Tataroha Diana I Sulie A Jisas Kraes Nge A
Jon
E Uusue
?A tei ni e uusue uusu-uusu ienini?
A Jon Hurulaꞌaa kalena Sepedi na ingeie ngaeta pwaarongoisuli a Jisas ni e uusue Tataroha Diana ienini. E kaꞌa unu haataꞌinie ike satana, taꞌe ko ere mola i sulie maraana aana mo wala uuri, “pwaarongoisuli a Jisas e tohungei manata diana hunie.” (Leesie Jon 13:23, 19:26, 20:2, 21:7,20,24.) A Jon Hurulaꞌaa ingeie ngaeta hunu aana soihaadaꞌinge, na e uusue noꞌone e oolu Uusu-uusu a Jon, na Haataꞌinge.
?E uusue uusu-uusu ienini hunie kira tei?
A Jon e uusu-uusu hunie taꞌena nga iinoni i laona walumalau. Tataroha Diana a Matiu e tohungei diana hunire mo Jiu, na Tataroha Diana a Mak e tohungei diana hunire mo Rom, na Tataroha Diana a Luk e tohungei diana hunire mo Krik, taꞌe Tataroha Diana a Jon ienini nge e tohungei diana hunie taꞌena nga iinoni.
?Nga taa e rau-reu maholo e uusue uusu-uusu ienini?
E lio mala a Jon e uusue uusu-uusu ienini ola mala walu aawalai helisi mwana lime i purine hutelana a Jisas (85 A.D.). A Matiu, a Mak, na a Luk kire mani uusu mangoa oto mo Tataroha Diana nge kire uusuꞌi, na a Jon noꞌone ko sare sapeie ngaeta mo ola e aamasitoꞌo aani i sulie mauringe na haꞌa-uusulinge a Kraes.
?E uusue uusu-uusu ienini huni taa?
A Jon e uusu-uusu i sulie Tataroha Diana a Jisas Kraes Kalena God, aena aana saena hunie mwala ke hiiwalaimoli aana, na hunie kire ke hele aana maurihe huu. (Leesie Jon 20:30-31.) A Jon e haataꞌinie uri taꞌe a Jisas maraana mola e sai da hunie mwala ke saie a God. Oto mala uri nga iini ko sare leesie a God, nge ke leesie mola tolahana a Jisas. A Jisas e ere ni aalahuunge i sulie maraana uuri,
Ineu oto ngaulaa ni meurihe,(Jon 6:35)
na Ineu oto raa-raa hunie walumalau,(Jon 8:12)
na Ineu oto a kakalihe diana hunie mo sipu, (Jon 10:11)
na Ineu oto ai grep toꞌohuu.(Jon 15:1)
A Jisas e ere loꞌu i sulie maraana uuri, Ineu oto iini e iiꞌo huu,(Jon 8:24)
na Ineu oto aahuꞌine maurihe,(Jon 11:25)
na Ineu oto tala, na walaimolinge, na maurihe.(Jon 14:6)
Oto ahutana mo maholo a Jisas e unue mei wala uuri “Ineu oto,” nge ko peꞌikie hunie kie ke lio saie tolahana a God e uri taa.
?Nga taa ni mo pweu ni wala i laona uusu-uusu ienini?
hiiwalaimolinge, manata-diananga, raa-raa, maurihe, walaimolinge, haꞌawalaimoliꞌanga, Jisas Kalena God
?Nga taa ni ngaeta mo eehuꞌi tatala i laona uusu-uusu ienini?
Jon 3:16, Jon 20:30-31, Na pwau nge e ere diana liutaa i sulie iiꞌonga i lalo aana a Kraes nge Jon 15.
?Nga taa ni mo eehuꞌi neꞌisaenga i laona uusu-uusu ienini?
A Jisas e uure oto mai i naꞌona aehotalana walumalau. (1:1-18)
A God e dau aakau aana mo ola loosie asunge a Jisas. (1:19–1:51)
A Jisas e haꞌa-uusulie mwala hunge aana mo henue oto hunge. (2:1–12:50)
A Jisas e haꞌa-uusulie mola mo pwaarongoisuli ingeie i naꞌona maenga ingeie. (13:1–17:26)
A Jisas e mae na e mauri eelihoꞌi loꞌu. (18:1–21:25)
1A Jisas Ingeie Mei Wala Ni Meurihe
1Aana aehotalana walu ola na walumalau haꞌike ue, a mei Wala e pwani iiꞌo oto, na a mei Wala ngeena oto i saana God, na a mei Wala ngeena ingeie tohungei God oto noꞌone. 2Ingeie oto i saana God uure i aehotalana. 3Haꞌaholalana taꞌena nga ola e si lae noꞌone mola aana. Nga taꞌa-taꞌa mei ola nge haꞌaholalana e lae, e kaꞌa lae ike aahoꞌa aana. 4A mei Wala ngeena oto aahuꞌine maurihe, na maurihe ngeena oto raa-raa hunie mo iinoni aana walumalau. 5A Raa-raa ngeena ko raa i laona rodohono, na rodohono e kaꞌa aꞌailaꞌa ike liutaa aana hunie ke mwaꞌasie.
6Oto a God e uusungeꞌinie nga mwane satana a Jon. 7Na ingeie ienini, e lae mai huni haꞌarongoa mwala aana a Raa-raa ngeena, hunie kire ke mani rongoa tataroha aana, na kire ke hiiwalaimoli aana. 8A Jon maraana, ingeie a Raa-raa ngeena haꞌike, taꞌe e lae mola mai huni ere i sulie a Raa-raa ngeena. 9A Jon e unue uri a tohungei Raa-raa ko lae oto mai laona walumalau, na ingeie oto kei raangie ahutana iinoni i laona walumalau.
10A mei Wala ngeena e lae oto mai i laona walumalau, na haꞌaholalana walumalau e lae taane oto aana, taꞌe walumalau e kaꞌa manataꞌinie ike. 11Maꞌalana tohungana mwala ingeie mo Jiu, taꞌe kire kaꞌa takuhie ike. 12Taꞌe ngaeta mo iini kire takuhie taane, na kire hiiwalaimoli oto aana. Oto e asuie uri ikire oto, kire ke neꞌie mo kalena God. 13Kire kaꞌa neꞌi kalena God ike aana hutanga nge e uure mwaanie hari-huninge ni sape i sulie tolaha ni iinoni, taꞌe kire hute haalu oto aana God maraana.
14A mei Wala ngeena e lae oto mai na e neꞌi iinoni. E oꞌoꞌo oto i matolameelu na melu leesie oto manikuluhaꞌana, mei menikuluꞌanga oto paine aena aana ingeie oto taꞌa-taꞌa mwela mouteꞌi a God. Ingeie oto ko niie ahutana hahuꞌana manata-diananga a God hunikie, na ko unu-unue ahutana walaimolinge a God hunikie.
15A Jon e ere i sulie a mei Wala ngeena, na e soi oto paine uuri, “Iini nge nou ere-ere rarangana kaꞌu ienini, nge nou unue uuri ‘Iini kei lae mai sulieu e paine loꞌu liutaa aaku, aana ingeie e pwani iiꞌo oto na ineu nou kaꞌa hute ue.’ ”
16Oto aena aana e tohungei honu aana manata-diananga na walaimolinge, nge ko nii-niie mai ngaeta mo niinge diana loꞌu hunie ke oolisie niinge diana wau i naꞌo ngeena. 17Aana waite a God e niie mo Haꞌatolanga hunie a Mosis hunie ke heꞌi niiꞌi loꞌu hunie mwala, taꞌe a Jisas Kraes maraana ko niie mai manata-diananga na walaimolinge hunikie. 18Nga taꞌa-taꞌa iini e kaꞌa leesie ike ue a God. Taꞌe taꞌa-taꞌa mwela mouteꞌi ingeie ko oꞌoꞌo peꞌie Aamana, na aana ingeie tohungei God noꞌone, ingeie oto e haataꞌi diana aana a God hunikie.
A Jon Loto Maaꞌi E Unue Uri A Jisas Oto A Haꞌa-uuri Nge Kire Haaraꞌinie Noꞌone A Kraes
Matiu 13:1-12, Mak 1:1-18, Luk 1:1-18
19Oto laladonga i sulie laeliwalanga a Jon e lae uuri. Mo naꞌohai mwane ni Jiu i Jerusalem kire uusungeꞌinie ngaeta mo pris na ngaeta mo iini aana komu a Livae 1:19 Asunge mo iini aana komu a Livae hunie kire ke peꞌie mo pris oto tarau i laona Nume Maaꞌi Peine mo Jiu. i saana Jon huni dolosi aana uuri, “?A tei ni iꞌoe? ?Mwaanie ohe iꞌoe a Kraes?”1:19 Satai Kraes ngeena, neꞌisaenga aana uri a Haꞌa-uuri, iini nge a God e haiholotaꞌinie uure oto waite uri kei lae mai huni haꞌa-uurie mwala ingeie. Leesie ere-luhesilana mo wala wai purine puke.
20Oto a Jon e kaꞌa eero ike, taꞌe e tola tahangaꞌinie mola uuri, “Ineu a Kraes haꞌike.”
21Oto kire ko heꞌi dolosi loꞌu aana uuri, “?Oto iꞌoe a tei keꞌu? ?Wa ohe iꞌoe a Propet Elaeja?” 1:21 Mo Jiu kire aamasitoꞌo aana uri a Propet Elaeja e kaꞌa mae ike, taꞌe e hane mauri mola taꞌau i Lengi. Kire hiiwalaimoli uri a Propet Elaeja kei ooli mei huni unu tahangaꞌinie uri haꞌamangolana walumalau e karaꞌini oto. Asunge a Jon Loto Maaꞌi e aaopa aana ingeie ko haataꞌinie Kalena God hunie mwala ni Israel. Aena urine kaꞌu e unue ingeie a Elaeja haꞌike. Lae-lae a Jisas e unue uri a Jon Loto Maaꞌi ingeie a Elaeja. (Leesie Matiu 11:14 na Matiu 17:10-13.) Taꞌe maholo a Jisas e ere urine, e kaꞌa ere aaopa ike mwaanie a Jon Loto Maaꞌi, aana a Jisas ko ere i sulie a Jon Loto Maaꞌi mala iini nge ko toolea mwala loꞌu i saana God aana ko haꞌa-oaie walana Propet Malakae aana Malakae 4:5-6.
Oto a Jon ko aalamire mola uuri, “Ineu haꞌike.”
Oto kire ko dolosi loꞌu aana uuri, “?Mwaanie ohe iꞌoe oto propet paine mala a Mosis nge emi ko maa-maaꞌoohie?”
Oto ko aalamire loꞌu uuri, “Haꞌike noꞌone.”
22Aena urine kire ko si teꞌuri hunie, “?Oto iꞌoe nga iinoni uri taa kaꞌu? O ke unu diana aana oodoiꞌemeelu hunie melu ke lai haꞌarongoa mo iini kire uusungeꞌiniꞌemeelu mei.”
23Oto a Jon e si aalamire mola aana walana Propet Aesaea uuri, “Ineu kaꞌu oto iini ko soi-soi peine i laona hanuesala uuri, ‘Omu ke haꞌa-oodohie tala loosie laenga mai a Aalaha.’ ”Aesaea 40:3
24Oto mo iini aana pulitaa ngeena nge ikire mo Parise kire uusungeꞌinire mai ngeena, 25kire ko si dolosi aana a Jon uuri, “?Mala uri iꞌoe a Kraes haꞌike wa a Elaeja wa a propet paine ngeena, na e ue kaꞌu o ko loo-loto maaꞌi oto aana mwala?”
26Oto a Jon ko aalamire uuri, “Ineu, nou toꞌo aana nanamanga taane huni loto maaꞌi aana mwala aani wei. Taꞌe nga iini omu kaꞌa lio saie ike uri ingeie a tei, ingeie taane mola i matolakaelu. 27Ingeie oto iini nge no ko deu aakau aana tala loosie, na ingeie oto e tohungei peine loꞌu liutaa aaku, hule aana ineu, na nou kaꞌa diana ike malisine ne ke asu mala koni-konihe huni luhesie hoꞌohaahiꞌae ingeie.”
28Walu erenga ienini kire rau oto wau aana leu a Jon e loto maaꞌi aana, nge e karaꞌinie huilume i Betani poꞌo wau hatarie sato pwaa aana wai i Jodan.1:28 Huilume i Betani ienini e aaopa mwaanie huilume i Betani nge Jon 11:1 na Mak 11:1 kire ere i sulie nge e iiꞌo karaꞌinie i Jerusalem.
A Jisas Oto Iini Nge Ko Taꞌaasie Oorahaꞌaa Aana Walumalau
29Oto hai dinge loꞌu mola i purine, a Jon e leesie a Jisas ko lae mai saana, oto ko si teꞌuri, “!Lio kaꞌu! A mwane ngeena, ingeie oto Kalei Sipu a God, aena aana ingeie ni ko taꞌaasie oorahaꞌaa aana walumalau. 30Iini nge nou ere-ere i sulie kaꞌu oto ngeena, aana maholo nou unue uuri, ‘Nga iini kei lae mai sulieu, taꞌe ingeie e paine loꞌu liutaa aaku aana ingeie e pwani iiꞌo oto na ineu nou kaꞌa hute ue.’ 31Ineu na nou kaꞌa saie ike noꞌone holaꞌinaꞌo uri ingeie a tei. Taꞌe maꞌalana e urine nou lae peꞌi loo-loto maaꞌi aana mwala mola aani wei loosie maholo kei hule, hunie uri mwala ni Israel kire ke si lio saie uri ingeie a tei maholo ko hule ngeena.”
32-33Oto a Jon ko si unu tahangaꞌinie hunie mwala uuri, “A God e uusungeꞌinieu mei huni loto maaꞌi aana mwala aani wei loosie iini nge kei lae ue mai. Aana maholona, ineu nou kaꞌa sai diana aana ike ue uri ingeie a tei. Taꞌe a God e unue hunieu uuri, ‘Iini o ko leesie Liꞌoa Maaꞌi ko siho i lengine na ko iiꞌo oto i lengine, ingeie otona iini kei loto maaꞌi aana mwala aana Liꞌoa Maaꞌi.’ Oto no ko unu tahangaꞌinie uri ingeie oto mwane nou leesie Liꞌoa Maaꞌi e siho mai uure i Lengi oto mala hiroikuu na e iiꞌo oto i lengine. 34Nou leesie oto, na no ko unue oto huniꞌomu uri ingeie oto Kalena God.”
E Ro Pwaarongoisuli Kire Talaꞌai Lulu I Sulie A Jisas
35Oto hai dinge loꞌu i sulie, a Jon e uure loꞌu weu i leune peꞌie ngaeta ro pwaarongoisuli ingeie. 36Maholo e leesie a Jisas ko tapaliu oto ko teꞌuri hunie e ro mwaena, “!Lio kaꞌu! Kalei Sipu a God, kaꞌu oto waune.” 37E ro pwaarongoisuli ngeena e rongoa a Jon ko ere urine, oto kirerue aaliꞌu, kirerue ko lulu i sulie oto a Jisas.
38A Jisas e aaliꞌu na ko leesie e ro mwane ko lae i sulie. Oto ko dolosi aadarue uuri, “?Nga taa more saetoꞌo aana?”
Oto kirerue ko aalamie uuri, “?O ko oꞌoꞌo i tei, Rabae?” (Mei wala “Rabae” ngeena, ngaeta mei wala aana erenga mo Jiu, loꞌongaꞌinge aana uri “Haꞌa-uusuli.”)
39Oto a Jisas ko teꞌuri hunirerue, “More ke lae mai na more ke leesie oto maraamoreꞌi.” E ere urine mola hunire ola mala maholo sato e ngara aawala haahuu i hoꞌowa aana hai dingena.1:39 Erenga ni Krik e unue mola uuri, “E hule oto aana aawalai maholoi sato.” Mala uri a Jon ko iidumie mo maholoi sato mala mo Jiu, nge e neꞌie oto 4 kiloko i seulehi eena. Taꞌe aana a Jon ko ere luhesie mo wala ni Jiu i laona uusu-uusu ienini, e kaꞌa lio ike mala ko uusu-uusu mola hunire mo Jiu. Oto kie saie uri a Jon ko iidumie mo maholoi sato mala mo Rom ko iidu-iidu. Oto iidunge ikie e sada noꞌone mala iidunge mo Rom. Oto kie sai uri kire oodoie a Jisas ola mala 10 kiloko aana aapa i hoꞌowa. Oto kirerue si lae peꞌie hunie leu nge ko oꞌoꞌo aana, na kirerue ko iiꞌo oto peꞌie aana hai dinge ngeena.
40Ngaeta mwane aana e ro mwane ngeena, a Andru, aasine a Saemon Pita. 41Oto a Andru ko tolana loꞌohie oto aasine, a Saemon, na ko haꞌarongoa oto uuri, “Mere lio oodoie oto a Mesaea.” (Mei wala “Mesaea” ngeena, ngaeta mei wala aana erenga mo Jiu, loꞌongaꞌinge aana uri “Kraes,” iini nge a God e haiholotaꞌi ni uusungeꞌinie mai huni haꞌa-uurie walumalau.)
42Oto a Andru e toolea Saemon i saana Jisas. A Jisas e toꞌomaaie a Saemon, e si teꞌuri, “Iꞌoe oto a Saemon kalena Jon, taꞌe haaraꞌinilemu kei lae oto aana a Sipas.” (Satai ola aana erenga mo Jiu ngeena e sada mola peꞌie satai Pita aana erenga ni Krik, na loꞌongaꞌinge aana uri “a Hau” aana a Jisas e saie uri a Pita kei neꞌie mwane kei uure maꞌutaꞌa diana mala hau e susu.)
A Jisas E Soie A Pilip Na A Nataniel Huni Lulu I Sulie
43Oto hai dinge loꞌu i sulie, a Jisas e neꞌisae huni lae hao i Kalili. E lio oodoie a Pilip, oto ko teꞌuri hunie, “O ke lae mai lulu i sulieu.” 44A Pilip ingeie mwane ni Betsaeda, huilume noꞌone a Andru na Pita. 45Oto a Pilip e lae haitalea a Nataniel, ko si teꞌuri hunie, “Melu lio oodoie oto a Kraes nge a Mosis e uusu-uusu i sulie i laona uusu-uusu aana mo Haꞌatolanga, na mo propet noꞌone kire uusu-uusu i sulie. Ingeie oto a Jisas ni Nasaret, kalena a Josep.”
46Oto a Nataniel ko dolosi aana uuri, “!Haꞌike eena! ?Uri nga mei ola diana uri taa ni kei uure mai mwaanie i Nasaret?”
A Pilip ko aalamie uuri, “Lae mai na o ke leesie oto maraamu.”
47Maholo a Jisas e leesie a Nataniel ko lae mai takoie, ko si ere oalana uuri, “A mwane ie tohungei mwane ni Israel toꞌohuu nge e saꞌa hahuꞌei eeroa ike nga iini.”
48Oto a Nataniel e dolosi aana Jisas uuri, “?O manataꞌinieu keꞌu uri taa?”
A Jisas e aalamie uuri, “Nou leesiꞌo kaꞌu weu i aeꞌaena ai fik, na a Pilip e kaꞌa soiꞌo ue.”
49Oto a Nataniel ko si teꞌuri hunie a Jisas, “!Poro paine, iꞌoe oto Kalena God! !Iꞌoe oto inemauri nana mo Israel!”
50Oto a Jisas ko dolosi aana a Nataniel uuri, “?Uri o ko hiiwalaimoli mola aena aana nou unue huniꞌo uri nou leesiꞌo i mamalutana ai fik ngeena? O kei leesie taane mo ola paine loꞌu liutaa aana leu ienini.” 51Na ko heꞌi unue loꞌu hunire uuri, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri omu kei leesie mo ola paine loꞌu liutaa, hule aana omu kei leesie i Lengi kei taha na mo ensel a God ko walo-waloliu taꞌau na mai aano i seeku a Kale Ni Iinoni.” 1:51 A Jisas ko haataꞌinie uri ingeie e paine loꞌu liutaa aana Jekob, weuwana mo Jiu oto i naꞌo, aana nga taa e rau heutaꞌai aana weuwada a Jekob ko reu noꞌone aana a Kraes. Leesie Jenesis 28:10-17.
2A Jisas E Asuie Wai E Neꞌie Waen
1Oto loꞌu mola i purine e ro hai dinge e mango, ngaeta ngauhe aana haꞌarurunge e rau aana huilume i Kena aana poꞌo ni henue i Kalili. Nikana Jisas noꞌone i leune, 2na kire haꞌarongoa mai noꞌone a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie hunie ngauhe ngeena.3Oto i sulie tolahada, kire ko inu-inu waen aana ngauhe aana haꞌarurunge, na lae-lae waen ikire e mango oto. Oto maholo waen ikire e mango, nge nikana Jisas ko si teꞌuri hunie, “Waen e mango oto mwaanire.”
4Oto a Jisas ko aalamie uuri, “?Hunie kure ke ue kaꞌu, Teite, na e kaꞌa hule ue aana maholo ineu hunie ne ke haataꞌinie manikuluhaꞌaku?”
5Taꞌe a nikana e unue mola hunie mo koni-konihe uuri, “Nga mei taa ko unue huniꞌomu, omu ke dau mola i sulie.”
6Na i sulie tolahana mo Jiu huni hodalie walu ola hunie maurihaꞌada ke maaꞌi,2:6 Mo Jiu kire toꞌo aana mo haꞌatolanga oto hunge i sulie lotonga na hoda-nimanga hunie kire ke iiꞌo rereꞌa, aana kire unue uri tolahai ola urine kei peꞌire hunie kire ke adona palolana a God. kire neꞌie e oono ho ateꞌa hau peine i leune. Na kire mani adona ola mala tangalai lita aani wei nga hue. 7Oto a Jisas ko teꞌuri hunie mo koni-konihe, “Omu ke dedeie mo ho ateꞌa ngeena aani wei.” Oto kire dedeiꞌi na kire mani honu makeato oto. 8Oto a Jisas ko teꞌuri loꞌu hunie mo koni-konihe, “Omu ke taluhie nga leu mwaanie ngaeta ho ateꞌa, na omu ke toolea hunie naꞌohai koni-konihe nge ko lio i sulie mo ngeulaa aana ngauhe.” Oto kire si toolea kao-kao ngeena hunie.
9Maholo naꞌohai koni-konihe e mami aahongana, na wai ngeena e neꞌi waen oto. A porona e kaꞌa saie ike uri waen ngeena e uure i tei, taꞌe mo koni-konihe haꞌalaa kire saie. Oto naꞌohai koni-konihe ngeena e soie poro haalu, 10ko si teꞌuri hunie, “No ko tohungei pangataꞌiniꞌo, aana taꞌena nga iinoni loꞌu, kire ko holaꞌi nii-niie kaꞌu tohungei waen diana ana mwala. Oto maholo mwala kire inu hiitoꞌo oto, nge kire ko si niie loꞌu waen nge e kaꞌa tohungei diana ike ngeena. Taꞌe iꞌoe, tohungei waen diana ienini o ko si lae peꞌi niie mai puri.”
11Eetana nga mei tolimaa aana nanamanga a Jisas ienini, e asuie i Kena aana poꞌo ni henue i Kalili. I leune e haataꞌinie manikuluhaꞌana, nge mo pwaarongoisuli ingeie e si hiiwalaimoli aana. 12I purine ngauhe aana haꞌarurunge ngeena e mango, e si lae hunie i Kapaneam peꞌie nikana, na mo eesine mwane kire mani hute, na mo pwaarongoisuli ingeie. Oto kire iiꞌo loꞌu i leune hunie ngaeta mo hei dinge.
Eetana Nga Maholo A Jisas E Oohea Mwala Haꞌa-haꞌaholi Mwaanie Nume Maaꞌi Peine
13Maholona ko karaꞌinie mone oto hai dinge paine ikire mo Jiu huni esuie Houlaa Ni Liumwaanie, oto a Jisas e hanetaa taꞌau i Jerusalem. 14E lae taꞌau i Nume Maaꞌi Peine na ko leesie mwala ko haꞌaholingeꞌinie mo ola mauri hunie mo uuraaꞌinge. Mwala ko haꞌaholingeꞌinie mola mo puluke na mo sipu na mo hiroikuu taꞌau i laona lolata aana Nume Maaꞌi Peine. Na mwala nge kire ko ooli-oolisi toꞌoha aana mo henue hai aaopaꞌi hunie toꞌoha ikire mo Jiu, kire iiꞌo oto noꞌone taꞌau i sulie mo taetahe ikire. 15Oto a Jisas e asuie nga ola huni reu-repu aana iieli walo, ko si oohe aasie mo puluke na mo sipu ngeena mwaanie lolata aana Nume Maaꞌi Peine. Na ko korasie oto mo toꞌoha mwala ko ooli-oolisi toꞌoha ngeena, na ko pwelusie oto mo taetahe ikire i aano. 16Oto a Jisas ko teꞌuri hunie mo iini ko haꞌa-haꞌaholi hiroikuu, “!Omu ke taꞌaasie mo ola ienini mwaanie i leu! !Omu ko tohungei waelie mola nume Aamaku, aana omu ko da ko neꞌi leu ni haꞌaholi!”2:16 A Jon ko lalado i leu i sulie eetana nga maholo a Jisas e oohea mwala mwaanie Nume Maaꞌi Peine aana maholo e si aehota huni lae peꞌi tarohaꞌinie Aalahanga a God. E oolu Tataroha Diana kira Matiu na Mak na Luk kire ko meni ere noꞌone i sulie ngaeta maholo a Jisas e oohea mwala mwaanie Nume Maaꞌi Peine. Taꞌe kire ko ladoa ruana nga maholo a Jisas e oohea mwala urine aana wiki ooreta i naꞌona e mae. Leesie Matiu 21:12-13, na Mak 11:15-17, na Luk 19:15-45.
17Maholo nge a Jisas e ere urine, mo pwaarongoisuli ingeie ko si aamasitoꞌo aana Uusu-uusu Maaꞌi e unue uuri, Neꞌisaenga paine haahie nume iꞌoe God, ko weru oto mala dunge i manataku.Sam 69:9
18Oto mo mwane paine mo Jiu kire lae mai saana Jisas, kire ko si teꞌuri hunie, “?Nga huꞌi-huꞌite uri taa o sai esuie mala nga tolimaa huni haataꞌinie aameelu uri o toꞌo aana nanamanga huni esuie leune?”
19Oto a Jisas e aalamire mola uuri, “Mala uri omu kei ohoie Nume Maaꞌi ienini i aano, taꞌe ineu ne kei taꞌe aalihoꞌi aana loꞌu mola aana e oolu aata hai dinge.”
20Oto kire ko teꞌuri, “!Haꞌike eena! E hai aawalai helisi mwana oono nge mwala kire tohue Nume Maaꞌi Peine ie i suliꞌi. ?Oto uri iꞌoe o kei taꞌea loꞌu mola aana e oolu aata hai dinge?”
21Taꞌe nume maaꞌi nge a Jisas e ere rarangana uri sapena mola maraana ni ngeena. 22Oto maholo e taꞌelaꞌi mwaanie maenga, nge mo pwaarongoisuli ingeie kire si aamasitoꞌo aana e ere urine. Na kire si hiiwalaimoli aana mo Uusu-uusu Maaꞌi na oto aana mei wala nge a Jisas e unuena.
23Oto aena aana a Jisas e haataꞌinie mo tolimaa aana nanamanga ingeie maholo e oꞌoꞌo i Jerusalem aana Houlaa Ni Liumwaanie ngeena, mwala oto hunge kire hiiwalaimoli uri ingeie oto a Kraes, iini kire ko maa-maaꞌoohie. 24Taꞌe a Jisas e kaꞌa tohungei norutoꞌo ike aada, aena aana e saie mone tolahana ahutana iinoni. 25Oto maꞌalana nga iini e kaꞌa unue loꞌu tolahana mwala oodoie, taꞌe ingeie e saie mola nga taa i laona manatada.
3A Nikodimas E Lae Mai Saana Jisas
1Oto ngaeta naꞌohai mwane haahie mo Jiu nge satana a Nikodimas, na ingeie noꞌone aana pulitaa mo Parise, 2e lae mai saana Jisas aana ngaeta hai rodo, oto ko teꞌuri, “Haꞌa-uusuli, melu leesie tolimaa aana mo huꞌi-huꞌite o ko esuiꞌi ngeena, na melu manataꞌinie uri iꞌoe nga haꞌa-uusuli uure oto mwaanie a God. Aana nga taꞌa-taꞌa iinoni e saꞌa roroꞌa ni esuie ike mo huꞌi-huꞌite o ko esuiꞌi ngeena, na uri a God kaꞌa peꞌie.”
3Oto a Jisas ko aalamie ko teꞌuri, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌo uri nga taꞌa-taꞌa iinoni e saꞌa roroꞌa ni lio mangine Aalahanga a God na e kaꞌa hute haalu loꞌu.”
4Oto a Nikodimas ko teꞌuri hunie a Jisas, “?Nge iinoni e repo oto, kei hute uri taa loꞌu? ?Uri kei sili eelihoꞌi loꞌu iiana nikana hunie ke si hute haꞌarue loꞌu?”
5Oto a Jisas ko aalamie uuri, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌo uri mala nga iini e kaꞌa hute aani wei na loꞌu aana Liꞌoa Maaꞌi, nge e saꞌa roroꞌa ni sili ike i laona Aalahanga a God. 6Iini nge e hute mola aani iinoni, nge ingeie kei toꞌo aana mauringe noꞌone mola mala iinoni. Taꞌe iini e hute aana Liꞌoa Maaꞌi a God, nge ingeie kei toꞌo aana maurihe oto mala ngaeta kalena God. 7O ke suꞌuri papangataꞌi aana no ko unue huniꞌo uri omu ke haro hute haalu loꞌu haꞌalaa. 8Liꞌoa Maaꞌi a God e urihana iiru nge ko ooru-ooru mola aana taꞌena nga leu i sulie saena. O ko rorongoa taane aawa-aawatana, taꞌe o kaꞌa saie ike uri e uure mai i tei, wa ko lae pwau i tei. E urine noꞌone maholo Liꞌoa Maaꞌi a God ko niie maurihe huu nana nga iini, aana o kaꞌa saie e rau uri taa, taꞌe o si saie mola uri e toꞌohuu.”
9Oto a Nikodimas ko dolosi uuri, “?Haꞌalaa leune kei reu uri taa eena?”
10A Jisas ko aalamie ko teꞌuri, “!Haꞌike eena! Iꞌoe oto haꞌa-uusuli peine i Israel. ?Oto e ue kaꞌu o kaꞌa lio saie leune? 11No ko ere toꞌohuu oto huniꞌo uri melu ko ere oto i sulie nga taa melu manataꞌinie, na melu ko unu tahangaꞌinie oto oodoiꞌomu nga taa melu leesie. Taꞌe nga iini eemiu e kaꞌa sare hiiwalaimoli ike mola aana. 12?Mala uri omu kaꞌa hiiwalaimoli oto aaku aana no ko ere i sulie mo ola ko reu-reu mei aano i leu, omu ke si hiiwalaimoli eeku uri taa eena aana uri ne kei ere i sulie mo ola ko reu taꞌau i Lengi? 13Aana nga taꞌa-taꞌa iini aaopa loꞌu e kaꞌa lae ike ue taꞌau i Lengi hunie ke haꞌarongoꞌomu aana, mwaanieu a Kale Ni Iinoni nge nou uure taꞌau i Lengi.
14“Oto i naꞌo maholo mo mwaa ala-ala oto hunge kire ko alaie mo Israel i laona hanuesala, a God e unue hunie a Mosis ke asuie mwaa aana bras hunie ke taꞌea i lengi peꞌie hai ei. Oto taꞌena nga iini ko lio takoie, nge haꞌa-uurilana ko lae oto. Nge e urine noꞌone aana ineu a Kale Ni Iinoni, kire kei taꞌeau i lengi peꞌie hai ei, 15uri hunie taꞌena nga iini ko hiiwalaimoli eeku kei helesie maurihe huu.”
A Kalena God E Lae Mai Huni Haꞌa-uurie Walumalau
16A God e tohungei manata diana hunie walumalau, hule aana e uusungeꞌinie taꞌa-taꞌa mwela mouteꞌi ingeie ke mae oalana, hunie taꞌena nga iini ko hiiwalaimoli aana ke suꞌuri eiꞌaa, taꞌe ke helesie maurihe huu i tehulaꞌana. 17Aana a God e kaꞌa uusungeꞌinie ike a Kalena i laona walumalau hunie ke leie walumalau, taꞌe hunie haꞌa-uurilana walumalau ke lae aana. 18A tei nge ko hiiwalaimoli aana a Kale, leilana e saꞌa lae ike. Taꞌe a tei nge e kaꞌa sare hiiwalaimoli aana, nge leilana e pwani lae oto, aena aana e kaꞌa hiiwalaimoli ike aana taꞌa-taꞌa mwela mouteꞌi a God. 19Na leilada kei lae mola aena aana raa-raa e lae oto mai laona walumalau, taꞌe kire hari hunie mola rodohono liutaa aana raa-raa, aena aana helelada e tataꞌala. 20Mo iini helelada e tataꞌala kire tohungei leledie raa-raa, aena aana kire sereꞌinie uri haataꞌinilana mo tataꞌalanga ikire ke lae haadaꞌi. 21Taꞌe iini nge helelana e diana aana ko euꞌesuie mo ola aana walaimolinge haliꞌite, nge ingeie e saetoꞌo aana raa-raa, aena aana raa-raa ko haataꞌinie uri a God ni ko peꞌie huni esuie ahutana mo esunge ingeie.
A Jon Loto Maaꞌi E Ere Haꞌapainaꞌaa Loꞌu A Jisas
22Oto purihaꞌana, a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire si lae wau mwaanie mo huilume na kire oꞌoꞌo kaꞌu weu aana poꞌo ni henue i Jiudia i leune haꞌataulie mo huilume. Oto mwala ko si lae mai i saada, na kire ko lae peꞌi loto maaꞌi aana mwalana.
23-24Na aana maholona, a Herod e kaꞌa neꞌie ike ue a Jon Loto Maaꞌi i nume ni hoꞌo, taꞌe a Jon ko lae ue peꞌi loo-loto maaꞌi aana mwala i laona mo lama i Aenon karaꞌinie huilume i Salim, aena aana mo huulaa ni wei e hunge i leune. Mwala oto hunge kire ko lae oto mai saana, na e loto maaꞌi oto aada. 25Oto erenga haitapali ko aehota lae oto i matolana mo pwaarongoisuli a Jon na ngaeta mwane ni Jiu haahie mo Haꞌatolanga a Mosis i sulie haꞌahili-hilinge aani lotonga rereꞌa. 26Lae-lae, kire lae mai i saana Jon na kire ko haꞌarongoa uuri, “?Haꞌa-uusuli, o saie mwane nge e oꞌoꞌo peꞌiꞌo i reune wai i Jodan aana aapa poꞌo wau, nge o ere-ere i sulie? A mwaena ko loo-loto maaꞌi oto, na ahutana mwala ko meni lae oto i saana.”
27Oto a Jon ko aalamire uuri, “Taꞌena nga ola nga iini e toꞌo aana, e toꞌo aana mola aena aana a God taꞌau i Lengi e niie nana. Oto nou saꞌa saehanalie ike asunge a porona, wa ne ke upwesie mwala nge kire ko lae oto i saana. 28Iꞌomu maraamiu omu rongoa kaꞌu oto aana nou unue uri Ineu a Kraes haꞌike, taꞌe ineu iini a God e uusungeꞌinieu mola huni deu aakau aana tala loosie a Kraes ni ie. 29Maholo haꞌarurunge ko lae, a poro haalu oto iini nge ko toꞌo keni. Taꞌe tohungei malahune poro haalu ngeena nge e naꞌona laeha hunie tola-keninge, ingeie ko si ilenimwaꞌe mola haahie haꞌarurunge a poro haalu ngeena. Oto ineu domana malahune poro haalu ngeena, na ilenimwaꞌenga ineu ko lae mola mai oa urine. 30Ingeie ke pai-peine oto, na ineu ne ke mwai-mwei oto.”
A Kraes E Paine Oto Liutaa Aana E Lae Mai Uure Taꞌau I Lengi
31Iini nge e lae mai uure taꞌau i Lengi, ingeie oto e paine liutaa aana ahutana mwala. Iini nge e uure mola mai mwaanie walumalau mai aano i leu, iini oto mai aano eena aana walumalau, na ko ere-ere mola i sulie walu ola ko reu-reu mai aano aana walumalau ie. Taꞌe iini nge e lae mai uure taꞌau i Lengi, ingeie oto e paine haahie ahutada mango. 32E uure taꞌau i Lengi na ko unu-unu tahangaꞌinie mo ola e leesiꞌi na e rongoꞌi, taꞌe tootaꞌi iini mola kire hiiwalaimoli loꞌu aana walana. 33Taꞌe mo iini nge kire ko hiiwalaimoli aana walana, kire haataꞌinie uri kire hiiwalaimoli aana nga taa a God e unue e tohungei toꞌohuu. 34Aana iini nge a God e uusungeꞌinie mai uure taꞌau i Lengi ngeena ko unu-unue walana God oto tarau, aena aana a God e nii taꞌingelu aana Liꞌoa Maaꞌi ingeie oto hunie. 35A Mamaꞌa e manata diana hunie a Kalena, na e niie ahutana walu ola mango oto i laona nimana huni lio i suliꞌi. 36Oto iini ko hiiwalaimoli aana a Kale e hele aana oto maurihe huu eena. Taꞌe iini nge e kaꞌa hiiwalaimoli ike aana a Kale, e saꞌa roroꞌa ni hele aana oto maurihe ngeena, taꞌe kei iiꞌo huu oto i mamalutana saewasunge a God.
4A Jisas E Ere-ere Peꞌie Keni Ni Samaria
1Oto mo Parise kire rongoa uri mo iini hunge ko lulu i sulie oto a Jisas, na ko loto maaꞌi oto aada, na hule aana kire hunge oto liutaa aana mo iini kire ko pwaarongo i sulie a Jon Loto Maaꞌi. 2(Taꞌe a Jisas maraana e kaꞌa loto maaꞌi ike aana mwala. Mo pwaarongoisuli ingeie ni mola kire ko esuie loto-maaꞌinge.)
3Oto maholo a Jisas e manataꞌinie uri mo Parise kire rongo oto urine, e si taꞌelaꞌi mwaanie poꞌo ni henue i Jiudia na ko eelihoꞌi oto hunie poꞌo ni henue i Kalili. 4Na tala hunie i Kalili ngeena e liu i laona poꞌo ni henue i Samaria. 5Oto a Jisas ko si hule i Samaria aana huilume satana i Saeka. Huilume ngeena, e iiꞌo mola karaꞌinie mei aano nge a Jekob e niie oto waite nana a Josep, a kalena. 6-8Na kakalu a Jekob e elie, e iiꞌo ue i leune. Oto a Jisas e lae wau e iiꞌo i aano i reune kakalu ngeena, aena aana ko weo aana laenga. Maholona sato e ngara e oono i seulehi,4:6-8 Erenga ni Krik e unue mola uuri, “E hule oto aana oonona nga maholoi sato.” Leesie Jon 1:39 i sulie iidumilana mo maholoi sato i laona uusu-uusu a Jon ienini. na i purine mo pwaarongoisuli kire lae taꞌau i huilume huni holi ngeulaa, oto ngaeta keni ni Samaria e lae mai huni tei wei aana kakalu ngeena. Oto a Jisas ko teꞌuri hunie, “O ke dangu wei ekue.”
9A keine ko tohungei pangataꞌi aena aana mo Jiu ko tohungei leledie mo Samaria, hule aana kire kaꞌa sare ngau ike wa kire ke inu aana mo kao-kao mo Samaria. Oto a keine ko teꞌuri hunie a Jisas, “Iꞌoe mwane ni Jiu, na ineu keni ni Samaria. ?Oto e ue o ko si sukaa nga mei wei emue aaku?”
10A Jisas e aalamie ko si teꞌuri hunie, “Iꞌoe o kaꞌa saie ike mei niinge a God ko sare niie huniꞌo, na o kaꞌa saie noꞌone uri a tei nge ko suke wai eemu ienini. Haꞌalaa, o sukaa oto mei wei meuri emue mwaanieu, na nou niie oto huniꞌo.”
11Oto a keine ko teꞌuri, “Poro paine, kakalu ienini e kokoro oto hiitoꞌo na nga mei ola huni dengu wei aana haꞌike aamu. ?Oto o ke si toolea mei wei meuri ngeena kaꞌu uure i tei eena? 12?Uri o ko loꞌo-loꞌongaꞌiniꞌo uri o paine loꞌu liutaa aana weuwaka a Jekob oto wau i naꞌo nge e niie kakalu ie naka? ?Oto nga mei wei diana uri taa o kei niie loꞌu, aana a Jekob na mo kalena na ahutana mo ola mauri ingeie kire mani inu-inu mola aana kakalu ienini?”
13Oto a Jisas e aalamie ko teꞌuri, “Taꞌena nga iini ko inu-inu aana wai ie, e sai maarou loꞌu mola. 14Taꞌe iini nge ko inu aana mei wei nge ne kei niie ana, e saꞌa maarou loꞌu. Mei wei nou niie ana ngeena kei neꞌi huulaa mauri i lalo aana, na kei niie maurihe huu hunie.”
15Oto a keine ko si teꞌuri hunie a Jisas, “Poro paine, o ke niie mei wei ngeena akue hunie ne ke suꞌuri heꞌi maarou loꞌu, na mwaanie nou heꞌi lae loꞌu mei huni tei wei i leu.”
16Oto a Jisas ko unue hunie uuri, “O ke lai unue hunie poro iꞌoe uri more ke lae kaꞌu mei seeku i leu.”
17Oto a keine ko aalamie a Jisas, ko teꞌuri, “Nou kaꞌa toꞌo poro ike.”
Oto a Jisas ko teꞌuri hunie, “E toꞌohuu oto aana o ko unue uri o kaꞌa toꞌo poro ike. 18Aana o toꞌo aana kaꞌu e lime poro, na iini nge o ko oꞌoꞌo i saana maholo ienini na ingeie nga poro toꞌohuu iꞌoe haꞌike. O ko ere toꞌohuu oto.”
19Oto a keine ko si teꞌuri hunie a Jisas, “Poro paine, no ko si lio saie uri iꞌoe nga propet ni ngeena. 20Oto saeku hunie uri o ke ere luhesie hunieu iini uri taa e toꞌohuu. Mo weuwemami mo Samaria oto i naꞌo, kire palo-paloa God i lengine toloi henue ie, taꞌe iꞌomu mo Jiu, omu unue uri i Jerusalem haliꞌite ni leu huni palo-paloa God.”
21Oto a Jisas ko teꞌuri loꞌu hunie, “Keine, o ke hiiwalaimoli eeku aana no ko unue uri maholo nge ko lae maine, mwala saꞌa palo-paloa ike taane loꞌu a Mamaꞌa mola i lengine toloi henue ienini wa taꞌau i Jerusalem. 22Iꞌomu mo Samaria, omu kaꞌa tohungei sai diana aana ike uri a tei ni omu ko palo-paloa. Taꞌe iꞌemi mo Jiu emi saie a tei nge emi ko palo-paloa, aena aana a Haꞌa-uuri ingeie mwane ni Jiu. 23Na maholo ko nanauhie oto mai, na e hule mone oto, hunie mwala ke palo-paloa a God Mamaꞌa oto toꞌohuu aani sae na aani walaimolinge.4:23 Maholo a Jisas e unue uri mwala ke palo-paloa mola a God aani sae na aani walaimolinge, nge e haataꞌinie noꞌone uri taꞌena nga leu o iiꞌo aana o sai paloa mola God. Aana a Mamaꞌa e tohungei saetoꞌo aana mo iini kire ko palo-paloa urine. 24A God e kaꞌa toꞌo aana ike mei sape mala iinoni aena aana ingeie Liꞌoa, na mo iini ko palo-paloa, kire ke palo-paloa oto aani sae na aani walaimolinge.”
25Oto a keine ko teꞌuri hunie, “Nou saie taane uri a Kraes kei lae mai, na maholo kei hule oto mai, nge ke si unu diana aana ahutana walu ola hunikie.”
26Oto a Jisas ko teꞌuri hunie a keine, “Ingeie kaꞌu oto ko ere-ere peꞌiꞌo ienini. Ineu oto ingeie.”
27Maholona na mo pwaarongoisuli a Jisas kire si hule mola i saadarue. Kire ko tohungei pangataꞌi aana kire leesie uri a Jisas ko ere-ere peꞌie a keni ngeena. Taꞌe nga iini aada e kaꞌa heꞌi dolosi loꞌu aana a keine uuri, “?Nga taa o saetoꞌo aana?” wa ke dolosi aana a Jisas uuri, “?E ue o ko ere-ere peꞌie a keni ngeena?”
28Oto a keine e toliꞌaasie ho ateꞌa ingeie huni wei, na ko eelihoꞌi oto taꞌau i huilume. E lai hule taꞌau, ko si unue hunie mwala uuri, 29“!Omu ke lae kaꞌu mei leesie a mwane mai ie! Ko unue mola walu ola nou talei deu-deuꞌi oodoieu. ?Mwaanie ohe ingeie ni oto a Kraes?” 30Oto mwalana kire taꞌelaꞌi mwaanie huilume na kire ko lae oto i saana Jisas.
31Taꞌe mo pwaarongoisuli, maholo a keine e lae mwaanire ngeena, nge kire ko haꞌatohu aana a Jisas uuri, “Haꞌa-uusuli, o ke ngau keꞌu.”
32Taꞌe a Jisas e teꞌuri mola hunire, “Mei ngeulaa taane aaku hule aana iꞌomu na omu kaꞌa saie ike nga mei ola aana.”
33Oto mo pwaarongoisuli ko si dolosi heiliu aada uuri, “?Mwaanie ohe nga iini e tola ngaulaa oto mai ana?”
34Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Mei ngeulaa ineu oto huni haꞌatoꞌoa saena iini e uusungeꞌinieu mei, na hunie ne ke haꞌamangoa oto mei esunge e niie hunie ne ke asuie. 35Omu ko unu-unue kaꞌu uri e hai waro-waro loꞌu nge kolu ke si soꞌokoni oto. Taꞌe ineu, no ko unue huniꞌomu uri maholo hunie soꞌokoninge oto ie. Leesie kaꞌu ahutana mwala ngeena, aana kire urihana hohola nge e repo oto, na kire urihana mo ngeulaa e malisine oto soꞌokonileni ke lae. 36Na maholo e hule oto hunie mo iini soꞌo-soꞌokoni kire ke asu hunie waaitada. Kire ke peꞌie mwala huni hiiwalaimoli oto aaku, na mo iinoni nge soꞌokonilada e lae ngeena, ikire noꞌone kire kei hele aana maurihe huu. Oto iini e holaꞌi tarohaꞌinie walana God hunie mwala, na iini e toolera mai saana God kire kei meni ilenimwaꞌe tararuru. Leune e urihana mola lio i sulilana hohola, na 37mei wala e toꞌohuu taane nge kie ko unu-unue uri, ‘Nga iini ko hesie mo litei ola, na ngaeta iini loꞌu ke soꞌokoni.’ 38Ineu no ko uusungeꞌiniꞌomu taꞌau huni soꞌokonie mola mo ola omu kaꞌa hasiꞌi. Mo iini aaopa kire holaꞌi esu i laona hohola ngeena, na iꞌomu omu ko si helesie diananga mola aana asunge ikire.”
39Mo iini hunge aana mwala ni Samaria i laona huilume ngeena kire hiiwalaimoli aana a Jisas, aena aana a keine e unue kaꞌu uuri, “Ko unue mola walu ola nou talei deu-deuꞌi oodoieu.” 40Oto maholo mo Samaria e lae mai hule i saana Jisas, kire ko haꞌatohu aana uri ke iiꞌo kaꞌu peꞌire. Na e iiꞌo oto aana hanuena e ro hai dinge.
41Mo iini hunge loꞌu kire hiiwalaimoli aena aana kire rongoa walana Jisas oto maraada. 42Oto mwalana kire ko unue hunie a keine uuri, “Melu hiiwalaimoli oto eena, kaꞌa ike mola i sulie nga taa o unue, taꞌe aena aana melu rongoa oto noꞌone walana maraameelu. Na ie melu saie uri ingeie ni oto a Haꞌa-uuri hunie walumalau.”
A Jisas E Haꞌa-uurie Kalena Nga Mwane Paine
43I purine e ro hai dinge a Jisas e iiꞌo wau i leune e saro mango, e si taꞌelaꞌi ko eelihoꞌi loꞌu hunie i Kalili. 44-45Maholo a Jisas e hule hao i Kalili, mwala i leune kire ko ilenimwaꞌe mola haahie aena aana ikire noꞌone, kire lae aana Houlaa Ni Liumwaanie taꞌau i Jerusalem, na kire leesie oto walu ola e asuiꞌi taꞌau. Taꞌe kire kaꞌa tohungei lio saie ike uri ingeie a tei. E rau mola urine mala a Jisas maraana e unue kaꞌu i naꞌo, uri mwala aana tohungana hanue nga propet kire saꞌa haꞌamaꞌu ike aana.
46-47Oto ngaeta naꞌohai mwane a Herod Inemauri e oꞌoꞌo oto aana huilume i Kapaneam, na kele mwela mwane ingeie ko mataꞌi. Maholo a mwaena e rongoa uri a Jisas e lae oto mwaanie poꞌo ni henue i Jiudia na ko lae oto mai hunie poꞌo ni henue i Kalili, a mwaena ko si lae huni ere peꞌie. Oto e oodoie aana huilume i Kena aana poꞌo ni henue i Kalili, leu nge a Jisas e huꞌisie wai ke neꞌi waen aana. A mwaena ko si lae i saana Jisas na ko eitanaie uri ke lae oto i Kapaneam huni haꞌa-uurie a kalena, aana karaꞌinie oto kei mae.
48Oto a Jisas ko teꞌuri hunie a mwaena, “Omu hiiwalaimoli mola aaku aena aana omu leesie oto mo ola ni pangataꞌinge na mo tolimaa aana mo huꞌi-huꞌite.”
49Taꞌe a mwaena ko haꞌatohu aana loꞌu uuri, “Poro paine, o ke lae oto mai peꞌieu maholo a kaleku e kaꞌa mae ue.”
50Oto a Jisas ko si aalamie uuri, “O ke lae mola. A kalemu e awaa oto.” A mwaena e hiiwalaimoli aana nga taa a Jisas e unue hunie, oto e si lae.
51Oto aana hai dinge loꞌu i sulie, maholo ko lae-lae ue hao i sulie tala, na ko oodoie mo mwane auꞌesu ingeie. Oto kire ko unue hunie uri “A kalemu e awaa oto.”
52Oto a mwaena ko dolosi aada uuri, “?Maholoi sato uri taa e talaꞌai awaa?”
Na kire aalamie uuri, “E talaꞌai awaa oto aana ola mala sato e ngara e hiu i seulehi nonola.”4:52 Erenga ni Krik e unue mola uuri, “E hule oto aana hiune nga maholoi sato.” Leesie Jon 1:39 i sulie iidumilana mo maholoi sato i laona uusu-uusu a Jon ienini.53Oto aamana mwaꞌune e manataꞌinie oto uri maholoi satona ni a Jisas e unue hunie uuri, “A kalemu e awaa oto.” Oto a mwaena na ahutana mwala aana nume ingeie kire mani hiiwalaimoli oto aana a Jisas.
54Ienini ruana nga maholo a Jisas e lae mwaanie poꞌo ni henue i Jiudia hunie poꞌo ni henue i Kalili na e asuie huꞌi-huꞌite huni haataꞌinie tolimaa aana uri ingeie a tei.
5A Jisas E Haꞌa-uurie Mwane E Rarasi
1Oto ngaeta maholo loꞌu i purine leune e mango, a Jisas e si hanetaa taꞌau i Jerusalem mala haꞌatolanga e unue i laona Uusu-uusu Maaꞌi hunie ngaeta houlaa paine ikire mo Jiu. 5:1 Mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uri e diana liutaa hunie ahutana mo mwane ni Jiu kire ke hanetaa taꞌau i Jerusalem i suli helisi hunie e oolu houlaa paine ikire. Eetana nge Liumwaanie, ruana nge Pentekos, na oolune nge Aapa-aapa. Kolu kaꞌa saie ike houlaa uri taa ni ko reu aana maholo ienini.2Na nga lama oto taꞌau i leune i Jerusalem nge kire haaraꞌinie aana erenga ni Jiu uri “Betsata.” Lama ngeena e iiꞌo poꞌoi sinaha mwaanie para aana huilume i Jerusalem, hoorana maai para kire haaraꞌinie “Maai Para Ni Sipu.” E lime Leu Ni Haa-haanaku kire iiꞌo noꞌone ahuie lama ngeena. 3Hungelana mo mae-maeaꞌa mala mo ulu, na mo rarasi, na mo toꞌu kire sai eno mola tarau aana mo Leu Ni Haa-haanaku ngeena. 45:4 Ngaeta mo uusu-uusu i naꞌo aana erenga ni Krik kire sapeie loꞌu tatala 4 uuri, “Mo mae-maeaꞌa kire ko maa-maaꞌoohie mola mo maholo nge wai i laona lama ngeena ko tei hiru-hiru, aena aana nga mo maholo ensel a God e sai lae mai hunie ke pwaie wai aana lama ngeena. Oto eetana nga iinoni nge ko suu i laona wai purine mo maholo ngeena, nge haꞌa-uurilana ko lae oto, maꞌalana mei maelaa aaela uri taa e toꞌo aana.”5Ngaeta mwane e eno noꞌone i leune, ko lae peꞌi mweri oto hunie oolu aawalai helisi mwana walu. 6Maholo a Jisas e leesie a mwaena e eno na e saie oto uri ko mweri tewa oto, ko si dolosi aana uuri, “?O saetoꞌo aana uri haꞌa-uurilemu ke lae?”
7Oto mwane ko mweri ngeena ko aalamie uuri, “E aasa, Poro paine, aana nou kaꞌa toꞌo aana ike nga iini huni suluꞌieu i laona lama maholo ko tei hiru-hiru. Oto suli maholo no ko lae-lae ue hao hunie wai, na nga iini aaopa e holaꞌi liu oto i naꞌoku na taꞌe ingeie mola haꞌa-uurilana ko lae.”
8Oto a Jisas ko teꞌuri hunie a mwaena, “!Taꞌelaꞌi! O ke toolea hulite iꞌoe, na o ke lae-lae oto.” 9Oto aeꞌaena a mwaena e tolana kohi oto mola aana maholona. Oto e toolea hulite ingeie, na ko lae-lae oto.
Mei ola ngeena e rau aana Dinge Maaꞌi Mo Jiu. 10Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu, kire ko teꞌuri hunie mwane nge haꞌa-uurilana e lae ngeena, “Siꞌiri Dinge Maaꞌi ikie, na e kaꞌa malisine ike mo Haꞌatolanga ikie uri o ke toolea hulite iꞌoe urine, sulie asunge ni ngeena.”
11Oto a mwaena ko aalamire uuri, “Mwane nge e haꞌa-uurieu ni e unue uri ne ke toolea hulite ineu, na ne ke lae oto.”
12Oto kire ko dolosi aana mwaena uuri, “?A tei mwane ni e unue huniꞌo uri o ke teꞌurine?”
13Taꞌe mwane nge haꞌa-uurilana e lae ngeena, e kaꞌa saie ike uri a tei ni e haꞌa-uurie, aena aana a Jisas e aaraꞌimuni oto mwaanie aana mwala hunge i leune.
14Oto loꞌu i puri, a Jisas e haitalea na e oodoie a mwaena taꞌau i laona Nume Maaꞌi Peine, ko si teꞌuri hunie, “Lio kaꞌu, haꞌa-uurilemu e lae oto. Oto o ke rohu mwaanie oorahaꞌaa mwaanie da na nga mei ola aaela loꞌu hiitoꞌo e heꞌi hite aamu loꞌu.”
15Oto a mwaena e lae, ko si lai haꞌarongoa mo naꞌohai mwane mo Jiu uri a Jisas ni e haꞌa-uurie.
A Jisas E Unue Uri Ingeie Kalena God Toꞌohuu
16Oto aena aana a Jisas e asuie mei haꞌa-uuringe ngeena aana hai Dinge Maaꞌi Mo Jiu, nge mo naꞌohai mwane mo Jiu kire ko si aehota taungeꞌinie.
17Taꞌe a Jisas e unue hunire uuri, “Aamaku ko esu taraꞌasi hule mai ienini, na ineu noꞌone no ko esu mala ingeie.” 18Na aena mei olana, mo naꞌohai mwane mo Jiu kire si neꞌisae oto hiitoꞌo huni horo maesie. E kaꞌa ilisie ike uri a Jisas e dau aaelasie haꞌatolanga ikire aana Dinge Maaꞌi hahaiteli, taꞌe aena aana ko unue noꞌone uri a God oto tohungei aamana, na urine nge ko da uri ingeie e sada oto peꞌie a God.
19Oto a Jisas e aalamire ko teꞌuri, “No ko unue oto huniꞌomu uri a Kale e saꞌa roroꞌa ni da ike nga mei ola tohune taꞌe mwaanie nga mei ola oto ko leesie Aamana ko euꞌesuie haꞌalaa ingeie ko esuie. Aana taꞌena nga ola a Mamaꞌa ko esuie, nge a Kale ko esuie noꞌone mola. 20A Mamaꞌa e haataꞌinie walu ola ko euꞌesuiꞌi oto aana a Kale, aena aana e tohungei manata diana hunie. Na kei haataꞌinie mo ola paine loꞌu hunieu hunie ne ke asuiꞌi, hule aana omu kei pangataꞌiniꞌi. 21Oto mala kaꞌu a Mamaꞌa ko taꞌea mo iini e mae mwaanie maenga hunie kire ke mauri loꞌu, nge a Kale na e urine noꞌone mola, aana e sai niie maurihe hunie mo iini e saetoꞌo aada. 22Na loꞌu a Mamaꞌa mone e saꞌa leie ike nga iini, aana e niie oto ahutana nanamanga aana leinge hunie a Kale. 23Aena ngeena, ahutana mo iinoni ke mani haꞌamaꞌu aana a Kale oto mala kire ko haꞌamaꞌu aana Mamaꞌa. Iini oto e kaꞌa haꞌamaꞌu ike aana a Kale, nge e kaꞌa haꞌamaꞌu oto noꞌone aana a Mamaꞌa nge e uusungeꞌinie mai eena.
24“No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri iini ko rongoa walaku na ko hiiwalaimoli aana iini e uusungeꞌinieu mei, iinoni ngeena e hele aana oto maurihe huu eena, na leilana e saꞌa roroꞌa ni lae ike loꞌu. Iini urine e pwani liu oto mwaanie maenga na e sili oto i laona maurihe.
25“No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri maholo ko nanauhie oto mai, na e hule mone oto, hunie mo iini maurihaꞌada e mae kei rongoa walaku a Kalena God. Na mo iini ko rongo peꞌi hiiwalaimolinge aaku kei hele aana maurihe. 26Na e urine oto aena aana a Mamaꞌa e maaie hunieu a Kalena noꞌone ne ke toꞌo aana nanamanga ni meurihe mala ingeie. Mala maurihe e uure mai mwaanie a Mamaꞌa maraana, nge urine loꞌu a Mamaꞌa e maaie hunieu a Kalena uri hunie ne ke sai niie maurihe noꞌone urine hunie taꞌena nga iini. 27Na a Mamaꞌa e niie noꞌone nanamanga huni lei-lei hunieu a Kalena, aena aana ineu a Kale Ni Iinoni.
28“Mwaanie omu pangataꞌi aana walu ola ngeena, aana ko karaꞌinie oto maholo hunie mo iini e mae kei rongoa walaku, na 29kire kei iisitaa poi mwaanie mo kilipweꞌu ikire. Mo iini kire asu diana haꞌalaa kire kei taꞌelaꞌi hunie maurihe huu. Taꞌe mo iini helelada e tataꞌala, kire kei taꞌelaꞌi mola hunie leilada kei lae aana maenga huu. 30Ineu nou saꞌa roroꞌa ni esuie ike nga mei ola tohuku, aana a Mamaꞌa e uusungeꞌinieu mei, na ingeie oto ni e unue hunieu uri ne kei lei-lei uri taa. Oto leinge ineu e oodo mola, aena aana nou kaꞌa dau ike mola i sulie saeku, taꞌe i sulie saena iini e uusungeꞌinieu mei.”
Ngaeta Mo Iini Aaopa Loꞌu Kire Ko Haꞌawalaimoliꞌaa Walana A Jisas
31Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu hunire, “Mala uri taꞌe ineu mola maraaku ni no ko lalado i sulieu nana mwala, nge e lio mala nou kaꞌa ere toꞌohuu ike. 32Taꞌe nga iini aaopa taane i leune ko haꞌawalaimoliꞌaa walaku, na nou saie uri nga taa ko unue i sulieu e toꞌohuu. 33Iꞌomu, omu uusungeꞌinie mwala iꞌomu kaꞌu i saana a Jon Loto Maaꞌi, na nga taa e unue huniꞌomu i sulieu ngeena e toꞌohuu oto. 34Ineu maraaku na nou kaꞌa hari hunie ike nga iinoni ke ere i sulieu, taꞌe no ko haꞌa-aamasitoꞌoꞌomu mola aana nga taa a Jon e unue i sulieu, uri hunie omu ke hele aana maurihe huu. 35Aana a Jon e urihana laite ko eeso-eeso aana ko sinelie saena mwala, na omu ilenimwaꞌe haahie raa-raa aana walana mola hunie kele maholo oꞌoruꞌe.
36“Taꞌe iini no ko ere i sulie ngeena e haataꞌi diana loꞌu liutaa aana a Jon, uri a Mamaꞌa ni oto e uusungeꞌinieu mei. Na mo esunge no ko euꞌesuiꞌi kire haataꞌi diana aana taane uri ineu a tei, aena aana mo ola a Mamaꞌa e niiꞌi hunieu huni esuiꞌi ni otona.
37“Na a Mamaꞌa iini e uusungeꞌinieu mei e pwani unu haataꞌi oto aana walu ola i sulieu maraana. Taꞌe iꞌomu, omu kaꞌa leesie ue maana, na hule aana omu kaꞌa rongoa ike loꞌu walana. 38Na walana e kaꞌa iiꞌo ike i laona saemiu, aena aana omu kaꞌa hiiwalaimoli ike aaku, iini nge e uusungeꞌinie mai huniꞌomu.
39“Omu ko tohungei heitale susulie mo Uusu-uusu Maaꞌi aena aana omu loꞌongaꞌinie uri i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi ngeena ni omu kei lio oodoie maurihe huu. Na mo Uusu-uusu ngeena kaꞌu mola kire ere i sulieu. 40Taꞌe omu kaꞌa sare lulu i sulieu ike huni hele aana maurihe ngeena.
41“Nou kaꞌa loꞌohie ike uri mwala ke haꞌamanikuluꞌaau, 42aana nou sai diana aana mola tolahamiu aana uri nga kele mei manata-diananga hunie a God haꞌike loꞌu i manatamiu. 43Ineu nou lae mai oalana a Mamaꞌa, taꞌe omu kaꞌa sare takuhieu ike. Taꞌe mala uri nga iini aaopa ko lae mai peꞌie mei neꞌisaenga ingeie mola maraana, nge omu ko si tekuhie. 44Omu saetoꞌo aana mola uri mwala ke laheꞌomu, taꞌe omu kaꞌa sare iiꞌo oodotaꞌi ike uri hunie taꞌa-taꞌa tohungei God ke laheꞌomu. ?Nge ko urine, omu ke si hiiwalaimoli eeku uri taa eena?
45“Mwaanie omu loꞌo-loꞌongaꞌinie uri ineu ni ne kei haꞌasusungeꞌiniꞌomu i saana a Mamaꞌa. !Haꞌike! Iini kei haꞌasusungeꞌiniꞌomu taane nge mo Haꞌatolanga a Mosis nge omu tohungei norutoꞌo aani. 46Mala uri omu ko hiiwalaimoli toꞌohuu aana a Mosis, haꞌalaa omu hiiwalaimoli noꞌone aaku, aena aana ingeie kaꞌu e uusu-uusu i sulieu. 47?Taꞌe mala uri omu kaꞌa hiiwalaimoli ike aana nga taa a Mosis e uusue, nge omu ke si hiiwalaimoli eeku uri taa eena?”
6A Jisas E Haꞌangaue Lime Sinolai Mwane
Matiu 14:13-21, Mak 6:30-44, Luk 9:10-17
1-4Oto loꞌu i purine leune, maholo ko karaꞌinie oto Houlaa Ni Liumwaanie, a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire aatoholo poꞌo wau aana Aasi I Kalili nge kire ko sasaie noꞌone aana Aasi a Taebirias Inemauri. A Jisas e hanetaa taꞌi lengine uuwo i leune, oto ko iiꞌo i aano huni haꞌa-uusulie mo pwaarongoisuli ingeie. Na mwala oto hunge kire lae mai noꞌone i sulie, aena aana kire leesie mo huꞌi-huꞌite e asuiꞌi aana e haꞌa-uurie mwala ko mweri.
5Oto a Jisas e lio wau na ko leesie mwala hunge ko lae mai saana, ko si teꞌuri hunie a Pilip, “?Kolu kei holi ngeulaa kaꞌu adona mwala ngeena i tei?” 6A Jisas e saie taane nga taa kei esuie, taꞌe e dolosi aana a Pilip urine mola uri huni oohongie hiiwalaimolinge ingeie.
7A Pilip e aalamie na ko teꞌuri, “!Haꞌike eena! Holitana nga mwane hunie walu waro-waro na e kaꞌa adona ike lokotaa paine ngeena kire kei oa mei ngeulaa nga iini.”
8Oto ngaeta iini aana mo pwaarongoisuli, a Andru, aasine a Saemon Pita, e si teꞌuri hunie a Jisas, 9“Kele mwaꞌu i leune, e lime kele ho bred peꞌie nga ro kele ho iiꞌe ikire aana. ?Taꞌe mo kele ngaulaa urine kei adona mwala hunge urine uri taa?”
10Oto a Jisas ko teꞌuri hunie mo pwaarongoisuli, “Omu ke unue mwala ke iiꞌo i aano.” Leu ngeena hahalisi haliꞌite e aaluhie, na ahutana mwala ko meni iiꞌo oto i aano. Na ola mala e lime sinolai mwane ikire i leune. 11Oto a Jisas e hele aana mo ho bred ngeena, e paalahea God mango haahiꞌi, ko si nii-niiꞌi hunie mwala e iiꞌo i aano i leune. E heꞌi teꞌurine loꞌu aana mo ho iiꞌe, na kire mani ngeu ni pote i sulie saeda.
12Maholo kire mani ngeu pote mango, a Jisas ko si teꞌuri hunie mo pwaarongoisuli ingeie, “Omu ke soꞌokonie mo ooretai ngeulaa mwaanie nga leu eeni e waetaꞌi.” 13Oto kire si soꞌokoni na kire ko haꞌahonue aawalai luꞌe mwana rue aana mo ooretai ngeulaa uure mwaanie e lime kele ho bred ngeena.
14Oto maholo mwala kire leesie huꞌi-huꞌite a Jisas e asuie ngeena, kire ko si teꞌuri, “Saꞌa mola propet paine nge mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uri kei lae mai laona walumalau ni oto ienini.” 15A Jisas e lio saie mone uri mwala ngeena ko sare dau suꞌuie mola uri hunie ke neꞌi inemauri nada, oto e oopa mwaanire, na e hanetaa loꞌu mola taꞌau i lengine uuwo maraana.
A Jisas E Taalau I Kolune Aasi I Kalili
16Oto i seulehi aana hai dingena, mo pwaarongoisuli a Jisas kire siho loꞌu hao i oone i reune Aasi I Kalili. 17Kire hule i oone na ko rodo oto, taꞌe a Jisas e kaꞌa hule ike ue i saada. Oto kire si taꞌelie iiola, na kire ko aatoholo oto poꞌo mai aana Aasi I Kalili takoie i Kapaneam. 18Kire lae-lae ngeena kire ko suehie ooru peine na aasi ko mawa oto. 19Maholo kire hote haꞌatau oto mala e lime wa e oono kilomita mwaanie i oone, oto kire ko si leesie a Jisas ko taalau i kolune aasi na ko lae oto mai takoie iiola. Mo pwaarongoisuli kire leesie urine, kire ko si tohungei meꞌu oto hiitoꞌo. 20Taꞌe a Jisas e teꞌuri hunire, “Ineu taane mola ni ie. Mwaanie omu meꞌu-meꞌu.” 21Kire rongo urine, oto kire si mwaꞌe-mwaꞌe hunie ke taꞌe i laona iiola, na kire ko tolana aarapuu oto aana leu kire ko lae hunie.
A Jisas Oto Ngaulaa Ni Meurihe
22Oto hai dinge loꞌu mola i sulie, pulitaa paine nge a Jisas e lae mwaanire aana aapa poꞌo hao aana Aasi I Kalili, kire ko hai-heitalea loꞌu a Jisas. Kire saie uri taꞌa-taꞌa iiola ni mola e oꞌoꞌo kaꞌu hai leune, na kire saie noꞌone uri mo pwaarongoisuli kire lae mola maraada aana iiola ngeena na a Jisas e kaꞌa lae ike peꞌire. 23Kire ko lio-lio ue hunie, na mo iiola uure aana huilume i Taebirias kire ko lae mai i oone karaꞌinie leu nge mwala e ngau bred aana i purine a Jisas e ere ni paalahenga. 24Oto maholo mwala hunge ngeena kire leesie uri a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire mani eiꞌaa mwaanie leune, kire si taꞌelie mo iiola nge kire si hule ngeena, kire ko lai heitalea a Jisas loꞌu hao i Kapaneam.
25Oto maholo mwala ngeena e lai lio oodoie a Jisas hai Kapaneam, oto kire ko dolosi aana uuri, “?Haꞌa-uusuli, o lae kaꞌu mei i leu maholo uri taa?”
26Oto a Jisas ko aalamire uuri, “No ko unue oto huniꞌomu uri omu ko heitaleau mola aena aana omu ngeu ni pote aana mo ho bred, taꞌe kaꞌa ike aana uri omu lio saie neꞌisaenga aana mo tolimaa nou esuiꞌi. 27Omu ke suꞌuri esu mola talana mo ngeulaa nge kire sai eiꞌaa mola lau-leu, taꞌe omu ke asu aꞌailaꞌa talana mei ngeulaa nge e sai iiꞌo huu na kei niie maurihe huu huniꞌomu. Na mei ngeulaa ngeena, ineu a Kale Ni Iinoni mola nou sai niie huniꞌomu, aena aana a God Mamaꞌa e uusungeꞌinieu mei huni esuie urine peꞌie nanamanga paine ingeie.”
28Oto mwalana ko si dolosi aana a Jisas uuri, “?Nga mei taa kaꞌu melu kei esuie hunie uri melu ke si hele i sulie saena God?”
29Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Nga taa a God e saetoꞌo aana oto uri omu ke hiiwalaimoli mola aaku, aana e uusungeꞌinieu mei.”
30-31Oto kire ko heꞌi dolosi loꞌu aana uuri, “?Nga tolimaa uri taa ni o sai esuie hunie uri melu ke leesie na melu ke hiiwalaimoli eemu? Mo weuwaka oto i naꞌo maholo kire iiꞌo i laona hanuesala peꞌie a Mosis, kire ngau aana ngaulaa nge kire haaraꞌinie aana mana nge e teke mola uure i Lengi, oto mala uusulana e lae uuri, E nii ngeulaa ada uure i Lengi. Eksodas 16:4 ?Oto iꞌoe, nga mei huꞌi-huꞌite uri taa ni o kei esuie?”
32Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri a Mosis haꞌike ni e niie mei ngeulaa uure i Lengi amiu, taꞌe Aamaku ni e niie amiu. Na oto ie ingeie ni ko niie tohungei ngeulaa uure i Lengi huniꞌomu. 33Aana mei tohungei ngeulaa nge a God ko niie, ingeie oto iini e siho mai uure taꞌau i Lengi na ko niie maurihe hunie walumalau.”
34Oto mwalana ko si teꞌuri hunie, “Poro paine, o ke niie mei ngeulaa ngeena ameelu tarau.”
35A Jisas ko si unue hunire uuri, “Ineu oto ngaulaa ni meurihe. Iini ko lae mai neꞌi pwaarongoisuli ineu, e saꞌa heꞌi hiolo loꞌu, na iini ko hiiwalaimoli eeku, e saꞌa heꞌi maarou loꞌu. 36Taꞌe oto mala nou unue kaꞌu huniꞌomu oto i naꞌo, omu leesieu taane oto, taꞌe omu kaꞌa sare hiiwalaimoli ike. 37Taꞌena nga iini nge Aamaku e niie nakue kei lae oto mai seeku. Na taꞌena nga iini ko lae mai seeku, nou saꞌa roroꞌa toliꞌaasie ike loꞌu hunie ke lae mwaanieu. 38Aena aana nou siho mai uure i Lengi, kaꞌa ike hunie ne ke asuie mo ola i sulie saeku maraaku, taꞌe i sulie saena iini e uusungeꞌinieu mei. 39Na saena iini e uusungeꞌinieu mei uri ne ke suꞌuri deu tekelaꞌinie nga iini aana mo iini e niire nakue, taꞌe uri ne ke taꞌe aalihoꞌi aada hunie maurihe huu aana dinge ooreta. 40Aana nga taa Aamaku e saetoꞌo aana uri ahutana mo iini ko leesieu a Kale na kire ko hiiwalaimoli eeku, kire ke hele aana maurihe huu, aana ineu ne ke si taꞌe aalihoꞌi aada aana dinge ooreta.”
41Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu ko aehota papanguru-nguru oto hoorana Jisas aana e unue uuri, “Ineu oto ngaulaa e siho mai uure i Lengi.” 42Oto kire ko unue uuri, “A mwane ngeena, kalena Josep mola ni ngeena. Kolu saie kaꞌu mola aamana na nikana. ?Oto aana e ue kaꞌu ko si unue uri e siho mai uure taꞌau i Lengi?”
43A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “Omu ke suꞌuri upwesieu urine haahie nga taa nou si unue ngeena. 44Nga taꞌa-taꞌa iini e saꞌa roroꞌa ni lae ike mai seeku na oto a Mamaꞌa nge e uusungeꞌinieu mei e kaꞌa waꞌinie hunie ke lae mai seeku. Taꞌe mo iini kire lae oto mai seeku, ineu ne ke si taꞌera loꞌu hunie maurihe huu aana dinge ooreta. 45Ngaeta propet e uusue i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi uuri, A God kei haꞌa-uusulie taane ahutana iinoni.Aesaea 54:13 Oto ahutana mo iini ko rongo hunie walana Mamaꞌa na ko lulu i sulie, kire ke si lae mai seeku. 46Nga taꞌa-taꞌa iini e kaꞌa leesie ue a Mamaꞌa, taꞌe ineu haꞌalaa nou leesie a God aana nou uure oto mai aana a Mamaꞌa. 47No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri iini ko hiiwalaimoli eeku, nge e hele aana oto maurihe huu. 48Ineu oto ngaulaa nge ko niie maurihe. 49Mo aamamiu kire ngau-ngeu taane aana ngaulaa nge kire haaraꞌie aana mana, taꞌe kire saronai mae mola i laona hanuesala. 50Taꞌe mei ngeulaa nge e siho oto uure mai Lengi nge no ko ere-ere i sulie ienini e tohungei aaopa. Aana iini ko ngaue, e saꞌa heꞌi mae loꞌu. 51Ineu oto mei ngaulaa mauri nge e siho mai uure i Lengi. Na iini ko ngeu aana mei ngeulaa ienini kei meuri huu. Aana mei ngeulaa ne kei niie hunie, nge hasiꞌoku otona, aana no ko niie i tehulaꞌana walumalau hunie ke toꞌo aana maurihe.”
52Oto mo Jiu kire ko tohungei saewasulie oto, na kire ko ere hailiu i matolada oto aani dolosinge uuri, “?A mwane ie kei niie hasiꞌona akaelu uri taa eena?”
53Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “No ko unue oto huniꞌomu uri mala omu kaꞌa ngaue hasiꞌona a Kale Ni Iinoni, na omu ke inuhie apune, omu saꞌa roroꞌa ni toꞌo aana ike maurihe i lalo aamiu. 54Na taꞌena nga iini nge ko ngeue hasiꞌoku na ko inuhie apuku, nge e toꞌo aana oto maurihe huu na ne kei taꞌea loꞌu aana dinge ooreta. 55Aana hasiꞌoku oto hahuꞌana mei ola ni ngaa, na apuku oto hahuꞌei mei ola ni inu. 56Iini ko ngeue hasiꞌoku na ko inuhie apuku, nge ko iiꞌo susu oto i lalo aaku na ineu ne kei iiꞌo susu oto i lalo aana. 57A Mamaꞌa, ingeie oto aahuꞌine maurihe, na ingeie oto e uusungeꞌinieu mei. Nou toꞌo aana maurihe aena aana Mamaꞌa, na urine loꞌu mo iini ko ngeue hasiꞌoku kire kei hele aana maurihe aena aana ineu no ko niie hunire. 58Aana tohungei ngeulaa e siho mai uure i Lengi ni oto ngeena. E kaꞌa urihana ike ngaulaa nge mo aamamiu kire ngau-ngeue kaꞌu, taꞌe kire saro mae mola. Iini ko ngeue mei tohungei ngeulaa no ko ere-ere i sulie ngeena, kei meuri huu.”
59A Jisas e unu-unue ahutana mo wala ni haꞌa-uusulinge ienini wau i laona nume ni palo-palo mo Jiu i Kapaneam.
Mo Iini Hunge Kire Mamalo Mwaanie Lulu I Sulilana A Jisas
60Mo iini hunge aana mo pwaarongoisuli ingeie kire rongoa mo haꞌa-uusulinge ngeena, oto kire ko teꞌuri, “Haꞌa-uusulinge ienini e tohungei rongo aasaꞌa. ?A tei nge kei rongo hunie?”
61Nga iini kaꞌa haꞌarongoa ike a Jisas, taꞌe ingeie e manataꞌinie mola maraana uri mo pwaarongoisuli ko ere-ere mumuni i sulie mei haꞌa-uusulinge ngeena. Oto ko teꞌuri hunire, “?Uri mei olana ni oto ko da omu kaꞌa sare lulu i sulieu? 62?Taꞌe nga taa nge omu kei loꞌongaꞌinie aana maholo omu kei leesieu a Kale Ni Iinoni kei tahelaꞌi taꞌau i Lengi takoie leu nge nou uure aana? 63Liꞌoa Maaꞌi mone ko niie maurihe, nge mei ola mo iinoni saꞌa roroꞌa ni hele aana ike aana nanamanga ikire maraada. Oto omu ke rongo diana mola hunie walaku, aana kire toꞌo aana nanamanga a Liꞌoa Maaꞌi hunie maurihe. 64Taꞌe saehuu oto aana nga mo iini eemiu kaꞌa hiiwalaimoli ike ue.” A Jisas e ere urine aena aana e manataꞌinie oto uure mai aehotalana, kira tei nge kire saꞌa hiiwalaimoli ike aana, na iini uri taa nge kei pweloa. 65Na a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Aena mei olana nge nou unue huniꞌomu uri nga iini saꞌa lae ike mai seeku na a Mamaꞌa e kaꞌa toolea mai seeku.”
66Aena urine, mo iini hunge aana mo pwaarongoisuli a Jisas kire duꞌe aalihoꞌi, na kire kaꞌa sare lae loꞌu peꞌie. 67Oto a Jisas ko dolosi aana aawalai pwaarongoisuli mwana rue uuri, “?Oto iꞌomu, uri omu ko sare lae oto noꞌone mwaanieu?”
68A Saemon Pita e aalamie oto ko teꞌuri, “?Melu ke si lae loꞌu i tei, Poro paine? Iꞌoe oto o toꞌo aana mo wala nge ko niie maurihe huu hunie iinoni. 69Melu hiiwalaimoli oto aamu, na melu saie uri iꞌoe oto Iini Maaꞌi e uure mai mwaanie a God.”
70Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “Iꞌomu oto aawalai mwane mwana rue nge nou lio hilisiꞌomu hunie omu ke lulu i sulieu, taꞌe ngaeta iini eemiu nga liꞌoa aaela nge mola aana.” 71A Jisas e ere urine mola hoorana a Jiudas, kalena Saemon Iskariot. A Jiudas e talei neꞌie taane ngaeta iini aana aawalai pwaarongoisuli mwana rue, taꞌe kei saronai pweloa mola ue a Jisas.
7Mo Eesine A Jisas Kire Kaꞌa Hiiwalaimoli Ike Aana
1Oto purihaꞌana walu ola ienini, a Jisas e si lae-lae hailiu mola i laona poꞌo ni henue i Kalili. E kaꞌa sare lae hailiu ike i laona poꞌo ni henue i Jiudia aena aana mo Jiu taꞌau kire ko eriꞌapasie kire ke horo maesie. 2Maholona na ko karaꞌinie oto mo dinge paine ikire mo Jiu huni deu i sulie Houlaa Ni Aapa-aapa. 7:2 Houlaa Ni Aapa-aapa maholo hunie mo Jiu kire ke iiꞌo i laona mo aapa-aapa huni aamasitoꞌo maholo mo weuwada kire iiꞌo i laona hanuesala aana pongine a Mosis. Leesie kaꞌu Levitikas 23:34 na Diutronomi 16:13.
3Oto mo mwane aasine a Jisas kire mani hute, kire ko teꞌuri hunie, “O ke lae oto mwaanie i leu, na o ke lae taꞌau hunie poꞌo ni henue paine i Jiudia uri hunie mo pwaarongoisuli iꞌoe kire ke leesie oto mo huꞌi-huꞌite nge o ko esuiꞌi ngeena. 4Nga iini kaꞌa mumumunie ike nga taa ko esuie, mala uri saena hunie ke neꞌi mwane paine na hunie ahutana mwala ke sai diana aana. Oto aana o ko sare asuie mo ola ngeena, o ke lae taꞌau i uure haadaꞌi i naꞌona walumalau.” 5Mo eesine a Jisas kire ere urine, aena aana ikire na kire kaꞌa hiiwalaimoli ike noꞌone aana.
6Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Pongiku e kaꞌa hule ue, taꞌe iꞌomu, omu ke lae mola aena aana taꞌena nga maholo e diana mola huniꞌomu. 7Mwala aana walumalau ie kire saꞌa maalelediꞌomu ike, taꞌe ineu ni kire ko maaleledieu, aena aana no ko lae peꞌi unu haataꞌinie uri nga taa kire ko esuie e aaela. 8Iꞌomu, omu ke lae mola taꞌau aana Houlaa Ni Aapa-aapa ngeena. Ineu, nou saꞌa lae ike ue taꞌau aana houlaa ngeena, na e kaꞌa hule ue aana maholo ineu.” 9A Jisas e ere urine mango, oto e si oore mola hao aana poꞌo ni henue i Kalili.
A Jisas E Haꞌa-uusulie Mwala Aana Maholo Houlaa Ni Aapa-aapa
10Oto i purine mo mwane aasine kire lae mango taꞌau i Jerusalem aana houlaa, nge a Jisas ko si lae loꞌu i sulire. Taꞌe e kaꞌa sare lae haadaꞌi ike hunie mwala ke leesie.
11Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu taꞌau i Jerusalem, kire ko hei-heitalea peꞌi dolosinge hailiu uuri, “?A mwaena ni i tei?”
12Mwala oto hunge ikire taꞌau i leune, na mo iini hunge aada ko talei kele sasawaru taane hailiu hunire i sulie a Jisas uuri, “Ingeie mwane diana ni ngeena.” Ngaeta mwala kire ko ere oolisire uuri, “Haꞌike, aana ko eeroa mola mwala.” 13Taꞌe nga iini aada e kaꞌa sare ere haadaꞌi loꞌu, aena aana kire ko meni meꞌuteꞌinie mola mo naꞌohai mwane ikire.
14Maholo ko hule oto i denumana e hiu hei dinge aana houlaa ngeena, nge a Jisas e si hanetaa taꞌau i laona lolata aana Nume Maaꞌi Peine na ko aehota haꞌa-uusulie oto mwala i leune. 15Mo naꞌohai mwane mo Jiu ngeena kire ko tohungei pangataꞌi aana kire ko rongoa mo haꞌa-uusulinge a Jisas. Oto kire ko teꞌuri, “A mwane ie nga iini e kaꞌa haꞌa-uusulie ike. ?Oto e sai diana aana walu ola ienini kaꞌu uri taa?”
16Oto a Jisas e aalamire ko teꞌuri, “Mo ola no ko haꞌa-uusuli eeni ie, kaꞌa mo ola ike tohuku. Haꞌa-uusulinge ineu e uure mai mwaanie a God, iini e uusungeꞌinieu mei. 17Mala nga iini ko neꞌisae mouteꞌi huni deu i sulie saena God, nge haꞌalaa ke si lio saie haꞌa-uusulinge ineu. Na ke si saie uri ohe e uure mai mwaanie a God wa ohe e uure mola mwaanie mo loꞌongaꞌinge ineu maraaku. 18Aana iinoni nge ko ere mola tohune, ingeie ngeena ko loꞌohie mola haꞌapainaꞌalana maraana ni ngeena. Taꞌe a tei nge ko sare haꞌapainaꞌaa iini e uusungeꞌinieu mei, nge iini urine ko ere toꞌohuu na nga mei eeronga haꞌike loꞌu aana. 19A Mosis e niie kaꞌu oto mo Haꞌatolanga huniꞌomu, taꞌe nga taꞌa-taꞌa iini eemiu e kaꞌa lulu i suliꞌi ike. ?Oto e ue kaꞌu omu ko si eriꞌapasie uri omu ke horo maesieu?”
20Oto mwala e loko ngeena kire ko aalamie a Jisas uuri, “!Mwae! !O ko tohungei pweu! ?Kira tei ni ko sare horoꞌiꞌo? !Saꞌa mola, liꞌoa aaela oto aamu!”
21A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “Taꞌa-taꞌa mei ola kaꞌu nou esuie aana Dinge Maaꞌi ikie mo Jiu aana nou haꞌa-uurie mwane e toꞌu ngeena, taꞌe omu ko si meni upwesieu mola. 22Taꞌe iꞌomu noꞌone omu sai esu mola aana mo Dinge Maaꞌi. Mo aamamiu oto wau i naꞌo kire aehotaa tolahai torihesiꞌonga, na loꞌu mei puri a Mosis e si haꞌa-uuresie loꞌu haꞌatolanga i sulie torihesiꞌonga ngeena. Oto aana omu ko sare tola i sulie mo Haꞌatolanga a Mosis, maꞌalana tohungei maholo hunie torihesiꞌonga e hule aana nga Dinge Maaꞌi, taꞌe iꞌomu, omu ko lae peꞌi esuie mola torihesiꞌonga ngeena. 23Oto maꞌalana Dinge Maaꞌi, taꞌe iꞌomu maraamiu, omu ko esuie torihesiꞌonga aana hai dingena hunie kele mwela mwane ngeena ke diana i sulie Haꞌatolanga a Mosis. ?Oto e ue kaꞌu omu ko si saewasulieu haahie haꞌa-uuringe nou esuie hunie ahutana sapena ngaeta mwane ke diana aana Dinge Maaꞌi? 24Mwaanie omu lei-leie taꞌena nga mei ola mola i sulie liotana, taꞌe omu ke lei oto i sulie nga taa e toꞌohuu.”
Mwala Hunge Ko Unue Ohe A Jisas Ingeie A Kraes, Taꞌe Mo Naꞌohai Mwane Kire Sereꞌinie
25Oto nga mo iini aana mwala ni Jerusalem ko teꞌuri, “Mwane nge mo rato ko eriꞌapasie uri kire ke horo maesie ni oto ie. 26!Taꞌe lio kaꞌu! Ko ere-ere oto nana mwala, taꞌe mo rato ngeena kaꞌa si unu-unue nga mei ola aana. ?Mwaanie ohe kire ko loꞌo-loꞌongaꞌinie uri a mwane ngeena ni oto a Kraes? 27Taꞌe maholo a Kraes kei lae mai, nga taꞌa-taꞌa iini e saꞌa saie ike uri e uure i tei. A mwane ngeena kolu meni saie kaꞌu mola hanue ingeie.”
28Oto a Jisas ko si ere paine maholo ko haꞌa-uusuli taꞌau i laona lolata aana Nume Maaꞌi Peine, “Iau, omu saieu, na omu saie taane leu nou uure aana. Taꞌe nou kaꞌa lae ike mola mai tohuku, na omu kaꞌa saie ike iini nge e uusungeꞌinieu mei, na ingeie e kaꞌa sai eero ike. 29Ineu haꞌalaa nou manataꞌinie, aena aana nou uure oto mwaanie na ingeie e uusungeꞌinieu mei.”
30Oto kire ko si eriꞌapasie uri kire ke tapolie, taꞌe e aasa mola, aena aana e kaꞌa hule ue aana maholo hunie ke mae. 31Taꞌe mo iini hunge aana mwala ngeena kire hiiwalaimoli aana Jisas, na kire ko dodolosi aada hailiu uuri, “?Maholo a Kraes kei lae mai, uri kei esuie nga mo tolimaa hunge liutaa aana mo iini a mwane ie ko esuiꞌine?”
32Oto mo Parise kire rongoa mwala ko kele sasawarungeꞌinie walu olana i sulie a Jisas, oto ikire na mo naꞌohai pris kire ko si uusungeꞌinie mo ramo kakakali aana Nume Maaꞌi Peine huni lae i tapolie a Jisas. 33Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “No ko kele iiꞌo oꞌoruꞌe mola peꞌiꞌomu, na no ko lae oto loꞌu i saana iini e uusungeꞌinieu mei. 34Omu kei loꞌohieu, taꞌe omu saꞌa lio oodoieu ike, aena aana omu saꞌa lae ike i hule aana leu ne kei lai iiꞌo aana.”
35Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu kire ko lae peꞌi ere-ere maraada uuri, “?A mwane ie kei lae i tei ni uri kolu saꞌa lio oodoie loꞌu? ?Mwaanie ohe kei lae i saana mwala ikolu aana mo poꞌo ni henue mo Krik, wa ohe kei lae huni haꞌa-uusulie mo Aapoloa Aaopa? 36Aana e unue uri kolu kei loꞌohie taꞌe kolu saꞌa lio oodoie ike, na uri kolu saꞌa lae ike i hule aana leu kei lai iiꞌo aana. ?Nga mei taa ni e ere urine aana?”
37Oto aana dinge ooreta, nge e neꞌi dinge paine oto liutaa aana houlaa ngeena, a Jisas e uure, oto ko ere paine uuri, “Mala uri nga iini ko maarou, nge ke lae mai seeku hunie ke inu. 38Mala oto mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uri Iini ko hiiwalaimoli eeku, nge huulaa aani wei nge ko niie maurihe kei hureꞌitaa mai mwaanie saena.”7:38 Ohe a Jisas ko ere i sulie Aesaea 58:11.39Maholo a Jisas e ere urine, e ere rarangana Liꞌoa Maaꞌi a God nge kei iiꞌo i lalo aana mo iini kire ko hiiwalaimoli aana. Aana maholona niilana Liꞌoa Maaꞌi e kaꞌa lae ike ue, aena aana haꞌamanikuluꞌalana a Jisas e kaꞌa lae ike noꞌone ue.
40Oto maholo mwala ngeena kire rongoa ko ere urine, ngaeta mo iini aada kire ko si teꞌuri, “A mwane ie ni oto propet paine nge kolu ko maa-maaꞌoohiena.”
41Ngaeta mo iini loꞌu kire ko unue uuri, “Ingeie ni oto a Kraes.”
Taꞌe ngaeta mo iini kire ko unue mola uuri, “?Uri a Kraes kei lae mai uure i Kalili? !Haꞌike! 42Aana mo Uusu-uusu Maaꞌi e unue uri a Kraes kei uure oto aana komu a Deved Inemauri, na kei hute oto i Betlehem, aana huilume nge a Deved Inemauri e oꞌoꞌo aana.”
43Oto mwala ngeena kire ko si oopa i tehulaꞌana Jisas. Nga mo iini ko ere haꞌadianaꞌaa, taꞌe nga mo iini ko ere aaelasie mola. 44Nga mo iini aada ko sare tapolie oto a Jisas, taꞌe nga iini kaꞌa tari mwadaꞌu ike aana.
45Maholo mo ramo kakakali kire aalihoꞌi taꞌau i saana mo naꞌohai pris na mo Parise, oto kire ko dolosi aada uuri, “?E ue omu kaꞌa toolea oto poi a Jisas?”
46Oto kire ko aalamire uuri, “!Nga iinoni hunie ke ere ni saenanaunge loꞌu mala a mwaena, haꞌike oto ooꞌoo!”
47Oto mo Parise ko aalamire uuri, “?Mwaanie ohe a mwaena e pweloꞌomu noꞌone mola? 48?Uri nga iini aana mo naꞌohai mwane wa mo Parise kire hiiwalaimoli aana? 49!Haꞌike! Taꞌe pulitaa ni iinoni reu mola kire hiiwalaimoli aana. Taꞌe ikire, kire kaꞌa saie ike nga mei ola aana mo Haꞌatolanga a Mosis, na a God ke si haꞌaloire.”
50Oto a Nikodimas, ngaeta mwane aana mo Parise nge e lae kaꞌu i leesie a Jisas i naꞌo, na ingeie nga iini aana mo mwane paine ngeena ko teꞌuri hunire, 51“?Uri mo Haꞌatolanga ikie e sai toliꞌaasie hunie kie ke lei mae aana nga iinoni na kie kaꞌa holaꞌi rongo diana aana, na lio oodoie nga taa nge e dau aaelasie? Nou saie haꞌike.”
52Oto kire aalamie, kire ko si teꞌuri, “?Uri iꞌoe noꞌone o uure i Kalili? O ke lio diana aana kaꞌu mo Uusu-uusu Maaꞌi, na o ke leesie nga taꞌa-taꞌa propet e kaꞌa lae ike mai uure mwaanie i Kalili.” 53Oto kire mani taꞌelaꞌi, kire ko si eelihoꞌi takoie mo nume ikire.7:53 Ngaeta mo uusu-uusu i naꞌo aana erenga ni Krik kire kaꞌa toꞌo aana ike mo tatala uure aana Jon 7:53 lae hule aana Jon 8:11.
8Kire Lupweꞌi Leie Mola Ngaeta Keni E Aeni Ola
1Oto a Jisas e lae taꞌau aana uuwo nge kire haaraꞌinie Uuwo Ni Ei Olif. 2Na oto i maahuꞌo-huꞌo aana hai dinge loꞌu mola i sulie, a Jisas e heꞌi eelihoꞌi loꞌu taꞌau i lolata aana Nume Maaꞌi Peine. Oto ahutana mwala e ruru mei saana, e si iiꞌo i aano huni haꞌa-uusulire.
3Oto mo haꞌa-uusuli aana mo Haꞌatolanga a Mosis na mo Parise kire toolea mai ngaeta keni nge kire tapolie maholo ko aeni ola peꞌie nga poro aaopa. Oto kire toolea oto mai i matolada, kire ko si teꞌuri hunie a Jisas, 4“Haꞌa-uusuli, a keni ie melu tapolie maholo ko aeꞌaeni ola ue peꞌie mwane aaopa mwaanie poro ingeie. 5Aana mo Haꞌatolanga ikie, a Mosis e unue uri kie ke uuꞌi maesie aani heu mo keni nge kire ko teteꞌurine. ?Oto iꞌoe, nga taa o kei unue aana?” 6Kire lupweꞌi dodolosi mola urine huni pweloa a Jisas, hunie uri kire ke haꞌasusu eero-eero i lengine.8:6 Aana Haꞌatolanga mo Jiu e unue uri iini ko aeni ola, horo-maesilana kei lae. Taꞌe mo Rom kaꞌa toliꞌaasie ike hunie mo Jiu ke lei maesie nga iini. Oto mo Parise kire lupweꞌi dolosi aana a Jisas hunie kei aala uri taa. Mala uri kei unue uri kire ke uuꞌi maesie, nge e waelie haꞌatolanga mo Rom eena. Taꞌe mala uri kei unue uri kire ke toliꞌaasie mola a keine, nge e waelie haꞌatolanga mo Jiu eena.
Taꞌe a Jisas e ooromaꞌi mola i aano, na ko uusu-uusu i mwakano aana riꞌi-riꞌine. 7Mo haꞌa-uusuli na mo Parise kire ko lae peꞌi dodolosi loꞌu aana, oto lae-lae a Jisas e uure hala-hala i lengi, ko si teꞌuri hunire, “Mala nga iini hikemiu ko saie uri e kaꞌa dau huꞌisie ike ue nga mei oorahaꞌaa, nge ke holaꞌi uuꞌie a keni ie aani heu.” 8Oto e heꞌi ooromaꞌi loꞌu i aano, ko uusu-uusu loꞌu i mwakano aana riꞌi-riꞌine.
9Maholo mo haꞌa-uusuli na mo Parise kire rongo urine, kire ko si aehota oopa mwaanie. Mo repo ni mwane oto kire holaꞌi lae, nga iini ko lae, na nga iini e lae loꞌu. Oto lae-lae taꞌe a Jisas mola e si oore maraana peꞌie a keni ngeena i matolana mwala i laona lolata ngeena.
10A Jisas e uure hala-hala, oto ko teꞌuri hunie a keine, “?Mwala ngeena oto i tei? ?Uri nga iini e kaꞌa oore loꞌu huni lei mae aamu?”
11Oto a keine ko aalamie a Jisas uuri, “Nga taꞌa-taꞌa iini haꞌike loꞌu, Poro paine.”
A Jisas ko si unue hunie a keine uuri, “Ineu, na nou kaꞌa lei mae ike noꞌone aamu. O ke lae oto, taꞌe mwaanie o heꞌi oorahaꞌaala loꞌu.”
A Jisas Oto Raa-raa Hunie Walumalau
12Oto a Jisas ko heꞌi ere uuri loꞌu hunie mo Parise, “Ineu oto raa-raa hunie mo iinoni aana walumalau. Iini ko lulu i sulieu, e saꞌa heꞌi lae loꞌu i laona rodohono, taꞌe kei toꞌo aana raa-raa nge e sai niie maurihe.”
13Oto mo Parise ko si teꞌuri hunie, “Iꞌoe mola ni o ko ere i suliꞌo maraamu ngeena, na nga taa o ko unue ngeena e kaꞌa toꞌohuu ike.”
14Oto a Jisas e aalamire ko si teꞌuri, “!Haꞌike! Maꞌalana no ko ere i sulieu maraaku urine, taꞌe nga taa nou unue e toꞌohuu taane. Aana ineu nou saie leu nou uure mai mwaanie, na leu no ko lae hunie. Iꞌomu, omu kaꞌa saie ike leu nou uure mai mwaanie, wa leu no ko lae hunie. 15Iꞌomu, omu ko lei-lei mola i sulie tolahai iinoni ni welumalau. Ineu, nou saꞌa leie ike nga iini urine. 16Taꞌe mala uri ne kei leie nga iini, ne kei lei oodo-oodo mola aana. E toꞌohuu oto aena aana nou kaꞌa sai lei ike maraaku, aana Aamaku nge e uusungeꞌinieu mei nge kei peꞌieu. 17Mo Haꞌatolanga iꞌomu maraamiu e unue uri mala nga ro iini ko meni unue taꞌa-taꞌa mei ola, nge haꞌalaa omu sai hiiwalaimoli aana nga taa kire ko unuena. 18Oto ineu oto ngaeta iini huni ere i sulieu, na Aamaku nge e uusungeꞌinieu mei, ingeie oto ruana nga iini huni ere haꞌa-oaie nga taa no ko unue i sulieune.”
19Oto kire ko si dolosi aana Jisas uuri, “?Oto aamamu ingeie i tei?”
A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “Omu kaꞌa saieu ike, kaꞌu omu kaꞌa saie ike noꞌone Aamaku. Mala uri omu ke saieu, haꞌalaa omu saie oto noꞌone Aamaku.” 20A Jisas e unue mo wala ienini aana maholo e haꞌa-uusulie mwala taꞌau i laona lolata aana Nume Maaꞌi Peine karaꞌinie leu nge mwala ko nii-nii toꞌoha aana. Na nga iini e kaꞌa tapolie ike, aana e kaꞌa hule ike mone ue aana maholo hunie ke mae.
A Jisas E Unue Kei Ooli I Saana A Mamaꞌa Taꞌe Mwala Hunge Kire Kaꞌa Rongo Saie Ike
21Oto a Jisas e heꞌi teꞌuri loꞌu hunire, “Ne kei lae oto mwaaniꞌomu, na omu kei hei-heitaleau taane, taꞌe omu saꞌa lio oodoieu ike. Na aena urinena nge mo oorahaꞌaa iꞌomu kei iiꞌo ue aamiu lae hule aana omu kei mae. Oto omu saꞌa lae ike aana leu no ko lae aana.”
22Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu ngeena, kire ko teꞌuri hunire maraada, “E unue uri kolu saꞌa lae ike aana leu ko lae aana. ?Mwaanie e loꞌongaꞌinie uri kei lai horoꞌie maraana?”
23A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “Iꞌomu mwala mola aana walumalau mei aano ie ni ngeena, taꞌe ineu nou lae mai uure taꞌau i Lengi. Iꞌomu, omu uure mwaanie walumalau ie, taꞌe ineu, nou kaꞌa uure ike mwaanie walumalau ie. 24Aena ngeena nou unue oto huniꞌomu uri mo oorahaꞌaa iꞌomu saeꞌaasileni e saꞌa lae ike huniꞌomu. Mala uri omu kaꞌa hiiwalaimoli ike aana uri ineu oto iini e iiꞌo huu,8:24 Aana a Jisas e unue uri ingeie oto “Ineu oto nou iiꞌo huu” nge ko haataꞌinie uri ingeie oto a God, aana satana a God ni ngeena, nge e unue hunie a Mosis oto i naꞌo. Leesie Eksodas 3:14. Aana erenga mo Jiu, satai ola ngeena nge “Iawe.” nge mo oorahaꞌaa iꞌomu kei iiꞌo mola ue aamiu hule aana omu kei mae.”
25Oto kire ko si dolosi aana a Jisas uuri, “?Iꞌoe ni a tei?”
Oto a Jisas e aalamire ko teꞌuri, “Ineu oto iini nge nou unue kaꞌu oto huniꞌomu. 26Mo ola hunge taane ue aaku huni unuꞌi huniꞌomu na huni leiꞌomu eeni, taꞌe nou kaꞌa unuꞌi ike mola tohuku, aana no ko unue mola hunie walumalau walana iini e uusungeꞌinieu mei, na ingeie oto iini walaimolinge nge aana.” 27Taꞌe mwala kire kaꞌa rongo saie ike mola uri a Jisas ko ere-ere hunire i sulie Aamana.
28Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “Maholo omu kei taꞌeau a Kale Ni Iinoni i lengi peꞌie hai ei, nge omu ke si saie uri ineu oto iini e iiꞌo huu. Nou kaꞌa da ike taane nga mei ola tohuku, taꞌe no ko unu-unue mola mo ola a Mamaꞌa e haꞌa-uusulieu eeni. 29Na iini e uusungeꞌinieu mei, ingeie taane peꞌieu, e kaꞌa toliꞌaasieu ike mola maraaku, aena aana no ko hele i sulie saena mola tarau.”
30Oto maholo ko ere-ere ue, mo iini hunge aada kire unue uri kire ko hiiwalaimoli oto aana.
A Jisas E Unue Uri Mo Mwela Ko Haa-haataꞌinie Tolahana Mo Aamada
31Oto a Jisas ko si teꞌuri hunie mo Jiu nge kire unue kire hiiwalaimoli aana ngeena, “Mala uri omu kei lulu i sulie mo haꞌa-uusulinge ineu, nge omu ke si neꞌi pwaarongoisuli ineu oto toꞌohuu. 32Oto omu ke si manataꞌinie walaimolinge aana God, na walaimolinge ngeena ke si da omu ke iiꞌo luhetaꞌi mwaanie nanamanga nge omu ko esu ni hoꞌo nana.”
33Oto kire aalamie a Jisas uuri, “!Haꞌike eena! Iꞌemi mo weuwana Ebraham, na emi kaꞌa asu ni hoꞌo ike ue nana nga iini. ?E ue nge o ko unue uri walaimolinge ke si da emi ke iiꞌo luhetaꞌi?”
34Oto e aalamire uuri, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri nga iini nge ko oora-oorahaꞌaa, ingeie ngeena ko esu ni hoꞌo oto aana oorahaꞌaa eena. 35Omu meni saie taane uri iinoni ko esu ni hoꞌo mola, e saꞌa iiꞌo oto huu peꞌie poro paine nge e toꞌo aana. Taꞌe tohungei Kalena poro paine aana nume, ingeie oto kei iiꞌo oto huu peꞌie aamana, na peꞌie taꞌa-taꞌa nanamanga noꞌone mala ingeie. 36Oto mala uri a Kale ko luhesiꞌomu, nge haꞌalaa omu ko iiꞌo luhetaꞌi toꞌohuu. 37Nou lio saie taane uri iꞌomu mo weuwana Ebraham. Taꞌe aena aana omu kaꞌa sare hiiwalaimoli ike aana walaku, nge omu ko eriꞌapasie mola uri omu ke horo maesieu. 38Ineu, no ko ere-ere mola i sulie mo ola nou leesiꞌi aana Aamaku, taꞌe iꞌomu, omu ko deu i sulie nga taa aamamiu e unue huniꞌomu.”
39Oto kire aalamie a Jisas uuri, “!Aamameelu toꞌohuu oto a Ebraham, mwae!”
Oto a Jisas e teꞌuri hunire, “!Haꞌike! Aana mala uri iꞌomu mo kalena Ebraham toꞌohuu, haꞌalaa omu ko karaꞌi esuie mo ola diana nge e auꞌesuiꞌi. 40Taꞌe iꞌomu, omu ko si eriꞌapasie mola uri omu ke horoꞌieu i tehulaꞌana uri ineu no ko sare haꞌarongoꞌomu aana mo wala toꞌohuu nou rongoꞌi mwaanie a God. A Ebraham e kaꞌa teteꞌurine ike. 41Iꞌomu, omu ko deu oto mola i sulie tolahana tohungei aamamiu ni ngeena.”
Oto kire ko aalamie uuri, “!Haꞌike eena! !Iꞌemeelu nga mo kaleni aro-aro haꞌike! A God maraana oto aamameelu, na iꞌemeelu oto mo tohungei kalena.”
42Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Mala uri a God ke neꞌi aamamiu toꞌohuu, haꞌalaa omu manata diana hunieu, aena aana nou uure oto mai mwaanie a God na ineu oto i seemiu ie. Nou kaꞌa lae ike mola mai tohuku, taꞌe ingeie ni e uusungeꞌinieu mei. 43?E ue nge omu kaꞌa sai rongo saie nga taa no ko unu-unue? Omu kaꞌa sai rongo saie aena aana omu kaꞌa sare rongo ike hunie walaku. 44Iꞌomu oto mo kalena a Pwelu Eero-eero, na saemiu uri omu ke lae mola i sulie mo neꞌisaenga ingeie. Oto tarau, ingeie iini e talei horo mola, na e leledie walaimolinge, aena aana walaimolinge haꞌike noꞌone aana. Maholo ko ere aani eeronga, nge ko ere-ere oto aana tohungana erenga ni henue ingeie eena, aena aana ingeie iinoni eero-eero, na ingeie aamana oto mo eeronga.
45“Taꞌe ineu mone no ko ere aana walaimolinge, na aena mei olana nge omu kaꞌa sare hiiwalaimoli ike aaku. 46?A tei iini hikemiu e sai haataꞌinie uri nou deu huꞌisie nga mei oorahaꞌaa? No ko ere-ere mola aana walaimolinge. ?Taꞌe e ue kaꞌu omu kaꞌa sai hiiwalaimoli eeku? 47Nga iini oto e uure aana God haꞌalaa ko rongo hunie walana God. Taꞌe iꞌomu, omu kaꞌa sare rongo ike hunie walana, aena aana iꞌomu mone nga mo iini a God haꞌike.”
48Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu ngeena, kire ko unue hunie a Jisas uuri, “!Aaii! Siꞌue, melu ere toꞌohuu oto, aana melu unue uri iꞌoe mwane aaela ni Samaria, na uri liꞌoa aaela nge aamu.”
49Oto a Jisas e aalamire uuri, “Nga liꞌoa aaela haꞌike aaku. Ineu no ko haꞌamaꞌu aana Aamaku, taꞌe iꞌomu omu ko si ere aaelasieu mola. 50Ineu nou kaꞌa ariꞌapasie ike manikuluꞌanga nakue maraaku. Taꞌe iini ko eriꞌapasie ne ke manikuluꞌe e iiꞌo taane, na ingeie oto iini kei leie walumalau. 51No ko unue oto huniꞌomu uri taꞌena nga iini ko lulu i sulie walaku, e saꞌa mae oto ooꞌoo.”
52Oto mo naꞌohai mwane ngeena ko teꞌuri loꞌu hunie a Jisas, “Melu ko si lio saie uri liꞌoa aaela nge aamu toꞌohuu eena. Aana a Ebraham e mae oto, na oto ahutana mo propet kire mani mae mango. Taꞌe iꞌoe o ko si unue uri taꞌena nga iini ko lulu i sulie walamu, e saꞌa mae oto ooꞌoo. 53?Ohe o loꞌongaꞌinie uri iꞌoe o paine liutaa aana weuwaka a Ebraham? Ingeie, e mae oto na ahutana mo propet kire mae oto noꞌone. ?Oto o ko loꞌongaꞌinie uri iꞌoe a tei eena?”
54Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Mala uri ne kei haꞌamanikuluꞌaau mola maraaku, nga mei loꞌongaꞌinge haꞌike aana manikuluꞌanga ineu ngeena. Taꞌe iini nge ko haꞌamanikuluꞌaau oto Aamaku, iini nge omu ko unue oto uri ingeie God iꞌomu. 55Iꞌomu hule aana omu kaꞌa saie ike, taꞌe ineu haꞌalaa nou sai diana aana. Oto mala ne ke unue uri nou kaꞌa saie ike, nge ne kei neꞌi iinoni eero-eero noꞌone mala iꞌomu eena. !Taꞌe haꞌike! Nou sai diana aana taane, na no ko lulu i sulie walana. 56Weuwaka a Ebraham e sae-sae diana aana e loꞌongaꞌinie kei leesie pongiku. Oto e leesieu taane, na e tohungei saemango oto hiitoꞌo.”8:56 A Ebraham e leesie a Jisas mola aana hiiwalaimoli ingeie e susu. Oto e lio saie uri a Haꞌa-uuri kei lae mai toꞌohuu, na ingeie oto a God. Leesie Hibru 11:13.
57Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu ngeena, ko teꞌuri loꞌu hunie a Jisas, “Iꞌoe hule aana nga lime aawalai helisi e kaꞌa mango ue aamu. ?Oto o ko si unue uri o leesie a Ebraham oto wau i naꞌo? !Aaii!”
58Oto a Jisas e teꞌuri hunire, “No ko unue oto huniꞌomu uri, a Ebraham e si hute, na ineu, nou iiꞌo oto.”
59Oto kire soꞌo hau huni uuꞌi maesie, taꞌe a Jisas e liu mumuni mola mwaanire, e si lae oto mwaanie Nume Maaꞌi Peine.
9A Jisas E Haꞌa-uurie Mwane E Hute Na E Ulu Oto
1A Jisas e lae-lae, na ko leesie mwane e hute na e ulu oto. 2Oto mo pwaarongoisuli ingeie ko dolosi aana uuri, “?Haꞌa-uusuli, a tei ni e oorahaꞌaala kaꞌu nge e asuie a mwane ie e hute na e ulu oto uuri ie? ?Ohe e hute urine i tehulaꞌana mo oorahaꞌaanga ingeie maraana, wa i tehulaꞌana mo oorahaꞌaanga e ro mauꞌana ingeie?”
3A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “Ulunge ingeie ngeena, kaꞌa ike i tehulaꞌana nga mei oorahaꞌaanga ingeie maraana wa uri e ro mauꞌana ingeie. E ulu urine hunie uri haataꞌinilana nanamanga a God ke lae maholo haꞌa-uurilana kei lae. 4Maholo kolu ko mau-meuri ue e urihana mola e dai-dengi ue, na kolu sai esu oto nana iini e uusungeꞌinieu mei. Taꞌe aana maholo kei rodo oto, na nga iini e saꞌa asu ike loꞌu. 5Maholo nou iiꞌo ue mai laona walumalau, ineu oto raa-raa hunie walumalau.”
6A Jisas e ere mango urine, e si ngisu i mwakano na ko esuie mei pwii-pwii aana ho ngisu ngeena. Oto e aalohaꞌinie mei pwii-pwii ngeena i maana a mwaena, 7ko si unue hunie uuri, “O ke lae hodalie maamu i laona lama i Saeloam.” (Neꞌisaenga aana mei wala aana ere-erenga mo Jiu “Saeloam” ngeena nge “Uusungeꞌinie.”) Oto a mwaena e lae, e hodalie maana e si eelihoꞌi poi, na ko lio-lio oto.
8Oto mwala e iiꞌo karaꞌinie aana hanue ingeie na mo iini e talei lee-leesie kaꞌu aana e susuke toꞌoha holaꞌinaꞌo, kire ko dolosi heiliu aada uuri, “?Uri mwane nge e talei susuke toꞌoha ni oto ie?”
9Nga mo iini kire ko unue uuri, “Ingeie ni otona.”
Taꞌe ngaeta mo iini kire ko unue loꞌu uuri, “!Haꞌike! Ingeie haꞌike, taꞌe e lio mola mala ingeie.”
Oto a mwaena maraana ko unue uuri, “Ineu kaꞌu oto mwane nge nou susuke oto i naꞌo ngeena.”
10Oto kire ko dolosi aana uuri, “?Nga taa nge e da o ko lio-lio loꞌu ngeena?”
11A mwaena e aalamire, oto ko teꞌuri, “Mwane satana a Jisas e da mei pwii-pwii, oto e aalohie maaku aana, e si unue hunieu uri ne ke lai hodalie maaku i Saeloam. Oto nou lae, nou hoda maa mango mola, na no ko lio-lio oto loꞌu.”
12Oto kire ko dolosi aana a mwaena uuri, “?Ingeie oto i tei?”
E aalamire uuri, “Nou kaꞌa saie oto.”
Mo Parise Kire Kaꞌa Ilenimwaꞌe Ike Haahie Haꞌa-uurilana Mwane E Ulu
13Oto kire toolea mwane nge e ulu keꞌu ngeena i saana mo Parise. 14Na hai dinge nge a Jisas e da mei pwii-pwii na e tahanie maana mwane e ulu ngeena aana, Dinge Maaꞌi Mo Jiu ni ngeena. 15Oto mo Parise ko dolosi loꞌu aana mwaena mala mwala nge kire holaꞌi dolosi keꞌu aana uri nga taa ni e da maana nge ko lio-lio oto loꞌu.
Oto e unue hunire uuri, “E aalohie maaku aana mei pwii-pwii, oto nou hodalie maaku nge no ko lio-lio oto loꞌu ie.”
16Oto ngaeta mo Parise ko teꞌuri, “Mwane nge e asuie mei ola ienini, e kaꞌa uure ike aana God, kaꞌu e kaꞌa kinetaꞌinie ike haꞌatolanga aana Dinge Maaꞌi.”
Taꞌe ngaeta mo iini ko unue uuri, “Iinoni oorahaꞌaala e saꞌa asuie ike mo huꞌi-huꞌite mala ienini,” Oto mei oopanga ko reu i matolada mo Jiu i tehulaꞌana mo wala ienini.
17Oto mo Parise kire heꞌi dolosi loꞌu aana a mwaena uuri, “?Haꞌalaa e tahanie maamu urine, oto iꞌoe, nga taa nge o kei unue aana a mwane ngeena?”
Oto a mwaena e aalamire uuri, “Ingeie nga propet.”
18Taꞌe mo naꞌohai mwane aana mo Jiu ngeena kaꞌa sare hiiwalaimoli ike aana uri a mwane ngeena e ulu-ulu keꞌu, na ko lio oto loꞌu. Oto kire haro soie loꞌu aamana na nikana, 19na kire dolosi aadarue uuri, “?A kalemoreꞌi ni ie? ?Uri ingeie ni more unue e hute na e ulu oto? ?Oto nga taa nge e da ko lio-lio oto loꞌu ngeena?”
20Oto aamana na nikana mwaena e aala, na kirerue ko teꞌuri, “Mere saie uri mwane kalemereꞌi ni ie, na mere saie uri e hute na e ulu oto. 21Taꞌe mere kaꞌa saie ike uri nga taa e da nge ko lio-lio oto loꞌu ie, wa mere ke saie uri a tei ni e tahanie maana. Omu ke dolosi mola aana. Ingeie e rato oto hunie ke aala maraana.” 22Aamana na nikana kirerue ere urine, aena aana kirerue maꞌuteꞌinie mo naꞌohai mwane aana mo Jiu. Aana kire unue oto uri nga iini ko hiiwalaimoli aana a Jisas uri ingeie a Kraes, kire kei neꞌie i sinaha mwaanie nume ni palo-palo mo Jiu. 23Aena mei olana nge aamana na nikana kirerue unue uuri, “E rato oto. Omu ke dolosi mola aana.”
24Oto kire ko heꞌi soie loꞌu mwane nge e ulu keꞌu ngeena mai saada, na kire ko teꞌuri hunie, “O ke ere toꞌohuu mola huni haꞌamanikuluꞌaa God, na mwaanie o eero loꞌu. Aana iꞌemeelu, melu saie uri a mwane ngeena, ingeie iinoni oorahaꞌaala.”
25Oto a mwaena ko aalamire uuri, “Nou kaꞌa saie ike uri ingeie nga mwane oorahaꞌaala wa haꞌike. Taꞌa-taꞌa leu mola nou saie, nge uri nou ulu keꞌu, na ie no ko lio-lio oto loꞌu.”
26Oto kire ko dolosi loꞌu aana a mwaena uuri, “?E uaꞌo? ?E tahanie maamu uri taa?”
27A mwaena e aalamire oto ko teꞌuri, “Nou unue kaꞌu oto huniꞌomu, taꞌe omu kaꞌa sare rongo hunieu. ?E ue nge omu ko sare rongoa uri ne ke ladoa loꞌu nga taa e raune? ?Ohe omu ko sare neꞌi pwaarongoisuli ingeie loꞌu noꞌone?”
28Oto kire ko si tohungei ere aaelasie na kire ko unue loꞌu uuri, “Iꞌoe oto ngaeta pwaarongoisuli a mwane aaela ngeena, taꞌe iꞌemeelu, melu ko lulu i sulie a Mosis, propet paine iꞌemeelu. 29Kie mani saie uri a God e ere toꞌohuu hunie a Mosis, taꞌe a mwane aaela ngeena, na hule aana melu kaꞌa saie ike uri e uure i tei.”
30Oto a mwaena e aalamire ko teꞌuri, “!Aana e urine na mei ola ni pangataꞌinge! Omu kaꞌa saie ike uri e uure i tei, taꞌe ingeie nge iini e tahanie maaku. 31Kie mani saie uri a God e kaꞌa sai rongo ike hunie kira oorahaꞌaala, taꞌe e sai rongo mola hunie mo iini kire manataꞌinie a God na ko deu i sulie saena. 32Uure oto mai i aehotalana walumalau, nga iini e kaꞌa rongoa ike ue nga taꞌa-taꞌa iinoni ke tahanie maana nga iini e hute na e ulu oto. 33Mala uri mwane nge e tahanie maaku ie ke suꞌuri uure mai mwaanie a God, haꞌalaa e saꞌa roroꞌa ni esuie ike nga mei ola urine.”
34Oto kire aalamie na kire ko teꞌuri hunie, “!Iꞌoe o hute, na o oorahaꞌaa oto! ?Uri o ko sare haꞌa-uusuliꞌemeelu?” Oto kire si aasie i sinaha mwaanie nume ni palo-palo.
A Jisas E Haataꞌinie Uri Ulunge Aani Sae E Aaela Liutaa Aana Ulunge Aani Maa
35Maholo a Jisas e rongoa uri kire aasie mwane nge e tahanie maana i sinaha, oto e lae loꞌohie na ko dolosi aana uuri, “?Uri o hiiwalaimoli taane aana a Kale Ni Iinoni?”
36Oto a mwaena e aalamie uuri, “?A tei ni ingeie, Poro paine? O ke unue oodoieu hunie ne ke hiiwalaimoli aana.”
37Oto a Jisas ko teꞌuri hunie, “O leesie kaꞌu oto, na ingeie kaꞌu oto ko ere-ere peꞌiꞌo ie.”
38Oto a mwaena e si teꞌuri, “!Nou hiiwalaimoli oto aamu, Poro paine!” Oto e pouruuru i naꞌona a Jisas, na ko palo-paloa oto.
39Na a Jisas e teꞌuri, “Nou lae mai laona walumalau ie hunie uri tohungei iiꞌonga mo iinoni ke haadaꞌi. Mo iini e ulu aana kire kaꞌa lio saie ike walaimolinge i sulie a God, ne kei da uri kire ke lio-lio loꞌu. Na mo iini kire ko eero mola uri kire lio saie walaimolinge i sulie a God, ne kei haataꞌinie mola uri ikire mo iini e ulu.”
40Ngaeta mo Parise nge kire uure wau karaꞌinie kire rongoa a Jisas e ere urine, oto kire ko dolosi aana uuri, “?Uri o ko unue uri iꞌemeelu ni melu ulu?”
41Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Mala uri omu ke ulu toꞌohuu aena aana omu kaꞌa rongo saie ike walaimolinge, nge haꞌalaa omu kaꞌa roroꞌa ike aana oorahaꞌaa. Taꞌe aana omu ko unu-unue uri omu ko lio-lio mola na uri omu saie walaimolinge, ngeena omu roroꞌa aana oorahaꞌaanga iꞌomu.”
10A Jisas Oto Kakalihe Diana Hunie Mo Sipu
1Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu uuri, “No ko unue oto huniꞌomu uri iinoni nge e kaꞌa sili ike i sulie maa aana para ni sipu taꞌe ko hane mola aana nga leu aaopa, ingeie iinoni peli-peli na iini horo-horo. 2Taꞌe tohungei kakalihe hunie mo sipu, ingeie oto ko sili mola i sulie maa aana para. 3Na mwane nge ko kakalie maai para ko tahanie maa talana tohungei kakalihe. Oto tohungei kakalihe ko soie mo sipu ingeie aana satada, na kire rongo saie walana na kire ko lae oto mai saana. Oto a kakalihe ko si haꞌatalaire i sinaha takoie leu nge hahalisi kohi huni ngeue e iiꞌo aana. 4Maholo ko haꞌa-iisitaangaꞌinie ahutana mo sipu ingeie, nge ko si naꞌoda. Na mo sipu ingeie ko lulu i sulie, aena aana kire rongo saie walana. 5Mala uri nga iinoni aaopa kei lae mai saana mo sipu kire saꞌa roroꞌa ni lulu i sulie ike, taꞌe kire kei tehi mola mwaanie aena aana kire kaꞌa rongo saie ike walana.”
6A Jisas e unue mei aalahuunge ie hunire, taꞌe kire kaꞌa saie ike uri nga taa ni ko sare unue hunire. 7Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu, ineu oto domana maa hunie mo sipu. 8Ahutana mo iini kire holaꞌi lae mai i naꞌoku nge kire unue uri ikire mo kakali sipu, ikire mwala peli-peli na mwala horo-horo mola. Oto mo sipu kaꞌa rongo ike hunire. 9Ineu oto domana maa nge mo sipu ko liu-liu aana, aana kire ko sili mei i laona para hunie kire ke iiꞌo sapemawa, na kire ko iisi-iisitaa loꞌu huni lae i loꞌohi ngeulaa. Oto e urine loꞌu eeku, aana iini ko liu i seeku haꞌalaa haꞌa-uurilana ko lae, na kei oodoie mo ola diana huni peꞌie maurihaꞌana. 10Iinoni peli-peli ko lae mola mai huni peli na huni horo na huni waelie mola nga mo ola. Ineu, nou lae mai uri hunie kire ke hele aana maurihe huu, maurihe nge nga mei ola diana e kaꞌa aiꞌaa ike mwaanie.
11“Ineu oto a kakalihe diana, iini e mwaꞌe-mwaꞌe ni mae honotana mo sipu. 12Iinoni euꞌesu nge ko hele waaite mola huni lio i sulie mo sipu, e aaopa mwaanie a kakalihe iini e toꞌo aana oto mo sipu. Maholo iinoni euꞌesu ko leesie wawaulo ko lae mai, oto ko tehi mola mwaanie mo sipu. Oto wawaulo ngeena ko si polahiꞌi na kire ko tatanga hailiu oto. 13Iinoni euꞌesu ngeena ko tehi mola urine, aena aana ko esu uei waaite mola, na e kaꞌa tohungei manata diana ike hunie mo sipu.
14-15“Ineu oto a kakalihe diana. Mala oto a Mamaꞌa e saieu na ineu nou saie a Mamaꞌa, e urine noꞌone mola mala ineu, nou saie mo sipu ineu, na ikire, kire saieu. Na nou mwaꞌe-mwaꞌe oto ni mae honotani. 16Nou toꞌo aana taane ngaeta mo sipu na ikire haꞌike ue i laona para ni sipu ineu. Taꞌe ne kei haro tooleꞌi taane ue mai hunie kire ke iiꞌo peꞌie mo iini kire iiꞌo oto i laona para. Kire kei haro neꞌie taꞌa-taꞌa hakaa ni sipu mola, na ineu oto taꞌa-taꞌa kakalihe nge kire sai rongo hunie. 17A Mamaꞌa e manata diana hunieu, aena aana nou mwaꞌe-mwaꞌe ni toliꞌaasie maurihaꞌaku hunie uri ne ke si hele aalihoꞌi loꞌu aana. 18Nga iini kaꞌa taꞌaasie ike maurihaꞌaku mwaanieu. Ineu, nou toliꞌaasie mola maraaku. Nou toꞌo aana nanamanga huni toliꞌaasie mola maraaku, na nou toꞌo aana nanamanga noꞌone huni tola aalihoꞌi loꞌu aana. Na nga taa Aamaku e unue mei ola ne kei esuie ni otona.”
19Oto mei oopanga ko reu loꞌu i matolada mo naꞌohai mwane mo Jiu i tehulaꞌana mo wala ienini. 20Mo iini hunge aada ko unue uuri, “!Liꞌoa aaela nge aana! !A mwaena ko tohungei hero-hero oto! ?Aana e ue omu ko rongo hunie?”
21Taꞌe ngaeta mo iini aada ko teꞌuri, “Iinoni liꞌoa aaela aana, e saꞌa unue ike mo ola urini. ?Na uri liꞌoa aaela e saꞌa tahanie ike maana mwala e ulu? !Haꞌike oto ooꞌoo!”
Mwala Kire Sereꞌinie A Jisas
22Oto aana mo waro-waro wawai ni iihiꞌure, e hule oto aana maholo hunie Houlaa Ni Haꞌamaaꞌilana Nume Maaꞌi Peine i Jerusalem. 23A Jisas ingeie i laona lolata aana Nume Maaꞌi Peine, na ko liu aana Leu Ni Haa-haanaku a Solomon Inemauri. 24Oto ngaeta mo naꞌohai mwane mo Jiu kire lae mai loko ahuie a Jisas, kire ko si dodolosi aana uuri, “?Melu kei maaꞌoohi tewa uri taa, i naꞌona o kei unu haadaꞌi aana oodoiꞌemeelu uri iꞌoe a tei? Mala uri iꞌoe a Kraes toꞌohuu, o ke unue oto oodoiꞌemeelu.”
25Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Nou unue kaꞌu oto huniꞌomu, taꞌe omu kaꞌa sare hiiwalaimoli ike aaku. Mo huꞌi-huꞌite nge no ko esuiꞌi aana satana Aamaku, kire haataꞌinie taane oto uri ineu a tei. 26Taꞌe omu saꞌa hiiwalaimoli ike aaku aena aana iꞌomu nga mo sipu ineu haꞌike. 27Mo sipu ineu kire rongo saie walaku, na kire ko lulu i sulieu. Nou sai diana aada, 28na no ko niie maurihe huu hunire, oto kire saꞌa aiꞌaa oto ooꞌoo. Nga iini e kaꞌa sai leuꞌi ike noꞌone mwaanie nimeku. 29Aamaku e niiꞌi hunieu, na ingeie e paine liutaa aana loꞌu taꞌena nga iini. Oto nga iini e saꞌa roroꞌa ni leuꞌi ike mwaanie nimana a Mamaꞌa. 30Iꞌemereꞌi a Mamaꞌa taꞌa-taꞌa iinoni mola.”
31Oto mo naꞌohai mwane ngeena kire ko si soꞌo hau loꞌu huni uuꞌi maesie a Jisas.
32Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Mo huꞌi-huꞌite diana oto hunge nou haataꞌiniꞌi eemiu uure mwaanie a Mamaꞌa. ?Oto iini uri taa aani nge omu ko sare horoꞌieu haahie?”
33Oto mo mwaena kire aalamie uuri, “Melu kaꞌa sare uuꞌi maesiꞌo ike haahie mo ola ngeena, taꞌe haahie o ko ere mwakataꞌinie a God. !Iꞌoe iinoni mola mala iꞌemeelu, taꞌe o ko si sare dau oto mala uri iꞌoe a God!”
34A Jisas e aalamire oto ko teꞌuri, “Uusulana e lae i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi iꞌomu uri a God e unue hunie ngaeta mo naꞌohai mwane oto i naꞌo uuri, Iꞌomu mo god.Sam 82:635Kolu meni saie kaꞌu uri walu ola mo Uusu-uusu Maaꞌi e ere i suliꞌi, mo ola toꞌohuu. Na mo iinoni nge walana a God e hule aada wau i naꞌo, a God e haaraꞌinire uri ikire mo god.10:35 Asunge mo naꞌohai mwane ngeena e urihana asunge a God aana ikire noꞌone kire sai leie mwala. Na aana nga maholo ue mai puri a Jisas kei ooli loꞌu mei huni esuie taꞌa-taꞌa mei esunge ngeena noꞌone aana ingeie oto kei leie ahutana mo iinoni.36?Oto e ue omu ko si unue uri no ko ere mwakataꞌinie a God aana nou unue uuri, ‘Ineu a Kalena God.’? Ineu kaꞌu oto iini a God e lio hilisieu na e uusungeꞌinieu mei. 37Mala uri nou kaꞌa asuie mo esunge Aamaku, nge omu ke suꞌuri hiiwalaimoli eeku. 38Taꞌe mala uri no ko esuie taane mo esunge Aamaku, nge e malisine uri omu ke hiiwalaimoli aana mo ola no ko esuiꞌi, maꞌalana omu kaꞌa hiiwalaimoli ike aana walaku. I leune nge omu kei sai diana aana uri a Mamaꞌa taane i lalo aaku, na ineu i lalo aana a Mamaꞌa.”
39Oto kire ko eriꞌapasie loꞌu kire ke tapolie, taꞌe e liu mola i matolada, e si lae mwaanire.
40Oto a Jisas e si aatoholo aalihoꞌi loꞌu aana wai i Jodan hunie leu nge a Jon e loto maaꞌi keꞌu aana, na e si oꞌoꞌo wau i leune. 41Mwala oto hunge kire lae mai saana, na kire ko unue uuri, “A Jon e kaꞌa asuie ike nga mo huꞌi-huꞌite taꞌe ahutana mo ola e unuꞌi i sulie a mwane ie, kire toꞌohuu oto.” 42Na mwala hunge i leune kire si hiiwalaimoli aana a Jisas.
11A Lasaros E Mae
1-2Oto nga mwane satana a Lasaros e oꞌoꞌo peꞌie e ro keni eesine, a Meri na a Maata, aana ngaeta huilume satana i Betani aana poꞌo ni henue i Jiudia karaꞌinie huilume paine i Jerusalem. A Meri ienini, ingeie nge keni e huie aeꞌaena a Jisas aana rumu e tohungei wesu diana, na e hulo aꞌate aana aeꞌaena aana iihune pwaune. Oto a Lasaros ngeena ko mweri, 3na e ro mwaasine keni kirerue hai uusungeꞌi hunie a Jisas uuri, “Poro paine, iini o manata diana hunie ko mweri.”
4Maholo a Jisas e rongo urine, e si teꞌuri, “Mwaringe ngeena kaꞌa ola ike hunie a Lasaros ke maesie, taꞌe ko reu urine huni haataꞌinie manikuluhaꞌana God na huni haꞌamanikuluꞌaa a Kalena.”
5A Jisas e manata diana hunie a Maata na keni eesine a Meri, na mwane aasiderue a Lasaros, 6oto aena urine, maholo e rongoa uri a Lasaros ko mweri, e si heꞌi iiꞌo loꞌu e ro hai dinge wau i leune.11:6 Saꞌa mola a Jisas e kaꞌa lae lau-leu i saana Lasaros aana ko sare haataꞌinie uri manata-diananga ingeie e nanama loꞌu liutaa aana maenga. Leesie loꞌu nga taa e unue aana Jon 11:15.7Oto purihaꞌana, ko si unue hunie mo pwaarongoisuli uuri, “Kolu ke aalihoꞌi loꞌu hunie poꞌo ni henue i Jiudia.”
8Oto mo pwaarongoisuli ko aalamie a Jisas uuri, “Haꞌa-uusuli, mo naꞌohai mwane mo Jiu oto wau na hule aana kire ko eriꞌapasie uri kire ke uuꞌi maesiꞌo aani heu mola aana mo dinge e si mango haona. ?Oto uri o ko sare aalihoꞌi loꞌu taꞌau i saada?”
9Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “Mwaanie omu meꞌu-meꞌu, aana maholo haꞌike ue hunie sato ke suu ni ngeena. A Mamaꞌa e holosie maholo ineu huni esu nana, mala e holosie noꞌone uri ke dai-dengi hunie aawalai maholoi sato mwana rue suli dinge. Oto kira tei ko walo liu maholo e dai-dengi ue, kire saꞌa tataro ike. 10Taꞌe a tei ko walo liu aana rodo, e sai tataro mola aena aana nga mei ola hunie ke raa talana haꞌike.”
11A Jisas e ere mango urine, e si teꞌuri loꞌu hunire, “Malahukaelu a Lasaros ko maꞌahu eelisuu oto, na no ko lae oto huni haꞌalioa.”
12Oto mo pwaarongoisuli ko aalamie uuri, “Mala uri ko maꞌahu oto, Poro paine, nge e haataꞌinie uri ko aehota awaa oto.” 13Loꞌongaꞌinge a Jisas aana e ere urine, uri a Lasaros e mae oto, taꞌe ikire mo pwaarongoisuli kire loꞌongaꞌinie uri ko ere i sulie maꞌahunge mola toꞌohuu.
14Oto a Jisas ko si unu tahangaꞌinie oodoire uuri, “A Lasaros e mae oto. 15Taꞌe no ko ilenimwaꞌe mola uri nou kaꞌa iiꞌo ike i saana, aena aana nga taa ko reu ienini kei peꞌiꞌomu hunie omu ke hiiwalaimoli eeku. Oto kolu ke lae oto i saana.”
16Oto a Tomas, nge ingeie ngaeta iini aana e ro iu, e si teꞌuri hunie mo pwaarongoisuli oana, “Kolu ke lae oto noꞌone peꞌie a Haꞌa-uusuli hunie kolu ke mae tararuru oto peꞌie.”
A Jisas Ko Ere Haꞌasusue Mo Keni Eesine A Lasaros
17Maholo a Jisas e hule taꞌau i Betani e si rongoa uri kire haitoli aana a Lasaros e hai hei dinge e mango oto. 18I Betani e kaꞌa haꞌataulie ike i Jerusalem, ola mala e oolu kilomita mola, 19na mwala hunge aana mo naꞌohai uluhe ni iinoni ikire mo Jiu, kire lae noꞌone mai leune i saana Meri na a Maata, huni iiꞌo haꞌasusurerue i purine aasiderue e mae.
20Maholo a Maata e rongoa uri a Jisas ko lae mai, e si iisitaa honosie, taꞌe a Meri e oore mola hai nume. 21Oto a Maata ko teꞌuri hunie a Jisas, “Poro paine, mala uri o ke iiꞌo i leu, haꞌalaa aasiku e kaꞌa mae ike. 22Taꞌe nou saie taane uri maꞌalana e urine, na nga taa o kei sukaa aana a God, kei niie mola huniꞌo.”
23Oto a Jisas e unue hunie a Maata uuri, “Aasimu kei taꞌelaꞌi na kei meuri oto loꞌu.”
24A Maata e aalamie a Jisas oto ko teꞌuri, “Nou saie taane uri kei taꞌelaꞌi na kei meuri loꞌu aana dinge ooreta.”
25Oto a Jisas e si teꞌuri hunie, “Ineu oto iini e sai taꞌelaꞌinie mo iini kire mae oto, na ineu oto aahuꞌine maurihe. Iini ko hiiwalaimoli eeku, maꞌalana e mae oto, taꞌe kei heꞌi taꞌelaꞌi loꞌu. 26Na taꞌena nga iini e mauri ue na e hiiwalaimoli eeku, e saꞌa heꞌi mae loꞌu. ?Uri o hiiwalaimoli taane urine?”
27Oto a Maata e aalamie ko teꞌuri hunie, “Iau, Poro paine, nou hiiwalaimoli aana uri iꞌoe oto a Kraes, Kalena God nge a God e uusungeꞌinie mai huni haꞌa-uurie walumalau.”
28Na maholo a Maata e ere mango urine, e si eelihoꞌi ko lai haꞌarongoa a Meri keni eesine mola mwa-mwanoto uuri, “A Haꞌa-uusuli e hule oto na ko dodolosi ohiꞌo.” 29Maholo a Meri e rongo urine, oto e tolana taꞌelaꞌi na ko lae oto i saana. 30A Jisas e kaꞌa hule ike ue mai laona huilume, taꞌe ingeie ue poꞌoi sinaha aana leu a Maata e lai oodoie aana. 31Maholona na mo uluhe ni Jiu ngeena, nge kire iiꞌo peꞌie a Meri huni haꞌasusue, ikire ue hai nume. Oto maholo kire leesie mola a Meri e taꞌelaꞌi na ko iisitaa oto lau-leu, kire si meni lulu i sulie aana kire unue ko lai ngara i saana kilipweꞌu.
32Taꞌe a Meri e lae mola i saana leu nge a Jisas aana. Maholo e leesie a Jisas oto e si pouruuru i naꞌona, na ko teꞌuri hunie, “Poro paine, mala uri o ke iiꞌo i leu haꞌalaa aasiku e kaꞌa mae ike.”
33A Jisas e leesie a Meri ko ngara na mwala peꞌie noꞌone urine, nge saena e si makaka oto aana saehuunge. 34Oto ko si dolosi aada uuri, “?Omu heitolingeꞌinie i tei?”
Na kire aalamie uuri, “Lae mai na o ke leesie, Poro paine.”
35Oto a Jisas ko ngara ni saehuunge, 36na maholo kire leesie urine mo Jiu kire ko teꞌuri, “!Leesie kaꞌu! A Jisas e tohungei manata diana hunie a mwane ngeena.”
37Taꞌe ngaeta mo iini aada ko teꞌuri, “A mwane ie kaꞌu e tahanie maana mwane e ulu. ?Oto e ue kaꞌu e kaꞌa uure honosie a Lasaros mwaanie e mae?”
A Jisas E Taꞌea Lasaros Mwaanie Maenga
38Oto a Jisas e hule aana kilipweꞌu, na saena e si makaka oto loꞌu. Kilipweꞌu ngeena nga hahale, na hau oto paine kire honoa maa aana. 39Oto a Jisas ko teꞌuri, “Omu ke taꞌaasie kaꞌu hau ngeena.”
A Maata, keni eesine mwane e mae ngeena ko aalamie uuri, “Poro paine, e hai hei dinge oto ko mango aana ienini, na ko kesu oto ni ngeena.”
40Oto a Jisas ko teꞌuri hunie a Maata, “O ke hiiwalaimoli mola, aana nou unue kaꞌu oto huniꞌo uri o ko hiiwalaimoli haꞌalaa, o ke si leesie manikuluhaꞌana a God.”
41Kire taꞌaasie hau ngeena mwaanie maana kilipweꞌu, oto a Jisas e lio i lengi ko si teꞌuri, “Mamaꞌa, no ko paalaheꞌo haahie o ko rorongo hunie aarengaꞌinge ineu. 42Nou saie taane uri o ko rorongo hunieu taraureꞌi, taꞌe i tehulaꞌana mwala ienini nge no ko unue walu ola ie uri hunie kire ke hiiwalaimoli aana uri iꞌoe oto o uusungeꞌinieu mei.”
43Purine e aarengaꞌi mango urine, e si soi peine uuri, “!Lasaros, o ke iisitaa mai!”
44Oto a Lasaros, iini e mae kaꞌu, e si iisitaa mai, na mo sala kire uloa aani ikire ue haahie mo kiꞌine na mo aeꞌaena, na leu haahie maana.
Oto a Jisas ko si unue hunire uuri, “Omu ke luhesie mo sala mwaanie sapena, na omu ke toliꞌaasie ke lae-lae.”
Mo Naꞌohai Mwane Aana Mo Jiu Kire Oalaꞌi Huni Horo Maesie A Jisas
45Oto mo iini hunge aana mo Jiu e lae mai saana Meri kire leesie walu ola nge a Jisas e asuiꞌi ngeena, kire si hiiwalaimoli aana. 46Taꞌe ngaeta mo iini aada kire ooli i saana mo Parise na kire haꞌarongora aana nga taa nge a Jisas e asuie.
47Oto mo naꞌohai pris peꞌie mo Parise kire lokoa mwala lei-lei, kire ko si dodolosi uuri, “?Kolu kei ue eena? A mwane ie ko haataꞌinie mo tolimaa nanama aana ko esuie mo huꞌi-huꞌite hunge oto mala iini ie. 48Mala uri kolu kei toliꞌaasie ke lae mola peꞌi esuie walu ola urini, ahutana mwala kei meni hiiwalaimoli oto aana, na kire kei sare asuie ke neꞌi inemauri ikie oolisie inemauri ni Rom. Oto mo Rom kei ooho honosikie, na kire kei lae oto mai oho aasie Nume Maaꞌi Peine ikie, na kire kei horo suuheꞌinie oto ahutaka mo Jiu eena.”
49Aana halisi ngeena, Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris satana a Kaiapas. Oto a Kaiapas e si teꞌuri hunire, “!Omu tohungei puꞌosasu oto hiitoꞌo! 50Omu kaꞌa lio saie ike uri e lae otoi diana hunie nga taꞌa-taꞌa iini ke mae mola honotana mwala mwaanie uri ahutana mwala ko meni mae.”
51A Kaiapas e kaꞌa loꞌongaꞌinie leune mola tohune. Taꞌe aana ingeie mone Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris aana halisine, oto a God e da uri ke holaꞌi unu tahangaꞌinie uri a Jisas kei mae honotana mwala ni Jiu. 52Na e kaꞌa ike mola honotana mo Jiu hahaiteli, taꞌe huni lokoa ahutana mo iinoni a God nge kire iiꞌo tatanga i laona walumalau hunie kire ke neꞌie taꞌa-taꞌa iinoni. 53Oto uure aana maholo nge a Kaiapas e ere urine, kire si aehota oalaꞌi huni horo maesie a Jisas.
54Aena urine, a Jisas e kaꞌa lae-lae haadaꞌi ike loꞌu i matolana mo henue nge mo mwane paine mo Jiu kire sai leesie. Oto e uure mola mwaanie leune na e lae mola karaꞌinie hanuesala aana huilume i Ifrim. Na e iiꞌo oto i leune peꞌie mo pwaarongoisuli ingeie.
55Oto maholo ko karaꞌinie oto Houlaa Ni Liumwaanie ikire mo Jiu, mo iini hunge aana mo henue hailiu kire hanetaa taꞌau i Jerusalem i naꞌona Houlaa Ni Liumwaanie hunie haꞌarereꞌalada i sulie mo Haꞌatolanga a Mosis. 56Oto mwala ngeena kire ko si lio-lio hunie a Jisas. Na maholo kire loko oto taꞌau i laona lolata aana Nume Maaꞌi Peine, kire ko si dodolosi heiliu aada uuri, “?Ohe kei lae taane mai aana houlaa? ?Wa omu ko loꞌo-loꞌongaꞌi uri taa?”
57Taꞌe mo naꞌohai pris na mo Parise kire niie oto haꞌatolanga uri mala nga iini ko saie leu a Jisas e iiꞌo aana, nge ke haꞌarongora hunie uri kire ke tapolie.
12A Meri E Suuhie A Jisas Aani Rumu I Betani
1E oono hai dinge ue i naꞌona Houlaa Ni Liumwaanie, a Jisas e lae oto hunie i Betani, huilume a Lasaros mwane nge a Jisas e taꞌea kaꞌu mwaanie maenga. 2Oto i leune kire haꞌalie hunie kele ngauhe huni haꞌamaꞌu aana. A Maata nge ko raretaꞌinire, na a Lasaros noꞌone ngaeta iini aana mwala e ngau peꞌie a Jisas aana maholona. 3Oto a Meri e si hele aana ho ateꞌa aani rumu nge e tohungei wesu mangoni. Ho ateꞌa ngeena e hele aana e ro kao-kao aani rumu, na holitana e tohungei peine. Oto e toolea na ko huie e ro aeꞌaena a Jisas aana, na ko hulo aꞌate aana e ro aeꞌaena loꞌu aana iihune pwaune. Oto nume ngeena e si honu aana wasuhaꞌana ho rumu ngeena, na e lae otoi wesu mangoni hiitoꞌo.
4Oto a Jiudas Iskariot, ngaeta iini aana mo pwaarongoisuli a Jisas na iini oto kei pweloa, ko si upwesie na ko teꞌuri, 5“?Aana e ue kaꞌu haꞌaholingeꞌinilana ho rumu ie e kaꞌa lae mola, na mei toꞌoha niilana ke lae mola hunie kira maitale? !A keine ko si waetaꞌinie mola waaitana nga mwane auꞌesu hunie halisi leku!” 6A Jiudas e talei ere kaꞌu urine, taꞌe hule aana ingeie e kaꞌa neꞌi-neꞌisae ike aana mo iinoni meitale. E ere urine mola i sulie ingeie iinoni peli-peli. Mwaꞌii toꞌoha mo pwaarongoisuli mone aana, oto ko talei deu mala saena mola aana.
7Oto a Jisas ko si teꞌuri, “!Ei! !Suꞌuri kotahie kaꞌu! E loo-loohaꞌinie kaꞌu ho rumu ngeena hunie ke dau aakau eeku loosie kire kei heitolingeꞌinieu ni ngeena. 8Kira maitale kei oꞌoꞌo taane ue peꞌiꞌomu tarau, taꞌe ineu, nou saꞌa iiꞌo ike loꞌu peꞌiꞌomu.”
9Mwala oto hunge aana mo Jiu kire rongoa uri a Jisas ingeie i Betani, oto kire lae wau i leune. Kire kaꞌa lae ike mola wau i tehulaꞌana a Jisas maraana, taꞌe huni leesie noꞌone a Lasaros, iini nge a Jisas e taꞌea kaꞌu mwaanie maenga. 10Oto mo naꞌohai pris kire si oalaꞌi huni horo maesie a Lasaros noꞌone peꞌie a Jisas, 11aena aana mwala oto hunge ko aehota huni eeliꞌu oto mwaanire na kire ko hiiwalaimoli mola aana a Jisas i tehulaꞌana a Lasaros.
A Jisas E Aarapuu I Jerusalem Mala Inemauri
Matiu 21:4-9, Mak 11:7-10, Luk 19:35-38
12Oto hai dinge loꞌu mola i sulie, mwala oto hunge nge kire hule aana Houlaa Ni Liumwaanie ngeena, kire rongoa uri a Jisas ko lae mai hunie i Jerusalem. 13Kire si toolea mo sasarai ei na kire ko lae mwaanie huilume ngeena huni lae taꞌau honosie peꞌi soinge uuri, “!Lahea God! A God ke haꞌadianaꞌaa iini ko lae mai nunuhaꞌana satana. !A God ke haꞌadianaꞌaa inemauri ikie mo Israel!”
14Oto a Jisas e toolea kalei dongki, e si taꞌe i lengine oto mala uusulana e lae uuri, 15Iꞌomu mo Jerusalem, mwaanie omu meꞌu-meꞌu. Leesie kaꞌu, inemauri iꞌomu oto e taꞌe i lengine kalei dongki, ko lae mai ie.Sekaraea 9:916Holaꞌinaꞌo, mo pwaarongoisuli a Jisas kire kaꞌa sai diana aana ike neꞌisaenga aana walu ola ngeena. Taꞌe maholo haꞌamanikuluꞌalana a Jisas e lae aana a God e taꞌelaꞌinie mwaanie maenga, nge kire ko si aamasitoꞌo aana uri uusulana mo olana e lae taane i sulie, na uri kire asuiꞌi taane oto hunie.
17Mwala oto hunge nge kire iiꞌo peꞌie a Jisas maholo e soie a Lasaros mwaanie kilipweꞌu na e taꞌea mwaanie maenga, kire ko lae peꞌi tarohaꞌinie nga taa a Jisas e asuie ngeena. 18Aena aana mei olana noꞌone nge mwala hunge kire lae taꞌau honosie, aana kire rongoa e asuie mei huꞌi-huꞌite peꞌie tolimaa ienini. 19Oto mo Parise ko si ere hunire maraada uuri, “!Lio kaꞌu! Walu ola kolu ko euꞌesuiꞌi honosie a mwane ngeena e kaꞌa oa oto hunikolu. !Ahutana walumalau ko lulu i sulie oto!”
A Jisas E Ere Lalai I Sulie Maenga Ingeie
20Ngaeta mo iinoni ni Krik noꞌone kire lae taꞌau i Jerusalem peꞌie mo Jiu huni paloa God aana maholo hunie houlaa ngeena. 21Oto kire lae i saana a Pilip, mwane aana huilume i Betsaeda hao i laona poꞌo ni henue i Kalili, na kire ko teꞌuri hunie, “Poro paine, melu ko sare leesie a Jisas.” 22A Pilip e haꞌarongoa a Andru, oto kirerue ko si meni lai haꞌarongoa a Jisas.
23Oto a Jisas e aalamirerue ko teꞌuri, “Maholoi sato e hule oto, uri hunie haꞌamanikuluꞌalana a Kale Ni Iinoni kei lae. 24No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri mala uri o ko hele-helesie mola ho litei ola na o kaꞌa hasie, nge kei oꞌoꞌo maraana oto mola urine aana e saꞌa hungu ike loꞌu. Taꞌe mala uri o ko hesie i laona mwakano, nge ke si hungu aani hue-huei ola oto loꞌu hiitoꞌo. 25Na mo iinoni kire urihana mola mo litei ola ngeena, aana iinoni nge ko mana-manata diana mola hunie mauringe ingeie maraana, nge kei deu tekelaꞌinie mola maurihaꞌana. Taꞌe iini nge e kaꞌa neꞌisae paine aana mauringe ingeie mai leu i laona walumalau, nge kei deu oodoie maurihe huu. 26Taꞌena nga iini ko sare asu nekue, nge ke lulu i sulieu oto, uri hunie iini euꞌesu ineu ke iiꞌo oto peꞌieu aana leu no ko iiꞌo aana. Na nga iini ko esu nekue, nge a Aamaku ke si haꞌapainaꞌaa i maana mwala.
27“Saeku ko lae otoi hiꞌe ni ienini, hule aana nou kaꞌa saie oto nga taa ne kei unue. ?Uri ne ke unue hunie a Mamaꞌa ke suꞌuri toliꞌaasie mei ola e hiꞌe ie ke rau eeku? !Haꞌike! Aena aana mei ola nou lae mone oto mai hunie ni ngeena, uri hunie ne ke liu i laona sapesalunge ie. 28!Mamaꞌa, o ke haꞌamanikuluꞌaa satamu!”
Oto mei wala e loho mai uure i Lengi uuri, “Nou hahuꞌei haꞌamanikuluꞌaa oto, na ne kei heꞌi haꞌamanikuluꞌaa loꞌu.”
29Oto mwala hunge e uure-uure wau i leune kire rongoa mei walana, kire ko si unue mola uri lou-lou ko hoka, taꞌe ngaeta mo iini loꞌu ko unue uuri, “!Nga ensel e ere peꞌie ni ngeena!”
30Oto a Jisas e teꞌuri, “Mei wala ie e kaꞌa loho ike mai huni peꞌieu, taꞌe ola huni peꞌiꞌomu ni ngeena. 31Maholo e hule oto ie hunie a God kei leie walumalau, na ke oohe aasie a Satan, iini ko aalaha haahie walumalau. 32Na ineu, maholo kire kei taꞌeau i lengi mwaanie mwakano peꞌie hai ei, ne ke si toolea mai taꞌena nga iinoni i seeku.” 33A Jisas e ere urine, uri huni haataꞌinie kei mae i lengine poꞌu-poꞌu.
34Oto mwala hunge ngeena ko si aalamie uuri, “Emi rongoa oto aana mo Uusu-uusu Maaꞌi uri a Kraes kei iiꞌo huu. ?Oto e ue nge o ko si unue uri kire kei taꞌea a Kale Ni Iinoni peꞌie hai ei huni horo maesie? ?Haꞌalaa a Kale Ni Iinoni ngeena, ingeie a tei eena?”
35Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “Raa-raa kei iiꞌo haꞌawali mola ue peꞌiꞌomu huni haꞌasinelie saemiu. Oto omu ke norutoꞌo mola aana, na omu ke lae-lae maholo raa-raa e iiꞌo ue i matolamiu, mwaanie e rodo honosiꞌomu i sulie tala. Aana iini ko lae-lae i laona rodohono, e kaꞌa saie ike uri ko lae i tei. 36Omu ke hiiwalaimoli aana raa-raa maholo ingeie ue peꞌiꞌomu, hunie uri omu ke neꞌi kale ni raa-raa oto.” A Jisas e unue walu ola ienini mango, ko si lae mumuni mwaanire.
Hungelana Mo Jiu Kaꞌa Hiiwalaimoli Ike Aana Jisas
37A Jisas e talei esuie kaꞌu mo huꞌi-huꞌite hunge huni haataꞌinie mo tolimaa i naꞌona mwala, taꞌe kire kaꞌa sare hiiwalaimoli ike mola aana. 38Oto e oa oto mala a Propet Aesaea e unue uuri, Poro paine, nga taꞌa-taꞌa iini e kaꞌa hiiwalaimoli ike aana tataroha melu unue hunire. Na hule aana mo iini kire leesie nanamanga iꞌoe, taꞌe tootaꞌi iini mola kire lio saiꞌo.Aesaea 53:139Na aana ngaeta leu loꞌu a Aesaea e ere luhesie aana e ue kaꞌu mwala kaꞌa sai hiiwalaimoli ike, aana a God e unue noꞌone hunie a Aesaea uuri, 40Nou haꞌa-ulue maada, na nou honoa manatada mwaanie uri kire lio sai ola aana maada, na mwaanie uri kire loꞌongaꞌi saie nga mei ola aana manatada. Oto kire kei eeliꞌu mei seeku hunie uri ne ke haꞌa-uurire.Aesaea 6:1041A Aesaea e unue walu olana, aana e leesie manikuluhaꞌana a Jisas na e ere oto i sulie.
42Maꞌalana ahutana mwala kire kaꞌa hiiwalaimoli ike, taꞌe mo iini hunge aana mo naꞌohai mwane mo Jiu kire hiiwalaimoli taane aana a Jisas. Taꞌe kire kaꞌa sare unu tahangaꞌinie ike uri kire hiiwalaimoli, mwaanie uri mo Parise kire uure honosire mwaanie mo nume ni palo-palo mo Jiu. 43Kire maꞌu urine aana kire saetoꞌo aana mo iinoni ke lahera, liutaa aana kire saetoꞌo aana uri a God ke lahera.
44Oto a Jisas e si ere paine uuri, “A tei nge ko hiiwalaimoli eeku, e kaꞌa hiiwalaimoli ike mola aaku, taꞌe noꞌone aana iini e uusungeꞌinieu mei. 45A tei ko leesieu, ko leesie noꞌone iini e uusungeꞌinieu mei. 46Ineu nou lae mai mala raa-raa i laona walumalau, hunie uri taꞌena nga iini ko hiiwalaimoli eeku, ke suꞌuri iiꞌo i laona rodohono.
47“Na taꞌena nga iini ko rongoa walaku, taꞌe e kaꞌa lulu i suliꞌi ike, ineu nou saꞌa leie ike aana maholo ie. Aana nou kaꞌa lae ike mai ie huni leie mo iinoni aana walumalau, taꞌe huni haꞌa-uurie walumalau. 48Nga mei ola huni leie mo iinoni e iiꞌo taane. Mo iini kire kaꞌa sare hiiwalaimoli eeku, na kire kaꞌa sare rongo hunie walaku, nge mo wala nge no ko unu-unuꞌi ngeena, kire ke si lei mae aana mwala urine aana dinge ooreta. 49Walaku mei ola toꞌohuu ni ngeena, aena aana walu ola nou haꞌa-haꞌa-uusuli eeni, kaꞌa mo ola ike mola ineu maraaku. A Mamaꞌa, iini e uusungeꞌinieu mei, nge ni e unue hunieu nga taa ni unue, na huni haꞌa-uusuli aana. 50Na nou saie uri nga taa e unue e sai toolea mo iinoni takoie maurihe huu. Oto nga taa no ko unu-unue, nga taa nge a Mamaꞌa e unue hunieu uri ne ke unu haadaꞌi aana ni otona.”
13A Jisas E Hodalie Aeꞌaena Mo Pwaarongoisuli Ingeie
1Oto mola i naꞌona Houlaa Ni Liumwaanie, a Jisas e manataꞌinie uri e hule oto aana maholo hunie ke hoꞌalaꞌi mwaanie walumalau ie, na ke ooli i saana Aamana. A Jisas e manata diana oto tarau hunie mo iini ingeie nge kire ko lulu i sulie mai welumalau, na e hahuꞌei manata diana hunire lai hule oto aana ooretalana.
2Oto e hule aana maholo a Jisas na mo pwaarongoisuli ingeie kire ko ngeu i seulehi, taꞌe a Pwelu Eero-eero e pwani neꞌie oto mei neꞌisaenga ni pweloa a Jisas i saena a Jiudas Iskariot, kalena Saemon.
3A Jisas e manataꞌinie oto uri Aamana e toliꞌaasie ahutana walu ola mango oto i laona nimana. Na e saie noꞌone uri e uure mai mwaanie a God, na uri ko eelihoꞌi loꞌu takoie a God. 4Oto e taꞌelaꞌi mwaanie leu nge kire ko ngeu aana, e si taꞌaasie toꞌoni tetewa ingeie, na e hele aana maamango, oto ko hoꞌosie i denumana. 5Oto e huie mei wei i laona nime, ko si aehota hodalie aeꞌaena mo pwaarongoisuli ingeie na ko maamango aꞌate aana aeꞌaeda aana maamango nge e hoꞌosie i denumana.
6Na maholo e lae mai hule aana a Saemon Pita, a Pita ko si teꞌuri hunie, “!Haꞌike eena, Poro paine! ?Uri iꞌoe, mwane paine o ko sare hodalie aeꞌaeku?”
7A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “Oto molana o kaꞌa lio saie ike nga taa no ko esuie, taꞌe aana nga maholo o ke si lio saie taane.”
8Oto a Pita ko teꞌuri hunie, “!O saꞌa roroꞌa hodalie ike aeꞌaeku oto ooꞌoo!”
A Jisas e aalamie a Pita, oto ko teꞌuri, “Mala uri nou kaꞌa hodalie oto e ro aeꞌaemu, iꞌoe nga pwaarongoisuli ineu haꞌike loꞌu.”
9Oto a Saemon Pita ko si teꞌuri hunie, “Ko urine, Poro paine, nge o ke suꞌuri hodalie mola e ro aeꞌaeku, taꞌe o ke hodalie noꞌone e ro kiꞌiku na pwauku.”
10A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “Iini e loto ahu oto, sapena e rereꞌa oto. Maholo ko lae hailiu, nge e ro aeꞌaena mola ke si hodaliꞌi loꞌu na e rereꞌa taꞌingelu oto loꞌu. Iꞌomu, saemiu e rereꞌa mango oto, taꞌe ahutemiu haꞌike.” 11A Jisas e saie oto a tei kei pweloa, na aena urine e si unue uuri, “Ahutemiu omu kaꞌa mani rereꞌa ike.”
12Oto maholo e hodalie aeꞌaeda mango, e si hoꞌosie loꞌu toꞌoni tetewa ingeie, na ko lai iiꞌo loꞌu i aano aana leu kire ko ngeu aana. I leune a Jisas ko si teꞌuri, “?Uri omu saie taane mei ola nge nou si esuie huniꞌomu ie? 13Omu ko sasaieu aana ‘Haꞌa-uusuli’ na ‘Aalaha,’ na e toꞌohuu oto, aena aana ineu nou urine oto. 14Oto ineu, Aalaha iꞌomu na Haꞌa-uusuli iꞌomu, nou si haꞌamwai-mweiꞌaau huni hodalie oto aeꞌaemiu. Oto iꞌomu, omu ke hoda-hodalie aeꞌaemiu heiliu noꞌone urine. 15Aana nga taa nou esuie ienini e neꞌie oto nga haꞌamalanga huniꞌomu, hunie omu ke haimaanie tolahaku, na omu ke haꞌamwai-mweiꞌaꞌomu mola hunie omu ke peꞌi-peꞌiꞌomu heiliu. 16No ko unue toꞌohuu oto huniꞌomu uri nga koni-konihe e kaꞌa paine ike loꞌu liutaa aana Aalaha ingeie, wa hurulaꞌaa ke liutaa aana iini e uusungeꞌinie. 17Omu saie oto walu ola ienini, oto omu ke asuiꞌi. Aana a God kei haꞌadianaꞌaꞌomu haahiꞌi.”
A Jisas E Ere Lalai I Sulie Pwelolana
18Oto a Jisas e heꞌi unue loꞌu uuri, “Taꞌe nou kaꞌa ere ike i sulie ahutemiu eena, aana nou saie mola mo iini nou lio hilisire. Taꞌe Uusu-uusu Maaꞌi nge e unue uuri, Iini ko ngeu tararuru peꞌieu nge kei pweloau oto,Sam 41:9 ko karaꞌi oa oto ienini. 19Oto no ko holaꞌi unue oto nga taa kei reu oodoiꞌomu, hunie uri ko si reu na omu ke hiiwalaimoli aana uri ineu oto nou iiꞌo huu.13:19 A Jisas e haa-haaraꞌinie maraana aana “Ineu oto nou iiꞌo huu” nge neꞌisaenga aana satana God ni otona. Leesie kaꞌu maholo a God e unue satana hunie a Mosis aana Eksodas 3:14. Aana erenga mo Jiu, satai ola ngeena nge “Iawe.”20No ko unue oto huniꞌomu uri a tei ko tekuhie nga iini no ko uusungeꞌinie wau, nge ko tekuhieu noꞌone oto. Na a tei ko tekuhieu, ko tekuhie noꞌone iini e uusungeꞌinieu mei.”
21Oto i purine a Jisas e ere mango urine, saena ko si hiꞌe, na ko ere haadaꞌi oto uuri, “No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri nga iini hikemiu oto kei pweloau.”
22Oto mo pwaarongoisuli ko si toꞌomaaire hailiu aana kire kaꞌa saie ike iini a Jisas ko ere i sulie. 23Na ngaeta iini aana mo pwaarongoisuli, iini nge a Jisas e manata diana hiitoꞌo hunie, e iiꞌo mola i sulie a Jisas. 24Oto a Saemon Pita e salohie aana kiꞌine na ko unue uuri, “O ke dolosi kaꞌu aana. ?A tei ni ko ere-ere oalana?”
25Oto pwaarongoisuli ngeena e ada karaꞌinie a Jisas, ko si dolosi uuri, “?Poro paine, a tei mwane ni ngeena?”
26A Jisas e aalamie ko si teꞌuri, “Iini nge ne kei toongaꞌinie mei bred i laona nime na ne kei niie hunie, a mwaena otona.” Oto e da mei bred, ko toongaꞌinie i laona nime, ko si niie hunie a Jiudas Iskariot, kalena a Saemon. 27Oto mola i purine a Jiudas e hele aana mei bred ngeena mango, a Pwelu Eero-eero e si sili i lalo aana.
Oto a Jisas ko si teꞌuri hunie, “Nga taa o ko sare asuie, o ke asuie oto lau-leu.” 28Nga taꞌa-taꞌa iini hikana mwala ko ngeu ngeena na e kaꞌa saie loꞌu uri aena nga mei taa nge a Jisas e ere urine hunie a Jiudas aana. 29Ngaeta mo iini aana mo pwaarongoisuli kire loꞌongaꞌinie e ere urine aena aana a Jiudas mone ko lio i sulie mei toꞌoha ikire, oto ohe a Jisas e unue hunie uri ke lai holie nga mo ola kire saetoꞌo aani hunie houlaa, wa huni niie nga mo ola hunie kira maitale. 30A Jiudas e hele aana mola mei bred nge a Jisas e niie hunie, oto e tolana iisitaa oto i sinaha. Na e rodo oto.
A Jisas E Ere Lalai Uri A Pita Kei Taateingeꞌinie
31Oto i purine a Jiudas e iisitaa, a Jisas ko si teꞌuri, “Oto molana a God kei haataꞌinie manikuluhaꞌaku a Kale Ni Iinoni, na lio sailana manikuluhaꞌana a God kei lae oto noꞌone aana nga taa ineu a Kale Ni Iinoni ne kei esuie. 32Na aana ne kei haataꞌinie nanamanga na manikuluhaꞌana a God, nge a God ke si haataꞌinie manikuluhaꞌaku a Kale noꞌone, na kei esuie oto molana.
33“Maeni mwela ineu, nou saꞌa iiꞌo tewa ike loꞌu peꞌiꞌomu. E saꞌa tewa oto, na omu kei tola haitaleau, taꞌe omu saꞌa oodoieu ike. Aana no ko unue loꞌu huniꞌomu nga taa nou unue kaꞌu hunie mo naꞌohai mwane mo Jiu, uri kire saꞌa roroꞌa ni lae ike aana leu no ko lae aana ie.
34“Oto ie no ko niie haꞌatolanga haalu huniꞌomu. Omu ke manata diana huniꞌomu heiliu. Mala oto ineu, nou manata diana kaꞌu huniꞌomu, nge iꞌomu noꞌone omu ke manata diana huniꞌomu urine. 35Mala uri omu kei manata diana huniꞌomu heiliu urine, nge ahutana mwala ke si saie uri iꞌomu mo pwaarongoisuli ineu toꞌohuu.”
36Oto a Saemon Pita ko si teꞌuri hunie a Jisas, “?Poro paine, oto iꞌoe, o ko lae i tei?”
A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “Leu no ko lae aana ie, o saꞌa lae ike i sulieu aana oto molana, taꞌe o ke si lae taane i sulieu aana nga maholo.”
37Oto a Pita ko dolosi aana uuri, “?Poro paine, e ue kaꞌu nou kaꞌa sai lae peꞌiꞌo oto molana? !Nou mwaꞌe-mwaꞌe mola huni mae honotamu!”
38Oto a Jisas e aalamie, ko teꞌuri, “?Uri o mwaꞌe-mwaꞌe taane toꞌohuu huni mae honotaku? No ko unue toꞌohuu oto huniꞌo uri i naꞌona kue kei ngara i rodo siꞌiri, o kei saronai taateingeꞌinieu haꞌa-oolu uri o kaꞌa manataꞌinieu ike.”
14A Jisas Oto Tala Takoie A Mamaꞌa I Lengi
1Oto a Jisas ko si heꞌi teꞌuri loꞌu hunie mo pwaarongoisuli ingeie, “Omu ke suꞌuri totolahiꞌe. Omu ke hiiwalaimoli aana a God, na omu ke hiiwalaimoli noꞌone aaku. 2Mo leu ni iiꞌo aani kire hunge mola aana nume Aamaku. Mala uri nga mo ola urine haꞌike, haꞌalaa nou kaꞌa unue ike leune huniꞌomu. Taꞌe leune e toꞌohuu oto, na ie no ko lae oto i deu aakau aana nga leu talamiu. 3Na i purine no ko lae i deu aakau aana nga leu talamiu, ne kei heꞌi ooli loꞌu mei, hunie uri omu ke iiꞌo peꞌieu aana leu ne kei iiꞌo aana. 4Iꞌomu, omu saie mola tala takoie leu no ko lae aana.”
5Oto a Tomas ko teꞌuri hunie a Jisas, “Poro paine, melu kaꞌa manataꞌinie ike leu o ko lae aana. ?Haꞌalaa melu ke si saie tala hunie uri taa eena?”
6A Jisas e aalamie oto ko teꞌuri, “Ineu oto tala, na walaimolinge, na maurihe. Nga tala aaopa hunie nga iini ke lae loꞌu i sulie takoie a Mamaꞌa haꞌike, taꞌe ko liu i seeku haꞌalaa. 7Oto aana omu sai diana aaku, nge omu saie oto noꞌone Aamaku eena. Na omu sai diana aana taane oto, na omu leesie oto.”
8Oto a Pilip ko teꞌuri hunie a Jisas, “Poro paine, o ke haataꞌinie mola a Mamaꞌa aameelu na e kohi oto.”
9Oto a Jisas e aalamie ko teꞌuri, “!Mwae! ?No ko iiꞌo tewa oto peꞌiꞌomu, na uri o kaꞌa saieu ue, Pilip? A tei nge ko leesieu, e leesie a Mamaꞌa otona. ?E ue o ko saetoꞌo aana ne ke haataꞌinie a Mamaꞌa loꞌu eemiu? 10?Uri o kaꞌa hiiwalaimoli ike, Pilip, aana uri ineu i lalo aana a Mamaꞌa na uri a Mamaꞌa noꞌone i lalo aaku? Mo wala nou unuꞌi huniꞌomu ngeena, nou kaꞌa unuꞌi ike tohuku, taꞌe a Mamaꞌa ni e iiꞌo aaku nge ko esuie walu ola omu leesie nou esuiꞌi ngeena. 11Omu ke hiiwalaimoli mola aana no ko unue uri ineu i lalo aana a Mamaꞌa na a Mamaꞌa ingeie i lalo aaku. Wa maꞌalana omu kaꞌa hiiwalaimoli ike mola aena aana walaku, taꞌe omu ke hiiwalaimoli aana walu ola nge omu leesie nou esuiꞌi ngeena. 12No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri iini ko hiiwalaimoli eeku, e sai esuie noꞌone mola taungei esunge no ko esuie ie. Na hule aana e sai esuie mo esunge paine loꞌu liutaa aana mo iinine, aena aana no ko lae oto i saana a Mamaꞌa. 13Na mala uri omu ko sukaa nga mei ola i tehulaꞌana hiiwalaimolinge iꞌomu eeku, ne kei da mola huniꞌomu, hunie mwala ke si soi haꞌamanikuluꞌaa a God i tehulaꞌaku a Kale. 14Iau, mala omu kei sukaa nga mei ola aaku i tehulaꞌana omu norutoꞌo oto aaku, ne kei da oto urine huniꞌomu.”
A Jisas E Haiholotaꞌi Huni Uusungeꞌinie Mai A Liꞌoa Maaꞌi
15Oto a Jisas e heꞌi unue loꞌu hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, “Mala uri omu ko manata diana hunieu, omu ke tola i sulie mo haꞌatolanga ineu. 16Na ne kei haꞌatohu aana a Mamaꞌa, oto ingeie ke si uusungeꞌinie mai ngaeta iini huni peꞌiꞌomu na hunie ke iiꞌo susu oto peꞌiꞌomu. 17Na ingeie Liꞌoa aani walaimolinge otona. Mo iinoni aana walumalau saꞌa takuhie ike, aena aana kire saꞌa lio saie ike wa kire ke manataꞌinie. Taꞌe iꞌomu, omu manataꞌinie oto, aena aana e iiꞌo oto peꞌiꞌomu na kei iiꞌo i lalo aamiu. 18I purine ne kei lae mwaaniꞌomu, omu saꞌa iiꞌo ni reiꞌinge ike maraamiu aana ne kei eelihoꞌi taane loꞌu mei seemiu. 19E saꞌa tewa na mwala aana walumalau ie kire saꞌa leesieu loꞌu, taꞌe iꞌomu, omu kei leesieu taane loꞌu. Oto aena aana ne kei meuri loꞌu, iꞌomu noꞌone omu kei heꞌi meuri loꞌu. 20Aana hai dinge ngeena, omu ke si saie uri ineu i lalo aana a Mamaꞌa, na iꞌomu i lalo aaku, na ineu i lalo aamiu. 21A tei nge ko rongo hunie mo haꞌatolanga ineu na ko tola i suliꞌi, ingeie oto iini e manata diana hunieu. Na a tei ko manata diana hunieu, nge Aamaku kei manata diana hunie. Ineu noꞌone ne kei manata diana hunie, na ne ke si haꞌasaie aana tolahaku.”
22Oto ngaeta Jiudas aaopa loꞌu mwaanie a Jiudas Iskariot, ko si teꞌuri hunie a Jisas, “?Poro paine, aana e ue kaꞌu o unue uri o saꞌa haꞌasaie ike walumalau aana walu ola i suliꞌo? ?E ue o ko si haꞌasaiꞌemeelu mola maraameelu?”
23Oto a Jisas e aalamie ko teꞌuri, “Mala nga iini ko manata diana hunieu, nge ke tola i sulie walaku. Oto Aamaku ke si manata diana hunie, na iꞌemereꞌi Aamaku mere ke si lae mai saana huni iiꞌo susu oto peꞌie. 24Taꞌe iini nge e kaꞌa manata diana oto hunieu, e kaꞌa tola oto i sulie walaku eena. Mo wala omu ko rorongoꞌi ngeena, e kaꞌa mo loꞌongaꞌinge ike mola ineu maraaku, taꞌe kire uure mai mwaanie a Mamaꞌa iini nge e uusungeꞌinieu mei.
25“No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu walu ola ienini maholo ineu ue mai peꞌiꞌomu i leu. 26Na iꞌemereꞌi a Mamaꞌa mere kei uusungeꞌinie mai nga iini huni peꞌiꞌomu, nge a Liꞌoa Maaꞌi eena. Ingeie ke si haꞌa-aamasitoꞌoꞌomu aana walu ola nou unuꞌi oto huniꞌomu, na ke haꞌasaiꞌomu aana ahutana mo ola ngeena. 27No ko haꞌa-oorea hanuelamanga oto huniꞌomu, na hanuelamanga ineu no ko niie oto huniꞌomu ie. Nou kaꞌa niie ike mala mwala aana walumalau ko nii-nii, taꞌe no ko nii toꞌohuu. Oto omu ke suꞌuri totolahiꞌe wa omu ke maꞌu-meꞌu.
28“Omu rongoa oto aana nou unue huniꞌomu uri no ko lae oto, na ne kei heꞌi ooli loꞌu mei seemiu. Mala uri omu ko manata diana hunieu toꞌohuu, nge omu ke ile-ilenimwaꞌe mola uri no ko lae i saana Aamaku, aana ingeie e paine loꞌu liutaa aaku. 29Oto molana no ko holaꞌi unue nga taa kei reu oodoiꞌomu, hunie uri maholo kei reu, na omu ke hiiwalaimoli oto. 30Nou saꞌa iiꞌo tewa ike loꞌu peꞌiꞌomu huni ere-ere peꞌiꞌomu, aana aalaha haahie walumalau ie, a Pwelu Eero-eero, ko lae oto mai. Ingeie e kaꞌa toꞌo aana ike nga nanamanga haahieu, 31taꞌe nga taa kei reu ngeena, kei reu mola hunie walumalau ke saie uri nou manata diana hunie a Mamaꞌa. Aena leune nge no ko euꞌesuie walu ola e unuꞌi hunieu.
“!Hoe! Taꞌelaꞌi, kolu ke lae oto mwaanie leu ie.”
15A Jisas Oto Tohungei Ai Grep
1Oto a Jisas e heꞌi unue loꞌu hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, “Ineu oto ai grep toꞌohuu, na Aamaku oto iini ko esuie hohola ni grep. 2Ingeie oto ko taꞌaasie taꞌena nga sasarai ola aaku nge e kaꞌa hungu ike aani hue-huei ola. Na aana ko lio i suli diana aana hohola ingeie, nge mo sasarai ola kire ko hungu eeni hue-huei ola diana, ingeie ko si olo aasie taꞌena nga aaelanga mwaaniꞌi hunie kire ke rereꞌa na ke hungu oto loꞌu hiitoꞌo. 3Iꞌomu, omu rereꞌa mango oto, aana nga taa nge nou haꞌa-uusuliꞌomu aana. 4Omu ke iiꞌo susu oto aaku, na ineu ne kei iiꞌo susu oto noꞌone aamiu. Nga sasarai ola e saꞌa hungu ike aani hue-huei ola mola maraana, na oto e kaꞌa lado aana tohungana ai. Oto e urine loꞌu aana iꞌomu, aana omu saꞌa hungu ike aani hue-huei ola na oto omu kaꞌa iiꞌo aaku.
5“Ineu oto ai grep toꞌohuu na iꞌomu oto mo sasarana. Iini ko iiꞌo susu oto aaku na ineu noꞌone aana, nge ke si hungu oto loꞌu liutaa. Aena aana aahoꞌa aaku, omu saꞌa roroꞌa ni da ike nga mei ola diana. 6Aana nga iini e kaꞌa iiꞌo susu eeku, aasilana kei lae mola mala sasarai ola aaela, oto ko nunulu mola. Na mo sasarai ola urine, kire ke soꞌokoniꞌi na aasileni ke lae mola i laona dunge hunie ke waru tetehu. 7Mala uri omu ke iiꞌo susu oto aaku na walaku ke iiꞌo susu oto aamiu, nge omu sai sukaa taꞌena nga mei ola saemiu hunie, na niilana kei lae oto huniꞌomu. 8Omu ke hungu diana huni haataꞌinie uri iꞌomu mo pwaarongoisuli ineu, na aena urine nge mwala ke si lio saie manikuluhaꞌana Aamaku.
9“Ineu nou manata diana huniꞌomu oto mala a Mamaꞌa e manata diana hunieu. Omu ke iiꞌo susu oto i laona manata-diananga ineu. 10Mala omu ko tola i sulie mo haꞌatolanga ineu, haꞌalaa omu ko iiꞌo susu i laona manata-diananga ineu, mala oto ineu nou lulu i sulie mo haꞌatolanga Aamaku na nou iiꞌo i laona manata-diananga ingeie. 11No ko unue walu ola ienini huniꞌomu uri hunie omu ke toꞌo aana taꞌa-taꞌa taungei ilenimwaꞌenga nge ineu nou toꞌo aana, na uri hunie ilenimwaꞌenga iꞌomu ke paine loꞌu liutaa. 12Haꞌatolanga ineu oto ie, uri omu ke manata diana huniꞌomu heiliu, mala oto ineu nou manata diana huniꞌomu. 13Nga iini e kaꞌa haataꞌinie ike nga mei manata-diananga ke paine loꞌu liutaa aana iini ko niie maurihaꞌana hunie mo malahune. 14Na iꞌomu oto mo malahuku, mala uri omu ke dau i sulie nga taa nou unue huniꞌomu. 15Nou kaꞌa saiꞌomu ike loꞌu aana mo koni-konihe, aena aana koni-konihe e kaꞌa saie ike nga taa aalaha ingeie ko loꞌo-loꞌongaꞌinie. Taꞌe no ko saiꞌomu uri maeni malahuku, na ahutana walu ola nou rongoꞌi mwaanie Aamaku, nou haꞌarongoꞌomu oto aani. 16Iꞌomu, omu kaꞌa lio hilisieu ike, taꞌe ineu ni nou lio hilisiꞌomu. Na nou niie mei esunge ie namiu, hunie omu ke hungu eeni hue-huei ola diana nge e sai iiꞌo huu. Oto aena leune, taꞌena nga mei ola omu ko sukaa mwaanie a Mamaꞌa aena aana omu norutoꞌo aaku, a Mamaꞌa ke si niie huniꞌomu. 17Oto no ko unue loꞌu huniꞌomu uri omu ke manata diana huniꞌomu heiliu.”
A Jisas E Haꞌapasulie Mo Pwaarongoisuli Uri Walumalau Kei Sereꞌinire
18Oto a Jisas e heꞌi unue loꞌu uuri, “Mala uri walumalau ko ngiduupu oto huniꞌomu, omu ke manataꞌinie uri e holaꞌi ngiduupu oto hunieu wau i naꞌo. 19Mala uri omu ke neꞌie mo iinoni aana walumalau, haꞌalaa walumalau e sai manata diana oto huniꞌomu, mala e manata diana hunie ahutana mo iini ingeie nge kire kaꞌa lae ike i sulie a God. Taꞌe aena aana omu kaꞌa uure ike aana walumalau, taꞌe nou lio hilisiꞌomu mwaanie walumalau, oto aena mei olana nge walumalau ko si ngiduupu huniꞌomu. 20Omu ke aamasitoꞌo aana mei wala nou unue kaꞌu huniꞌomu uri nga koni-konihe e kaꞌa paine ike loꞌu liutaa aana aalaha ingeie. Oto mala uri mwala aana walumalau ngeena ko teungeꞌinieu, nge kire kei teungeꞌiniꞌomu noꞌone. Mala uri kire ke tola i sulie mo haꞌatolanga ineu, haꞌalaa kire kei tola i sulie noꞌone mo haꞌatolanga iꞌomu. 21Taꞌe kire kei teungeꞌiniꞌomu mola aena aana omu ko norutoꞌo aaku, na aana kire kaꞌa saie ike iini e uusungeꞌinieu mei. 22Mala uri ne ke suꞌuri lae mai laona walumalau huni ere-ere nada, haꞌalaa mo oorahaꞌaanga ikire saꞌa iiꞌo haadaꞌi ike urine. Taꞌe maholo ienini, e aasa oto hunie nga iini kei mumunie nga mo oorahaꞌaanga ingeie. 23Nga iini ko ngiduupu hunieu, nge ko ngiduupu oto noꞌone hunie Aamaku. 24Mala uri ne ke suꞌuri lae mai esuie mo ola nge nga iini aaopa e kaꞌa asuiꞌi ue ngeena i matolada, haꞌalaa mo oorahaꞌaanga ikire saꞌa iiꞌo haadaꞌi ike urine. Taꞌe oto ie kire leesie taane mo huꞌi-huꞌite, na kire saronai ngiduupu mola ue huniꞌemereꞌi Aamaku. 25Taꞌe walu ola ienini ko reu oto urine, huni haꞌa-oaie nga taa uusulana e lae i laona mo Uusu-uusu Maaꞌi uuri, Kire talei ngiduupu hunieu mola mwaakule.Sam 35:19
26“Iꞌemereꞌi a Mamaꞌa mere kei uusungeꞌinie mai seemiu nga iini huni peꞌiꞌomu, na ingeie oto Liꞌoa aani walaimolinge. Maholo kei lae mai, ke si unu haadaꞌi eeku, 27na iꞌomu noꞌone omu ke unu haadaꞌi eeku oodoie mwala, aena aana omu oꞌoꞌo oto peꞌieu uure oto i aehotalana.
161Nou unue oto mo ola ienini huniꞌomu mwaanie uri omu deu tekelaꞌinie hiiwalaimolinge iꞌomu. 2Aana kire kei ooheꞌomu mwaanie mo nume ni palo-palo mo Jiu, na aana maholoi sato ko lae maine, kire kei waeliꞌomu hiitoꞌo hule aana iini ko horoꞌiꞌomu kei loꞌongaꞌinie uri ko deu i sulie saena God. 3Mwala kei haꞌasapesaluꞌaꞌomu urine, aena aana kire kaꞌa manataꞌiniꞌemereꞌi ike a Mamaꞌa. 4Taꞌe no ko unue oto mo ola ienini huniꞌomu, uri hunie kire ko si lai reu eemiu na omu ke aamasitoꞌo aana uri nou haꞌapasuliꞌomu taane oto aani. Nou kaꞌa unue ike mo ola ienini huniꞌomu oto aana maholo omu aehota lulu i sulieu, aena aana ineu ue peꞌiꞌomu.”
A Jisas E Ere Luhesie Asunge A Liꞌoa Maaꞌi
5Oto a Jisas e heꞌi unue loꞌu hunie mo pwaarongoisuli ingeie uuri, “Taꞌe ie no ko lae oto i saana iini e uusungeꞌinieu mei. Na nga iini hikemiu e kaꞌa loꞌongaꞌi ike hunie ke dolosi eeku uuri, ‘?Oto iꞌoe, o ko lae i tei na kei uri taa huniꞌo aana leune?’ 6Saemiu e honu mola aani saehuunge iꞌomu maraamiu, aena aana nou unue mo ola ienini huniꞌomu. 7Taꞌe no ko unue oto huniꞌomu, e lae otoi diana huniꞌomu uri ne ke lae oto. Aana mala uri nou kaꞌa lae oto, nge iini huni peꞌiꞌomu e saꞌa lae ike mai i seemiu. Taꞌe mala no ko lae oto ie, nge ne ke si uusungeꞌinie mai i seemiu. 8Na maholo kei lae mai, nge ke si haataꞌi diana aana hunie walumalau uri kire roroꞌa aana oorahaꞌaa, na uri kire kaꞌa saie ike oodotaꞌinge, na uri a God kei saronai leire taane. 9Ingeie kei haataꞌi diana aana hunie mwala aana walumalau uri kire oorahaꞌaa kaꞌu aana kire kaꞌa sare hiiwalaimoli ike aaku. 10Na kei haataꞌi diana aana hunire uri kire kaꞌa saie ike oodotaꞌinge aana maꞌalana kire lei mae aaku, taꞌe ineu, nou iiꞌo oodotaꞌi mola na ko lae oto i saana a Mamaꞌa aana leu kire saꞌa heꞌi leesieu loꞌu. 11Na kei haataꞌi diana aada uri a God kei saronai leire taane, aana lei-maesilana aalaha aana walumalau ie e pwani lae oto.
12“Mo ola hunge taane ue aaku ni unuꞌi huniꞌomu, taꞌe omu saꞌa loꞌongaꞌi susuliꞌi ike oto molana. 13Taꞌe a Liꞌoa kei haataꞌinie walaimolinge a God huniꞌomu. Maholo kei lae mai ngeena, nge ke si naꞌomiu oto i lalo aana ahutana walaimolinge uure mwaanie a God. E saꞌa ere ike mola tohune, taꞌe kei ere i sulie nga taa e rongoa, na kei unue huniꞌomu mo ola kei haro oa taane ue aana nga maholo. 14Ingeie ke si haꞌamanikuluꞌaau, aana kei haꞌarongoꞌomu aana walaimolinge ineu. 15Ahutana walaimolinge na saenanaunge na oto ahutana toꞌo-toꞌolana a Mamaꞌa mango, toꞌolaku ni otona. Oto maholo a Liꞌoa ko haꞌarongoꞌomu aana walaimolinge a God, nge ko niie mo ola ineu namiu ni ngeena.”
A Jisas E Ere Lalai Uri Saehuunge Mo Pwaarongoisuli Kei Neꞌi Ilenimwaꞌenga Loꞌu Mola
16Oto a Jisas e heꞌi unue loꞌu uuri, “Tatahana oto omu saꞌa leesieu loꞌu, na tatahana oto loꞌu, omu kei heꞌi leesieu loꞌu.”
17Oto ngaeta mo pwaarongoisuli ingeie ko si dolosi heiliu aadaelu uuri, “?Nga taa ni ko unu-unue hunikolu ie uri tatahana oto kolu saꞌa leesie loꞌu, na tatahana oto loꞌu kolu kei heꞌi leesie loꞌu? ?Na aana e ue kaꞌu ko unue uri kei reu urine aena aana ko lae oto i saana a Mamaꞌa? 18?Nga taa ni loꞌongaꞌinge aana tatahana oto? !Kolu kaꞌa saie ike nga taa ko ere i sulie!”
19A Jisas e saie mola kire ko sare dolosi aana, oto ko si teꞌuri hunire, “Nou unue uri tatahana oto omu saꞌa leesieu loꞌu, na tatahana oto loꞌu omu kei heꞌi leesieu loꞌu. ?Oto uri omu ko heitalengaꞌinie maraamiu aana nou ere urine? 20No ko unue oto huniꞌomu uri omu kei ngara-ngara peꞌi saehuunge, taꞌe walumalau kei ile-ilenimwaꞌe mola. Omu kei sae-saehuu taane, taꞌe saehuunge iꞌomu kei neꞌi ilenimwaꞌenga loꞌu mola. 21Maholo huꞌe e karaꞌinie oto kei meuri aana mwela, nge ko saehuu aena aana maholoi sato ni sapesalunge ingeie e hule oto. Taꞌe maholo kele mwela e hute oto, huꞌe ngeena e pulongosie oto sapesalunge ingeie, aena aana ko ilenimwaꞌe oto haahie a kalena e hute mai laona walumalau. 22Oto iꞌomu na e urine noꞌone. Omu ko saehuu oto molana, taꞌe ne kei heꞌi leesiꞌomu taane loꞌu, na saemiu ke si honu aani ilenimwaꞌenga, aana taungei ilenimwaꞌenga nge nga iini e saꞌa taꞌaasie ike loꞌu mwaaniꞌomu. 23Na aana maholona omu saꞌa dolosie ike nga mei ola aaku. No ko unue oto toꞌohuu huniꞌomu uri taꞌena nga mei ola omu ko sukaa aana a Mamaꞌa aena aana omu norutoꞌo aaku, nge kei niie oto huniꞌomu. 24Lai hule mai siꞌiri ienini, omu kaꞌa tohungei norutoꞌo aaku, nge omu kaꞌa sukaa ue nga mei ola aana Mamaꞌa. Oto omu ke suke aana Mamaꞌa, na aena aana saena hunie ilenimwaꞌenga iꞌomu ke ahu, nge ke si niie nga taa omu sukaa huniꞌomu.”
25Oto a Jisas ko si teꞌuri loꞌu, “Nou ere-ere kaꞌu aani aalahuunge huniꞌomu i sulie walu ola ienini, taꞌe maholoi sato ko karaꞌini oto mai na nou saꞌa ere ike loꞌu peꞌiꞌomu aani aalahuunge. Aana maholona ne kei haataꞌi oodo-oodo mola aana a Mamaꞌa huniꞌomu. 26Oto aana maholona iꞌomu maraamiu omu ke si sukaa nga mo ola aana a Mamaꞌa aena aana omu norutoꞌo aaku. Nou kaꞌa unue ike uri ineu mola nge nou sai sukaa nga mei ola namiu aana a Mamaꞌa, taꞌe iꞌomu maraamiu omu sai suke oodo-oodo mola aana a Mamaꞌa. 27Aena aana a Mamaꞌa maraana e manata diana oto huniꞌomu, aana omu manata diana noꞌone hunieu, na omu hiiwalaimoli aana uri ineu nou uure oto mai mwaanie a God. 28Nou uure kaꞌu mei mwaanie a Mamaꞌa, nge nou si lae mai laona walumalau. Oto ie no ko hoꞌalaꞌi oto loꞌu mwaanie walumalau, na no ko lae oto i saana a Mamaꞌa.”
29Oto mo pwaarongoisuli ingeie kire ko teꞌuri hunie, “Ie, o ko si ere taa eena, na o kaꞌa ere ni aalahuunge ike loꞌu. 30Melu lio saie taane oto uri iꞌoe o saie ahutana walu ola, na melu kaꞌa toꞌo aana ike nga mo dolosinge loꞌu. Aena urinena nge melu si hiiwalaimoli uri o uure oto mai mwaanie a God.”
31A Jisas e aalamire, oto ko teꞌuri, “?Omu hiiwalaimoli taane oto ohe eena? 32Lio kaꞌu, maholoi sato ko karaꞌini oto mai, na ingeie oto taane ie, maholo oto hunie ahutemiu omu kei meni tatanga oto mwaanieu. Nga iini ni oto e lae-lae oto takoie hanue ingeie, na taꞌe ineu mola ne ke si oore maraaku. Taꞌe nou kaꞌa oore ike taane maraaku, aena aana a Mamaꞌa taane peꞌieu. 33Nou unue oto walu ola ienini huniꞌomu, hunie uri omu ke si toꞌo aana hanuelamanga aani iiꞌonga tararuru peꞌieu. Walumalau kei haꞌasapesaluꞌaꞌomu taane, taꞌe mwaanie omu meꞌu-meꞌu. Saemiu ke mango mola, aana nou tola hehesie oto walumalau.”
17A Jisas E Aarengaꞌi Talana Maraana
1Oto i purine a Jisas e ere mango urine, e si lio taꞌau i Lengi na ko aarengaꞌi uuri, “Mamaꞌa, maholoi sato e hule oto. O ke haꞌamanikuluꞌaau a Kalemu, hunie ineu a Kalemu ne ke si haꞌamanikuluꞌaꞌo loꞌu. 2Aana o niie oto mai hunieu nanamanga haahie ahutana iinoni, uri ne ke si niie maurihe huu nana mo iini o niire nakue. 3Na loꞌongaꞌinge aana maurihe huu ngeena, uri hunie mwala ke sai diana aamu, taꞌa-taꞌa God oto toꞌohuu, na uri kire ke saieu noꞌone, a Jisas Kraes, iini o uusungeꞌinie mai. 4Nou haꞌamanikuluꞌaꞌo oto mai aano i leu aana nou haꞌamangoa oto mei esunge o niie hunieu uri ne ke asuie. 5Oto ie, Mamaꞌa, o ke haꞌamanikuluꞌaau aana mei menikuluꞌanga ngeena nou toꞌo aana kaꞌu oto peꞌiꞌo i naꞌona haꞌaholalana walumalau.”
A Jisas E Aarengaꞌi Talana Mo Pwaarongoisuli Ingeie
6Oto a Jisas e si heꞌi aarengaꞌi loꞌu uuri, “Mamaꞌa, nou haataꞌinie oto walu ola i suliꞌo hunie mo iini o maire nakue mwaanie walumalau ie. Ikire mo iinoni iꞌoe, na o maire oto nakue. Oto kire tola oto i sulie walamu, 7na kire si saie uri taꞌena nga ola o niie hunieu e uure oto mai mwaaniꞌo toꞌohuu. 8Aana mo haꞌa-uusulinge o nii-niiꞌi hunieu, nou niiꞌi oto hunire na kire tooleꞌi oto. Kire manataꞌinie oto toꞌohuu uri nou uure mai mwaaniꞌo, na kire hiiwalaimoli oto aana uri iꞌoe o uusungeꞌinieu mei. 9Oto no ko eitanaiꞌo talada. Nou kaꞌa aitanaiꞌo ike talana mwala aana walumalau ie, taꞌe no ko eitanaiꞌo talana mo iini o maire oto nakue, aena ikire mo iini iꞌoe ni ngeena. 10Ahutana walu ola nou toꞌo aani, mo ola iꞌoe, na ahutana walu ola iꞌoe, mo ola ineu. Na i tehulaꞌana mo mwane ikure ngeena, nge mwala ke si leesie manikuluhaꞌaku. 11Ineu no ko lae oto taꞌau i seemu. Nou saꞌa iiꞌo ike loꞌu mei welumalau, taꞌe ikire haꞌalaa kire ko oꞌoꞌo ue mai welumalau. Mamaꞌa Maaꞌi, o ke kinetaꞌinire aana nanamanga iꞌoe, nanamanga nge o niie hunieu, hunie uri kire ke neꞌie nga taꞌa-taꞌa iinoni oto mala ikure. 12Maholo nou oꞌoꞌo peꞌire, nou koni diana aada aana nanamanga aana satamu, nanamanga nge o niie kaꞌu hunieu. Nou lio i suli diana aada, hule aana nga taꞌa-taꞌa iini aada e kaꞌa aiꞌaa, taꞌe taꞌa-taꞌa iini mola e adona oto ke aiꞌaa huni haꞌa-oaie mo Uusu-uusu Maaꞌi.
13“Taꞌe ie no ko lae oto taꞌau i seemu, na no ko unue walu ola ienini taꞌau huniꞌo maholo ineu ue mai welumalau uri hunie saena mo mwane ienini ke honu aana ilenimwaꞌenga ineu. 14Nou nii mangoa oto mo haꞌa-uusulinge iꞌoe hunire, na walumalau e ngiduupu hunire aena aana ikire mo iinoni aana walumalau haꞌike, oto mala ineu nga iinoni aana walumalau haꞌike. 15Nou kaꞌa sukaa ike uri o ke taꞌaasire mwaanie walumalau, taꞌe hunie o ke kinetaꞌinire mwaanie iini tataꞌala, a Pwelu Eero-eero. 16Aana ikire nga mo iini haꞌike aana walumalau, oto mola mala ineu nga iinoni aana walumalau haꞌike. 17Saeku uri o ke haꞌa-uusulire aana walamu, aena aana walaimolinge ni otona, na walaimolinge ngeena e sai peꞌire hunie kire ke oopara maraada mwaanie oorahaꞌaa, na hunie kire ke iiꞌo maaꞌi mola namue. 18Mala kaꞌu ie o uusungeꞌinieu mei laona walumalau, nge no ko uusungeꞌinire oto i laona walumalau. 19Na i tehulaꞌada, nou oopaau oto huni esunge mola namue, hunie ikire noꞌone, kire ke oopara maraada mwaanie taꞌena nga oorahaꞌaa huni esunge noꞌone namue.”
A Jisas E Aarengaꞌi Talana Ahutana Mo Iini Kire Ko Hiiwalaimoli Aana
20Oto a Jisas e si heꞌi aarengaꞌi loꞌu uuri, “Mamaꞌa, nou kaꞌa aitanaiꞌo ike mola talana mo iini ie hahaiteli, taꞌe noꞌone talana mo iini e hiiwalaimoli eeku i tehulaꞌana mo haꞌa-uusulinge ikire. 21Oto no ko eitanaiꞌo Mamaꞌa, uri hunie kire ke mani neꞌie taꞌa-taꞌa iinoni, mala oto iꞌoe i lalo aaku na ineu i lalo aamu. No ko eitanaiꞌo uri hunie kire ke iiꞌo noꞌone i lalo aakarue, hunie walumalau ke hiiwalaimoli aana uri iꞌoe o uusungeꞌinieu mei. 22Oto mei menikuluꞌanga nge o niie hunieu, nou heꞌi niie loꞌu hunire, uri hunie kire ke neꞌie oto nga taꞌa-taꞌa iini mala oto ikure taꞌa-taꞌa iinoni. 23Iꞌoe o iiꞌo i lalo aaku, na ineu ne ke iiꞌo i lalo aada, uri hunie kire ke tohungei neꞌie oto taꞌa-taꞌa iinoni. Oto walumalau ke si lio saie uri iꞌoe ni taane o uusungeꞌinieu mei, na uri o manata diana hunire oto mala o manata diana hunieu.
24“Mamaꞌa, nou saetoꞌo aana mo iini nge o maire oto nakue, kire ke iiꞌo oto peꞌieu aana leu no ko iiꞌo aana. Saeku hunie uri kire ke leesie manikuluhaꞌaku, mei menikuluꞌanga nge o niie nakue aana o manata diana hunieu oto wai naꞌona haꞌaholalana walumalau.
25“Mamaꞌa, iꞌoe oto o tohungei oodotaꞌi, na maꞌalana uri walumalau e kaꞌa saiꞌo, taꞌe ineu nou saiꞌo mola, na mo iini ineu ie kire saie taane uri iꞌoe ni o uusungeꞌinieu mei. 26Nou haataꞌiniꞌo taane oto aada, na ne kei heꞌi haꞌasaire loꞌu aana walu ola i suliꞌo, hunie uri mei manata-diananga nge o manata diana hunieu aana, ke iiꞌo i lalo aada na hunie uri ineu noꞌone ne ke iiꞌo i lalo aada.”
18Mo Ramo Kire Tapolie A Jisas
Matiu 26:47-56, Mak 14:43-50, Luk 22:47-53
1Maholo a Jisas e aarengaꞌi mango urine, e si iisitaa peꞌie mo pwaarongoisuli ingeie na kire ko lae holosie darimwaꞌa i Kedron. Poꞌo taꞌau aana dari ngeena, nga hohola aani ei olif e iiꞌo taꞌau i leune. Oto kire ko lai sili taꞌau i laona hohola ngeena.
2-5A Jiudas e saie mone mola leune aana kire lae-lae tarau peꞌie a Jisas aana. Oto aana a Jiudas ko pweloa Jisas hunie mo maelonga ingeie, nge e si lae i haꞌarongoa mo Parise na mo naꞌohai pris. Oto kire ko uusungeꞌinie mai pulitaa paine aani ramo mo Rom, peꞌie mo mwane ni Jiu e kakakali aana Nume Maaꞌi Peine, na a Jiudas e naꞌoda hunie leu a Jisas e iiꞌo aana. Kire lae taꞌau peꞌi laite, na peꞌi sine, na oto peꞌie walu ola huni heiseuni.
A Jisas mone e saie mola nga taa kei reu aana, ko si iisitaa honosire na ko dolosi oto aada uuri, “?A tei ni nge omu ko loꞌohiena?”
Oto kire ko aalamie uuri, “A Jisas ni Nasaret.”
Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “Ineu kaꞌu oto ie.” 6Maholo a Jisas e unue hunire uuri, “Ineu kaꞌu oto ie,” kire duꞌe aalihoꞌi na kire ko ladamaꞌi oto i aano.
7Oto ko heꞌi dolosi loꞌu aada uuri, “?A tei ni omu ko loꞌohiena?”
Kire aalamie, oto kire ko teꞌuri, “A Jisas ni Nasaret.”
8Oto a Jisas ko heꞌi unue loꞌu hunire uuri, “Nou unue kaꞌu oto huniꞌomu uri ineu oto ingeie. Mala uri omu ko loꞌohieu toꞌohuu, nge omu ke toliꞌaasie mo pwaarongoisuli ineu ie kire ke lae.” 9Ko ere urine huni haꞌa-oaie mei wala nge e unue uuri, “Nou kaꞌa dau tekelaꞌinie ike nga iini hikana mo iini nge o maire nakue.”
10Oto a Saemon Pita ko si darasie naihi ingeie na ko lama mousie aalinge i pwalo-pwalona a Malakas, koni-konihe a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris.
11Oto a Jisas ko teꞌuri hunie a Pita, “O ke neꞌi eelihoꞌi aana naihi iꞌoe i talana. A Mamaꞌa ni e unue leune ke rau urine, na ne kei tola oto i sulie maꞌalana ne ke sapesalu oto uri taa.”
Kire Toolea A Jisas I Naꞌona Ngaeta Naꞌohai Pris, A Anas
12Oto naꞌohai ramo haahie sinolai ramo ni Rom, peꞌie ngaeta mo ramo ingeie, na mo mwane kakakali ikire mo Jiu, kire mani lae mai tapolie a Jisas na kire ko pwesue oto. 13Oto kire ko holaꞌi toolea oto i naꞌona a Anas aana ingeie repo mwane hungaona a Kaiapas, Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris aana maholo ngeena. 14Na a Kaiapas oto iini e haꞌananaue mo naꞌohai mwane mo Jiu uri e lae otoi diana liutaa hunie nga taꞌa-taꞌa iinoni mola ke mae honotana ahutana mwala.
A Pita E Taateingeꞌinie A Jisas
Matiu 26:69-70, Mak 14:66-68, Luk 22:55-57
15A Saemon Pita na ngaeta pwaarongoisuli 18:15 Saꞌa mola a Jon ko ere i sulie maraana ni ie. loꞌu kirerue ko holo maholo i tala taane mola i sulie pulitaa ni ramo nge kire tapolie a Jisas. Oto ngaeta pwaarongoisuli ngeena mone e sai diana aana naꞌohai pris ngeena a Anas, oto ko si lai sili peꞌie a Jisas taꞌau i laona lolata aana nume ingeie. 16Taꞌe a Pita e oore mola taꞌau i aena maa aana para poꞌoi sinaha. Oto pwaarongoisuli ngeena nge a naꞌohai pris e sai diana aana, e aalihoꞌi loꞌu poi sinaha, ko si ere peꞌie keni ko kakalie maa na ko toolea taꞌau a Pita i laona lolata. 17Oto a keine ko teꞌuri hunie a Pita, “Saꞌa mola iꞌoe ngaeta iini noꞌone aana mo pwaarongoisuli a mwane ie.”
Oto a Pita ko aalamie a keine uuri, “Ineu haꞌike.”
18Maholona wawai e tohungei peine, oto mwala auꞌesu na mo mwane kakakali ngeena, kire rurue dunge aani loilohi, kire si uure kali-kelie aana kire ko rakani. Na a Pita noꞌone loꞌu peꞌire, e uure ko rarakani.
Naꞌohai Pris E Dodolosi Aana Jisas
Matiu 26:59-68, Mak 14:55-65, Luk 22:63-71
19Oto aana maholona Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris ko si dolosi aana a Jisas i sulie mo pwaarongoisuli ingeie na i sulie haꞌa-uusulinge ingeie.
20A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “Nou talei ere-ere haadaꞌi keꞌu hunie ahutana walumalau. Nou haꞌa-haꞌa-uusuli keꞌu i laona mo nume ni palo-palo na i laona Nume Maaꞌi Peine, mo leu ahutana mo Jiu ko loo-loko aani. Nou kaꞌa ere-ere mumuni ike aana nga mei ola. 21?E ue o ko dolosi urine aaku? O ke dolosi aana mo iini e rongoa mo haꞌa-uusulinge ineu, uri nga moi taa ni nou unu-unuꞌi hunire. Ikire, kire saie nga taa nou unu-unue.”
22Na maholo e ere mango urine, oto ngaeta iini aana mo mwane kakakali nge kire uure peꞌie i leune, ko si lae mai hidelie maana a Jisas, na ko teꞌuri hunie, “?Uri o malisi ni ere urine hunie Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris?”
23Oto a Jisas ko aalamie uuri, “Mala uri no ko ere takalo aana nga mei ola, o ke haataꞌinie takalonga ineu aana mwala. ?Taꞌe mala uri no ko ere toꞌohuu, na e ue o ko hidelieu?”
24Oto a Anas ko si uusungeꞌinie a Jisas i saana a Kaiapas, Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris, na kire pwasue ue.
A Pita E Heꞌi Taateingeꞌinie Loꞌu A Jisas
Matiu 26:71-75, Mak 14:69-72, Luk 22:58-62
25Maholo na a Saemon Pita e uure ko rarakani ue, kire ko si teꞌuri hunie, “Saꞌa mola iꞌoe ngaeta iini noꞌone aana mo pwaarongoisuli a mwane ngeena.”
Taꞌe a Pita ko taateingeꞌinie loꞌu mola, na ko teꞌuri, “Ineu haꞌike.”
26Oto ngaeta iini aana mo koni-konihe a Naꞌohana Mo Naꞌohai Pris, iini e takihana mwane nge a Pita e lama mousie aalingana, ko si teꞌuri, “Saꞌa mola nou leesiꞌo noꞌone peꞌie a Jisas oto taꞌau i hohola.”
27Oto a Pita ko si heꞌi taateingeꞌinie loꞌu, na kue ko tolana ngara oto.
Kire Toolea A Jisas I Naꞌona Paelat
Matiu 27:11-23, Mak 15:2-15, Luk 23:2,3,18-25
28Oto mola i waꞌalie i maahuꞌo-huꞌo, kire si toolea a Jisas mwaanie nume a Kaiapas hunie nume paine ni aalahanga mo Rom. Mo mwane paine ikire mo Jiu, kire ko haꞌahili-hili aena aana kire sare iiꞌo rereꞌa malisine Houlaa Ni Liumwaanie. Oto kire kaꞌa sare sili ike i laona nume ni aalahanga ngeena mwaanie kire waelie haꞌatolanga ikire aana kire sili i laona nume mo Aapoloa Aaopa, na urine kire loꞌuhangaꞌa oto. 29Oto a Paelat ko iisitaa taꞌau i saada i sinaha, na ko teꞌuri, “?Nga mei ola aaela uri taa ni a mwane ie e asuie?”
30Kire aalamie a Paelat, oto kire ko teꞌuri, “Mala uri ke suꞌuri deu aaela, haꞌalaa melu kaꞌa niie ike taꞌau i nimemu urine.”
31Oto a Paelat ko si teꞌuri hunire, “Omu ke toolea, na omu ke leie maraamiu i sulie mo haꞌatolanga iꞌomu.”
Oto mo Jiu kire aalamie uuri, “Taꞌe e kaꞌa adona ike mo haꞌatolanga iꞌomu mo Rom hunie iꞌemi mo Jiu emi ke horo maesie nga iinoni i tehulaꞌana leinge iꞌemi.” 32Leune e rau urine huni haꞌa-oaie nga taa a Jisas e unue maholo e ere lalai uri kire kei horo maesie i sulie tolahana mo Rom.18:32 Maholo a Jisas e unue uri kire kei taꞌea i lengi aana hai ei (leesie Jon 12:32), nge e haataꞌinie uri mo Jiu saꞌa horo maesie ike, taꞌe ikire mo Rom haꞌalaa. Maholo mo Jiu ko sare horo maesie nga iini kire ko uuꞌi maesie mola aani heu, taꞌe mo Rom haliꞌite kire sai taꞌea mwala peꞌie mo poꞌu-poꞌu huni horo maesire.
33Oto a Paelat e heꞌi sili eelihoꞌi loꞌu weu i nume ni aalahanga ngeena, na ko soie a Jisas, ko si dolosi aana uuri, “?Uri iꞌoe ni oto inemauri mo Jiu?”
34A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “?Uri o ko dolosi aaku urine tohumu, wa ohe nga mwala aaopa e unueu i seemu?”
35Oto a Paelat e aalamie a Jisas uuri, “?Uri o ko loꞌo-loꞌongaꞌi uri ineu nga mwane ni Jiu? Mwala iꞌoe maraada na oto mo naꞌohai pris ni kire tooleꞌo mai seeku ie. ?Nga taa ni o deu aaelasie?”
36Oto a Jisas ko teꞌuri, “Aalahanga ineu nga ola aana walumalau ienini haꞌike. Mala uri ne ke urihana mo inemauri ni welumalau, haꞌalaa mo koni-konihe ineu kire ooho honosieu mwaanie uri mo mwane paine aana mo Jiu kire tooleau. Taꞌe haꞌike, aana aalahanga ineu e aaopa oto mwaanie i leu.”
37Oto a Paelat ko si teꞌuri hunie, “!Oto iꞌoe ngaeta inemauri taane!”
A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “Nge kaꞌu oto o ko unuena, uri ineu inemauri. Na aena aana aalahanga ineu ngeena mone nou hute. Na nou lae mai uri hunie ne ke toolea walaimolinge mai i laona walumalau. Taꞌena nga iini ko mwaꞌe-mwaꞌe huni lulu i sulie walaimolinge, nge e sai rongo hunie walaku.”
38Oto a Paelat ko si dolosi uuri, “?Nga taa ni walaimolinge?” Na e ere mango urine, e si heꞌi iisitaa loꞌu i saana mo Jiu taꞌi sinaha, na ko teꞌuri hunire, “Nou kaꞌa lio oodoie ike nga mei ola aaela aana a mwane ie. 39Taꞌe oto i sulie tolahamiu suli maholo aana Houlaa Ni Liumwaanie, nou sai luhesie nga iini huniꞌomu mwaanie nume ni hoꞌo. ?Oto e ue? ?Uri omu saetoꞌo aana ne ke luhesie huniꞌomu mwane ie kire haaraꞌinie aana ‘Inemauri mo Jiu?’ ”
40Oto kire ko si meni tea paine mola uuri, “!A mwane ie haꞌike! !Taꞌe a Barabas ni melu saetoꞌo aana!” (A Barabas ie ingeie nga horopeli nge e ooho honosie mo Rom).
19A Paelat E Lei Mae Aana A Jisas
1Oto a Paelat e si unue hunie mo ramo uri kire ke toolea a Jisas na kire ke rapusie. 2Na kire ko haꞌatoꞌonie mala inemauri huni haꞌamwasi aana. Kire asuie rorodara aani walo kau-keu, kire ko si neꞌie i pweune a Jisas, na kire ko haꞌatoꞌonie aana toꞌoni tetewa nonoroꞌa mala mo aalaha ko hoꞌo-hoꞌosiꞌi. 3Oto kire ko si haꞌa-haꞌamwasi aana uuri, “!Lahea inemauri mo Jiu!” Na kire ko hide-hidelie papaline.
4Mango urine a Paelat e heꞌi iisitaa loꞌu taꞌau i saada mo naꞌohai mwane ni Jiu, ko si teꞌuri hunire, “Lio kaꞌu, ne kei toolea oto poi seemiu i sinaha i leu, uri hunie omu ke saie uri nou kaꞌa lio oodoie ike nga mei ola aaela aana huni lei mae aana haahie.” 5Oto kire toolea a Jisas poi i sinaha, na e hoꞌosie oto rorodara aani walo kau-keu i pweune na e toꞌoni oto aani toꞌoni noro. Oto a Paelat ko si teꞌuri hunire, “!Lio kaꞌu! !A mwaena kaꞌu oto ie!”
6Maholo mo naꞌohai pris na mo mwane kakakali kire leesie a Jisas, oto kire ko si tea oto paine uuri, “!Horo maesie! !Horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu!”
Oto a Paelat ko teꞌuri hunire, “Iꞌomu, omu ke toolea hunie omu ke lai horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu maraamiu, aana ineu nou kaꞌa lio oodoie ike nga mei ola ke dau huꞌisie.”
7Oto mo Jiu ko aalamie a Paelat uuri, “Haꞌatolanga iꞌemeelu e unue uri e malisine oto ke mae, aana ko unue uri ingeie Kalena God.”
8Maholo a Paelat e rongo urine ko si tohungei meꞌu oto hiitoꞌo. 9Oto e sili loꞌu taꞌau i nume ni aalahanga, ko si dolosi aana a Jisas uuri, “?Iꞌoe, o uure mai i tei?” Taꞌe a Jisas e kaꞌa aalamie ike. 10Oto a Paelat ko heꞌi teꞌuri loꞌu hunie, “?Aana e ue kaꞌu o kaꞌa sare ere ike peꞌieu? ?Uri o saie taane nou toꞌo aana nanamanga huni toliꞌaasiꞌo, wa huni horo maesiꞌo i lengine poꞌu-poꞌu?”
11A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “Mala uri a God ke suꞌuri niie nanamanga ngeena huniꞌo, haꞌalaa o kaꞌa toꞌo aana ike noꞌone nga nanamanga haahieu. Aena urine, iini nge e pweloau huniꞌo, oorahaꞌaanga ingeie e paine oto loꞌu liutaa.”
12Maholo a Paelat e rongo urine, ko si eriꞌapasie uri ke toliꞌaasie a Jisas. Taꞌe mo Jiu ko si tea paine loꞌu mola uuri, “Mala uri o kei luhesie a mwane ngeena, iꞌoe nga malahune a inemauri peine i Rom haꞌike. Aana taꞌena nga iini ko unue maraana uri ingeie inemauri, nge ko heukama honosie a inemauri peine i Rom ni ngeena.”
13Maholo a Paelat e rongoa kire ko ere urine, e si toolea a Jisas i sinaha na ko iiꞌo i aano i lengine naunekume ni leinge aana leu sailana uuri, “Leu kire hataaꞌi heu aana” na aana erenga mo Jiu uuri, “Gabata.” 14Maholona na ko karaꞌinie oto maholo sato e ngara e oono i maahuꞌo-huꞌo19:14 Erenga ni Krik e unue mola uuri, “E hule oto aana oonona nga maholoi sato.” Leesie Jon 1:39 i sulie iidumilana mo maholoi sato i laona uusu-uusu a Jon ienini. aana hai dinge talamaꞌinge loosie Houlaa Ni Liumwaanie.
Oto a Paelat ko teꞌuri hunie mo Jiu, “!Inemauri iꞌomu oto ie!”
15Oto kire ko si tea paine mola uuri, “!Horo maesie! !Horo maesie! !Horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu!”
Oto a Paelat ko dolosi aada uuri, “?Uri omu saetoꞌo aana uri ne ke horo maesie inemauri iꞌomu?”
Mo naꞌohai pris e aalamie, oto kire ko teꞌuri, “Taꞌa-taꞌa inemauri mola emi toꞌo aana oto a inemauri peine i Rom.”
16Oto a Paelat e si toliꞌaasie a Jisas hunire huni horo maesie i lengine poꞌu-poꞌu.
Kire Horo Maesie A Jisas I Lengine Poꞌu-poꞌu
Matiu 27:33-44, Mak 15:22-32, Luk 23:33-43
Oto mo ramo kire si toolea a Jisas, 17na kire ko deu rarahie uri ke aangaꞌinie poꞌu-poꞌu maraana, na e iisitaa taꞌau takoie leu sailana uuri, “Leu ni Rarata,” na aana erenga mo Jiu uuri, “Golgata” 18Oto kire rapu taalengasie a Jisas wau i leune i lengine poꞌu-poꞌu. Na ngaeta ro mwane loꞌu kire ko horo maesirerue i lengine mo poꞌu-poꞌu peꞌie, nga iini aana nga aapa, na a Jisas i matoladarue.
19Na a Paelat e uusue mo wala uuri, A Jisas Ni Nasaret, Inemauri Mo Jiu, oto ko si neꞌie i pweune poꞌu-poꞌu a Jisas. 20Mwala hunge aana mo Jiu kire saaie mo wala ngeena, aena aana leu nge kire neꞌie poꞌu-poꞌu a Jisas aana, e kaꞌa haꞌataulie ike loꞌu huilume, na kire uusue aana e oolu erenga—erenga mo Jiu, na erenga mo Rom, na erenga mo Krik.
21Oto mo naꞌohai pris mo Jiu ko si teꞌuri hunie a Paelat, “O ke suꞌuri uusue, ‘Inemauri mo Jiu,’ taꞌe o ke uusue mola uuri, ‘A mwane ie e unue uri ingeie inemauri mo Jiu.’ ”
22A Paelat e aalamire, oto ko teꞌuri, “Nga taa nou uusue, nou uusue oto.”
23Maholo mo ramo kire uie a Jisas mango i lengine poꞌu-poꞌu, oto kire ko si da mo toꞌoni ingeie, kire ko oa aana e hai aapa, nga leu ni oto nga ramo. Leu ooreta kire toolea noꞌone ngaeta toꞌoni ingeie nge nga maai teu-teurite haꞌike aana, aena aana ola kire hao haꞌileku mola aana. 24Oto kire ko si teꞌuri hunire maraada, “Kolu ke suꞌuri hakasie loꞌu, taꞌe kolu ke inie daes mola hunie, huni leesie uri a tei kei toꞌo aana.”
Leune e rau urine uri huni haꞌa-oaie Uusu-uusu Maaꞌi nge e unue uuri, Kire oa aana mo toꞌoni ineu, na kire inie daes hunie ngaeta mo toꞌoni ineu.Sam 22:18 Nga taa mo ramo kire asuie aana mo toꞌoni a Jisas otona.
25Ngaeta mo iini kire uure karaꞌinie poꞌu-poꞌu a Jisas nge a nikana, na keni eesine a nikana, na a Meri huꞌe a Klopas, na a Meri ni Makdala. 26A Jisas e leesie a nikana na pwaarongoisuli e tohungei manata diana hunie,19:26 Saꞌa mola a Jon ko ere i sulie maraana ni ie. kirerue uure mola karaꞌini, ko si teꞌuri hunie a nikana, “Teite, o ke leesie a mwane ngeena oto mala a kalemu.” 27Oto ko teꞌuri loꞌu hunie pwaarongoisuli ngeena, “O ke leesie, a nikemu oto ngeena.” Oto uure aana maholona, pwaarongoisuli ngeena e si toolea a Meri, nikana Jisas, na ko lio oto i sulie i nume ingeie.
A Jisas E Mae
Matiu 27:48-50, Mak 15:36, Luk 23:36
28Mango urine, a Jisas mone e manataꞌinie oto uri walu ola e mango tee-tee oto. Oto huni haꞌa-oaie mo Uusu-uusu Maaꞌi, nge ko si teꞌuri, “No ko maarou.” 29Na i leune kire toꞌo aana nga nime e honu aani waen ahaꞌi. Oto kire da mei loi-losi, kire ko haꞌamedoa aana waen ngeena. Kire neꞌie i ngongoꞌana mai ei, kire ko si teelaꞌinie i ngidune a Jisas. 30Maholo a Jisas e mami aahongana mei waen ahaꞌi ngeena, oto ko si teꞌuri, “E mango oto eena.” Oto e si haꞌatengo-tengoa pwaune na ko mae oto.
31Oto mo naꞌohai mwane mo Jiu kire lai haꞌatohu aana a Paelat uri hunie ke toliꞌaasie mo ramo ke oie mo aeꞌaena e oolu mwane i lengine mo poꞌu-poꞌu ngeena hunie kire ke mae lau-leu, na uri kire ke oohosie mo rae aada i aano. Kire sare sukaa urine aena aana dinge talamaꞌinge ni ngeena, hai dinge huni deu aakau loosie Dinge Maaꞌi loꞌu mola i hoꞌowa. Oto kire kaꞌa saetoꞌo aana ike mo rae aana mo mwaena ke saronai oꞌoꞌo i lengine mo poꞌu-poꞌu aana Dinge Maaꞌi, aana hai dinge ngeena e tohungei maaꞌi oto liutaa. 32Oto mo ramo ko si lae mai, kire ko oie aeꞌaena eetana nga mwane, na loꞌu aeꞌaena ruana nga mwane nge kire horoꞌie peꞌie a Jisas. 33Taꞌe maholo kire lai hule aana a Jisas na kire ko leesie uri e mae oto, nge kire kaꞌa oie ike loꞌu aeꞌaena. 34Ngaeta iini aana mo ramo e otomie paparaꞌana Jisas aana noma, oto aapu na wai e tolana pwisitaa oto.
35Na ineu nge no ko uusu-uusu ienini, ineu maraaku nou leesie leune e rau oto toꞌohuu, na no ko unu haꞌa-oaie uri e toꞌohuu oto. No ko ere aana walaimolinge hunie uri iꞌomu noꞌone omu ke hiiwalaimoli. 36Walu ola ienini e rau urine, uri huni haꞌa-oaie Uusu-uusu Maaꞌi uuri, Nga taꞌa-taꞌa suisuli aana e saꞌa maꞌoi ike.Sam 34:2037Na ngaeta Uusu-uusu Maaꞌi e unue loꞌu uuri, Kire kei toꞌomaaie iini kire otomie kaꞌu.Sekaraea 12:10
Kire Haitolingeꞌinie A Jisas
Matiu 27:57-61, Mak 15:42-47, Luk 23:50-56
38Oto i purine walu ola ienini e haro mango, nge a Josep ni Arimatia ko si haꞌatohu aana a Paelat uri ke toolea rae aana a Jisas. A Josep ingeie nga pwaarongoisuli mumuni a Jisas, aena aana e maꞌuteꞌinie mo naꞌohai mwane ni Jiu. A Paelat e toliꞌaasie hunie a Josep, oto e si lae mai, ko toolea rae aana a Jisas. 39A Nikodimas iini nge e holaꞌi lae kaꞌu i saana Jisas aana ngaeta hai rodo, e lae noꞌone peꞌie a Josep na e toolea ola mala oolu aawalai kilo aani dango wau-wesu, mo ola huni neꞌiꞌi i sapena mo rae. 40E ro mwane ngeena kirerue toolea rae aana a Jisas oto kirerue uloa aani sala rereꞌa peꞌie mo dango wau-wesu oto mala tolahada mo Jiu hunie haitolinge. 41Na aana leu nge kire horoꞌie a Jisas aana, nga hohola wau i leune, na i laona hohola ngeena, nga kilipweꞌu haalu i leune, ola kire kaꞌa haitolingeꞌinie ue nga iini i laona. 42Oto aana sato ko karaꞌi suu hunie haꞌamangoa hai dinge ikire mo Jiu hunie dau aakau loosie Dinge Maaꞌi, nge e ro mwane ko neꞌie oto rae aana a Jisas wau i laona kilipweꞌu ngeena, aena aana e kele iiꞌo karaꞌini.
20Kilipweꞌu E Pwala-pwala Oto
Matiu 28:1-8, Mak 16:1-8, Luk 24:1-10
1Oto i maahuꞌo-huꞌo aana eetana nga dinge i purine Dinge Maaꞌi Mo Jiu, maholo e rorodoꞌa ue, a Meri ni Makdala e lae i saana kilipweꞌu. Maholo e lae wau i hule aana kilipweꞌu, na ko leesie hau nge kire hono-honoa kilipweꞌu aana, taꞌaasilana e lae oto. 2Oto e huru, ko lae oto i saana Saemon Pita na ngaeta pwaarongoisuli loꞌu, iini nge a Jisas e manata diana hunie.20:2 Saꞌa mola a Jon ko ere i sulie maraana ni ie. Oto ko haꞌarongorarue uuri, “Kire toolea oto rae aana Aalaha mwaanie kilipweꞌu na melu kaꞌa saie ike uri kire lai konie i tei.”
3Oto a Pita na ngaeta pwaarongoisuli loꞌune, kirerue huru oto i saana kilipweꞌu. 4Na pwaarongoisuli loꞌune e huru liutaa aana a Pita, na e holaꞌi hule oto aana kilipweꞌu. 5E aongaꞌi hao i laona kilipweꞌu, na ko leesie mo sala rereꞌa kire uloa aani kire iiꞌo laku taane. Taꞌe e kaꞌa sili ike hao i laona. 6Oto a Saemon Pita e hule loꞌu hao i sulie, ko sili taraꞌasi oto i laona kilipweꞌu, na ko leesie mo sala rereꞌa kire uloa aani kire iiꞌo laku taane. 7Na e leesie noꞌone mei sala nge kire ereaꞌinie ahuie pwaune a Jisas. E kaꞌa iiꞌo ike peꞌie mo sala kire uloa aani, taꞌe e iiꞌo aaopa mola na lulungilana e lae oto. 8Oto ngaeta pwaarongoisuli loꞌune, iini nge e holaꞌi hule aana kilipweꞌu, e heꞌi sili loꞌu hao, na e leesie walu olana, ko si hiiwalaimoli uri a Jisas e taꞌelaꞌi toꞌohuu mwaanie maenga. 9Uure oto wau i naꞌo kire kaꞌa hiiwalaimoli ike aana mo Uusu-uusu Maaꞌi nge e unue uri a Kraes kei saronai taꞌelaꞌi mwaanie maenga, taꞌe aana maholona nge kire si aehota hiiwalaimoli. 10Oto e ro pwaarongoisuli ngeena kire si eelihoꞌi takoie leu kire ko oꞌoꞌo aana.
A Jisas E Haataꞌi Aana A Meri Ni Makdala
11Taꞌe a Meri ni Makdala e uure mola poꞌoi sinaha aana kilipweꞌu, ko ngara-ngara. Maholo ko ngara-ngara ngeena, e aongaꞌi taꞌau i laona kilipweꞌu. 12Oto ko leesie e ro ensel kire toꞌoni rereꞌa na kire iiꞌo aana leu nge rae aana a Jisas e oꞌoꞌo aana kaꞌu, nga iini hatarie pwaulungana na ngaeta iini hatarie aaliꞌaena.
13Oto kirerue ko si dolosi aana uuri, “?Keine, e ue ni o ko ngara-ngara?”
A Meri e aalamirerue, oto ko teꞌuri, “Kire toolea oto aalaha ineu, na nou kaꞌa saie ike leu kire lai neꞌie aana.” 14Maholo a Meri e ere mango urine, ko si eeliꞌu na ko leesie a Jisas e uure oto i leune, taꞌe e kaꞌa saie ike uri ingeie a Jisas.
15Oto a Jisas ko teꞌuri hunie, “?Keine, e ue ni o ko ngara-ngara? ?A tei ni o ko heitalea?”
Oto aana a Meri e loꞌongaꞌi uri ingeie mwane ko lio i sulie hohola ngeena nge kilipweꞌu e iiꞌo i laona, nge ko si teꞌuri hunie, “Poro paine, mala uri o toolea rae aana, nge o ke unue oodoieu leu o lai neꞌie aana, hunie ne ke lai toolea.”
16Oto a Jisas e soie aana satana uuri, “!Meri!”
A Meri e si eeliꞌu takoie na ko ere aana erenga mo Jiu uuri, “!Raboni!” (Loꞌongaꞌinge aana uuri, “Haꞌa-uusuli.”)
17Oto a Jisas ko si teꞌuri hunie a Meri, “Mwaanie o hele-hele aaku urine20:17 Nga mo iini ko ooreꞌi loꞌongaꞌi takalo i sulie mei wala a Jisas e unue hunie a Meri uuri, “Mwaanie o hele-hele aaku urine.” Kire unue uri a Jisas e ere urine aena aana mei sape haalu ingeie e maaꞌi na a Meri e sai haꞌamadaꞌaa aana kei hele aana. !Taꞌe haꞌike! Mala uri leune e toꞌohuu a Jisas e saꞌa unue ike loꞌu hunie a Tomas aana Jon 20:27 uri ke neꞌie nimana i laona malaka i paparaꞌana. A Jisas e ere mola urine huni ere haꞌasusue saena a Meri, uri kei leesie a Jisas taane loꞌu i naꞌona kei tahelaꞌi i saana a Mamaꞌa. Oto a Meri ke suꞌuri hele maꞌutaꞌa aana mala ko meꞌu uri a Jisas kei eiꞌaa loꞌu mwaanie, taꞌe ke lae haꞌarongoa mo pwaarongoisuli. Leesie Matiu 28:9-10. aana nou kaꞌa tahelaꞌi ue i saana Aamaku. Taꞌe saeku o ke lae i haꞌarongoa mo pwaarongoisuli ineu uri no ko tahelaꞌi i saana Aamaku na Aamamiu, na God ineu na God iꞌomu.”
18Oto a Meri e si lae, ko lai haꞌarongoa mo pwaarongoisuli uri e leesie oto a Aalaha na ko haꞌarongora aana mo ola a Jisas e unuꞌi hunie.
A Jisas E Haataꞌi Aana Mo Pwaarongoisuli Ingeie
19Oto mola i seulehi aana eetana nga dinge i purine Dinge Maaꞌi Mo Jiu ngeena, mo pwaarongoisuli kire mani loko na kire hono honosire i nume, aana kire ko meꞌuteꞌinie mo naꞌohai mwane mo Jiu. Kire iiꞌo mola i nume urine na a Jisas e si lae mai uure i matolada, na ko teꞌuri, “Hanuelamanga ke iiꞌo peꞌiꞌomu.” 20E ere urine mango, ko si haataꞌinie e ro kiꞌine aada na paparaꞌana. Mo pwaarongoisuli ko tohungei ilenimwaꞌe oto liutaa aana kire leesie a Aalaha.
21Oto a Jisas ko heꞌi teꞌuri loꞌu, “Hanuelamanga ke iiꞌo peꞌiꞌomu. No ko uusungeꞌiniꞌomu oto wau mala a Mamaꞌa e uusungeꞌinieu mei.” 22Maholo e ere urine, e si mango haahire na ko unue uuri, “Omu ke helesie a Liꞌoa Maaꞌi namiu,20:22 A Jisas e haiholotaꞌi hunire uri kire kei helesie a Liꞌoa Maaꞌi, na leune e oa aana Houlaa Ni Pentekos.23na aana ingeie kei naꞌomiu, nge mala uri omu ko saeꞌaasi hunie mwala mo oorahaꞌaanga ikire, nge saeꞌaasileni ke si lae. Na mala uri omu kaꞌa saeꞌaasiꞌi hunire, nge saeꞌaasileni saꞌa lae ike.”20:23 A Jisas e niie mai Liꞌoa Maaꞌi hunikie aana e uusungeꞌinikie huni tarohaꞌinie walana a God, mala a God e uusungeꞌinie noꞌone a Jisas. Oto kie ke lulu i sulie mola a Liꞌoa Maaꞌi, na maholo kie ko unu tahangaꞌinie mo wala i sulie saeꞌaasinge a God na mwala ko hiiwalaimoli aaka, nge a God ko saeꞌaasie mo oorahaꞌaa ikire oto eena. Taꞌe maholo kie leesie uri mwala ko sereꞌi rongo hunikie, nge kie saie uri a God e saꞌa saeꞌaasie ike mo oorahaꞌaa mwala urine.
A Jisas E Haataꞌi Aana A Tomas
24Ngaeta iini hikana aawalai pwaarongoisuli mwana rue, a Tomas, nge ingeie ngaeta iini aana e ro iu, e kaꞌa iiꞌo ike peꞌire aana maholo a Jisas e lae mai saada. 25Oto mo pwaarongoisuli nge a Jisas e haataꞌi aada kire haꞌarongoa uuri, “!Melu leesie oto a Aalaha!”
Taꞌe a Tomas e unue mola hunire uuri, “Mala uri nou kaꞌa leesie ike talahuliꞌana mo waraꞌo i laona kiꞌine, wa ne ke neꞌie riꞌi-riꞌiku oto i talahuliꞌeni, wa ne ke neꞌie nimeku oto i laona malaka i paparaꞌana, nou saꞌa roroꞌa ni hiiwalaimoli ike.”
26Oto wiki loꞌu i puri, mo pwaarongoisuli a Jisas e heꞌi ruru loꞌu i nume, na a Tomas noꞌone oto peꞌire. Mo maa kire hono maꞌutaꞌa loꞌu, taꞌe a Jisas e lae mola mai nume na e uure oto i matolada, ko si teꞌuri, “Hanuelamanga ke iiꞌo peꞌiꞌomu.” 27Na ko teꞌuri hunie a Tomas, “O ke toꞌomaaie mo kiꞌiku, na o ke neꞌie riꞌi-riꞌimu oto i laoni. Na o ke lae mai neꞌie nimemu i laona malaka i paparaꞌaku. O ke suꞌuri neꞌisae rue-ruaꞌa taꞌe o ke hiiwalaimoli mola.”
28Oto a Tomas e tolana aalamie a Jisas, na ko teꞌuri, “!Iꞌoe oto Aalaha ineu, na God ineu!”
29Oto a Jisas ko si teꞌuri hunie, “Iꞌoe, o hiiwalaimoli eeku mola aena aana o leesieu. Taꞌe deidehie oto liutaa mo iini e kaꞌa leesieu, taꞌe kire hiiwalaimoli.”
A Jon E Ere Luhesie Loꞌongaꞌinge Aana Uusulana Uusu-uusu Ie
30A Jisas e asuie mo huꞌi-huꞌite oto hunge i maana mo pwaarongoisuli ingeie mala mo tolimaa uri ingeie Kalena God, taꞌe uusuleni e kaꞌa lae ike i laona uusu-uusu ie. 31Mo iini ie uusuleni e lae mola uri hunie omu ke hiiwalaimoli aana a Jisas uri ingeie a Kraes, Kalena God, na hunie omu ke manataꞌinie maurihe huu aani hiiwalaimolinge aana.
21Mo Pwaarongoisuli Kire Heꞌi Leesie Loꞌu A Jisas I Reune Aasi I Kalili
1Ngaeta maholo loꞌu i puri, a Jisas e haataꞌi loꞌu maraana hunie mo pwaarongoisuli ingeie wau i reune Aasi I Kalili, 21:1 Ngaeta sata loꞌu aana aasi ngeena nge Aasi a Taebirias Inemauri. na laladonga aana e lae uuri. 2A Saemon Pita, na a Tomas (nge ingeie ngaeta iini aana e ro iu), na a Nataniel (iini e uure aana huilume i Kena aana poꞌo ni henue i Kalili), na e ro kalena Sebedi, na ngaeta ro pwaarongoisuli loꞌu a Jisas, kire mani loko. 3Oto a Saemon Pita ko teꞌuri hunire, “Ne kei lae oto i weesi eena.”
Oto kire ko unue hunie uuri, “Oo, kolu kei meni lae oto.” Oto kire mani lae oto aana iiola, taꞌe aana hai rodona kire kaꞌa saunie ike nga ho iiꞌe.
4Maholo na sato ko pwaa oto aana e dangi hoꞌowa, a Jisas e uure hao i oone, taꞌe mo pwaarongoisuli kaꞌa saie ike uri ingeie a Jisas.
5Oto ko dolosi aada uuri, “?E ue eena mo saanau, omu weesi taane?”
Kire aalamie uuri, “!Haꞌike oto ooꞌoo!”
6Oto a Jisas ko unue hunire uuri, “Omu ke aatongie loꞌu huꞌo iꞌomu i eesi aana rau iiola i pwalo-pwalo na omu kei weesi oto.”
Oto kire aatongie loꞌu huꞌo na kire kaꞌa saie oto uri kire kei weꞌi eelihoꞌi aana uri taa, aena aana e honu oto hiitoꞌo aani iiꞌe.
7Oto pwaarongoisuli nge a Jisas e manata diana hunie ngeena, ko si teꞌuri hunie a Pita, “!A Aalaha ni otona!”
Maholo a Pita e rongoa uri a Aalaha ni e uure hai oone ngeena, oto ko si tolana hoꞌosie loꞌu toꞌoni tetewa e taꞌaasie kaꞌu aana ko weesi, na ko pola oto i eesi huni oolo wau i saana. 8Iiola ikire ngeena e kaꞌa haꞌataulie ike i oone, ola mala lime aawalai tahanga mola. Oto mo pwaarongoisuli oana a Pita ngeena kire lae mai oone aana iiola i sulie, na kire ko weꞌinie oto huꞌo e honu aani iiꞌe.
9Oto kire siho i oone na kire ko leesie dunge aani loilohi oto i leune, na ho iiꞌe i laona peꞌie nga ho bred. 10Oto a Jisas ko teꞌuri hunire, “Omu ke toolea mai nga mo iiꞌe aana mo iiꞌe omu si huꞌoꞌi ngeena.”
11A Pita e lae, ko si lai taꞌe i laona iiola na ko weꞌinie mai huꞌo e honu aani iiꞌe paine. Kire iidumie e tangalai ho iiꞌe peꞌie e lime aawala mwana oolu, na maꞌalana kire hunge urine, taꞌe huꞌo e kaꞌa haka ike.
12Oto a Jisas ko si teꞌuri hunire, “Omu ke lae mai hunie ngaunge ni hoꞌowa.” Na nga taꞌa-taꞌa iini aana mo pwaarongoisuli kaꞌa neꞌisae loꞌu huni dolosi aana uuri, “?Iꞌoe a tei?” aena aana kire saie mola uri ingeie oto a Aalaha. 13Oto a Jisas e lae mai da ho bred ngeena ko si haꞌa-adora aana, na mo iiꞌe oto noꞌone urine.
14Ie oolune nga maholo a Jisas ko haataꞌi aana mo pwaarongoisuli ingeie i purine e taꞌelaꞌi mwaanie maenga.
A Jisas E Ere Haꞌasusue A Pita
15Maholo kire ngau mango oto, nge a Jisas ko si teꞌuri hunie a Saemon Pita, “?Saemon, kalena Jon, uri o manata diana taane hunieu liutaa aana mo iini ie kire manata diana hunieu?”
Oto a Pita e aalamie ko teꞌuri, “Iau, Poro paine, o saie kaꞌu oto uri nou manata diana huniꞌo.”
Oto a Jisas ko si teꞌuri hunie, “O ke nii-nii ana mo kalei sipu ineu.”
16Oto a Jisas ko ruana dolosi loꞌu aana a Pita uuri, “?Saemon, kalena Jon, uri o manata diana taane hunieu?”
Oto a Pita ko aalamie uuri, “Iau, Poro paine. O saie kaꞌu oto uri nou manata diana huniꞌo.”
A Jisas ko si teꞌuri hunie, “O ke lio i suli diana aana mo sipu ineu.”
17Oto oolune nga maholo a Jisas ko heꞌi unue loꞌu hunie a Pita uuri, “?Saemon, kalena Jon, uri o manata diana taane hunieu?”
Oto a Pita ko si saehuu oto hiitoꞌo aana a Jisas ko dolosi haꞌa-oolu oto aana uuri, “?O manata diana taane hunieu?” Oto e aalamie a Jisas, ko si teꞌuri, “Aalaha ineu, o manataꞌinie oto walu ola, na o saie kaꞌu oto uri nou manata diana huniꞌo.”
A Jisas e aalamie oto ko si teꞌuri hunie, “O ke nii-nii ana mo sipu ineu. 18No ko unue oto huniꞌo uri maholo o oꞌoꞌo saanau o hoꞌo-hoꞌo toꞌoni mola maraamu na o talei lae-lae oto mola i sulie saemu. Taꞌe aana maholo o kei repo oto, nga mo iini aaopa oto kei hoꞌo haahiꞌo hunie o ke hii aaela, na kire kei tooleꞌo aana leu o kaꞌa sare lae ike aana, na kire kei da o kei tahangaa e ro kiꞌimu.” 19A Jisas e ere urine huni haataꞌinie uri kire kei horo maesie a Pita uri taa, na uri maenga ngeena kei tohungei haꞌamanikuluꞌaa oto a God. Oto a Jisas e ere mango urine, ko si teꞌuri hunie, “O ke lulu i sulieu mola.”
20A Pita e aaliꞌu na ko leesie pwaarongoisuli 21:20 Saꞌa mola a Jon ko ere i sulie maraana ni ie. nge a Jisas e manata diana hunie ko lae poi puridarue. Pwaarongoisuli ngeena oto iini e eno hatarie a Jisas aana maholo kire ngau tararuru na e dolosi aana uuri, “?Poro paine, a tei ni kei pweloꞌo?” 21Maholo a Pita e leesie pwaarongoisuli ngeena, oto ko dolosi aana a Jisas uuri, “?Poro paine, oto a mwane ie kei ue?”
22A Jisas e aalamie, oto ko teꞌuri, “?Mala uri no ko saetoꞌo aana uri ke oꞌoꞌo mola hule aana ne kei ooli loꞌu mei, e ue o ko tolahiꞌe aana? Iꞌoe, o ke lulu i sulieu.”
23Oto mei wala ko taro i matolana mo pwaarongoisuli a Jisas uri pwaarongoisuli ngeena e saꞌa mae ike. Taꞌe a Jisas e kaꞌa unue ike uri e saꞌa mae, taꞌe e unue mola uuri, “?Mala no ko saetoꞌo aana ke oꞌoꞌo mola hule aana ne kei ooli loꞌu mei, e ue o ko tolahiꞌe aana?”
Mei Wala Ooreta
24Ineu oto pwaarongoisuli ngeena, na nou unu haꞌa-oaie walu ola ienini na nou uusuꞌi oto ie. Na kie mani manataꞌinie uri nga taa nou unue e toꞌohuu oto.
25Na mo ola hunge aaopa taane loꞌu a Jisas e asuiꞌi. Mala uri uusuleni ke lae mango laloi uusu-uusu, haꞌalaa nou loꞌongaꞌinie uri nga leu talana mo uusu-uusu ngeena haꞌike i laona ahutana walumalau.