Ri nab’e carta xutz’ib’aj ri Pablo che riglesia k’o Tesalónica
1Ri Pablo kuya pan rutzil kiwach ri hermanos e k’o Tesalónica
1 Ri’in Pablo kuk’ ri wachb’i’il Silvano y Timoteo kaqataq b’i wa carta che alaq, ri alaq re riglesia k’o Tesalónica, alaq re ri Qaqaw Dios y re ri Qanimajawal Jesucristo. K’ulu k’u alaq ri unimal rutzil k’u’xaj y ri utzil chomal re ri Qaqaw Dios y re ri Qanimajawal Jesucristo.
Ri Pablo katioxin chwach ri Dios ruma riglesia k’o Tesalónica
2 Lik xaqi kojtioxin chwach ri Dios uma onoje alaq echiri’ kaqa’an orar pawi’ alaq. 3 Xaqi e k’o alaq chiqak’u’x chwach ri Qaqaw Dios ruma ri katajin alaq che uk’utik ruk’ ri kub’ulib’al k’u’x alaq y ri rutzil k’u’x alaq, yey ruma na oq’otam ta k’ana alaq ri kub’ul pan k’u’x alaq che ruk’unib’al ri Qanimajawal Jesucristo.
4 Hermanos, ri lik k’ax kana’ alaq ruma ri Dios, ri’oj qeta’am ralaq alaq cha’tal ruma Rire. 5 Ma echiri’ xqatzijoj ri Utzilaj Tzij che alaq, na xqatzijoj ta xa ruk’ qach’a’tem ri’oj, ma e xqatzijoj ruk’ ruchuq’ab’ ri Santowilaj Ruxlab’ixel ri Dios; yey ek’u ri’ Rire xujikib’a’ uwach lik qatzij ri xqatzijoj. Ralaq eta’am alaq chi utz sa’ ri qab’inik qasilab’ik echiri’ xojopon chixo’l alaq, ma ronoje ri xqa’ano, xqa’ano re to’b’al e alaq.
6 Ek’u ralaq e lik xk’am alaq re ri qab’inik qasilab’ik ri’oj y rub’inik usilab’ik ri Qanimajawal. Yey tob’ ne xk’ul alaq ri Utzilaj Tzij chupa unimal k’axk’ob’ik, chupa ri anima’ alaq k’o ri ki’kotemal kuya ri Santowilaj Ruxlab’ixel ri Dios. 7 Wa’ wa x’an alaq e jun k’utub’al chikiwach konoje ri hermanos kikojom rub’i’ ri Cristo, ri e k’o chupa taq ri luwar re Macedonia y re Acaya. 8 Ruma k’u ri x’an alaq xe’ek utzijoxik Ruch’a’tem ri Qaqaw pa taq ronoje luwar, na xew ta Macedonia y Acaya. Ma pa uk’iyal luwar katataj wi ri kub’ulib’al k’u’x alaq ruk’ ri Dios, y jek’ula’ na kajawax ta chi kaqatzijoj chikiwach ri jujun chik ri xu’an ri Dios uk’ alaq. 9 Ma e ne rike kakitzijoj ri utzilaj qak’ulik x’an ralaq yey su’anik xoq’otaj kan alaq ri kiloq’nimaxik taq ri tiox cha’ e kaloq’nimaj alaq ri Jun paqatzij wi e Dios k’aslik. 10 Yey kakitzijoj e oye’em alaq ri Jun kape chila’ chikaj, wa’ e ri Jesús Ruk’ajol ri Dios, ri xk’astaj lo chikixo’l ri ekaminaq. Yey Rire kojukolob’ej che ri q’atb’al tzij re ri Dios katajin loq.
2Ruchak ri Pablo chupa ri tinamit Tesalónica
1 Hermanos, eta’am alaq lik k’o xutiqoj janipa q’ij xojk’oji’ chila’ uk’ alaq. 2 Yey eta’am ne alaq ri xqik’owib’ej echiri’ k’amaja’ kojopon uk’ alaq; lik xk’aq b’i qaq’ij ruk’ k’axlaj ch’a’tem y lik x’an k’ax chiqe chupa ri tinamit Filipos. + 2:2 Hch. 16:19-24 Ek’uchiri’ xojopon uk’ alaq, ri Dios lik xuya qachuq’ab’ che utzijoxik ri Utzilaj Tzij chixo’l alaq, tob’ e k’o ri lik xkaj kojkiq’atej. 3 Ek’u ri tzijonik xqa’an chiwach alaq na xqa’an ta ruk’ sachib’al na’oj, na xqa’an ta ruk’ rayib’al na ub’e taj yey na xqa’an tane re kaqasok alaq. 4 Ma ri tzijonik xqa’ano e chirij ri karaj ri Dios, ri xcha’w qe’oj y xuya paqaq’ab’ rutzijoxik ri Utzilaj Tzij. Na e ta k’u kaqa’an janipa ri kakaj rachijab’, ma e kaqa’an janipa ri karaj ri Dios, ri karilo we utz o na utz taj sa’ ri k’o chupa ri qanima’.
5 Eta’am alaq hermanos, ri’oj na xqayak ta q’ij alaq xa ruma k’o kaqaj che alaq y na jinta xqa’ano xa re kaqesaj puaq che alaq. Ri Dios reta’am lik qatzij wa kaqab’i’ij. 6 Yey na e ta kaqatzukuj kayak qaq’ij uma ralaq o kuma jujun chik. Tob’ ne paqaq’ab’ k’o wi kojtaqan pawi’ alaq ruma oj utaqo’n ri Cristo, pero na xqa’an ta wa’. 7 Ri xqa’an uk’ alaq e pacha’ ku’an juna ixoq kuk’ ri ralk’o’al echiri’ keb’uk’iyisaj y keb’uchajij ruk’ ch’u’ch’uj uk’u’x. 8 Ruma k’u ri k’axna’b’al qak’u’x che alaq, na xew ta lik xqaj kaqatzijoj ri Utzilaj Tzij re ri Dios che alaq, ma lik ne xqaya qanima’ che to’ik alaq, tob’ ne ruk’ wa’ kojkamik, ma lik k’ax kaqana’ alaq.
9 Hermanos, kak’un chik’u’x alaq ri qachak y ri qakosik xqik’owib’ej chila’ uk’ alaq; ma ri’oj xojchakun chipaq’ij chichaq’ab’ cha’ jela’ na xqa’an ta oj eqa’n chuqul junoq che alaq + 2:9 Ri Pablo kuk’ ri rachb’i’il kaki’an carpa y ruk’ wa’ kakich’ak kirajil. Hch. 18:3 echiri’ xqatzijoj ri Utzilaj Tzij re ri Dios chixo’l alaq. 10 Ilom k’u ralaq y rilom ne ri Dios sa’ ri qab’inik qasilab’ik chixo’l alaq ri kojom alaq rub’i’ ri Cristo. Ma ri qab’inik lik chom, lik jusuk’ y na jinta k’o kach’a’tib’en re.
11 Lik eta’am k’u alaq, ri xqa’ano e pacha’ ku’an juna achi kuk’ ri ralk’o’al. Ma xqapixab’aj alaq, xqanimarisaj k’u’x alaq chijujunal alaq 12 y lik xqatz’onoj che alaq cha’ kab’in alaq jusuk’ jela’ pacha’ ri lik taqal che alaq ri alaq re ri Dios, ri kusik’ij alaq cha’ kak’oji’ alaq chupa ri chomilaj utaqanik.
13 E uwari’che, ri’oj xaqi kojtioxin chwach ri Dios, ma echiri’ xqatzijoj ri Utzilaj Tzij re ri Dios che alaq, na xk’ul ta alaq wa’ xa pacha’ uch’a’tem tikawex; ma xmaj alaq usuk’ paqatzij wi wa’ e Uch’a’tem ri Dios yey wa’ e ri kujalk’atij ri b’inik silab’ik alaq, ri kojom alaq rub’i’ ri Cristo.
14 Ralaq hermanos, xtij alaq k’ax pakiq’ab’ ri e re ri tinamit alaq, jela’ pacha’ ri xkik’ulumaj rutinamit ri Dios, ri kikojom rub’i’ ri Qanimajawal Jesucristo pa taq ri luwar re Judea, ma rike xeternab’ex ruk’ k’ax kuma ri kach e aj judi’ab’. 15 Yey wa’ wa aj judi’ab’ e xekamisan re ri Qanimajawal Jesucristo y e xekamisan ke ri q’alajisanelab’ xetaq lo kuk’, yey xojkesaj lo ri’oj chupa taq ri kitinamit. Rike na kaki’an ta ri kuk’ul uk’u’x ri Dios y na kakiya tane luwar chike jujun chik kaki’an ri utz chwach ri Dios. 16 Ma echiri’ kaqatzijoj ri Utzilaj Tzij chikiwach ri na e ta aj judi’ab’ cha’ kekolob’etajik, rike kakitij uq’ij kojkiq’atej. Ruk’ wa’ lik katajin uk’iyarik ri kimak y jek’ula’ ri’ ri nimalaj q’atb’al tzij re ri Dios k’o chi pakiwi’.
Ri Pablo karaj kopon tanchi kuk’ ri hermanos e k’o Tesalónica
17 Ek’u ri’oj hermanos, tob’ naj oj k’o wi che alaq yey k’o tan q’ij na qilom ta wach alaq; na ruk’ ta k’u ri’ xaqi k’o alaq pa qanima’ y lik kurayij pan qak’u’x ke’qila tanchi wach alaq. 18 Lik k’u xqarayij koje’b’ina uk’ alaq. Ri’in, in Pablo, na xa ta julaj lik xintij uq’ij ki’nwila alaq, pero e ri Satanás xukoj q’atb’al chiqawach.
19 ¿China ri kuya ki’kotemal chiqe ri’oj? E ralaq, ma lik kub’ul pan qak’u’x uk’ alaq yey e ralaq ri tojb’al re ri qachak. Yey echiri’ kak’un lo ri Qanimajawal Jesucristo, lik kojki’kot k’u ri’ ma lik k’o xutiqoj ri chak qa’anom uk’ alaq. 20 Uma k’u ri’ ralaq, ri’oj kaqana’o lik k’o xe’ela wi ri chak qa’anom y lik kojki’kot che.
31 Ruma k’u lik kaqaj chik kaqata rason alaq, + 3:1 Echiri’ ri Pablo xumaj rason lik eternab’em ruk’ k’axk’ob’ik ri hermanos e k’o Tesalónica, rire lik xraj ke’ek che kito’ik, pero k’o xq’aten re cha’ na ke’ek taj. 1 Ts. 2:14,17-18 xqach’ob’ k’u ri’ kojkanaj kan qatukel ri’oj chupa ri tinamit Atenas 2 y xqataq k’u b’i ri qa hermano Timoteo, ri raj chak ri Dios y to’b’el qe che utzijoxik ri Utzilaj Tzij re ri Cristo, cha’ rire ku’nimarisaj k’u’x alaq y ku’pixab’aj alaq cha’ na kasach ta ri kub’ulib’al k’u’x alaq, 3 y jela’ na jinta junoq che alaq kok chuk’u’x wa’ wa k’axk’ob’ik k’o wi alaq. Ma eta’am alaq lik rewi kojik’ow chupa taq wa’. 4 Ma echiri’ k’a oj k’o chila’ uk’ alaq, xqab’i’ij che alaq kape k’axk’ob’ik paqawi’; yey lik eta’am chi k’u alaq e xu’ana wa’. 5 Ruma k’u lik xuaj kanta rason alaq, xintaq b’i ri Timoteo uk’ alaq cha’ kareta’maj sa’ u’anom ri kub’ulib’al k’u’x alaq; ma uxi’im rib’ nuk’u’x k’axtaj ritzel winaq xusok alaq cha’ kaya kan alaq ri Cristo y jek’ula’ ri’ na jinta xutiqoj ri qachak uk’ alaq.
6 Pero echiri’ xtzelej lo ri Timoteo che rilik alaq, xuya chomilaj rason chiqe puwi ri kub’ulib’al k’u’x alaq y ri rutzil k’u’x alaq. Yey xub’i’ij chiqe lik oj k’o chik’u’x alaq y lik ka’aj alaq kil alaq qawach, jela’ pacha’ ri’oj lik kaqaj kaqil wach ralaq. 7 E uwari’che hermanos, chupa ronoje ri kojtajin che rik’owib’exik y ri k’axk’ob’ik oj k’o wi, xkub’i’ ri qanima’ ruma ri xqata puwi ri kub’ulib’al k’u’x alaq. 8 Echiri’ xqato lik tikil alaq chi utz chwach ri Qaqaw, wa’ xunimarisaj qak’u’x. 9 Ruma k’u ri’, na kaqariq taj su’anik kaqatioxij che ri Dios ri unimal ki’kotemal kaqana’ uma ralaq. 10 Ma chipaq’ij chichaq’ab’ na kojuxlan ta che utz’onoxik che ri Dios kuya chiqe ke’qila wach alaq, y jek’ula’ kaqato’ alaq cha’ katz’aqat uwach ri kub’ulib’al k’u’x alaq ruk’ ri Cristo. 11 Ek’u ri Qaqaw Dios y ri Qanimajawal Jesucristo chuya’a chiqe kojopon uk’ alaq. 12 Ri Qanimajawal chunimarisaj ri rutzil k’u’x alaq cha’ lik k’ax kana’ ib’ alaq chiwach alaq y k’ax kena’ alaq konoje ri tikawex, jela’ pacha’ kaqa’an ri’oj che alaq. 13 Yey chujikib’a’ k’u’x alaq y chuto’o alaq cha’ ri b’inik silab’ik alaq ku’an lik jusuk’ y na jinta k’ana mak kariqitaj che alaq chwach ri Qaqaw Dios echiri’ kak’un tanchi ri Qanimajawal Jesucristo kuk’ konoje ri santowilaj utinamit.
4Ri saqil b’inik silab’ik karaj ri Dios chiqe
1 Wo’ora hermanos, lik kaqatz’onoj che alaq y kaqapixab’aj alaq chupa rub’i’ ri Qanimajawal Jesucristo: B’ina alaq jela’ pacha’ ri lik taqal che ri b’inik silab’ik alaq e chirij ri xmaj alaq chiqe, ma e wa’ ri lik kuk’ul uk’u’x ri Dios; ek’u lik xaqi tijoj ib’ alaq ri’ che wa’. 2 Lik eta’am chi alaq sa’ taq ri pixab’anik xqaya chiwach alaq pa rub’i’ ri Qanimajawal Jesucristo, 3 ma ri rajawal uk’u’x ri Dios e ri santowilaj b’inik silab’ik alaq. Metz’ab’ej k’u uwa q’ij alaq ruk’ junoq na k’ulel ta alaq. 4 Chijujunal alaq k’ola alaq pa saqil wi ruk’ ri ixoqil + 4:4 “Ixoqil”: Pa ri ch’a’tem griego kub’i’ij “k’olib’al” o “chapab’al”. Yey chupa wa’ wa versículo ke’elawi “esposa” o “cuerpo”. alaq y jek’ula’ loq’oj alaq uq’ij. 5 Maya k’u ib’ alaq che rayib’al na chom ta uwach pacha’ ri kaki’an ri winaq na keta’am ta uwach ri Dios. 6 Mu’ana ri k’o junoq che alaq ku’an ri na utz taj o kusokosa’ juna ratz-uchaq’ puwi taq wa’, ma ri Qanimajawal kuq’at tzij puwi ri ka’anaw wa’, jela’ pacha’ ri qab’i’im y qaq’alajisam chi che alaq. 7 Ma ri Dios na xojusik’ij taj re kaqach’ulaj ri qab’inik, e xojusik’ij re kojk’oji’ che jun santowilaj b’inik. 8 China k’u ri kak’aqaw b’i uq’ij wa pixab’anik, na e ta kuk’aq b’i uq’ij juna achi, e kuk’aq b’i uq’ij ri Dios, ma wa pixab’anik petinaq ruk’ Rire, ri uya’om ri Santowilaj Ruxlab’ixel chiqe.
9 Chwi k’u ri rutzil k’u’xaj chiwach alaq, na chirajawaxik taj k’o kantz’ib’aj pana che alaq puwi wa’, ma ri Dios uk’utum che alaq chirajawaxik k’ax kana’ ib’ alaq chiwach alaq, 10 y jela’ katajin alaq che u’anik kuk’ konoje ri hermanos e k’o chila’ pa ronoje taq ri luwar re Macedonia. Lik k’u kantz’onoj che alaq hermanos, e xaqi tijoj ib’ alaq che wa’. 11 Yey chok alaq il che ri kak’oji’ utzil chomal chiwach alaq; mamin ib’ alaq chupa taq ri na e ta alaq. Yey chakuna k’u alaq ruk’ ri q’ab’ alaq jela’ pacha’ ri pixab’anik qa’anom kan che alaq, 12 cha’ jela’ na koy’ej ta alaq chike jujun chik janipa ri kajawax che alaq y jek’ula’ chom kilitaj ri b’inik silab’ik alaq chikiwach ri k’amaja’ kakikoj rub’i’ ri Cristo.
Ruk’unib’al ri Qanimajawal Jesucristo
13 Hermanos, e kaqaj ri’oj lik kamaj alaq usuk’ chi utz pakiwi ri qa hermanos ekaminaq chik, cha’ na kab’ison ta alaq jela’ pacha’ kaki’an ri tikawex na kub’ul ta pan kik’u’x che rilik tanchi kiwach ri ekaminaq chik. 14 Ma we kaqakojo ri Qanimajawal Jesucristo xkamik yey xk’astaj lo chikixo’l ri ekaminaq; jela’ k’u ri’ kaqakojo, ri Dios keb’uk’am lo ruk’ ri Qanimajawal Jesucristo janipa ri xekamik kikojom b’i rub’i’ Rire.
15 Wa kaqab’i’ij che alaq wo’ora e chirij ri xuk’ut kan ri Qanimajawal: E ri’oj janipa ri k’a oj k’aslik echiri’ kak’un tanchi ri Qanimajawal, na kojnab’ej tub’i chikiwach ri qa hermanos, ri xekam nab’e chiqawa ri’oj. 16 Ma echiri’ ri Qanimajawal kape chila’ chikaj, katataj jun kowilaj qulaj re taqanik, ri qulaj re jun ángel lik k’o uwach y ruch’awib’al ri trompeta re ri Dios. Ek’uchiri’, ri hermanos ekaminaq chik, kek’astaj lo nab’e. 17 Tek’uchiri’ ri’oj, ri k’a oj k’as wara che ruwachulew, kojk’am b’i junam kuk’ rike pa sutz’ re ke’qak’ulu ri Qanimajawal punik’ajal kaj. Y koje’k’ola k’u ruk’ ri Qanimajawal na jinta chi utaqexik. 18 E uwari’che, nimarisaj k’u’x alaq chiwach alaq ruk’ wa ximb’i’ij loq.
51 Hermanos, na chirajawaxik taj kantz’ib’aj pan ri’in che alaq puwi ruq’ijol ku’ana ronoje wa’. 2 Ma ralaq lik eta’am alaq chi utz, ruk’unib’al ri Qanimajawal jela’ ku’ana’ pacha’ ri okib’al re juna eleq’om pa juna ja chaq’ab’, ma ri eleq’om na kub’i’ij ta apanoq jampala’ koponik. 3 Echiri’ ri winaq kakib’i’ij: «Wo’ora lik k’o utzil chomal ma na jinta chi ch’a’oj y na jinta chi k’o kaqak’ulumaj,» xaqik’ate’t k’u ri’ kape ri k’axk’ob’ik pakiwi’ jela’ pacha’ ri k’ax kujeq che juna ixoq echiri’ kalax uch’uti’n. Yey taq wa’ wa winaq na jinta k’o kesan ke chwach ri k’axk’ob’ik kape pakiwi’.
4 No’j ralaq hermanos, na jinta chi alaq pa q’equ’malil, ma eta’am chi alaq puwi ri katajin loq; ruma ri’ echiri’ ri Qanimajawal kak’un tanchik, na kakam ta anima’ alaq che ma oye’em chi alaq ruk’unib’al. Na kak’ulumaj ta k’u alaq ri’ pacha’ ri kuk’ulumaj junoq echiri’ xaqik’ate’t kok juna eleq’om pa rocho. 5 Ma onoje ralaq kab’in alaq chupa ri Q’ijsaq y alaq re ri paq’ij. Ralaq y ri’oj na oj ta re ri chaq’ab’, ma na oj jinta chi pa ri q’equ’malil. 6 Ruma k’u ri’, mawar qawach pacha’ ri kaki’an ri jujun chik; ri qa’ana’ e qachajij ri qab’inik qasilab’ik y lik qach’ob’o chi utz sa’ ri kaqa’ano. 7 Ma e ri kewarik, chaq’ab’ kewarik; yey e ri keq’ab’arik, chaq’ab’ keq’ab’arik.
8 No’j ri’oj, ri oj k’o chupa ri Q’ijsaq, lik qachajij qib’. Ruk’ ri kub’ulib’al qak’u’x y ri rutzil qak’u’x qa’ana jela’ pacha’ ri ku’an juna soldado ruk’ ri ch’ich’ ch’uqub’al ruwa uk’u’x. Yey qakub’a’ pan qak’u’x che uk’ulik ri kolob’etajik qoye’em che ri Qaqaw jela’ pacha’ ri ku’an juna soldado ruk’ ri casco ch’uqub’al re rujolom. 9 Ma ri Dios na xojucha’ taj cha’ e kaqak’ul ruq’atb’al tzij paqawi’; ma e xojucha’o re kaqak’ul ri kolob’etajik ruma ri Qanimajawal Jesucristo, 10 ri xkam quma ri’oj cha’ tob’ we oj k’aslik o we oj kaminaq chik echiri’ kak’un Rire, koj-jeqi’ k’u ri’ junam ruk’. 11 Ruma k’u ri’, b’ochi’ij k’u’x alaq y nimarisaj k’u’x alaq chiwach alaq, jela’ pacha’ ri katajin alaq che u’anik.
K’isb’al pixab’anik re ri Pablo che riglesia k’o Tesalónica
12 Hermanos, kaqatz’onoj che alaq kojo alaq kitzij ri e k’amal wach alaq chupa rub’i’ ri Qanimajawal, y ’ana k’u alaq janipa ri taqal chike ri kechakun chixo’lib’al alaq y kekipixab’aj alaq. 13 Loq’oj alaq kiq’ij y k’ax chena’a alaq ruma ri chak kaki’ano. K’ola alaq chi utzil chomal chiwach alaq.
14 Kaqatz’onoj che alaq hermanos, chepixab’aj alaq ri na jinta k’o kakaj kaki’ano. Nimarisaj alaq kik’u’x ri na jinta ukowil kik’u’x. Cheto’o alaq ri na jinta kichuq’ab’ chwach ri Dios. K’ola unimal k’u’x alaq kuk’ konoje ri e k’o uk’ alaq.
15 We k’o junoq u’anom ri na utz taj che alaq, ma’an alaq uk’axel che. E tijoj ib’ alaq che u’anik ri utz chiwach alaq y chikiwach konoje.
16 E lik xaqi ki’kota alaq. 17 Chipaq’ij chichaq’ab’ ’ana alaq orar. 18 Tioxin k’u alaq che ri Dios chupa taq ronoje ri kik’owib’ej alaq, ma e karaj ri’ ri Dios che onoje alaq ri kojom alaq rub’i’ ri Qanimajawal Jesucristo.
19 Maq’atej alaq janipa ri karaj ku’an ri Ruxlab’ixel ri Dios uk’ alaq. 20 Mak’aq k’u b’i alaq uq’ij taq ri q’alajisanik ku’an junoq ruma ri Ruxlab’ixel ri Dios; 21 lik ch’ob’o alaq raqan we wa’ ruk’ ri Dios petinaq wi. E lik taqej alaq janipa ri utz 22 yey jek’a k’u ib’ alaq che ronoje ri na utz taj.
23 Ek’u ri Dios ri aj ya’l utzil chomal, lik chuchomaj ri b’inik silab’ik alaq cha’ ronoje ri k’aslemal alaq ruk’ ri k’u’x alaq y ri cuerpo alaq chajital chi utz che ronoje ri na utz taj, cha’ jela’ na jinta k’ana mak alaq echiri’ kak’un tanchi ri Qanimajawal Jesucristo. 24 E ri Dios sik’iyom e alaq che jun santowilaj b’inik silab’ik; yey Rire lik jusuk’, ma kuya na ronoje ri to’b’al ub’i’tisim che alaq cha’ kab’in alaq jusuk’.
25 Hermanos, ’ana alaq orar paqawi ri’oj.
26 Ya’a alaq rutzil wach alaq chiwach onoje alaq ruk’ jun saqil tz’ub’uj chi’aj chwach ri Dios. + 5:26 Ri Pablo jewa’ xub’i’ij ma rike e kaki’an wa’ chikiwach echiri’ kakiya rutzil kiwach.
27 Chupa rub’i’ ri Qanimajawal kamb’i’ij che alaq: Chajilaj alaq wa’ wa carta chikiwach konoje ri hermanos.
28 K’ulu k’u alaq ri unimal rutzil uk’u’x ri Qanimajawal Jesucristo. Amén.