 68na kire ko teꞌuri, “O unue uri iꞌoe oto a Kraes. Mala ko urine, o ke unue kaꞌu a tei e rapusiꞌo huni haataꞌinie uri iꞌoe oto nga propet toꞌohuu.”

A Pita E Unue Uri E Kaꞌa Manataꞌinie Ike A Jisas

Mak 14:66-72, Luk 22:56-62, Jon 18:15-18,25-27

69Aana maholona na a Pita e iiꞌo ue i laona lolata poꞌoi sinaha. Oto ngaeta keni euꞌesu e tapaliu, na ko leesie a Pita. Oto ko teꞌuri hunie, “Iꞌoe noꞌone peꞌie a Jisas ni Kalili.”

70Oto a Pita ko taateingeꞌinie i naꞌona ahutada ko teꞌuri, “Nou kaꞌa saie ike nga taa o ko ere i sulie.”

71Oto ko lae taꞌau takoie maana para, na ngaeta keni euꞌesu ko leesie loꞌu. Oto a keine ko teꞌuri hunie mwala kire uure i leune, “A mwane ie e oꞌoꞌo noꞌone peꞌie a Jisas ni Nasaret.”

72Oto a Pita ko heꞌi taateingeꞌinie loꞌu, na ko tohe oto uuri, “!Nou kaꞌa kele saie ike a mwane ngeena!”

73E kaꞌa tewa loꞌu na ngaeta mwala e uure-uure i leune, kire ko lae mai saana a Pita. Oto kire ko teꞌuri hunie, “Saꞌa mola iꞌoe ngaeta mwane aada ni ngeena, i sulie melu rongo saie mola aana erenga iꞌoe, aana o ko aapani mala mo Kalili.”

74Oto a Pita e ere ni hoꞌasinge ko teꞌuri, “!Toꞌohuu oto mala God taꞌau i Lengi! !Nou kaꞌa saie ike a mwaena!”

Oto kue ko tolana ngara oto. 75Aana maholona nge a Pita ko si aamasitoꞌo aana mo wala a Jisas e unu-unuꞌi hunie uuri, “I naꞌona kue kei ngara i rodo siꞌirini, o kei taateingeꞌinieu haꞌa-oolu uri o kaꞌa manataꞌinieu ike.” Oto a Pita e iisitaa i sinaha, ko si ngara uulo-uulo.

27

Kire Toolea A Jisas I Naꞌona A Paelat Hunie Ke Leie

Mak 15:1, Luk 23:1-2, Jon 18:28-32

1Oto e dangi maahuꞌo-huꞌo, na ahutana mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire mani loko na kire oalaꞌinie oto horoꞌilana a Jisas kei lae uri taa.27:1 Aana haꞌatolanga ni Rom, mo aalaha ni Rom haꞌalaa kire toꞌo aana nanamanga huni lei maesie nga iini, na mo aalaha ni Jiu haꞌike.2Oto kire pwasue, kire ko si toolea, na kire ko toliꞌaasie i nimana Paelat, mwane ni Rom nge ko aalaha haahie mo Jiu aana maholona.

A Jiudas E Horoꞌie Maraana

Palonga 1:18-19

3A Jiudas iini nge e pweloa, maholo e saie uri kire ko lei mae oto aana a Jisas, ko si oonisae. Oto ko tola aalihoꞌi aana oolu aawalai mei toꞌoha nge e hele-hele aani ngeena hunie mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane. 4Oto ko teꞌuri hunire, “Nou deu oorahaꞌaa oto aana nou talei pwelo tototala mola aana iini e kaꞌa dau huꞌisie ike nga mei ola.”

Oto mo rato ni mwane kire ko aalamie uuri, “Leu ngeena kaꞌa roroꞌanga ike iꞌemeelu ni ngeena. Roroꞌanga oto iꞌoe maraamu.”

5Oto a Jiudas e si aasie mo toꞌoha ngeena i aano wai Nume Maaꞌi, na ko iisitaa oto, ko si lae liꞌo maraana.

6Mo naꞌohai pris kire soꞌohie mo toꞌoha ngeena, na kire ko unue uuri, “Mei toꞌoha aani siwe ni ienini. Kolu saꞌa neꞌie ike peꞌie mo toꞌoha aana Nume Maaꞌi aana haꞌatolanga ikolu e uure honosie mei toꞌoha aani epu.” 7Oto kire ere-ere i sulie, kire ko si loꞌongaꞌi huni holie mola mei aano huni heitolingeꞌinie mo awataa aana. Oto kire lae, kire ko si holie mei aano mwaanie ngaeta mwane ko euꞌesu nime aani mwakano. 8Aena urine nge kire si haaraꞌinie mei aano ngeena aana Aano Ni Epu hule oto mai aana mo dinge ienini.

9I leune nge nga taa a Propet Jeremaea e unue oto mai waite e si toꞌohuu, aana e unue uuri, Kire toolea oolu aawalai mei toꞌoha ngeena, mei ola mwala ni Israel kire loꞌongaꞌinie oto huni holi talana aana,10na kire aasie mei toꞌoha aana oto huni holie mei aano mwaanie mwane ko euꞌesu nime aani mwakano, mala oto a aalaha e hatongaꞌinie hunieu.Sekaraea 11:12-13

A Jisas E Uure I Naꞌona A Paelat

Mak 15:2-5, Luk 23:3-5, Jon 18:33-38

11Oto kire toolea mai a Jisas i naꞌona a Paelat, na a Paelat ko si dolosi aana uuri, “?Uri iꞌoe ni oto inemauri mo Jiu?”

Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Nge kaꞌu oto o ko unuena.” 12Taꞌe maholo mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire ere-ere aana, e kaꞌa aalamire ike oto ooꞌoo.

13Oto a Paelat ko si teꞌuri hunie, “?Uri o kaꞌa rorongoa ike mo ola hunge oto kire ko unuꞌi eemune?” 14Taꞌe a Jisas e kaꞌa aalamie loꞌu nga taꞌa-taꞌa kele mei wala, oto hule aana a Paelat na ko si tohungei pangataꞌinie loꞌu mola.

A Paelat E Toliꞌaasie A Jisas Hunie Maenga

Mak 15:6-15, Luk 23:13-25, Jon 18:39, 19:16

15Suli helisi aana maholo Houlaa Ni Liumwaanie, aalaha ni Rom ngeena e sai luhesie taꞌena nga iini mwala ko haꞌatohue mwaanie nume ni hoꞌo. 16Oto aana maholona, ngaeta mwane satana a Jisas Barabas, ingeie i laona nume ni hoꞌo.27:16 Ngaeta mo uusu-uusu i naꞌo aana erenga ni Krik e kaꞌa sapeie ike satai Jisas peꞌie satai Barabas aana tatala ienini. Neꞌisaenga aana satai Barabas nge “Kalena ngaeta mamaꞌa.” Na mo ola aaela a mwane ngeena e asuiꞌi ahutana mwala kire mani saiꞌi. 17Oto maholo ahutana mwala kire mani loko, a Paelat ko si dolosi aada uuri, “?Iini uri taa aana e ro mwane ie nge omu saetoꞌo aana ne ke luhesie huniꞌomu? ?A Jisas Barabas, wa a Jisas iini sailana uri a Kraes?” 18A Paelat e dolosi aada urine aana e saie mone uri mwala paine aana mo Jiu kire toolea mai a Jisas i saana aena aana kire ko upwesie.

19Oto maholo a Paelat e iiꞌo i aano i lengine naunekume ni leinge, huꞌe ingeie e uusungeꞌinie mai mei wala hunie na ko unue uuri, “Mwaanie o euꞌesuie nga mei ola aana mwane oodotaꞌi ngeena, aena aana nou tohungei hii aaela i rodo aana nou maꞌahu polea.”

20Na aana maholo a Paelat ko pwaarongo i sulie mei wala huꞌe ingeie ko unue ngeena, mo naꞌohai pris na mo rato ni mwane kire ko unue oto uri mwala ke haꞌatohu aana a Paelat hunie ke luhesie a Barabas, na ke horo maesie a Jisas.

21Oto a Paelat ko dolosi loꞌu aada uuri, “?A tei hikana e ro mwane ienini omu saetoꞌo aana uri ne ke luhesie huniꞌomu?”

Oto kire ko meni unue uuri, “!A Barabas!”

22Oto a Paelat ko heꞌi teꞌuri loꞌu hunire, “?Ko urine, nga taa nge ne kei da aana a Jisas iini nge sailana uri a Kraes?”

Oto kire ko meni aalamie uuri, “!Horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu!”

23Oto a Paelat ko heꞌi dolosi loꞌu aada uuri, “?Aana e ue? ?Haꞌalaa nga mei taa nge e dau aaelasie?”

Taꞌe kire ko si meni tea paine mola liutaa uuri, “!Horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu!”

24A Paelat e lio-lio na ko lio aasaie oto uri kei uure honosire uri taa, na maaola-olanga ko karaꞌi reu oto. Oto e si da nimei wei, ko hodalie nimana i maadaelu na ko unue uuri, “!Lio kaꞌu! No ko hodalie nimeku mwaanie nou roroꞌa aana horo-maesilana a mwane ie. Nga roroꞌanga ineu haꞌike, taꞌe roroꞌanga oto iꞌomu maraamiu.”

25Oto ahutana mwalana ko aalamie a Paelat uuri, “!E diana mola! !Neꞌewau! !Roroꞌanga oto iꞌemi maraamami! !Maꞌalana nga mei haꞌaloinge ko si hite aana mo kalemami haahie maelana, taꞌe i sulie mei ola emi saetoꞌo aana mone oto!”

26Oto a Paelat e si luhesie a Barabas hunire. Na e unue hunie mo ramo uri kire ke holaꞌi wini-winie a Jisas, nge kire ke si horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu.

Mo Ramo Kire Haꞌamwasi Aana A Jisas

Mak 15:16-20, Jon 19:2-3

27Oto mo ramo kire toolea a Jisas i laona lolata ahuie toohi peine a Paelat. Kire si soie mai ahutana mo ramo aana pulitaa ikire, na kire mani ruru i saana a Jisas huni haꞌamwasi aana. 28Oto kire taꞌaasie mo toꞌoni ingeie mwaanie, na kire ko haꞌatoꞌonie mala inemauri aana toꞌoni tetewa nonoroꞌa mala mo aalaha ko hoꞌo-hoꞌosiꞌi. 29Oto mo ramo ngeena kire asuie rorodara aani walo kau-keu, kire ko neꞌie i pweune a Jisas. Na kire neꞌie mai rade i laona nime i pwalo-pwalona oto mala mo inemauri ko hele-hele aani. Oto kire pouruuru haahie, kire ko si haꞌa-haꞌamwasi aana, kire ko teꞌuri, “!Lahea inemauri mo Jiu!” 30Oto kire ngisuhie na kire da mai rade mwaanie, kire ko si reu-repusie pwaune. 31Maholo kire haꞌa-haꞌamwasi mango aana a Jisas urine, oto kire ko si taꞌaasie toꞌoni nonoroꞌa mwaanie, na kire ko haꞌatoꞌonie loꞌu aana mo toꞌoni ingeie. Oto kire ko si toolea i sinaha huni lai horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu.

Kire Uie A Jisas I Lengine Poꞌu-poꞌu

Mak 15:21-32, Luk 23:26-42, Jon 19:17-27

32Maholo kire ko iisitaa taꞌau mwaanie huilume peꞌie a Jisas, na kire ko oodoie ngaeta mwane uure mwaanie huilume paine i Saerin, satana a Saemon. Oto mo ramo ngeena kire ko deu rarahie oto uri ke aangaꞌinie poꞌu-poꞌu mwaanie a Jisas. 33Oto kire lae taꞌi hule aana leu kire haaraꞌinie aana i Kolkota, loꞌongaꞌinge aana uuri, “Leu ni rarata.” 34I leune i Kolkota, mo ramo ko niie waen hunie a Jisas uri ke inu. Waen ngeena kire aaropwaie peꞌie ai ahaꞌi huni uure honosie sapesalunge, taꞌe maholo a Jisas e mami aahongana, oto kaꞌa sare inuhie ike.

35Oto mo ramo kire si uie a Jisas i lengine poꞌu-poꞌu. Mango urine, kire ko si ado aana mo toꞌoni ingeie na kire ko inie daes huniꞌi. 36Oto kire si iiꞌo i aano i leune, kire ko kakalie. 37Oto kire neꞌie i hahona pwaune a Jisas mo wala huni haataꞌinie uri nga taa e dau aaelasie. Kire ko uusue uuri, A JISAS NI IENINI, INEMAURI MO Jiu.38Na kire uie e ro mwane horopeli noꞌone peꞌie a Jisas i lengine ngaeta ro poꞌu-poꞌu. Nga iini i pwalo-pwalona na nga iini i meu-meuline.

39Oto mwala ko liu i leune, kire ko ere maaleledie, na kire ko teileꞌinie pwaude, 40na kire ko haꞌa-eetaa uuri, “Mwane nge o unue uri o kei oho aasie Nume Maaꞌi Peine na uri o kei taꞌe aalihoꞌi aana loꞌu mola i laona e oolu aata hai dinge eena. Mala o ko neꞌie Kalena a God toꞌohuu, o ke haꞌa-uuriꞌo kaꞌu maraamu. !O ke siho mai i aano mwaanie poꞌu-poꞌu!”

41E urine noꞌone mola aana mo naꞌohai pris, na mo haꞌa-uusuli aana haꞌatolanga, na mo rato ni mwane. Ikire na kire ko haꞌamwasi aana a Jisas noꞌone urine, na kire ko unue uuri, 42“E roroꞌa haꞌa-haꞌa-uurie kaꞌu mwala aaopa, taꞌe e saꞌa haꞌa-uurie ike maraana. Mala ke siho oto mai i aano mwaanie poꞌu-poꞌu aana maholo ienini, haꞌalaa kolu ko hiiwalaimoli uri ingeie oto Inemauri ikie mo Jiu. 43!Iiei! E nou-norutoꞌo aana a God, na e unue oto maraana uri ingeie Kalena God. Kolu ke lio-lio kaꞌu, ohe a God ko haꞌa-uurie oto molana.”

44E ro horopeli, nge kire uirerue peꞌie a Jisas, na kirerue ko ere aaelasie oto noꞌone mola urine.

A Jisas E Mae

Mak 15:33-41, Luk 23:44-49, Jon 19:28-30

45Oto i upui aatowaa, rodohono e dau haahie ahutana hanue hunie e oolu maholoi sato. 46Na ola mala oolune nga maholoi sato i aapau, a Jisas e si soi oto paine aana erenga ni Jiu uuri, “?Eloi, Eloi, lama sabaktani?” nge neꞌisaenga aana uuri, “?God ineu, God ineu, e ue oto o aatopuri eeku?”

47Oto ngaeta mo iini aana mwala e uure-uure i leune kire rongo, kire ko teꞌuri, “!Rongo kaꞌu! Ko soie a Elaeja.” 48Oto ngaeta iini aada e huru peꞌie mei loi-losi, e haꞌahonue aana waen ahaꞌi, ko susuꞌie aana mai ei, oto ko susueꞌinie taꞌau hunie ngidune a Jisas hunie ke inu. 49Taꞌe ngaeta mo iini ko teꞌuri, “Oto kolu ke maaꞌoohi keꞌu. Ohe kolu ko leesie a Elaeja ko lae mai haꞌa-uurie.”

50Na a Jisas ko heꞌi soi loꞌu aana mei wala paine, na ko mae oto.

51Oto mola aana maholoi satona, sala kire lohea honosie Hahuꞌana Leu Maaꞌi i laona Nume Maaꞌi Peine e aꞌari hunie e ro aapa, uure oto taꞌi lengi lai hule oto hai aano. 27:51 Mei sala ngeena e haataꞌinie uri oorahaꞌaa e oopaa mo iinoni mwaanie a God, na maholo e aꞌari uure taꞌi lengi, e haataꞌinie uri a God e asuie tala haalu huni lae mai saana. Na nunu peine e aanuie mwakano, hule aana mo heu kire talihite oto hunie e ro aapai heu. 52Mo kilipweꞌu kire taha, na mo iini hunge aana mwala a God nge kire mae oto waite, kire taꞌelaꞌi oto loꞌu mwaanie maenga. 53Kire iisitaa mwaanie mo kilipweꞌu, na i purine a Jisas e taꞌelaꞌi mwaanie maenga, kire si laehie huilume maaꞌi i Jerusalem na mwala hunge kire leesire.

54Oto naꞌohana mo ramo ni Rom na mo ramo peꞌie nge ko kakalie a Jisas, kire leesie nunu na ngaeta mo ola loꞌu e raune, kire ko si tohungei meꞌu oto hiitoꞌo na kire ko unue uuri, “A mwane ie Kalena God oto toꞌohuu.”

55Mo keni hunge kire uure noꞌone wau haꞌatau mwaanie poꞌu-poꞌu, kire ko haꞌa-haꞌamaesie nga taa ko reu. Mo keni ngeena kire lae oto mai peꞌie a Jisas uure i Kalili huni peꞌi-peꞌie i sulie tala. 56Ngaeta mo keni aada nge kira Meri ni Makdala, na a Meri nikana Jemes na Josep, na nikana e ro kalena Sebedi.

A Josep Ni Arimetia E Haitolingeꞌinie A Jisas

Mak 15:42-47, Luk 23:50-56, Jon 19:38-42

57Aana maholona nga mwane toꞌo-toꞌo ni Arimetia, satana a Josep, ko lae oto mai. A mwane ngeena e hiiwalaimoli noꞌone aana a Jisas. Na maholo ko lae oto hunie i seulehi aana dingena, 58a Josep e lae mai saana Paelat. Oto ko haꞌatohue rae aana Jisas aana a Paelat. Oto a Paelat e unue kire ke toliꞌaasie hunie. 59Oto a Josep e lae i oohosie rae aana Jisas, ko si uloa aani sala rereꞌa diana, 60na ko neꞌie i laona kilipweꞌu haalu ingeie, ola kire si didie mola mwaanie hau oto paine. Oto e honoa maana kilipweꞌu ngeena aana ho heu oto paine, ko si lae mwaanie. 61A Meri ni Makdala na ngaeta Meri loꞌu, kirerue iiꞌo taane i leune kire ko lee-leesie nga taa ko reu.

Mo Ramo Kire Kakalie Kilipweꞌu

62Oto aana hai dinge i purine dinge ni talamaꞌinge hunie Dinge Maaꞌi Mo Jiu, mo naꞌohai pris na mo Parise kire ruru i saana a Paelat. 63Oto kire ko teꞌuri hunie, “Mwane Ouꞌou, melu ko si aamasitoꞌo aana nga taa mwane eero-eero ngeena e unue na e mauri ue aana e teꞌuri, ‘I purine oolu hei dinge ne kei taꞌelaꞌi loꞌu.’ 64Oto o ke unue hunie mo ramo iꞌoe, hunie kire ke kakali diana aana kilipweꞌu ingeie lai hule aana oolune nga hai dinge, mwaanie mo pwaarongoisuli ingeie kire lae mola mai pelie rae aana i rodo. Oto kire ke si unue hunie mwala uuri, ‘E taꞌelaꞌi oto mwaanie maenga,’ na eeronga ngeena kei tohungei aaela oto hiitoꞌo loꞌu liutaa aana iini holaꞌinaꞌo nge e unue uri ingeie a Kraes, Kalena God.”

65Oto a Paelat ko si unue hunire uuri, “Kohi taane. Omu ke toolea ngaeta mo ramo ineu, hunie kire ke kakali diana aana kilipweꞌu mala loꞌongaꞌinge iꞌomu.”

66Oto kire lae taꞌau, kire puluie haꞌa-ara ikire i reutana hau peine ngeena mwaanie nga iini e tahanie kilipweꞌu, na kire ko toliꞌaasie mo ramo i saana huni kakalie.

28

A Jisas E Taꞌelaꞌi Mwaanie Maenga

Mak 16:1-10, Luk 24:1-12, Jon 20:1-10

1Oto i purine Dinge Maaꞌi Mo Jiu, na ko si mwaasisine aana eetana nga dinge aana wiki haalu, a Meri ni Makdala na ngaeta Meri loꞌu, kirerue lae mai huni leesie kilipweꞌu. 2Aana maholona painehaꞌana nunu ko hite oto, aana ensel a God e siho mai uure i Lengi. E lae mai taꞌaasie hau mwaanie maana kilipweꞌu, oto e si iiꞌo i lengine. 3Sapena ensel ngeena e raa oto mala waꞌariri, na mo toꞌoni ingeie kire rereꞌa oto liutaa aana taꞌena nga ola e rereꞌa. 4Oto mo ramo nge kire ko kakalie kilipweꞌu ngeena, kire aparaꞌi peꞌie maꞌunge. Kire ko eriri oto, na kire raputeꞌi i aano urihana oto mwala e mae.

5Oto ensel ko ere hunie e ro keni na ko teꞌuri, “!Mwaanie more maꞌu-meꞌu! Nou saie taane uri more ko heitalea a Jisas, iini kire horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu. 6Ingeie haꞌike oto i leu. E taꞌelaꞌi eelihoꞌi oto loꞌu mala e unue kaꞌu oto huniꞌomu waite. More ke lae kaꞌu mei leesie leu e eno-eno aana. 7Oto more ke lae oto lau-leu, na more ke haꞌarongoa mo pwaarongoisuli ingeie uri e taꞌelaꞌi oto mwaanie maenga. Ko lae oto i naꞌo huni maaꞌoohiꞌomu hai Kalili, na omu ke si leesie oto hai leune. Nga taa nou sare unue huniꞌomu ni otona.”

8Oto e ro keni ngeena kirerue ko tolana lae oto mwaanie kilipweꞌu peꞌie maꞌunge na saemangonga oto liutaa noꞌone. Oto kirerue ko si huru huni lai haꞌarongoa mo pwaarongoisuli ingeie.

9Oto a Jisas ko tolana oodoirerue loꞌu na ko unue uuri, “Hoꞌowa diana.” Oto kirerue lae mai saana, kirerue ko hele aana aeꞌaena peꞌi haꞌamaꞌunge aana. 10Oto a Jisas ko teꞌuri hunirerue, “Mwaanie more maꞌu-meꞌu, taꞌe more ke lae taꞌi unue hunie maeni eesiku uri kire ke lae hai Kalili, na kire ke si leesieu oto hai leune.”

Mo Rato Ni Mwane Kire Eero Haahie A Jisas E Taꞌelaꞌi

11Maholo na e ro keni ko lae-lae ue i sulie tala, ngaeta mo iini aana mo ramo nge kire kakakalie kilipweꞌu, kire lae oto taꞌau i henue i Jerusalem na kire ko haꞌarongoa oto mo naꞌohai pris aana nga moi taa e rau. 12Oto mo naꞌohai pris kire loko peꞌie mo rato ni mwane, kire ko si meni wala. Oto kire ko niie mei toꞌoha oto paine hunie mo ramo ngeena, 13na kire ko teꞌuri, “Omu ke hahuꞌei unue oto oodoie mwala uri mo pwaarongoisuli ingeie kire lae mai pelie rae aana i rodo maholo na omu ko maꞌahu. 14Mala uri a Paelat ko peleꞌi rongoa leune, iꞌemeelu melu ke si ere-ere taane peꞌie aana, mwaanie omu roroꞌa loꞌu aana.”

15Oto kire toolea mei toꞌoha ngeena, na kire ko deu oto i sulie nga taa mo rato ni mwane kire hatongaꞌinie hunire. Oto tataroha ngeena ko taro hailiu i matolana mo Jiu hule oto mai aana mo dinge ienini.

A Jisas E Haataꞌi Aana Mo Pwaarongoisuli

Mak 16:14-18, Luk 24:36-49, Jon 20:19-23, Palonga 1:6-8

16Oto aawalai pwaarongoisuli mwana eeta kire lae oto hunie uuwo i Kalili, leu nge a Jisas e unue kire ke lae aana. 17Na maholo kire leesie a Jisas, oto kire ko si pouruuru ni haꞌamaꞌunge aana, taꞌe aana e urine na ngaeta mo iini aada kire neꞌisae rue-ruaꞌa mola ue. 18Oto a Jisas ko lae mai saada, na ko ere hunire uuri, “A God e niie oto ahutana nanamanga hunieu, haahie ahutana mo ola i Lengi na mai aano i leu. 19Aena urine, omu ke lae, na omu ke da hunie taꞌena nga iinoni ni welumalau ke neꞌi pwaarongoisuli oto ineu. Omu ke loto maaꞌi aada aana satana a Mamaꞌa na a Kale na Liꞌoa Maaꞌi. 20Omu ke haꞌa-uusulire hunie kire ke tola i sulie oto taꞌena nga ola nou hatongaꞌinie huniꞌomu. Na omu sai norutoꞌo aana uri ne ke iiꞌo peꞌiꞌomu oto tarau, lai hule aana haꞌamangolana walumalau.”